skripla lacey

7/22/2019 Skripla Lacey

1/40

NICK LACEY: IMAGE AND REPRESENTATION

PRIJEVOD: Andreja Krolo, AnaMarija Kezeri, Stela Lechpammer

SKRIPTA: Stela Lechpammer

UVOD U ANALIZU SLIKA

Gledanje je vjerovanje

- vid je najvaniji od pet osjetila i daje nam najdetaljnije informacije- veina se ljudi toliko oslanja na vid da ak i zanemaruje druga osjetila

- R.L. Gregory - zanima se za bioloki proces percepiranja svijeta

- nama je bitno, kad analiziramo sliku, uzeti u obzir faktore koji utjeu na nain na koji mi shvaamo slike u svijetu

- prije negoto uzmemo u obzir te faktore, koji utjeu na nau percepciju slika, moramo shvatiti kako funkcionira

govor, najdirektniji nain komuniciranja

- slike su stvorene kako bi prenijele poruku

Govor kao komunikacija

- Jakobsonov model komuniciranja!!!

- razbijain komunikacije na 6 faktora: POILJATELJ PORUKE

PRIMATELJ PORUKE

PORUKA - informacija koju poiljeteljalje primatelju

KONTEKST - socijalna situacija u kojoj se komunicira

- to je ustvari krajnji cilj komunikacije

KONTAKT - nain na koji se prenosi poruka

- npr. vizualni, auditivni, taktilni (brailovo pismo)

KOD - bilo koji znak, simbol koji je drutveno odreen i to mu daje

znaenje koje je takoer, drutveno prihvaeno

- nain na koji je upotrebljen jezik, nain na koji itamo znakove- npr. lingvistiki, prometni, socijalni (odjevanje...), neverbalni

- neki su kodovi univerzalni (kimanje je u veini zemalja da)

- problem Jakobsonovog modela: ne uzima u obzir mogunost postojanja smetnji u komunikaciji koje mogu

uiniti nejasnim neki od ovih 6 faktora (npr. ako nas telefonom nazove osoba s prehladom neemo odmah

shvatiti tko je poiljatelj poruke)

Interpretacija svijeta

- kako bi mogli analizirati slike moramo shvatiti na koji nain interpretiramo svijet oko nas

- shvaanje svijeta je naueno, ne dolazi prirodno - zato stariji ljudi bolje shvaaju svijet od djece

- drutvo u kojem ivimo stoga ima velik utjecaj na nas - ljudi

roeni u razliitim drutvima drugaije shvaaju svijet

Prvi stadij analize slika

- postoje dvije razine analize slike (DENOTACIJA I KONOTACIJA), a u prvom se stadiju bavimo samo denotacijom

= DENOTACIJA - opsivanje onogato vidimoto neutralnije

- na razini denotacije skoro e svatko sliku opisati na isti nain (ipak, ima nekih odstupanjato

upuuje na injenicu da je ak i denotacija pomalo pod osobnim utjecajem)

Neverbalna komunikacija

- jedan od naina komunikacije kojeg svi koriste i to najee nesvjesno

- Michael Argyle u knjizi The Psychology of Interpersonal Behaviour opisuje osam aspekata neverbalne komunikacije

1. Ekspresija, izraz lica - vaan segment su obrve (jako podignute-nevjerica, polupodignute-iznenaenje,normalne-bez komentara, polusputene-zagonetnost, jako sputene-ljutnja)


2/40

2. Pogled - opisuje fokus pogleda- snaan segment neverbalne komunikacije

- kontakt oima izmeu dvoje ljudi ima iznimno vano znaanje (npr. pogled zaljubljenih ili luaka)

3. Geste i druge tjelesne kretnje - npr. kretnje rukama dok objanjavamo4. Dranje tijela - pogrbljeno vs. uspravno5. Tjelesni kontakt - na zapadu je izrazito ogranian i podraumijeva se samo u situacijima kada su ljudi prilino

intimni, u profesionalnom kontekstu (npr. kod doktora) ili kada je kontakt socijalno

odreen (rukovanje)

6. Prostorno ponaanje7. Odjea i pojava - odjea koju nosimo pokazuje kakvi smo

- pokazuje subkulture

8. Neverbalni aspekti govora (ton glasa, gunanje)- svaki aspekt ima vlastiti kod koji je specifian za razne dijelove svijeta, a nama je poznat zapadnikod

- neverbalna komunikacija je kulturno odreena, dakle, nauena je bapoput jezika i nakon toga je koristimo

nesvjesno

- razliite kulture imaju razliite norme

- takoer, toto smo nauili neverbalnu komunikaciju, omoguuje nam da je isto tako nesvejsno itamo

- mijenja se zajedno sa socijalnim promjenama u dutvu

Analiza slika

- fotografija ja doslovno pisanje svjetlou, stoga je moramo analizirati tj. itati bakao i napisan tekst

- budui da pretpostavljamo da slike predstavljaju stvaran svijet smatramo da ih je dovoljno gledati, a ne i itati

- analiziranje slika je prestanak pasivne konzumacije slika i poetak aktivnog itanja istih

- cilj analize je shvaanje znaenja teksta, a tekst je u medijskim studijima podrazumijeva bilo koji objekt koji sadri

informacije, dakle ne samo pisani tekst nego i slike, filmovi...

- pri analizi teksa (bilo kojeg! )moemo razlikovati = FORMU

= SADRAJ

= ZNAENJE

Forma slike

- odnosi se na to kako je slika stvorena, na poziciju kamere, na poziciju koju ima fotograf u odnosu na objekt slike...

- zbog jednostavnosti, dalje u knjizi, uzimamo da je slika stvorena kamerom

- esto podaci o formi nisu dostupni pa je najee dovoljno proitatisve potrebne informacije sa slike

- za definiranje formalnih aspekata najuinkovitije je analizirati:

1. UOKVIRENJE

- sve slike imaju okvir, on ne mora biti materijalan - okvir je granica izmeu slike i okolnog prostora, njen rub- okvir definira poziciju s koje je slika stvorena

- pri analizi slika, gotovo se svi njeni formalni aspekti mogu definirati uz pomonjenog okvira

- formalni aspekti koje okvir ne odreuje = dubina - nju odreuje fokus

= kvaliteta tehnologije koritene pri stvaranju slike

- formalni aspekti koje okvir odreuje:

= DIMENZIJE I OBLIK OKVIRA

- slika moe biti vodoravna = pejsai okomita = portret

- znaajni su samo ako su nekonvekcionalni

- dimenizije su najee dane u omjerima, radije nego u visini i irini zatoto odreena slika moe enormno

varirati u veliini

- omjer omoguuje da, koliko god mijenjali veliinu slike, omjer visine iirine ostaje isti

- aspect ratio- omjer visine iirine slike


3/40

-Akademski omjer(1:1.33)- standardna dimenzija

- naziv dobio po Hollywoodskoj akademiji gdje je definiran 30-ih

-kinematoskop je npr. imao omjer 1:2.35

= KUT

- odnosi se na kut s obzirom na vertikalu (vertikalni kut)

- najei - ravan - 0 stupnjeva

- visoki - publika gleda dolje kada gleda u objekt koji je stoga u podreenoj poziciji

- niski - ispod objekta snimanja

- ukazuje na mo- publika na objekt gleda prema gore

- est u prikazivanju heroja

= treba naglasiti da odreen kut ne odreuje nuno podreenost i mo, oni se odreuju iz

konteksta, ali ovo je najuobiajni odnos

= VISINA

- visina na kojoj je slika snimljena u odnosu na objekt

- najea - visina oiju tj. malo ispod 2 metra

= RAZINA, NAGIB

- odnosi se na kut s obzirom na horizotalu (horizontalni kut)

- najei - ravan - 0 stupnjeva

- nagnuto desno

- nagnuto lijevo

= UDALJENOST, DISTANCA

- udaljenost objekta od kamere

Ekstremna daljina - npr. pejsa Velika daljina - npr. grupa ljudi Srednja daljina - npr. jedna ili dvije osobe Srednja blizina - npr. dio tijela Velika bilzina - npr. lice Ekstremna blizina - npr. dio lica

2. DUBINA

- odnosi se na udaljenost izmeu toke najblie kameri i toke najdalje kameri

- ovisi o fokusu - primjeri = duboki fokus = prikazuje cijelu scenu, velika dubina

= konvencionalan stil = istaknuti objekt u okviru, a pozadinu izbaciti, mala dubina

3. TIP LEE

-standardna lea - SLR (single-lens reflex) tj. jedan sustav lea i za trailo i za stvaranje slike

- na filmovima u fotoaparatima = 50-55 mimetarska lea za 35 mm filma

- tri vrste lea =irokokutna lea - koristi se za duboke fokuse jer stvara scenu dubljom negoto to ona

uistinu jest te se objekti ine dalji noto jesu

= ekstremnoirokokutna lea - daje efekt ribljeg okazbog kojeg sve izgleda iskrivljeno

= telefoto lea - suprotna od prethodnih, vue objekte blie

- npr. atletiari, dok tre, izgledaju kao da su jako blizu

4. TIP FILMA

- brzina u kojoj reagira na svjetlo- dvije vrste = BRZI FILM - tei stvaranju zrnatih slika na slaboj svjetlosti i pri brzim pokretima

= SPORI FILM - daje bistre slika, ali zahtjeva puno svjetlosti

- norma u kinima


4/40

5. POKRETNI OKVIR

- analiziramo ga u sluaju filma ili televizije, ne odnosi se na fotografije

- kinematografija = pisanje pokretima

- postoji 6 tipova pokretnih slika:

PANORAMA - kamera se mie horizontalno iz mirovanja- moe proi i svih 360 stupnjeva

TRACKING (DOLLY) - kamera se mie na tranicamavrlo smireno i glatko TILT - gibanje kamere lijevo ili desno CRANE - kamera je na aparatu koje je moe podizati, sputati i pomicati u stranu

ultimativni snimak sa craneom je snimka iz helikoptera

HANDHELD - daje okviru drhtav izgled, pogotovo u pokretu- esto se koristi kada se ukazuje da mi gledamo oima lika

ZOOM (TELEPHOTO) - tehniki uope nije pokret- kamera je mirna, ali se fokusna duljina mijenja

- aspekt ostaje isti, mi i dalje objekt promatramo s iste udaljenosti

Sadraj slike- mise-en-scene = mizanscena = doslovno postaviti na scenu, tj. prostorni razmjetaj

= pokazuje kontrolu redatelja nad svime to se nalazi u filmskom okviru

- pri analizi slika moramo pretpostaviti da je sve na sliku stavljeno s razlogom tj. premisa od koje moramo krenuti jest

da sve na slici ima znaenje tj. brojni kodovi ekaju da budu interpretirani

- tri glavne komponente pri analizi mizanscene:

SUBJEKT= bilotato moe biti vieno - osoba, vie ljudi, stvari...= moe predstavljati stvarnost ili biti potpuno apstraktno

= na slici moe biti samo jedan subjekt ili ih moe biti vie to oteava shvaanjeto je pravi

subjekt

= kada pokuavamo shvatiti smisao subjekta koristimo se kulturnim znanjem, shvaanjem

socijalnih pravila...

= KOMPOZICIJA SLIKE = ini je pozicija subjekata

= Pravilo treine= glavni subjek slike je uglavnom smjeten na jednoj

treini puta slike od jednog ruba - taj dogovor proizlazi iz toga to je

prirodna pozicija subjekta sredina i ona dijeli sliku na pola to je

estetski nedopadljivo. Takoer, ako na slici postoji horizont on se

stavlja na gornju ili donju treinu

OSVJETLJENJE= odnosi se na to kako je slika osvjetljena= osvjetliti se moe dnevnim ili umjetnim svjetlom

= svjetlo je koriteno i kao izraajno sredstvo tj. kod ( npr. u detektivskim filmovima sjene

se rabe kako bi prikrile nekoga ili neto)

= svjetlo esto nije prirodno nego je kontrolirano (reklame, filmovi...), a kada i je prirodno

ima svoju svrhu (prirodno svjetlo, u ovom smislu, jest svjetlost koja postoji na

odreenom mjestu bez utjecaja tvorca slike)

= tri glavna aspekta u prouavanju osvjetljenja

1. S koje strane svjetlost dolazi?2. Jesu li svi izvori svjetlosti jednakog intenziteta?3. Odakle svjetlost dolazi, koji je njegov izvor?


