L I S T G R A D A L U D B R E G A

BROJ 114 / GODINA XI.

BESPL ATNI PRIM JER AK

28. LISTOPA DA 2016.

Svega je 10-ak km od Ludbrega. Se-govina. Put vodi dobrom županijskom cestom iz smjera Čukovca. Nakon 3 km nazire se položaj sela u dolini opasanoj obroncima Kalnika...

Mjesec hrvatske knjige je manifesta-cija koja se već više od dva desetljeća održava s ciljem promicanja knjige i či-tanja kao društvene vrijednosti...

Odličan učinak hrvačica

Prvog dana listopada u sportskoj dvorani OŠ Sveti Đurđ održano je Pr-venstvo Hrvatske u hrvanju slobodnim stilom za djevojke. Na prvenstvu za djevojčice početnice i mlađe djevojke nastupilo je četrdesetak natjecateljica iz 13 hrvatskih klubova...

Ove sezone III. HRL “Sjever” za žene ima samo sedam klubova. Uz ove okol-ne tu su i Garešnica i Veliko Trojstvo. S jedne strane loše jer nedostaje jakih utakmica, a s druge strane dobro jer to je financijsko olakšanje...

SEGOVINA

KNJIŽNICA

Str. 8. - 9.

Str. 13.

Str. 15.

Str. 14.

HRVANJE

RUKOMETSedam klubova u III. HRL “Sjever”

SIGURNOST

USPORIVAČI BRZINE U CENTRU GRADA

Str. 2.

28. listopada 2016. 28. listopada 2016. 2 A K T U A L N O A K T U A L N O

Nakladnik: POU “D. Novak“ LudbregGlavni urednik: Iva HavaićGrafički urednik: Miroslav VađunecRedakcija: Darko Skupnjak, Branko Dijanošić, Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven Jerbić, Dražen VađunecKontakt: POU “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 131 Fax: 042 / 306 068 e-mail:

ludbreske-novine@pou-ludbreg.hr dskupnjak@pou-ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

Nakon što je gradonačelnik Ludbre-ga Dubravko Bilić početak školske go-dine iskoristio za vožnju školskim auto-busom, krenulo se u izradu prometnog elaborata kako bi se što ranije krenulo u potrebne izmjene.

- Iskoristili smo početak školske go-dine za vožnju svim linijama autobusa kako bismo vidjeli postoje li problemi i jesu li to problemi koji se potenciraju ili su objektivni. Utvrdili smo i s vozačima i s roditeljima koji su to problemi. Ja-sno je da ponekad roditelji žele da djeca ulaze u autobus na kućnom pragu, no postoje i zakoni o prijevozu kako redo-vitom tako i školskom da autobus može stati jedino na dogovorenom i propisa-nom stajalištu. - objašnjava ludbreški gradonačelnik Bilić.

Najveći problemi školskih linija uoče-ni su u Bolfanu i Vinogradima Ludbreš-kim.

- Utvrdili smo u Bolfanu da je pro-blem Školska ulica koja je preuska, a nije ni asfaltirana i to je jedan od problema koji moramo riješiti. Također, potrebno je porezati i grane da ne vise na cestu i tako zapinju o autobus. U Vinogradima Ludbreškim smo konstatirali da gotovo nijedno stajalište koje se sada koristi ne odgovara potrebama. Neka je potrebno premjestiti na drugu stranu, na drugu lokaciju. Upravo radimo prometni elabo-rat da vidimo koliko će to koštati i kojim redoslijedom ćemo premještati ta stajali-šta, a sve s ciljem sigurnosti djece jer ona su u ovom trenutku najvažnija i nadam se da ćemo to u vrlo brzom roku riješiti

te bez većih trzavica od strane roditelja ali i autoprijevoznika. - zaključuje Bilić.

Kad je u pitanju vožnja školskim au-tobusom, prioritet je sigurnost učenika. Tih činjenica mora biti svjesna cijela za-jednica kako bi se mogla odrediti jasna

pravila prema kojima vožnja školskim autobusom svakodnevno može funkcio-nirati. Kada je u pitanju Osnovna škola Ludbreg, nemali broj njih svakodnevno u školu dolazi autobusom, odnosno od 752 učenika njih čak 411.

