SKRIPTA FILMSKE

RADIONICE

W: www.blankzg.hr E: radionice@blankzg.hr M: 098 9133 411 © Blank_filmski inkubator, 2017. Skripta je namijenjena početnicima. Skriptu možete slobodno reproducirati, samo navedite izvor i web: www.blankzg.hr

2

Plan rada filmske radionice Predavanja

Uvod u film (filmski rodovi, filmski zapis)

Osnove režije (kadar, pokret, okvir, objektiv, plan, rakurs, pokrivenost, kontinutet)

Kamera & rasvjeta (kvaliteta svjetla, temperatura boje, rasvjetna tijela, OSP, zvuk,

montaža

formati, HD kamere,osnove kamere)

Dramska struktura (scenarij, ideja, priča, načela)

Produkcija (načela, postprodukcija)

Literatura / web / softver

Praktični rad Od ideje do knjige snimanja

Snimanje igranog filma

Montaža

Projekcija i analiza snimljenih kadrova

3

UVOD U FILM - razgovor o omiljenim filmovima, trenutnom kinorepertoaru FILMSKI RODOVI: dokumentarni, igrani, animirani, eksperimentalni, namjenski

- definiranje filma: umjetnost, zabava, industrija, politika (ideologija, svjetonazor),

tehnika

- film i druge umjetnosti:

fotografija (planovi i kompozicija)

strip

književnost (tehnika naracije, fabularna struktura, scenarij)

(oskar za scenarij: adaptacija/originalni)

kazalište (glumci, scenografija, rasvjeta)

glazba

čovjek: 90 % osjeta vid, 5 % sluh, 5 % ostali

200 000 igranih filmova na svijetu >> 38 godina bez spavanje za gledanje

FILMSKI ZAPIS (povijest izuma)

- camera obscura

- otkriće fotografije Francuz Joseph Nicéphore Niépce 1822.

& Louis Mande Daguerre 1839.

- ustrajnost (perzistencija) vida

>> igračke: Thaumatrop (ptica u kavezu)

Zoetrop (sličice u disku kroz koji se gleda kroz prorez)

Phenakisticope (kolut oslikan nizom slika u pokretu)

- 1872. Muybridge snima s 12 fotoaparata konja u trku – tvorac kronofotografije

- 1886. George Estman («Kodak») vrpca – čvrsta elastična celuloidna podloga

(danas: poliester + emulzija Feo2 zvuk)

- 1889. Edisonov inženjer Dickson vrpci daje perforacije, 4 sa svake strane i

stvaraju standard 35 mm s formatom 1.33:1, 24 sličice u sekundi

> istovremeno stvaraju kinetoskop (prvo «kino», kutija s okularom)

4

> prvi studio za snimanje «Crna Marija»

- 1.11.1895. projekcija Maxa Skladanowskog s njegovim uređajem bioskopom u

Berlinu

- 28.12.1895. August i Louis Lumiere Cafe Grand, Pariz

- 1927. zvučni film «Pjevač jazza»

- 1935 film u boji

- trajanje 120 min filma = 3283 m vrpce

Hrvatska - 8.10.1896. prva projekcija dvorana Kola u zgradi Hrvatskog Sokola («živuće

fotografije»)

- 1903. snimak šibenske luke

- 1906. prvo kino - Pathe (uskoro Union)

5

OSNOVE REŽIJE KADAR - jedna neprekinuta filmska snimka (za gledatelja)

- jedan neprekinut rad kamere (za snimatelja)

> parametri kadra s obzirom na stanje kamere: statičan – dinamičan

s obzirom na pronicanje dubine: dubinski – plošni

(plošni: predočuje se samo jedna ploha, jedna udaljenost od kamere)

s obzirom na promatrača: objektivni – subjektivni – autorski(redateljski)

> kompozicija kadra

– horizontalna(kadrom dominira horiz. linija: zid, drvored..)

– vertikalna (pr. visok izdvojen čovjek, jablan, dimnjak)

– dijagonalna (presijeca kadar)

– geometrijski lik

> duljina kadra, trajanje dugi, kratki (?) >>>> dugometražni filmovi s jednim kadrom + festival PREOBRAZBA POKRETA - ubrzani pokret (usporeno snimanje >> pr. 16 kvadrata u sekundi) > negacija fiz. mogućnosti

> stvaranje osjećaja ugode (komedije)

> dokumentarci – pupanje cvijeća

- usporeno kretanje

> osjećaj nelagode

> monumentalnost – pr. vodopad

- obrtanje pokreta (unatrag!)

