skini list

DRAGI MODRUŠANI I CEROVÈANI

Ono što je Modruš imao nekada, idealan polo�aj s obzirom na geografsko iprometno okru�enje, kada je uz njegove bedeme prolazila najprometnijacesta izmeðu sjevernih hrvatskih krajeva i Senja, tada najva�nijega grada iluke podno Velebita, dogodilo se ponovno u naše vrijeme u još veæoj mjeri.Preko Modruša danas prolazi najfrekventnija cesta toga dijela Hrvatske,autoput Zagreb Split, koji opet kao i nekada Modruš mo�e uèiniti cestomsvojega razvoja i prosperiteta.

I ovaj drugi broj našega lista «Modruš» doprinosi nastojanju da Modrušpostane poznatiji i po�eljan turistima koji tom cestom prolaze. Kad budepušten u promet najdu�i tunel u Hrvatskoj, Mala Kapela, o�ivjeti æe zanimanjei interes za ove naše predjele, koje æe turisti i drugi ljudi obilaziti, diviti im se, unjima u�ivati i htjeti ih kupiti. Time je buduænost Modruša svjetla, obeèavajuæai perspektivna..

�elim da se sve to dogodi još u naše vrijeme.

Vaš �upnik Zdenko Skender

3

MODRUŠ Broj 2 - svibanj 2005.

Veleèasni Dragutin Fifka

Na Spasovo 2003. u Cerovniku kodJosipdola u Gospiæko-senjskojbiskupiji, obilje�ena je 60. obljetnicamuèenièke smrti cerovnièkog�upnika Dragutina Fifke, koga suèetnici zaklali 24. svibnja 1943.izmeðu Josipdola i Cerovnika,

n e d a l e k o o d Sv A ra n ð e l apravoslavne crkve.Talijani i èetnici su poèetkom godine1943. ubili u jednoj zajednièkoj akcijiu Sabljaèkoj Dragi 40 Hrvata spodruèja �upe Cerovnik. Nakon toganarod se razbje�ao po okolnimnaseljima. �upnik je ostao u selu.Kada su ga ljudi pitali boji li se,odgovorio je: «Bogu duša!»Svetu je misu predvodio pop MatePavliæ, �upnik u Lipi, inaèe rodom izCerovnika kojega je pokojnik krstio,a u koncelebraciji su bili skoro svisveæenici ogulinskoga dekanata.Uz oltar na kojemu je slu�ena ovakomemorativna misa bila je izlo�enaslika Dragutina Fifke. Poslije mise jeprenijeta u sakristiju, gdje æe trajnoostati. Istu takvu sliku predvoditelj jena blagdan sv. Ane 2003. darovao�upi Plaški, jer je Dragutin Fifka 7godina upravljao tom malom �upomiz Cerovnika. Na njegovu su grobu uJosipdolu gorjela tri lampiona uhrvatskim bojama. Pokojnik je imaoèeško dr�avljanstvo, ali je ljubioHrvatsku.

CEROVNIÈKI �UPNIK DRAGUTIN FIFKA62. obljetnica muèenièke smrti

Povodom 62. obljetnice ubojstva veleèasnog Dragutina Fifke,donosimo dva èlanka vlè. Mate Pavliæa, �upnika u Lipi, roðenog uCerovniku.

Uz navršenu 60. obljetnicu muèenièke smrti cerovnièkog �upnikaveleèasnog Dragutina Fifke (24. svibnja 1943.)

4


Uvodeæi u misu predvoditelj je,podsjeèajuæ i na muèeništvoveleèasnoga Fifke (njega je narodovdje zvao po prezimenu), citiraorijeæi iz izvješæa Oru�nièke postajeJosipdol prema kojemu je �upnik«zaklan sa no�em, na vratuproboden sa desna lievo ispoddušnika u pravcu srca, te jezikodrezan i maramica zatrpana uusta».Tog je naime dana, 24. svibnja 1943.,�upnik pješice otišao u 6 km udaljeniJosipdol. U sumrak je bio kodjosipdolskog �upnika Matije Horvatakoji mu je rekao neka se ne upuæujeu Cerovnik noæu, zbog ratnihokolnosti. No on je znao da mora iæizbog starice majke koja je bila snjime u Cerovniku i koja je te noæièekala svoga Karlu (tako suDragutina u obitelji Fifka zvali), ali ganije doèekala. Netko je te noæi kadase dogodio zloèin strašno lupao navrata kvartira (�upnog stana) uCerovniku. Mamica je, kako su jeseljani zvali, od straha poludjela. Uogulinskoj je bolnici koliko tolikodošla k sebi, no ubrzo je umrla. Kadase sprovod bli�io groblju kod Sv.Jakova u Ogulinu, poèeo je napad nagrad. Svi su se razbje�ali, a grobarisu poslije sami pokopali njezinotijelo.Zbog ratnih okolnosti pokojnog susveæenika muèemika pokopali ujosipdolskom groblju. Njegovo mrtvotijelo bilo je najprije izlo�eno u�upnoj crkvi Sv. Josipa u Josipdolu, ado groblja prevezao ga je cerovnièki

me�nar Mate Špehar Strikan.Nakon Fifkine smrti �upnu crkvu ikvartir u Cerovniku nasuprot crkvizapalili su, prema kazivanjunekogmajora Radoševiæa (Srbina) piscuovih redaka, partizani. Da bi sa sebeskinuli ljagu, za to su la�no optu�ilimještanina Emila Pavliæa.Zbog poratnih okolnosti Fifkin je grobbio zapušten. Tragièno je bilo da nanjegovu grobu nije više bilo ni kri�a.No znalo se da mu je grob uzFabijana Pavliæa. Tako je ondje 1983.brigom sveæenika Mate Pavliæapostavljon betonski okvir. Bilo je to zavrijeme sveæenika Mile Èanèara kojije u Josipdolu i Cerovniku bio naispomoæi do 1984. godine.Od te godine do danas ništa nijeuèinjeno, unatoè inicijativamapojedinaca da se Fifkin grob doliènooznaèi. Za 60. obljetnicu u crkviIsusova Uzašašæa u Cerovnikusveæenik Mate Pavliæ je postaviospomen ploèu u sjeæanje namolitveno komemoriranje.Spasovo 2003. u Cerovniku protekloje i u znaku sjeæanja na 150Cerovnièana palim u II. Svjetskomratu za dom i vjeru. Sveæenik MatePavliæ bavi se osobom DragutinaFifke još od 1975. kada je u slunjskoj«�upnoj panorami» pišuæi o �upiPlaški pisao i o Fifki, kojega je uPlaškom naslijedio fra Šime Vladoviæ,franjevac treæoredac iz samostanaKrista Kralja u Ogulinu. Primopredajaje bila 8. 2. 1940. u Cerovmiku uprisutnosti dekana Marušiæa

5


Fifka je dr�ao konja pa je u 16 kmudaljenu �upu Sv. Ane u Plaškidolazio svake druge nedjeljezapre�nim kolima u fijakeru.Fifke su se 1894. doselili u Hrvatskuiz Moravske (Èeške), iz Zdetina, �upaSteni. Dragutinu su tada bile 4godine. Roðen je 27. 3. 1890.Nastanili su se u Bedegraju, Okuèani,u Zapadnoj Slavoniji. Oèito jeSlavonija obeæavala bolji �ivot negoÈeška. Roditelji Dragutina Fifke,Anton i Josipa, imali su šestero djece.Dragutin je studirao bogosloviju uZagrebu i Senju a 1916. je zareðenza sveæenika tadašnje senjske imodruške ili krbavske biskupije. Kaokapelan slu�bovao je u Perušiæu,Ogulinu, Gri�anama, Gospiæu, Senju,Slunju i Ravnoj Gori a kao upravitelj�upe (administrator) u Crnom Lugu,zatim u Lukovdolu i Plemenitašu inaposljetku u Cerovniku i Plaškom. U

Cerovniku je boravio od 1933. domuèenièke smrti.Fifka je bio niska rasta po naraviveseo, ali krhka zdravlja. O njemu sepronio glas da je bio «sklonpart izanskom oslobodi laèkompokretu».Istina, njegov je neæak ZvonkoŠvajcer suraðivao s partzanima, aliFifka je bio uvjereni antikomunist.Neæaku Zvonku, koji je u Ogulinupohaðao gimnaziju i tamo stanovao,a nedjeljom dolazio ujaku Dragutinuna Cerovnik, govorio je neka se nedru�i s Kovaèiæem (IvanomGoranom), i da oni ne znaju što jekomunizam.

