skriptica neandertalci

8/3/2019 skriptica neandertalci

1/21

PALEOLITIKI LOVCI I SAKUPLJAI-2. KOLOKVIJ

KENOZOIK

TERCIJAR

PALEOCEN

EOCEN

OLIGOCEN

MIOCEN 24.-5.mil bp

PLIOCEN 5.-1.8. mil bp

KVARTAR PLEISTOCEN

1.8.-10 000.

bp PALEOLITIK

HOLOCEN 10 000.-.... MEZOLITIK

PLEISTOCEN=PALEOLITK

1) donji: 2.5-200 000 BP oldovanska industrija,aelejenska industrija

2) srednji: 200 000- 30 000 BP musterijen

3) gornji: 40 000- 10 000 BP

NEANDERTALCI

-Prije su se europska paleolitika nalazita datirala korelacijom njihovih sedimenata s

glacijalnim sekvencama, a afrika na osnovi izmjene kinih perioda-pluvijala.

- trajanje srednjeg paleolitika: od Riss glacijala do kraja Wrm 2/3 interstadijala, od 200

000-30 000 godina BP

- najtonije podatke o klimatskim promjenama dobivamo analiziranjem omjera izotopa kisika

( O18/O16) iz jezgara dubokomorskih sedimenata izbuenih s oceanskog dna

- stadiji izotopa kisika daju nam kronologiju pleistocena


2/21

- gornji paleolitik je stadij izotopa kisika 2, a srednji paleolitik je izmeu stadija izotopa kisika

6 pa sve do kraja stadija izotopa kisika 3

Kronometrijsko datiranje

- datiraju se uzorci iz raznim arheolokih slojeva, raznim metodama, npr. electron spin

resonance, termoluminiscencija, radiokarbonska metoda i druge

- u Hrvatskoj su tako Krapina, Vindija i Mujina peina

- Krapina: metodom esr utvreno je da je nastala u stadiju izotopa kisika 5e, 130 000 BP

- Vindija: uran/torij, radiokarbonska metoda

- Mujina peina: radiokrabonska metoda i metoda esr- time su se dobili prvi rezultati

kronometrijskog datiranja za musterijensku kulturu na cijeloj istonojadranskoj obali

Okoli

- u srednjem paleolitiku este su klimatske promjene. Izmjenjuju se glacijali i stadijali (duga

hladna razdoblja) i interglacijali i interstadijali (topla razdoblja)

Riss glacijal do 130 000 BP

stadij izotopa

kisika 6

zatopljenje

Riss/ Wrm interglacijal-zadnji

interglacijal 130 000-118 000 BP

stadij izotopa

kisika 5e

zadnje ledeno

doba Wrm glacijal-zadnji glacijal 118 000- 12 000 BP

rani

zadnji glacijal 118 000- 75 000 BP

stadji izotopa

kisika 5d, 5c, 5b,

5a (d i b hladna,

a i c topla

razdoblja)

srednji zadnji glacijal 75 000- 25 000 BP

1. dio: 75 000-60 000 BPstadij izotopa

kisika 4

2.dio: 60 000- 25 000 BP

stadij izotopa

kisika 3

Hengelo interstadijal: 43

000- 40 000 BP toplo razdoblje

Denekamp interstadijal:

35 000 BP toplo razdoblje


3/21

- Klimatske prilike stadija izotopa kisika 3 su jako bitne jer je to razdoblje prijelaza izsrednjeg u gornji paleolitik. Tad dolazi do pojave ranih modernih ljudi u Europi a

kultura vie nije musterijenska nego ima obiljeja modernog ponaanja

Neandertalci openito

- Neandertalci su se u Europi razvili iz arhainog Homo sapiensa/ Homoheidelbergensisa. Neandertalske odlike sadri i hominid s nalazita Atapuerca u

panjolskoj star 320 000 g, a tipina n. morfologija se pojavljuje prije 200 000 g.

- Zadnji neandertalci ivjeli su prije 28 000 g- Razvili su se u Europi, pa idu u Aziju ( Bliski istok i zapadna Azija)- 1856. u dolini Neander blizu Dsseldorfa u Njemakoj u Maloj pilji Feldhofer su

naene kosti. Shaafhausen i Huxley smatraju da se radi o primitivnijem ovjeku.

Wirchow da je to moderan ovjek udne anatomije zbog bolesti, a W. King da se radi o

zasebnoj vrsti Homo neanderthalensis. 150 g kasnije R.W. Schmitz i J. Thissen

analizirali su dio sedimenta iz te pilje i potvrdili da se radi o neandertalcima. Nali su

pleistocensku faunu, orue, dvoje odraslih i jedno dijete

-

Ranije su bili naeni nean. nalazi u belgijskoj pilji Engis i na nalazitu Forbes Quarryna Gibraltaru, ali tek kasnije su prepoznati kao nalazi neand.

- Nalazita u Europi: La Naulette (Belgija), ipka(eka), Spy (Belgija), Krapina(Hrvatska), te u Francuskoj- La Chapelle-aux-Saints, Le Moustier, La Quina, La

Ferrassie

- Nalazita izvan Europe: Schanidar (Irak), Amud, Kebara i Tabun (Izrael)-Azija te istok-Teshik Tash (Uzbekistan), Mezmaiskaya (Ruski Kavkaz)

- Na nalazitima: kosti, kameno orue i pleistocenska fauna

- Dragutin Gorjanovi Kramberger, hrvatski arheolog, istraivao je nalazite Krapina inapisao najraniju monografiju koja opisuje anatomske odlike neandertalaca. Krapina je

bitna za razumijevanje neand anatomije zbog puno jedinki to omoguava uvid u

varijaciju unutar populacije. Prvo su ga zvali Homo primigenius.