- zaustavljeni pokret

OKVIR

- prostorna konstanta

- omeđenost: slika/fotografija/film

omjeri > 4:3, 16:9

6

OBJEKTIV

- objektive razlikujemo prema vidnom kutu, a oni ovise o žarišnoj duljini objektiva srednji (normalni- otprilike kao ljudsko oko) 50mm širokokutni uskokutni (teleobjektiv) prime (fiksna žarišna duljina) / zoom (promijenjiva žarišna duljina)

izražava se u mm

7

PLAN – udaljenost snimanog objekta od kamere; >> NACRTATI ČOVJEKA ! <<

VRSTE PLANOVA i njihova uloga (mjerilo: prirodna veličina čovjeka); kratice

DETALJ – istrgnuti isječak stvarnosti; dočarava bitno, presudno, sudbonosno npr. oko; (D) KRUPNI PLAN – naglašava psihološku važnost snimanog, npr. lice (KP) BLIZI – izražava velika uzbuđenja, vidimo poprsje ili čovjeka do pojasa (B) SREDNJI PLAN – najbliži čovjekovom viđenju svijeta, posjeduje svojstvo dokumentarnosti, prikazuje čovjeka do koljena ili u cijelosti (SP) POLUTOTAL – omogućava uvid u veličinu i izgled prostora, prikazuje mjesto radnje (PT) TOTAL(opći plan) – na početku filma upoznaje nas s mjestom radnje, tijekom filma ukazuje na psihološko stanje čovjeka, njegovu malešnost; na kraju filma donosi redateljev komentar (T) KUT SNIMANJA (rakurs)

HORIZONTALNI KUT- crta obzora je visini pogleda, opisuje zamišljeni krug oko mjesta snimanja u horizontalnoj ravnini, dočarava prirodnost prizora (HK) GORNJI KUT- crta obzora je ispod sredine kadra, predočava nemoć(inferiornost) snimanog objekta koji se doima malenim (GK) DONJI KUT – crta obzora je iznad sredine kadra, predočava nadmoć (superiornost) snimanog objekta (DK) EKSTREMNI GORNJI ili DONJI KUT – služi redatelju za izražavanje vlastitog komentara (EGK)/(EDK) KOSI KADAR ili NAGNUTA KAMERA – odmicanjem od vertikale kadra predočava se nelagodno ili neuravnoteženo stanje lika (KK) STANJE KAMERE > statično > dinamično PANORAMA – kamera pričvršćena o tlo (švenk/tilt)

VOŽNJA – naprijed, natrag, usporedna, vertikalna, kranska, kružna

8

POKRIVENOST (eng. COVERAGE)

MASTER- kontinuirani snimak cijele scene; ples između glumca i kamere

INTEGRAL – raskadrirana snimka scene

NAIZMJENIČNI UGAONI SNIMAK – npr. snimak pri dijalogu; paziti da pri

naizmjeničnom snimanju budu jednaki: kutevi, objektiv, okvir, udaljenost i pokret

NAČELO TROUGLA:

SUBJEKTIVNA NAIZMJENIČNA POZICIJA KAMERE

PARALELNA POZICIJA KAMERE

EKSTERNA NAIZMJENIČNA POZICIJA KAMERE

9

KONTINUITET

IMAGINARNA LINIJA (HR: rampa) - linija između dva lika

- prelaženje imaginarne linije - imaginarna linija * 3 lika KOMPOZICIJA - svjetlo

- boja

- kut kamere

- kretanje kamere

- smještaj objekta/lika

>> krupni plan (paziti na sredinu, rezanje glave) >> total smještaj objekata u kadru)

10

KAMERA I RASVJETA SLIKOVNE ODLIKE FILMA /OSVJETLJENJE - toniranje (kupanje u boji)

- tintiranje (ručno bojanje svake sličice)

- 1935 film u boji «Becky Sharp»

- c/b film standard do 1952., od 1968. boja standard

>>> c/b: Scorsese: Razjareni bik (1980), Spielberg: Schindlerova lista (1993),

Jarmusch: Mrtav čovjek (1996), Rušinović: Mondo Bobo (1997)

- upotreba boje: zeleno u «Vrtoglavici/Vertigo» Hitchcocka - primjena svjetla u filmu (stvaranje atmosfere): umjetno/prirodno >> osvjetljavanje lica kao primjer - zašto su reflektori na snimanju usred dana ?

