Skender Kulenovi - PonornicaO romanu- Svoj romanPonornicaSkender Kulenovije objavio tek godinu dana uoi smrti. RomanPonornicatematski je vezan za onaj period bosanske povijesti kad je stara carevina sa svojim civilizacijskim sklopom ve dovoljno davno izvan Bosne, a nova ve unijela svoj red i svoje obiaje. Niti je jedna dovoljno umrla niti je druga dovoljno iva, a odsjaj i jedne i druge ve se se taloe u svakoj od linosti ovog romana."Austrijska tema" u bosanskohercegovakoj literaturi nametala se skoro sto godina, a naroito je prisutna u bonjakoj knjievnosti. Ona je za bonjakog pisca i dalje opsesivna, jer ni danas se njegov svijet nije odrekao civilizacijske vezanosti za "turski" orijentalni svjetonazor, a prihvatio je "austrijski", zapadni Weltanschaung. Zato Kulenovieva tema i jest ponornica sa dosad stogodnjim tokom za koju ne vjerujem da je nala svoju definitivnu ponikvu. Konkretno, KulenovievaPonomicatematski je ula u avliju, u onaj smaragdni prostor iza avlijskog zida, u senzibilitet i rafinman o kome je on pisao u izvrsnom esejuIz smaragda Une('Grozdanin kikot' Hamze Hume). Taj rafinman, ta senzibilnost, to je korijen ove teme. Zbog dubine njihovih ivih zila roman "Ponornica" tematski je i kompozicijski toliko razuen. Jednostavna formulacija teme: raslojavanje koje prijeti raspadom jedne patrijarhalne bonjake begovske porodice je sutinski tana i, kao i sve dijagnoze te vrste, uvijek preiroka openita.Ovaj roman je po tematskom svome odreenju i roman linosti, i drutveni, i povijesni roman, i porodina hronika, a za sva ta formalna odreenja u tematski razuenom toku moe se nai potvrda. Onaj dio fabule koji je posveen Muhamedovu ivotu, kroz iju se linu prizmu prelomila cijela "Ponornica", tematski je i fabulativni okvir svih dogaanja tako da on odreuje i kompozicijsku strukturu romana. Roman poinje Muhamedovim sjeanjem na ljetni raspust koji je, kao student El - Azhara, najstarijeg sveuilita na svijetu, proveo u zaviaju. Zapravo "Ponornica" poinje pismom, motom, koje je Muhamed davne kairske godine primio od roake Senije, a ija se reenica "Eto ih tamo, nek rade to hoe" provlai i osjenava Muhamedov simbolini, a opet relativni, odnos prema svijetu.Muhamed svoju ponornicu pie kad Senijino pismo "list iz kolske pisanke, poutio poslije etrdeset godina, lei sada na mom radnom stolu, pokraj moje suhe, ute ruke pune ve starakih pjega i kvrga zelenih vena" i tako daje vremenski okvir fabuli kojom ce "Ponornica" protjecati kao prvi dio zamiljene i neostvarene tetralogije. Tema raspada patrijarhalne porodice, toliko prisutna u junoslavenskim literaturama, ovdje je samo pokretaki, i to vanjski, ali stalno lebdei, prijetei fatum. Meutim, za razliku od ranije tretirane ove tematike realistikog i postrealistikog perioda naih literatura, Kulenoviev tretman je podrazumijevanja raspada ve odavno razasute porodice.Roman Ponornica prva je kritika bosanskoga begovata u bonjakoj literaturi, analiza njegovog ekonomskog, socijalnog i moralnog propadanja prema kojem Skender Kulenovi nije pokazivao previe sentimentalnosti. Muhamed - beg, kojeg, naravno, ne moemo bezrezervno poistovjeivati sa piscem Ponornice, otuen je od svoga zaviaja i od svojih duhovnih izvorita, od islama prije svega, pa mu i ne pada teko poraz u nadmetanju "kamena s ramena" sa kmetovskim mladiima u begova Filipovia. Prije bi se moglo rei da je Muhamed - beg u potpunosti svjestan kraja begovata i nadolazee budunosti u kojoj e nekadanja begovska slava ostati samo kao daleka