M. P. Cerovnièki«Maruliæ», hrvatska knji�evna revija,

g. 2003., br. 6

SJEÆANJE NA �UPNIKA FIFKU

Ka�u da nije bio svetac, ali nijezatajio Oca i Sina i Duha Svetoga.Kad je njegov narod bje�ao predèetnicima, on je ostao u selu u koje jedošao 1943. kao administrator �upe.Nije mogao napustiti crkvu Sv Spasa(Uzašašæa Isusova na nebo uCerovniku), ali se susretao sa svojimljudima koji su bili koliko-toliko nasigurnom u Josipdolu, Oštarijama,Ogulinu... Kad bi ga pitali boji li se, onbi rekao: «Bogu duša!» Nije se plašiocrvenih, prièalo se, jer je netko od

njegovih bio u partizanima. On jeipak, prema prièanju kolege AlojzijaKunce, bio uvjereni antikomunist.Doimalo se, po Evanðelju, nije sebojao onih koji ubijaju tijelo.

Tog je dana, 24 svibnja 1943., išaopo plaæu u Josipdol i svratio kolegiMatiji Horvatu, �upniku u Josipdolu.Tamo su ga zaustavljali, jer sepribli�avala noæ, neka se ne upuæujeu Cerovnik koji je od Josipdolaudaljen 6 km. No krenuo je u noæ.

6


Blizu pravoslavne crkve «Sv.Aranðela», kako se to u narodu ka�e,napadoše ga neki ljudi i zaklaše.Odar mu urediše u Josipdolskoj crkviSv. Josipa i pokopaše ga najosipdolskom groblju a u knjigu bizapisano da je Dragutin Fifka,upravitelj �upe Cerovnik zaklan odèetnika. Bile su mu 53 godine.

Dragutin Fifka je zadnji �upnik koji jeu Cerovniku stanovao. Njegovi suprethodnici s prebivalištem uCerovniku: Marijan Šoiæ, DragutinDièiæ, Stipe Kovaèiæ, Zdravko Glad...Poslije Fifke �upom upravlja MatijaHorvat iz Josipdola, a od 1945., duginiz godina Alojzije Kunce iz Modruša,pa opet �upnici iz Josipdola.

Kako je završila Josipa udova Fifka,�upnikova majka koja je s njim bila uCerovniku? Te i druge misli vezane uzbiografiju našeg �upnika prebirem usvom srcu. Trebamo ga otetizaboravu i urediti mu grob.

U Poslanici Filemonu koji je premaRenanu «biser rane kršæanskeknji�evnosti», apostol Pavaozauzima se za roba Onezima kao za

«sina», jer ga je «rodio», tj. krstio.Hvala Ti naš �upnièe, muèenièeKristov jer si mene i mnoge drugekrstivši nas «rodio». Polo�it æemo namjesto gdje Ti le�i izmasakriranotijelo svibanjsko cvijeæe moleæi zaTvoj pokoj o obljetnici muèenièkesmrti i razmišljati kod Tvoga grobašto si, kao katolièki sveæenikpropovijedajuæi ljubav, svojomrukom zapisao o Mariji ½da je nesamo svome narodu nego svimnarodima dala najslavnijegaOtkupitelja, najmudrijega uèitelja iZakonodavca koji nas je izbavio odsmrti...½

Crkvu u Cerovniku od koje se nijemogao odijeliti zapališe nakonnjegove smrti partizani, o èemu je1963. na odslu�enju vojnog roka uResenu kraj Prespanskog jezera uMakedoniji prièao neki majorRadoševiæ, domaæi Srbin.

M.P. Cerovnièki

½Zvona½, mjeseènik za kršæanskukulturu, g. 2002., br. 5

7


DRAGUTIN FIFKASVEÆENIK KOJI NIJE MOGAO NAPUSTITI SVOJU CRKVU

D

D

D

D

D

D

D

D

Naše bi hrvatske crkve znale pripovijedati o mnogim �alostima iradostima kroz našu povijest. Trebalo bi s istim �arom kao i naši preðiljubiti i resiti naše crkve.Katolièka Slu�ba Bo�ja spada meðu onu �ivu baštinu koju su naši ocipredali nama i vrlo je malo stvari dandanas koje bi bile tako �iva i lijepauspomena na dane naših djedova kao sveta Misa.Katolièka misa u narodu Hrvata stoji poput èvrste hridine kojoj podno�jepoèiva u prvoj hrvatskoj kršæanskoj prošlosti, a vrhunac joj se�e ubuduæe vjekove. Ona nas povezuje s onima koji poèivaju na našimgrobljima i s onima koji æe doæi nakon nas. Ona je veza našeg narodnogjedinstva i naše narodne svijesti. No ona nema samo narodno znaèenje.Hrvati su katolici, a to znaèi da naša povijest nije osamljena veæ da smose razvijali rame uz rame s drugim narodima. Bili smo «predziðekršæanstva», a tu nam je zadaæu Bog namijenio.Katolièka Misa pokazuje da naš narod ispovijeda vjeèna naèela Kristova ida tako spada u kolo prosvjeæenih katolièkih naroda.Dok su neki govorili o «klasnoj borbi» sveta nam Misa govori da smo svidjeca nebeskog Oca. Ona izmiruje razne stale�e i tako otvara slogu kaozalog velike narodne buduænosti.Što ljudi imaju najljepšega to donesu u crkvu i zato su crkve uvijek bilestjecišta prave narodne umjetnosti. Trebamo kititi i resiti naše crkve kaohramove Boga �ivoga i u�ivati u toj ljepoti. Zar da naše kuæe i stanovibudu ljepše urešeni i bogatije okiæeni nego li stan Bo�ji? Zar crkva ukojoj je kolijevka našega vjeènog �ivota, tamo gdje se krstimo i gdjepjevamo requiem, da ta crkva bude zapuštena?A rijeèi koje se na katolièkoj liturgiji èuju, nisu li to Bo�je rijeèi, punedubokog smisla, pokazujuæi kako nam valja �ivjeti. Nama su potrebne terijeèi jer tolike bezbo�ne novine truju naša srca i ne znaju ništa dolirijeèi mr�nje, kleveta i napadaja na svetu Crkvu.U našim se crkvama, u hostiji nalazi Isus Krist i On se u njima za nasmoli i �rtvuje. Iz svetohraništa se izlijeva blagoslov na naša polja ilivade, na naše obitelji. Trebamo ga primati što èršæe ako �elimo postatinovim ljudima i da se s njm radujemo u nebeskim dvorima. Isus Kristnas dozivlje k sebi iz svih pa i najmanjih svojih crkava. Ako se neodazovemo biti æemo veæ na zemlji nesretni i propasti æemo netragom, adrugi æe bolji narodi obitavati naše zemlje.

8


U svemu reèenome pravi je zalognaše velike i blagoslovljenebuduænosti misli su bl. Ivana Merza,koje mogu svima dobro doæi za ovuGodinu euharistije 2005. I vama kojiste se poput velikog Merza i drugihsvrstali u euharistijski pokret. Vašakri�arska organizacija «DragutinFifka» izabrala je ime jednogskromnog sveæenika koji nam dolaziiz Moravske, ali je veoma ljubioHrvatsku. On se oèito nije mogaorastati od svoje hrvatske crkveIsusova uzašašæa na nebo uCerovniku, nije ju mogao napustiti ipobjeæi iako se njegovi �upljani te1943. godine razbje�aše na vijest otalijansko èetnièkom pokolju uSabaljskoj dragi (izmeðu Josipdola iVojnovca). Doimalo se da se poEvanðelju, nije bojao onih kojiubijaju tijelo. Dragutin Fifka spadameðu one koji su na ovim prostorimanevini trpjeli i umrli od nasilja iterora. Stradao je kao sveæenikhrvatske Katolièke crkve od onih kojisu mrzili Katolièku crkvu. S toga sunjegovi ubojice bili svjesni. Potrebnoje u sijeèanje naroda koji ovdje �ivispoznaju da je on na ovimprostorima imao i muèenièke uzore uširem smislu, da ovo tlo nijeneplodna kršæanska pustinja ka�e usvojoj pastirskoj poslanici «Muèenicigraditelji zajedništva» naš gospiæko-senjski biskup dr. Mile Bogoviæ.Providnost je htjela da bašJosipdolski kri�ari na poseban naæinèuvaju uspomenu na sveæenika,muèenika Dragutina Fifku i da im onbude, kako se nadamo, zagovornik

kod Boga.Bavim se osobom Dragutina Fifkejoš od svojih gimnazijskih dana.Hvala vama kri�arima josipdolske�upe i vašemu �upniku BarišiDejanoviæu, duhovnom voði vašeorganizacije zbog katolièke širinekoja vas odlikuje.

