sistemi
TRANSCRIPT
PRVA PREZENTACIJA (Zdravstveni sistem – osnovne funkcije)
Zdravstveni sistem
Zdravstveni sistem uključuje sve učesnike, institucije, resurse potrebne za preduzimanje aktivnosti koje
kao osnovni cilj imaju poboljšanje zdravlja.
Model Svjetske zdravstvene organizacije
SZO je odredila i tri primarna cilja za zdravstveni sistem:
- dobro zdravlje
- odgovornost za očekivanje stanovništva
- fer finansijsko učešće
Iako je osnovni cilj zdravstvenog sistema
poboljšanje zdravlja stanovništva, ostali
intermedijarni ciljevi su:
1. odgovornost za stanovništvo kojem se pružaju usluge kroz zdravstveni sistem
2. određivanje načina i okolnosti u kojima se korisnici tretiraju
3. osiguravanje finansijskih sredstava za plaćanje usluga
SZO je odredila četiri glavne funkcije za dostizanje ciljeva u zdravstvenom sistemu:
– Odgovorno upravljanje
– Finansiranje
– Resursi
– Pružanje usluga
Odgovorno upravljanje:
1. Generiranje inteligencije
2. Formulisanje strateskih politickih smjernica
3. Osiguravanje alata za provedbu: ovlasti, poticaja i sankcija
4. Gradjenje koalicija
5. Osiguranje uskladjenosti izmedju politickih ciljeva i organizacijske strukture i
kulture
6. Osiguranje odgovornosti
- Efikasne usluge impliciraju pružanje usluga na pravi način («doing things the right way»), u
skladu sa predodredjenim kritrijumima izvršenja, blagovremenost i dostupnost usluga
- Efektivne usluge impliciraju pružanje pravih usluga («doing the right thing») da bi se osigurala
izabrana organizaciona kriterija izvršenja, kvalitet i svrsishodnost usluga.
- Izvrsnost usluga implicira strateško pozicioniranje organizacije unutar dostizanja zadovoljstva
korisnika, diferencijacija i prepoznavanje profesionalne osobenosti
Finansiranje
Finansiranje zdravstvenog sistema je proces kojim se prihodi prikupljaju se iz primarnih i
sekundarnih izvora, akumuliraju se u fondove i alociraju se na specifične aktivnosti pojedinih
usluga
Za potrebe analize finansiranja zdravstvenog sistema se dijeli u tri podfunkcije:
1. Prikupljanje prihoda
2. Udruzivanje sredstava u fondove
3. Kupovina usluga
Pružanje usluga
• Lične zdravstvene usluge su konzumirane od pojedinaca bilo da su preventivne, dijagnostičke,
terapijske ili rehabilitacijske
• Ne-lične zdravstvene usluge su ili kolektivne (npr. masovne zdravstvena edukacija) ili usluge u
okolišu (npr., osnovna sanitacija)
Model „Kontrolne dugmadi“ – Harvardski model
Termin “kontrolna dugmad“ je korišten metaforički u smislu mehanizama kojima je potrebno
regulisati izvršenja u zdravstvenom sistemu, kao vrlo kompleksnom sistemu, tako da bi se došlo
do boljeg rezultata
DRUGA PREZENTACIJA ( Zdravstveni kadar I zdravstvene usluge)
Zdravstveni kadar je vitalni podsistem zdravstvenoga sistema neophodan za upravljanje i
pružanje zdravstvenih usluga u svim zemljama
Strateški cilj svakog zdravstvenoga sistema je:
• imati zdravstveni kadar sa pravim vještinama na pravom mjestu koji rade prave stvari!
• Sa stanovištva menadžmenta okvir za radnu snagu se fokusira na modulirajući uloge tržišta rada
i djelovanja države u ključnim odlučivanjima
– Ulaz radne snage: priprema radne snage kroz strateška ulaganja u obrazovanje i prakse
učinkovitog i etičkog zapošljavanja
– Radna snaga: jačanje izvršenja zdravstvenoga kadra kroz bolje upravljanje radnicima i u
javnom i privatnom sektoru
– Izlaz radne snage: upravljanje migracijama u cilju smanjenja rasipnog gubitka ljudskih
resursa
Zdravstveni radnici prema stepenu stručne spreme i profilu
• Visoka stručna sprema
– doktori medicine
– doktori stomatologije
– magistri farmacije
– ostali zdravstveni radnici sa visokom stručnom spremom
• Viša stručna sprema
– zdravstveni radnici sa višom stručnom spremom
• Srednja stručna sprema
– zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremom
Ko su zdravstveni saradnici ?