4/21

- M. Boule je nean. opisao kao priglupa, poluuspravna,divlja i zaostala bia, arekonstrukciju je napravio na temelju nalaza bolesnog neand iz La Chapelle-aux-Saints

- Oni su prihvaeni kao davni stanovnici Europe, ali koja je njihova uloga u evolucijiovjeka i genezi modernih populacija? U prvoj polovici 20.-og stoljea predloena su 3

razliita objanjenja njihove sudbine:

1) A. Hrdlika, Schwalbe i Gorjanovi-oni su stepenica u razvoju prema modernomovjeku (neandertalska faza ovjeanstvaa)

2) Boule- moderni europljani se razvijaju iz populacije koja je prethodilaneandertalcima i s njima nema nita zajedniko (predsapiens hipoteza)

3) Howell-dio ranijih neand populacija predstavlja pretke kasnijih klasinih neand sjedne strane i modernih ljudi s druge strane. Klasini izumiru. (predneandertalska

faza)

- Posljednjih desetljea rasprava o njihovoj sudbini svela se na 3 modela:1) Multiregionalni model- zastupa razvoj ovjeka iz afrikog izvora koji je star 2 mil

god. Neand su dakle imali vanu ulogu u nastajanju suvremenih europljana- oni su

naa podvrsta tj. Homo sapiens neanderthalensis

2) Model iz Afrike- smatra se da populacija modernih ljudi iz Afrike potpunozamijenila neand bez bioloke interakcije. Oni su zasebna vrsta Homo

neanderthalensis. Moderni ljudi su ih potisnuli, prenijeli im bolesti, preplavili...

3) Asimilacijski model- neand su pridodali svoje gene populaciji ranih modernihljudi, dakle neki neand su bili asimilirani u modernu populaciju i time dali doprinos

nastajanju ranih europljana

Odlike i izgled neandertalaca

- Malo je odlika koje su iskljuivo neand, neke su naslijedili od prethodnika, aprepoznajemo ih po kombinaciji svih tih odlika

- Izgled:


5/21

- Lubanje: niske, izduene, veliki kranijalni kapacitet-1520 cm3 (zbog zahlaenja uoledbama), izboena eona kost sa nadonim lukovima, torus je podijeljen u 2 nadona

luka, masivna lateralna orbitalna margina, na stranjem dijelu je izboenje na zatiljnoj

kosti te ovalna udubina iznad izboenja-ono je vjerovatno ojaano hvatite vratnih

miia.- Lice: sredinja regija je vrlo izboena, nosna upljina i one duplje velike, napuhan

izgled zbog velikih sinusnih upljina i prognatizma tj. izboenja sredinjeg dijela lica,

nemaju bradu

- Zubi: sjekutii gornje eljusti su veliki i loptastog oblika, prednje zube troe labijalnozbog koritenja zuba kao tree ruke za aktivnosti koje nisu vezane uz prehranu npr.

pridravanje koe, kutnjaci se odlikuju taurodontizmom, imaju prazninu izmeu donje

eljusti i umnjaka-retromolarni prostor.

- Tijelo: robusna graa kao rezultat poveane tjelesne aktivnsti (to nam pokazuje debljinakostiju i izraena miina hvatita), Lovejoy i Trinkaus su proveli analizu i zakljuili da

su bili 2 puta snaniji od nas a Ruff da im je prosjena visina167 cm teina 80.8

potkoljenice i podlaktice su im krae u odnosu prema natkoljenicama

Masivan trup:iroka ramena i bavasti prsni ko

iroka zdjelica ili zbog duljeg poroda i veeg djeteta ili kao zahtjev tjelesne grae

Robusne kosti donjih udova zbog prilagodbe praenju plijena u lovu

- Kod njih su bile este zalijeene ozljede i patoloke promjene na kostima- u Shanidaruje osoba bila slijepa na 1 oko, bez podlaktice jedne ruke i sa drugim traumama, osoba iz

Le Chapelle-aux-Saints bolovala je od osteoartritisa i dentalnih bolesti, a osoba iz

Krapine bila je do 10 dana u nesvjestici

Zalijeene ozljede pokazuju nam da se je zajednica skrbila o bolesnim lanovima

- Govorne sposobnosti: Lieberman i Crelin su zakljuili da nisu neandertalci zbog poloaja grkljana nisu mogli proizvoditi sve zvukove potrebne za govor modernog

ovjeka, ali pokazalo se da su bili u krivu. Otkrie jezine kosti neand s nalazita

Kebara stare 60 000 BP pokazalo je da je ona ista kao i kod anatomski modernih

populacija, dakle nisu imali manjak govornih sposobnosti. To je dodatno potvrdila i

DNA analiza koja je pokazala istu mutaciju na FOXP2 genu koja je i kod modernih

ljudi i koja je odgovorna za govor i nastanak jezika


6/21

Stanita neandertalaca

- Dijelimo ih na pilje i pripeke te stanita na otvorenom- Najvie lokaliteta je u jugazapadnoj Francuskoj, podruju Dordogne- U Hrvatskoj: u Hrv. Zagorju samo piljska nalazita, a u Dalmaciji ima i pilja i

nalazita na otvorenom

- piljska: Krapina, Vindija i Velika peina u Zagorju, Veternica kod Zagreba, Mujinapeina kod Katela

- Nalazita na otvorenom: na prostoru Ravnih Kotara izmeu Ljubakog zaljeva iPosedarja, Veli Rat (Dugi otok)

- Stanita su imala razliite funkcije. Na nekima se ivjelo vie mjeseci a neka su posjeivana samo tijekom kratkih lovnih epizoda. Ako ima puno litikog materijala

mogue je da se radi o radionici za izradbu alatki. Ovdje je vrlo bitna analizadistribucije nalaza u staninome prostoru. Tako je analizirana i Mujina peina i pilja

Vaufrey u Dordogni. Ona nam pokazuje faze nastanjavanja, koliko su bili tamo, koji su

alat kada koristili itd.