VOŽNJA ŠKOLSKIM AUTOBUSOM – PRIORITET SIGURNOST

Gradonačelnik Bilić testirao vožnju školskim autobusom

Na lokalnoj cesti u naselju Hrastovsko na dva su mjesta postav-ljeni usporivači brzine. Vijeće mjesnog odbora još je krajem veljače uputilo zahtjev Gradu Ludbregu za postavljanjem usporivača brzine, dan kasnije Grad Ludbreg je isti uputio Policijskoj upravi Varaždin-skoj i Županijskoj upravi za ceste. Nakon suglasnosti Policijske upra-ve krenulo se u izradu, a investitor je Županijska uprava za ceste.

Riječ je inače o lokalnoj cesti koja dolazi iz smjera Vinograda Lud-breških te ulazi u naselje Hrastovsko. Pošto je cesta vrlo ravna vozači razviju velike brzine te time prijete sigurnosti mještana naselja Hra-stovsko. Također, riječ je o cesti koja ulazi na križanje s državnom ce-stom na kojoj je početkom godine bilo dvoje smrtno stradalih te će, kako se nadaju podnositelji zahtjeva, umirivanje prometa 500 meta-ra prije ponukati vozače da se koncentriraju na nadolazeće raskrižje.

Novost je i postavljeno ogledalo na križanju Kačićeve i Zagorske ulice. Naime, zbog nepreglednosti na samom raskrižju, uočena je potreba za postavljenjem prometnog ogledala.

223 tisuće posjetitelja na Danima ludbreške

Svete nedjelje

Na posljednjoj održanoj sjednici Gradskog vijeća pri-hvaćeno je Izvješće o održanoj manifestaciji "Dani ludbreške Svete nedjelje 2016". Od ukupno 394 raspoloživih tržnih mje-sta, prodana su 364 tržna mje-sta čija je vrijednost 599 tisuća kuna. Ukupni prihodi iznosili su preko 740 tisuća kuna dok su rashodi manifestacije bili 523 tisuće kuna. Uz višak prihoda nad rashodima, svakako je važ-no osvrnuti se i na samu posje-ćenost manifestacije. - Kada je Grad ove godine preuzeo orga-nizaciju sajma i izložbe cvijeća Flora Centrum Mundi odlučili

smo provesti istraživanje o bro-ju posjetitelja koji nam dolaze. Bili smo već tada ugodno izne-nađeni brojkom od 40 tisuća posjetitelja tijekom tri dana održavanja manifestacije. Što se tiče Svete nedjelje, pozitivan trend je nastavljen. U četvrtak je zabilježeno 37 tisuća posjeti-telja. U petak je zabilježeno 44 tisuća posjetitelja, u subotu njih 57.164, a u nedjelju 84.639 po-sjetitelja. - rekao je gradonačel-nik Dubravko Bilić.

Izvješće o održanoj mani-festaciji "Dani ludbreške Svete Nedjelje 2016" jednoglasno je prihvaćeno.

Nove klupe i stepenište u društvenom domu u

GlobočecuDruštveni dom u Globočecu Ludbreškom odnedavno je uljep-

šan novim stolovima i stepeništem. Naime, učenici Srednje škole Ludbreg koji polaze strukovni obrazovni program za zanimanje bravar izradili su u sklopu praktične nastave u školskoj radioni-ci 20 novih stolova i preuredili stepenište u društvenom domu u Globočecu Ludbreškom koje će sad biti sigurnije, s rukohvatom. – Zahvaljujemo učenicima i voditelju praktične nastave, profesoru Zvonku Bedeniku. – poručuju iz Vijeća mjesnog odbora.

Cvijeće do proljećaDjelatnici 'Lukoma' nekoliko lijepih dana krajem listopada iskori-

stili su za jesensko-zimsko uređenje gradskih cvjetnjaka. Na središ-njem trgu, cvjetnjacima oko gradskih ureda, te na prometnim roto-rima zasadili su cvijeće i to 9.000 sadnica maćuhica, 1.000 tratinčica i 2.200 lukovica tulipana, dakle, više do 12.000 komada cvijeća. Ove vrste cvijeća dobro podnose zimu, pa će krasiti gradske cvjetnjake sve do kasnog proljeća kada će ponovno zasaditi ljetno cvijeće.