- DOGMA snimanje sa zatečenim svjetlom

KVALITETA SVJETLA

Po kvaliteti svjetlo može biti tvrdo i meko. Razlikujemo ih po karakteru sjene.

Lijeva slika je osvijetljena tvrdim sunčevim svjetlom:

sjene su oštre i jasno prate oblik predmeta.

Desna slika je osvijetljena mekim svjetlom: sjene su rasplinute, meke, samo ovlašno

prate oblik predmeta, a ukupni kontrast slike je manji.

11

TEMPERATURA BOJE

Svaki izvor svjetla emitira svjetlo određene boje. Boja izvora svjetla ovisi o

temperaturi žarne niti ili procesa kod kojega se oslobađaju fotoni. Ako je temperatura

pri kojoj se isijavaju fotoni niža, svjetlo je crvenije, a što je temperatura viša svjetlo je

plavije. Temperatura boje svjetla izražava se u stupnjevima Kelvina.

Svjetlo obične kućne žarulje ima temperaturu boje 3200 K, fluorescentna žarulja

2700 - 7200 K, direktno sunčevo svjetlo cca 5200 K, oblačno nebo 6000 K, sjena

8000 K (izvor svjetla je plavo nebo) itd.

WHITE BALANCE /preset/ 3200K int. //5600K eks. filteri: CTO/CTB RASVJETNA TJELA (Tungsten/Halogen/Kino flo/HMI)

Tungsten fresnel s klapnama Kino flo Halogeni bauštelac vulgaris

Osnovna svjetlosna pozicija (OSP) Zajednička je značajka fotografije, filma i televizije da prikazuju trodimenzionalni

svijet na dvodimenzionalnoj plohi (fotgrafskog papira, filmskog platna ili TV ekrana).

Da bi dvodimenzionalna slika izgledala kao realističan prikaz trodimenzionalnog

svijeta, potrebno je stvoriti iluziju treće dimenzije: gledalac mora osjetiti volumen

12

snimanih predmeta, planovi trebaju biti odvojeni kako bi se dočarali prostorni odnosi.

U tome svjetlo ima važnu ulogu.

Za postizanje treće dimenzije u fotografskom mediju često nije dovoljan jedan izvor

svjetla. Zbog toga su razvijeni svjetlosni sklopovi sastavljeni od više izvora svjetla koji

se rijetko pojavljuju u prirodi, ali omogućuju da snimljeni prizori izgledaju prirodno.

Osnovna svjetlosna pozicija je jedan od takvih sklopova. Sastoji se od četiri izvora

svjetla: glavnog, dopunskog, stražnjeg i pozadinskog. Prvenstveno namijenjena

osvjetljivanju ljudskog lica, može se primjeniti i na znatno složenije prizore.

GLAVNO SVJETLO

Opisuje volumen snimanog predmeta. U ovom primjeru se nalazi na položaju

tročetvrtinskog svjetla koje najbolje opisuje volumen ovalnih objekata među koje

spada i ljudsko lice, ali to nije jedina mogućnost. Glavno svjetlo može dolaziti iz bilo

kojeg smjera, ukoliko taj

smjer ocrtava volumen snimanog predmeta na način koji želimo.

Cilj glavnog svjetla je, u stvari, da stvori sjenu, jer sjena daje volumen.

Glava na slici je osvijetljena glavnim svjetlom, no da li nešto nedostaje? Volumen lica

je nedvojbeno vidljiv, ali lijeva strana glave nestaje u mraku, oblik se gubi i stapa

sa crnom pozadinom. U nekim situacijama to može biti poželjan efekat, ali

sada težimo sliku osvijetliti tako da dojam prostornosti bude potpun.

