ŠišmišiŠišmiši

Lovro Likar, 1. raz. Lovro Likar, 1. raz.

Izradio: Izradio:

ŠišmišiŠišmiši ili ili netopirinetopiri su red su red sisavaca iz iz podrazreda podrazreda viših sisavaca. S ukupno 1100 . S ukupno 1100 vrsta netopiri su, iza vrsta netopiri su, iza glodavaca, red , red sisavaca s najvećim brojem vrsta. Red se sisavaca s najvećim brojem vrsta. Red se dijeli na dva podreda:dijeli na dva podreda:

Velešišmiši Sitnošišmiši Bliska srodnost ove dvije grupe šišmiša Bliska srodnost ove dvije grupe šišmiša

smatra se vrlo vjerojatnom, no, još uvijek je smatra se vrlo vjerojatnom, no, još uvijek je osporavajuosporavaju

Znanstveno ime je izvedeno iz Znanstveno ime je izvedeno iz grčkog, i u , i u doslovnom prijevodu znači "krilate ruke".doslovnom prijevodu znači "krilate ruke".

RasprostranjenostRasprostranjenost

Šišmiši su rasprostranjeni gotovo po Šišmiši su rasprostranjeni gotovo po cijeloj cijeloj zemlji; nema ih samo u ; nema ih samo u polarnim područjima i na i na otocima koji su koji su jako udaljeni od jako udaljeni od kontinenta. Na nekim . Na nekim otocima (primjerice na otocima (primjerice na Novom Zelandu) ) bili su jedini bili su jedini sisavci sve do dolaska sve do dolaska ljudi..

OpisOpis Šišmiši su jedini Šišmiši su jedini sisavci, a uz , a uz ptice i jedini i jedini kralježnjaci koji mogu aktivno koji mogu aktivno

letjeti. Neke grupe sisavaca (kao letjeti. Neke grupe sisavaca (kao leteća vjeverica, , bodljorepa vjeverica, , veliki klizač i i leteći penjaš) imaju ) imaju letne kožice između između udova, ali mogu , ali mogu samo kliziti s višeg položaja prema dolje. Suprotno tome, šišmiši mogu samo kliziti s višeg položaja prema dolje. Suprotno tome, šišmiši mogu letjeti i uvis.letjeti i uvis.

Letna kožica se sastoji od dva sloja se sastoji od dva sloja kože i proteže se od zapešća do i proteže se od zapešća do ramena i između nogu. Ovaj dio se naziva ramena i između nogu. Ovaj dio se naziva letna kožicaletna kožica i uključuje i i uključuje i rep - - ako postoji - i često služi za obuhvaćanje ako postoji - i često služi za obuhvaćanje plijena. Palac je kratak i . Palac je kratak i završava s kandžom, dok su preostala četiri prsta jako produžena i završava s kandžom, dok su preostala četiri prsta jako produžena i napinju letnu kožicu. Dok velešišmiši uglavnom imaju kandžu i na napinju letnu kožicu. Dok velešišmiši uglavnom imaju kandžu i na drugom prstu, većina sitnošišmiša je nema. Trn na peti služi zatezanju drugom prstu, većina sitnošišmiša je nema. Trn na peti služi zatezanju repne letne kožice. Za razliku od većine drugih repne letne kožice. Za razliku od većine drugih sisavaca, stražnje noge , stražnje noge su okrenute prema natrag i završavaju s pet prstiju s su okrenute prema natrag i završavaju s pet prstiju s kandžama. Gusto, . Gusto, svilenkasto krzno šišmiša je najčešće sivo do smeđe, iako postoje i šišmiša je najčešće sivo do smeđe, iako postoje i bijele i šarene vrste.bijele i šarene vrste.

Veličina ovih Veličina ovih životinja se jako razlikuje, ovisno o vrsti. Tako se se jako razlikuje, ovisno o vrsti. Tako se svinjoliki šišmiš, veličine od samo 3 , veličine od samo 3 cm i težinom od 2 i težinom od 2 g, uz , uz etrurskog malog miša smatra najmanjim sisavcem, dok velešišmiš smatra najmanjim sisavcem, dok velešišmiš kalong može imati raspon krila i do 1,7 može imati raspon krila i do 1,7 m i doseći težinu od 1,5 i doseći težinu od 1,5 kg..

