silabus_sociologija_odgoja
TRANSCRIPT
ISLAMSKA ZAJEDNICA BiH FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA
SILABUS (ISPITNI KATALOG) I DETALJNA UPUTSTVA ZA PRIPREMANJE ISPITA
Web: http://www.fin.ba/ E-mail : http://www.fin.ba/webmail/src/login.php
Akademska godina 2011/12
Predmet: Sociologija odgoja /35 sati (2+1) ECTS : ???/
Kod :??? Predmetni nastavnik:
Dr. Mujo Slatina, redovni profesor Saradnik Mr.Dina Sijamhodzić-Nadarević, viši ass
Opći podaci o predmetnom nastavniku
E-mail: [email protected]
Kabinet:
Telefon:
Konsultacije:
Završio studij pedagogije i psihologije. Magistar
socioloških i doktor pedagoških znanosti.
Najznačajnija djela: NASTAVNI METOD – Prilog pedagoškoj moći suĎenja i OD INDIVIDUE DO LIČNOSTI – UvoĎenje u teoriju konfluentnog obrazovanja.
Područja trenutnog interesiranja: menadžment u obrazovanju i istraživanje u obrazovanju.
Vrijeme konsultacija (FIN)
Viši asistent: Mr. Dina Sijamhodžić-
Nadarević
Kontakt e-mail adresa:
Vrijeme konsultacija (FIN)- zimski
semestar 2011/2012
utorkom 14-15 h
srijedom 13-15 h
Raspored sati
Predavanja i seminari
U ljetnom semestru
Radno opterećenje studenata
ECTS vrijednost modula odražva studentsko opterećenje potrebno da bi se isti savladao – prostudirao. Drugim riječima, kreditni bodovi izražavaju ukupnu količinu rada potrebnu za predmet Sociologija odgoja u odnosu na ukupnu količinu rada potrebnu za završetak pune akademske godine. Ova količina rada uključuje predavanja, seminare, praktični rad, rad studenta izvan Fakulteta (u biblioteci, školi, kući...) te pripremu za nastavu i sudjelovanje u svim načinima provjere znanja i kompetencija kao i na završnom ispitu.
Jedna studijska godina u ECTS- sistemu vrijedi 60 bodova (ukupno radno opterećenje studenta tokom godine), odnosno jedan semestar vrijedi 30 bodova ili jedan trimestar vrijedi 20 bodova. Ove bodove student može osvojiti nakon uspješno završenih provjera, tj. nakon uspješno položenog ispita.
Radno opterećenje studenata
(nastavak)
Opterećenje studenata tokom akademske godine može biti od 38 do 44 sedmice (angažman u punom radnom vremenu), odnosno od 1500 do 1800 radnih sati godišnje. Time se utvrĎuje koliko iznosi 60 bodova ECTS, odnosno jedna studijska godina. Iz toga proizlazi sedmično opterećenje, odnosno koliko radnih sati student može biti angažiran u toku sedmice: u neposrednoj nastavi, u izradi seminarskog rada, pripremi za seminare i vježbe, učenju za ispit itd. U većini europskih država koje uvode, ili koje su već uvele sustav ECTS, nedjeljno radno opterećenje kreće se od najmanje 37 do najviše 50 radnih sati, od čega najviše pola u aktivnoj nastavi.
Iz prethodnih dviju definicija proizlazi vrijednost jednog boda ECTS koja se kreće od 25 do 30 radnih sati po jednom bodu. Obavezni kolegiji moraju činiti najmanje 60 do 75 posto studijskog programa.
Ključni dokumenti ECTS-sistema
Fakultetski informacijski paket/katalog studij (»Information Package/Course Catalogue«) koji objavljuje Fakultet;
Ugovor o studiranju/učenju (»Learning Agreement«) s popisom svih predmeta i odgovarajućom vrijednošću u kreditnim bodovima koji potpisuju student i institucija. Prijenos bodova potpisuju obje institucije prije nego student započne studij i
Prijepis ocjena (»Transcript of Records«), dokument kojim se potvrĎuje uspješnost studenta i koji sadrži popis predmeta, broj ostvarenih kreditnih bodova ECTS, lokalnih ili nacionalnih kreditnih bodova te ocjene (lokalne i prema ECTS-sistemu).
SKRAĆENI ISPITNI KATALOG
ZNANJA
SPOSOBNOSTI
UMIJEĆA
(dalje:Ispitni katalog)
Prof. dr. Mujo Slatina
Šta je to »katalog znanja« i/ili Ispitni
katalog?
Pojam »katalog znanja« novijeg je datuma i
pripada području programiranja tj.
pedagogijskoj standardologiji. Izrada
Ispitnog kataloga proizilazi iz potrebe
dalje konkretizacije ključnog dokumenta
ECTS-sistema.
Koja je svrha Ispitnog kataloga?
Svrha Ispitnog kataloga
Osnovna svrha Ispitnog kataloga je da u procesu savladavanja studijskog programa, tj. studijskih jedinica (nastavnog predmeta ili modula) studentu pruži obavještenja dovoljna za njegovu dobru orijentaciju u pogledu znanja koja se od njega traže na ispitu (šta student mora da zna praktično da uradi, šta treba da zna detaljno da reprodukuje i šta treba da zna na nivou osnovnih informacija).
On obuhvata ne samo aktivnu nastavu, već uključuje cjelokupan angažman studenta, uključujući i angažman potreban za polaganje ispita.
