CD 1.3.Igor Stravinski: Posveenje proljea- uvod (1931.)-balet nastao po narudbi Sergeja Djagiljeva( koreograf)-utjecaj ruskog folklora( kao i svi ruski baleti)melodija: uvodnu temu donosi fagot na granici registra, obiluje disonancama, parafrazama iz ruske nacionalne glazbe i kraim motivima orijentalijeg prizvuka; fraza nije razorena; iako disonantna, ona postoji , povremeno je ak neoromantistiki duga i provlai se kroz nekoliko taktovaslog: polifon ( melodija zvukovnih boja- susreemo disharmoniju pojedinih mel. linija nekih instrumenata), ima i homofonije te sola ( klarinet- uvod)dinamika: poinje mp,p razvija se do mf,f ; nema toliko naglih cress. i decr. kao kod npr. Schonbergatempo i nain izvioenja: poinje p , razvija se do fugoaj: mistian, svean, prikladan ritualima koje opisujeritam: sinkope, puno ligatura, mijenja se , nipoto jednoliktonalitet: proiruju se granice- obilje disonanci, gubi se osjeaj za tonalitet ; nije odreen predznacima, tkzv. proireni tonalitetvrsta: baletoblik: trodjelni a -b-aizvoai: nobino velik orkestar(pikolo, 3flaute,a, 4oboe,engleskog roga,klarinetau D ili Es, 3 klarineta u A ili B,bas klarineta, 4fagota, 2kontrafagota, 8rogova(7.-8. i na tenor Wagnerovim tubama),a, 4trube, bas trube, 3trombona, 2bas tube,timpani,bas bubanj,trokut,tamburin,tam-tam,giro, krotali, inele, gudala) -istie puhae, a gudee koristi con legno( kao udaraljke)mjera: horizontalna polimetrija (2/4- )praizveden 1913., Pariz, skandal ( bu-hu)- inae ga svrstavamo u ruski nacionalni stil, ali ima i ekspr. elemenata ( to vrijedi za itav balet, znai i za primjere 4.,5.)

4. Igor Stravinski: Posveenje proljea-Predskazanje proljea Plesovi mladia i djevojakamelodija: citira motive ruskog folklora, ali ih disonantno obrauje, esto je ponavljanje jednog te istog motiva ruskog plesa u bas- dionici koji se neprestano javlja bez daljnje obrade; takoer se povremeno javlja ostinato i u glavnoj mel liniji i onda se bitonalitetno sukobljava s basovskom dionicomslog: izmjena polifon ( dominantan)- homofon ( u tragovima, zapravo)dinamika: uglavnom f, iako se i ona mijenja tempo i nain izvioenja: vrlo brz, ritam plesaugoaj: djelo je dramatino, tu i tamo djeluje kaotino, divlje, primitivnoritam: primjena ostinata u bas- dionici, ritam teme je promnjenjivijitonalitet: predznaci ukazuju na c mol, no zapravo toliko obiluje disonancama i neprestanim ponavljanjem 2 vrlo harmonijski udaljena akorda u stacc. , da ga ne moemo sa sigurno klasificirati, moemo samo spomenuti da ima obiljeja bitonalitetnog djelavrsta: baletoblik: ?izvoai:nobino velik orkestar(pikolo, 3flaute,a, 4oboe,engleskog roga,klarinetau D ili Es, 3 klarineta u A ili B,bas klarineta, 4fagota, 2kontrafagota, 8rogova(7.-8. i na tenor Wagnerovim tubama),a, 4trube, bas trube, 3trombona, 2bas tube,timpani,bas bubanj,trokut,tamburin,tam-tam,giro, krotali, inele, gudala) -istie puhae, a gudee koristi con legno( kao udaraljke) mjera:2/45. Igor Stravinski: Posveenje proljea- 3. dio: Obred otmicemelodija: zapoinje sa estikim udarcima bubnja i timpanija, javljaju se kadence istog motiva koji prva donosi truba a potom izvode razliiti elementi, s alteracijama, vrtoglavo brzo zbog ega se stvaran dojam kaosa; ostinato ( hommage ruskom folkloru)slog: polifonija ( udaraljke+ truba, gudai meusobno...), vrlo malo homofonije ( poetno iznoenje teme u trubi+ timpani kao svojevrstan kontrapunkt, ali u principu zanemarivo)dinamika: f, s obiljem sfftempo i nain izvioenja: izrazito brz, , pri zavretku divlja s accelerandomugoaj: dramatian, napet, dinamianritam: esto se ponavlja isti ritamski uzorak ( zapravo hrpetina esnaestinki)tonalitet: disonance, opet nije definiran predznacima, zbog obilja alteracija osjeaj za isti se gubitkzv. proireni tonalitetvrsta: baletoblik: ne znam. no! ne znam!izvoai: nobino velik orkestar(pikolo, 3flaute,a, 4oboe,engleskog roga,klarinetau D ili Es, 3 klarineta u A ili B,bas klarineta, 4fagota, 2kontrafagota, 8rogova(7.-8. i na tenor Wagnerovim tubama),a, 4trube, bas trube,mjera: horizontalna polimetrija ( 3/8- 5/8)