Jedna od najprometnijih lud-breških prometnica, Ulica Ma-tije Gupca vjerojatno je i jedna od opasnijih prometnica. Uzrok nesreća uglavnom je neprilago-đena brzina. Stoga je na dionici u samom centru grada postav-ljen usporivač prometa, odno-sno ležeći policajac.

Uz usporivač prometa na tom dijelu, postavljen je također i u Ulici Alojzije Stepinca. Izmjene i dopune prometne signalizacije napravljene su u cilju postizanja većeg stupnja sigurnosti u od-vijanju prometa na ovoj dionici ceste. Izvođač radova je PZC d.d. Varaždin, a financijski tro-šak radova pokriva Županijska uprava za ceste.

Usporivači brzine u centru Ludbrega

Usporivači brzine u Hrastovskom, prometno ogledalo u Ludbregu

U okviru projekta „Siguran Ludbreg“ održan je „Dan otvo-renih vrata“ u suradnji s Auto-klubom Ludbreg.

U vijećnici Centra za kul-turu i informiranje “Dragu-tin Novak” održana je prva edukacija za mlade vozače do 24 godine, kako bi se podučili za sigurnu vožnju i potaknu-li na odgovorno ponašanje u prometu. Tema edukacije bila je kako se sigurno kretati vo-zilom, upotreba sigurnosnog pojasa, kako alkohol utječe na sposobnost upravljanja vozi-lom i posljedice sudara i prevr-tanja vozilom.

Edukaciju će održati Hrvat-ski autoklub. Predavanju su se

odazvali učenici Srednje škole Ludbreg, njih sedamdesetak.

Drugi dio edukativne akcije održan je na Trgu Svetog Troj-stva gdje je Hrvatski autoklub održao prezentiranje simula-cije prometne nesreće kori-štenjem simulatora prevrtanja vozila. U akciju se uključila i Policijska uprava Varaždinska te Policijska postaja Ludbreg koji su pokazali presretač i motor kojeg koriste u prometu, vozači su mogli provjeriti ka-znene bodove te su podijeljeni letci o sigurnosti u prometu.

U sklopu projekta održane su i edukativne radionice, a iste su u planu i tijekom nared-nog mjeseca.

SREDNJOŠKOLCI U SIMULATORU

PREVRTANJA VOZILA

SIGURAN LUDBREG

U subotu 8. listopada, u Hrvatskoj je obilježen državni blagdan - Dan neovisnosti. Toč-no prije 25 godina Sabor Repu-blike Hrvatske jednoglasno je donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republi-ke Hrvatske s bivšom državom SFRJ.

Time je Sabor tvrdio da Re-publika Hrvatska više ne sma-tra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti je-dan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše fede-racije.

Naime, ta odluka je done-sena nakon što je prethodnog dana istekao tromjesečni mo-ratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suve-renosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Ta odlu-

ka je tada bila odgođena za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, točnije na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. No, istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odlu-ku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvo-re u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Povodom Dana neovisnosti predstavnici Grada Ludbrega, Gradskog vijeća, braniteljskih udruga i političkih stranaka položili su vijence i zapalili svijeću kod centralnog križa i kod spomenika braniteljima. Nakon polaganja vijenaca pogi-nulim hrvatskim braniteljima

i građanima odana je počast minutom šutnje na koju je po-zvala zamjenica gradonačelni-ka Vera Jadanić. - Hrvatska je stvarana zakonima, ali i živo-tima mnogih branitelja koji su utkani u temelje naše Domovi-ne. Prigoda je ovo da se i danas prisjetimo svih onih hrabrih ljudi, muškaraca, ali i žena, koji nisu oklijevali braniti svoj dom i domovinu. U Domovinskom ratu oni su Hrvatskoj dali ono što su imali – svoju mladost, puno njih svoje zdravlje i ono najvrjednije – svoje živote. Nji-hova žrtva bolno je urezana u naša sjećanja. Njihova ostavšti-na je naša današnja sloboda. Na nama je danas, a na našoj djeci sutra – da očuvaju i unaprijede ono što je krvlju izboreno – slo-bodnu Hrvatsku. – poručila je zamjenica gradonačelnika.