Ispitni katalog predstavlja količinu i kakvoću znanja, sposobnosti i umijeća koji se trebaju steći nakon realizirane nastave.
Ovaj Ispitni katalog je pokušaj, početni korak razvoja sistema mjerenja ishoda studiranja (»learning outcome«). Njime se, a na osnovu Blumove taksonomije obrazovnih ciljeva (Blooms Taxonomy of Educational Objectives), pokušavaju formalno utvrditi razine znanja, sposobnosti i kompetencija s neophodnim opisima.
KATALOŠKE TEME
Sociologija odgoja
Kako se nastavni predmet Sociologija odgoja izvodi jedan semestar (2+1) to isti
može imati najviše 8 obaveznih i 3 izborne kataloške teme i može obuhvatiti oko
15 ključnih stručnih pojmova.
Ovim Ispitnim katalogom obuhvaćeno je 7 obaveznih i 3 izborne kataloške teme.
KLJUČNI POJMOVI: antagonistička akulturacija, čovjek kao biće koje uči,
čovjek kao biće potreba, diferencijacija/integracija, enkulturacija/akulturacija, igra,
individuacija/personalizacija, učenje kulture,učenje/podučavanje, konfluentno
obrazovanje, ljudska priroda, slobodno vrijeme, socijalizacija/internalizacija.
1. LJUDSKA PRIRODA I ODGOJ Izvorni akti ljudske prirode Čovjek kao biće potreba Čovjek kao biće koje uči Ljudska priroda i odgojivost djeteta
2. CIKLUS: KULTURA – ODGOJ - LIČNOST Odnos izmeĎu kulture i odgoja Učenje kulture Opasnosti od antagonističke akulturacije i etnocentrizma Osnovni tip ličnosti Različiti postupci podizanja djece – različite ličnosti
Kataloške teme
3. PARADIGMA TEORIJE KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Učiti znati Učiti činiti Učiti ţivjeti Učiti biti Učiti vrednovati Učiti vjerovati
4. PROCESI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Učenje kulture Enkulturacija/akulturacija Socijalizacija/internalizacija Individuacija/personalizacija Diferencijacija/integracija Učenje/podučavanje
Kataloške teme
5. STRUKTURA KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Obrazovanje/formiranje sposobnosti promatranja Obrazovanje sposobnosti pamćenja Obrazovanje sposobnosti mišljenja Obrazovanje sposobnosti osjeća(n)ja Obrazovanje sposobnosti mašte Obrazovanje sposobnosti volje
Kataloške teme
6. PRINCIPI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Princip spontaniteta i samoaktiviteta Princip interakcije i komunikacije Princip slobode i odgovornosti Princip aktualiteta i totaliteta
7.IGRA I SLOBODNO VRIJEME U KONFLUENTNOM OBRAZOVANJU
Funkcije igre i igranja Slobodno vrijeme i razvoj ličnosti
Kataloške teme
IZBORNE KATALOŠKE TEME utvrĎuju se u nastavnom procesu (interesiranje i potrebe studenta).
U dogovoru sa studentom utvrĎuje se i način obrade, te način i vrijeme prezentiranja izabrane teme.
Prijedlog područja:
PRISTOJNO DRUŠTVO, DRUŠTVENO KOMUNICIRANJE I ODGOJ
CILJEVI NASTAVE
Ovdje su nastavni ciljevi dati kao očekivanja o onome što student treba znati,
razumjeti i moći učiniti nakon jednosemestralnog studiranja sadržaja predmeta
Sociologija odgoja. Ciljevi su podjeljeni u tri osnovne kategorije/skupine:
saznajni ciljevi – znanja (Primijenjena:Blooms Taxonomy of
Educational Objectives)
formativni/funkcionalni/ ciljevi-praktičina umijeća materijalizirana u
nekoj datoj pisanoj formi
odgojni ciljevi – koje osobine ličnosti
SAZNAJNI CILJEVI GLAGOLI KOJIMA SE ODREĐUJU AKTIVNOSTI
STUDIRANJA/UČENJA (IZVEDBENE SPOSOBNOSTI)
1. ZNANJE
(prepoznavanje informacija) prisjeti se, imenuj, navedi, označi, nabroj, ispričaj, odaberi,
izvijesti,opiši,identificiraj
2. RAZUMIJEVANJE
(shvaćanje informacija,
sposobnost transfera)
parafraziraj, interpretiraj, poveži, razmotri, objasni, izdvoji,
zaključi, sumiraj, raspravljaj, navedi pimjer, definiraj
3. PRIMJENA
(primjena znanja u rješavanju
problema)
modificiraj, primijeni, ilustriraj, izvedi, prevedi, protumači,
intervjuiraj, prikaži, otkri, predvidi, poveži, koristi
4. ANALIZA
(sposobnost razdvajanja
informacija radi njihove
prilagodbe)
promijeni, razluči, usporedi, riješi, argumentiraj, prikaži,
izdvoji, klasificiraj, napravi dijagram, eksperimentiraj,
raspravljaj, diferenciraj, razdijeli, ilustriraj
5. SINTEZA
(sposobnost proizvoĎenja novih
informacija na osnovi
prikupljenih činjenica)
predloži, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, kategoriziraj,
pripremi, kombiniraj, poveži, formuliraj, zaključi,
sumiraj
6. VREDNOVANJE
(sposobnost argumentiranja i
procjenjivanja, kritičko
mišljenje)
izaberi, prosudi, predvidi, procijeni, usporedi, rangiraj,
odredi prioritete, vrednuj, izmijeni, razlikuj,
argumentiraj, zaključi, kritikuj
FORMATIVNI/FUNKCIONALNI
CILJEVI
Ovim ciljevima obuhvaćene su:
sposobnosti za izvršenje nekog zadatka (performance goals)i
sposobno poboljšanje vlastitog razumijevanja i kompetencija
(mastery goal orientation).