5/40

=najea forma osvjetljenja je tree-point lightingnain osvjetljenja u kojem se koriste:

1. GLAVNO SVJETLO - glavni izvor osvjetljenja, izravno svjetlo, stvara jasnoodreene sjene

- usmjereno je na subjekt

- postavljeno na 45 ili vie stupnjeva s obzirom na kameru

- moe biti bljetavo i slabo

2. DOPUNSKO SVJETLO - indirektno svjetlo koje dopunjuje sjene stvoreneglavnim svjetlom

- smjeteno suprotno od glavnog svjetla

3. STRANJE SVJETLO - osvjetljuje subjekt od iza kako bi definirao subjet stragatj. kako bi ga razlikovao od podloge

POSTAVA= korisno je sliku podijeliti na prednji plan i drugi plan tj. pozadinu. Tada je, uglavnom, subjektu prvom planu i on je najvaniji na slici, a postava je drugi plan tj. sve ostalo

Znaenje slike

- stvaranje znaenja je kljuan problem u

analizi slika - to slika znai i kako onakomunicira to znaenje?

- za analizu znaenja kljuni su kodovi

- kada smo analizirali formu i sadraj slike

definirali smo kodove (kut, visina,

dubina...) na razini denotacije

- kodovi su najvanija Jakobsonova

dimenzija i imaju znaenje koje ovisi o

drutvenom konsenzusu i itanje kodova

predstavlja razinu konotacije

- nije tono analizirati kodove pojedinano

zatoto je njihovo znaenje

determinirano i drugim faktorima (poruka,

kontekst, drugi kodovi...). Ipak, mogu se

definirati neka konvencionalna znaenja

odreenih kodova tj. njihova ope

prihvaena konotacija i prije noto u obzir

uzmemo druge elemente komunikacije

- Dakle, u obzir treba uzeti i kontekst,

kontakt i poruku


6/40

Kontekst

- socijalna situacija u koju je poruka ugraena

- informacije izvanakoje utjeu na nae itanje teksta

- najlake je shvatiti kakav efekt varijabla ima ako uzmemo u obzirto e se sve promijeniti ako se varijabla promijeni

- dakle, pri analizi slike moramo shvatiti koliko e se komunikacija promijeniti ako promijenimo kontekst (npr. ako

promatrasliku iz svog albuma kod kue to vjerojatno ima obiteljski kontekst, a ako je promatraukoli onda ima

edukativni kontekst)

- pojedini mediji povezani su s odreenim socijalnim odrednicama tj. pravilima (npr. ukinu, gaenje svjetla je znak da

e film poeti, uobiejno je jesti kokice za vrijeme filma, u zadnjem se redu uglavnom parovi... Takoer, u kinu se ne

pria za vrijeme filma. S druge strane, gledanje filma na tv-u, u obiteljskom kontekstu podrazumijeva komentiranje)

- takoer, na kontekst utjee i prisutstvo drugih ljudi (neugodno nam je gledati seksualnu scenu s roditeljima, ali

ljubavnom paru nije)

Kontakt

- kanal komunikacije, nain na koji primatelj prima informacije tj. medij kojim se prenosi poruka

- ima vjerojatno najmanji utjecaj na znaenje no ipak ga treba uzeti u obzir pri analizi jer se mediji razlikuju u kvaliteti

i kanalima koje koriste (zvuk, sliku...)- Marshall McLuhan - mediji je poruka- pretjerano pojednostavio komunikaciju, ali ipak je ilustrirao kako mediji

mogu transformirati znaenje poruke

- medij je sredstvo koje olakava komunikaciju i determinira formu u kojoj e informacija biti odaslana:

- razilke u medijima:

KINO - primatelj se osjea kao dio publike KAZALITE - takoer ima auditorij, ali je izvedba iva TV - elektroniki medij kojialje i audio i vizualne informacije koje mogu bti odaslane cijelokupnoj publici

signalom(broadcasting) ili samo odreenoj publici, npr. pretplatnicima uz pomododatne opreme -

kabelska, satelit (narrowcasting)

RADIO - elektroniko odailjenje zvuka , uglavnom broadcastingom TISKANI MEDIJI - iskljuivo vizualni

- prenose se fiziki, ali mogu ponekad i elektroniki (faks)

- ukljuuje novine, magazine i knjige

- uglavnom ih koristimo privatno i sami

- tekst, na koji promjena kontakta najvie utjee, jest film (velika je razlika u gledanju filma u kinu i na tv-u. Gubi se

kvaliteta i film ponekad uope ne ostavlja isti dojam. Takoer, ako se film gleda na kazeti ili DVD-u imamo

mogunost zaustaviti, ubrzati i premotati)

- najbolje je primate tekst preko onog medija za koji je tekst namjenjen, ali je ponekad dobro i primiti tekst preko

drugog medija(npr.ako film samo sluamo, uti emo zvukove kojih nismo bili svjesni dok smo gledali)- kontakt stvara vezu izmeu poiljatelja i primatelja

Poruka

-informacija koji poiljateljalje primatelju

- nema sigurnosti da e primatelj proitati poruku kako je namjeravano

- u veini je sluajeva poruke lako dekodirati jer u cilju poiljatelja jest da budu jasne. Suprotno je kada je cilj navesti

primatelja na razmiljanje i kreativnost (filmovi ponekad naginju tomu da su nejasni)

- no, ponekad je poruka nerazumljiva jer primatelj nema dovoljno znanja o kodovima

- svi se kodovi mogu nauiti (npr. svatko moe nauiti kako itati kubistiku sliku)- slike se koriste kako bi ilustrirale i ojaale rijei, a rijei se koriste kako bi objasnile znaenje slike (Iako su slike

najvaniji nositelj poruke u fotografiranju i slikarstvu, vaan je i naslov koji uvelike utjee na itanje poruke)

- u svakom je mediju razliit odnos u vanosti rijei i slike (kino-slika, tv- rijei, radio - rijei...)

- Iako slike imaju kljunu ulogu u prenoenju poruka, rijei su vanije jer smanjuju vieznanost


7/40

Kodovi

- sada kada smo definirali kontekst, kontakt i poruku vraemo se na kodove koji su manje opipljivi i odreeni i imaju

drutveno odreeno i ope prihvaeno znaenje

- slike u komuniciranju ne koriste samo formalne kodove nego i svakodnevne kodove s kojima smo svi upoznati (npr.

poloaj obrva)

- ipak, itanje slike i stvarne situacije se poneto razlikuje jer slici nedostaje stvarnosti

- mediji ne samo da prihvaaju kodove iz stvarnog ivota, oni ih i prilagoavaju i to zatoto mediji jesu dio stvarnog

svijeta i utjeu na nas

- bakaoto smo socijalne kodove iz stvarnog ivota nauili kroz ivot tako i kodove specifine za medije uimo

konzumirajui medije, jer kodovi mogu postojati samo ako postoji konsenzus izmeu primatelja i poiljatelja

- u medijima se specifino koristi i specifino kodira uporaba ovih elemenata, to nije karakteristino za stvarni svijet:

1. SIDRITE SLIKE

-iako smo sposobni analizirati sliku i bez ikakvog teksta, u medijima se vrlo rijetko pojavljuju slike koje nisu praene

tekstom

- u novinama sliku prati naslov i popratno izvjee

- u reklamama tekst moe biti raznolik, od malenog slogana do detaljnog opisa proizvoda ili usluge

- u kinu i na tv-u slika je popraena govorom- cilj rijei = uvrstiti znaenje poruke poiljatelja, usidriti ga

- Roland Barthes: Sidrite znaenja slike jest u njenom naslovu

- budui da su slike esto vieznane, tekst koji je njihovo sidrite vrlo je koristan

2. IZBOR SLIKE I REZANJE

-pravi odabir slike takoer utjee na njezino znaenje

- urednici esto biraju izmeu velikog broja fotografija, a biraju onu koja po njihovom miljenju najuinkovitijealje

eljeno znaenje

- slike su esto rezane - kako bi stale na predvieno mjesto

-da bi se naglasio subjekt

3. JUKSTAPOZICIJA

- doslovno znai biti smjeteno usporedno, rame uz rame

- bilo koja informacija koja se nalazi uz sliku utjee na to kako mi itamo sliku

- ako je slika u jukstapoziciji s nekom drugom informacijom moe imati potpuno drugaije znaenje nego kad je

promatramo samostalno

- kada su dvije slike u jukstapoziciji mogu priati priu (prije-poslije reklame), dok samostalno to ne ine

- kola- ekstremna jukstapozicija - spaja nepovezane fotografije u priu samim timeto su stavljene u jukstapoziciju

-KULESHOV EFEKT- odnosi se na koritenje jukstapozicije u filmu

- ime je dobio po ruskom redatelju Lavu Kuleshovu

- Kulesh je snimio glumca s neutralnim izrazom lica i nakon tog kadra putao razne druge kadrove

(dijete, hrana...). Zatim je zamolio publiku da odredi emociju na glumevu licu. Unatoinjenici

da je glumac imao neutralan izraz lica, publika je zakljuila da je glumac reagirao na objekte

(dijete- razdraganost, hrana-glad), a samim time oni su zakljuili da je glumac u istoj prosotriji s

objektom.

4. ANR

- poznavanje anra kod primatelja pobuuje odreena oekivanja koja mu pomau interpretirati tekst

- karakteristike npr. horora - stara kua, mrak, oluja, podrum, krv, smrt, udovita...- anr ne ovisi o mediju

-anr magazina/knjige utjee na na itanje slike - razliiti magazini, knjige mogu imati istu sliku na naslovnici ,ali e ta

slika imati dugaije znaenje

- anr moemo prepoznati i iz naslova (romantina slova, krvava slova)


8/40

- u praksi, magazini/knjige razliitog anra nemaju iste slike jer je ikonografija svakog anra drugaija

- ikonografija se odnosi na predmete koji u odreenom anru imaju posebno, vespecificirano znaenje (nemogue

je napraviti western bez kauboja, izama, lasa...)

- iako ikonografija potjee iz stvarnog ivota, veina ljudi je te kodove nauila preko medija, uglavnom filma (sve

ikone divljeg zapada potjeu iz 19. st. kada je uistinu bilo tako, ali o tome su ljudi nauili upravo iz filmova)

- ikonografija djeluje kao stereotip, pogotovo u reklamama (npr. stereotip o plavuama)

5. PRETJERANO KORITENJE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

- pretjerano gestikuliranje koriteno je u nijemim filmovima, a danas u akcijiskim

6. PONAANJE NEKARAKTERISTINO ZA STVARNOST

- pjevanje u mjuziklima i operama

7. BOJE

- kao kod u medijima, boje potjeu iz socijalnih kodova

- ak i ako redatelj ne eli koristiti boje kao kod mora paziti da se one ne mijeaju krivo u okviru

- jedan od naina koritenja boja jest usmjeriti panju publike na mizanscenu (to se radi svjetlim bojama)

- boje su povezane sa svjetlou

- redatelji mogu odrediti i dominantnu boju filma

- u zapadnom drutvu postoji tradicija povezivanje boja sa asocijacijamato pogoduje brojnim stereotipima

- iako boje na fotografiji slue kako bi fotografija bila to stvarnija, treba biti oprezan jer su boje esto koritene kao

izraajno sredstvo

- ironija - najee se crno-bijele fotografije koriste za realistine fotografije iako je stvarnost u boji

Slike u nizu

- iako se na slike u nizu naelno mogu primjeniti i kodovi za mirne slike, slike u pokretu imaju neke dodatne kodove

koji su jednistveni za njih

- veza izmeu mirnih slika i slika u nizu - brza jukstapozicija mirnih slika od kojih se svaka sljedea malo razlikuje od

prethodne daje dojam pokreta - isti se sistem korisit na filmu - brzina nijemog filma je 16 sliica u sekundi, a

zvunog filma 24

- prvi filmovi u kinima su bili kratki i jasni prizori iz svakodnevnog ivota. No, jednom kada je film dobio narativnu

svrhu postalo je nuno koristitie slike u nizu

- Pria je niz dogaaja povezanih uzrono-posljedinom vezom u danoj okolini, tj. na danom mjestu u odreenom

vremenskom okviru = ako ti elementi nisu dobro konstruirani publika moe ostati zbunjena, dijelovi prie moraju

biti dobro povezani

- spajanje kadrova u filmu slino je spajanju reenica u pisanju

- spajanje slika u nizove je produkt montae

Montaa

- stvaranje jukstapozicije jednog kadra s drugim

- odnosi se na spajanje i rezanje kadrova

- svrha montae je napraviti taj spojto je mogue glaim, bez potekoatj. cilj je uiniti ga nevidljivim

- to je mogue uiniti samo ako publika nije zbunjena, ako shvaa povezanost kadrova, ako je sauvan uzrok i

posljedica prie

- Georges Melies - prvi istraivao mogunosti zbunjivanja publike montaom

- pria se da mu je, dok je snimao promet, zapeo film. Nastavio je snimati kada je popravio kameru.