Način životaNačin života

Većina šišmiša, osim nekih vrsta velešišmiša, noćne su životinje koje dan Većina šišmiša, osim nekih vrsta velešišmiša, noćne su životinje koje dan prespavaju u nekom skrovištu. Pri tome vise ovješeni s glavom prema dolje što prespavaju u nekom skrovištu. Pri tome vise ovješeni s glavom prema dolje što im u slučaju opasnosti omogućuje bijeg jednostavnim otpuštanjem kandžica. Za im u slučaju opasnosti omogućuje bijeg jednostavnim otpuštanjem kandžica. Za držanje na podlozi im nije potrebna snaga jer se pod njegovom težinom tijela držanje na podlozi im nije potrebna snaga jer se pod njegovom težinom tijela kandžice automatski skupljaju oko podloge. To je razlog da niti uginule životinje kandžice automatski skupljaju oko podloge. To je razlog da niti uginule životinje ne padaju s hvatišta. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja ne padaju s hvatišta. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost lovine tijekom svojih noćnih letova imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja korištenja ultrazvuka. Ustima ili kroz nos ispuštaju ultrazvukove izvan područja . Ustima ili kroz nos ispuštaju ultrazvukove izvan područja čujnosti za ljudsko uho. Neke vrste su za pojačavanje tih zvukova razvile čujnosti za ljudsko uho. Neke vrste su za pojačavanje tih zvukova razvile upadljive izrasline na nosu koje podsjećaju na listiće. Uši su im dobro razvijene upadljive izrasline na nosu koje podsjećaju na listiće. Uši su im dobro razvijene s često velikim s često velikim ušnim školjkama kako bi bolje hvatali povrat ispuštenih kako bi bolje hvatali povrat ispuštenih ultrazvukova. Velešišmiši, osim ultrazvukova. Velešišmiši, osim rozetnih, nemaju razvijen eholokacijski sustav. , nemaju razvijen eholokacijski sustav. Šišmiši dobro vide, ali većina ima naročito dobro razvijen Šišmiši dobro vide, ali većina ima naročito dobro razvijen njuh..

Šišmiši tijekom dana spavaju u najrazličitijim skloništima, a pritom velešišmiši Šišmiši tijekom dana spavaju u najrazličitijim skloništima, a pritom velešišmiši češće spavaju na drveću. Formiraju kolonije koje mogu imati i više tisuća češće spavaju na drveću. Formiraju kolonije koje mogu imati i više tisuća jedinki, ali postoje i vrste koje žive samotnjački. U hladnijim područjima zimu jedinki, ali postoje i vrste koje žive samotnjački. U hladnijim područjima zimu provode u provode u zimskom snu ili sele u toplija područja. Tijekom dnevnog spavanja im ili sele u toplija područja. Tijekom dnevnog spavanja im se se metabolizam usporava više nego kod svih ostalih sisavaca. usporava više nego kod svih ostalih sisavaca.

PrehranaPrehrana

Šišmiši, ovisno o vrsti, jedu različitu hranu. Temeljem hrane koju jedu može ih se Šišmiši, ovisno o vrsti, jedu različitu hranu. Temeljem hrane koju jedu može ih se svrstati u nekoliko grupa.svrstati u nekoliko grupa.

InsektiInsekti: Većina vrsta, a većina onih koji žive u : Većina vrsta, a većina onih koji žive u Europi, su , su kukcojedi. . VoćeVoće: U skupinu koja se hrani uglavnom : U skupinu koja se hrani uglavnom voćem spada većina velešišmiša, ali i spada većina velešišmiša, ali i

neki sitnošišmiši neki sitnošišmiši Stenodermatinae, koje nazivaju "voćnim vampirima“, a žive na , koje nazivaju "voćnim vampirima“, a žive na američkom američkom kontinentu. Ova skupina živi samo u . Ova skupina živi samo u tropskim i i suptropskim područjima područjima gdje tijekom cijele godine ima dovoljno voća. gdje tijekom cijele godine ima dovoljno voća.