Ove sposobnosti bit će mjerene kroz praktična umijeća koja se
ispoljavaju u odreĎenim pisanim formama izvršenja nekog
zadatka.
ODGOJNI CILJEVI
njegovati suradnju, toleranciju i zajedništvo meĎu studentima na
godini
stvoriti vedru radnu atmosferu
razvijati odgovorno ponašanje prema sebi i drugima
poticati suradnju, objektivnost, urednost i tačnost
poticati razvoj radnih navika
razvijati poštenje i osjećaj uvažavanja tuĎeg rada i uspjeha
razvijati istraživački duh i pozitivan stav prema znanosti
razvijati kulturu komunikacije i iznošenja vlastitih gledišta
NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE
Nastava će se izvoditi u obliku interaktivnih predavanja, vježbi i primjera iz
prakse tzv. „case study‟ analize – iskustva iz školovanja. Pri obradi primjera
(case studies) studenti će aktivno i neposredno sudjelovati kao istraživači u
akcijskom istraživanju.
Oblici:
Predavanja
Seminari i radionice
Vježbe
Samostalni zadaci
Internet
Konsultacije
Mentorski rad
Istraživanje
Praktični rad
Mentalna usmjerenost:
aktivnosti studiranja/učenja
Definiraj i sastavi
Opiši i izvijesti
Prepoznaj i objasni
Razmotri i raspravljaj
Identificiraj i izrazi
Ilustriraj i protumači
Vježbaj i primijeni
Prevedi i prikaži
Eksperimentiraj i usporedi
Pitaj i raspravljaj
Napravi dijagram i objasni
Diferenciraj i procijeni
Izaberi i prosudi
Rangiraj i izmijeni
Odredi prioritete i predvidi
Predloži i kreiraj
Sastavi i poveži
Poveži i organiziraj
Klasificiraj i formuliraj
Sistematiziraj i zaključi
Učešće studenata u procesu nastave
Prisustvo i aktivnost na nastavnim satima (sreĎeni koncepti slušanih predavanja i vježbi, postavljena pitanja, diskusije i krtički osvrti na predavanja)
Pripreme za predavanja i vježbe (broj pisanih materijala)
Korištenje pripremljenih edukacijskih materijala i rješavanje pripremljenih zadataka
Individualni rad (rješavanje zadataka i samotestiranje)
Prezentacije koje su sačinili studenti
Sudjelovanje u grupnom radu (rješavanje zadataka i izrada materijala, projekata i sl.)
Praćenje vlastitog rada i rezultata
Analiza jednog internet izvora - prikaz informacija
PROVJERITE SEBE
Da li ste orijentirani na IMATI ili BITI?
Interaktivni oblici komuniciranja podrazumjevaju pripremu studenata za
predavanja i vježbe. Priprema studenata za sudjelovanje u procesu nastave
obuhvata (a) biranje odreĎnih zadataka i (b) dobijanje prethodnih zadataka koje
studenti treba da urade sami kako bi imali što bolju startnu poziciju. Ovi zadaci
moraju biti zadati na vrijeme kako bi studenti imali dovoljno vremena da ih
urade. Zadaci (a) daju studnetima mogućnost da osvoje veći broj bodoba.
ZATO
Orijentacija na IMATI
“Studenti orijentirani na modus imanja posjećivat će predavanja, slušajući riječi i shvaćajući njihovu logičku strukturu i njihovo značenje te će, najbolje što mogu, u svojim bilježnicama s patent-zatvaračima zapisivati svaku riječ tako da kasnije mogu naučiti svoje bilješke i proći na ispitu. Ali sadržaj ne postaje njihov individualni sistem misli, ne obogaćuje i ne proširuje ga. Umjesto toga oni riječi koje su čuli preinačuju u čvrst skup misli ili u cijele teorije koje pohranjuju. Student i sadržaj predavanja jedan drugome ostaju strani, osim što je svaki student postao vlasnik tuĎih iskaza (nekoga tko ih je ili sam kreirao ili preuzeo iz nekog drugog izvora).
Takvi studneti imaju samo jedan cilj:zadržati »naučeno«, bilo tako da to pažljivo utisnu u svoje memorije, bilo tako da pomno čuvaju svoje bilješke. Oni ne moraju proizvesti ili stvoriti ništa novo. U stvari, tipove ljudi orijentirane na imanje, nove misli i nove ideje uznemiravaju, jer one stavljaju u pitanje njihovu ukrućenu skupinu podataka. Zapravo nekome kome je imanje glavni oblik odnošenja prema svijetu izgledaju zastrašujuće ideje koje se ne mogu lako razvrstati – kao i sve ostalo što se razvija i mijenja i na taj način biva neovladivo”.