- Sezonalnost: u koje su doba boravili na odreenom nalazitu ( npr. Mujina peina jenastanjavana u jesen i proljee)

- U piljama su se esto izmjenjivali ljudi i ivotinje ( piljski medvjed-SJ Hrv)- Uporaba vatre je ea nego u donjem paleolitiku. Postoje nalazi vatrita omeenih

kamenjem to govori o vjetini kontroliranja vatre. Unutar stanita mogu biti lociranapodruja gorenja. Vatra slui za ogrjev, pripremu hrane, svjetlo,obranu od zvijeri i lov.

Tragovi gorenja: Moldova u Ukrajini (vie vatrita unutar velikih krugova kostiju, esto

mamutovih), pilja XVI u Dordogni ( izravni dokaz da je upotrebljavana vatra izmeu

65 600 i 53 900 BP), Kebara u Izraelu, pilja Vaufrey (Dordogna), Mujina peina (2

podruja gorenja koja nisu posebno omeena nego su na staninoj razini, loivo je

borovnica)

Kamene rukotvorine

- Kultura neandertalaca je musterijen, a smjetena je u srednji paleolitik. Prvi puta jeprepoznata u Francuskoj na nalazitu Le Moustier u Dordogni

- Najvie je strugala i orua na odbojcima


7/21

- Ova kultura prisutna je u Europi, zapadnoj Aziji te u sjevernoj Africi gdje jeupotrebljavaju afriki suvremenici neandertalaca

- Tehnologija u metodolokom smislu tj. tehnoloka analiza je znanstvena disciplina kojaomoguuje rekonstrukciju procesa proizvodnje alatki-dakle prouava se ukupnost

primjenjenih postupaka kojima se dobiva kamena alatka kao krajnji cilj

- Najea tehnika srednjeg paleolitika je izravni udarac tvrdim ekiem (kamen), aprimjenjuje se i izravni udarac mekanim ekiem (palicom od kosti,roga ili tvrdog drva)

- Andre Leroi-Gourhan je ustanovio lanac operacija- on obuhvaa sve faze kojesirovinski materijal prolazi za vrijeme svog ivotnog vijeka. Glavne faze lanca su:

pribavljanje sirovine, vie faza proizvodnje, uporaba, doraivanje, ponovna uporaba,

odbacivanje

- Postupak rekonstrukcije cijepanja provodi se meusobnim spajanjem odbojaka iliodbojka i jezgre i dobijemo rekonstrukciju tehnolokog procesa

- Bitno je i ustanovljavanja tipa plohka-dijela udarne plohe koji je ostao na odbojku(gladak, vieploan-fasetiran, dvopovrinski-diedrian) i tipa obrade- ljuskasta,

suusporedena, usporedna, stepeniasta

- Posljednja faza je odreivanje funkcije alatke ( funkcionalna analiza-metoda kojom semikroskopski oitavaju tragovi uporabe na alatki)

- Krajnji cilj tehnoloke analize je spoznaja promjena i inovacija unutar litiketehnologije tijekom vremena te utjecaj tih promjena na ovjekov svakidanji ivot,

spoznavanje stupnja ovladavanja odreenom psihomotorikom vjetinom te pokuaj

iitavanja socijalnih odnosa u grupi

Kameni sirovinski materijali

- Upotrebljavaju kamenje velike tvrdoe i koljkastog loma- kremene, magmatske,metamorfne stijene, ronjak, kvarc, kvarcit, razni tufovi,

- Sirovinski materijal je prikupljan na povrini tla- Odreivanje vrste i podrijetla sirovinskog materijala je bitno u litikoj analizi, a nakon

odreivanja vrste se pokuavaju locirati primarna leita sirovina, dakle odakle potjee

taj materijal. To nam pokazuje kojim se se podrujem neandertalci kretali prenosei taj

materijal

-U jugozapadnoj Francuskoj je veina materijala donesena s udaljenosti manje od 5 km

Faze

tehnolok

a analize


8/21

-najee su materijal skupljali u neposrednoj blizini pilje (krapinski iz oblinjeg

potoka Krapinice)

-u srednjoj Europi te su udaljenosti vee

- esto se mijenjala upotreba sirovinskog materijala u razliitim vremenima. Nprneandert u Vindiji su rabili kvarc,a moderni ljudi ronjak

Proizvodni procesi

- Ponekad su se rukotvorine proizvodile nasuminim odbijanjem odbojaka bez metode,ali ee su primjene osmiljenih metoda cijepanja kamena:

1) levaloaka metoda:- metoda za dobivanje odbojaka unaprijed osmiljene forme. esta je u srednjem, ali

ima je i u gornjem paleolitiku i u ranijim litikim industrijama. Uvijek se koristi

tehnika odbijanja tvrdim ekiem.

a) izravna levaloaka metoda: da bi se postiglo odbijanje odbojka tono osmiljena

oblika, potrebo je posebno oblikovati jezgru. Ovdje je cilj odbijanje jednog

prioritetnog odbojka. Ako obujam jezgre dopusti, isti se postupak moe ponoviti.