CvjetoviCvjetovi i i nektarnektar: Ovoj hrani prednost daju velešišmiši kao i sitnošišmiši. Vrste : Ovoj hrani prednost daju velešišmiši kao i sitnošišmiši. Vrste koje se hrane cvijećem i nektarom su malene, imaju duge njuške i dugačke jezike, koje se hrane cvijećem i nektarom su malene, imaju duge njuške i dugačke jezike, a igraju važnu ulogu u a igraju važnu ulogu u oprašivanje biljki. biljki.

KralježnjaciKralježnjaci: Neke se vrste hrane : Neke se vrste hrane pticama, , žabama, , gušterima i malim i malim sisavcima, , kao i kao i glodavcima ili drugim šišmišima. To su prije svega razne vrste iz porodica ili drugim šišmišima. To su prije svega razne vrste iz porodica kopljonosih šišmiša i i Megadermatidae. Neke vrste iz porodice . Neke vrste iz porodice Noctilionidae specijalizirale su se za lov specijalizirale su se za lov riba. Sve ove porodice su iz podreda sitnošišmiša. . Sve ove porodice su iz podreda sitnošišmiša.

KrvKrv: Prehranu : Prehranu krvlju su razvile samo tri vrste su razvile samo tri vrste vampirskih šišmiša koje su svrstane u koje su svrstane u potporodicu porodice Phyllostomidae. potporodicu porodice Phyllostomidae.

RazmnožavanjeRazmnožavanje

Generalno obilježje šišmiša je niska stopa Generalno obilježje šišmiša je niska stopa razmnožavanja. U najvećem broju slučajeva, razmnožavanja. U najvećem broju slučajeva, ženka koti samo jednom godišnje jedno ženka koti samo jednom godišnje jedno mladunče. Kod većine vrsta ženke imaju dvije mladunče. Kod većine vrsta ženke imaju dvije sise pa ih se zbog tog obilježja ranije (među sise pa ih se zbog tog obilježja ranije (među ostalima i ostalima i Carl von Linne) svrstavalo u ) svrstavalo u primate. . Kao protuteža tako niskoj stopi razmnožavanja, Kao protuteža tako niskoj stopi razmnožavanja, šišmiši su u usporedbi s drugim sisavcima šišmiši su u usporedbi s drugim sisavcima slične veličine dugovječni. Neke životinje žive slične veličine dugovječni. Neke životinje žive duže od 20 a ponekad i od 30 duže od 20 a ponekad i od 30 godina..

UgroženostUgroženost

Mnoge vrste šišmiša su ugrožene. Razlozi su Mnoge vrste šišmiša su ugrožene. Razlozi su najčešće gubitak staništa zbog krčenja najčešće gubitak staništa zbog krčenja šuma u u tropskim područjima ali i u tropskim područjima ali i u industrijski razvijenim državama zbog korištenja razvijenim državama zbog korištenja pesticida i i zaštitnih sredstava u zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema proizvodnji. Prema IUCN ( (International Union International Union for Conservation of Nature and Natural for Conservation of Nature and Natural ResourcesResources, ili skraćeno , ili skraćeno World Conservation World Conservation UnionUnion) 12 vrsta je izumrlo, dok je još 75 vrsta ) 12 vrsta je izumrlo, dok je još 75 vrsta vrlo ugoženo.vrlo ugoženo.

Godina šišmiša 2011.-Godina šišmiša 2011.-2012.2012. Godine Godine 2011. i i 2012. proglašene su Godinom šišmiša pod okriljem UNEP Konvencije o proglašene su Godinom šišmiša pod okriljem UNEP Konvencije o

migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (EUROBATS).(EUROBATS).