From (1989), Imati ili biti, Zgreb »NAPRIJED - NOLIT«,str,40/1,
Orijenatcija na BITI
“Proces učenja ima sasvim drugačije osobine za studente koji se prema svijetu odnose na način bivstvovanja. Za početak, oni na predavanje, pa ni na ono prvo, ne dolaze kao tabulae rasae. Oni unaprijed razmišljaju o temama predavanja i imaju na umu neka svoja pitanja i probleme.Oni se bave temom i ona ih zanima. Umjesto da budu pasivni primaoci riječi i ideja, oni slušaju, čuju i, što je najvažnije, primaju i reagiraju na aktivan, produktivan način. Ono što slušaju potiče njihove misaone procese. U njihovim se umovima raĎaju nova pitanja, nove ideje. Njihovo slušanje je živi proces. Slušaju sa zanimanjem, prate što predavač govori i spontano oživljavaju ono što čuju. Ne bave se prostim sjećanjem znanja koje mogu odnijeti kući i upamtiti. Svaki takav student je dirnut i promijenjen: nakon predavanja je drugačiji no što je bio prije. Takav način učenja može, naravno, prevladati samo u slučaju kada predavanje pruža poticajnu materiju. Na isprazne govore ne može se reagirati na način bivstvovanja i u tom je slučaju za studente modusa bivstvovanja bolje da takva predavanja uopće ne slušaju već da se koncentriraju na vlastite misaone procese”.
From (1989), Imati ili bitii, Zgreb »NAPRIJED - NOLIT«,str,41,
Provjerite koliko navedeni načini vrijede za vaš stil
studiranja/učenja
Učiti biti
Učiti ćiniti
Po
sti
gn
uća u
%
Načini studiranja i učenja
20% od onoga što je čuo – SLUŠANJE-
30% od onoga što je vidio VIZUELNO PREDSTAVLJANJE
50% od onoga što je vidio i čuo AUDIO-VIZUELNO PREDSTAVLJANJE
70% od onoga što je rekao ili napisao VERBALNI/PISANI ISKAZ
90-100% od onoga što smo uradili, demonstrirali i objasnili
KONKRETNA AKTIVNOST I SAMOSTALNI RAD
Adaptirano prema: Carter,M. & Curtis,D.: Training teachers, A Harviest of Theory and Practice, Redleaf Press, 1994. str. 243
10% od onoga što je pročitao – ČITANJE-
VREDNOVANJE RADA STUDENATA
U toku predavanja, vježbi, seminara, mentorskog voĎenja i konsultacija vrši se praćenje,
evidentiranje, ispitivanje, mjerenje i ocjenjivanje rada studenata. Nakon ovih aktivnosti obavlja se
samo preostali dio polaganja ispita (finalni dio ispita). Finalni dio ispita vrši se nakon prikupljenih
kredita u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prijenos kredita (ECTAS), koji se zahtijevaju
nastavnim planom i programom odgovarajućeg predmeta i nakon ovjere odgovarajućeg semestra.
Drugim riječima, prikupljeni krediti u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prenos kredita,
kao i ocjene dobijene kroz sistem kontinuirane provjere znanja u toku godine važe prilikom
polaganja finalnog dijela ispita i uračunavaju se u završnu ocjenu u skladu sa Pravilnikom za
primjenu ECTAS i daljim odredbama ovog Pravilnika. Vrednovanje ukupnih postignuća studenata
sumiraju se u konačnu ocjenu.
Raspodjela koeficijenta operećenja - ECTS
PohaĎanje nastave – 1 ECTS
Kontinuirana provjera znanja, sposobnosti i vještina – 1 ECTS
Pismeni ispit – 1 ECTS
Usmeni ispit – 1 ECTS
UKUPNO: 4 ECTS
Vrste vrednovanja
Prema osnovnoj namjeni vrednovanja, možemo istaknuti nekoliko osnovnih tipova:
sumativno vrednovanje – vrednovanje na kraju obrazovnog ciklusa. Cilj je provjeriti ishode obrazovanja – razinu postignuća.
formativno vrednovanje – vrednovanje u toku obrazovnog ciklusa. Svrha je dobiti povratnu informaciju o ostvarivanju napretka u procesu studiranja i učenja da bi se mogli unaprijediti.
dijagnostičko ispitivanje – služi za procjenu sposobnosti ili postignuća. Najčešće se koristi pred početak obrazovnog procesa.
samoocjenjivanje – studenti sami vrednuju svoj rad ili sposobnosti.
meĎusobno ocjenjivanje (eng. peer assessment) – studenti vrednuju rad svojih kolega.
Svi oblici vrednovanja imaju svoje specifičnosti i zahtjeve i u nastavnom procesu se ne bi trebali izostaviti.
Karakteristike ocjenjivanja
Opseţnost
Da upućuje na cjelovitost – da uključuje sve ciljeve i glavne
pedagoške svrhe. Upotreba različitih metoda ocjenjivanja (različiti rezultati
studiranja/učenja ispituju se različitim metodama).
Integriranost
Ocjenjivanje mora biti sastavni dio procesa nastave (procesi nastave moraju biti u funkciji pripreme za ispit)
Kontinuiranost Svakodnevno posmatranje, procjenjivanje i testiranje
Transparentnost
Javnost ocjenjivanja
Tri glavna pitanja vrednovanja
Šta student mora da zna praktično da uradi?
1
Šta treba da zna da
objasni/detaljno
reprodukuje?
Šta treba da zna na nivou osnovnih informacija?