i lijepa uspomena ili kao epska la ispjevana od naruenog kmetovskog pjevaa. Ipak, njegov je odnos prema tome naprasno degradiranom svijetu, iz kojeg je i sam potekao, bio duboko ambivalentan: koliko god ga je kritikovao i od njega se udaljavao, toliko ga je i volio i proivljavao kao samozatajnu i vrijuu ponornicu u svome biu. Ova je ambivalencija moda bila i izraz Skenderove raspoluenosti izmeu svjesno izabrane socijalistike ideologije i roenjem dodijeljenog begovskog aristokracizma.U Skenderovoj spisateljskoj linosti sukobljavali su se, tako, komunista i beg, to je djelimino preneeno i na lik Muhamed-bega u kojemu su se sueljavali svjetovnjaki orijentiran intelektualac i begovsko dijete poslato u "El Azhar" da se islamski obrazuje. Muhamed-beg je sve vie ostajao bez titule uz svoje ime, ba kao to je u kuu Skendera Kulenovia, zahvaljujui njegovu ocu, nezaustavljivo ulazio evropski nain ivota, o emu je Skender gotovo sa ponosom pisao u eseju o Mauraniu: - Moj otac je u nau kuu unio evropski nain ivota, i ja sam za drukiji saznavao samo kod susjeda i roaka. Iako beg, nije bio obrazovan, ali je vidio svijeta, Carigrad, Be i Petu, znao je turski i neto njemaki, sve je kod njega bilo "ala franca" (alla franca je znailo: navijati sat po evropskom vremenu, jesti viljukom i noem itd.), i govor i nain odijevanja, ne samo nas sinove nego - to je bio rijedak sluaj - i kerku dao je na kole, hvalio Kemala, demonstrativno nosio eir, kajao se to na vrijeme nije prodao zemlju i kmetove, pa sve uloio u trgovinu, ismijavao zbog zaostalosti hode, kadije, muftije - sve do reis - ul - uleme.Glavni lik MuhamedSporedni likovi - Senija, Djed, Muftija, NenaTema - raspad patrijarhalne porodice

Skender Kulenovise rodio 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je zavrio osnovnu kolu, a potom nakon naglog osiromaenja porodice (agrarna reforma) prelazi u majino rodno mjesto Travnik gdje od 1921. do 1930. godine kao vanjski uenik pohaa Jezuitsku gimnaziju. U treem razredu gimnazije javio se prvim knjievnim radom (soneti Ocvale primule ). Od 1930. godine studira pravo na zagrebakom sveuilitu. 1933. postaje lan SKOJ - a, a 1935. KPJ. Surauje u brojnim listovima i asopisima, a 1937. godine sa Hasanom Kikiem i Safetom Krupiem pokree u Zagrebu muslimanski asopis Putokaz.Nakon rata bio je kazalini dramaturg u Sarajevu, a kasnije obavljao razne politike dunosti u Beogradu. U posljednjem razdoblju ivota ivio je preteno u Mostaru. Kulenovievo djelo u anrovskom i poetikom pogledu obiljeeno je snanim kontrastima.Poeo je ciklusom sonetaOcvale primule(1927), u kojemu je ve kao gimnazijalac pokazao izrazito artistiko umijee u toj najteoj pjesnikoj formi. Sonetu se vratio i mnogo godina kasnije, ve pri kraju knjievne karijere, obogativi nau knjievnost dvama pjesnikim remek - djelima (Soneti 1968, Soneti 1974). U meuvremenu,Kulenovije apsolutnu pjesniku slavu u Jugoslaviji postigao partizanskom poemom eruptivne snage, otvorenoga stiha i simfonijske formeStojanka majka Kneopoljka(1942), te drugom iz istoga inspirativnog vrelaeva(1952). Posthumno je otkriven i objavljen rukopis poemeNa pravi sam ti put, majko, izio, sasvim drukijega, intimistikog karaktera. Kulenovi je objavio nekoliko drama:A ta sad?(1946),Djelidba,Veera(1947), zbirki pripovjedaka:Divanhana(1972),Gromove ule(1975), te pred kraj ivota romanPonornica(1977), koji je po nekim naznakama bio zamiljen kao velika obiteljska trilogija.Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.