6.Igor Stravinski: Petruka-1. slika: Karnevalski sajam, ruski ples (1911.)-nacionalni stil( folklor)+ neoromantizam+ suvremeni glazbeni stilovimelodija: glavna mel. linija je pjevna i pamtljiva( folklorni prizvuk), iako je ima i disonantno variane , mogue je pratiti njen tijek i po tome je dijelo srodno neoromantizmu (1. tema= ork.+klavir+ksilofon)slog: polifondinamika: mf-f-p; ima sveg i postupnosti i naglih prijelazatempo i nain izvioenja: ivahan tempo, ima naglih promjena , osobito pri zavretku ulomkaugoaj: razigran, aljiv, ironian, groteskniritam: akcentiran, punktiran u gl. mel. liniji raznolikiji no u bas dionici ( funkc. kontrapunkt.) gdje je jednolian; este su poliritmijetonalitet: proireni s naznakama bitonaliteta ( disonantni akordi)vrsta: uvretira u baletoblik: rondo s dvije teme: ABABAPrvu temu izvodi ork. uz klavir i ksilofon,B= narodna tema za vrijeme proslave ljetnog solsticijaizvoai: filharm. orkestar i klavir; vana uloga puhaa uz gudae; individualizirani su:flauta= arobnjaktruba= balerinalimeni puhai= Petruka +Arapin mjera: -vertikalna polimetrija ( 7/8, ) -horiz. pol. ( 7/8 i 5/5; i 2/4)-stil: antiromantian- saet, jasan ( eli prikazati radnju samu, a ne emocije koje ona u njemu pobuuje; distancija od glavnog lika koji inae moe nositi neko od sljedeih imena Harlequin, KasPerl, Pierrot, Petruka)-balet ima 4 slike:Karnevalski sajamPetrukina sobaArapinova sobaVeliki karneval- Petruka je zaljubljen u balerinu, ali ga ona ne doivljava zbog njegove runoe i nespretnosti7.Igor Stravinski: Petruka( II.dio) Petrukina sobamelodija: osnovnu mel. liniju nam donose klarineti i kasnije ju preuzima klavir te potom cijeli orkestar, disonantna je i skokovita, instrum. tipa, dijelovi se kadencirano, transponirano ponavljajuslog: polifondinamika: mf, f , mijenja se tempo i nain izvioenja: promjenjiv, s dosta agogike, osobito to se tie klaviraugoaj: ne, zna, ko Hesseovo magino kazalite, no! napiite satirian, aljiv, pomalo psihodelianritam: naglaen,raznolik, pun kufer passagea, sinkopa , ligatura i stacc. dijelovatonalitet: bi/ politonalitet ( igra dvaju klarineta i 2 klavirskih dionica)vrsta: slika iz baletaoblik: Ne znam oblike, nikad ih nisam sluala i nesposobna sam ih sama obrzediti bez partiture koju tu i tam nebrem nai!izvoai: filharm. orkestar i klavir; vana uloga puhaa uz gudae; individualizirani su:flauta= arobnjaktruba= balerinalimeni puhai= Petrukamjera:2/48.Igor Stravinski: Ebony concerto (1945.)1. st. Allegro moderatomelodija: donose ju fanfare, preuzimlju klarineti, motivi se kadencirano ponavljaju ,skokovita je , ali i pamtljiva , ima nekih elemenata jazza i na momente djeluje kao improvizacijaslog: polifon( bomba dijalozi klavir-klarinet)+ solo klarinet +homofon ( klarinet-glavna rije)dinamika: fortetempo i nain izvioenja: Allegro moderatougoaj: svean, moan!ritam: raznolik, ima poliritmije (jazz utjecaj)tonalitet: proireni tonalitet vrsta: 1. stavak koncertaoblik: ne znam!izvoai: klarinet+ jazz orkestarmjera: aha, 100%inae ima 3 stavka:1. Allegro moderato2. Andante3. Moderato. Con moto