2 3
Obavezni oblici provjere znanja
Praćenje stupnja izvršenja radnih zadataka
(samoizbor, pravovremenost, broj pozitivno
ocjenjenih zadataka, kvaliteta)
Ispitivanja i provjeravanja u procesu nastave
(petominutna ispitivanja, interpretativni test-
zadatak, zadaci dati prije predavanja i vježbi, broj i
tačnost infomacija o izvorima)
Kolokvij
ZOT-a i ZOT-b
Usmeni (finalni) ispit – utvrĎivanje konačne ocjene
Kolokvij
(predispitna
obaveza)
Uvjet: prisustvo na
predvanjima i
vježbama 70%
Odbrana pisanih radova iz grupe funkcionalno-formativnih ciljeva: Prolaz 50/100
Odbrana Idejnog projekta: Prolaz 50/100 bodova
Odbrana izraĎenog mjernog instrumenta: Prolaz 50/100 bodova
Mogućnost ponavljanja kolokvija i testova krajem zimskog semestra!!!
Pismeni ispit:
ZOT
Uvjet: položen
kolokvij
Zadaci objektivnog tipa (ZOT):
ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada 40 minuta)
Prolaz: 15/30
ZOT-B: sedam (7) zadataka (70 bodova) (izrada 20 min)
Prolaz: 35/70
Primjeri ZOT-a u ispitnim materijalima na Webu
Usmeni ispit
Uvjet: položen
pismeni
Pitanja za usmeni ispit mogu se pronaći na osobnoj stranici.
Na usmenom dijelu ispita, student obavezno izvlači ispitna pitanja.
Ispitna pitanja moraju biti problemskog tipa kako bi se student mogao koristiti literaturom.
Objašnjenje ZOT-A
ZOT-A
Ajtemi (zadaci) bit će pravljeni na osnovu sadržaja iz udžbenika koji su preporučeni u literaturi. Zadaci su tipa: opiši, objasni, definiraj, navedi itd. – vidi: SAZNAJNE CILJEVE (pokrivaju I i II kategoriju ciljeva). Zadaci se rješavaju bez ikakvog pomoćnog materijala.
ZOT-B
Ajtemi su problemskog tipa i mogu se rješavati uz pomoć ispitnih materijala (udžbenika, bilješki sa predavanja i vježbi, kolokvij-koncepata i sl.). Ajtemi pokrivaju III, IV, V i VI kategoriju ciljeva (primjena znanja u rješavanju problema, analiza, sinteza, vrednovanje). Ajtemi su tipa: primijeni, izvedi, protumači, razluči, usporedi, napravi dijagram, prosudi, rangiraj, sastavi, klasificiraj, poveži itd.
Ispiti se održavaju u radno vrijeme u kome se održava i nastava isključivo u za to odredjenim prostorijama fakulteta
Ispit je javan.
Studentima koji su polagali ispit dostupna su oba ZOT-a. u za to odreĎenom terminu.
Ljestvica ocjenjivanja kolokvija i
pismenog ispita
Ocjena 10 (izvrstan) A 92 – 100 bodova
Ocjena 9 (odličan) B 81 – 91 bodova
Ocjena 8 (vrlo dobar) C 68 – 80 bodova
Ocjena 7 (dobar) D 57 – 67 bodova
Ocjena 6 (zadovoljava) E 50 - 56
Ocjena 5 (nezadovoljava)F manje od 50 bodova
Ocjena -5 (Fx)
Skala finalnog (usmenog)
ocjenjivanja
Najboljih 10% studenata: A (izvrstan) - uspjeh samo s manjim nedostacima (ocjena: 10)
sljedećih 25% studenata: B (odličan) - iznad prosjeka s nekoliko nedostataka (ocjena: 9)
sljedećih 30% studenata: C (vrlo dobar) - solidan rad s nešto većim brojem uočljivih nedostataka (ocjena: 8)
sljedećih 25% studenata: D (dobar) - dostatno znanje sa značajnim nedostacima (ocjena: 7)
sljedećih 10 posto studenata: E (zadovoljavajući, dovoljan) - zadovoljava minimalne kriterije (ocjena: 6)
F (nedovoljan) - potreban dodatan rad da bi mogao zaraditi kreditne bodove
Fx (neuspješan) - potreban značajan dodatni rad
Skala ocjenjivanja izražena u standardiziranim
skorovima (Z vrijednostima)
Načini procjene funkcionalno-formativnih ciljeva Sposobnosti za izvršenje nekog zadatka (performance goals) i/ili
poboljšanje vlastitog razumijevanja i kompetencija (mastery goal orientation)
Bilježnice
Pregled
Izvještaj
Opservacija
Sakupljanje materijala
iz etnopedagogije
Izbor i interpretacija
Bibliografija
Evidencija knjiga i
ĉasopisa
Pojmovnik
Seminarski rad
Sociologija odgoja
Minimum:
4 pozitivno ocjenjena rada
Maksimum:
više od 6 pozitivno ocijenjena rada
Optimum:
6 pozitivno ocijenjena rada
SOCIOLOGIJA ODGOJA
NAČINI PROCJENJIVANJA PRIMJER ZADATAKA
UPUTE
Bilježnice Iz svojih bilježnica (predavanja i vježbe) izdvojite i prokomentirajte nešto po vlastitom
izboru (jedna katica autorskog teksta)
Pregled Napravite pregled vašeg rada za jedan mjesec (pregled aktivnosti studiranja/učenja i
pregled radova koji su proizašli iz tih aktivnosti)
Izvještaj Napišite izvještaj o vlastitoj pedagoškoj praksi (Iz ugla Sociologije odgoja)
Opservacija
Identificirajte neki od procesa konfluentnog obrazovanja u porodici ili obdaništu ili školi
(analiza slučaja: ilustracija primjerima) i po mogućnosti to prezentirajte na seminaru
ili vježbama
Sakupljanje materijala
iz etnopedagogije
Narodne umotvorine, izreke, poslovice, sentence o odgoju, igre i igračke,
poučne pričice/hikaje, pjesme za djecu, uspavanke, slikovnice, registracija
narodnih običaja vezanih za odgoj, tehnike, sredstva i metode odgoja
prisutne u narodu i sl. (kratak komentar pronaĎenog materijala)
Izbor i interpretacija Odgojne vrijednosti Svetih knjiga (TORA, BIBLIJA, KUR’AN-interpretacije neke
odgojne vrijednosti)
Bibliografija Napravite bibliografiju na izabranu temu (uključen najmanje jedan anotirani izvor -
obrada u 50 riječi
Evidencija knjiga i
ĉasopisa
Napravite popis pedagoških knjiga koje su izašle u toku tekuće školske godine i prikažite
sadržaj jedne koju bi mogli po nekom kriteriju uvrstiti u problematiku Sociologije
odgoja
Pojmovnik
Izradite pojmovnik u kojem ćete objasniti 10-15 ključnih termina iz područja Sociologije
odgoja pogodnih za korištenje udžbenika.