Pop Mate Pavliæ Cerovnièki(Izrekao gornje misli na sastankukri�ara u Josipdolu, 29.04.2005.)

Evo dosadašnjih darovatelja:Stjepan Pavliæ, Zagreb ....100,00 knNikola Luketiæ, kbr. 100.....50,00 knObitelj Mate i Dragice Herceg ............................................600,00 knFranka Koliæ ...................100,00 knAnkica Špehar ................100,00 knAnte Poljak ....................100,00 knJure Juriæ.........................50,00 knA. Špehar.......................100,00 knIvan Pavliæ, Rijeka ..........100,00 knMladen Cindriæ ...............100,00 knMira Kirasiæ ......................50,00 knMarta Jagodin ..................50,00 knAnða Barukèiæ ..................20,00 knMatija Franiæ ....................50,00 knJosip Pavlièiæ ....................50,00 knMate Pavliæ, Cerovnik 44 .500,00 knRude Špehar ..................100,00 knPopis darovatelja dao �upni uredCerovnik (administrira Modruš),Spasovo 2005.

9


DR. MILAN BOGOVIÆ

Dr. Milan Bogoviæ roðen je 6. listopada 1941. u Cerovniku, u opæiniJosipdol. Osnovnu školu pohaðao je u Cerovniku, gimnaziju u Ogulinu, asrednju školu za spremanje sveæenika u Pazinu.

Dragi Milane!

Zamoljen sam ispred Tvoje i mojerodne �upe Cerovnik za rukovetlijepih rijeèi kako i dolikuje kadaukopavamo svoje mrtve.Reæi æu bar nešto.Rodile su nas majke muèenice.Mati Tvoja pet je godina

nepomièna bila prikovana uz krevetboli. Moja je mati 38 godina brigubrigala za bolesno svoje dijete, za brataIvana.Ovime ne prešuæujem trud i mukunaših oèeva koji su se uz zemlju bavili iobrtom. Kao maleni gledali smokomunistièku šekuciju u našimdvorištima kada su nam zbog

GOVOR NA SPROVODU VLÈ. MILANA BOGOVIÆA

Teologiju je studirao u Pazinu, Zadru iRijeci gdje je i diplomirao 1967. godine.Od 1972. do 1976. pohaðao je Fakultetdruštvenih znanosti na Papinskomsveuèilištu sv. Tome u Rimu gdje je idoktorirao. Od 1978. predaje socijalninauk Crkve na Teologiji u Rijeci.Upravo iz tog razloga prihvaæa slu�buduhovnika Udruge hrvatskih katolièkihg o s p o d a r s t v e n i k a k a k o b ipoduzetnicima i poslovnim ljudima un o v o n a s t a l o j s i t u a c i j i n a k o ndemokratskih promjena predstavio iobjasnio katolièko socijalno djelovanje ibrigu za socijalnu pravednost društva.U 63 godine �ivota i 38 godinasveèeništva upravljao je �upama uKu�elju, Delnicama, Cerniku. Bio jedugogodišnji �upnik na rijeèkoj Kozalite nepune dvije godine na Peæinama.

10


nepodmirenih teških daæa plijenilikukuruz s tavana i blago u štali.Rodili smo se u vrijeme drugogsvjetskog rata kada su se, kako reèebla�ene uspomene Primas CroatiaeFranjo Kuhariæ, hrvali svjetovi.Krstio nas je sveæenik muèenikDragutin Fifka koga su 24. . 1943. g.zaklali, kod Sv. Aranðela, èetnici.Šezdesetu obljetnicu njegovamuèeništva obilje�ili smo lani naSpasovo u našoj �upnoj crkvi Isusovauzašašæa na nebo i spomenuli setakoðer 150 mladih �ivota iz ove�upe palih u drugom svjetskom ratuza vjeru i dom.1948. godine pošao si u prvi razredosnovne škole, ovdje u Cerovniku. Jagodinu dana poslije. Ta škola iz 1832.godine krije mnoge naše uspomenevezane uz nezaboravnu uèiteljicuVeseljku Škunca.I potok Jelenkovac uz koji je bilaTvoja rodna kuæa, znade za našedjeèje radosti.I tvoga oca mlin gdje se mljelo �ito ikovaènica moga oca, gdje je uvijekvrvjelo od ljudi, i velika i mala crikva slegendarnim našim �upnikomAlojzijem Kuncem i vlak VrhovineOgulin, «lièka škola», kojim smoputovali u ni�u gimnaziju u Ogulin,znali su za naše najljepše, ðaèkodoba.I Sjemenište u Pazinu, Zadru i Rijeciu kojima smo se školovali 9 godinaznaju za naše mladenaèke snove.

Jugos lavenske kasarne krajOhridskog i Prespanskog jezera, gdjesmo slu�ili vojni rok znaju, da smo svimi študenti na crkvenim uèilištimabili diskriminirani.Nezaboravne su naše mlade mise1966. godine Tvoja 31. srpnja, amoja 7. kolovoza. Nismo mogli slaviti1991. naše srebrne mise jer jeHrvatska krvarila.Nadbiskup Pavlišiæ nam je obojiciponudio poslijediplomski studij. Janisam mogao odoljeti zovu �upe, a Tise uputio u svijet na specijalizaciju,doprinoseæi tako našemu crkvenomvisokom školstvu.Naše �upe u koje nas je Majka Crkvaposlala, znamo, smatraju nassvojima bili �ivi ili mrtvi.U svojoj bolesti nisi zatajio Oca i Sinai Duha Svetoga. Sjeti se mene i svihnas ovdje na Tvome sprovodu uKraljevstvu Bo�jem.Tebi Milane, i svima našimanajroðenijima i najmilijima kod malecrikve i ovdje u polju, ali i nagrobljima svijeta �elim i molimrijeèima rimske liturgije na jezikudjedova: SVET VEÈNI DA SVETIT IMGOSPODI SA SVETIMI TVOIMI VAVEKI JAKO JAKO PREMILOSTIV JESI.Amen!

Cerovnik 28. 8. 2004.pop Mate Pavliæ Cerovnièki

²

11


5. lipnja 2004. Sv. misa i akademija povodom 25-godišnjice smrti AlojzijaKunca. Misu je predvodio zavaljski �upnik Mile Ivanèiæ. Vlè. Ante Luketiæiznio je �ivotopis pokojnog Alojzija Kunca. Pjevalo je Hrvatsko pjevaèkodruštvo «Klek» iz Ogulina. Josip Vukoviæ je èitao, a njegov sin svirao nagitari i pjevao o Modrušu. Milan Sabljak iz Zagreba pozdravio je skup ipodijelio prvi broj lista «Modruš». Misnik je blagoslovio grob vlè. Kunca aZbor otpjevao pjesmu «Za svaku dobru rijeè».

6. lipnja 2004. Presveto Trojstvo proslavili smo na kolišæu uz obilnu kišu.Nakon procesije od crkve Sv. Antona, svetu misu je predvodio vlè. MilanBogoviæ,profesor iz Rijeke, rodom iz Cerovnika. Koncelebrirali smo snjime: vlè. Richard Pavliæ, gvardijan Petar Runje i ja. Pjevao je zbor mladihiz Zagorja. Milan Sabljak je promovirao list «Modruš». Opæina Josipdolnam je darovala 10 000 kuna. Kiša nije smetala nastupu kulturnoumjetnièkih društava uz koje se zabavio okupljeni narod. Sveèana veèeras gostima bila je u restoranu «Gradina».