Zajednička kampanja, koja će se provoditi širom svijeta, u državama strankama Zajednička kampanja, koja će se provoditi širom svijeta, u državama strankama Konvencije i Sporazuma, pokrenuta je kako bi se promovirala zaštita, istraživanje i Konvencije i Sporazuma, pokrenuta je kako bi se promovirala zaštita, istraživanje i edukacija o jedinim sisavcima koji lete. Kampanja će biti posebno usmjerena na ekološke edukacija o jedinim sisavcima koji lete. Kampanja će biti posebno usmjerena na ekološke koristi koje šišmiši osiguravaju, uključujući koristi za čovjeka – od europskih vrsta šišmiša koristi koje šišmiši osiguravaju, uključujući koristi za čovjeka – od europskih vrsta šišmiša koje se hrane kukcima te time osiguravaju biološku kontrolu štetnika i smanjuju potrebu za koje se hrane kukcima te time osiguravaju biološku kontrolu štetnika i smanjuju potrebu za korištenjem insekticida, do tropskih vrsta šišmiša koje se hrane plodovima pa pomažu korištenjem insekticida, do tropskih vrsta šišmiša koje se hrane plodovima pa pomažu rasprostranjivanju sjemenki i oprašivanju biljaka.rasprostranjivanju sjemenki i oprašivanju biljaka.

Trenutačno je opisano više od 1100 vrsta šišmiša, koje čine gotovo četvrtinu ukupnog Trenutačno je opisano više od 1100 vrsta šišmiša, koje čine gotovo četvrtinu ukupnog broja sisavaca na svijetu, a nastanjuju sva područja osim polova i nekih izoliranih broja sisavaca na svijetu, a nastanjuju sva područja osim polova i nekih izoliranih oceanskih zona.oceanskih zona.

Nažalost, brojnost populacija šišmiša drastično opada pa je polovica vrsta klasificirana kao Nažalost, brojnost populacija šišmiša drastično opada pa je polovica vrsta klasificirana kao ugrožena ili gotovo ugrožena na popisu IUCN-a (ugrožena ili gotovo ugrožena na popisu IUCN-a (Međunarodna unija za očuvanje prirode). ). Šišmiše ugrožava gubitak i uništenje staništa, Šišmiše ugrožava gubitak i uništenje staništa, urbanizacija i time izazvani konflikti s i time izazvani konflikti s ljudima, uznemiravanje u vrijeme ljudima, uznemiravanje u vrijeme zimskog sna i podizanja mladih, epidemije poput bolesti i podizanja mladih, epidemije poput bolesti bijelog nosa, gljivične infekcije koja je u bijelog nosa, gljivične infekcije koja je u SAD-u izazvala uginuće više od pola milijuna -u izazvala uginuće više od pola milijuna šišmiša.šišmiša.

Kako bi se široku javnost upozorilo na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite šišmiša, Kako bi se široku javnost upozorilo na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite šišmiša, 2011. godina obilježavat će se kao Godina šišmiša na razini 2011. godina obilježavat će se kao Godina šišmiša na razini Europe, pod okriljem , pod okriljem EUROBATS sporazuma, koji slavi svoju dvadesetu godišnjicu. U 2012.godini kampanja se EUROBATS sporazuma, koji slavi svoju dvadesetu godišnjicu. U 2012.godini kampanja se proširuje na cijeli svijet pod pokroviteljstvom proširuje na cijeli svijet pod pokroviteljstvom UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) i -ovog Programa za okoliš (UNEP) i Konvencije o migratornim vrstama (CMS). Konvencije o migratornim vrstama (CMS).

Pokrenuta je i zajednička internetska stranica kampanje. Pokrenuta je i zajednička internetska stranica kampanje.

ZanimljivostiZanimljivosti

Film “Batman”-Film “Batman”-BatmanBatman je je stripovski lik lik izdavačke kuće izdavačke kuće DC Comics, kojeg su stvorili , kojeg su stvorili crtač Bob Kane i pisac Bill Finger. U Hrvatskoj crtač Bob Kane i pisac Bill Finger. U Hrvatskoj ovaj lik manje je poznat u stripu, mnogo ovaj lik manje je poznat u stripu, mnogo popularniji je u filmskim utjelovljenjima.popularniji je u filmskim utjelovljenjima.

Sa svojim vjernim pomoćnikom Sa svojim vjernim pomoćnikom Robinom (još (još poznat i kao poznat i kao čudesni dječakčudesni dječak), superheroj ), superheroj Batman se bori protiv raznih super-zlikovaca u Batman se bori protiv raznih super-zlikovaca u izmišljenom gradu izmišljenom gradu Gothamu..