9. A. Schnberg: Erwartung , op. 17. (ulomak), 1909.melodija: izrazito kompleksna, disonantna i skokovita, stravina za izvoenje slog: neka vrst homofonske interakcije ( iako glas vie govori no to pjeva) dinamika: nagle promjene u funkciji postizanja vee dramatinostitempo i nain izvoenja: ugoaj: napetosti, nervoze, straha, anksioznostiritam: promjenjivtonalitet: slobodni atonalitetvrsta: monodramaoblik: ?izvoai: sopran+ filh. orkestarmjera:izrazito promjenjiva ( 9 promjena unutar svega 30 taktova) -ekspres.

10. A. Schnberg: Pierot Luniare, op.21. (1912.), III. dio Das Mondfleckmelodija: ogromni skokovi, disonance, govorno pjevanjeslog: homofonija( glas predstavlja glavnu mel. liniju, a instr. renesansni kontrapunkt) klarinet+ picollo; violona+ elo kanon; polif.dinamika: pp,p,mp, mf, ali sa snanim cress., donosi napetost tempo i nain izvioenja: Sehr rasche ( kratke osminke)ugoaj: lagan ironian, satirini, slobodni atonalitet ne mora uvijek izazvati samo najmranija emocionalna stanja ( Ma je, vraga, ubit se hou, to sranje 45 min traje , imam osjeaj da sam na LSD-u i da mi glasovi poruuju da skoim s prozora.)ritam: kratki ritamski uzorci (osminke) dojam rascjepkanosti zajedno s disonon. melodijomtonalitet: slobodni atonalitetvrsta: solopjesmaoblik: rondo s pripjevom , svaki stavak poinje kanonskom imitacijom a potom princip zrcalne simetrije ( od pol .10. takta)izvoai: glas+komorni sastav ( 5 instrumenata; picollo, klariner, violina, elo, govorni pjev, klavir)mjera: 3/4- uglazbljena na stihove Alberta Girauda; ciklus sadri 3 djeli od kojih svaki ima 7 solopjesamaRaen u tehnici Dvostukog rajeg kanona:Glas koji poinje kanon je proposta, ovaj koji ga imitira risposta:parovi: a) I. proposta( klarinet), I. risposto ( picollo, u kvinti)b) violina+ elo u oktavi-ekspres.

11. A. Schnberg: Serija za valcer-isti dodekafonski niz, zvui ko vokaliza, dinamika, tempo ,ritam, sve isto, mijenja se samo melodija