STRAŽNJE SVJETLO Sliku smo osvijetlili još jednim reflektorom, iz smjera suprotnog smjeru glavnog

svjetla. Ovo svjetlo nazivamo stražnjim ili akcentirajućim, a u snimateljskom žargonu

se često susreće i naziv kontra. Uloga stražnjeg svjetla je odvajanje snimanog

predmeta

od pozadine. Zahvaljujući stražnjem svjetlu lijeva strana glave se više ne gubi u

mraku, već je njen obris jasno vidljiv. Naizgled smo postigli cilj: volumen lica je vidliv i

13

glava je odvojena od pozadine. No pogledajmo sjenu na licu, nastalu djelovanjem

glavnog svjetla. Neprozirna je, i bez detalja, na neki način više pripada pozadini nego

licu.

DOPUNSKO SVJETLO Suviše tamnu sjenu treba prosvijetliti, kako bi detalji u sjeni postali vidljivi,

prepoznatljivi kao dio lica. Tu ulogu ispunjava dopunsko svjetlo. Uloga dopunskog

svjetla je isključivo reguliranje kontrasta, nikako modeliranje volumena. Zbog toga

dopunsko svjetlo ne bi smjelo stvarati vidljive sjene. Bilo bi idealno kada bi dopunsko

svjetlo moglo dolaziti iz objektiva kamere, kako bi sjene ostale sakrivene iza

snimanog objekta. Budući da to nije moguće, postavlja se neposredno iznad

objektiva ili što bliže objektivu kamere, ali sa strane suprotne glavnom svjetlu.

Poželjno je da po kvaliteti bude što mekše, kako bi eventualne sjene bile manje

uočljive. Intenzitet dopunskog svjetla ne smije biti viši od intenziteta glavnog svjetla,

kako se ne bi poništilo modeliranje volumena stvoreno glavnim svjetlom.

14

POZADINSKO SVJETLO Glava osvijetljena glavnim, stražnjim i dopunskim svjetlom ima jasno izražen volumen

i odvojena je od pozadine, ali na crnoj pozadini izgleda kao da je izrezana i

nalijepljena. Slici u cjelini nedostaje zraka. Ovaj nedostatak ispravlja pozadinsko

svjetlo. Za razliku od ostala tri svjetla koja imaju manje-više precizno određene

položaje i smjerove, položaj i smjer pozadinskog svjetla nisu unaprijed određeni.

Određuju se prema zahtjevima svake konkretne pozadine.

SCENOGRAFIJA, KOSTIMI, MASKA, GLUMA - svojstveno kazalištu

- obratiti pažnju na temeljne razlike između teatra i filma:

jakost glasa

nužnost prostora (filmska scena mora biti krajnje uvjerljiva)

dijete u filmu može jedino biti dijete !

ZVUK šum – govor – glazba (svi zvukovi) (vidljivi-nevidljivi izvor) (imitatorska – ilustrativna - autonomna) FILMSKE/MONTAŽNE SPONE MONTAŽA - omogućava da se različita mjesta i različita vremena spoje u jedan vremenski niz koji se gledatelju predočuje u projekciji >> ritmička – narativna – paralelna – asocijativna MONTAŽNE SPONE

> REZ – pozicija kamere

15

- kretanje subjekta

- dijalog

- smjer pogleda

> ZATAMNJENJE (fade out)

> ODTAMNJENJE (fade in)

> PRETAPANJE

> ZAVJESA

>> najbolja montaža: ona koju ne primjećujemo - trik: većina u kameri >>> Meliese – autobus u mrtvačka kola FORMATI

HD

1080 > 1920 x 1080 (full HD) 720 > 1280 x 720 SD 576 > 720 x 576 (DVD/DV) i - interlace p - progressive fps - frames per second PAL 25 / NTSC 30 / FILM 24

HD KAMERE

Veličina čipa u inchima: 1/3, ½, 2/3

Tehnologija: 3CCD, CMOS,...

Kodek: DVC PRO HD, AVC HD (H.264), MPEG2, …

Bit Rate (Mb/s)

Medij za pohranu (kartice): P2, SxS, SD

16

Objektivi: izmjenjivi/fiksni, prime/zoom

Input zvuka: XLR

XLR konektori

OSNOVE KAMERE - kamkorder (formati: VHS, SVHS, Digital 8, DV, Mini DV, DVD, HDV, AVC HD, ..)