Dan neovisnosti

Vijećnici se odrekli jedne naknade za

obnovu VodotornjaVijećnici Gradskog vijeća

Grada Ludbrega na posljednjoj održanoj sjednici donijeli su jednoglasnu odluku o odricanju jednomjesečne naknade vijeć-nika u svrhu obnove vodotor-nja u Vukovaru. Projekt obnove osmišljen je na način da se naj-prepoznatljiviji simbol Domo-vinskog rata u Vukovaru i Hr-vatskoj sačuva ovakvim kakav je sada ali i da se otvori i učini do-stupnim široj javnosti. Kroz ob-novu vodotornja bit će ispričana priča o hrvatskom zajedništvu, prkosu iz Domovinskog rata.

3

28. listopada 2016. 28. listopada 2016. 4 A K T U A L N O D O Z N A J E M O 5

Tesla model X koji je nedav-no stigao u Europu, svoje drugo predstavljanje hrvatskoj jav-nosti doživio je u samom Cen-tru svijeta, u Ludbregu. Taj je električni automobil globalno proglašen najboljim SUV-om na svijetu. Ludbrežanima ga je predstavio Saša Cvetojević, osnivač i direktor tvrtke Insako.

– Ovdje imamo priliku vi-djeti dva Tesla modela. Model X je prije kojih mjesec dana stigao u Hrvatsku. Riječ je mo-delu SUV, odnosno on je prije-lazna verzija između limuzine i džipa. Jednim punjenjem može prijeći 400 kilometara. Unatoč njegovoj težini i veličini za pet sekundi ubrzava od 0 do 100 km dok je maksimalna brzina 250 kilometara na sat. – rekao je Cvetojević.

Za Ludbreg Cvetojević kaže da je najjača sredina u Hrvat-skoj kada je u pitanju proizvod-nja komponenti za električna vozila.

Tesla model X i Tesla model S predstavljeni su u Ludbregu u sklopu projekta e-mobilnost.

– Danas se ovdje zapravo radi o predstavljanju e-mobilnosti koju tvrtka Ducati zastupa kroz inovativnost i razvoj tehnologi-ja do održive e-mobilnosti. Da bi započeli priču o e-mobilnosti nisu dovoljna samo električna vozila koja smo tu doveli nego moramo spomenuti i ostale se-gmente koji omogućuju da se od točke A do točke B dođe. Tu je solarno drvo pod čijom kroš-njom smo se danas okupili a koje je ujedno i punionica gdje

možete puniti električni bicikl, a možete puniti i Teslu koja je najmodernije vozilo. – rekao je Dražen Crnković,generalni me-nadžer u tvrtki Ducati kompo-nenti.

Gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić kazao je kako je Grad Ludbreg stalno otvoren prema novoj proizvodnji i teh-nologijama.

-Ludbreg je takvo mjesto, centar smo svijeta i stalno je potrebno nuditi nove sadrža-je. Drago nam je da je Teslin najnoviji model predstavljen u Ludbregu, dokaz je to da su prepoznati svi napori Grada Ludbrega u okviru e-mobilno-sti. Nalazimo se ispred solarnog drva na kojem se svakodnev-no pune električni bicikli koje mogu koristiti naši sugrađani, a mi kao Grad koristimo električ-no vozilo za naše komunalne potrebe i nastojimo promovira-ti upravo tu e-mobilnost. U vrlo kratkom roku ćemo ponuditi našim sugrađanima, ali i svim putnicima, javne punionice u suradnji s HEP-om u blizini sa-mog solarnog drva tako da mo-žemo stvarno reći da smo grad ispred svog vremena i takvi že-limo i ostati.

Na predstavljanje vozila, sti-gli su župan Predrag Štromar i gradonačelnik Varaždina Go-ran Habuš.

– Drago mi je da je novi Tesla model X predstavljen upravo u Ludbregu. Poznato je da je Va-raždinska županija, a posebice Grad Ludbreg otvoreni prema novim tehnologijama. Ovo je grad koji ima solarno drvo na kojem možete puniti električna

vozila, tako da je Lud-breg idealna lokacija

za predstavljanje ovakvog vozila. – rekao je Štromar.

Mario Šiljeg, zamjenik ministra

zaštite okoliša i pri-rode također je nazočio

predstavljanju u Ludbregu.