Kada je pregledavao snimku shvatio je da se zbog prekida u snimanju jedno vozilo prezvorilo u

drugo u filmu - to je bio zbunjujunain montae, a zbunjivanje nije cilj niti jednom redatelju

- potreba za tijekom prie dovela je do razvoja kontinuirane montae


9/40

Kontinuirana montaa

- usavrena u Hollywoodu (jedan od razloga zato Hollywood od tada dominira u filmskoj produkciji)

- cilj joj je stvoriti koherentno mjesto radnje

- prije je kamera bila postavljena kao publika u kazalitu, a glumci su glumili ispred njeto je bilo veoma

ograniavajue bez razliith pokreta i pozicija kamere

- kada se kamera pomakne, bilo da je taj pokret vien ili se odvija izmeu kadrova, vano je da publik zna gdje se

pomaknula ili e u suprotnom ostati zbunjeni

- kako bi se sprjeila zbunjenost publike koriste se odreena pravila koja u biti ine kodove kontinuirane montae.

Ako publika ne razumje te kodove, postati e zbunjena. injenica da publikarazumije te kodove nesvjesno, a ne

moe ih opisati svjedoi koliko su oni uinkoviti (cijelokupan efekt kontinuirane montae je u tome da je praktiki

nevidljiv) A ta pravila su:

PRAVILO 180 STUPNJEVA - najbolji nain postizanja kontinuiteta filmskog prostora u jednoj sceni- potrebno je definirati os radnjekroz subjekte u sceni. Kamera tada uvijek

mora biti s jedne strane

- tako publika uvijek imajasnu ideju o tome gdje su likovi u odnosu jedan na

drugoga i gdje su u sceni

- ako kamera prijee os sve e biti obrnuto

OSNOVNI KADAR- prvi kadar, u njemu se odreuje os radnje- nuno je da se u osnovnom kadru vide jasno i subjekti i prostor

PONOVNO USPOSTAVLJANJE OSNOVNOG KADRA- jedom kada je prikazan osnovni kadar, moe uslijeditivie kadrova s manje distance. No, nakon nekog vremena bilo bi dobro ponoviti osnovni kadar kako bi se

uvrstila percepcija gledatelja o prostoru.

KADAR/ INVERZNI KADAR - jednom kada je scene utemeljena moe se snimati sasvakog kraja osi radnje dokle god ona nije prekoraena.

- obvezuje da kadar snimljen na jednom kraju osi mora

biti pod istim kutom kao i kadar s druge strane osi.

- ova se tehnika najee upetrebljava za vrijeme

snimanja razgovora

PRAVILO 30 STUPNJEVA- kada se kamera mie mora se pomaknuti za najmanje 30 stupnjeva iz svojeprijanje pozicije, u odnosu na subjekt. Sve manje dajeneskladan efekt

USKLAIVANJE POGLEDA- kada lik gleda izvankadra u neto sljedei kadar mora prikazati u to je lik gledao USKLAIVANJE AKCIJA - ako se lik kree u odreenom smjeru mogue je prekinuti kadar te u sljedeem

kadru opet prikazati lika kako se kree u tom smjeru s tom razlikomto je veproao odreen put. Zbog

pravila 180 stupnjeva i dosljednosti gibanja publika nee ni shvatiti da nedostaje dio puta REZANJE - montaa uglavnom podrazumijava i rezanje kadrova koji su potom spojeni

- kod kune kamere rezanje je kada stisnemo pauzu u snimanju

- video kazete takoer nisu rezane veje su eljeni kadrovi u eljenom redoslijedu snimljeni na

kazetu s glavne vrpce

- postoji 5 naina rezanja: REZ - jedan kadar odmah slijedi drugi

NESTAJANJE - scena nestaje u crno, to oznaava njen kraj

NASTAJANJE - scena se pojavljuje iz crnog,to oznaava njen poetak

RASPADANJE - Kadar nastaje iz prethodnog koji nestaje

BRISANJE - drugi kadar horizontalno prekrije prvi poput zavjese povuene

preko okvira dajui efekt naglog prekida scene

- svaki prijelaz ima odreeno znaenje koje moe varirati ovisno o sceni (nestajanje, nastajanje,

raspadanje i rez - prolazak vremena //brisanje - druga se scena odvija u isto vrijeme kao i prva)

- ti se prijalazi uglavnom odvijaju tako brzo da ih publika rijetko primjeti


10/40

- tijekom snimanja filma likovi koji su na filmu u istoj prostoriji, u stvarnosti mogu bili na velikim udaljenostima. To

posebno vrijedi kada je snimanje na nakoj lokaciji kombinirano s radom u studiju. U toj situaciji gledatelji imaju

dojam da postoji prostorna povezanost dvije scene zbog Kuleshovog efekta, osim ako osnovnim kadrom nije

pokazano drugaije

- stvaranje koherentnog mjesta radnje, tj. prostorne veze nije jedina funkcija montae. Kada analiziramo slike u nizu

moramo uzeti u obzir efekt koji ima jukstapozicija na stvaranje znaenja tj. moramo uzeti u obzir etiri vezeizmeu

slika u montai:

GRAFIKA VEZA - odnosi se na osvjetljenje, nain postave, oblik, volumen, dubinu i pokrete.- treba obratiti pozornost jesu li grafika svojstva kadra u kontinuitetu ili kontrastu

- npr. pravilo treine je grafika veza kadra

RITMIKA VEZA - ovisi o duljini kadra- ako niz se niz sastoji od kadrova iste duljine tada e ritam biti monoton, s druge strane,

nekoliko e brzih kadrova povezanih brzom montaom tvoriti uzbudljiv efekt (npr. akcijski

filmovi)

- u dokumentarcima se korisi malo montae zbog boljeg prikazivanja stvarnosti

PROSTORNA VEZA - sva ona malo prije nabrojana pravila pridonose stvaranju koherentnog mjesta radnje

VREMENSKA VEZA - odnosi se na to kako je prikazano vrijeme konstruirano- prikazano vrijeme nikad ne odgovara realnom vremenu (mogu se prikazivati stoljea)

- montaa se koristi kako bi se odrezale suvine scene -tehnika ELIPSE ILI ISPUTANJA

NEBITNOG(npr. lik krene prema vratima, a u sljedeem kadru je veizlazi iz sobe,

sredina je viak pa je uklonjena)

Zvuk

- Iako vidom dobivamo najvie informacija , zvuk definira kodove od velike vanosti za kreiranje znaenja teksta

- Postoje etiri dimenzije zvuka koje treba analizirati:

1. DIJALOG I MONOLOG - onoto likovi govore- paljivo sniman kako bi bio potpuno jasan

- moe biti sniman u isto vrijeme kada i scene ili moe biti nadodan kasnije

- mnogo se koristiti i dijalozi u kojima se govori preklapaju kako bi bilo to realnije

-iako se preklapaju dva ili vie glasova osigurano je da jasno ujemo onaj za kojeg

redatelj eli da ga ujemo

2. ZVUNI EFEKTI - sveto nije izgovoreno- imaju jasan izvor u prikazanom svijetu koji moe, ali i ne mora biti prikazan

- npr. otvaranje i zatvaranje vrata koje je vidljivo u kadru, ali i kucanje koje nije...

- mogu biti naknadno ubaeni

3.

ZVUKOVI AMBIJENTA - zvukovi iz pozadine koji potjeu iz prie, ali ne moraju biti tono definirani- npr. pjev ptica u prirodi

- jose naziva i spot effects

4. NE-DIJEGETSKI ZVUKOVI - zvukovi iji izvor niti nije poznat, niti potjee iz prie- najee - glazba, komentari naratora, zvukovi dodani zbog dramatinosti

- najsnaniji nedijegetiki zvuk je glazba koja se esto koristi kako bi se naglasila

emocionalnost

- glazba ne samo da produbljuje znaenje dano slikom nego i stvara znaenje

- glazba se esto koristi kako bi doarala neko vremensko razdoblje (npr. srednji v.)

- glazba nije uvijek nedijegetiki zvuk (ako se svira u filmu)


11/40

Storyboarding ili previzualizacija

- vizualna reprezentacija slika u nizu s dodatnim detaljima

poput radnje, dijaloga , zvuka, pokreta kamere i duljine kadra

- koristi se kako bi se predvidjelo kako e video izgledati

- kljuan su dio u planiranju snimanja videa

- prvo treba jezgrovito opisati ciljeve videa, a taj e opis zatim

biti vodiza storyboarding koji e zatim tvoriti osnovi za

snimanje videa

- ako postoje uvijeti za kasnijumontau onda se kadrovi ne

moraju snimati odreenim redosliijedom

- storyboarding treba svatiti samo kao vodi, a ne kao krutu

naredbu koje se treba drati u potpunosti (neke scene nee

uspijevati u stvarnosti ili emo otkriti bolji nain)

SEMIONTIKA

Uvod u semiontiku

- semiontika je znanost o znakovima koja je pogodan nain za razmatranje tekstove svih vrsta

- znakovi su temelj komunikacije , sveto stvara znaenje

- rijei su najpoznatiji znakovi koji u kombinaciji tvore jezik koji je kod(kombinacija znakova)

- prednost semiontike je tato je itatelj potaknut da gleda poznate objekte i ideje na nain kao da su mu strani, tj.

nita nije uzeto zdravo za gotovo

-stoga je takvo itanje konceptualno teko, no trud je vraen rezultatima analiza

-semiontiku su utemeljili, istovremeno i bez znanja o meusobnom radu, Ferdinand de Saussure u vicarskoj i

Charles Peirce u SAD-u, a trei vrlo vaan semiontiar je Roland Barthes

- znanost su nazvali semiologija i semiontika, a kasnije se drugi oblik ustalio

- termin potjee od grke rijei semeion - znak

- temelj semiontike je istraivanje jezika te njegov utjecaj na ljudsku precepciju i razmiljanja o svijetu

-semiontka je i odlian alat za analizu slika

Uenje Ferdinanda de Saussurea

- Saussureaova su uenja skupljena nakon njegove smrti u djelu Course in General Linguisticsod biljeaka njegovih

studenata s predavanja

- kada je opisivao kako znakovi nastaju nije se bavio samo formalnim znakovima poput prometnih vebilo kojimsustavom komunikacije, a jezik je, dakako, najtemeljniji sustav koji koristimo

- Saussureaov revolucionarni pristup definira znak strukturirano tj. tvrdi da znak ine:

OZNAITELJ - fizika forma znaka u stvarnom svijetu- moe biti materijalan, auditivan, vizualan, olfaktivan ili gustativan

OZNAENO - mentalni koncept koji smo nauili povezivati s odreenim objektom (oznaiteljem)- iako su u svrhu analize oznaitelj i oznaeno odvojeni u naoj su percepciji nerazdvojni

- PRIMJER - kada vidimo ivotinju na etiri noge koja laje(oznaitelj) ona priziva mentalni koncept psa(oznaeno)to

zajedno tvori znak pas

- veza izmeu znaka i njegovog referenta (objekta kojeg predstavlja) naziva se OZNAAVANJE ILI SIGNIFIKACIJA, a

ona se moe odvijati na dvije razine:

DENOTACIJA- odnosi se na jednostavno identificiranje znaka- kada neto percipiramo uz to veemo znak i to je razina denotacije

- denotacija je prva razina oznaavanja


12/40

- veza izmeu oznaitelja i oznaenog je uglavnom proizvoljna (zato smo psa nazvali bapas,

a ne maka...). To ujedno objaanjava zato na svijetu ne postoji samo jedan jezik - zatoto

oznaitelj na determinira automatski oznaeno

- oznaitelj moe imati vie oznaenog (pas, cucak, cuko...) - sinonimi

- oznaeno moe imati vie oznaitelja (pas - ivotinja, pas - struk) - homonimi

- proizvoljna priroda znakova znai da oni mogu imati vie znaenja tj. da su POLISEMINI, no

to ne znai da vlada anarhija u odreivanju znaenja. Svaki jezik ima odreena pravila koja

strukturiraju znaanje na konvencionalan nain

- no, nemaju svi znakovi proizvoljnu prirodu, neki znakovi imaju odreenu slinost sa svojim

referentom (npr. glasanje krave se naziva mukanje jer u stvarnosti ide muu...)