- baterija (+ rezervna)

- punjač baterija i strujni ispravljač

- stativ

- reflektor sa stalkom

- dodatni mikrofon i produžni mikrofonski kabel

- kablovi i adapteri za povezivanje kamkordera s računalom i televizorom

OSNOVNE FUNKCIJE (VIDEO)KAMERE NA KOJE TREBA PRVO OBRATITI POZORNOST

- kadriranje, izbor motiva koje želimo snimiti, se obavlja kroz tražilo ili LCD displej

- izbor vidnog kuta- širina vidnog kuta snimanja mijenja se posebnim objektivom

(zoomom)

- postavljanje oštrine (izoštravanje) ; postupak kojim se postiže oštrina snimanog

motiva (obzirom na njegovu udaljenost)

- osvjetljavanje ili postavljanje određenog otvora objektiva (otvora blende) – služi za

određivanje svjetloće slike

- ugađanje bijelog- prilagođavanje kamere vrsti svjetla pri kome se snima

17

>< - potražit komande za svaku od funkcija

- automatske i ručne komande

TRAŽILO I KADRIRANJE - kadriranjem se bira ono što se želi snimiti

- željeni motiv treba obuhvatit – uz pomoć tražila

- u tražilu vidimo sliku koju snimamo (ako je u tražilu slika neoštra, bit će i snimljena

neoštra), u njemu vidimo «što stane u sliku», dakle izrez i kompoziciju, zatim

oštrinu slike, a u neki tražilima i boju

brojčane i slovne oznake u tražilu:

- stanje snimanje ili nesnimanja

- greška i zastoj u snimanju

- količina snimljenog materijala i količina raspoložive vrpce/memorije

- podatak o datumu i vremenu

- pokazatelj snimanja zvuka

- podešenost kamere za snimanje dnevnim ili umjetnim svjetlom

- povećanje osjetljivosti

- podsjetnik na izbor na ranije snimateljeve odluke(oštrina, balans, osvjetljenje), te na

raspoložive kapacitete (baterija, vrpca/memorija)

IZOŠTRAVANJE (POSTAVLJANJE OŠTRINE/FOKUSIRANJE)

- postupak kojim se slika motiva dovodi u ravninu žarišta objektiva, čime se omogućava oštro prikazivanje motiva

- treba odlučit što je u slici važno, pa prema tome postaviti oštrinu

EKSPOZICIJA ILI OSVJETLJENJE SLIKE

- slika je pravilno osvijetljena kada su glavni motivi u slici dobro svjetlosno

prikazani i kada je cijela slika uravnotežena – ni pretamna, ni presvijetla

- jedno od glavnih mjerila kvalitete osvjetljenja je i reprodukcija tena, od. prikazivanje

tona i boje ljudskog lica i kože

UGAĐANJE BIJELOG - da bi boje na snimci bile pravilno prikazane treba osjetljivost kamere prilagoditi boji

18

svjetla pri kome snimamo; taj se postupak zove ugađanje bijelog (white balance, WB) SNIMANJE TONA

- kod videosnimanja se na jednu vrpcu/medij snimaju i slika i ton

- najvažnije je prići dovoljno blizu tonski važnom motivu, te usmjeriti mikrofon u tom

smjeru

KOMPOZICIJA SLIKE - napunit kadar «bitnim»

- kompozicija je dobra kada je motiv u slici tako dobro smješten da oko promatrača

bez

napora do njega dolazi, i samo po njemu klizi

- nezgrapno izgledaju snimke u kojima je motiv smješten po sredini kadra

- pomoći si mrežom, podjelom kadra na 9 kvadrata

- izbjegavati plošne snimke

FILMSKA EKIPA > odjel organizacije: producent, organizator snimanja (izvršni producent), vođa

snimanja

> odjel režije: režiser, pomoćnik (asistent) režisera, tajnica

> odjel kamere: direktor fotografije, snimatelj, asistent kamere (šarfer, klaper…)