12. Arnold Schnberg: Pet klavirskih komada, op. 23.; br. 5., Valcer (1923.)( uz Berga i Weberna pripadnik ( i uitelj) Druge beke kole)Prvi koji je primjenio atonalitet i dodekafoniju. Prije neoromantizam,tj. kasni romantizam, potom 2 ekspresionistike faze :1) SLOB. ATON.( od 1909.)Erwartung, op.17. ( monodrama za soprana i orkestar)Poirot lunaire, op.21. (1912.) govorni glas+ komorni sastav2) org. aton. ( dodekaf.) (1923.-->)Suita za klavir, op. 25. ( 1923.) ( istodobo trad. i rev., prvo potpuno dodekafonsko djelo, a istodobno zbirka tradic. baroknih plesnih formi ( odraz neoklas. 20.-ih)Varijacije za orkestar, op. 31. (28.)melodija: apsolutno disonantna, svih 12 tonova koji ju ine podjednako su zastupnjeni i vani; ponavlja se s ponavljanjem 12- tonskog niza ; s passageima.slog: melodija ne predstavlja harm. funkciju ili bilo kakvu vrstu interakcije; iako postoje dijelovi u kojima se jasno uoava gl. mel. linija. i kontrapunkt te nekoliko polifonih taktova, ali u biti, neodrediv.dinamika: poinje piano, no izrazito je promj. , ogroman broj cress. i sf.tempo i nain izvioenja: promjjenjivugoaj: ? ritam: promjenjivtonalitet: organiziran atonal. ( dodek.), s enharmonijom ; u ostale 4 koristio slob. aton.vrsta: valceroblik: ?izvoai: klavirmjera: 3/8znaaj: prvo djelo u kojem je primjenjena 12- tonska tehnika.

* Druga znaajna djela su mu: Ciklus Pierot Mjesear- ciklus solopjesama i monodrama Iekivanje)

13. Anton Webern: Simfonija br.1.-op. 21., II. stavak

melodija: Tema ( jednostavna- dodekafonski niz ), njenih 7 varijacija i koda.Tema: Sehr ruhig, 11 taktova ( kao i sve sljedee varijacije). Donosi ju klarinet u tehnici rajeg obrata ( retrogradna inverzija) dodekafonskog niza prvog stavka( koji naravno, predstavlja osnovnu dokdek. formu), dok istodobno harfa i rogovi izlau inverziju.1. varijacija Lebhafter ( ivlje): dvostruki kanon; etvrogl. gudai2.varijacija Sehr lebhaft : klarinet, bas klarinet, rog, pridruuju im se gudai s nekoliko pizzicato tonova3.varijacija Wieder mssiger ( ponovno umjerenije)- izvodi cijeli orkestar melodije zvukovnih boja.(nastaje kao posljedica individualnog nastupa pojedinog instrumenta ili manjih grupica koji donose po svega nekoliko tonova)4. Ausserst ruhig ( krajnje mirno) najpolaganija varijacija gustog kontrapunkta5. Sehr lebhaft ( vrlo ivo) gudai i harfa u ostinatu koji se razvija u cress.6.Marschmessig ( kao mar): klarinet, bas klarinet kanon, rog= slobodni kontrapunkt7. Etwas breiter( neto ire) cijeli orkestar donosi dvostruki kanon u obratuKoda- ponovno donosi temu melodijom zvukovnih boja svih instrumenata.slog: homofon ( kontrapunkt promjenjiv, jednostava tema), iako se u 6. varijaciji javlja kanon ( polif.),dinamika: mijenja se, inicijalno p-mp, s iznenadnim cress. koji unose napetost i neravnoteu tempo i nain izvioenja: promjenjiv ( vidi varijacije)ugoaj: ubij me ( ma ne, alim se , zapravo ne, ali) mistian, iznenaujuritam: promjenjivtonalitet: dodekafonija vrsta: simfonija ( II. stavak)oblik: tema s varijacijama (7)izvoai: reducirani sastav orkestra:-klarinet, bas-klarinet, 2 roga, harfa, violine, viole, elamjera: 2/4razdoblje: ekspresionizam ( ili , barem kaj se glazbe tie God help us all! )posebnost: Prva simfonija napisana u 12- tonskoj tehnici; itava traje 10 min ( II. stavak traje 3 minute- pravi glazbeni aforizam) i to odraava Webernov saet, jezgrovit stil izraavanja. ( Njegova najkraa skladba traje svega 13 sec.). Melodija, fraza i izraz zapravo ne postoje- susreemo pojedinane tonove usporedive s tokama u prostoru princip punktualizma Prvi stavak ima oznaku Rhuig schreitend.Skladana 1928. Poslje drugog svjetskog rata postao uzor mlaim ma. skladateljima koji su slijedili njegov glazbeni izraz.

