SISTEMATSKE JEDINICE

(TAKSONI ILI SVOJTE)

• radi lakšega snalaženja u sistematici biljaka, uvedene su od doba Linnéa do danas mnoge sistematske jedinice

(taksoni ili svojte) višega i nižega reda

• osnovna sistematska jedinica u sistematici, koju je uveo već i Linné, zove se VRSTA (species)

• tijekom razvoja sistematike (preko 2000 godina) došlo je do otkrića velikoga broja biljnih i životinjskih vrsta,

te se je definicija i uopće shvaćanje vrste mijenjalo paralelno s razvojem sistematike

• Linné je definirao vrstu kao skup sličnih ili jednakih jedinki (individua)

• danas postoji niz definicija i shvaćanja vrste i teško je naći jednu definiciju koja bi bila opće prihvaćena i u

botanici i u zoologiji, te se shodno problematici upotrebljavaju najčešće tri definicije vrste:

1. TIPOLOŠKA – skup sličnih ili jednakih jedinki. Statička je i najčešće se upotrebljava u sistematici.

2. GENETIČKA – skup sličnih ili istih genotipova koji se međusobno oplođuju i imaju zajednički

kompleks gena.

3. BIOLOŠKA – skup prirodnih populacija koje svoje nasljedne osobine (gene) međusobno nesmetano

razmjenjuju i reproduktivno su izolirane od drugih populacija.

• u novije vrijeme prevladava mišljenje da je najmanja biološka jedinica POPULACIJA,

te se istraživanja vrsta orijentiraju upravo na istraživanja populacija.

• pod populacijom podrazumjeva se skup jedinki koje nesmetano izmjenjuju svoj genetički materijal i

zauzimaju određeno (zajedničko) stanište (biotop)

• nemogućnost međusobnoga oplođivanja i plodnosti ili neplodnosti potomaka osnovna je osobina

životinjske vrste.

• kod biljne vrste nije isključena mogućnost križanja dviju jedinki različitih vrsta, ali je za biljnu vrstu

značajno da njene jedinke zauzimaju određenu ekološku i geografsku nišu, gdje joj jedinke druge

vrste nisu konkurentne

• takav primjer su vrste roda Platanus (P. occidentalis P. orientalis = P. hispanica, = P. acerifolia

= P. hybrida), koje se nakon intervencije čovjeka vrlo dobro križaju i njihovo je potomstvo plodno

× =

P. occidentalis L. P. orientalis L. P. hispanica Münchh.

• sličnih primjera ima i s drugim vrstama npr. Salix alba S. fragilis, Quercus petraea Q.

pubescens

• biljna je vrsta relativno stalna i takva ostaje sve dok se ne promjene ekološki uvjeti

• budući da se ekološki uvjeti stalno mijenjaju, a kako vrste moraju pratiti te promjene nakon

duljega vremena i uz znatnu promjenu ekoloških uvjeta dolazi do formiranja dviju ili više vrsta

od jedne ishodišne vrste

• ukoliko se ekološke promjene dogode naglo, vrste najčešće ne mogu pratiti takve promjene te

tada dolazi do propadanja vrsta (fosili)

× =

Salix alba L. Salix fragilis L. Salix × rubens Schrank

TAKSONI NIŽI OD VRSTE

• Podvrsta (subspecies) – Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra

Pinus nigra J. F. Arnold ssp. nigra Pinus nigra J. F. Arnold

Prunus domestica L. ssp. insititia (L.) C. K. Schneid. Prunus domestica L.

Pinus nigra J. F. Arnold ssp. dalmatica

(Vis.) Franco

• Varijetet i oblik (varietas, forma) – Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco var. menziesii;

Quercus robur f. filipendula

Pseudotsuga menziesii

(Mirb.) Franco

var. menziesii

Pseudotsuga menziesii

(Mirb.) Franco var.

glauca (Beissn.) Franco

var. menziesii var. caesia var. glauca

Juniperus communis L. f. oblonga Juniperus communis L.