> odjel scene: scenograf, kostimograf, šminker, slikar maske, arhitekt, rekviziter,

garderobijer, scenski radnici, osvjetljivači

> odjel zvuka: snimatelj zvuka, mikroman

> odjel postprodukcije: montažer, mikser zvuka, stručnjak za specijalne efekte,

kompozitor

19

TEMELJI DRAMSKE STRUKTURE/SCENARIJ/KNJIGA SNIMANJA - najkreativniji i najbitniji dio filma nije režija nego scenarij !!!!!!!!!! SINOPSIS – tekst u kojem se vrlo sažeto izlaže, često u obliku pripovijetke osnovna radnja (siže) zamišljenog filma, služi kao predložak za rad na scenariju SCENARIJ – tekst na kojem se zasniva filmski projekt, detaljan opis cjelokupnog sadržaja filma, svih radnji, dijaloga, ponašanja likova, mjesta i vremena zbivanja KNJIGA SNIMANJA – zapis u kojem je scenarij razrađen u onom obliku na temelju kojeg se pristupa snimanju filma, podijeljen na scene i kadrove označene rednim brojem uz bilješke o planovima i kutovima snimanja METODE FILMSKOG DOKUMENTARIZMA - metoda skrivene kamere

- anketna metoda

- metoda tzv. prijateljske kamere

SINOPSIS – tekst u kojem se vrlo sažeto izlaže, često u obliku pripovijetke

osnovna radnja (siže) zamišljenog filma; služi kao predložak za rad na scenariju SCENARIJ – tekst na kojem se zasniva filmski projekt, detaljan opis cjelokupnog

sadržaja filma, svih radnji, dijaloga, ponašanja likova, mjesta i vremena zbivanja KNJIGA SNIMANJA – zapis u kojem je scenarij razrađen u onom obliku na

temelju kojeg se pristupa snimanju filma, podijeljen na scene i kadrove označene rednim brojem uz bilješke o planovima i kutovima snimanja SCENOSLJED - 30 – 45 koraka I 6-10 koraka II 15-30 koraka III 3-10 koraka Formalni sastojci za mogući uspješni film: - ideja ( o čemu ?) <ma koliko briljantno napisana, priča koja ima glupu osnovnu ideju uvijek će biti glupa priča> - priča >> kronologija

20

zaplet – kulminacija – rasplet junak (godine!) žanr: ljubavna priča/sazrijevanje/triler/akcija(pustolovina) 1 stranica scenarija = 1 minuta filma 4 NAJVAŽNIJA ELEMENTA ideja/priča/likovi/struktura IDEJA (o čemu je riječ/o čemu se tu radi ?) - naučiti gledati/promatrati ljude; ljudske probleme, sitnice; ljudske vrline, mane

- mora obećavati sukob: senzualnost & dramatičnost

- sukob

> najbolje su one scene u kojima se dvoje ljudi svađa, a oboje su u pravu

> nikad u scenu ne stavljati dvoje ljudi koji misle isto jer onda nema

pokretača radnje

> nitko ne želi gledati «Grad sretnih ljudi»

- ako želite poslati poruku, pošaljite telegram

PRIČE > VODORAVNE – naglašavaju zaplet; likovi su nošeni amo-tamo i pod utjecajem su izvanjskih događanja > OKOMITE – u osnovi imaju lik; protagonist utječe na priču

NARATIVNI KONTINUUM = SKALA KONFLIKTA

akcija/avantura sazrijevanje

_____________________________________________________________

minimalni razvoj karaktera maksimalni razvoj karaktera

* *

eksterni konflikt interni konflikt

POČETAK SREDINA KRAJ svijet filma razvoj rezolucija karakteri prezentacija izazova

21

protagonist cilj tema/ton >žanr< HOĆE LI IDEJA IZDRŽATI DO KRAJA ? - početak, sredina i kraj - komedija nije zasnovana na samo jednoj šali (ne može film trajati 10 minuta, a zasnovan je na jednoj dosjetki) VIZUALIZACIJA

- svi sukobi, radnja, govorni dijelovi se moraju vidjeti ( Show don't tell !) KAKO PRONAĆI IDEJU

- knjižnica (knjiga, lik ili ideja koja vam se svidjela)

- časopisi i novine ( o obiteljima, svađama, problemima, životnim sudbinama)

- biografije (osoba koja vas fascinira ili opsjeda)

- razgovor/situacija koju ste vodili, čuli, iskusili s prijateljima, obitelji, strancima

- društvena tema/povijest (droga, alkohol, rat…)

- mašta (željela bih biti…, živjeti u…, da imam milijun…)

- strahovi ( psi, zmije, pauci, sam na svijetu, lažno optužen..)