13. lipnja 2004. Na blagdan Sv. Antuna Padovanskog Svetu misu je predvodiogvardijan Petar Runje iz Ogulina uz vlè. Richarda Pavliæa i mene. Svirale sui pjevale pjevaèice iz Zagorja. Iako je padala kiša kao i na PresvetoTrojstvo, okupio se prilièan broj vjernika. Podijelio sam okupljenima slièices likom Sv. Antuna i poèastili ih piæem i kolaèima.

16. lipnja 2004. dovršili smo ograðivanje dvorišta �upnog stana u Modrušu.

4. srpnja 2004. imali smo u Cerovniku prvu svetu prièest i krizmu. U subotu jedošao biskup Mile Bogoviæ, ispitao djecu i sve smo ih ispovjedili. Bilo je 7prvoprièesnika i 13 krizmanika. Krizmanici su poslije mene pozdravilibiskupa i predali mu cvijeæe. Prvoprièesnici su recitirali omiljenu molitvuAlozija Kunca.

12. srpnja 2004. radna akcija èišæenja okoliša crkve Sv Antuna. Oèišæeni su i�ljebovi na crkvi.

14. srpnja 2004. u hodniku �upnog stana, kojim su nekada prolazila kola,okreèeni su zidovi i po podu postavljene keramièke ploèice.

3. kolovoza 2004. obojena je dvorana ispred kuhinje �upnog stana koja je biladosta zapuštena. Obojena je vješalica i dvoja vrata.

12. kolovoza 2004. oèišæena je i obnovljena šterna �upnog stana

KRONIKA �UPA MODRUŠ I CEROVNIK ZA 2004.

12


15. kolovoza 2004. obnovljena i obojena dvoja masivna vrata na hodniku�upnog stana.

17. kolovoza 2004. ureðeno i obojeno 7 velikih èetverouglastih stupova u vrtu�upnog stana.

28. kolovoza 2004. u Cerovniku je bio sprovod vlè. Milana Bogoviæa koji je uModrušu predvodio misu i propovijedao na blagdan Presvetoga Trojstva.Misu je predvodio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ sa 24 sveæenika, mnogoèasnih sestara, bogoslova i mnoštvom naroda. Pokopan je na groblju uCerovniku u grobnicu svoje obitelji.

19. rujna 2004. u Cerovniku sam blagoslovio privatnu kapelicu M. B. Lurdske,obitelji Nikole Luketiæa.

30. rujna 2004. u prostoriji Mjesnog odbora Modruš odr�ana je promocija«Panonskog ljetopisa». Knjigu je predstavio autor, dr. Robert Hajszan izaustrijskog Gradišæa. G. Hajszan je prièao o �ivotu Gradišæanskih Hrvata.Prigodni program su izveli tamburaši društva «Naša djeca» iz Josipdola apjevali su tamburaši KUD-a «Gradina». Promociju je organizirao g.Zvonko Trdiæ.

13


7. listopada 2004. na blagdan Majke Bo�je od Ru�arija obavio sam blagoslovkruha u modruškoj školi. Tom smo se prilikom dogovorili da djeca odnesu k r u h a ikolaèa nasiromašnijemu stanovnmiku Modruša.

19. listopada 2004. naèinjen je betonski zidiæ oko groba Alojzija Kunca natrošak opæine Josipdol.

1. prosinca 2004. postavljen prozor na drvarnici �upnog stana.

3. sjeènja 2005. radna akcija dovršetka èišæenja okoliša crkve Sv. Antuna.

15. sijeènja 2005. otpoèeli radovi na izgradnji mrtvana u Modrušu i Cerovniku

11.veljaèe 2005. tapecirali smo 20 klupa u crkvi Presvetoga Trojstva uModrušu, 20 klupa u crkvi Sv. Antuna, 8 klupa u crkvi Sv. Nikole i 16 klupa u crkv i uCerovniku.

�upnik Zdenko Skender

.

14


Kršteni u Modrušu:Paola Jandrliæ, 25. sijeènja 2004., Modruš 15David Renduliæ, 20. lipnja 2004., Modruška Munjava 73

Kršteni u Cerovniku:Alen Galiæ, 18 1. 2004., Cerovnik 21Nena Gašparoviæ, Munjava 59, VojnovacRobert Jelena,c Šupice 25, VojnovacRonaldo Jelenac, Šupice 25a, Vojnovac

Vjenèani u Modrušu:Jure Keser i Maja Trbojeviæ, 8. svibnja 2004. Kalci 2Dragan Blaškoviæ i Edita Useini, 22. svibnja 2004., OgulinMartin �upaniæ i Dina Kernel, 26. lipnja 2004. OgulinIvan Salopek i Mirjana Pavlièiæ, 17. kolovoza 2004., OgulinDamir Kosteliæ i Suzana Gašparoviæ, 12. veljaèe 2005.

�eljko Pribaniæ i Magdalena Jandrliæ,7. svibnja 2005.

Vjenèani u Cerovniku:Damir Jelenac i Irena Gašparoviæ,8. svibnja 2004., Vojnovac

15


Umrli u Modrušu:Anka Keser, 10. sijeènja 2004., Modruš 69Ivan Koliæ, 12. veljaèe 2004., Modruška Munjava 27Mile Renduliæ, 12. lipnja 2004., Modruški Sabljaci 34Milan Sabljak, 14. lipnja 2004., Modruški Sabljaci 31Zvonko Gašparoviæ, 22. srpnja 2004., ModrušIvan Renduliæ, 28. srpnja 2004., Modruški SalopekiGajo Salopek, 30. srpnja 2004., Modruški Salopeki 23Ivica Palijan, 7. kolovoza 2004., Modruš 16Danica Renduliæ, 23. listopada 2004., Modruška Munjava 64Ivan Gašparoviæ, 29. listopada 2004., Modruška Munjava 40Dragutin Vidoš, 29. studenoga 2004., Modruška Munjava 58Zore Keser, 24. veljaèe 2005., Modruš 75Anka Gašparoviæ, 11. o�ujka 2005., Modruš 80

Umrli u Cerovniku:Ivan Koliæ 12. veljaèe 2004., Modruška Munjava 27Ana Pavliæ, 16. o�ujka 2004., Cerovnik 26Josip Rubèiæ, 2. srpnja 2004., Cerovnik 5aVlè. Milan Bogoviæ, 26. srpnja 2004., Rijeka, PeèineMarija Pavliæ, 28. kolovoza 2004., Cerovnik 48Marija Magdiæ, 6. listopada 2004., Modruška Munjava 18Marija Turkalj, 11. listopada 2004., Trojvrh 32Janja Pavliæ, 13. listopada 2004., Modruška MunjavaMarija Magdiæ, umrla 10. travnja 2005. u Ogulinu.

Pokopana u Cerovniku 12 travnja 2005.

16


NASELJE TROJVRH, zaselak Turkalji �upa Cerovnik

Turkalj (Jure) Dane - lukin, roðen 1. svibnja 1909. godineTurkalj (Stjepana) Dane - Baraæ, roðen 24. rujna 1903. godineTurkalj (Jose) Ivan - Udoviæin, roðTurkalj (Jure) Juraj - Jukin, roðen 11. kolovoza 1919. godineTurkalj (pere) Mate - Bobaæ, roðen 25. listopada 1915. godine

!

!

!

!