– Ovdje sam danas baš kako bih podržao ovaj projekt. Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode upravo izra-đuje strategiju niskougljič-nog razvoja RH gdje će takve i slične mjere dobiti na svojoj važnosti. Znamo svi da emisija stakleničkih plinova iz sektora prometa participira sa mini-malno 25 posto, što znači da je sektor prometa veliki zagađi-vač prometa.

Upravo zbog toga promo-viramo, potičemo i sufinan-ciramo u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša nabavku električnih i hibridnih vozila i nabavku električnih bicikala. – kazao je Šiljeg.

Događanju u Ludbregu pri-sustvovao je i Ljubomir Maj-dandžić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.- Možemo kazati da je Grad Ludbreg jedan cen-

tar u e-mobilnosti u Republici Hrvatskoj. Nalazimo se ispred solarnog drva koje će doista puniti električna vozila i u budućnosti će se smanji time potrošnja fosilnih goriva. – za-ključio je Majdandžić.

Bogato opremljen Model X u top izdanju ima poveći set baterija od 90 kWh koji nudi povećani doseg (402 km), a ubrza do 96 km/h za 3,8 sekun-di. Golemi SUV ima 7 sjedala.

NAJBOLJI SUV NA SVIJETU PREDSTAVLJEN U LUDBREGU

Tesla model X

Tesla model X je prijelazna verzija između limuzine i džipa

Model X u Ludbregu je imao drugo predstavljanje u RHJednim punjenjem može prijeći 400 km

Druga gradska komunalna tvrtka Odvodnja d.o.o. Ludbreg ovih dana mijenja lokaciju sje-dišta tvrtke. Od sada će biti na adresi u Sigecu, u Sajmišnoj uli-ci 19. Naime, završeni su gotovo svi radovi na uređenju objekata i potrebne vanjske površine na lokaciji nekadašnjeg sajmišta za preseljenje tvrtke iz skučenih prostora i dvorišta u Koprivnič-koj ulici u Ludbregu koju su di-jelili zajedno sa 'starijom' grad-skom komunalnom tvrtkom 'Lukom'. Podsjetimo, Grad Lud-breg je 'Odvodnji' dodijelio na korištenje nekadašnju površinu sajmišta s objektima za budući poslovni prostor što je regulira-no ugovorom o najmu i uvjeti-ma korištenja kojeg su potpisali Grad Ludbreg i 'Odvodnja'. S obzirom da višegodišnji napori na ponovnoj uspostavi sajmišta nisu urodili plodom, Grad je dodjelom ove nekretnine sprije-čio njezino daljnje propadanje, a istovremeno je maloj komu-nalnoj tvrtki u vlasništvu Gra-da omogućeno stvaranje uvjeta za njezin budući razvoj. Inače, zbog promjena u Zakonu o vo-dama, djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje moraju se izdvojiti iz zajedničkih tvrtki u zasebna trgovačka društva, pa je Grad morao pokrenuti razdvajanje 'Lukoma' u dvije komunalne gradske tvrtke, te je 'Odvodnja' samostalno počela poslovati početkom 2015. godine. Radovi na preuređenju objekata u Sige-cu za potrebe tvrtke počeli su krajem proljeća.

-Grad je dodjelom na kori-štenje ove nekretnine nama si-gurno spriječio njezino daljnje propadanje i pad vrijednosti. Za tvrtku je lokacija u Sigecu za-

pravo idealna. Poznato je da je u blizini biljni pročistač otpadnih voda kod Selnika kojeg mi ser-visiramo i održavamo. Također će novo sjedište tvrtke biti vrlo blizu lokacije kod zaobilaznice koja je predviđena za budući centralni pročistač za Ludbreg. Praktički to znači da u slučaju potrebe tamo možemo stići za dvije-tri minute. Pored toga, lokacija je izdvojena izvan nase-lja i tu sigurno nikome nećemo smetati kad vozilom izlazimo na teren – kaže Matija Frančić, direktor 'Odvodnje'.