- što bi bilo kad bi bilo (mama vanzemaljac, lijeni tata tajni agent, ukradena

torba)

- ljubavna priča (nemogućnost ostvarenja)

- osveta kao idejni pokretač (osveta lika; osobna osveta zbog nepravde)

OSNOVNA NAČELA SCENARIJA: - show, don't tell ! - ne pokazati sve odmah – pobuditi interes - svaka scena mora dati 1 informaciju

- Čehov: ako u prvom činu na zidu visi puška, u trećem mora opaliti

- lik postaje ili drugačija ili bolja osoba - telefoniranje zabranjeno – korištenje dijaloga ili filmskih postupaka kojima je isključiva svrha komunicirati informaciju gledatelju

- samoubojstvo i ludnica = easy way out anegdote o scenarijima:

22

- Hitchcock: Pogled u dvorište >> primjer vizualizacije - Billy Wilder kao nosač rasvjete >> režiser tražio rješenje – otuđenost/lift - trgovac koji prodaje bojlere i žena za zabavu DRAMATIČKA IRONIJA – gledatelj zna više od karaktera SET UP svijet (lika) likov konflikt likove akcije ZAVRŠETAK

zadovoljština pravda katarza užitak olakšanje trijumf/uspjeh KRATKI FILM ton akcija karakter

twist kriška života (slice of life) djetinjstvo adolescencija

- angažman

- empatija O ČEMU JE MOJ FILM?? - tema? - ton? - pogled na svijet (pov) - jedan glavni lik - poželjno vrijeme radnje unutar 24 sata IGRANI FILM - razvoj priče kroz zadane situacije i likove: 1)Marko pjeva, Marica negoduje; što čini Marica, a da bi Marko prestao pjevati 2) Marišku počne tresti struja, žele joj pomoći > komedija ! > tragedija !

23

KLASIČNA PRIČA

STRANAC DOLAZI U GRAD - prijetnja, strah, predrasuda - ljudi primjećuju - konflikt - status quo ugrožen - promjena - uzbuđenje KLASIČNI DIZAJN

Uzročnost Zatvoreni kraj ///////// (otvoreni kraj) Linearno vrijeme /////// (nelinearno – što je prije , što je kasnije se gubi..) Sukob je eksterni Jedan protagonist + aktivan ///////// (pasivan – unutarnji sukob, sa sobom) Konzistentna realnost Priča > konflikt > rezolucija >>>> ako poznajete želju, potrebu, strast vašeg lika možete kreirati prepreke za ostvarivanje te želje/potrebe/ strasti. >>>> kako će prevladati te prepreke je vaša priča SCENARISTIČKE PARADIGME (dramaturški obrasci):

Scenarističke paradigme dijelimo u tri osnovne grupe: - one koje polaze od strukture dramskog djela najčešće i najbrojnije (autori Syd Field, Lew Hunter, Robert KcKee, Blake Snyder), u svojoj srži koncentrirane su na strukturu. Ono što je karakteristično za scenarističke paradigme ovog tipa su plot pointovi. PLOT POINT ili točka zapleta je značajan događaj unutar fabule koji pokreće radnju u drugom smjeru. Dobro strukturirani film ima dvije točke zapleta unutar tročinske narativne strukture. Prva točka zapleta (PLOT POINT I) se javlja u filmu od 20. do 30. minute (uz pretpostavku da je standardno trajanje filma 120 minuta), dok se druga točka zapleta (PLOT POINT II) događa u razdoblju od 80. do 90. minute filma. Prva točka zapleta završava na kraju prvog čina i prenosi priču u drugi čin; slično, druga točka zapleta završava drugim činom i prenosi priču u treći čin. - one koje polaze od žanra - koriste karakteristike žanra kao pokretača priče, knjiga 20 Master plots, autor Ronald B. Tobias - one koje polaze od lika – u svom fokusu imaju lik, čije promjene kroz film utječu na događaje u izlagačkoj strukturi, knjiga Writer's Journey, autora Christophera Voglera

24

UNIVERZALNE TEME 1) Želja za pravdom / moralom/ redom > krimić > Seven , Fincher 2) Ljubav /premostiti samoću/užitak Casablanca Singles 3) Strah od smrti/nepoznatog 4) Sazrijevanje/odrastanje American Beauty EMPATIJA!!!!!!!!!!! ODLUKA DOBAR-LOŠ, DOBRA STVAR – LOŠA STVAR Neeee! Dilema!