Zdravstveni saradnici su lica koja nisu završila obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a rade u
zdravstvenim ustanovama i učestvuju u dijelu zdravstvene zaštite
Zdravstvena djelatnost
Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove i privatna praksa pod uslovima i na način
propisan zakonom, propisima o zdravstvenom osiguranju i propisima o ustanovama.
Zdravstvena djelatnost obavlja se na
– Primarnom
– Sekundarnom
– Tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.
ZDRAVSTVENE USTANOVE PZZ
1. DOM ZDRAVLJA
2. AMBULANTE PORODIČNE MEDICINE
3. CENTRI ZA MENTALNO ZDRAVLJE U ZAJEDNICI
4. CENTRI ZA FIZIKALNU REHABIKITACIJU U ZAJEDNICI
5. USTANOVA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ
6. USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU U KUĆI
7. APOTEKE
Dom zdravlja
Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu određenog
područja (općine) u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Zdravstvena zaštita na primarnom nivou se provodi kroz rad sljedećih službi:
1. Porodičnu medicinu
2. Zdravstvenu zaštite djece i omladine
3. Polivalentnu patronažnu u zajednici
4. Higijensko-epidemiološku zaštitu
5. Hitnu medicinsku pomoć
6. Zaštitu reproduktivnog zdravlja žena
7. Zdravstvenu zaštitu kod nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja;
8. Fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici
9. Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, kao dio medicine rada, ako je ugovorena sa poslodavcem
10. Stomatološku zaštitu
11. Laboratorijsku i radiološku dijagnostiku primarnog nivoa
12. Apotekarsku djelatnost
Zdravstvena zaštita na primarnom nivou obuhvata:
1. Praćenje zdravstvenog stanja stanovnika i provođenje mjera za zaštitu i unapređenje zdravlja
stanovnika
2. Prevenciju, liječenje i rehabilitaciju bolesti i povreda
3. Otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti
4. Specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu mladih, naročito u osnovnim i srednjim školama, te
visokim školama na svom području
5. Imunizaciju protiv zaraznih bolesti
6. Liječenje i rehabilitaciju u kući
7. Palijativnu njegu
Zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou obuhvata:
• Specijalističko-konsultativnu zdravstvenu djelatnost kroz pružanje vanbolničkih usluga i
obezbjeđuje podršku primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj djelatnosti, a sa ciljem povećanja
stepena rješavanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijeg korišćenja resursa u
zdravstvu
Ambulanta porodične medicine
Ambulanta porodične medicine je dio zdravstvenog sistema u kojoj se promocijom zdravlja,
sprečavanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem, liječenjem bolesti i rehabilitacijom obezbjeđuje
primarni nivo zdravstvene zaštite.
Centar za mentalno zdravlje u zajednici
• Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja promociju i prevenciju mentalnog zdravlja,
rehabilitaciju mentalno oboljelih lica, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, te brigu i pomoć
onesposobljenih
Centar za fizikalnu rehabilitaciju u zajednici
• Centar za fizikalnu rehabilitaciju obavlja:
– zdravstveno promotivni rad iz oblasti fizikalne medicine;
– vanbolničke terapeutske i rehabilitacione postupke iz domena fizikalne medicine;
okupacione tretmane;
– testiranje i procjena testova.
Ustanova za hitnu medicinsku pomoć
• Ustanova za hitnu medicinsku pomoć je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne
medicinske pomoći i obezbjeđuje prevoz oboljelih, stradalih i povređenih u odgovarajuću
zdravstvenu ustanovu i pruža medicinsku pomoć za vrijeme prevoza.
Ustanova za zdravstvenu njegu u kući
• Ustanova za zdravstvenu njegu u kući je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i
rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora medicine-porodičnog liječnika
Apoteka
• Apoteka je zdravstvena ustanova koja
– vrši nabavku lijekova i medicinskih sredstava, skladištenje
– čuvanje pod propisanim režimom
– izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava
– izradu galenskih i magistralnih pripravaka u skladu sa propisom o apotekarskoj
djelatnosti.
Zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou obuhvata:
• U cilju obezbjeđenja potrebne dostupnosti zdravstvene zaštite, specijalističko-konsultativna
djelatnost iz opšte interne medicine, opšte hirurgije, neurologije, otorinolaringologije,
oftalmologije, ortopedije, dermatologije i radiološke dijagnostike primarnog nivoa organizuje se
tako da je korisnicima dostupna u opštini njihovog prebivališta u skladu sa propisom kojim se
utvrđuje osnovni paket zdravstvenih prava
Zdravstvena zaštita na tercijarnom nivou obuhvata:
• pružanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko-konsultativnih i bolničkih
zdravstvenih djelatnosti
• naučnoistraživački rad
izvođenje nastave na osnovu ugovora za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja
TRECA PREZENTACIJA (Zdravstvena zaštita – definicija i načela)
Pojam zdravstvene zaštite obuhvata organizovanu i sveobuhvatnu društvenu djelatnost u cilju
očuvanja zdravlja građana
Zdravstvena zaštita se definiše kao
sistem društvenih, grupnih i individualnih
mjera, usluga i aktivnosti u cilju:
1. unapređenja zdravlja - PROMOCIJA
2. sprečavanja bolestI - PREVENCIJA
3. ranog otkrivanja bolesti
4. blagovremenog liječenja
5. zdravstvene njege i rehabilitacije
Svako lice ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najvišeg
mogućeg nivoa zdravlja, u skladu sa zakonskim odrednicama
Nacela zdravstvene zastite:
1. Dostupnost zdravstvene zaštite
2. Pravičnost zdravstvene zaštite
3. Solidarnost u zdravstvenoj zaštiti
4. Sveobuhvatnost zdravstvene zaštite
5. Kontinuiranosti zdravstvene zaštite
6. Specijalizirani pristup
7. Stalno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite
8. Efikasnost zdravstvene zaštite
Koje vrste dostupnosti?
1. Fizička dostupnost – geografska, teritorijalna
2. Finansijska dostupnost
3. Kulturološka dostupnost
4. Dostupnost zdravstvenog kadra
5. Dostupnost materijalnih resursa
6. Dostupnost organizovanih zdravstvenih usluga
7. Dostupnost relevantnih zdravstvenih usluga
8. Blagovremenost i kontinuitet zdravstvenih usluga
9. Dostupnost kvalitetnih zdravstvenih usluga
PRAVIČNOST
• Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pružanja
zdravstvene zaštite po osnovu
• rase, pola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti,
političkog ili drugog ubjeđenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture,
jezika, vrste bolesti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta.
SOLIDARNOST
• Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti se ostvaruje organizacijom sistema zdravstvenog
osiguranja u kojem su svi građani obuhvaćeni zdravstvenom zaštitom i u kojem se
– bogati solidarišu sa siromašnim
– mladi sa starim
zdravi sa bolesnim i pojedinci sa porodicama.
SVEOBUHVATNOST
uključuje odgovarajuće mjere zdravstvene zaštite svih građana
KONTINUIRANOST/KONTINUITET
organizacija neprekidne zdravstvene zaštite stanovništva u svim životnim dobima, na svim
teritorijama, 24 sata
SPECIJALIZIRANI PRISTUP
Načelo specijalizovanog pristupa obezbjeđuje se organizovanjem i razvijanjem posebnih
specijalizovanih kliničkih, javnozdravstvenih dostignuća i znanja, te njihovom primjenom u
praksi
EFIKASNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
• Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se postizanjem
najboljih mogućih rezultata u odnosu na raspoložive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem
najvišeg nivoa zdravstvene zaštite, uz racionalno korišćenje raspoloživih resursa.
