SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE

• Istra + Kvarner

• 6296 km2, 498.000 stanovnika, 79 st/km2 (11,1% površine i 11,7% stanovništva Hrvatske)

• vapnenci + dolomit • paleogeni fliš

• na Lošinju, Susku i Unijama pješčane naslage

Rijeka

• Rijeka - na mjestu gdje se Jadransko more duboko uvuklo u europsko kopno i najviše približilo srednjoj Europi i srednjem Podunavlju

• križanje dva velika transeuropska prometna pravca: preko Postojnskih vrata (“jantarski put”) i preko Gorskog kotara

• topografski smještaj: na sjev. obali Riječkog zaljeva, na ušću Rječine u more - povijesna jezgra današnje Rijeke

• povoljan pristup i s kopna i s mora (Vela, Srednja i Mala vrata) + dubina mora (oko 60 m)

• klimatska obilježja: relativna zaklonjenost od bure i juga; znatno više padalina (oko 1700 mm) i nešto oštrije zime nego ostali dijelovi Primorja submediteranska klima i vegetacija

• teritorijalno širenje - uz obalu, uzduž primorske padine, ali u novije doba i u visinu - ipak, obalna izduženost

• nakon 2. svj. rata teritorijalna ekspanzija - deagrarizacija prigradske zone i urbanizacija

• Riječka urbana regija

• Faze razvoja Rijeke• ilirsko naselje Tarsia• rimskaTarsatica - na važnom

prometno-strateškom položaju (rimska cesta iz Aquileje u Senj i dalje u Panoniju)

• u 7. st. - Hrvati - na mjestu porušene Tarsatike novo naselje - granični položaj između Meranije i preostale Hrvatske

• u 13. st. - Trsat i Rika

• od 2. pol. 15. st. u vlasti Habsburgovaca – na mjestu današnjega Starog grada ograđena zidinama (4000 stanovnika) - obrt, trgovina i pomorstvo; lučko-trgovačke funkcije + prerađivačke djelatnosti (mlinarstvo, brodogradnja, štavljenje kože…)

• 16. st. - kriza trgovine i pomorstva (do poč. 18. st. Rijeka se po značenju ne izdvaja od susjednih kvarnerskih luka: Bakra, Kraljevice i Senja)

• prekretnica od poč. 18. st. do 1. svj. rata – 2 faze

• 1. faza: do sredine 19. stoljeća– slobodna luka (1719), lazaret (1722), prve

ceste sa zaleđem (Karolina, 1728) i prve industrije (rafinerija šećera, 1750) privilegije za razvoj pomorske trgovine i industrije razvoj i širenje luke

– Austrija ipak favorizira razvoj Trsta

• 2. faza: do 1. svj. rata – razvoj Rijeke kao velike europske luke– željezničke veze sa zaleđem (1873)– novi lučki bazen– razvoj trgovine, pomorstva, brodarstva i industrije

prostorno širenje grada i porast broja stanovnika– početak razvoja Sušaka, istočnog predgrađa– 1913. maksimalni promet riječke luke (sa Sušakom) -

više od 2 milijuna tona – vodeća luka mađarskog dijela AU monarhije

• demografski razvoj: – 1794. - 6 800 st. (+ Sušak 150)– 1851. - 12 600 st. (+ 460)– 1857. - 15 300 st. (+ 1000)– 1910. - 49 600 st. (+ 5700)

• dolazak stranaca, promjena nacionalnog sastava (1857. g. 92% Hrvata, 1910. 40%)

• nakon 1. svj. rata granica na Rječini - Rijeka pripala Italiji, Sušak Jugoslaviji pad značenja Rijeke, a porast Sušaka; ukupan promet ispod 1,5 milijun tona

• procvat Sušaka - razvoj trgovine i pomorstva, nova industrija najvažnija luka Jugoslavije, osim Dubrovnika, najznačajnije središte jugoslavenskog brodarstva porast stanovništva: 1931. Sušak 16.100 st., Rijeka 52.700 st.