MAJMUNIMAJMUNI

PrimatiPrimati (Primates) su red iz (Primates) su red iz podrazreda podrazreda viših sisavaca. Znanost . Znanost koja se bavi proučavanjem primata koja se bavi proučavanjem primata naziva se naziva se primatologija. Izraz . Izraz majmunmajmun koji se koristio za taj red je bio koji se koristio za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred podred pravih majmunapravih majmuna i podred i podred polumajmunapolumajmuna. .

U ovaj drugi podred se ubrajaju i U ovaj drugi podred se ubrajaju i čovjekoliki majmuni ( (Hominoidea) ) uključujući i uključujući i čovjeka ( (Homo sapiens). ).

Osim Osim ljudi koji nastanjuju čitavu koji nastanjuju čitavu Zemlju izuzev izuzev Antartike , područje na kojem , područje na kojem obitavaju primati je najvećim dijelom obitavaju primati je najvećim dijelom ograničeno na ograničeno na tropske i i suptropske dijelove dijelove Amerike, , Afrike i i Azije. Na . Na području američkog kontinenta, primati području američkog kontinenta, primati žive od juga žive od juga Meksika pa do sjevernih pa do sjevernih dijelova dijelova Argentine. Majmuni koji su . Majmuni koji su nekada živjeli na nekada živjeli na Karibima su izumrli, a su izumrli, a danas tu žive samo primati koje su doveli danas tu žive samo primati koje su doveli ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s tim da najveći broj različitih vrsta dosiže tim da najveći broj različitih vrsta dosiže južno od južno od Sahare. Na . Na Madagaskaru se se razvila zasebna grupa primata, i svi su iz razvila zasebna grupa primata, i svi su iz podreda podreda polumajmuna neljenjivaca. .

Veličina tijela se kreće od samo 12-14 Veličina tijela se kreće od samo 12-14 cm dugog i 40 grama teškog roda dugog i 40 grama teškog roda Microcebusa koji živi na Madagaskaru, i koji živi na Madagaskaru, i gorile koji može imati i do 275 koji može imati i do 275 kg. . Generalno, majmuni iz grupe Generalno, majmuni iz grupe Strepsirrhini (prosječna težina 500 (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe grama) su manji od grupe Haplorrhini (prosječna težina 5 kg); to je činjenica (prosječna težina 5 kg); to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen vrlo izražen spolni dimorfizam, tako da su , tako da su mužijaci i dvostruko teži od ženki, a uz mužijaci i dvostruko teži od ženki, a uz to se često razlikuju i bojomto se često razlikuju i bojom..

Tijelo većine primata je pokriveno Tijelo većine primata je pokriveno krznom, čija , čija boja se kreće od bijele preko sive do smeđe i boja se kreće od bijele preko sive do smeđe i crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta goli, a crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta goli, a neke vrste nemaju dlake ni na licu ili im je čak i neke vrste nemaju dlake ni na licu ili im je čak i cijela glava gola (na primjer cijela glava gola (na primjer uakari (Cacajao) iz (Cacajao) iz porodice Pitheciidae). Od svih primata porodice Pitheciidae). Od svih primata najmanje izraženu dlakavost ima najmanje izraženu dlakavost ima čovjek. .

OsjetilaOsjetila

Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed okrenute okrenute oči. Imaju vrlo dobar . Imaju vrlo dobar vid i u odnosu na veličinu tijela i u odnosu na veličinu tijela relativno veliki relativno veliki mozak. Najveće oči od svih primata imaju . Najveće oči od svih primata imaju vrste iz roda Tarsus. Većina majmuna iz podreda Strepsirrhini vrste iz roda Tarsus. Većina majmuna iz podreda Strepsirrhini ((polumajmuni neljenjivci) su noćne životinje i imaju ) su noćne životinje i imaju mrežnicu prevučenu slojem koji se naziva Tapetum lucidum a služi da prevučenu slojem koji se naziva Tapetum lucidum a služi da reflektiranjem ostatka svjetla pojačava vidljivost u mraku.reflektiranjem ostatka svjetla pojačava vidljivost u mraku.