b) ponavljajua levaloaka metoda: metoda dobivanja vie manjih levaloakih

odbojaka

- ovom metodom mogu se dobiti i iljasti odbojci (levaloaki iljci) a i sjeiva

nasuminog odbijanja odbojaka

2) diskoidna metoda

- metoda cijepanja odbojaka od diskoidne jezgre. U njoj nema posebne pripreme jezgre za

dobivanje odbojaka tono utvrene forme. Njome se proizvode diskoidne jezgre i levaloaki

pailjci

3) metoda salaminih nita

- popreno se odstranjuju odbojci od izduenih komada kamena. Ti odbojci esto slue za

proizvodnju Quina strugala (poprena strugala s izraenom stepeniastom obradom) i imaju

okorinu

M

e

t

o

d

e

p

r

o

i

zv

o

d

nj

e

o

d

bo

j

a

k

a


9/21

- Vanost: Vjetina izrade standardiziranih odbojaka je sloena koncepcija koja zahtijevavee kognitivne i psihomotorine sposobnosti nego pri nasuminom odbijanju odbojaka

- Visoko specijalizirana izrada sjeiva.Eric Beda razliku tri naina proizvodnje sjeiva u sr. paleolitiku:1) klasina levaloaka tehnologija sjeiva odbijanje sjeiva je ogranieno2) specijalizirana levaloaka tehnologija sjeiva na jednu stranu jezgre3) nelevaloaka tehnologija sjeiva odbijanje se zbiva uokolo cijele jezgre

Tehnoloke analize materijala s hrvatskih nalazita

- Krapina: levaloaka metoda u starijim slojevima, a proizvodnja prirodnih noeva shrptom i u starijim i u mlaim

- Vindija: stariji muster. slojevi levaloaka metoda ali je nema u mlaim must. slojevima- U starijim musterij. slojevima Vindije levaloaka metoda se primjenjuje i na kvarcu i

na tufu, koji su manje pogodni za tu metodu. To nam govori o prilagodbenoj spretnosti i

inteligenciji vindijskih neandertalaca

- Mujina peina- za provedbu tehnoloke analize je primjenjivana modificirana listatehnolokih kategorija konstruirana po uzoru na listu koju je Jean-Michel Geneste

nainio pri analizi musterijanskoh materijala iz pilje Vaufrey (Dordogna). Lista prilagoena ovoj peini ima 24 kategorije. Pokazuje da su se najee proizvodili

odbojci te su sve faze proizvodnje bile prisutne to znai da je peina imala funkciju

radionice. Primjenjuje se i levaloaka metoda. Bili su dovoljno inteligentni da tu

metodu primjene na malim komadima ronjaka koji su problematini za obradu. Osim

alatki uobiajene veliine za musterijen, pronaene su i one malih dimenzija- ta se

pojava naziva mikromusterijen.

- Mikromusterijenske alatke naene su i diljem istonojadranske obale, u Velom Ratu naDugom Otoku, na podruju izmeu Ljubakog zaljeva i Posedarja kod Zadra i u

Crvenoj stijeni u Crnoj Gori. Nalazimo ih i nalazitima pontinijenskoga musterijana u

zapadnom dijelu srednje Italije tj. na dijelu obale Tirenskog mora i u zaleu, te na

nalazitu Asprochalico u Epiru u Grkoj.


10/21

- Male dimenzije alatki objanjavaju se uporabom malih oblutaka lokalnoga sirovinskogmaterijala ili je problem u lokalnim ronjacima koji imaju pukotine i nisu dobri za

cijepanje odbojaka

Alatke musterijenske kulture

- Alatke je vano razvrstati u tipolokom smislu. Tipologija omoguuje definiranje,prepoznavanje i klasificiranje alatki na temelju njihovog oblika

- F. Bordes je razvio tipoloku i statistiku metodu razlikovanja pojedinih asocijacijamusterijenske kulture uzimajui u obzir sva alatke nekog sloja. Pokazuje da su

neandertalci imali 60-ak razliitih tipova alatki.

- Najea su strugala , a ima i udubaka, zatim su zastupljeni i gornjopaleolitiki tipovialatki koje su tipine za gornji, ali se pojavljuju ve u srednjem paleolitiku ( grebala,

grebalice, dubila, dubilice, svrdla, svrdlenice, noevi s hrptom, zarubljeni odbojci i

sjeiva te strugalice) zatim su esti udupci, a i anici

- Prema razlikama u uestalosti pojedinih tipova alatki u musterijenu ustanovljena su 4osnovna tipa:

1) Tipini musterijan- veliki postotak strugala, 25-55%2) arentijen- najvie strugala, 50-80%

a) Quina musterijen- osobito su zastupljena poprena strugala koji su izraeni

metodom salaminih nita

b) Ferrassie musterijen- tipologija alatki je je katkad modificirana primjenom

levaloale metode na odbojcima

3) Zupasti musterijen-rjea su strugala (5-25%) a prevladavaju udupci i nazupci4) Musterijen s aelejenskom tradicijom

a) Tip A- esti su anici (8-40%) ali oni su manji nego aelejenski, a ima i raznihalatki na odbojcima ( strugala, iljci, udupci, nazupci)

b) Tip B- esta su strugala, nazupci te noevi s hrptom, manje anika


11/21

- Rezultati se grafiki mogu prikazati pomou kumulativnih krivulja. Njih je u prapovijesnu arheologiju uveo F.Bordes. na apscisi se nalaze tipovi alatki a ordinata

pokazuje kumulativnu postotnu zastupljenost.

- Razliiti tipovi musterijena nisu rezultat kulturnih promjena tijekom vremena.a) Bordes je varijabilnost tipova pokuao objasniti razliitim plemenima neandertalacakoji nisu imali potpuno istu kulturnu tradiciju.

b) Sally i Lewis Binford varijabilnost objanjavaju funkcionalnim argumentom, dakle

za njih su tipovi musterijena set alatki rabljen za odreene poslove, ovino o vrsti

stanita i o godinjem dobu u kojem je bilo nastanjeno

- Ogranienosti tipologije:a) Nije sposobna odgovoriti na pitanje uzroka varijabilnosti tipova muster. alatki

b) Ne moe pomoi u krono-kulturolokoj odredbi ako su nalazi pronaeni izvanzatvorenog konteksta i malobrojni, zato to su odreeni tipovi alatki prisutni u vie

razdoblja

c) Regionalna ogranienost: najvei nedostatak. Tipologije su napravljene na temeljumaterijala odreenog podruja, pa ih nije uvijek mogue upotrijebiti za analizu

materijala s nalazita izvan tog prostora.