!

en 22. sijeènja 1910. godine

Osobno sam poèašæen što mogu udrugom broju lista «Modruš»predstaviti svoj istra�ivaèki rad koji bitrebao rezultirati knjigom podnaslovom «Hrvati opæine Josipdol�rtve drugog svjetskog rata iporaæa».Ukratko æu pr ikazat i s l i jedistra�ivaèkih radnji koje su do sadaobavljene. Kao obnašatelj funkcijenaèelnika Opæine Josipdol od 1993.do2001. god., dobio sam dopis ioriginalni obvezak RepublikeHrvatske, odnosno Saborskekomisije za utvrðivanje ratnih iporatnih �rtava II. Svjetskog rata. Naosnovi dobivenog originalnogobrasca za cijelu dr�avu, izvršio sampripreme za okupljanje popisivaèa.Sazvao sam širi krug osoba poMjesnim odborima i zadu�io ih da nasvojim podruèjima izvrše popis. Prvapopisivanja zapoèela su 1998.godine. Najintezivnije se popisivalotijekom 1999. godine. Dopunjavanjepopisa traje sve do danas. Rad napopisivanju biti æe detaljnije prikazanu proslovu buduæe knjige. Popisivaèisu s obrascima išli od kuæe do kuæe,ali na �alost, mnogih kuæa i obitelji

više nema, èak ni njhovih daljnjihroðaka. Upravo ovaj èimbenikusporio je posao popisivanja. Glavniproblem popisivaèa bili su netoènipodaci o �rtvi: imena, pribli�andatum roðenja i pripadnost pojedinojvojsci. To nije krivnja popisivaèa veæfizièki nestanak osoba starije dobikoje bi nešto više znale reæi o �rtvi. Utom trenutku morao sam osobnopreuzeti nova istra�ivanja, doæi donovih spoznaja, što je usporilo rad.Osnovni podaci o �rtvi: dan, mjesec,godinu i toènu adresu roðenjaprovjereni su i dopunjeni uz pomoæmatiènih knjiga. Tu su mi mnogopomogli �upnik vlè. Zdenko Skender,njegov prethodnik vlè. Zlatko Sušiæ imatièarka gða. Blanka Graèanin.Do sada je obraðeno 7 naseljaOpæine Josipdol. Molim èitatelje lista«Modruš» da pripomognu ovomistra�ivanju dostavljanjem podatakao �rtvama, slikama, pismima ilioptu�nicom �rtve. Podatke mo�etedostaviti na adresu: �upa PresvetogTrojstva, Modruš 5, 47 303 Josipdol.(n.r. vlè. Zdenko Skender).

Krunoslav Prebeg

HRVATI OPÆINE JOSIPDOL�RTVE DRUGOG SVJETSKOG RATA I PORAÆA

17


!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

Turkalj (Jure) Mile - Jukin, roðen 26. rujna 1910. godineTurkalj (pere) Mile - Bobaæ, roðen 30. listopada 1905. godineTurkalj (Dane) Mile - Mandin, roðen 29. o�ujka 1919. godineTurkalj (Marka) Pero - Jagin, roðen koncem 19. stoljeæaTurkalj (pere) Petar - Bobaæ, roðen 29. lipnja 1910. godineTurkalj (Mate) Stipe - Tonkin, roðen izmeðu 20. i 30. godine 20.stoljeæa

NASELJE VOJNOVAC, zaselak Medvedi - Pliveliæi �upa Cerovnik

Krznariæ (Ljudevita) Franjo, roðen 22. srpnja 1921. godineKrznariæ (Ljudevita) Slavko, roðen 6. srpnja 1926. godineMedved (Tome) Dragan, roðen 8. veljaèe 1909. godineMedved (Franje) Ivan, roðen 4. veljaèe 1922. godineMedved Miko, roðen u drugoj polovici 19. stoljeæaPliveliæ (Stjepana) Dragutin, roðen 6. o�ujka 1923. godinePliveliæ (Franje) Josip, roðen 3. prosinca 1920. godinePlivelic (Nikole) Marijan, roden 20. srpnja 1923. godine

NASELJE SABLJAK! MODRUSKI �upa Modruš

Jagnjiæ (Adama) Dane, roðen I l. kolovoza 1920. godineJagnjiæ (Jose) Dragan - Šicar, roðen 28. lipnja 1913. godineJagnjiæ (Adama) Ivan, roðen 19. svibnja 1927. godineJagnjiæ (Tome) Vid (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati, kao ikuæni broj)Renduliæ (Bene) Dragan - Šunte, roðen 8. rujna 1906. godineRenduliæ (Jose) Dragan - Kri�an, roðen 15. svibnja 1922. godineRenduliæ (Jose) Dragutin - Èmajo, roðen 27. svibnja 1922. godineRenduliæ (Mike) Dragan - Šunte, roðen 29. sijeènja 1923. godineRenduliæ (Mike) Franjo - Šunte, roðen 5. srpnja 1926. godineRenduliæ (Jose) Ivan - Kri�an, roðen 23. lipnja 1924. godineRenduliæ (Jose) Ivan - Èmajo, roðen 23. lipnja 1924. godineRenduliæ (Mike) Ivan - Šunte, roðen 5. svibnja 1924. godineRenduliæ (Ivana) Joso - Zec, roðen 30. travnja 1931. godineRenduliæ (Pavla) Jure - Šunte, dan, mjesec i godina nepoznati, kao ikuæni brojRenduliæ (Mike) Slavko - Šunte, roðen 20. kolovoza 1913. godineSabljak (Jose) Dragan - Palijan, roðen 6. kolovoza 1909. godineSabljak (Marka) Dragan - Bego, roðen 7. lipnja 1926. godine

18


!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

Sabljak (Mike) Dragan - Franjkov, roðen 22. rujna 1924. godineSabljak (Filipa) Ivan - Juras, roðen 14. lipnja 1911. godineSabljak (Mike) Ivan - Franjkov, roðen 19. o�ujka 1929. godineSabljak (Marka) Jure - Bego, roðen 22. kolovoza 1901. godineSabljak (Bene) Manda - Juraska, roðena 24. rujna 1874. godineSabljak (Marka) Marko - Bego, roðen 5. svibnja 1924. godineSabljak (Jakova) Rude - Duge njive, dan, mjesec i godina nepoznati,kao ni kuæni brojSabljak (Mike) Stjepan - Franjkov, roðen 28. svibnja 1919. godineSabljk (Jose) Vlado - Palijan, roðen 1. studenoga 1923. godineVidoš (Ivana) Mijo - Peljušar, roðen 1. listopada 1909. godine

NASELJE CEROVNIK Zupa Cerovnik

Bogoviæ(vanbraèno) Slavoljub, roðen 26. listopada 1926. godineBogoviæ (Ivana) Stjepan, roðen Il. listopada 1926. godineCindriæ (Marka) Marijan, roðen 17. travnja 1906. godineCindriæ (Marka) Milan, roðen 5. listopada 1914. godineDrasKoviæ (Juraja) Franjo - Dudo, roðen 10. studenoga 1914. godineFifka (Antona) Dragutin, roðen 27. o�ujka 1890. godineGerovac (Antuna) Franjo, roðen 17. listopada 1896. godineJergoviæ (Stjepana) Ivan, roðen 27. lipnja 1932. godineJergoviæ (Stjepana) Stjepan, roðen 2. sijeènja 1922. godineKoliæ (Stjepana) Ivan, roðen 7. srpnja 1913. godineKuèiniæ (Marka) Ivan, roðen 26. rujna 1925. godineLuketiæ (Stjepana) Andrija, roðen 23. studenoga 1895. godineLuketiæ (Ivana) Anton, roðen 30. listopada 1923. godineLuketiæ (Andrije) Josip, roðen 15. rujna 1923. godineLuketiæ (Stjepana) Jure, roðen 16. prosinca 1903. godineMagdiæ (ime oca nepoznato) Dane, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Magdiæ (Antona) Dragan - Jarac, roðen 3. prosinca 1921. godineMagdiæ (Mate) Franjo - Komotar, roðen 1. rujna 1912. godineMagdiæ (Antona) Ivan - Jarac, roðen 30. o�ujka 1912. godineMagdiæ (Dane) Juraj - Krivan, roðen 16. o�ujka 1925. godinePavliæ (Marka) Antun - Adamov, roðen 30. listopada 1923. godinePavliæ (ime oca nepoznato) Dane - Mijini, (dan, mjesec i godinaroðenja nepoznati)Pavliæ (Milana) Danijel - Iza vrta ili Kekci, roðen 29. lipnja 1924. godinePavliæ (Milana) Dragan - Iza vrta ili Kekci, roðen 4. travnja 1932.godine