Između podreda Strepsirrhini (koji se u nekim jezicima Između podreda Strepsirrhini (koji se u nekim jezicima nazivaju "vlažnonosci") i podreda Haplorrhini (suprotno nazivaju "vlažnonosci") i podreda Haplorrhini (suprotno vlažnonoscima, ovu grupu nazivaju "suhonoscima") postoji vlažnonoscima, ovu grupu nazivaju "suhonoscima") postoji razlika u građi rhinariuma. Kod "vlažnonosaca" on je pun razlika u građi rhinariuma. Kod "vlažnonosaca" on je pun žlijezda i vlažan je pa je i odraz vrlo razvijenog osjetila žlijezda i vlažan je pa je i odraz vrlo razvijenog osjetila mirisa. . Suprotno tome, suhonosci to nemaju, i njuh im je daleko Suprotno tome, suhonosci to nemaju, i njuh im je daleko manje razvijenmanje razvijen..

Zubalo majmunaZubalo majmuna

Najstariji Najstariji fosilni nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po jednoj polovini čeljusti, što znači da su imali dva jednoj polovini čeljusti, što znači da su imali dva sjekutića, , jedan jedan očnjak, četiri , četiri prednja kutnjaka i tri i tri kutnjaka, što znači da , što znači da su imali ukupno 40 zubi. Najviše zubi su imali ukupno 40 zubi. Najviše zubi recentnih vrsta primata primata imaju imaju lemuri i i kapucini čija je formula 2-1-3-3. Neki rodovi su čija je formula 2-1-3-3. Neki rodovi su zbog svog načina ishrane izgubili još neke zube. zbog svog načina ishrane izgubili još neke zube. Majmuni Starog svijeta, uključujući , uključujući čovjeka imaju formulu 2-1-2- imaju formulu 2-1-2-3, što znači da imaju ukupno 32 3, što znači da imaju ukupno 32 zuba..

Prije svega, iz oblika kutnjaka se može izvući puno zaključaka Prije svega, iz oblika kutnjaka se može izvući puno zaključaka o načinu ishrane pojedine vrste. Tako, vrste koje se hrane o načinu ishrane pojedine vrste. Tako, vrste koje se hrane voćem, imaju kutnjake okruglastog oblika. Kutnjaci kod vrsta , imaju kutnjake okruglastog oblika. Kutnjaci kod vrsta koje bi se mogle nazvati koje bi se mogle nazvati kukcožderima, upadljivo su šiljasti, , upadljivo su šiljasti, dok kod vrsta koje se hrane lišćem, kutnjaci imaju oštre dok kod vrsta koje se hrane lišćem, kutnjaci imaju oštre rubove kako bi lakše sažvakali tvrde listove.rubove kako bi lakše sažvakali tvrde listove.

UdoviUdovi Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro

prilagođeni takvom načinu života. Stražnji su im udovi uvijek prilagođeni takvom načinu života. Stražnji su im udovi uvijek duži i snažniji od prednjih (iznimka su duži i snažniji od prednjih (iznimka su giboni i i čovjekoliki majmuni) i imaju najveću ulogu u kretanju. Prsti ) i imaju najveću ulogu u kretanju. Prsti udova su u najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama. Osobina svih su u najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama. Osobina svih vrsta primata (osim čovjeka) je vrsta primata (osim čovjeka) je nasuprotnost nožnog palca nožnog palca ostalim prstima na stopalu. Jednako tako, većina vrsta koja se ostalim prstima na stopalu. Jednako tako, većina vrsta koja se kreće granama kroz krošnje ima i palac na šakama nasuprotan kreće granama kroz krošnje ima i palac na šakama nasuprotan ostalim prstima, dok se kod vrsta, koje su s grane na granu ostalim prstima, dok se kod vrsta, koje su s grane na granu ovješeni o prednje udove i hvataju se i repom o granu, palčevi ovješeni o prednje udove i hvataju se i repom o granu, palčevi su se povukli pa ih više nemaju (primjer su su se povukli pa ih više nemaju (primjer su sakati majmuni (Colobinae) kao i porodica Atelidae (Colobinae) kao i porodica Atelidae urlikavci, , hvataši i i vunasti majmuni). Prsti na ). Prsti na udovima završavaju noktima umjesto završavaju noktima umjesto kandžama. Jedino . Jedino polumajmuni neljenjivci imaju na drugom imaju na drugom nožnom prstu kandžicu koja im služi za čišćenje i njegu nožnom prstu kandžicu koja im služi za čišćenje i njegu krzna. . Dlanovi i tabani nemaju dlake i imaju područja koja su vrlo Dlanovi i tabani nemaju dlake i imaju područja koja su vrlo osjetljiva na dodir. osjetljiva na dodir.