To vidimo na primjeru Krapine i Mujine peine. Za tipoloku analizu Krapine se

Bordesova tipologija pokazala primjenjivom i tonom (arentijenski tip

musterijena), ali nije se mogla upotrijebiti za analizu litikog materijala iz Mujine

peine zbog uestalosti jednostavnih obraenih odbojaka koje Bordes nije definirao

kao poseban tip. Kronometrijskim datiranjem slojeva je dokazano da te alatke

pripadaju zavrnom razdoblju musterijena, tj. kasnom musterijenu istone jadranske

obale

d) Nazivi alatki zbunjuju jer se ini da govore o funkciji alatke, a zapravo se nazivitemelje na obliku alatke i nemaju veze s njenom funkcijom

Kotane i drvene rukotvorine

Koplja, drci i jednostavni iljci

- Postoje nalazi koji dokazuju da su se drvo i kosti obraivali u srednjem paleolitiku


12/21

- Izravan dokaz obrade drva:Lehringen, Njemaka, 125 000 BP-drveno koplje- Neizravni dokazi: neki levaloaki iljci koji su kao vrhovi kopalja bili nataknuti na

drveni drak i potom oblijepljeni smolom ili zategnuti konom uzicom te udupci jer su

oni vjerovatno sluili za obradu drva

- Koplja su im bila velika, gruba, nespretna za bacanje, koriste se za ubadanje plijena- Dokazano je da se uglavljivanje raznih alatki u drak pojavljuje u srednjem paleolitiku.

Kao drka se koristio obraen komad drveta u koji je alatka bila uglavljena i uvrena

konom omom ili zalijepljena (postoje dokazi o upotrebi smole brezine kore kao

ljepila- Knigsaue, Njemaka)

- Dokaz o postojanju tehnologije obrade kostiju i rogovlja u srednjem paleolitiku su iljci( nalazita Weinberghlen, Grosse Grotte, Vogelherd u Njemakoj) te tridesetak

kotanih alatki iz Saltzgitter- Lebenstedta. Veina njih nije mikroskopski analizirana a

to je nuno da se dokae kako su te alatke stvarno rezultat ljudske aktivnosti a ne

prirodnih procesa. Jo jedan dokaz je kost s rupama s nalazita Divje Babe u Sloveniji,

koja je moda najstariji poznat glazbeni instrument

Kotani udarai ili pritiskai iz Hrvatske

- Kotane alatke su koritene u tehnici mekog ekia. Kao meki eki koristili su sekomadi rogova, tvrda drva, kosti ili ulomci kostiju. Kotani obraivai se prije uporabe

nisu posebno obraivali. Pronaeni su na puno musterijenskih alazita.

- Ako su kotani obraivai rabljeni tako da se dodatna obrada na kamenoj alatkipostizala udarce- udarai, a ako se postizala pritiskom- pritiskai.

- Inae se smatra da je tehnika postizanja obrade pritiskom inovacija modernog ovjekagornjeg paleolitika (solitrejen) ali je mogue da su ih koristili i neandertalci. Ako su oni

upotrebljavali ovu tehniku to upuuje na vei slinost s modernim ljudima.

- Obraivai su kotani ulomci s malim tokastim udubljenjima i/ili usporednimlinearnim oteenjima na distalnom kraju. Ponekad je teko razlikovati oteenja od te

aktivnosti od oteenja koja su nastala prirodnim procesima

- U SZ Hrvatskoj je u Vindiji pronaeno vie kotanih ulomaka, vjerovatno obraivaaTim D. White je neke ak odredio kao pritiskae

- I u Veternici su pronaeni kotani ulomci koji mogu biti obraivai


13/21

- Ivor Karavani i Tomislav okec su izveli pokus i pokazali da se oteenja naobraivaima nastala udarcem pri izradbi kamenih alatki razlikuju od onih nastalih

pritiskom, a analize pokazuju da se obe tehnike upotrebljavaju u musterijenu.

- Ali ovim pokusom se ne moe 100% dokazati da su neandertalci obraivali svojealatke i udarcem i pritiskom jer rezultati pokusa mogu biti specifini ne univerzalni.Fale tafonomske analize faunistikih nalaza iz Vindije i Veternice

Pokus je bitan jer pokazuje da se pretpostavka o sposobnosti neandertalaca da alatke

osim udarcem obrauju i tehnikom pritiska ne moe odbaciti

Pribavljanje hrane i prehrana

- Neki znanstvenici smatraju da su neandertalci bili leinari te da su se vrlo rijetko ili aknikada bavili aktivnom lovom, to je zato to ivotinjske kosti pronaene na nalazitima

ne mogu pruiti izravan dokaz o lovu. Ali samo leinarenjem nebi mogli skupiti

dovoljno hrane za preivljavanje, pa ta mogunost podrazumijeva intenzivnu uporabu

biljne hrane

- Umm el Tlel, Sirija- izravan dokaz lovne aktivnosti u srednjem paleolitiku: u treemvratnom kraljeku afrikoga divljeg konja je pronaen ulomak levaloakog iljka koji je

oito bio vrh koplja kojim je ivotinja probodena

- ivotinjski ostatci s nekog nalazita daju ogranien uvid u prehranu jedne grupe jergovori o hrani koja je konzumirana samo tijekom odreenog razdoblja njihovog

boravka tamo, a ne daju sliku prehrane tijekom duljeg razdoblja ivota jer su nomadi

- Ostatci biljne hrane se rijetko sauvaju na nalazitima- Zvog svega toga je stvarna procjena prehrane tijekom vie godina na temelju klasinih

biljnih analiza analiza faune nemogua. Tu nam pomae kemijska analiza kostiju tj.

analiza stabilnih izotopa

- Mjerenjem omjera stabilnih izotopa ugljika (C13) i duika (N15) u kolagenu kostijumogu se dobiti pouzdani pokazatelji prehrane jedinke tijekom zadnjih godina njenog

ivota. Omjer izotopa varira ovisno o biljnoj ili ivotinjskoj hrani.