16. Alban Berg Wozzek ,op.7., 3. in ,5. scena ( 1925., Berlin)melodija: varirana, alterirana djeja pjesmica je osnovna tema, prekidaju ju djeji glasovi i onomatopejski ku-ku, interpunkcijska je melodija inicijalno jednostavna,svedena na akorde, ali kasnije glasove zamjenjuju sloeniji instrum. mel. uzorcislog: uglavnom polifon ( isprpliu se djeju glasovi i instr. motivi)dinamika: mf- mp-p( zvuk koji posve ieava u pp)tempo i nain izvoenja: poinje brzo, slijedi ritt., blagi acc. te zavrni dio s primjenom agogikeugoaj: ironian, groteskni ( djeju pjesmicu prekida vijest o smrti njegove majke na koju on ne reagira), apokaliptian ritam: raznoliktonalitet: hrpetina alteracija i disonanci, no mogu se jo uvijek uoiti naznake tonalitet, nije apsolutno atonalanvrsta: invencija na osminski ritamoblik: invencija na osminski ritamizvoai: djeji pjevaki zbor, simf. orkestarmjera: 12/8- 3 ina s po 5 slika meusobno povezanih meustavkom, tj. interludijem, koji ,osim funkcije poveznice ima i funkciju komentatora dogaaja-ekspresionizam-opera je nastala po dramskom fragmentu Georga Bchnera Woyzeck toji tematizira socijalnu nepravdu: mali ljudi ulovljeni u ivotku klopku neimatine, bjede i drutvene podinjenosti kao bespomone rtve koje ne mogu izbjei kobnu sudbinulikovi: Wozzek Franz- vojnik, baritonMarija- njegova nevjenana ena, sopranAndress- frenda, tenorKapetan-tenorLijenik-basMargareta, Marijina susjeda- altTamburmajor, tenorMarijin sin- govorni glas/ pjevanje

Wozzek je zaljubljen u Mariju koja ga vara s Tamburmajorom, lijenik na njemu obavlja eksperimente kako bi ovaj dodatno zaradio, Kapetan ismijava njegov ivot. Wozzek , voen ljubomorom ubija Mariju, baca no u jezero i sam se utapa traei ga.17. D. Pejaevi: ivot cvijea, op.19.- Rua (1905.)-8 stavaka:Visibaba, Ljubica, urica, Potonica,Rua, Crveni karanfil, Ljiljan, Krizantema ( odraz emocija)melodija: pjevna, iroka, dugih frazaslog: polifon ( poliakordi , ispreplitanje donje i gronje dionice)+homofoni dijelovi s jednostavnijom akordskom podlogomdinamika: izrazito promjenjiva od ppp-ff, bez naglih prijelazatempo i nain izvioenja: Moderato con moto, ali promjenjiv tijekom skaldbe ugoaj: ekstazian! ritam: nije naglaen, ostavlja dojam improvizacijetonalitet: E dur, ali proireni, bogat alteracijama i kromatikomvrsta: glasovirska minijaturaoblik: a-b-aizvoai: klavirmjera:6/8 elementi neoromantizma:pjevna i iroka melodija, proiren tonalitet, bogata alteracijama,kromatikom i modulacijama, hommage Wagneruimpres: ona ne opisuje cvijee samo, ve emocije koje ono u njoj stvara, harmonija ( petero/est. zvuci), passagei, figuracije