- iako ponekad postoji slinost znakovi nikada nisu onoto predstavljaju (koliko god netko

dobro oponaao glasanje krave, to nikada nee biti glasanje krave)

KONOTACIJA- nae razumijevanje znaka rijetko stane na razini denotacije- jednom kada percipiramo znak esto uz njega veemo odreenu asocijaciju koja pokazuje

nae razumijevanje tog znaka (uz znak pas moemo imati negativne asocijacije)

- druga razina oznaavanja

- mnoge su konotacije dosegle status drutvenog dogovora, a mnoge su snane konotacije

postale i mitovi

- znaenje znaka ovisi i o kontekstu, jer znak zbog njegove proizvoljne prirode ne moemo prouavati izolirano

npr. znaenje rijei pas moemo shvatiti samo zbog konteksta, tj. drugih znakova

= Pas je lajao na potara.

=Zategnuo je svoj pas.

- takoer, znak pas u ovom sluaju ima odreenu vrijednost, jer u ovom kontekstu ne bi imalo smisla da

smo rekli Zlatna ribica je lajala na potara - stoga se kae, paradoksalno, da je znak odreen onimto nije

- jedna od kljunih struktura koja pomae u uvrivanju znaenja je veza izmeu:

Jezik (langue) - pravila znakovnog sustava (npr. gramatika) Govora (parole) - artikulacija znakova (npr. itanje i pisanje)= Jezik (language) je kombinacija jezinih pravila i govora

= govor ne mora uvijek odgovarati jezinim pravilima

= jezina pravila su vodiza govor

= Jezik je esto vizualiziran ledenjakom - govor je vidljivi dio, a pravila

podravaju cijelu strukturu jezika i skrivena su

=iako su pravila skrivena, ona su nuna kako bi rezultat bio razumljiv

= no, sama pravila ne garantiraju znaenje - npr. reenica Bezbojne zelene ideje spavaju bijesno(Chomsky) je

gramatiki tona ali nema znaenja= Primjer, kako ovo primjeniti na uenje o medijima, su kodovi koriteni u izradi filmova koji su analizirani u

prolom poglavlju. Ti kodovi su ekvivalentni jezinim pravilima, a koritenje tih kodova je ekvivalentno govoru.

Osim, ako je netko bauio o tome, ne zna nazive svih tih kodova, moda ek niti da svi oni postoje u teoriji.

No, budui da veina ljudi razumije filmove to znai da oni razumijiu govor iako ne znaju pravila.


13/40

- osim jezinih pravila i govora, Saussure donosi jojedan nain strukturiranja znaenja - analiza vertikalne i

horizontalne dimenzije znakovnog sustava tj. SINKRONIJE I DIJAKRONIJE

- sinkronina se dimenzija odnosi na jednu rijeu reenici, a dijakronika

na cijelu reenicu, tj cjelinu

- PRIMJR : O, raspani se, okaljano meso,

Rasplini se, rastopi se u rosu!(Sheakespeare)

= sinkronika je dimenzija jedna rije(npr. okaljano), a

dijakronika cijala reinica

= u analizi se uzimaju u obzir obje dimanzije (npr. Kakvo je znaenje rijei okaljano u dijakronikoj dimenziji?)

- kada prouavamo samo jedan kadar filma, onda se bavimo sinkronikom dimenzijom

- veza izmeu ove dvije dimenzije je relativna, ona ovisi o naoj perspektivi (ako prouavamo lingvistiki tada e slovo

t biti sinkronika dimenzija, a rijeHamlet dijakronika. S druge strane, ako promatramo iz perspektive povijesti

knjievnosti, onda je Hamlet sinkronika razina, a cijeli Sheakespearov opus dijakronika razina)

- Jezik je, takoer, organiziranuz pomodvije osi - paradigmatske (vertikalna) i sintagmatske(horiz.)

- PARADIGMA - odnosi sena pridruivanje, kombinaciju i supstituciju

- znak ulazi u paradigmatske odnose sa svim

znakovima koji bi se takoer mogli staviti u isti

kontekst (reenicu) ali ne u isto vrijeme

- SINTAGMA - odnosi se na poredak, poziciju

- kako bi se oformila sintagmatska dimenzija moramo

jednom paradigmatskom odnosu dodati i druge

- tada se u sintagmi uvrsti znaenje znaka iz paradigme

jer se stvara kontekst

- paradigma nije fiksna nego je odreena sintagmatskim poretkom koji je odreen jezinim pravilima

- U reenici Ana je rodila, paradigma su enska imena, no paradigma ne moe biti ljudsko bie jer mukaraci ne

raaju, dok u primjeru sa slike paradigma moe biti bilo koje ljudsko bie- paradigma proiruje mogua znaenja znaka, a sintagma sprijeava zbunjenost ograniavajui broj znaenja

= to je razlog zato znakovi imaju konvencionalna znaenja unatonihovoj proizvoljnoj prirodi

- ove se dvije dimenzije posebno korisne u analizi slika - TEST KOMUTACIJE- zamjena jednog znaka drugim koja

pokazuje koliko snane mogu biti paradigma i sintagma u analizi slika, ali i drugim analizama (npr. promjena spola

glavnog lika u knjizi) = supstitucijom jednog znaka drugim u istoj paradigmi te dekodiranjem novog znaenja

moemo shvatiti koji je doprinosoriginalnog znaka u znaenju slike

Uenje Charlesa Peircea

- stvorio trojnu kategorizaciju znakova:

1. IKONA - ima odreenu slinost s onimeto predstavlja- moe biti slika, vie slika ili grafika

- fotografija je ikona na kojoj prepoznajemo npr. odreenu osobu, ali znamo da to nije ta osoba

- lajanje psa je zvuna ikona za koju znamo da nije pravo lajanje

- ne mora nuno postojati fizika slinost, geografske karte su ikone, a nema fizike slinosti sa

stvarnou

2. INDEKS - u direktnoj je, ili uzronoj vezisa onimeto predstavlja, npr. termometar je indeks temperature,sunce iznad plae je indeks vruine, Eiffelov toranj je indeks Pariza...

- indeks ili vie njih mogu biti specifini i za pojedinanu osobu (odreen auto je indeks vlasnika)

3. SIMBOL - jezik je najoitiji simbol jer je veza znaka i onog to predstavlja proizvoljna- proizvoljan znak je simbol oko ijeg znaenja postoji konsenzus

- formalni su znakovi uglavnom simboli (npt. prometni znakovi)

* simbol i indeks su arbitrarni znakovi - treba biti lan odreene grupe da bi se znak razumio


14/40

Uenje Rolanda Barthesa

- definirao i istraivao mitove

- nije se bavio starim grkim mitovima, neistinama i legendama nego time kako znakovi preuzimaju vrijednosti

dominantnog vrijednosnog sistema ili ideologije odreenog drutva te ine da se te vrijednosti doimaju posve

prirodnima

- Barthes tvrdi da Saussureov znak , kada postane

oznaitelj, moe, s oznaenim, tvoriti ne samo

konotaciju vei mit

- PRIIMJER- oznaitelj je biljka crvenih latica s

trnjem na stabljici, oznaeno je ruato tvori

znak rua. Nadalje, ako rua postane oznaitelj, a

neka naa osobna asocijacija na ruu postano

oznaeno tada dobivamo i konotativnu razinu.

No, ako rua postane oznaitelj na Valentinovo,

tada ona predstavlja romantiku koja postaje mit, a ne samo osobna konotativna razina

- budui da je gotovo nemogue crvenu ruu na Valentinovo shvatiti na bilo koji drugi nain dolazi do toga da se

konotacija ponaa kao denotacija. I upravo je to mit - konotacija za koju se ini da je denotacija- mitovi u tekstovima utjeu na znaenja, a da mi i ne shvaamo da oni to rade, oni sakrivaju vlastito postojanje

- mitovi orijentiraju publiku prema odreenoj vezi sa znakom bez da se otkrivaju, bapoput kontinuirane montae

- vano je da rastavimo znaenje mita kako bi razumjeli kako funkcionira

- PRIMJER- mit o muevnosti je vie socijalna kreacija nego bioloka definicija. Jedna od karakteristika muevnosti je

brzi automobil. Kako bi razumjeli funkcioniranje ovog mita moramo ga rastaviti. To moemo uiniti:

TESTOM KOMUTACIJE - mukarac na biciklu ALTERNATINVIM NAINOM RAZMILJANJA - feministkinje bi tvrdile da brzi auto u nekoj reklami ne znai

momukarca, venedostatak njegove seksualne izdrljivosti.

= ovakvo itanje pomae u rastavljanju mita jer pokazuje da veza izmeu mukarca i auta ili mukarca i

brzine nije prirodna veje socijalno odreena

- moe biti teko identificirati mit jer se ini da je prirodan, a ak je i sama priroda mit tj. onoto je definirano kao

prirodno (npr. heteroseksualnost)

- mitovi su snaan nain stvaranja znaenja u drutvu

Binarna opozicija

- vesmo utvrdili da znakovi nemaju fiksno unutranje odreeno znaenje veda su znakovi odreeni onimeto nisu

tj. vezom s drugim znakovima

- jadan od najsnanijih kreatora znaenja znaka je binarna opozicija - tehnika u kojoj su znakovi suprotstavljani

znakovima suprotnog znaenja- takoer nije prirodni opis ve vekulturna tvorevina bapoput ostalih sustava znakova

- binarne opozicije su strukturno povezane i tvore znaenje

- PRIMJER - grad i selo su karakterizirani slijedeim suprotnostima:

grad selo

umjetno prirodno

zagaeno isto

prenapueno naputeno

uzbudljivo dosadno

komercijalno nekomercijalno

opasno sigurno

= ove liste sadre konotacije grada i sela, koje, kada se zajedno uzmu u obzir, formiraju mitove o gradskom i

seoskom ivotu

- esto se koristi u medijima


15/40

- ljudi i objekti koji spadaju izmeu dvije suprotnosti tvore vieznanu kategoriju koja je esto prikazana kao

abnormalna i problematina (npr. transeksualci, adolescenti...)

- tekst u kojem se koriste binarne opozicije najee pripisuje pozitivne vrijednosti jednojstrani nasuprot druge koja

je, dakle, oito negativna (odnosi se i na mi i onipodjelu)

REVIZIJA JAKOBSONOVOG MODELA

- ideje prezentirane na poetku knjige idu malo dalje

- revizija Jakobsonovog modela njegova je sofisticiranija verzija koju su

predloili Thwaites i suradnici u svojoj knjiziTools of Cultural Studies,

a nadovezali su se na vepostojeu reviziju Della Hymesa

- ova revizija pokazuje da je Jakobsonov model zapravo vrlo jednostavan

iako prikazuje komuniciaranje kao sloenu aktivnost. Revizija nam

pokazuje koliko je komunikacija uistinu sloena

- revizija se bavi nainom strukturiranja znakova i kreiranja kodova

- revizija definira sedam funkcija znaka, tj. sedam funkcija znaenja:

REFERANCIJALANA- sadraj, gola poruka- odnosi se na stvaran svijet

- znak, po definiciji, mora predstavljati,

simbolizirati joneto osim samog sebe. Upravo

je referent pravi, realni objekt kojeg znak predstavlja

- referencijalna funkcija je ta koja prevladava u veini komunikacija tj. ona je najea

funkcija svake poruke zatoto joj je u prvom planu prenoenje poruke tj. prenoenjeto

objektivnije informacije o referentu

- karakteriziraju je neutralna jezina sredstva, objektivnost, odsutnost emotivno-ekspresivnih elemenata, dominiraju bezline i pasivne konstrukcije

- PRIMJER = Pota je desno.Danas u Zagrebu pada kia.Danas je u Zagrebu sunano.