Nekadašnji glavni poslovni objekt na sajmištu dimenzija 12 x 6 metara ima sveukupno oko 70 kvadrata korisnog prosto-ra, dva mala ureda i jedan veći uredski prostor, sanitarni čvor, mali hodnik. Zgrada je preure-đena i obnovljena praktički od temelja do krova. Sanirani su temelji, novo je krovište i po-stavljen novi pokrov. Zbog do-trajalosti i nefunkcionalnosti u potpunosti su promijenjene instalacije za struju, vodu i od-vodnju, u objekt je uveden pri-ključak za Internet i riješeno grijanje kojeg prije uopće nije bilo. Tako je instalirano cen-tralno grijanje, a kako je glav-ni plinski vod prilično daleko od novog poslovnog prostora 'Odvodnje', problem je riješen izgradnjom spremnika zapre-mine 2.700 litara plina što bi trebalo biti dovoljno kroz cije-lu sezonu grijanja. Također je promijenjena kompletna vanj-ska i unutarnja stolarija, te po-stavljena termo-fasada. Unutra su obavljeni svi keramičarski i soboslikarski radovi, kupljen je novi inventar, instalirani su novi softver, video-nadzor i

sustav protuprovalne zaštite. Uređen je prilaz zgradi, a djelo-mično i okoliš s malim parkira-lištem.

-Osim glavne zgrade također smo htjeli iskoristiti i građevinu koja se na nekadašnjem sajmi-štu koristila za vaganje i smje-štaj stoke. Na tom objektu je sanirano krovište, napravljene su unutarnje preinake radi bo-lje funkcionalnosti i zaštite, te smo taj poluotvoreni tip zatvo-rili čime smo dobili prostor za skladište za opremu i alat, razni materijal. Vrijednost radova na oba objekta s uređenjem okoli-ša je oko 300.000 kuna, a inve-sticiju smo realizirali vlastitim prihodima. Radove smo dijelom izvršili sami, dio poslova radio je 'Lukom', za složenije radove angažirali smo tvrtke i obrtni-ke ludbreškog kraja. – pojasnio je Frančić. 'Odvodnja' je prese-ljenjem stvorila prostorne uv-jete za normalan rad i budući razvoj jer novouređeni objekti s prostranim dvorištem znače da tvrtka dugoročno neće imati prostornih problema. No, isto-vremeno je primorana na su-stavno nabavljanje najnužnije opreme. Tvrtka je registrirana za održavanje i čišćenje susta-va javne odvodnje, za izvođenje priključaka, te druge poslove koje ne može obavljati bez ne-ophodne opreme i alata.

-Prostorni razvoj tvrtke više nije upitan jer dvorište je veliko i moguće je na njemu graditi, do-graditi nove objekte. Mi ćemo

sasvim sigurno u što skorije vri-jeme napraviti u dijelu dvorišta garažu za vozila da ih zaštitimo od atmosferskih prilika. Što se tiče opreme i alata za rad mo-ramo se opremiti za obavljanje poslova za koje smo registrirani a i za širenje djelatnosti. Primje-rice, ove smo se godine javili na neke natječaje, ali nismo dobi-li posao jer ne zadovoljavamo uvjetima s opremljenošću i eki-piranosti za složenije zahvate. Baš smo ovih dana kupili rezač asfalta što nam je jako važno jer ne možete čekićem razbijati as-falt. Najviše nam još nedostaju visokotlačni perač kanalizacije, oprema za ispitivanje plinova, a jako dobro bi nam došao i mali rovokopač-bager.

Radimo na tome da to na-bavimo u skorije vrijeme. Prije toga kupili smo neophodno po-trebno vozilo vibro-nabijač ma-terijala, pumpu za vodu, agre-gat, dio alata. Nabavljamo ono najnužnije da možemo raditi, a ovisno od priliva sredstava na žiro-račun tvrtke. Ah, trebali bismo mi i barem jednu cister-nu, ali neka manja košta oko milijun kuna. Na početku rada tvrtke nismo praktički imali ni-šta, pa je sadašnja opremljenost zadovoljavajuća, te više ne mo-ramo posuđivati opremu za naj-osnovnije poslove – kaže Matija Frančić, direktor 'Odvodnje'.

Smjernice razvoja društva, kao i Europske unije, inzistirat će u dugoročnom razdoblju da se ulaže u zaštitu vodotoka od-

nosno da se u komunalnoj dje-latnosti najviše radi na gradnji sustava odvodnje i pročišća-vanja otpadnih voda, pa je za očekivati da će se poslovi u dje-latnosti odvodnje u budućnosti intenzivirati.