RepRep Velikom broju Velikom broju sisavaca koji žive na drveću rep je vrlo koji žive na drveću rep je vrlo

važan dio tijela jer služi održavanju ravnoteže u važan dio tijela jer služi održavanju ravnoteže u krošnjama, pa tako i primatima. Međutim, rep se može krošnjama, pa tako i primatima. Međutim, rep se može povući ili potpuno nestati. Osim povući ili potpuno nestati. Osim čovjekolikih majmuna, , koji generalno nemaju repove, dužina repa ili njegov koji generalno nemaju repove, dužina repa ili njegov nedostatak nema nikakvo značenje za utvrđivanje nedostatak nema nikakvo značenje za utvrđivanje srodnosti među vrstama, dok se kod mnogih vrsta srodnosti među vrstama, dok se kod mnogih vrsta pojavljuje samo patrljak od repa sasvim nezavisno od pojavljuje samo patrljak od repa sasvim nezavisno od razvoja. Čak unutar jednog roda postoje vrste koje razvoja. Čak unutar jednog roda postoje vrste koje nemaju rep ali i takve, kojima je rep duži od tijela. Rep nemaju rep ali i takve, kojima je rep duži od tijela. Rep kojim se mogu hvatati za grane razvili su samo neki kojim se mogu hvatati za grane razvili su samo neki rodovi rodovi majmuna Novog svijeta, , hvataši i i urlikavci. Njihov . Njihov rep s donje strane nema dlake, a snabdjeven je vrlo rep s donje strane nema dlake, a snabdjeven je vrlo osjetljivim osjetljivim živčanim stanicama. stanicama.

Način životaNačin života Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su

nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu.samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu.

Pojednostavljeno, Pojednostavljeno, Strepsirrhini su uglavnom aktivni noću (uz pojedine su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke) dok su Haplorrhini, uglavnom dnevno aktivni.iznimke) dok su Haplorrhini, uglavnom dnevno aktivni.

U odnosu na načine kretanja, primati koriste sve postojeće načine U odnosu na načine kretanja, primati koriste sve postojeće načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike.kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike.

Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same (orangutani). Neke druge vrste žive u koje pretežno žive same (orangutani). Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama (giboni, vunasti lemuri). No, dugogodišnjim monogamnim vezama (giboni, vunasti lemuri). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi između takmaca, starost, rodbinske vrsti. To može biti rezultat borbi između takmaca, starost, rodbinske veze ili neki drugi način.veze ili neki drugi način.

I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i sličnohranidbenim konkurentima i slično..

RazmnožavanjeRazmnožavanje Primate odlikuje relativno dugo razdoblje Primate odlikuje relativno dugo razdoblje

skotnosti, dugotrajno razdoblje odrastanja skotnosti, dugotrajno razdoblje odrastanja mladunaca i dug život. Strategija ovih mladunaca i dug život. Strategija ovih životinja je investiranje puno vremena u životinja je investiranje puno vremena u podizanje mladunaca, stoga je i stopa podizanje mladunaca, stoga je i stopa razmnožavanja niska. Najkraće vrijeme razmnožavanja niska. Najkraće vrijeme skotnosti imaju patuljasti lemuri skotnosti imaju patuljasti lemuri (Cheirogaleidae) a traje točno 60 dana, dok je (Cheirogaleidae) a traje točno 60 dana, dok je to kod većine vrsta između četiri i sedam to kod većine vrsta između četiri i sedam mjeseci. Najduža trudnoća je kod čovjeka i mjeseci. Najduža trudnoća je kod čovjeka i gorile a traje devet mjeseci. gorile a traje devet mjeseci.

The EndThe End