- Ta analiza je napravljena na ostacima faune i fosila iz Vindije na Oxfordu te je utvrenoda su tamo ivjeli najkasnije datirani neandertalci u Europi, 28-29 000 BP


14/21

- Rezultati su pokazali da su se hranili iskljuivo mesom, a vea uporaba biljne hrane nijeustanovljena. Do tolike koliine mesa nisu mogli doi samo leinarenjem pa je morala

postojati razvijena strategija lova. To podrazumijeva odreen stupanj socijalne

organizacije i tehnologije izradbe oruja

- Najbitniji dokaz da su mesojedi su nalazi ivotinjskih ostataka s lokaliteta te analizestabilnih izotopa

- Berger i Trinkaus su otkrili veliku slinost izmeu ozljeda neandertalaca i jahaa rodea.Kod neand su one nastajale tijekom lova jer su morali prii blizu plijenu da ga usmrte

- Rezultati analize iz Vindije su slini onima s nalazita Marillac u Francuskoj i piljeScladina u Belgiji. Ti neandertalci su stariji od vindijskih i geografski jako udaljeni.

Zato je mogue zakljuiti da je ivotinjsko meso bilo kljuan izvor neandertalske

prehrane u cijeloj Europi, dok su biljnu hranu jako malo konzumirali

- Povremeno su konzumirali i ljudsko meso. Kanibalizam je utvren u pilji Moula-Guercy u Francuskoj, a moda su ga prakticirali i u Vindiji i u Krapini

- Rezultati klasinih faunistikih analiza su takoer bitni. Za Mujinu peinu faunistiku itafonomsku analizu proveo je P.T. Miracle te je ustanovio da su ljudi ostavili trag na

kostima divokoze, kozoroga, jelena i velikih bovida-pragoveda i stepskog bizona. On je

zakljuio i da su neandertalci bili sposobni loviti velike ivotinje ( Krapina- smei

medvjed, nosorozi )

- Konzumirali su i kotanu sr zbog velike kalorijske vrijednosti- Zakljuak: vladali su vjetinom organiziranog lova to podrazumijeva odreenu

inteligenciju i stupanj drutvenih odnosa. Hranu su povremeno i pripremali ( peenje )

Duhovnost i simbolika

- Kramberger je u Krapini naao mnogo razbijenih ljudskih kostiju pomijeanih saivotinjskima i to je objasnio kanibalizmom i tvrdio da oni nisu iskazivali nikakve

poasti svojim pokojnicima. Tada je M. Boule napravio rekonstrukciju kojim su

neandertalci prikazani kao priglupa, divlja i zaostala bia. Ipak, kasnije su u Francuskoj

naeni ureeni ukopi neandertalaca i dolo je do pretpostavke da su u srednjem

paleolitiku imali odreene ritualne postupke. Dakle prve tragove ovjekovog

simbolikog i moda religijskog poimanja nalazimo kod neandertalaca, koji su prvi


15/21

pokapali mrtve, imali rituale nad pokojnicima i imali predmete sa simbolikim

znaenjem. Opovrgnuta je Bouleova slika o njima, a naglaena slinosti s dananjim

ovjekom: jezik, simbolika, aspekti religioznog ponaanja te kulturno definiran

drutveni sustav

- Pri interpretaciji nalaza koji upuuju na simboliku i religijsko ponaanje esto seznanstvenici slue spekulacijom i pretpostavkama

Ukopi i kult lubanje

- Najraniji ljudi koji pokapaju svoje pokojnike- Kad se nae ukop postoje 2 problema. Prvo jeli ukop namjeran ili je tijelo zatrpano

prirodnim procesima. Ako je namjeran onda to on predstavlja. Moe predstavljati

duhovnost i religiju, a mogue je i da je tijelo ukopano zbog higijenskih razloga. Grobni

prilozi potvruju simboliku ali nekad nije sigurno dali su to stvarno prilozi.

- B. Vandermeersch: grob je dokaz duhovnosti ljudi iz srednjeg paleolitika- La Chapelle-aux-Saints: grob neandertalca u kojem je bilo mnogo priloga (kremeni

odbojci, kamene rukotvorine, iv. kosti) i crvenog okera. Ali moda prilozi nisu

posebno priloeni nego su iz te stanine razine.

- La Ferrassie: 6 osoba (muko, ensko, dijete 10 g, dijete 6 g, novoroene i fetus)- Regourdou: pokojnik je namjerno zatrpan gomilom kamenja, dakle grob je od kamenja- Le Moustier: 1 osoba-muki- Roc de Marsal: 3 mlade osobe- La Roche a Pierrot: prilozi- La Quina: jedan, ali nezna se dali je bio ukopan ili su to prirodni procesi- Mala pilja Feldhofer- Njemaka- Spy- Belgija

- Amud- Tabun- Kebara

- anidar- Irak ( jednom neandertalcu je poloeno cvijee u grob ili je pokojnik leao nacvjetnom odru. Ovaj ukop upuuje na osobitu panju prema mrtvima i oznaava

najranije poznato donoenje cvijea pokojniku. To upuuje na religijsko ponaanje. Ali

Franc

uska

Izrael


16/21

je mogue da je dolo do kontaminacije, tj da naeni pelud cvijea ne pripada izvorno

grobnoj cjelini)

- Kiik- Koba Ukrajina na Krimu- Teshik- Tash Uzbekistan ( glava djeaka je bila okruena rogovima sibirske divokoze.