- nije nuno povezana s istinom - vano je da je poruka ispravna, da je mogua, no ne

mora biti istinita (npr. U Zagrabu pada kia - mogue, ali ne nuno i tono)

METAJEZINA- pokazuje koji se kodovi moraju koristiti da bi se pravilno italakomunikacija- PRIMJER = Ako ti prijatelj sa smjekom na licu kae da je tvoj rad smee onda evjerojatno

koristiti sarkastian kod kako bi proitao, shvatio njegovu poruku. No, ako ti to kae dok se

mrti tada ti metalingvistika funkcija sugestira da je poruka ozbiljna

- do nesporazuma u komunikaciji dolazi zatoto ljudi koriste razliite kodove

- za metajezinu funkciju je karakteristino da ljudi provjeravaju koriste li isti kod (npr. to si

mislio kada si to rekao?!?)

- ANR - raspodjela specifinih oblika umjetnosti po kriterijima relevantne forme

- jedan primjer metajezinosti

- PRIMJER = Jednom kad znada egladati akcijski film onda imaodreena

oekivanja koja mogu biti ispunjena ili moeostati razoaran

- ljudi mogu posjedovati metajezik (npr. odjea koju nose - drugaije se itaju ljudi u

uniformama)

FORMALNA-esto nam sam izgled teksta sugestira kako ga itati (npr. format i izgled papira i slova)- nadopunjuje metajezinu funkciju - u novinama tekst i reklame drugaije izgledaju,to upuuje

na uporabu razliitog koda

- advertoriali(tekstovi koji reklamiraju) nude zbunjujumetajezik

-okomito = funkcije

izraavanja

- vodoravno= funkcije

obraanja


16/40

EKSPRESIVNA I KONATIVNA- ekspresivna se funkcija odnosi na poiljatelja, a konativna na primateljaporuke

- svaki tekst ima ciljanog primatelja, a za poiljatelja se pretpostavlja da je osoba

kvalificirana za podruje o kojemalje poruku

- No, stvarni poiljatelj i primatelj mogu biti potpuno drugaiji

- PRIMJER = Nick Lacey je strunjak za medije koji je napisao knjigu za studente.

No, dijete se moe dokopati knjige te je isto tako mogue da Lacey nema

pojma o emu pie. Takoer, dok s jedne strane postoji mnogo primatelja

poruke koju Laceyalje svojom knjigom, samo je jedan poiljatelj. A, on

osobno poznaje vrlo malo primatelja. Stoga, kako bi poslao svoju poruku

ciljanoj publici zamilja indiviuu kojoj pie

FATIKA- stvara vezu izmeu poiljatelja i primatelja, usmjerena na kontakt- nije joj cilj razmjena informacija, kao kod referencijalne funkcije, veprvenstveno uspostavljanje

veze (npr. kada se osobi kae: Bok, kako si,to ima? - nas zapravo ne zanima kako je ta osoba

u detelje, veto kaemo radi uspostavlajnja komunikacije, no ponekad primatelj to moe

predoslovno shvatiti)

- u stvaranju veze pomau i ekspresivna i kontivna funkcija jer primatelja i poiljatelja svrstavaju u

zajedniku kategoriju (u primjeru s Laceyem zajednika je grupa ljudi zainteresirani za medije)

- za subkulturne grupe norme odjevanja mogu biti fatika funkcija kojom se definira simpatija

prema vrijednostima grupe(npr. duga kosa hipija), a sve ostaleljude to iskljuuje na nefatiki

nain

KONTEKSTUALNA- socijalna situacija u kojoj znak postoji- PRIMER: Crveno svijetlo na semaforu znai stop, a na HiFi liniji da je upaljena

NAPREDNA ANALIZA SLIKA

O emu e biti rijeu ovom poglavlju?(podebljani pojmovi su, u stvari, podnaslovi koji slijede)

- vidjet emo kako moemo koristiti medijske tekstove u svrhu razumijevanja drutva

- alati opisani u prva dva poglavlja doveli su nas do toga da gledamo vrlo paljivo na tekstove i gledamo pojedinanona svaku kompnentu. Na taj je nain lako vidjeti dijelove, no sadraj ovog poglavlja pokazat e kako spojiti razliite

elemente u jedinstvenu cjelinu

- medijske studije esto se usporeuju sa studijem knjievnosti, zatoto oboje analiziraju tekstove

- U medijskim studijima postoji prividni nedostatak diskriminacijeu odabiru tekstova (npr. sapunice e bitiprouavane jednako kao klasini filmovi ili televizijski programi)to je razlog estihkritika akademska valjanost

teme

- u svakom sluaju, medijske studije su izrazito uinkovite u omoguavanju boljeg shvaanja drutva

- takoer, medijske studije ne bave se samo sadanjou, venas mogu nauiti, kao i knjievnost, o prolosti

- Analiziranjem konvencije koritene za predstavljane stvarnosti u prolosti moemo bolje razumijeti pogled

na svijet naih prethodnika i bolje razumijeti moderne medijske konvencije.

- moderne medijske konvenkcije proizlaze i iz autorske namjere, ili korisnije, teksta koji je preferiranu itanju (to

mogu biti razliite stvari)- tekstovi su esto vieznani tj. polisemini i individualno itanje jednog takvog teksta odreeno jesubjektivnou i

svjetonazorom

- u analizi svjetonazora nalazimo i pojam ideologija, jedno od podruja kojadefiniraju Medijski studiji- pojmovi koji proizlaze iz ideologije su pojmovi diskursa i hegemonije

- upravo nam ti napredni pojmovi omoguuju povezivanje individualnih komponenata na sveobuhvatan nain

- u posljednjiem dijelu ovog poglavlja razmotrit e sealternativenasuprot opeprihvaenih konvencija. One su esto

definirane u suprotnosti s miljenjem veine i kao takve slue kao koristan podsjetnik na stvari poput kontinuirane

montae


17/40

Uvod- prije samog prelaska na analizu prethodno najavljenih tema, u uvodu se navode objanjenja jonekih korisnih

pojmova:

SOCIJALIZACIJA

- prva dva poglavlja su pokazala da postoji velik broj varijabli u analiziranju slike. Nae razumijevanje tih varijabli,

uglavnom, proizlazi iz socijalizacije- poinje od trenutka kada zaponemo interakciju sa svijetom

- socijalizacijom uimoverbalne i neverbalne kodove jezika, drutvenekonvencijeponaanja...

- podjela = PRIMARNA - poinje u vrlo ranoj dobi i uobiajeno se odvija u kui

SEKUNDARNA - formalno obrazovanje (npr. ukoli)

DEKONSTRUKCIJA NESVJESNOG ITANJA SVIJETA

- Jezik se esto koristi i razumijeva na nesvjesnoj razinito nam pokazuje kojliko je ljudski mozak sofisticiran (obinosmo nesvjesni velike koliine informacija koje namozak obrauje u bilo kojem trenutku)

- Cilj analiziranja u medijskimstudijama jeomoguavanje da postanemo svjesni nesvjesnog itanja koje inimo

- to se u prvom redu odnosi na medijske tekstove, ali takoer se moe primjeniti na nesvjesno itanje naeg

drutvenog okruenja.

- to se postie razdvajanjem, ili dekonstrukcijom, sastavnih dijelova komunikacije

- dekonstrukcija nije mehanika vjeba i to je razlog zato to nikada ne moemo kategoriki ustvrditito jednakomunikacija znai bilo kojoj individui. Svaiji nain gledanja je ishod vlastitih vrednovanja i uvjerenja, stoga e

svaka analiza biti napravljena sa specifine toke gledita. Ova specifina toka gledita znai da bilo tko tko vrianalizu slike ima svoj program radai iako su naa vrednovanja i uvjerenja oito pod utjecajem drutva kojega smo

lan, malo je vjerojatno da e taj program rada biti jednak za sve individue.

- vano je da pojedninacbude svjestan svakog programa radakoji koristi jer e on strukturirati nain na koji se vri

analiza ( npr. to je osobito vano kontrolirati za vrijeme ispita jer o tekstu moete rei onoliko koliko ste vremenski

ogranieni)

- svaki program rada koji koristite trebao bi bitiprogram medijskih studija. Meutim ne treba se ograniavati - dokMedijske Studije zahtjevaju da koristite odreen alat analize, nain na koji ih koristite trebao bi biti odreen prema

vlastitom interesu i elji

Visoka kultura vs. niska kultura(tj. zato u medijskim studijima postoji prividni nedostatak diskriminacije)- Raymond Williams - ''kultura'' je jedna od najteih rijei za definirati

- Dva naina definiranja kulture:

1. Kultura je svaki produkt koji je stvorilo ljudsko bie( npr. i Mona lisa smee u kanti su primjeri kulture)- dijameralno protivno zdravorazumskom razmiljanju

2. Kultura je sinonim za umjetnost( npr. knjievnost, opera i klasina glazba su kultura), a produkti kaoto suhit romani, sapunice i poularna glazba esto su iskljeeni iz ove definicije

- umjetnost je definirana kao zbirka produkata koji pokazuju ''univerzalnu istinu'' (npr.romani Jane

Austen govore 'istinu' svim kulturama u svim vremenima )

- meutim, ispitivanje tih 'istina'otkriva da definicija kulture zapravo znai da je umjetnost manjine,

srednje klase, dobra, a ona masovna (popularna) loa

- Kako se na kulturu gleda u Medijskim studijima?

- medijska studija ne diskriminira tekstove, jer svi tekstovi mogu dati zanimljivu informaciju

- medijske studije nemaju predodreen kalup koji su tekstovi vrijedni studije

- za potrebe analize alike, koristiseiroka definicija (br. 1) koja naglaava demokratski pogled medijskih studija na

onoto je vrijedno akademske analize

- stoga je definicija kulture iz perspektive medijskih studija ta da su svi medijski produkti vrijedni istraivanja,posebice ako su popularni zatoto nas mogu mnogo nauiti o tome kako su drutva organizirana i kako drutva

stvaraju znaenje

- medijske studije ne zanima jesu li produkti ''dobri'' ili ''loi'', je li rijeo viskoj ili popularnoj kulturi, vesu

zainteresirane za onoto moemo nauiti iz njih

- ovakvo razmiljanje je navelo neke komentatore da sugeriraju kako medijske Studije nisu diskriminirajue, da

vjeruju kako su npr. holivudski filmovi 'dobri' kao i 'velika djela knjievnosti'- no, medijske studije na misle da su holivudski filmovi jednako kvalitetni kao i knjievni klasici, nego da bi se

trebali prouavati i Hoolywood i 'knjievnost', jer mogu dati jednako korisna saznanja


18/40

- Reakcije na takav pogled medijskih studija:

- mnogi, ak i studenti i profesori medijskih studija, ponekad sumnjaju u ovakav pristup

- u Velikoj Britaniji je zdravorazumskipogled (br. 2) redovito pojaan rafalom novinskih uvreda o uenju o

sapunicama ukolama

- u posljednjih nekoliko godina britanska je vlada je otila i krajnost forsiranjem svih 13-godinjaka na uenje

Shakespearea. Nadaju se da e uenje Shakespearea djecu uiti moralu timeto e im omoguiti pristup

visokojkulturi

- Mladi su, prema nekim medijima, odgojena na ''seku i nasilju'' preko nemoralnih videa(injenica da jedna od

izvornih postava predstave ''Romeo i Julija'' sadri maloljetniki seks i nasilje oito jepromakla zakonodavcima)

DAKLE, umedijskim studijama sve su slike i tekstovi jednako vrijedni istraivanja. Neki e tekstovi, poput onih

Shakespeara, dati vie toga za prouavanje od drugih, ali neemo potpisati da je ''visoka umjetnost'' na neki nain

bolja. Kako bilo, rasprava o tome to ini kulturu je, iz perspektive Medijskih Studija, irelevantna.