Svojstva

Svojta

(Takson)

Morfološke

razlike

Geografski

uzorak

Genetska

raznolikost

Vjerojatnost

prirodnoga

križanja

Fertilnost

križanaca

Podvrsta

(Subspecies)

Više jasno

uočljivih

razlika

Kompaktne,

uglavnom

alopatrijske ili

peripatrijske

Najčešće

značajno

poligenska

Moguća u

području

dodira

areala

Značajno

smanjena

Varijetet

(Varietas)

Jedna ili

nekoliko

jasno uočljivih

razlika

Kompaktne,

uglavnom

alopatrijske s

nekim

preklapanjima

Poligenska

ili

uzrokovana s

nekoliko

gena

Vjerojatna u

područjima

preklapanja

areala

Smanjena

Oblik

(Forma)

Obično jedna

jasno

uočljiva razlika

Sporadične,

simpatrijske

Obično

uzrokovana

jednim

genom

Uvijek

očekivana Potpuna

Osnovne značajke koje se primjenjuju pri određivanju statusa svojti

(taksona) nižih od vrste (podvrsta, varijetet, oblik; prema Stuessy 1990).

• Klon (clone) i kultivar (cultivare) – Populus nigra L.’Italica’ ili

Fagus sylvatica L. ’Atropurpurea’

Populus nigra L. Populus nigra L. ’Italica’

Salix alba L. Salix alba L. ’Tristis’

• Ekotip (oecotypus) – predstavlja skupinu biljaka jedne vrste koje su prilagođene određenom

ekološkom području (klimatski, geografski, visinski i edafski)

• Rasa – geografska ili lokalna, a u biti predstavlja ekotip

• Čista linija – homozigotno i genetski jednako potomstvo nastalo samooplodnjom

• Genotip – potpuna genetska konstitucija

• Biotip – skupina jedinki koje imaju isti genotip

• Klina – postupna promjena fenotipskih značajki populacije

Fagus sylvatica L. i F. sylvatica L. ’Atropurpurea’

Gleditsia triacanthos L.

Gleditsia triacanthos L. ’Inermis’

KRIŽANCI

Križanac (hybrida) – međuvrsni križanci ili interspecijes hibridi

× =

Larix decidua Mill. Larix kaempferi (Lamb.) Carrière Larix × eurolepis A. Henry

Populus alba L. Populus tremula L. Populus × canescens (Aiton) Sm.

× =

– križanci između vrsta različitih rodova (intergenus hibridi)

Ukoliko ne postoji mogućnost pisanja znaka ’’ može se umjesto njega pisati grčko slovo iks (x),

npr. Larix x eurolepis.

× =

Cupressus macrocarpa Hartw. Chamaecyparis nootkatensis (D.

Don) Spach

× Cupressocyparis leylandii

Dallim. et A. B. Jacks.

TAKSONI VIŠI OD VRSTE

• sve do 1966. godine bilo je puno pokušaja imenovanja taksona viših od vrste, a tada je stvoren

univerzalni sistem imenovanja tih taksona – GENUS-TIPUS PRINCIP

• genus-tipus princip bazira se na gramatičkoj osnovi imena tipičnoga roda na koju se dodaju

karakteristični nastavci koji su određeni za svaki takson (svojtu)

• poznavajući taj sistem imenovanja taksona viših od vrste može se vrlo jednostavno svakome taksonu

vrlo brzo odrediti status

• sva imena taksona viših od vrste pišu se velikim početnim slovom i sastoje se od jedne riječi (Pinus,

Pinaceae, Pinales, ...; Fagus, Fagaceae, Fagales, ...)

• Svi taksoni, osim uzgojenih (klon i kultivar), u znanstvenoj i stručnoj literaturi pišu se kosim slovima

(kurziv, italic), (npr. Picea abies, Pinus, Pinaceae, Pinales, Pinophyta, Pinus nigra ssp. nigra, Salix

alba ’Tristis’, Populus × euramericana ’I-214’)

• Sve ostalo, npr. – kratice imena taksona (ssp., var., f.), imena autora (Arnold, L., Vis. i dr.), znak puta

(×) i dr. pišu se uspravno (Normal).