Esej-rad Napišite rad (opseg do 10 stranica oko 20 hiljada znakova) na izabranu temu
SADRŢAJ ESEJ-RADA
Rad treba da sadrži:
Upoznavanje čitaoca s problemom/temom
Pregled relevantne literature
Ciljevi rada
Opis nacrta izrade i načina obrade teme
Rezultati analizirane literature
Predstavljanje podataka
Interpretacija podataka
Zaključci i preporuke
Korištena literatura
Dodaci (nije obavezno)
Relevantni dokumenti (nije obavezno)
Struktura pitanja intervjua (nije obavezno)
Upitnik (nije obavezno)
Tablice i grafovi (nije obavezno)
KONAČNA OCJENA
Pri utvrĎivanju konačne ocjene uzima se u obzir rezultat studenta postignut na vježbama, kolokvijumima, seminarima i drugim oblicima nastave, ukoliko je taj rad pismeno ocjenjivan u toku školske godine (kontinuirana provjera znanja i evropski sistem sticanja kredita).
Ocjena sa ispita se upisuje u ispitnu knjigu, ispitni spisak, ispitnu prijavu i indeks. Ocjena (pet) se ne upisuje u indeks.
Ocjenjivanje studenta i upis završne ocjene vrši se neposredno po obavljenom ispitu, u prisustvu studenta koji je ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali. Prije upisivanja, studentu se saopćava ocjena.
© Slatina, 2006
Etika ocjenjivanja
Studenti moraju biti upoznati sa svim zahtjevima procesa vrednovanja (saopćiti im šta se od njih očekuje,
pružiti im potpunu povratnu informaciju o njihovom uspjehu, upoznati ih sa kriterijima ocjenjivanja,
načinima skaliranja i načinom formiranja konačne ocjene). Procesi vrednovanja treba da podstiču i
nagraĎuju željene aktivnosti i rezultate studiranja/učenja. Završna ocjena se upisuje neposredno po
obavljenom ispitu, u prisustvu studenta koji je ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali. Prije
upisivanja, studentu se saopćava ocjena. Studenti imaju mogućnosti da iznesu svoje mišljenje o procesu
ocjenjivanja.
U bilo kojem obliku ispitivanja i ocjenjiva nije dopušteno korišćenje nedozvoljenih pomoćnih sredstava
(prepisivanje, nedozvoljeni podsjetnici, nedozvoljena sredstva komuniciranja). Studenta koji ometa
normalni tok ispitivanja i ocjenjivanja, naročito kada je to na štetu drugih studenata, nastavnik ima pravo i
dužan je nakon jedne opomene udaljiti sa ispita. O udaljavanju studenta sa ispita nastavnik je dužan
pismeno obavijestiti šefa Odsjeka odmah po završenom ispitu, sa obrazloženjem i sa potpisima saradnika
prisutnih na ispitu.
Prva provjera znanja
Druga povjera znanja
Finalna provjera znanja
Stepenicu po stepenicu
STUDENTSKI PORTFOLIO
Studentski portfolio treba da sadrži sve aktivnosti studiranja koje su date u nekom pisanom
dokumentu: Lista prisustva nastavmim satima
Iskazani interes, aktivnost i kreativnost (pripreme za nastavu)
Pisane materijale vezane sa ciljeve 2
Rezultate kolokvija
Rezultate “testova”: preliminarna provjera znanja, petominutna ispitivanja, interpretativni test
zadatak, ZOTa i ZOTb
Lista sa imenima i brojevima grupe (rad u grupi, učešće u case study grupi i sl.)
Svaki datum izlaska na ispit, pitanja koja je student imao za odgovoriti, pismeni odgovor ako
ima, a ako nema pismeno zapažanje profesora
Ocjena i način na koji je student upoznat sa ocjenom.
PAŢNJA!!! Provjerite koji se pisani radovi nalaze u vašem portfoliu raĎeni na osnovu neke od
dolje ponuĎenih “logika” izrade pisanog rada
Identificiraj i opiši
Prepoznaj i objasni
Definiraj i sastavi
Raspravljaj i ilustriraj
Ilustriraj i protumači
Pitaj i komentiraj
Prevedi i prikaži
Izaberi i prosudi
Jedan rad moţe da sadrţi više logičkih elemenata
Napravi inventuru,
dijagram i objasni
Rangiraj i izmijeni
Uporedi i razlikuj
Klasificiraj i sistematiziraj
Predloži i kreiraj
Odredi prioritete i
predvidi
Diferenciraj i procijeni
Ocjene i sugestije studenata za poboljšanje kvalitete rada
Ispitni katalog mora biti izložen kritici šire javnosti te trajno podložan
izmjenama i dopunama kojima će se unapreĎivati i stalno osuvremenjivati
nastavni sadržaji i kvaliteta rada. Za sudjelovanje studenata u ovom poslu
nudimo:
Kako otkrivamo kvalitetan rad?