Relavantne su sljedee injenice kojih moramo biti svjesni:

1. sve su slike kulturni artefakti, produkt odreenog drutva u odreenom vremenu2. i poiljatelj i primatelj, o slici, imaju vlastite kulturoloke pozadine (iako one mogu biti iste), koje utjeu na

kreiranje i itanje slike

= Sada e se analizirati razliiti naini na koje moemo itati tekstove = autorova namjera, preferirano itanje teksta, kako tekst moe bitiotvoren za drugaija itanja te kako mi, kao itatelj, utjeemo na nain na koji vidimo tekst

Namjera autora- esto se, pogotovo u tradicionalnim formama uenja knjievnost, analizira namjera autora tj. adresanta

- TRI PROBLEMA:

1. Jako je teko biti siguran u autorovu namjeru(ak i ako je autor izriito napisao neto o svom djelovanju)2. Autorova itanje nije nuno ono pravo(npr. Filmski redatelj Alfred Hitchcockbio je poznatpo izjavama kako

su njegovi filmovi ''samo trileri'', a oito se bave pojmovima kaoto su dobro i zlo)

- Kaoto smo vidjeli u prvom poglavlju, postoje brojne varijable koje djeluju na bilo koji in

komunikacije, a ako pretpostavimo da je autorovo miljenje ''ono ispravno'', mogli bismo izostavitivane faktore analize poput kontakta, konteksta i primatelja (osim injenice da primatelj postoji kao

netko tko prihvaa poiljateljeve mudrosti, baz vlastitog utjecaja)

3. Traenje samo autorske ideje pretpostavlja da se znaenje ne mijenja kroz vrijeme- po tome, tekst uvijek ima znaenje koje mu je autor namjenio

- iz ovoga proizlazi ideja davelika umjetnika djela knjievnosti, slikarstva i glazbe (sve dok nisu

popularna) izraavaju univerzalne vrijednosti koje govore svim ljudima u svim vremenima

- ovakav pristup kritici oprean je onom medijskih studija

- autorska je namjera svakakozanimljiva za analiziranje, ali ne smije biti doputeno da ona dominira procesom

analize -analiziranje predmeta nije pokuavanje deifriranja onoga to nam autor pokuava rei

- F.R. Leavis i njegovi sljedbenici razvili su pogled koji se fokusira na tekst, a ne autora

- MANA - ovaj je pristup je sklon ignoriranju povijesne pozadine teksta, jer vjeruje da e paljivo itanje teksta,

ak i mimo njihovog konteksta, omoguiti da se najvaniji dio teksta deifrira

- Razlika izmeu knjienosti i medijskih studija = dok se kritika tradicionalne knjievnosti bavi onime ''to'' tekstoviznae, medijske studije zanima ''zato'' tekstovi znae, to ine odreenoj publici

- U medijskim studijama je znanje o autorskoj namjeri manje vano od autorove kulturalne pozadine, jer, ako

razumijemo kulturu u kojoj je tekst nastaoimamo veeanse razumijevanja kodova teksta.


19/40

Preferirano itanje, tumaenje teksta- esto je i primateljava namjera sadrana u tekstu, bilo eksplicitno ili implicitno- tekstovi mogu biti:

1. ZATVORENI- jako usidreni, imaju jasno znaenje (ipak, to ne znai da alternativna itanja nisu nemogua)- npr. reklame - jasno je da je funkcija reklame prodati proizvod, uslugu ili imidtvrtke te je

stoga nain na koji oglaivai ele da publika ita tekst uglavnom oit oit

informativni program - najzatvoreniji tekst!

- tekstovi se zatvaraju sidritem koje sugerira preferirano znaenje (npr. tekst uz sliku)2. OTVORENI- itatelj u njihovi itanju koristi i vlastitu perspektivu i sujektivnost

- npr. prie i izmiljeni tekstovi - itatelj ima izbor u simpatiziranju likova s kojima se moe

poistovjetiti

instrumentalna glazba - budui da su gotovo potpuno osloboeni lingvistikog uporita

(osim naslova),daju vei opseg moguem tumaenju sluateljstva

- ipak, i instrumentalna glazbaposjeduje oznake koje su

uobiajenene (npr. najnii tonovi su tuni)3. SREDINA, IZMEU OTVORENOG I ZATVORENOG

- S obzirom na to, Stuart Hall, s lanovima Centra Suvremenih Kulturalnih Studija, opisao je tri mogua poloaja

itatelja:

1. DOMINANTAN HEGEMONIJSKI POLOAJ- itatelj prihvaa poruku koju daje tekst- primjer - takav itatelj vjeruje da je Nokia 232 poeljan predmet jer vlasnika ini seksualno

atraktivnijim i moniji

2. PREGOVARAKI POLOAJ- itatelj razumije dominantan poloaj, ali ga prilagoavavlastitom drutvenomkontekstu

- primjer - Nokia 232 moe se priznati kao poeljna ali neprikladna (itatelj moe prepoznati da mu

ne treba mobitel, ili da toto druge ini seksualno atraktivnijima i monijima ne mora biti

sluaj i kod njega)3. OPRENI POLOAJ- itatlj unatorazumijevanju dominatnog kodiranja odbacuje vrijednosti na koje ukazuje

- primjer - reklamna porukaNokie 232 bit e odbijena, vjerojatno na temelju toga da je neprikladno

ponavljanje seksistikih stereotipa (ovakvo bi itanje, naravno, koristilo feministiki

diskurs)

- O'Sullivan dodaje etvrti poloaj:

4. ISKRIVLJENO TUMAENJE - itatelj nije razumio poeljno znaenje te tekst ita na devijantan nain- pronalaenje eljenog tumaenja sloenih tekstova poput filmova, romana i

drama, moe biti teko (mnogi od ovih tekstova sadre odreen 'moral prie'

koji je uglavnompoeljno itanje)

- sloeni tekstovi, po svojoj naravi, imaju tendenciju otvorenih tekstova

- poeljno se tumaenje ne podudara nuno s autorskom namjerom (mogue je da e tvorci pokuavati prenijeti

poruku koja nije oita u samome tekstu, barem ne primatelju)- PROBLEMSKO PITANJE = Gdje se nalazi poeljno tumaenje?Kod primatelja koji je neiskusan u tekstualnom

analiziranju ili kod iskusnog primatelja?

- kod filmova, esto je anr onoto oblikuje poeljno tumaenje

- uporite je onoto uglavnom sugerira poeljno tumaenje teksta

Polisemija- znakovi mogu sadravati vie tumaenja - oni su polisemini tj. vieznani

- to znai da publika vie nije pod utjecajem neumoljivog teksta pod koji bi nas Leavis i njegovi sljedbenici htjelismjestiti

- no, treba izbjegavati totalnu anarhiju i to tako da:

- tekst moe znaitito god primatelj eli da znai, no ako primatelj eli uvjeriti druge u tonost svogtumaenja mora se drati drutevno prihvaenih znaenja

- dakle, slobodni smo stvoriti tumaenje teksta ako ono moe biti opravdano samim tekstom

- drugim rijeima, sve dok u svojoj analizi moemo ukazati da kombinacija znakova od kojih se sadi tekstmoe znaitito govorimo, tada je nae tumaenje opravdano

- dakle, ne moramo prihvatiti preferirano tumaenje, ali nae opreno tumaenje mora imati smisla


20/40

- brojna tumaenja teksta mogua su zbog-proizvoljne prirode znakova

- togato je znaenje znaka odreeno je velikim brojem faktora

- u svom istraivanju govora(parole) i jezika(langue) Saussure zakljuuje da je govor potpuno individualan te stoga

nije odgovarajupredmet za prouavanje

-No, Rus Volosinov se protivi toj tezi te donosi nekoliko zakljuaka o govoru:

- govor nije individualna radnja vedruveni fenomen- znaenje znakova nije stvorenojezikom (langue), veje stvorenou dijalokoj interakciji stvorenoj putem

drutvenih odnosa,to takoer poveava mogunost polisemije

- svaka je komunikacija strukturirana kao dijalog, ak i kada pojedinci razgovaraju sami sa sobom- svi su predmeti stvoreni s publikom na umu (npr. ak i pisanje dnevnika pretpostavlja publiku - barem sebe

samoga u buduem datumu)

- jednom kad poiljatelj ima primatelja na umu, ta injenica mora neizbjeno utjecati na znakove koritene za

komuniciranje poruke (npr.ako vodite konverzaciju o lokalnoj politici s nekim tko je iz iznozemstva,

vjerojatno ete mu dati vei broj popratnih informacija nego nekome tko ivi u blizini)- opisuje znakove kao multi-akcetualne - to je svojstvo koje stvara mogunost polisemije

- znakovi nisu nepromjenjljivi - njihova znaenja su odreena njihovom interakcijom s drugim dimenzijama

komunikacije

- Kako mi sami utjeemo na to kako tumaimo tekst?

- Osoba koja prihvaa stvari u njihovoj nominalnoj vrijednosti, vrlo e vjerojatno prihvatiti preferiranotumaenje teksta

- Ispitivakiili skeptini tip osobe vrlo e vjerojatno ostvariti opreno tumaenje. Preuzimanje oprenog

tumaenja bit e odreeno znanjem i sposobnou koritenja razliitih diskursa od onih na koje nas poziva

tekst.

Intrapersonalna komunikacija-to nas ini pojednicima?-komunikacijakoja zauzima mjesto u umu osobe

- predmet je istraivanja u komunikologiji i psihologiji (ima vane implikacije za analizu slika i medijskog teksta)-vese vie puta zakljuilo kako ne postoji niti jedno ispravno tumaenje bilo koje slike jer postoji previe varijabli

koje su ukljuene- to se odnosi ak i na sliku koja ima izrazito veliko uporite koje bi garantiralo da e publika doi

do poeljnog tumaenja- iako svi mogu dekonstuirati kodove sadraja i biti svjesni vlastitog konteksta i utjecaja koji kontakt ima na

tumaenje, stvarna je potekoa prilikom analiziranja, biti svjestan vlastitih utjecajakojeg mi kao primatelji imamo

- No, iako je poprilino teko iskoraitiiz tijela u samorefleksivan poloaj, svi moemo stei stupanj samosvjesnostirazmatrajuito to ini nae 'ja' koje je definirano od strane sadanje Zapadne psiholoke teorije

KAKO SE LJUDI DEFINIRAJU

- najee odgovaraju davanjem imena. Nouglavnom niije ime nije unikatno. Dakle, tko smo mi?

- Michael Argyle opisao je 'test 20 izjava' - trebazapisati20 odgovora na pitanje 'Tko si?

-nitko se ne moe u potpunosti tono definirati

- svatko ima poeljno tumaenje sebe

- najei opisi - opis sredinjih temelja kako percipiramo sam sami sebe =NAA SLIKA O NAMA SAMIMA- sastoji se od: imena, tjelesnih osjeaja, slike tijela, spola i dobi, naeg posla, naih postignua u

obrazovanju, drutvenoj klasi, religiji, i bilo koji osobni uspjeh...

- iako se nae ime vjerojatno nee mijenjati kroz ivot, nai osjeaji o tijelu i uspjehu gotovo sigurno hoe, moda ak

i na dnevnoj bazi

-pojedinci, ak i dnevno,zauzimaju nekoliko uloga= ker ili sin ujutro, prijatelj na putu dokole ili koleda, uenikkada doemo tamo i ljubavnik u veernjim satima

- uloge su uglavnom skladne, ali mogu i generirati sukob

- Poloniusov savjet = 'sebi budi istinit' - No, pojedinac e se ponaati drugaije u svakoj od ovih uloga

- svi ovi elementi pridonose naem samopouzdanju- stupanj do kojega odobravamo sami sebe

-osobe s visokim stupnjem samopouzdanja sigurnije su u sebe no osobe s niskim stupnjem samopouzdanja

- IDEAL EGA - veliki utjecaj u oblikovanju samopouzdanja- pojedinac ili pojedinci s kojima se osobapoistovjeuje i kakvom tei postati- ne mora biti stvaran (npr. likovi iz filmova ili pop zvijezde esto ispunjavaju tu ulogu, i njihova pojava na

zidovima adolescenata slui kao podsjetnik na njihove tenje)

- mogu bili ti uloge (npr. osoba moe teiti tome da postane maneken/ka ili sporta/ica)


21/40

KAKO POJEDINI ELEMENTI UTJEU NA ANALIZU TEKSTA?= tumaenje pojedincaneizbjeno e biti obojeno precepcijom

SAMOPOUZDANJE- uvelike utjee na nae ponaanje i na nain na koji tumaimo tekst- primjer - osobe imaju problema sa slikom vlastitog tijela vjerojatno e gledati na slike konvencionalno

atraktivnih ljudi puno drugaije od onih koji su zadovoljni svojim tijelom.- pojedinci koji nastoje doi do odreene tjelesne teine ili se dive slikama onih koji imaju

upravo takvu tjelesnu teinu, ili ih preziru

- ljudi s niskim intelektualnim samopouzdanjem e vjerovati kako nikada nee shvatiti

semiotiku jer 'ionako ne mogu analizirati sliku kako spada'; ovi su pojedinci poraeni prije i

no su poeli. Suprotno moe biti istina da e ljudi s visokim intelektualnim samopuzdanjemmisliti 'sve znam' i ne uspjeti u svom analiziranju jer se ne trude dovoljno