• na kraju 2. svj. rata njemačka vojska razorila više od 90% lučkih i industr. postrojenja

• nakon 2. svj. rata Rijeka i Sušak ponovo jedinstvena cjelina - glavna jugoslavenska luka i važna tranzitna luka za Mađarsku, Austriju i Čehoslovačku porast lučkog prometa proširivanje riječkog lučkog bazena + gradnja prostorno dislociranih novih lučkih bazena (Bakar, Urinj, Bršica, Omišalj, Škrljevo) - riječki lučki sustav

• maksimalni promet - 20 mil. tona 1980. - 2/3 prometa svih hrvatskih luka

• krizno razdoblje 1990-ih, nakon toga oporavak – 2005: 12 mil. tona (4,8 mil. t + 7,1 mil. t nafte); istodobno Koper 13 mil., Trst 40 mil. tona); 2012. – 4,5 mil. tona (bez Omišlja)

– Riječko-sušački bazen - generalni teret, drvo, kontejnerski i Ro-Ro terminal i žitni silos

– Bakarsko-urinjski bazen – rasuti (željezna ruda, ugljen) i tekući tereti (rafinerija Urinj)

– Omišaljski bazen - terminali Jadranskog naftovoda i INA-Petrokemije

– Raški bazen (luka Bršica) - drvo i stoka

– Škrljevo – skladišta– potencijalno Plomin - ugljen

• jačanje industrije i drugih funkcija, širenje grada, izgrađene nove gradske četvrti, porast broja stanovnika– 1948. 68.800 st.– 1971. 133.000 (udvostručenje 1948-71)– 1991. 168.000– 2001: 144.000 – 2011: 128.384 (1991-2011. smanjenje 24%)

• nakon 2. svj. rata ekspanzija u ruralnu okolicu (Vežica, Zamet i dr.); jak utjecaj na prigradsku zonu - preobrazba sela Kastavštine, Grobinštine, Kostrene… intenzivna deagrarizacija i urbanizacija (postaju prigradska naselja i dio su riječke urbane aglomeracije)

• gradnjom mosta na Krku zona urbanizirane regije proširila se i na sjev. dio Krka

• u područje Riječke urbane regije danas ulazi Opatijsko primorje (+ Crikveničko primorje) - kontinuirana urbanizirana zona

• Riječka urbana regija: oko 220.000 st. (57% u RI, 43% u okolici; 1991. 66:34% decentralizacija)

• problem prometa u gradu - “usko grlo” nužno premještanje željezničke stanice i izgradnja cestovne zaobilaznice

Opatijsko primorje

• fizionomski dio Istre, funkcionalno garvitira Rijeci

• tri zone: obalno područje, prigorski pojas Učke i prigradsko područje Rijeke oko Matulja (bivša općina Opatija)

• naseljenost od prethistorije (gradišća: Brseč, Mošćenice, Veprinac, lovransko gradišće) - ograničena ratarsko-stočarska proizvodnja s maritimnom djelatnošću kao dopunskom

• prvo veće naselje na obali je Volosko - stalna naseljenost od 16. st.

• u 17. i 18. st. male gospodarske depandanse na obali - postaju samostalna naselja u 2. pol. 19. st.

• 1857. – 19.000 stanovnika (sva priobalna naselja ukupno 4000 st. - najveći Lovran 1500 st., upravno središte Volosko 1200 st.)

• Opatija se razvija od sr. 19. st. - turistička valorizacija -razvoj zimskog i lječilišnog turizma

• spajanje Opatije i Voloskog jedinstvena turistička aglomeracija (1910. oko 6500 st.)

• postupni razvoj ostalih naselja (Ika, Ičići, Medveja, Mošćenička Draga) jedinstvena priobalna zona naseljenosti – 1910.: 1/3 stanovnika cijelog područja, između dva svj. rata više od ½) + deagrarizacija (1900. 75% poljoprivr. stan., 1921. 25%)

• promjene u turist. strukturi – nekad ekskluzivno zimovalište s razvojem lječilišne djelatnosti, danas ljetovalište

• do 1. svj. rata najvažnija hrv. turist. regija: 1 milijun noćenja 1913.; između dva svj. rata opadanje prometa (tal. uprava); nagli rast 50-ih godina, ali nikad više vodeće značenje

• danas u turist. ponudu uključena stara prigorska naselja revitalizacija više zone (npr. Veprinac 1971. 580 st., 1991. 740 st., 2001. 840 st., 2011. 980 st.)

• problemi: skučenost prostora, rano zasjenjenje, "usko grlo" prometa

• 28.500 stanovnika (1991: 29.800 st.):– priobalna naselja – 13.100 st. (46%)– naselja u višoj zoni - 5400 st.– naselja prigradskog područja RI – 10.000 st.

• od 1991.-2011. najviše porasla naselja najbliža Rijeci (Matulji, Jušići, Jurdani, Mučići, Mihotići, Pobri, Kučeli, Rukavac…)

• Opatija 6700 st., Lovran 3300 st., Matulji 3700 st.