HRVATSKA NARODNA I IZVEDENA IMENA VRSTA Biljkama su dodijeljena hrvatska narodna imena prema:

1. značajnim osobinama – npr. jednoigličavi bor (Pinus monophylla), bjelokori bor (Pinus albicaulis), balzamasta jela (Abies balsamea)

2. rasprostranjenosti – npr. primorski bor (Pinus pinaster), planinska somina

(Juniperus sabina)

Pinus monophylla Torr. et Frém Pinus albicaulis Engelm. Picea balsamea (L.) Mill.

Pinus pinaster Aiton Juniperus sabina L.

3. mjestu ili području – npr. balkanski borovac (Pinus peuce), himalajski borovac (Pinus wallichiana), korejska jela (Abies koreana), kašmirski čempres (Cupressus cashmeriana)

Pinus peuce Griseb. Rasprostranjenost vrste Pinus peuce Griseb.

Rasprostranjenost vrste Pinus wallichiana A. B. Jacks. Pinus wallichiana A. B. Jacks.

4. upotrebi – npr. šećerni bor (Pinus lambertiana Douglas)

5. istraživaču – npr. Pančićeva omorika (Picea omorika /Pančić/ Purk.)

Pinus lambertiana Douglas

Picea omorika (Pančić) Purk.

Duglazija (Pseudotsuga douglasii /Sabine ex D. Don/

Carrière) – prema škotskom botaničaru D. Douglasu

Engelmanova smreka (Picea engelmannii

Parry ex Engelm.) – prema liječniku i

botaničaru G. Engelmannu

Jeffreyev bor (Pinus jeffreyi Grev. et Balf.)

– prema škotskom botaničaru J. Jeffreyu

Primjer relativnoga položaja različitih realnih taksona formiranih prema genus-

tipus principu i usklađenih prema najnovijim sistematskim gledištima (Sitte i dr.

1998):

Odjeljak (Divisio) Spermatophyta

Pododjeljak (Subdivisio) Gymnospermae-Coniferophytina (= Pinicae)

Razred (Classis) Pinopsida

Podrazred (Subclassis) Pinidae (= Coniferae)

Red (Ordo) Pinales

Porodica (Familia) Pinaceae

Potporodica (Subfamilia) Pinoideae

Rod (Genus) Pinus

Podrod (Subgenus) Pinus

Sekcija (Sectio) Pinus

Podsekcija (Subsectio) Pinus

Vrsta (Species) Pinus nigra

Podvrsta (Subspecies) Pinus nigra ssp. nigra

PREGLED SISTEMATSKIH JEDINICA (TAKSONA, SVOJTI)

S PRIPADAJUČIM NASTAVCIMA

Nadcarstvo (superregnum) - ota

Carstvo (regnum) - lia (- biota)

Podcarstvo (subregnum) - bionta

Odjeljak (divisio) - phyta

Pododjeljak (subdivisio) - icae, - phytina

Razred (classis) - atae, - psida

Podrazred (subclassis) - idae

Nadred (superordo) - anae

Red (ordo) - ales

Porodica (familia) - aceae

Podporodica (subfamilia) - oideae

Pleme (tribus) - eae

Podpleme (subtribus) - inae

Rod (genus)

Podrod (subgenus) subgen.

Sekcija (sectio) sect.

Serija (series) ser.

Podserija (subseries) subser.

Vrsta (species) sp. Binarna nomenklatura

Podvrsta (subspecies) subsp., ssp.

Varietet (varietas) var.

Oblik (forma) f.

Sorta * ’ ’

Linija* ’ ’

Klon (clone)* ’ ’

Kultivar (cultivare)* ’ ’

Križanac (hybrida)** * uzgojeni taksoni; ** nastaje spontanim ili umjetnim križanjem dvaju taksona