CETVRTA PREZENTACIJA (Zdravstvena zaštita –Mjere zdravstvene zaštite, Zdravstvena
tehnologija, Tradicionalna i savremena medicina)
Zdravstvenu zaštita je sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti u
cilju:
1. unapređenja zdravlja - PROMOCIJA
2. sprečavanja bolestI - PREVENCIJA
3. ranog otkrivanja bolesti
4. blagovremenog liječenja
5. zdravstvene njege i rehabilitacije
Mjere zdravstvene zaštite su standardni medicinski i drugi postupci
1. za dijagnozu zdravstvenoga stanja (zdravstvene potrebe)
2. za zdravstvene intervencije
(modifikacija toka bolesti i zdravstvenih procesa)
Mjere zdravstvene zaštite – prema ciljevima
PREVENTIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
- Cilj je sprečavanje nepovoljnoga zdravstvenoga stanja
KURATIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
- Cilj je liječenje i njega
Podjela moguća i na:
AKTIVNE MJERE
- Na svoju incijativu poduzimaju stručnjaci i aktivne mjere su, uglavnom, preventivne
PASIVNE MJERE
- Poduzimaju se na zahtjev pacijenata i bolesnika i pasivne mjere su terapijske ili kurativne
Prevencija bolesti
• Cilj stategija za prevenciju bolesti je
– Reduciranje bolesti
– Reduciranje determinanti/odrednica oboljenja
– Reduciranje faktora rizika u nastanku oboljenja
• Tradicionalna podjela prevencije oboljenja:
1. PRIMARNA PREVENCIJA
2. SEKUNDARNA PREVENCIJA
3. TERCIJARNA PREVENCIJA
Primarna prevencija
• Usmjerena na reduciranje broja novih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti (incidenca) kroz
aktivnosti usmjerenih na unapređenje opšte i lične higijene, pravilne ishrane, tjelesne aktivnosti
i zdravoga stila života.
Sekundarna prevencija
• Usmjerena ka reduciranju broja utvrđenih slučajeva poremećaja zdravlja ili bolesti u
stanovništvu (prevalencija) putem ranog otkrivanja bolesti u fazi kada se na ishod zdravlja može
djelovati korištenjem tehnika nadzora faktora rizika i otkrivanje neprepoznatljivih poremećaja
zdravlja u predsimptomskoj fazi bolesti
Tercijarna prevencija
Usmjerena ka reduciranju broja problema povezanih sa postojećim poremećajem zdravlja ili bolesti
putem mjera sprečavanja daljnje progresije bolest, smanjenja posljedica i komplikacija, kao i
prijevremene smrtnosti i invalidnosti
Preventivne intervencije
Podjela prema vrsi i fokusu aktivnosti:
1. UNIVERZALNE INTERVENCIJE – ciljaju na cjelokupno stanovništvo
2. SELEKTIVNE INTERVENCIJE – ciljaju na pojedinca ili poskupine stanovništva kod kojih je
rizik razvijanja poremećaja znatno veći od prosjeka
INDICIRANE INTERVENCIJE – ciljaju na visoko rizične skupine stanovništva koje imaju minimalne,
ali vidljive simptome, koji nagovještavaju pojavu poremećaja
Zdravstvena / Medicinska tehnologija
Sadržaj mjera zdravstvene zaštite čine stručni postupci – medicinska tehnologija
1. Tradicionalna medicina –
arapska medicina, kineska medicina,
“narodna medicina”
2. Savremena moderna “zapadna” medicina ili “naučna” medicina se razvija na iskustvu
tradicionalnih medicina
3. Alternativna medicina
Savremena moderna “zapadna” medicina ili “naučna” medicina se razvija na iskustvu
tradicionalnih medicina – u osnovi je alopatska medicina
Alopatska medicina- slijedi osnovno načelo da se liječenje provodi sredstvima koja djeluju
suprotno simptomima bolesti
Homeopatska medicina - slijedi osnovno načelo da se liječenje provodi vrlo malim dozama