Na području Grada Ludbre-ga sustavu odvodnje nedostaje centralni pročistač i još uvijek dobar dio sekundarne kanali-zacijske mreže. U Ludbregu se trenutačno izvode radovi na su-stavu odvodnje u Vinogradskoj, Prigorskoj, Koprivničkoj i Pri-gorskoj ulici, a odvodnja će se riješiti i u sklopu rekonstrukcije Frankopanske ulice. U 'Odvod-nji' smatraju da će time velik dio sustava odvodnje u samom gradu biti riješen iako ima di-jelova naselja gdje je sekundar-na kanalizacija stara i u lošem stanju, te će i taj dio s vreme-nom biti nužno zamijeniti. U prigradskim naseljima stanje je puno složenije. Izuzev Selnika niti jedno drugo naselje Grada Ludbrega nema kanalizacijsku mrežu.

Tako će 'Odvodnja' dugoroč-no sasvim sigurno imati puno posla. Unatoč preseljenju sjedi-šta tvrtke na lokaciju u Sigetec telefonski broj na koji građani mogu zvati u slučaju potrebe je ostao 816-266, kao i adresa elektroničke pošte: odvodnja@gmail.com

Građani koji žele više do-znati o tvrtki mogu se dodatno informirati i na njezinoj web-stranici.

NA NOVOJ LOKACIJI U

SIGECU

Grad Ludbreg je “Odvodnji” dodijelio na korištenje nekadašnju površinu sajmišta

Matija Frančić, direktor “Odvodnje” na lokaciji u SigecuNabavili su i novu opremu

'Odvodnja' d.o.o. Ludbreg

ZAHVALA

Dirnuti pažnjom iskazanom u trenucima tuge i oproštaja od naše voljene majke, punice, svekrve, bake, prabake i sestre: gospođe

MILICE KONTOŠIĆpreminule u 86. godini

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i poznanicima na iskazanoj sućuti, kao i svima koji su okitili odar cvijećem i bili nazočni njezinom posljednjem ispraćanju na vječni počinak.

Posebna zahvala liječnicima i medicinskom osoblju Opće Bolnice Varaždin na brizi tijekom dugogodišnjeg liječenja i svesrdnoj pomoći u posljednjim danima života drage nam pokojnice.

Čuvali je anđeli.

Tugujuće obitelji: Kontošić, Đurić i Golubić

Tvrtka Ducati komponenti sa sjedi-štem u Ludbregu nagradila je simbolič-nim poklonima učenike Srednje škole Ludbreg koji su prošle školske godine ostvarili izvanredne uspjehe.

Podsjećamo, robotičari Srednje škole Ludbreg osvojili su prvo mjesto na Svjet-skom robotičkom prvenstvu održanom u Leipzigu. Naime, tek nekoliko dana nakon što su dobili Oskara znanja, učenici Sred-nje škole Ludbreg, odjeljenje CNC opera-ter, ostvarili su još jedan značajan rezul-tat - na svjetskom robotičkom prvenstvu Robocup 2016 u Leipzigu osvojili su prvo mjesto.Natjecali su se pod imenom "Du-cati komponenti SŠ Ludbreg Team" u CoSpace kategoriji.

Ludbreške srednjoškolce Vilima Stan-čina, Ivana Jovanovića, Dejana Copana i Antonija Vlahovića, te njihovog mentora Željka Posavca i Josipa Zdelara, ravnate-lja Srednje škole Ludbreg u tvrtki Ducati komponenti dočekao je Dražen Crnković, generalni menadžer kako bi im čestitao na postignutim iznimnim uspjesima.

- Bila nam je čast što ova ekipa sjajnih i perspektivnih mladih ljudi na tako zna-čajnom natjecanju nosi ime naše tvrtke. - pojasnio je Crnković.

Tvrtka Ducati nagradila ludbreške srednjoškolce

28. listopada 2016. 28. listopada 2016. 7D J E C A I M L A D IZ A D R U G A6 7

U samom početku, kada se pojavila ideja o osnivanju Poljo-privredne zadruge postojao je samo jedan cilj, a to je bilo osi-gurati siguran plasman za pro-izvedene poljoprivredne proi-zvode.