SCENA

1. O čemu je scena?

2. Što zna publika?

3. Što znaju likovi u sceni?

4. Zna li publika više od likova ili obrnuto?

5. Čija je scena?

6. Što oni žele?

7. Koji su glavni bitovi u sceni?

8. Da li scena pokreće priču?

9. Ima li publika dovoljno informacija da shvati scenu? Ako je informacija

uskraćena, kako će kasnije biti otkrivena?

10. Je li ova scena nužna?

DOKUMENTARNI PRISTUP snimanje/praćenje: > 1 lik (prodavač novina, šankerica, portir… ) > 1 događaj (igranje šaha, hranjenje golubova, prelaženje preko ceste…) > skrivena kamera

25

PRISTUP GLUMCU

- nema pravila, nema recepta - individualni pristup kriterij: koliko vjerujem glumcu? - ako nema talenta, potraži drugog glumca! casting: elastičnost glumca - svi imaju tremu / svi imaju raspon - poštovanje, respekt, obožavanje Pitanja koje glumci vole čuti… - jel imaš vozačku? - jel si možeš nabavit garderobu? - jel možemo snimat kod tebe? :)

PRODUKCIJA

- storyboard

(min. 7 dana prije početka snimanja!!!!)

- naći glumce

(napraviti audiciju i probe)

- dogovoriti lokacije

(veličinu prostorija, pripaziti na to gdje su utičnice, green room, prostor za

opremu)

- rekvizita

(imaš ono što imaš u ruci, a ne ono što ti je frend obećao! )

- hrana & piće

- prijevoz (na dispoziciji nacrtati kartu)

- dispozicija

(adrese lokacija, mape, prognoza (meteo.hr !), vrijeme dolaska, početak

snimanja, pauza, predviđeni kraj snimanja)

- zadužnica opreme

26

POSTPRODUKCIJA

- osigurati montažera i hardver prije početka snimanja!

- materijal snimljen u 4k je zahtjevno za disk i za procesor

27

KORIŠTENA & PREPORUČENA LITERATURA

A. PETERLIĆ: OSNOVE TEORIJE FILMA, Zagreb, 2000. K. MIKIĆ: FILM U NASTAVI MEDIJSKE KULTURE, Zagreb, 2001. I. ŠKRABALO: 101 GODINA FILMA U HRVATSKOJ, Zagreb, 1998 N. GILIĆ: UVOD U TEORIJU FILMSKE PRIČE, Zagreb, 2007. B. POPOVIĆ: SVJETLO U TV STUDIJU, Zagreb (skripta) L. HUNTER: SCENARIJ 434, Zagreb, 1998. M. ŠION: NAPISATI SCENARIO, Beograd, 1989. J. KALLAY: NAPIŠI SCENARIJ, Zagreb, 2015. S. FIELD: SCREENWRITING R. McKEE: STORY K. DANCINGER & J. RUSH: ALTERNATIVE SCRIPTWRITING W. GOLDMAN: WHICH LIE DID I TELL S. THOMAS: BEST AMERICAN SCREENPLAYS WEB www.simplyscripts.com (download scenarija)

www.script-o-rama.com

www.writersstore.com/writing-contests/ (scenaristički natječaji)

www.arsseptima.hr (HR scenaristički natječaj)

www.palunko.org (ZG scenaristička meka)

www.scenarij.adu.hr (formatiranje scenarija…)

pomet.adu.hr/tvrasvjeta/knjiga.html (svjetlo/rasvjeta skripta) SOFTVER

script (formatiranje): Final Draft, Page 2 Stage, Celtx

montaža: AVID, Final Cut, Premiere Pro, Edius, Resolve

specijalni efekti/kompoziting: After Effects

postprodukciju slike: Resolve, Colorista

postprodukciju zvuka: Pro Tools, Audition

MULTIMEDIJA

R. GRLIĆ: HOW TO MAKE YOUR MOVIE, Ohio, 1998 ZAKONSKA REGULATIVA Prijava javnog okupljanja: https://gov.hr/moja-uprava/pravna-drzava-i-sigurnost/javni-red-i-mir/prijava-javnog-okupljanja/285