Istra

• 90% površine poluotoka• Istarska županija: 2813

km2, 208.000 st.; 74 st/km2

• tri dijela:– 1. istarski ravnjak (zapadna

Istra)– 2. središnja ili unutrašnja

Istra– 3. Ćićarija i Učka

• Razvoj naseljenosti i kulturnog pejzaža

• u predantičkom razdoblju gradinska naselja ("kastelijeri") na uzvišenjima – gl. središte Nezakcij

• u rimskom razdoblju centri u priobalju (Pula, Poreč, Rovinj, Novigrad, Umag) – najveće prometno-trgovačko središte Pula

• u zaleđu intenzivno korištene agrarne površine (ageri) novi agrarni pejzaž priobalja

• srednjovjekovno razdoblje - nova hrvatska kolonizacija u unutrašnjosti hrvatsko stan. postaje dominanatan element

• u 9. i 10. st. područje oko Raše dolazi u sastav srednjovj. hrv. države

• nakon 14. st. obalni dijelovi pod vlašću Venecije, sr. Istra pod Habsburgovcima (podjela sve do kraja 18. st.)

• sukobi za vlast negativan utjecaj na razvoj naseljenosti demogr. gubici uzrokovani ratovima i bolestima kolonizacija stočarskog stanovništva iz dinarskog prostora nastanak brojnih malih disperznih naselja u unutrašnjosti Istre i na Ćićariji pojačan intenzitet stočarskog iskorištavanja

• gradovi u priobalju nakon 15. st. u posjedu Venecije; gube svoju nekadašnju veću ekonomsko-polit. autonomiju stagnacija i pad važnosti

• u 19. st. razvoj agrarne proizvodnje na zaravnima jugozap. Istre i u priobalju; utjecaj Trsta i Pule agrarna specijalizacija, najintenzivnija na starim ant. agerima

• priobalje i zaravni jugozap. Istre - specijalizirana proizvodnja (vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, proizvodnja žitarica)

• unutrašnjost - tradicionalna polikulturna ekonomika i sitno stočarstvo

• deagrarizacija prije 1. svj. rata povezana s emigracijom propadanje starih akropolskih naselja (to se nastavilo i kasnije, pod Italijom i nakon oslobođenja)

• Kretanje broja stanovnika - četiri razdoblja:• 1. 1857-1910. – stalno povećanje (1857:

118.000 st., 1910: 237.000 st.) – uk. porast 100%– značenje Pule kao gl. austrijske ratne luke– razvoj specijalizirane poljoprivrede za potrebe

gradova i velikog tržišta kontinentalne Austro-Ugarske

• 2. 1910-31. – smanjenje 5,5%– u sklopu Italije nasilna preorijentacija u

poljoprivredi (uništeno vinogradarstvo, poticana proizvodnja pšenice); kriza ribarstva i brodarstva emigracija (iselilo oko 30.000 ljudi; donekle kompenzirano doseljavanjem iz Italije)

– Bujština i osobito Labinština (eksploatacija ugljena) populacijski rastu

• 3. 1931-53. – nastavak neg. demogr. trendova (ekon. kriza, rat) – emigracija tal. stanovništva

• 4. nakon 1953. – lagani porast, uz velike unutrašnje razlike – Rovinj i naročito Pula (s obnovljenom industrijom,

vojnom i upr. funkcijom) imaju stalan rast – 1971: 176.000 st.– unutarreg. prerazmještaj preseljavanja iz

unutrašnjosti prema obali

• oblici naselja:1. veća grupirana naselja uz obalu

2. grupirana naselja na povišenim zonama, tzv. akropolska naselja

3. mala raštrkana naselja (zaseoci od nekoliko kuća)

• danas prevladavaju mala naselja; od ukupno 700, više od polovice ima manje od 100 stanovnika (grad Buzet: 70 naselja, 62

ispod 100 st.; grad Poreč: 53/30) – mnoga od njih imaju patronimička imena

• pad broja stanovnika većine naselja povećanje broja malih naselja izumiranje naselja (posebno na Ćićariji)

• na zap. obali nekoliko starih gradića čije su jezgre na poluotocima – značajni kult.-pov. sadržaji i dobar prom.-geogr. položaj uvjetovali su razvoj turizma; Rovinj (13.100 st.), Poreč (9800 st.), Umag (7300 st.), Novigrad (2600 st.), Vrsar (1800 st.)

• uz njih nove turističke zone i naselja

• turizam na ist. obali slabije razvijen – samo Rabac (1400 st., nekada malo ribarsko naselje)

• akropolska naselja unutrašnje Istre stvaranje novih naselja u podnožju (Fontana u podnožju Buzeta...) težište premješteno u podgrađa

• Buje (2700 st.), Buzet (1700 st.), Motovun (480 st.) i dr.