19


!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

Pavliæ (Filipa) Franjo - Me�narovi, roðen 18. travnja 1924. godinePavliæ (Franje) Ivan - Franjièev, roðen 12. svibnja 1909. godinePavliæ (Ivana) Ivan - Belkin, roðen 8. o�ujka 1915. godinePavliæ (Dane) Josip - Iz zida, (dan, mjesec i godina roðenja nisupoznati)Pavliæ (Juraja) Josip, roðen 1. sijeènja 1923. godinePavliæ (Mate) Jure - Bencin, roðen 3. sijeènja 1914. godinePavliæ (ime oca nepoznato) Marko - Sevriæ," (dan, mjesec i godinaroðenja nepoznati)Pavliæ (Dane) Mate - Mijin, roðen 19. rujna 1923. godinePavliæ (Jure) Mate - Iz strane, (dan, mjesec i godina roðenja nepoznatiPavliæ (Filipa) Milan - Me�narovi, roðen 4. o�ujka 1923. godinePavliæ (Milana) Milan - Iz vrta ili Kekci, roðen 26. kolovoza 1922. godinePavliæ (Jerka) Stipe, roðen 5. lipnja 1906. godinePavliæ (Jure) Stjepan, roðen 11. sijeènja 1905. godinePavliæ (Franje) Tomo - Manda Bula, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Perkoviæ (Ivana) Dragutin, roðen 2. srpnja 1908. godinePoljak (Mihovila) Bla�, roðen 23. listopada 1916. godinePoljak (Stjepana) Dragan, roðen 24. svibnja 1922. godinePolja (Valentina) Ivan, roðen 13. listopada 1926. godinePoljak (Pavla) Kazimir - Mile, roðen 3. o�ujka 1891. godinePoljak (Pavla) Mihovil, roðen 19. rujna 1881. godinePoljk (Kazimira) Milan, roðen 21. svibnja 1925. godinePoljak (Stjepana) Nikola, roðen 8. prosinca 1912. godinePoljak (Mate) Valentin, roðen 10. listopada 1905. godineRenduliæ (Dragana) Joso Od Stana, roðen 19. rujna 1915. godineRenduliæ (Dragana) Jure - Od Stana, roðen 15. rujna 1920. godineRubèiæ (ime oca nepoznato) Jelena, roðena 6. svibnja 1900. godineRubèiæ (Franje) Josip - Levan, roðen 24. travnja 1901. godineŠpehar (Dane) Ivan - Bacan, roðen 26. studenoga 1923. godineŠpehar (Franje) Marko - Bertov, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Špehar (Marka) Marko - Brcan, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Špehar (Josipa) Mate - Mrkonja, roðen 12. travnja 1922. godineŠpehar (Jure) Mate - Jurinov, roðen 5. o�ujka 1927. godineŠpehar (Mate) Mate - Strikan, roðen 13. srpnja 1933. godineŠpehar (Jure) Milan, roðen 29. svibnja 1932. godineŠpehar (Mijata) Nikola - Brcan, roðen 6. prosinca 1925. godine

20


!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

!

Špehar (Franje) Stjepan - Bertov, roðen 12. o�ujka 1923. godineŠpehar (Mijata) Vladimir - Brcan, roðen 23. sijeènja 1928. godineVratariæ (Antona) Jure - Peraè, roðen 1. studenoga 1919. godine

NASELJE VAIN VRH - �UPA CEROVNIK

Bogoviæ (Mijata)Dragica - Zvirotina, roðena 3. lipnja 1922. godineBogoviæ (Vale) Josip, roðen 18. o�ujka 1903. godineBogoviæ (Tome) Juraj - Kubura, roðen 23. travnja 1913. godineBogoviæ (Tome) Pero - Kubura, roðen 7. o�ujka 1910. godineFranjkoviæ (Jure) Marko - Bizme, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Franjkoviæ (Franje) Milan - Èubriæ, roðen 19. rujna 1925. godineIvèeviæ (Mate) Ivan - Grabre, roðen 6. lipnja 1924. godineIvèeviæ (pere) Ivan - Dan, (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati)Ivèeviæ (pere) Mijat - Dan, (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati)Ivèeviæ (Filipa) Mile, roðen 7. listopada 1905. godineKrznariæ (Franje) Dragan, roðen 8. veljaèe 1926. godineKrznariæ (Jure) Franjo - Goga (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati)Krznariæ (Bartola) Ivan - Baæo, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Krznariæ (Franje) Jure - Goga, roðen 23. svibnja 1920. godineKrznariæ (Mate) Mate - Æirin, roðen 6. kolovoza 1925. godineKrznariæ (Tome) Mijat - Pole, roðen 25. svibnja 1910. godineKrznariæ (Stjepana) Mile - Knjero, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Krznariæ (Jerka) Slavko - Vidov, roðen29. srpnja 1926. godinePavliæ (Jure) Ivan - Benèov, roðen 5. Svibnja 1910. godinePavliæ (Jure) Jure - Benèov, (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati)Pavliæ (Dane) Mate - Tuk, roðen 19. rujna 1923. godinePavliæ (Stjepana) Mijat - Benèov, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Pavliæ (Franje) Mijo - Jekin, (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati)Pavliæ (Dane) Stjepan - Tuk, (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati)Pavliæ (Dane) Stjepan - Kumov, Tuk, roðen 11. sijeènja 1920. godinePavliæ (Jure) Stjepan - Benèov, (dan, mjesec i godina roðenjanepoznati)Turkalj (Jandre) Miko - Puška, (dan, mjesec i godina roðenja nepoznati)

Krunoslav Prebeg

21


ŠKOLE UMIRU

Iako nema pouzdanih podataka o tome kada je otvorena prva školskazgrada na podruèju Modruša i okolice, smatramo da je to bilo sredinom 19.stoljeæa. Bez obzira na to, Modruš kao staro hrvatsko povijesno mjesto,osnovano u 12. stoljeæu ima svoju povijesnu i kulturnu tradiciju.Danas su ovi prostori opustjeli, iako imaju povoljne uvjete za razvoj stoèarstva,obrta, seoskog i rekreacijskog turizma, tako da je demografska slikapora�avajuæa što dovodi do gašenja škola. Veæ 1986. godine prestala je sradom škola u Modruškim Sabljacima, 1991. godine u Cerovniku, a 2003.godine u Modruškoj Munjavi.To sigurno nitko nije oèekivao prije 50tak godina jer je: školske godine1946./47. školu u Modrušu pohaðalo 30 uèenika od 1. do 4. razreda. Školskegodine 1957./58. školu u Modruškoj Munjavi pohaðalo je 35 uèenika od 1. do4. razreda, a školske godine 1957./58. uškolu u Cerovniku pohaðalo je 80uèenika od 1. do 4. razreda.Nešto kasnije stanje je izgledalo ovako:

1978./79. 23 13 25 121984./85. 14 8 21 71987./88. 12 10 10 zatvorena1990./91. 16 9 141994./95. 11 zatvorena 42004./05 6 zatvorena2005/06. 4** prijeti zatvaranje škole u ModrušuZaista škole umiru, ali izgleda neprimjetno, jer ne znam da se tko nad timzabrinuo ili nešto poduzeo.

Ravnatelj: Ivica Biæan

ŠKOLSKA GOD. MODRUŠ CEROVNIK M. MUNJAVA M. SABLJACI

22


U posljednje dvije godine, otkakoOpæinu Josipdol vodi naèelnik g.Zlatko Mihaljeviæ, zapa�eno je nizuspješno odraðenih poslova iaktivnosti. Ostvarena je dobrakomunikacija sa svim mještanima usvakom dijelu Opæine. Posebno sevodilo raèuna da ljudi u udaljenimdijelovima Opæine osjete prisutnost ibrigu predstavnika lokalne vlasti zaprobleme malog èovjeka, poèevši odjavne rasvjete, odr�avanja iasfaltiranja putova, do nastojanja ukapitalnim ulaganjima poboljšatiuvjete �ivota ljudi i moguænostegzistencije, ali i ostanka na svojimognjištima.Ne samo zbog povijesnog znaèaja,ljepote krajolika i moguænostizdravog �ivljenja, veæ iskljuèivo zbogljudi koji su tu, Modrušu jeposveæena posebna pozornost.Po vrijednosti investicije i obimuposlova s pravom valja istaæidovršenje zapoèete izgradnjevodovoda Modruš, za koji je osobnimzalaganjem i poslovnim vezamanaèelnik Zlatko Mihaljeviæ ishodioizgradnju 1300 m cjevovoda uzautocestu. Za vodovod u Modrušudu�ine 4 km gotova je projektnadokumentacija i plaæena je lokacijskadozvola.Dovršenje ovog projekta zajednofinanciraju Opæina Josipdol, Hrvatskevode i Karlovaèka �upanija a slijediizgradnja cjevovoda u du�ini 2,7 kmza naselje Modruš. To je produ�etak

veæ izgraðenog zasebnog cjevovodau du�ini 1 300 m uz vodoopskrbutunela.Po završetku radova na spajanuvodovoda asfaltirat æe se ceste iprilazni putovi u tom dijelu Modruša.U proraèunu Opæine osigurana su