IDEAL EGA- vjerojatno nee utjecati na tumaenje neke slike, osim ako nije prisutan u samom sadraju- primjer - vjerojatnije je da e se osoba koja tei postati atletiarom vie diviti sliki sprintera no osoba

koja nema takvu tenju

DINAMIKA GRUPE- moe imati velik utjecaj na tumaenje teksta- miljenju osobe, koju smatramo strunom, vjerovat e se vie, ak i kada ne znaju o

emu govore ->to utjee na konsenzus grupe, ali i na to kako e pojedinac percipirati

tekst->osim ako se ne smatrate strunim ili imate visioko inetelektualno

samopouzdanje strunjakovomiljenje e vjerojatno utjecati na vae tumaenje kao

pojedinca,to e na kraju utjecati na vau percepciju teksta

- Moemo biti svjesni, vie ili manje, svih spomenutih varijabli, no svi mi posjedujemo i ono nesvjesnokoje jednako

ima utjecaja na nas kao i ono svjesno

Ideologija- jedna od glavnih ideja medijskih studija,ali vjerojatno i jedna od najtee shvatljivih, a pomae nam da ujedinimo

razliite alate analize koje smo do sada opisali

- svjetski pogled, vie ili manje, skladan sistem uvjerenja koji se koristi za prosudbe o drutvu- skup ideja

- podjela= DOMINANTNA - oblikuje svaiju percepciju o svijetu

KONKURENTNA, OPRENA, ALTERNATIVNA - trag prolosti ili novi nain vienja koji se suprotstavljanadmoi dominatne ideologije

- dominantnuideologiju nije jednostavno sruiti analizom konotacija, vrlo je otporna na dekonstrukciju

svojih ideja zatoto je sam jezik koji koristimo kako bi dekonstruirali, u biti, produkt dominantne

ideologiije. No, injenica da moemo ponuditi alternativne poglede na svijet pokazuje kako toto

ideologija ima vrlo dubok utjecaj na nae gledite, nije nepromjenjiv utjecaj

- IDEOLOGIJA I JEZIK = Ideologija strukturira jezik i jezik strukturira nain na koji doivljavamo i komuniciramostvarnost.Pokuavanje da se to zaobie esto je dovodilo do nejasnog argona

- u sri svih ideologija je njihova veza sa strukturama moi u drutvu

- nije nepromjenjiv skup ideja, upravo suprotno, tei biti relativno fleksibilnom,to joj doputa da se prilagodi

promjenjivim uvjetima materijalne egzistencije - ako nije fleksibilna, propast e (vidi pod Religijska ideologija)

- sve su komunikacije struktrirane, a svaka struktura mora imati temelje, a temelj te strukture je upravo ideologija- nema prisan odnos sa istinomili stvarnou, zato je ideologija samo skup ideja. Postoji vjerovanje kako jenemogue znatistvarni svijet, da jedino postoje razne ideologije po kojima se formira vienje svijeta ->ova

pozicija formalizma tvrdi da postoji bezbroj naina promatranja svijeta. Stvarnost je, u ovom pogledu, samo plod

okosnice ili paradigme koritene u promatranju svijeta, a niti jedna paradigma ili ideologija nemoe nam dati tonu

sliku onoga kakav je svijet zapravo

- za prouavanje u medijskimstudijama od presudnog je znaaja to da se ideologija ne ponaa kao prozor na svijetveoblikuje napogled na svijet

- primjer - u Zapadnom drutvu naje pogled na svijet strukturiran burujskom ideologijom. Gledajui krozprozor mogu vidjeti kue u kojima ive obitelji. To jasno postoji u fizikom svijetu, ali moje shvaanje

istog kao sistema znakova, bilo na denotativnoj ili konotativnoj razini, odreeno je drutvom kojem

pripadamo, a to je na kraju, strukturirano dominantnom ideologijom

- ne postoji pojedinac koji je neovisan od ideologije, pa se stoga nitko ne moe izraziti iznad nje


22/40

- ZATO NAM JE TEKO UOITI IDEOLOGIJU? KAKAV JE NJEN ODNOS SA STVARNOU?-ideologija sama sebe negira ideologijom, tj. ne izraava se ideologijom vestvarnou - a, ideologija se ini

stvarnou zatoto prikriva vlastitu konstrukciju.

- mnogi ljudi koji su na medijskim studijima sluali o ideologiji shvatili su da je njihov naivanpogled na svijet

kompromitiran, jer jednom kad je shvaeno da je miljenje drutvena struktura, a ne produkt predmeta, oito je da

je stvarnost posredovana sistemom znakova

- znamo da je drvo drvo a ne daskazatoto nam drutvo kae da je drvo

- postoji li ona? - isprva nitko ne pomisli da se govori o bogu jer uobiajeno burujsko, seksistiko

tumaenje, no to da je bog muko je ista drutvena struktura, a ne produkt predmeta- Jednom kad shvatimo da drutvo nije neutralno grupiranje pojedinaca, vesistem konkurentnih veza moi i

konkurentnih ideologija, postaje jasno da posrednitvo ima politiku svrhu koja moe biti, a i ne mora, na nau

dobrobit

+Naravno, i ovaj gore naveden opis drutva je ideoloka konstrukcija i to je primjer oprenog vienja naeg drutvakoje je oito u neslaganju s konsenzusom. A, taj konsenzus nije izveden iz toga to se ljude pitaloto misle o drutvu,

veje produkt onoga ljudima reenog, kroz socijalizaciju,to misliti o drutvu

ODNOS MOI I IDEOLOGIJE

- Iako pojedinci imaju mo, oni je mogu koristiti samo na uobiajan nain, u skladu s dominantnom ideologijom

- Dakle, pojedinci koji vre vlast u naem drutvu, bilo da su odabrani ili putem svojih institucionalnihpozicija, imuniji su od veine nas, no oni u velikoj mjeri samo ispunjavaju funkciju unutar strukture moi

- primjer- George Orwell u knjizi Ubiti slonaopisuje kako je, dok je bio policajac u Burmi, bio prisiljen ubiti

slona protiv svoje volje. Iako je Orwell kao policajac oito imao mo, izgubio bi je da ju je koristio

na neoekivan nain, tj. da nije ubio slona.Dakle, iako je Orwell bio u poziciji moi, mogao ju je

koristiti samo na oekivani nain. U nekom je smislu, znai, bio nemoan jer je morao ubiti slona

unatoinjenici da to nije bila njegova volja.- Kreatori medijskog sadraja su u slinoj situaciji. Jasno je kako su socijalizirani unutar

dominantnog ideolokog sistema i veina ih, kao i publika tog sadraja, koristi medijske

konvencije koje odraavaju dominatnu ideologiju, na nesvjestan nain. Dakle, kreatori medijskog

sadraja nisu u posve privilegiranoj poziciji, ne mogu manipulirati znaenjem neovisno od

dominantne ideologije. Ako ne stvore sadraj koji publika razumije (oekivan nain u okvirudominantne ideologije) vjerojatno je kako e izgubiti mostvaranja (izgubiti posao).

GDJE I KAKO IDEOLOGIJA NASTAJE?

- nema niti jedne osobe koja diktira ideoloki pogled na svijet

- ideologija mora, u prvom redu, nastati u stvarnom svijetu, u materijalnim uvjetima postojanja

ALTERNATINE IDEOLOGIJE

- dominantne su ideologije, samo jedne od brojnih ideologija u naem drutvu, postoji jomnogo alternativnih

ideologija

-iako dominantna ideologija s vremenom nesvjesnostrukturira nain ljudskog vienja, svjesnose mogu i dalje

koristiti alternativne ideologije u pokuaju da svijet vidimo drugaije- alternativni medijski sadraji esto koriste takve ideologije kako bi informirali o nainu na koji oni vide svijet (npr.

kubizam je bio radikalno odstupanje od renesansnog naina vienja)

-Raymond Williams opisao je dva tipa ideologije koji su drugaiji od dominantne:

1. REZIDUALNA (preostala) - pripada prolosti dominantne ideologije- ona koja je bila suspregnuta

- primjer - religija pripada predkapitalistikoj eri ali jouvijek postoji

- u Britaniji, monarhija jouvijek postoji, predstavljajui bivu fundamentalnu strukturu moi2. NADOLAZEA - novi kulturalni razvoj koji bi s vremenom mogao potisnuti dominantnu ideologij

- primjer - kapitalizam je potisnuo feudalizam

- tokom 1960ih feminizam je bio nadolazea ideologija koja je pokuavala dobiti mood

patrijahata burujskog sistema. Feminizam je primjer nadolazee ideologije koja jedominantnu ideologiju prisilila da prilagodi, ali je nije promijenila potpuno.To se vidi iz toga to

je u Britaniji 1975. godine zakon o seksualnoj diskriminaciji uinio ilegalnim svako manje

plaanje ene akoradi isti posao kao i mukarac. Meutim, analiziranje onih koji rade u politici

ili ekonomiji, po spolu, pokazuje da su mukarci jouvijek dominantni


23/40

- potencijalna nadolazea ideologija je zelena ideologija.Mogue je da zelenapitanja

formiraju nadolazeu ideologiju. Kako postaje jasno da je tehnoloki napredak (dio temelja

burujske ideologije) kompromitirao okoli, dominantna ideologija mora regairati na

nadolazeu zelenu ideologiju. To je uoljivo, na primjer, u porastu proizvodnje ekoloki

prihvatljivihprozvoda posljenjih godina

- obje alternativne ideologije mogu biti - u oprecisa dominantnim sistemom

- koegzistiratisa dominantnim sistemom

- primjer - u mnogim zapadnim dravama crkva nije u opreci s dominantnom ideologijom. Meutim, tokom

pobuna 1960ih u Poljskoj, i desetljee nakon toga u Rumunjskoj, katolika je crkvaodigrala velikuulogu u ruenju komunistikih reima

PRIMJERI TRENUTNO DOMINANTNIH IDEOLOGIJA IDEOLOGIJA I NJIHOVIH OPRENIH IDEOLOGIJA

Ekonomska ideologija

DOMINANTNA- dominatna ideologija Zapadnog svijeta izraena je u ekonomskim uvjetima kapitalizmom, koji tei

proizvesti profit od ulaganja. Iz toga proizlazi da bi nae drutvo najvie trebalo potpomagatinajbogatije. Dominantna ideologija Zapadnog drutva je ona buroazije, odnosno vlasnika proizvodnje.

- DVA PRVCA = LIBERALNI - pravo je drave intervenirati u odreena ekonomska pitanja; javno je

vlasnitvo dobro za opi probitak; drava s punim socijalnim osiguranjem

ponaana kao mrea sigurnosti sprjeava siromatvo; kriminal je produktsocijalnih uvjeta kaoto je velika nezaposlenost.