20.Josip tocler Slavenski: Voda zvira(1916.)- nacionalni stil s elementima suvremene glazbe; dr. Vinko ganec, hrv. muzikolog i sakuplja narodnih pjesama; izvorno njene su karakteristike:6/8 metrika, miksolidijski modus, monofona, jednodijelna, u obradi Slavenskogmelodija: fragmentiran originalan napjev; donosi ga neprestano prelazei iz I. u II. dionicuslog: polifondinamika: vana uloga, donosi nova osvljetljenja,mijenja se iz takta u takt tempo i nain izvioenja: Rubatto appasionatougoaj: melankolianritam: ne suvie kompleksan, klasian ritam narodne pjesme, prati tekst rijeitonalitet: zadrao miksolidijsku ljestvicu obogaena alteracijama i akordimavrsta: narodna pjesma ( obraena)oblik: dvodijelniizvoai: a capella mjeoviti zbormjera:horizontalna polimetrina, metriki akcent se toliko mijenja da on , kao i kod Stravinskog, postaje neprepoznatljiv(9/4,2+7/4, 7/4, 4+5/4)

CD 2.1.Sergej Prokofjev: Klasina simfonija u D duru ,op. 25. ,stavak 1., Allegro (19.)melodija: -temu donose gudai,a potom preuzimaju puhai; prva je tema pamtljiva, jasne akordne strukture u formi velike reenice,-druga je duhovita i skokovita , u A duru( odmak od klasicistikog naela :1. dramatina; 2. lirska)slog: homofonija, ima i polifonih dijelova kad se isprepliu gudake ili puhake dionice dinamika: promjenjiva , velik broj cress. i decress.tempo i nain izvioenja: Allegrougoaj: veseo, ivahanritam: nije naglaen, obiluje osminkama to ga ini pomalo motorinimtonalitet: proireni D-durvrsta: sontni stavakoblik: sonatni : eks.:1 tema, most, II. codetta sastavljenja od motiva 1. teme+prov.( fragmenti 1. teme).+rep.( ponovljena ekspozicija, ali ne doslovno; izvoai: Haydnov orkestar; temu donose gudai,a potom preuzimaju puhaimjera: 2/2klasicizam: forma,bitemtizam,melodijabarokno: vrsta, nekompleksan ritaminovacije: harmonijska rjeenja, disonance

2.Sergej Prokofjev: Klasina simfonija u D duru ,op. 25.,stavak 3., Gavotte, Non tropo Allegromelodija: pjevna, lako pamtljiva , ikao sadri i disonance , glavna se tema nekoliko puta ponavlja; B dio je najslobodnije oblikovan i melodijski najskokovitji, najvie kromatikeslog: homofonija( a dio) i polifonija( b dio)dinamika: promjenjiva, ali uglavnom bez izraeno naglih skokova, f-mf dominiratempo i nain izvioenja: Non tropo allegrougoaj: plesniritam: nekompleksan, nenaglaentonalitet: D dur,ali uz brojne al.vrsta: sontni stavak, Gavotteoblik: sloena trodjela pjesma ( A dio= Gavotte 1, B dio= Gavotte 2,A=ponovljena Gavotte 1 ali u drukijem tempu i drugoj dinamici po emu se razlikuje od barokne Gavotte)izvoai: Haydnov orkestar ( odatle naziv klasina)mjera: 4/4barokno: ritam, vrsta ( klasiari bi uzeli Menuet, Beethoven Scherzo), polifonija u sredinjem dijeluklasicistiko: jasna i pregledna forma, homofon slog u a dijelu, Haydnov orkestarnov glazbeni govor: disonance, nedoslovno ponovljena A tema u 3. dijelu