sredstva potrebna za dovršenjemrtvane u Modrušu. Radovi suzapoèeli krajem godine, a dolaskomproljeæa i nastavljeni. Planirano je,ako to budu dozvoljavali vremenskiuvjeti, izgradnju mrtvane završiti dopoèetka ljeta.Na jednom sastanku mještanaModruša i vodstva Opæine bila sui znesena pr i l i èno ogorèenarazmišljanja nekih ljudi, koji su sizv jesnom dozom sumnje irazoèarenja izrazili nezadovoljstvonebrigom bivšeg vodstva Opæine,istièuæi da su puno puta bili prevarenipraznim predizbornim obeæanjima.Pitanja upuæena naèelniku odnosilasu se uglavnom na komunalneprobleme manjih financijskihvrijednosti. Naèelnik im je ovimaskrenuo pozornost na vrijednostvelikih (milijunskih) investicija kojesu, na�alost, ostale u sjeni problemaoko nekoliko sijalica javne rasvjete.Sadašnje vodstvo opæine nerazbacuje se pukim frazama praznihobeæanja što svjedoèe vidljivi radovina terenu. Mali èovjek to uoèava iprepoznaje bez suvišnih rijeèi.Ipak vodi se raèuna da ne zamre�ivot u Modrušu i kako bi mladi ostali

NEKA NE ZAMRE �IVOT U MODRUŠU

23


u tom prekrasnom kraju, navodimodopis koji je Opæina uputilaHrvatskim autocestama u svezizapošljavanja mladih ljudi s podruèjanaselja Josipdola i Modruša naodr�avanju tunela Mala Kapela.Dopis navodimo u cijelosti:«Na strmom brijegu, visokom 680 muzdizao se Modruški grad. Još i danasruševine toga grada, koje zubvremena sve više mrvi, svjedoèe obogatoj i burnoj modruškojpovijesti. Prirodnu ljepotu nekadve l i ke �upe i nekadašn jegbiskupijskog središta, teško je opisatirijeèima.Danas, to mjesto veliènastvene iraskošne ljepote lagano ali sigurnouranja u vlastitu povijest, jer �ivot uModrušu naprosto zamire. Ljudi izovog kraja sustavno su zapostavljanii zanemarivani u prošlim sistemimasvih vlasti. Izgradnjom autoceste,

�ivot i perspektiva su odjurili s njom,a Modruš je ponovno ostao po strani.Mještani Modruša su prete�no starijedobi , neki su zaposleni u ŠumarijiJosipdol, a ono malo mladih ljudi jebez posla. U ovom kraju, osimljepote, svje�eg zraka i moguænostizdravog �ivljenja, gotovo više nièeganema, pa æe mladi ljudi biti prisiljeniotiæi odavde, kao i mnogi prije njih upotrazi za kruhom i egzistencijom.Mještani Modruša i Josipdolazamoljavaju èelnike opæinskih vlastida posreduju ovim zahtjevom daprilikom zapošljavanja ljudi naodr�avanju tunela Mala Kapelamladima iz Modruša i Josipdolapru�ite priliku za posao i ostanak unekad ponosnom Modrušu. Razlogviše je za to steæi struènost oosobnom trošku.»

Ru�ica Neraliæ

24


Muški èlanovi KUD-a na promociji "Panonskog zbornika" u Modrušu

Društvo je osnovano u �elji da otmeod zaborava stare pjesme, plesove,obièaje i nošnju modruškog kraja,kako bi generacije koje dolaze vidjelekako su �ivjeli naši stari.Našim nastupima stekli smo brojnepr i ja te l je . S naš im drag imprijateljima iz KUD-a «Sinac»,gostovali smo u Zagrebu i za blagdanSv. Ilije u Sincu. Pored sudjelovanjana smotri folklora «Igra kolo» uOgulinu, nastupili smo na smotri uOtoècu u rujnu. Tom smo prilikomposjetili svetište Majke Bo�je uKrasnom.Nastupili smo na otvorenju smotre«Brodsko kolo» u Slavonskom

Brodu, u svibnju mjesecu. U prosincusmo nastupili na smotri samièara uDonjim Andrijevcima. Na smotramasmo nastupali s dobro poznatom i zanaš KUD specifiènom «Ojkalicom»,«Javorom» te kolima: «Paun»,«Staro modruško» i «Alaj».Vrlo nas veseli povratak bivšihèlanova koji doprinose nastavku radaDruštva.Posebno treba pohvaliti muški dioKUD-a koji je nastupio na smotri uGeneralskom Stolu a za veæinublagdana, na veselje i radostmještana, uvelièavali su misnaslavlja.

KUD «GRADINA» U 2004. GODINI

25


KAKO SE ODIJEVALO U NAŠEM KRAJUU STARA VREMENA

U cijeloj našoj domovini Hrvatskoj pai u našem kraju �ivjelo se i odijevalo ustara vremena drukèije nego danas.Odjeæu i obuæu ljudi su sami izraðivaliu svojim domovima. Uzgajali su lan ikonoplju iz kojih su dobivali predivo,tkali na tkalaèkom stanu platno i odnjega šivali odjeæu. Kupovali bipamuènu preðu i od nje tkalipamuèno platno iz kojega su takoðeršivali odjeæu. U našem kraju ljudi suse bavili i stoèarstvom, te suproizvodili vunu i ko�u koja im jeslu�ila za izradu dijelova odjeæe iobuæe. Pošto nemamo dovoljnopovijesnih izvora koji bi nam pomoglipratiti nastanak i razvitak odijevanjau daljnjoj prošlosti, o tome mo�emogovoriti tek na osnovu sjeæanjakazivaèa, starih fotografija isaèuvanih primjeraka ruha.

izraðena od domaæegplatna (lan, konoplja, pamuk) uponèo kroju. Košulja je dugaèkado polovine stegna i nosi se izvanplatnenih gaæa ili uvuèena u suknenehlaèe.

izraðene od domaæeg platna,sastavljene od dvije široke nogavicekoje uz donji rub završavaju kratkimresicama. U gornjem dijelu spoja zaraskorak ušiven je tzv. klin. U strukuje uvuèena pamuèna traka zavezanje (bradišnjak).

izraðene iz debljeg, domaæeg,tkanog vunenog stupsnog suknabijele, smeðe ili crne boje. Preko njihna nogama se nose dva sloja èarapa(natikaèe i vunene èarape).MUŠKA NOŠNJA:

Košulja

Gaæe

Laèe

26


Jeèerma

Èemer

Maja

Èarape

Opanci

�ENSKA NOŠNJAUntorak

Košuljac

dulji prsluk bez rukava,izraðen od modrog, tanjeg sukna.Duljinom se�e do kraja leða. Nosi sepreko košulje uz gaæe hlaèe ili prekokošulje ali i preko košulje i pletenemaje uz suknene hlaèe.Maja pleteni kaput, odnosno vestadugih rukava. Izraðuje se od domaæepredene vune svijetle boje.

Ko�nati pojas širine do 25cm, izraðen od fino štavljene ko�e.Površina pojasa je bila ukrašena. Sprednje strane bio je «geltašl» gdjese spremao novac, duhan i sl.Èemere su izraðivali majstori ko�ariili opanèari.

Pleteni kaput, odnosno vestadugih rukava. Izraðuje se od domaæepredene vune svijetle boje.

pletene na 5 igala oddomaæe predene vune, bijele ili crneboje. Fusekle ili kopice su èarapebijele boje du�ine do polovice listanoge. Preko fusekli u zimi s enose natikaèe, nešto kraæe èarapecrne boje.

izraðeni od crne ili smeðe,deblje goveðe ko�e. Izraðivali su ihmajstori opanèari.Kriljak šešir od crnog pusta saširokim obodom. Nešto viši tjemenidio obrubljen je crnom svi lenomtrakom. Izraðivli su ih majstoriklobuèari.

podsuknja izraðena oddomaæeg platna. Duljinom se�e odstruka do polovice lista. U struku secijela širina skuplja u sitne nabore ipridr�ava širom pasicom. Uz donjirub su heklane špice iz bijelogpamuènog konca.

bluza duljih rukava. Javljase u dvije varijante: od domaæegpamuènog platna ili tvornièkogtanjeg pamuènog platna.