• u Labinštini eksploatacija ugljena - nova rudarska naselja Raša, Podlabin, Podpićan

• Labin (6900 st.), Raša (1400 st.)• posebno značenje Pazina (4400

st.) – u prošlosti kulturno središte istarskih Hrvata, danas prometno, ekonomsko i kulturno središte Istre te županijsko središte (s razvijenom industrijom)

• koncentracija naseljenosti u 11 centara-jezgara polariziranog razvoja (Pula, Poreč, Rovinj, Buje, Buzet, Pazin, Labin, Umag, Vrsar, Raša, Novigrad); centralnomjesne funkcije + industrija polarizacija funkcije rada

• južna Istra – 8 naselja s više od 1000 st. – ukupno 1/3 st. (71.400 st.)

• dominacija Pule – izrazita urbana primarnost koja se ipak smanjuje– 2011. g. odnos Pula: Rovinj = 1:4,4 (1991. g. 1:5)

• polarizacijski razvoj na tri razine: 1. u okviru čitave Istre (na obali - litoralizacija), 2. u južnoj Istri (oko Pule) i 3. na razini bivših općina

• migracije selo-grad i unutrašnjost-obala nejednaki regionalni razvoj dinamičniji razvoj gradskih naselja na obali i općinskih središta

• unutrašnja Istra poseban problem Pazin kao županijski centar

• unutrašnja Istra ima emigracijski karakter, obalna imigracijski

Pula• u antici Colonia Pietas Iulia

Pola (35000 st.) – vojno-strateško značenje

• nakon toga sve do poč. 19. st. malo selo

• od sredine 19. st. – procvat (do 1. svj. rata) – glavna austrijska ratna luka

• faktori razvoja: povoljan geogr. smještaj i položaj - dobra zaštićenost s kopna i mora, povoljne dubine mora porast broja stanovnika: – 1857. – 3 600– 1880. – 25 600– 1910. – 59 600

• nakon 1. svj. rata pad značenja, nakon 2. svj. rata ponovni porast– 1921. – 38.600– 1931. – 44.600– 1948. – 21.100– 2001. – 58.600– 2011. – 57.500

• industrija, turizam• prometno čvorište (međunarodna zračna luka) i

trgovačko središte • u okolici - Vodnjan (3600 st.), Fažana (2000 st.),

Valbandon (1600), Galižana (1500 st.), Medulin (2800 st.), Ližnjan (1300), Marčana (1100 st.)…

Vinodol (Crikveničko

primorje)

• tri longitudinalne reljefne zone:

1. primorsko bilo

2. unutrašnja flišna udolina

3. strmi kontinentski odsjek

• struktura reljefa i klimatske prilike brojni izvori – veći broj kaptiran je za lokalne vodovode pojedinih naselja

• veća važnost vrela u prošlosti; nedovoljna za suvremenu vodoopskrbu

• emigracijsko područje, posebno od kraja 19. st.

• težište naseljenosti do druge polovice 19. st. u unutrašnjoj flišnoj zoni, nakon toga na obali brzo opadanje stanovništva unutrašnjih naselja, a razvoj naselja u primorskoj zoni – jedinstvena urbanizirana zona sa središtem u Crikvenici

• razvoj turizma od 1880-ih godina• turist. centri: Selce, Novi – stalan porast turist.

prometa• od 1970. najvažnija turistička zona na Kvarneru

(327.000 turista, 2 mil. noćenja 2011.)• razvoj turizma aktiviranje unutrašnje zone

(poljoprivredni proizvodi te uslužne i uslužno-proizvodne aktivnosti)

• ukupno priobalna zona 15.700 st. (79%); unutrašnjost: 4100 st. (21%)

• 1991.-2011. blagi porast br. stan. (1991: 19.200 st., 2001: 19.800 st.)

1857. 1900. 1961. 1991. 2001. 2011. Crikvenica 1226 2683 3157 5763 7121 6860 N. Vinodolski 2369 2552 2075 3851 4119 4005 Selce 1372 1515 955 1439 1623 1553 Dramalj 216 483 485 1230 1456 1485 Jadranovo 270 478 439 505 1148 1224

• naselja u unutrašnjosti

• 1971. 1991. 2001. 2011. maksimum • Bribir 118 113 1753 1695 1900: 312• Drivenik 61 58 325 308 1900: 109• Gradac 101 134 (dio Bribira) 1900: 207• Grižane 144 153 840 953 1910: 443• Kostelj218 160 (dio Bribira) 1910: 727• Ledenice 317 181 172 173 1869: 1474• Tribalj 145 188 612 621 1931: 254