3.Boris Papandopulo: Simfonetta za gudae -3. st. Perpetuum mobile (1938.), op. 79.-neoklas./ neobar.1. st.= Intrada2. st. Elegija- unato neklasinom nazivu stavaka , karakteri su im podudarni:1. dramatski2. elegini, smireni3. razigranimelodija: vrlo skokovita, s obiljem disonanci,trilera i alteracija no unato tome, mogue je pratiti njen tijekslog: uglavnom polifon ( u obraditeme ili b dijelu),homofon tek u tragovima kad se tek iznosi tema i sl.dinamika: promjenjivatempo i nain izvioenja: Izrazito brzugoaj: optimistian, vedar,leprav ritam: u djelovima izrazito motorian i jednolik , glavna tema je neto raznolikijeg ritmatonalitet: proireni dur ( ne znam koji, nemojte me ubit, ali nebrem nai paritituru jer hrvatski skladatelji nisu tolko popularni da bi ih radili ugledni svjetski glazbenici, a nai ljudi su ubitano lijeni i naravno da nema anse da bilo ko skenira partituru i stavi ju na net!)vrsta: simfonettaoblik: ? trodjelni ( A dio se ponavlja izmjenjeno) izvoai: komorni orkestar mjera:2/4 ili 4/4

9.Paul Hindemit: Rag-time ( izlomljeni takt; inae oznaava stil kalvirske glazbe u jazzu), Wohltemperiert (1921.)melodija: uzeta iz Bachove Fuge u c-molu( marikirana metrikom i kretavim zvukom limenih puhaa), itavo vrijeme sinkopirana ( toliko da se u gornjoj dionici uope ne osjea metar)slog: polifon dinamika: promjenjiva, iako je f dominantnatempo i nain izvioenja: umjeren, mijenja seugoaj: agresivan, napet, kaotianritam: u desnoj sinkopiran, u lijevoj motoriantonalitet: slubeno c mol, ali proiren, s alteracijama i modulacijomvrsta: fugatto ( koristi samo glavnu temu iz ekspozicije Bachove fuge) u drugom dijlu slijedi nova glazbena graa mirnijeg ugoaja i tie dinamike, a u treem se dijelu ponovno ponavlja fugatto , zavrava codom vrlo kaotinooblik: trodjelan, s uvodom i codom, jednostavaanizvoai: veliki orkestarmjera:4/4

barokno: u II. dijelu nova gl. graa( barok bi ostavio istu temu), motorinost, polifon slog, djelomina graa fugattaklasicistiko: pregledna forma, trodijelni oblik a-b-asuvremen glazbeni govor: promjenjivost ritma i disonance, motivi, slobodni tonalitet

11.Carl Orff: Carmina Burana- 1. dio O fortuna (1937.) (1.- o fortuna.2.-krma,3.-ljubav)melodija: jednostavna melodija koja se lako prati, zborski su ulomsi ak deklamacija govoraslog: homofon( govorni ulomci mukog zbora + orkestar ili udaraljke koje predstavljaju kontrapunkt)polifon uglavnom u instrumentalnim dijelovima ili kada sudjeluje itav zbor, teatralan , kolosalan polifonski zavretakdinamika: p-fff( izrazito razvijena)tempo i nain izvioenja: ugoaj: izrazito dramatian i mistian, glazba djeluje iznimno snanoritam: vrst, stalan-ostinatotonalitet: pentatonikavrsta: kantataoblik: itavog dijela trodjeli, konkretno O fortune, ne znam, mogue takoer trodjelanizvoai: solosopran, kontratenor, bariton mjeoviti i djeji zbor uz pratnju orkestra u kojem dominiraju udaraljke mjera:3/1-prvi dio trilogije Trionfi: Carmina burana( pjesme iz Beurena), Catulli carmina, Trionfo di Afrodite-traje 1 sat i sadri 25 brojeva

12.Carl Orff: Carmina Burana- 2. dio( U krmi), Olim lacus colueram( Neko jezerom plivah)melodija: nije suvie skokovita, lako ju je pratitislog: uglavnom homofon+ polifon u dijelovimadinamika: promjenjivatempo i nain izvioenja: mijenja se: od izrazito laganog poetka( svaka strofa) , preko acc. u miser i ponovnog ritt. ,na taj se nain mijenja itavu skladbu ( s svakim javljanjem refrena Miser)ugoaj: humoristian, parodian: tugaljiv kontratenor+ razogran refreen Miserritam: jednostavan tonalitet: pentatonika/ stari oblicivrsta: dio kantateoblik: strofna pjesma s refrenom?izvoai: kontratenor, zbor, orkestarmjera:4/4?