27


Oko vratnih izreza i oko zašaknica narukavima ukrašen je heklanimšpicama.

izraðena je od tanjihtvornièkih vunenih materijala.Krojena je široko po uzoru nagraðansku modu. Nosila se zimi.

(kiklja) od tanjegtvornièkog pamuènog platna a vuèesvoje porijeklo od domaæe bijelekiklje na velike «falde» koja je bilaizraðena iz domaæeg tkanog platna.Suknja i gornji dio meðusobno suspojeni.

izraðena oddomaæeg tkanog platna, bez ukrasa.Domaæe platno se bojalo prirodnimbojama dobivenih od kore pojedinogdrveæa.

(široka kiklja) od domaæegtkanog platna, kasnije od tvornièkevunene tkanine. Sastoji se od dvameðusobno spojena dijela. Šarena jesa štampanim uzorcima.

dugih je rukava.Nosi se zimi po mrèini a se�e dobokova. Krojen je po uzoru nagraðansku odjeæu.

- marama za glavu tvornièkeizrade. Nosi se vezana pod bradom ilina zatiljku.

èetvrtasta maramaizraðena od debele, crne, smeðe ilibijele vune obrubljen je sukanim

Bluza

Kambrik

Domaæa bijela kiklja

Mrèina

Kaputiæ (tušl)

Rubac

Debeli rubac

28


resama, nosi se zimi preko drugeodjeæe.

vuneni pojas otkan oddomaæe predene, obojane vune.Omata se preko struka kiklje (mrèineili kambrika) i ve�e se sprijeda.

su iz domaæepreðe ili tvornièkog pamuènpgkonca.

pregaèa iz razlièitogmaterijala (svila ili pamuèno platno).Cijelom širinom zaslon je nabran u

struku i uèvršæen pasicom. Du�inamu se�e do ruba kiklje.

slièni su muškim opancima.Ljepši su bili oni izraðeni od �ute ko�eopšiveni crvenim šivaèem (usukanatraka ko�e).

ogrlica od raznobojnihkuglica, ponekd u više nizova. Usredini mo�e biti obješen medaljon ilikri�.Eto, nismo zaboravili, samo smoponovili što su nosili naši stari. Naèast im bilo!

Ru�a Brajdiæ

Tkanica

Èarape pletene

Zaslon

Opanci

Štruke

29


LJUDI KOJI MODRUŠ NOSE U SRCU

Ima ljudi koji, iako su otišli iz svogrodnog kraja, srcem su uvijekprisutni u Modrušu.To su Modrušanikoji �ive u Zagrebu predvoðenigospodinom Milanom ChomparoSabljakom i Josipom Vukoviæem.Osjeèajuæi duboko u srcu rodoljubljei domoljublje, osnovali su Zavièajnodruštvo «Bernardin Frankopan» uZagrebu. Za predsjednika je izabrangospodin Milan Chomparo Sabljak.Prevelika ljubav prema Modrušuvodila ih je u nastojanju da se i nasamom Modrušu osnuje sliènodruštvo. Poèeli su sa stvarniminicijativama i poticajima obilazeæi irazgovarajuæi s nadle�nima u OpæiniJosipdol, Osnovnoj školi i s pojedinimljudima u Modrušu. Tako su uspješnopomogl i u osnivanju KUD-a«Gradina» u Modrušu. Od tada pa dodanas, svake godine okupeModrušane u Zagrebu i svojim

zajednièkim dolaskom uvelièajuproslavu blagdana PresvetogaTrojstva u Modrušu. U Zagrebuorganiziraju i dovedu prijateljskalièka zavièajna društva («Sinac»,«Plješivica»).Pored toga, pribavili su mnogo knjgai njma popunili knji�nicu u Modrušu,poklonili su jednu umjetnièku sliku,organ iz i ra l i i sud je lova l i upostavljanju spomen ploèe knezuBernardinu Frankopanu na crkviPresvetoga Trojstva u Modrušu1996. godine.Zbog svega uèinjenog, inicijativa,zalaganja, poticaja i pomoæi, velikaim hvala u ime svih Modrušana uzavièaju. �elimo da ih poslu�izdravlje i da nam poma�u i dolaze i ubuduæe.

Ru�a Brajdiæ

30


31


MODRUŠKI ŠKOLARCI

U podruènoj školi Modruš školskugodinu 2004./05. pohaða šestuèenika. Ove školske godinebrojnost nam se poveæala jer smodobili jednog prvaèiæa. Na�alost najesen iz naše škole u peti razred uJosipdol odlaze dva uèenika èetvrtograzreda, tako da æe se brojnostsmanjiti jer nema novih prvaèiæa.Naša škola radi kao kombiniranirazredni odjel u kombinaciji trirazreda. Prvi razred pohaða LukaVidoš, drugi razred Ana Antonèiæ,Dalibor Gašparoviæ i Miki Jandrliæ, aèetvrti razred Ante Filipoviæ i IvanJandrliæ. O toplini i èistoæi naše maleškole brine se gða. Anka Keser.Zahvaljujuæi njoj svako jutro doèekanas topla i uredna škola. Tijekom oveškolske godine uèenici su marljivouèili i radili. Brinuli su se o èistoæi iurednosti uèionice i okoliša oko

škole. Tijekom školske godine uèili suengleski jezik koji je ove godinepredavala uèiteljica Anita �upan a bilisu ukljuèeni u nastavu vjeronaukakoji je predavao vjerouèitelj JosipAnušiæ. Suradnja s roditeljima bila jedobra tako da su i oni bili ukljuèeni urad naše škole. Protekla zima bila jeduga i hladna, ali se nastavaneprekidno odr�avala. Zbog visokogsnijega i leda put do škole bio jeote�an. Uèenici su uredno pohaðalinastavu iako veæina �ivi udaljeno odškole.U školi smo imali male sveæanosti uzr a z n e p r i g o d e . P r i g o d n i mprogramom obilje�ili smo Danekruha. Na blagoslov nam je došaovlè. Zdenko Skender te je blagosloviokruh kojega su uèenici donijeli uškolu. Za Sv Nikolu priredili smoprogram za roditelje i predškolskudjecu iz mjesta. Obilje�ili smo Bo�iæ,Valentinovo, Uskrs i Majèin dan.Bili smo u Karlovcu zajedno suèenicima iz Tounja. Gledali smolutkarsku predstavu Palèiæ ukazalištu Zorin dom. Posjetili smonarodnu knji�nicu Ivan GoranKovaèiæ i Gradski muzej u Karlovcu.Bli�i nam se kraj ove školske godine.Sunce je jaèe zagrijalo što je znak daæe brzo doæi kraj. Uèenici æezaslu�eno otiæi na odmor, a njihovaškola kraj stare lipe vjerno æe ihèekati do jeseni.

Tanja �upaniæ

32


MOJ MODRUŠ

Modrušu, kako si lijep! Iza tebebogata je prošlost. Mnogo toga sipropatio još iz davnih vremena.Svi ti se dive i dolaze gledati tvojabrda, doline, livade, kuæice i staruGradinu. Volim se šetati i divititvojoj ljepoti. Tvoj krajolik je lijep.Zelen u proljeæe, sunèan ljeti,crveno-�ut u jesen i bijel zimi.Tvoja ljepota nije prolazna.Tvoja slava �ivjet æe vjeèno usrcima svih nas koji te volimo ikoji te nikad neæemo zaboraviti.

Ana Antonèiæ,2. razred

U mom zavièaju ima punodrveæa i raznih �ivotinjica.Meni je lijepo �ivjeti uModrušu. Najljepše mi jekad idem u školu sprijateljima, jer onda vidimGradinu. Ona širi još veæuljepotu moga zavièaja.

Luka Vidoš,1. razred

33


MOJ MODRUŠ

Modruše lijepi zavièaju mojja tebe volim i bit æu zauvjek tvoj.

U proljeæe si pun lijepoga cvijeæaal na�alost i sve više smeæa.

Na vrhu Frankopana gradahrvatski se barjak vijecrven, bijel i plaviSveto Trojstvo se slavi.

Ante Filipoviæ,4. razred


34


35

MOJ MODRUŠ


36


37

Raslinje prijeti ostacimazidina tvrdoga Tr�an-grada!Korijenje drveæa razarazidove!


38

skini list

Documents