Bilo bi dobro da potražimo odgovore
Procijenite
Anonimno ocjenjivanje uspješnosti predavanja i vježbi
Pitanja pomoću kojih otkrivamo
kvalitetan rad?
Izvodi li se nastava redovno?
Da li je radno opterećenja studenata primjereno (balans ECTS kredita)?
Šta bi bilo korisno promijeniti u nastavnom programu?
Jesmo li jasno definirali ciljeve nastave?
Da li se studenti pripremaju za nastavu?
Da li studenti aktivno sudjeluju u nastavi?
Koja je razina komuniciranja nastavnika i studenata?
Kako bismo ocijenili svakog pojedinog nastavnika?
Kako mjerimo ishode studiranja/učenja?
Koliko objektivno provjeravamo napredovanje i ocjenjivanje studenata?
Pristupamo li organizirano sastavljanju ispitnih pitanja?
Imaju li studenti sve potrebne informacije?
Bilo bi dobro da potražimo odgovore
Odredimo koja su to problematična nastavna područja, koliko je poučavanje bilo uspješno i je li uspostavljen čvrst temelj za dalji obrazovni napredak.
Jesu li ocjenjivačke aktivnosti primjerene sadržajima i sposobnostima?
Omogućuju li ocjenjivačke aktivnosti dobar uspjeh?
Jesu li razvijane sposobnosti za samoocjenjivanje?
Temelje li se naše ocjene na različitim vrstama ocjenjivačkih aktivnosti?
Procijenite na kojem bi se stupnju mogla naći
dolje navedena tvrdnja
Bio je čvrst i nepristrastan kriterij ocjenjivanja.
Ocjena nije zavisila od tvrdoće i mehkoće
nastavnika nego od onog čime se označava neka
pedagoška svrha.
Slabo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Izuzetno
Literatura
Sociologija odgoja
Osnovna:
Slatina, M. (2006), Od individue do liĉnosti – UvoĊenje u teoriju konfluentnog obrazovanja,
Zenica, »Dom štampe«.
Hisham, A. (2000), Vodiĉ za islamsko djelovanje, El-Kalem, Sarajevo, IZBiH
Salovey, P. i Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – pedagoške
implikacije, Zagreb, »Educa«
Proširena:
Halid. H. M.( 1984), Humanost Muhammeda a. s., Starješinstvo Islamske zajednice, Sarajevo.
Hohnjec, N.( 1991), Ĉovjek kao biće odnosa, »Glas koncila«, Zagreb,.
Perotti, A. (1995), Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb.
Canvez, P.( 1999), Odgojiti graĊanina, »Durieux«, Zagreb, »Educa«.
Skupa procijenimo koliko smo uspjeli:
ključne kompetence
POČETNO
STANJE
OČEKIVANI
REZULTATI
Znanja
Sposobnosti
Umijeća
Dodatna uputstva za uspješno
polaganje ispita iz predmeta
Sociologija odgoja
Za uspješno polaganje ispita iz predmeta
Sociologija odgoja potrebno je da
student završi predispitne obaveze i
završni ispit.
Predispitne i ispitne obaveze odnose se
jednako na redovne i vanredne studente.
Predispitne obaveze studenata (kolokvij) podrazumijevaju da iz Kataloga
znanja za Sociologiju odgoja (silabus) sa slajda br. 39 na kojem je ponuđeno
deset različitih zadataka, studenti odaberu četiri zadatka minimalno za
izradu. Molimo da pročitate objašnjenja na slajdu za svaki zadatak. Ovdje
dajemo još detaljnije objašnjenje za neke zadatake. Podstičemo da u nekim
slučajevima sami formulirate zanimljive teme u okviru zadatih zadataka. Uočit
ćete slijedeće zadatke – Bilježnice, Pregled, Opservacija, Izbor i interpretacija
odgojnih vrijednosti u svetim knjigama (pojašnjenje: možete odabrati neke
odgojne vrijednosti i komparirati ih kroz svete knjige npr. Odgoj i obrazovanje
muške i ženske djece i sl.), Bibliografija (pojašnjenje: temu za izradu
bibliografije birate sami ali vezanu za Sociologiju odgoja i pravite bibliografiju
tako što ćete navesti što veći broj knjiga, članaka, web str. u kojima se može
čitati o navedenoj temi – npr. tema Ljudska priroda sa stanovišta islama i dr.),
Evidencija knjiga i časopisa, Izvještaj o pedagoškoj praksi (pojašnjenje:
izvještaj o praksi rada u mektebu ili školi podrazumijeva da opišete kako
razumijevate djecu i njihovu prirodu, koje metode koristite u radu, kako
pristupate djeci, možete iznijesti i opisati neka iskustva iz vaše
odgojno/obrazovne prakse – ukoliko ste došli do nekih zanimljivih i lakših
naučina poučavanja, ako ste uspješno razriješili neke situacije u radu sa
djecom ili niste uspjeli i sl.,
Pojmovnik (pojašnjenje: pojmovnik podrazumijeva da odabarete 10-15 pojmova
iz udžbenika Od individue do ličnosti koji su vam teži za razumijevanje i
definirate svaki od odabranih pojmova iz više izvora uz navođenje izvora pored
svakog pojma (udžbenik, pedagoška enciklopedija, rječnik pedagogije,
pojmovnik za edukatore, Klajićev rječnik itd) – npr. pojam akulturacija definicija
u udžbeniku, potom akulturacija definicija iz enciklopedije itd), Materijal za
etnopedagogoju (pojašnjenje - npr. a ) narodne izreke o odgoju (drvo se savija
dok je mlado itd. uz kraći komentar izreke, b) hikaje, c) igre i igračke koje su se
nekada igrale i koristile itd. ; esej (pojašnjenje - esej je samo jedan od deset
ponuđenih zadataka. On nije obavezan ali ukoliko izaberete esej kao jedan od
4 zadatka, temu odaberite sami na osnovu čitanja udžbenika "Od individue do
ličnosti" i esej također iznosi oko 2 str. teksa uz navođenje izvora šire
literature). Na posljednjem slajdu naći ćete i literaturu. Pored ova 4 zadatka
studenti su obavezni pročitati i nekoliko poglavlja iz knjige Vodič za islamsko
djelovanje i napraviti kratke bilješke (vidjeti zadnji slajd).