lijekova koji u većoj količini izazivaju iste simptome
PETA PREZENTACIJA ( Finansiranje u zdravstvu)
Zdravstveni sistemi
Prema ekonomskom kriteriju:
1. Sistemi razvijenih zemalja
2. Sistemi zemalja u razvoju i tranzicijskih zemalja
Sistemi nerazvijenih zemalja
Prema administrativnoj strukturi:
1. od državne do privatizirane
2. od centralizirane do decentralizirane
3. od pluralističke do monističke
Prema mehanizmima finansiranja zdravstva:
1. Bizmarkov model
2. Beveridž model
3. Model privatnog osiguranja
4. Kombinovani model
BIZMARKOV MODEL
- To je najstariji sistem
- Glavni izvor sredstava za zdravstvenu zaštitu su sredstva socijalnog osiguranja
- Osiguranje od rizika plaćaju svi koji imaju bilo kakav dohodak
- Poslodavci i uposleni plaćaju doprinose po pravilu u jednakom iznosu
- Doprinosi dolaze u bolesničke kase ili osiguravajuća društva, koja su od države skoro potpuno
nezavisne, ali su (u različitoj mjeri) podvrgnute državnom nadzoru
BEVERIDŽ MODEL
• Pokrivenost stanovništva je postala univerzalna
• Zdravstveni fondovi su izgubili svoju nezavisnost i postali su dio javnog sektora
- Kao izvor finansiranja koriste se porezi skupljeni u državnom budžetu, što znači da sistem
zdravstvene zaštite ne raspolaže sopstvenim sredstvima
• Svi stanovnici (a ne samo zaposleni) imaju obezbjeđen pristup zdravstvenim uslugama pod
jednakim uslovima
TRŽIŠNI SISTEM
• Sistem privatnog osiguranja
• Široka lepeza formi i oblika osiguranja
• Glavni nedostaci ovog sistema su djelimična pokrivenost zdravstvenim osiguranjem i velike
razlike u dostupnosti zdravstvenih usluga
Modeli plaćanja u zdravstvenom sektoru
Opisani modeli plaćanja u zdravstvenom sektoru su:
1. Model naknade troškova korisnicima
2. Model ugovaranja usluga između osiguranika i davaoca usluga u zdravstvu
3. Model integracije osiguranja sa zdravstvenom službom
4. Mješoviti model
Model ugovaranja usluga između osiguranika i davaoca usluga u zdravstvu
• Ugovornim odnosom se definišu prava i obaveze između osiguranja i nezavisnih davaoca usluga
• Model ugovaranja usluga između osiguranika i davaoca usluga u zdravstvu podrazumijeva
različite mehanizme plaćanja zdravstvenih usluga
ŠESTA PREZENTACIJA (Međunarodna komparacija zdravlja, zaštite zdravlja i zdravstvenih sistema)
Instrumenti koji trebaju omogućiti praćenje zdravstvenog stanja stanovništva, odnosno direktno
mjerenje zdravstvenog progresa ili progresa u zdravlju su zdravstveni indikatori .
Komparacija vrijednosti
• Komparacija vrijednosti omogućava razmjenu iskustava i znanja i služi za:
• bolju analizu djelovanja i dostignuća zdravstvenog sektora
• bolje određivanja prioriteta
• bolju alokaciju resursa bolju unutrašnju i vanjsku komunikaciju
Zdravstveni indikatori EU – ECHI
1. Demografski i socio-ekonomski faktori
2. Zdravstveno stanje
3. Zdravstvene determinante
4. Zdravstvene usluge
5. Zdravstvene intervencije
Milenijumski razvojni ciljevi UN (MDG)
• Cilj 4: Smanjiti mortalitet djece (3 indikatora)
• Cilj 5: Poboljšati zdravlje majki (2 indikatora)
• Cilj 6: Boriti se protiv HIV / AIDS (6 indikatora)
SEDMA PREZENTACIJA (Medjunarodna zdravstvena saradnja)
• Aktivnosti u okviru medjunarodne zdravstvene saradnje pripadaju brojnim oblastima zaštite
zdravlja i mogu se grupisati u sedam tipova medjunarodnoga rada:
1. Kontrola epidemija i zaraznih bolesti koja pogadjaju više od jedne zemlje
2. Medjunarodna razmjena medicinskih i zdravstvenih informacija i iskustava uključujući
naučne baze podataka, publikacije, studijske boravke
3. Medjunarodna standardizacija vitalne statistike, bioloških preparata, opasnih droga i sl.
4. Kombinovana istraživanja, njihova koordinacija i pomoć kod istraživanja specifičnih
problema koji su zajednički za zemlje
5. Pomoć zemljama u razvoju, uključujući kontrolu epidemija, planiranje zdravstvene službe i
trening zdravstvenoga osoblja
6. Savjeti ministarstvima i vladama zemalja u vezi sa zdravstvenim pitanjima od
međunarodnoga značaja, kao što su: malarija, TBC, AIDS/HIV, unapređenje stanovanja i
sanitacije, ishrane
7. Medicinski aspekti medjunarodne kontrole zloupotrebe droga
SZO
Cilj je da zemlje članice postignu najveći mogući nivo zdravlja za sve ljude i četiri su osnovne funkcije:
1. Usmjerava i koordinira medjunarodne zdravstvene aktivnosti
2. Postavlja globalne standarde za zdravlje
3. Ohrabruje tehničku saradnju i pomoć zemljama članicama
4. Razvija i prenosi zdravstvene tehnologije, informacije i standarde
Specifične odgovornosti SZO
1. Pomoć vladama zemalja članica, njihov zahtjev, u poboljšanju zdravstvene službe
2. Osnivanje i održavanje službi od interesa za sve zemlje – epidemiološke i statističke
3. Obezbjeđivanje informacija, savjeta i pomoći u oblasti zdravlja
4. Stimulisanje eradikacije epidemijskih, endemskih i drugih bolesti
5. Promovisanje zdrave ishrane, stanovanja, sanitacije, radnih uslova, i drugih aspekata ekološke
higijene
6. Promovisanje saradnje izmedju naučnih i profesionalnih grupa koje doprinose unapredjenju
zdravlja
7. 7. Predlaganje medjunarodnih konvencija i dogovora u vezi sa zdravstvenim pitanjima
8. 8. Promovisanje i sprovođenje istraživanja u oblasti zdravlja
9. 9. Razvoj medjunarodnih standarda za hranu, bilološke i farmaceutske proizvode
10. 10. Pomoć u razvijanju javnog mišljenja na osnovu informisanja po pitanjama zdravlja među
ljudima
OSMA PREZENTACIJA (Osnove zdravstvene reforme u BiH)
Preduslovi za reformske promjene
• Rastuća ekonomska i socijalna nesigurnost
• Negativni demografski trendovi
• Starenje stanovništva
• Porast tereta oboljevanja od hroničnih oboljenja
• Rastući troškovi za zdravstvenu zaštitu
Principi i vrijednosti zdravstvenih reformi u Evropskom regionu
Strategija za reformu zdravstvenog sistema se temelji na opštim principima i vrijednostima
dogovorenim tokom Ljubljanske konferencije Evropske regije SZO iz 1996. i potpisanim od strane svih
zemalja članica, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
1. Rukovodjenje vrijednostima
2. Usmjerenje na zdravlje
3. Fokusiranje na ljude
4. Fokusiranje na kvalitet
5. Zasnovane na snaznom sistemu finansiranja
6. Orijentisane na primarnu zdravstvenu zastitu
OPŠTI STRATEŠKI CILJ
Poboljšati dostupnost, kvalitet i efikasnost zdravstvene zaštite stanovništva vođenog
povećanjem solidarnosti i smanjenjem nejednakosti
Strateški plan razvoja zdravstva u FBiH 2008. do 2018. Godine
SPECIFIČNI CILJEVI
1. Jačanje mehanizama neophodnih za uspostavljanje efikasnog i savjesnog upravljanja u
zdravstvu
2. Usklađivanje zakonodavnog okvira sa reformskim ciljevima i propisima EU
3. Jačanje zaštite prava pacijenata i zdravstvenih profesionalaca
4. Unapređenje upravljanja zdravstvenim sistemom
5. Jačanje primarne zdravstvene zaštite orijentisane ka obitelji i zajednici baziranoj na promociji
zdravlja i prevenciji bolesti
6. Racionalizacija specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite
7. Jačanje uloge javnog zdravstva
8. Jačanje ljudskih resursa u sistemu zdravstvene zaštite
9. Unapređenje farmaceutskog sektora u cilju optimalne dostupnosti djelotvornim, sigurnim,
kvalitetnim i ekonomičnim lijekovima
10. Unapređenje upravljanja tehnologijama u zdravstvu
11. Unapređenje sistema ugovaranja i plaćanja zdravstvenih usluga
12. Udruživanjem rizika, povećanjem solidarnosti - unaprijediti pravičnost u finansiranju
zdravstvene zaštite
13. Povećanje obuhvata stanovništva zdravstvenim osiguranjem