DESNICA- slobodno trite mora biti srce ekonomskog sistema; ope vlasnitvo je

neuinkovit nain voenja probitka; drava s punim socijalnim osiguranjem je

netoto potie ljenost; kriminal je prije moralni izbor no ekonomski

KONKURENTNA- Karl Marx - Zapadno drutvo je strukturirano tako da potpomae one s novcem, kapitalom, na troak

onih bez kapitala

Ideologija obitelji

DOMINANTNA- u Zapadnom drutvu sredinja drutvena jedinica je obitelj- najea obiteljska zajednica je nuklearna, a to su roditelji i potomstvo

- grupiranje koje ubraja ujne, ujake, roake, bake i djedove...bila bi dalja obitelj

- nuklearna obitelj je prevladavajua drutvena zajednica jednostavno zatoto je najoitija

- razlog zbog kojega je nuklearna obitelj mjerilo u naem drutvu je tajto se smatra da je ona

najuinkovitiji nain prenoenja dominantnih vrijednosti kroz proces socijalizacije- ovo vjerovanje, koje je mit, moe nam se uiniti toliko prirodnim da nam se ideja ljudi koji odgajaju djecu

a nisu joj roditelji, moe inti bizarnom (osim ako je izvorna obiteljska zajednica bila disfunkcionalna, todovodi do udomljavanja ili posvajanja)

+PROMJENE KOJE SE S VREMENOM DOGAAJU UNUTAR DOMINANTNE IDEOLOGIJE

- obitelji mogu ivjeti u kuama koje mogu biti podjeljena na prebivalita, s prijateljima, ili ak strancima

ponekad- ak i u Zapadnom svijetu postoje lokalne obiteljske strukture, kaoto je kibbutzim u Izraelu

- Opadajua vanost dalje obitelji u posljednje je vrijeme fenomen u Britaniji, i vjerojatno je rezultatpromjene radnih i obrazovnih obrazaca (viekolovanje se proirilo,to je povealo prilike za posao

onima koji su kvalificirani;to je nakraju poduprlo drutvenu pokretljivost)

-U 1960ima neki su sociolozi ustvrdili da to vodi ka deburuaciji radnike klase

- mit je upotrebljen s velikom uinkovitou od strane oglaivake industrije, ali je mit u krizi

- Broj vanbrano roene djece se poveava, kao i one samohranih roditelja, vedugi niz godina.

injenica da ove promjene nisu dovoljni ugrozile mit o obitelji pokazuje da je mit moan; ali jevjerojatno kako e se to promjeniti im doe do jovie ovakvih neobinostiiz stvarnih situacija

KONKURENTNA- rad R. D. Laing- nuklearna obitelj je, u biti, bolesnadrutvena zajednica koja reproducira i potie nervozu unutar svojih

lanova

- uinkovita je u reprodiciranju buroaske ideologije samo zatoto drutvo stvaranjem, manje ili vie,

neurotinih pojedinaca, svoje lanove ini manje svjesnima njihovog podreenog poloaja u drutvu


24/40

Socjialna ideologija

DOMINANTNA- vanost slobode pojednica smatra se neprikosnovenom i samooitom u Zapadnom drutvu

PRIMJER IDEOLOGIJE KOJA JEIZGUBILA NA SNAZI

Religijska ideologija

- specifina po tometo, oni koji su vjernici, vjeruju da je stvarnosta ne tek djelomian nain vienja i shvaanja

svijeta

- religija je osiguravala odgovore na veinu pitanja- bila je dominantna ideologija u prekapitalnom dobu- dominacija religije u Zapadnom svijetu se sruila dolaskomkapitalima

- zagovarala je nepromjenjivost - preivjela je mnoga stoljea negirajui mogunost promjene i tvrdei da nema

alternative statusu quo (efikasan nain odravanja dominantnog statusa)

- kada jepostalo jasno da su religijska objanjenja svijeta djelomina, religija semorala ili prilagoditi ili izgubiti svoju

preminenciju. No, budui da je religija ideologija koja je nastala na nefleksibilnim premisama nije se uspjela

prilagoditi promjenjivim okolnostima

- Jedan od primjera kako se Crkva, institucija religijske ideologije, nosila s novim pogledom na svijet sluaj je s

Galileom Galileiem. Koristei teleskop, izumljen u Nizozemskoj, Galileo je uvjerljivo pokazao da Zemlja nije u sreditu

Svemira. Demonstrirajui da se Jupiterovi mjeseci okreu oko svog planeta, a neoko Zemlje, potresao je jednu od

glavnih namjera religije. (Nikola Kopernik je to shvatio 100 godina ranije, ali tadanje vrijeme nije bilo spremno nanjegove ideje.). Reakcija Crkve na Galileovootkrie bila je prisiliti ga da javno porekne istinu ili umre. Toje bila jako

slaba reakcija zbog pokuaja da se nain gledanja dri u prolosti, umjesto da se prilagodi novoj perspektivi.

Zatoto se nije mogla prilagoditi, religija je postala neprikladan sistem miljenja.

*Burujska ideologijaje daleko prilagodljivija na promjene noto je religijska, iz razlogato se temelji na pojmuslobode pojedinca.No, neke alternativne ideologije sugeriraju kako je ta slobodatek iluzorna i da e, kada masa to

shvati, burujska ideologija proi jednako kao religijska u Zapadnom drutvu.

Diskurs-Drutvo je kompleksna kolekcija - pojedinaca, grupa, institucija i kulture...

... koja je strukturirana uglavnom od strane dominantne ideologije

- ovi sainjavatelji drutva se esto bave borbom za moi unutar drutva, a ta je borba najjasnija u analizama

diskursa

- uz pomodiskursa prepoznajemo, otkrivamo ideologiju u tekstu - KAKO?- Iako ideologija ima velik utjecaj, njeni su temelji obino skriveni

- kad postanemo iskusni itai moemo postati svjesni predmeta na ideolokoj bazi

- nau vjetinu ini sposobnost da opiemo temelj dekonstrukcijom onogato je vidljivo, dakle samog teksta

- uz pomodiskursa, kao i uz pomomitova, moemo promatrati ideologiju na djelu

- DEFINICIJA - najjednostavnije, definicija diskursa je njegova uporaba u jeziku

= diskurs je verbalno izraavanje vee od jedne reenice, nain na koji se prenose ideje

- KARAKTERISTIKE - ima multi-diskurzivnikoncept, kao i kultura,to znai da moe imati vrlo razliita znaenja, kojaovise o kontekstu u kojem su koritena - pojam uvodi OSullivan

- koristimo ga na individualnoj razini

- podloan promjenama, nije stalan

- primjer - pravilo je suvremene burujske ideologije da je obrazovanje dobro, a diskursi

obrazovanja su predmeti, kaoto su engleski jezik, matematika, kemija... Meutim,

prije noto se trailo daradna snaga bude obrazovana, obrazovanje se nijesmatralo vanim za mase

- pomae u stvaranju smisla informacijama

- najoitiji je na socijalnoj razini, posebice u formalnom kontekstu- Sve institucije imaju odreene diskurse koji su izraeni razliitim prioritetima

- primjer - institucije prava, medicine, politike i provoenja zakona imaju razliite diskurse koji ukljuuju

razliita vienja svijeta, pa ak i razliite jezike kako bi ih opisale. Mnogi od nas prihvaaju da ne

razumijuili njihov jezik ili njih uope. esto naivno pretpostavljamo kako lanovi te profesije, ljudikoji razumiju odreen diskurs, znaju o emu govore i prihvaamo njihove prosudbe (npr.doktor

nam moe rei da patimo od tenovaginitisa,to vjerojatno neemo shvatiti dok ne upotrijedbi

svakodnevni diskurs kako bi nam objasnio da imamo upalu tetive)


25/40

- Diskurse ne koriste samo institucije, svaka ljudska aktivnost ukljuuje:

- odreenu prioritizaciju ideja

- slubeni ili neslubeni jezik koji ide uz te ideje

-primjer-diskurs klase utjee na ponaanje (npr. mit o radnikoj klasi je kako je ona hedonistika, posluna i

instiktivna, dok je srednja klasa smirena, sigurna i intelektualna)

- diskurs roda - najespol oito bioloka varijabla, a rod je drutveni konstrukt (npr. nema niegbiolokog u pretpostavci da mukarci preferiraju plavu boju, uivaju u autima i imaju

averziju prema uvanju djece)

- Svaki pojedinac posjeduje vie diskursa- bilo koji moe biti dominantan u odreeno vrijeme- broj diskursa odreen je socijalizacijom i obrazovanjem -to pojedinac

ima vie znanja, to vie diskursa moe dosei

- medijski nas sadraj moe pozivati na odreen diskurs koji poziva na dekodiranje poeljnog tumaenja, no publika

je slobodnaodabrati hoe li ili nee koristiti taj diuskurs

- Isti sadraj uvijekmoe biti tumaen koritenjem raznih diskursato e uzrokovati svaki put razliito dekodiranje-primjer - fotografija glog ovjeka moe biti gledana diskursom -biologije - anatomski

- seksualnosti - sa udnjom

- fotografije - kakvo je svjetlo?

- antropologije - koje je rase ovjek?

PRIMJERI NEKOLIKO DISKURSA

Diskurs subjektivnosti- diskurs je u centru subjektivnosti

- pojam individualzima je ideoloki konstruktkoji je izraen unutar diskursa subjektivnosti

- u zadravorazumskom pogledu, subjektivnost je - neproblematian pojam

- nain na koji svjesnost pojedinca percipira svijet

- teorija Louis Althussera:

- u uobiajenoj uporabi pojma subjekt znai -

slobodna subjektivnost, sredite inicijative, odgovornost spram vlastitih djela biti subjektom, koji sepokorava viem autoritetu i stoga je lien svake slobode osim one slobodnog

prihvaanja vlastite pokore

- baca sumnju na slobodu slobodnog pojedinca unutar dominantne burujske ideologije

- Jezik i diskurs postoje prije pojedinevog roenja, a postoje i nakon njegove smrti. Stoga, mi kao socijaliziranabiapreuzimamo ideoloku prtljagui prihvaamo je kao stvarnostu kojoj je naa subjektivnost diskurs

- Pojedinac je inertpretiran kao (slobodni) subjekt kako bi se voljno mogao pokoriti naredbama Subjekta, kako

bi mogao ini i djelovati svoje subjektivno posve sam- timeto vjerujemo u slobodu pojedinane svjesnostireproduciramo vrijednosti burujske ideologije u nainu

na koji razmiljamo

- PROBLEM KOJI POBIJA TEORIJU - kako to da su odreeni ljudi, poput Althussera, sposobni transcedetirati

vlastitu subjektivnost ili shvatiti djelovanje ideologije?

- usprkos taometo je pobijena, Althusserova teorija slui korisnom protresanju naeg

konvencionalnog pogleda ianaliziranja slika s veom svjesnou ideoloke pozicije koju mi kaopojedinci usvajamo

Diskurs poiljatelja

Vlastiti diskurs

-Studenti medijskih studija bi trebali koristiti diskus medijskih studija u tumaenju tekstova ->zadovoljstvo postignutokonzmacijom teksta moe biti ugroeno zbog svjesnog tumaenja strukture teksta

Diskurs itatelja-svaki tekst poziva itatelja u diskurs tog teksta

-ako itatelj ne razumije diskurs teksta ne moe u njemu sudjelovati (npr. Ako mu je tekst prekompliciran i pun

strune terminologije)

-obino razumijemo,iz njegove metalingvistike, formalne i kontekstualne funkcije, ciljeve koje bi pojedini tekstmogao imati (npr. Film zabavlja, vijest informira, reklamiranje uvjerava, knjiga educira...)

-mogue je zatekst da e koristiti vie diskursa (npr. Film moe i zabavljati, ali i informarati)

Vano je biti svjestan upotrebe barem dva

diskursa u bilo kojoj analizi medijskog

teksta


26/40

Diskurs medijskog sadraja-najoitiji je anr - prepoznajemo ga vrlo brzo, esto vepo naslovu

- koristimo ga u tumaenju teksta koji slijedi

Zdravorazumski diskurs

-ljudi ne posjeduju zdravi razumgenetiki, to je drutveni konstrukt-budui da je zdravi razumkonsenzualan mora odraavati dominantnu ideologijuvesmo rekli da je mo

ideologije u sposobnosti da se predstavi prirodnom, kaozdravorazumska

- izjava oito jenije smislana jer nita nije oito, sve je sloeno-politiari se esto koriste zdravim razumomkada nas ele uvjeriti u neto

KORITENJE DISKURSA U ANALIZI SLIKA

-zadatak studenata medijskih studija je prepoznati diskurse u svim medijskim sadrajima

-jednom kada je to postignuto, moemo shvatiti djelovanje ideolokih vrijednosti unutar sadraja, a najee e tobiti vrijednosti dominantne ideologije. No, mogue je da je dominantna ideologija jedva prisutna u sadraju.

Mogue je da e se koristiti alternativne ideologije kako bi napogled na svijet uinile udnim u pokuaju da nam

dopuste perspektivu svijeta drugaiju od one koja je postigla konsenzus u drutvu.

- vesmo zakljuili da je nae tumaenje slike ponajvie produkt je naeg iskustva - to meutim nije izraz nae

individualnosti veonih diskursa koji su nam dostupni - iskustvo odreuju tipvi diskursa koji sainjavaju nau

osobnost-meutim, nakon dovoljno vjebe u analizi slika, diskurse moemo koristiti svjesno, a ne samo nesvjesno- jednom

kada imamo znanje o diskursu, moemo ga primjeniti u analiziranju slika, ak ni ako se ne slaemo s vrijednostima

koje diskurs izraava

DISKURS IARGON

- koritenje argona u diskursima naroito je vano jer, ako jezik nastoji pobjeiod dominantne ideologije (tomora ako eli d

skripla lacey

Documents