Redovni studenti rade prezentacije zadataka na časovima vježbi i ocjene za
predsipitne obaveze se najčešće rezimiraju u toku nastave.
Vanredni studenti mogu raditi zadatke u toku semestra i slati ass. mr. Dini
Sijamhodžić-Nadarević na pregled. Krajnji termin za slanje urađenih zadataka i
bilješki je 15 dana prije pismenog dijela ispita. Nakon slanja zadataka studenti
će dobiti povratnu informaciju u narednih 7 dana kako bi imali priliku doraditi rad
u slučaju da je to potrebno. Ukoliko u radu student treba izvršiti manje
korekcije, moguće je da ga doradi, ponovo pošalje na pregled i ukoliko
zadovoljava kriterije može pristupiti pismenom ispitu. Ukoliko rad i nakon
drugog slanja ne bude zadovoljavajući, u tom ispitnom terminu student ne
može pristupiti pismenom ispitu. Rad treba doraditi za naredni pismeni ispit.
Radove može slati e-mailom na adresu [email protected].
Zadatke odobrene isprinatati i donijeti ass Nadarević u vrijeme konsultacija u
toku semestra ili na dan pismenog ispita (prije ispita).
Rezimiranje ocjena za odobrene predispitne zadatke obavit će se u toku
semestra u vrijeme konsultacija ili sahat vremena prije zakazanog pismenog
ispita (za vanredne studente).
Ukoliko vanredni studenti žele rezimirati ocjenu iz predispitnih zadataka u toku
semstra u vrijeme konsultacija naznačenih za rad sa studentima,
preporučujemo da se prethodno najave e-mailom ass. mr. Dini Sijamhodžić-
Nadarević.
Samo studenti koji uspješno polože predispitne obaveze mogu pristupiti
završnom ispitu (pismeni i usmeni).
Završni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Usmeni ispit se
organizira nekoliko dana nakon pismenog tj. nakon uvida u rezultate pismenog
ispita. Rezultati ispita se oglašavaju na web stranici FIN-a i oglasnoj ploči.
Student koji položi pismeni dio ispita može pristupiti usmenom. Uvjetno položen
pismeni ispit važi samo za naznačeni usmeni ispit. Ukoliko student ne pristupi
tada usmenom ispitu, treba ponavljati pismeni ispit u narednom ispitnom roku.
Test na pismenom ispitu sastavljen je iz udžbenika „Od individue do ličnosti –
uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja” (autor prof. dr. Mujo Slatina) i
eventualno pitanja sa predavanja i vježbi. Za usmeni ispit potrebno je preraditi
iste izvore kao i za pismeni. Pitanja na testu su kombinacija esejskih pitanja i
zadataka sa kratkim odgovorima( detaljno objašnjenje na slajdu 33 i 34)
Slajd 33, 34 (pojašnjenje)
ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada ovog dijela
testa traje 40 minuta)
Prolaz: 15/30
ZOT-B (zadaci sa kratkim odgovorima): sedam (7) zadataka (70 bodova)
(izrada 20 min)
Prolaz: 35/70
Za udžebenik studenti nisu obavezni praviti bilješke.
Napomena:
Svaka neobavezna aktivnost studenata vezana za predmet kao što su čitanje
tekstova, čitanje dodatnih knjiga i sl. je dobrodošla i bit će vrednovana.
Molimo da detaljno pročitate katalog znanja (silabus)
Molimo studente da se prvo za konsultacije obraćaju asistentici. Ukoliko je
potrebna i dodatna konsultacija sa profesorom, možete to učiniti putem e-mail
adrese [email protected].
Molimo studente da koriste profesionalne e-mail adrese sa imenom i
prezimenom iz kojeg se odmah vidi koji student šalje e-mail. Molimo da ne
koristite e-mail adrese poput (npr. ido, medo_, 124_ef i slično). E-mail
studenta treba da sadrži odogovarajući naziv poruke (subject), npr. kolokvij iz
sociologije odgoja, zadaci, upit u vezi ispita iz sociologije odgoja i sl., a ne
selam ili bez naziva poruke (no subject) te odgovarajući sadržaj poruke sa
kratkim predstavljanjem i vašim upitom u vezi predmeta.
Sretno!