To je moda bio ritualan ukop, a moda su i kosti tamo dole sluajno)- Dederiyeh- Sirija- Krapina Hrvatska ? ( 70 mladih individua, ako nisu zatrpani uravanjem kamenja

nego stvarno pokopani onda je to jedan od najstarijih i najveih primjera ljudskog

pokopavanja ) sekundarni ukop ili kanibalizam

- Qafzeh rog jelena lopatara je naen u rukama djeteta oba su u Izraelu, vrst dokaz- Skhull mandibula divlje svinjeu ruci pokojnika ritualnog simbolizma- Na oba nalazita su naeni ostaci ranog modernog ovjeka sa litikom industrijom

musterijena

- Kebara- grob neandertalca kojem je nasilno odstranjena lubanja a mandibula je ostala ugrobu- upuuje na postojanje posmrtnih rituala

- pilja Guattara, Italija- lubanja neand bez mandibule. Na sljepoonoj kosti su oteenjauzrokovana smrtonosnim udarcem, zatiljni lubanjski otvor je nakon smrti nasilno

proiren. Lubanja je stajala na podu okruena vijencem od kamenja. Razbijena je na

zatiljku moda zato da se izvadi mozak koji je onda konzumiran da se naslijedi

pokojnikov duh. Ovakve lubanje se navode kao svjedoanstvo kulta lubanje. Meutim

izvorni poloaj lubanje moda nije u vijencu nego je pomaknuta prije nego su je

znanstvenici vidjeli. Kasnija analiza je pokazala da su to sve tragovi ivotinjskih zubiju.

- Krapina- lubanje nisu cjelovite, dakle moda su razbijene radi vaenja mozga.M. Malez smatra da je kult lubanje postojao i u Vindiji

- Dakle : postojanje kulta lubanje u Guattari je dovedeno u pitanje, krapinske lubanjemoda nisu razbili ljudi, a ogrebotine na vindijskim lubanjama mogue je i drugaije

protumaiti. Zato za postojanje kulta lubanje u srednjem paleolitiku ne postoje vrsti

dokazi.

- Nema dokaza da su rani moderni ljudi u Africi pokapali mrtve kao neandertalci uEuropi i rani moderni ljudi u zapadnoj Aziji. Ako jesu, onda je pokapanje neovisna

pojava u Europi i Africi. Ako genezu treba traiti na jednom mjestu, glavni kandidati su

europski neandertalci.


17/21

Kanibalizam i sekundarni ukop

- Krapina: neki znanstvenici smatraju da je mnogo polomljenih ljudskih kostiju dokazkanibalizma u Krapini. Velike cjevaste kosti su moda razbijene da bi se pojela kotana

sr, a lubanje razbijene da se doe do mozga. Te kosti pomijeane su sa ivotinjskima.

Jedan dio slomljenih kostiju protumaen je kao posljedica geolokih procesa tijekom

fosilizacije, a dio je sluajno polomljen za vrijeme iskopavanja.

Ako je bilo kanibalizma, pitanje je dali su oni jeli svoje suplemenike ili su rtva nekog

drugog plemena. Ako su jeli ljude unutar plemenske zajednice nije jasno je li to

uzrokovano biolokim nagonom za preivljavanjem u stresnim situacijama ili je rije oritualnom kanibalizmu.

Osim kanibalizma se je dolo do jo dvije mogunosti. Jedna govori da su krapinski

neandertalci bili namjerno pokopani od strane svojih suplemenika ili nenamjerno

uruavanjem kamenja. Trea mogunost zastupa naknadni ili sekundarni ukop na koji

upuuju ogrebotine na postkranijalnim dijelovima kostura.

- Sekundarni ukop je posmrtni ritual kojima ima 2 faze. U prvoj fazi se odstranjujeraspadljivo tkivo. To se obavlja provizornom inhumacijom ili se tijelo izloi na

odabranom mjestu kako bi se djelovanjem prirodnih procesa i leinara to prije raspalo.Takoer se meso od kostiju moe odvojiti uporabom otrih instrumenata. Nakon to se

oiste, kosti se peru i late. U drugoj fazi se kosti ukopavaju , odlau na odreeno

mjesto ili uvaju kao relikvije. Cilj ove metode je odstranjivanje tragova ivota s kostiju

da se oslobodi duh.

- Mogue je da je postojao u srednjem paleolitiku, na to upuuju ogrebotine napostkranijalnim dijelovima kostura koje su moda napravili ljudi odvajanjem mesa od

kostiju kamenim alatkama

- Usporedile su se ogrebotine krapinskih kostiju sa ogrebotinama na kostima rtavakanibalizma i onih na onima koji su ukopani sekundarnim ukopom. Pokazalo se je da

dokazi za sekundarni ukop u Krapini nisu vrsti, a kanibalizam je mogu. Treba se

provesti analiza dali su jednako tretirane i ivotinjske i ljudske kosti. Ako jesu, to je

dokaz kanibalizma. Inae bi se mogla provesti analiza ljudskih koprolita (okamenjenog


18/21

izmeta) ali ga nema, pa se treba provesti usporedna analiza tafonomije ljudskih i

ivotinjskih kostiju

Ivan turk i Janez Dirjec smatraju da se prava istina o tome nee otkriti jer su metode

koje su se tada koristile bile neprikladne (iako u to vrijeme vrlo napredne)

- Moula- Guercy, Francuska- dokazan kanibalizam tafonomskom analizom ljudskihostataka i ostataka faune. Pokazalo se da je meso s oboje skidano na isti nain. Trupla

su rezrezana i kosti razbijene da se doe do sri,a lubanje da se doe do mozga. Nije

jasno koji je uzrok kanibalizma ( stres? )

- pilja Hortus, Francuska- kanibalizam; koliina ivotinjskih kostiju pokazuje da jehrane bilo dovoljno pa, ako ga je bilo, kanibalizam nije uzrokovan potrebom za hranom,

nego se radi o nekom ritualu neandertalskih lovaca. (isto vrijedi i za Krapinu)

- T. White smatra da je kanibalizam prisutan i u Vindiji, ali po njemu je razlogprapovijesnog kanibalizma potreba za hranom

- Za uobiajenu populaciju neandertalskih lovaca i sakupljaa u Krapini nedostaje starijihosoba, a u pilji Hortus mlaih, mogue je pretpostaviti da su oba mjesta neuobiajena

kao nalazita te da je moda postojala posebna, ritualna namjena tih mjesta

- U Hortusu su naeni i leopardovi ostatci pa se moe pretpostaviti da je njegovo krznosluilo kao kostim u religioznim obredima

- Marillac, Francuska- lubanja koja je moda predmet sekundarnog ukopa ili kanibalizma- Engis 2, Belgija- djeja lubanja pokazuje ureze po sredini ela i na zatiljnoj regiji.

Kasnije se pokazalo da su oteenja nastala u laboratoriju

Kult medvjeda

- ponekad su medvjee lubanje i duge kosti pronaene duboko unutar pilje i to jeukazalo na mogui kult medvjeda. Radi se o kostima piljskog medvjeda, rijetko

smeeg

- Drachenloch, vicarska- tamo je kult 1.put ustanovljenRazmjetaj tih kostiju moe biti uvjetovan i prirodnim procesima ili aktivnou zvijeri,

ne nuno ljudskom aktivnou.

- Veternica: prema M. Malezu tamo je prisutan kult medvjeda, ali to nije dokazano i imamnogo argumenata koji govore da taj kult ne postoji


19/21

Kult lubanje

- Zbog ritualnih razloga se vadi mozak pokojnika. Nalazite je pilja Guattara u Italiji ukojoj je naena lubanja neandertalca bez donje eljusti, zatiljni otvor joj je proiren a

lubanja u krugu od kamenja. Za to ipak mogu biti krive i ivotinje, dakle nema dokaza o

postojanju ovog kulta.

Umjetnost

- Pronaeni su nalazi crvenog okera, drugih crvenih i crnih pigmenata, fosili koljaka ikamenje neobina oblika koji nemaju utilitarnu namjenu ali su ih oni ipak skupljali.

- Tata, Maarska: otkriven kutnjak mamuta ija je glavna strana prekrivena crvenimokerom a poleina izlizana od uporabe. To upuuje na ritualnu svrhu kutnjaka. Naen je

i numulit-okamina sitnih ivotinja koja ima oblik sitnog novca) sa urezima koje je

moda napravio ovjek

- Grude minerala su moda drobljene da se dobije prah ili su rabljene kao krede za bojenje. A. Leroi- Gourhan smatra da je prisutnost okera na nalazitima dokaz

odreenog vjerskog ponaanja. A. Marschak mu takoer pripisuje simboliku, a P. Chase

i H. Dibble smatraju da boje nisu naene u kontekstu koji pouzdano upuuje na

simboliku ili ritual

- Vrlo su rijetki i dvjbeni nalazi koji se mogu tumaiti kao privjesci, nakit ili gravure napredmetima. Nalazi iz atelperonijenske kulture dokazuju da su neandertalci imali nakit,

ali to je prijelazna kultura iz srednjeg u gornji paleolitik i dolazi na kraju njihove

egzistencije.

- Ipak, kao primjeri umjetnikog izriaja se navode:La Quina: probuena jelenja falanga i probueni lisiji zub

Scladina (Belgija): dva zuba piljskog medvjeda

Prolom II, Krim: probuene ivotinjske falangeLa Quina i La Ferrassie: kosti s urezima koji su moda namjerno napravljeni

Bacho Kiro, Bugarska

Moldova I, Ukrajina

Bilzingsleben, Njemaka: kosti s urezanim crtama

Tata, Maarska


20/21

- Dokaz simbolike kulture u srednjem paleolitiku: uporaba okera u pilji Qafzeh(musterijanska kultura + grobovi ranih modernih ljudi)

- Spominju se i probuene falange i mandibule piljskog medvjeda koje su moda sluilekao prapovijesne zvidaljke ili frule za dobivanje zvuka. Ali te su rupe mogle nastati i

ugrizima zvijeri,a ne ljudskom aktivnou.- Divje Babe, Slovenija: slovenski arheolog Ivan Turk ovdje je pronaao kost vrlo

mladog piljskom medvjeda koja je na oba kraja slomljena i ima 4 rupe na povrini.

Tumai se kao mogua frula, dakle bio bi to najstariji poznati glazbeni instrument. Rupe

su mogle nastati i ugrizima zvijeri. Ako je to ipak napravio ovjek, postavlja se pitanje

dali je to zaista glazbeni instrument

- La Roche- Cotard, Francuska- pronaena je protofigurica naena u musterijenskomsloju. U obraeni kameni komadi umetnut je kotani iverak da bi se moda dobio

izgled ljudskog lica. Komadi vizualno podsjea na masku i jedini je ovakav nalaz iz

srednjeg paleolitika. On dovodi u mogunost postojanje figurativne umjetnosti kod

neandertalaca.

Srednji paleolitik:

Europa: neandertalci

Afrika: moderan ovjek

Zapadna Azija ( Levant): oboje


21/21

skriptica neandertalci

Documents