To je i većini poljoprivrednih zadruga osnovni smisao posto-janja, međutim s obzirom da je Zadruga društveno poduzeće, a društvena poduzeća su prema Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u RH definira-na kao društveno-gospodarske organizacije čije se poslovanje temelji na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivo-sti kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili većim dijelom investira za do-brobit zajednice, sam po sebi se nametnuo i sljedeći cilj a to je organiziranje proizvodnje, ot-kupa i prodaje voća i povrća u ludbreškom kraju.

- Možemo kazati da je Poljo-privredna zadruga "Ludbreški kraj" društveno poduzeće koje se bavi proizvodnjom i koja po-tiče proizvodnju voća i povrća na području ludbreškog kraja te nastoji omogućiti svakom

svom članu, poljoprivrednom proizvođaču siguran plasman tog proizvoda. Jednako tako, svakom članu omogućavamo da radi ono što najbolje zna – proizvodi voće i povrće u vri-jeme dok se Zadruga brine za sve ostalo – od nabavljanja re-promaterijala, vođenja knjigo-vodstva pa do drugih popratnih poslova. - objašnjava Marijan Makar, upravitelj zadruge "Lud-breški kraj".

Pakirnica i hladnjača – velika prednost

Pojedinačnim djelovanjem mali poljoprivrednici često su premali gospodarski subjekti za ravnopravno i uspješno sudjelo-vanje na tržištu i danas je nužno da se oni udruže u Zadrugu uko-liko žele opstati u radu.

- Mnogi se udružuju bez ikakvog početnog kapitala, bez ikakve opreme potrebne za uspješno početno poslovanje, a mi već na samom početku ima-mo pakirnicu i hladnjaču koja je nabavljena u sklopu projekta ko-jega je provodio Grad Ludbreg.

S obzirom da smo Poljopri-

vredna zadruga koja se bavi pro-izvodnjom voća i povrća, a svi znamo da cijena voća i povrća ovisi o kvaliteti, skladištenjem u hladnjači te kvalitetnim pakira-njem uspjet ćemo podići cijenu samom proizvodu na obostrano zadovoljstvo. Uz pomoć Grada Ludbrega uređena je i prosto-rija u sklopu društvenog doma u Hrastovskom, koja nam služi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda a u kojoj se ujedno nalazi i pakirnica koju mogu koristiti svi članovi zadruge. Odmah do nje postavljena je i hladnjača veličine 36 kubika u koju će se skladištiti poljopri-vredni proizvodi zadrugara te je uređen i asfaltiran pristup samoj hladnjači i skladištu. – kaže M. Makar.

Logistička i stručna pomoć Inkubatora

Poljoprivredna Zadruga Lud-breški kraj trenutno ima 12 čla-nova, poljoprivrednih proizvo-dača voća i povrća s ludbreškog kraja koji su ujedno i osnivači same Zadruge. Postoji veliki interes od strane ostalih poljo-privrednih proizvodača voća i povrća koji žele postati članovi Zadruge što će im uskoro biti omogućeno.

- S obzirom da smo tek ne-davno osnovani i da još uvijek nemamo stalne prihode odlu-čili smo da sjedište Zadruge bude u Hrastovskom, na adre-si Kalnička 3 u sklopu Podu-zetničkog inkubatora. Naime, kao novoosnovano poduzeće u Poduzetničkom inkubatoru imamo pogodnosti u vidu ne-plaćanja režija prvih 6 mjeseci (sa subvencioniranim cijenama najma u idućim mjesecima), ali i logističku i stručnu pomoć od strane zaposlenika inkubatora. - kaže Marijan Makar.

Zadruge nedovoljno prepoznate

Zadruga i članovi zapravo čine jedinstven gospodarski su-bjekt, koji počiva na radu člano-va zadruge. Važno je naglasiti da je zadruga zajedničko vlasništvo svih svojih članova te da sve važ-ne odluke u vezi s poslovanjem zadruge donose upravo članovi

zadruge, čime je u zadruzi posti-gnuta maksimalna moguća razi-na demokracije pri odlučivanju.

-Nažalost, zadruge kod nas u Hrvatskoj zbog povijesnih okolnosti još uvijek nisu prepo-znate kao budući pokretači pro-izvodnje za razliku od zadruga u Europi gdje su one već postale nositelji razvoja gospodarsta-va brojnih zemalja. Podaci da je svaki treći stanovnik Europe član neke zadruge, te da je u Europi registrirano oko 263.000 zadruga koje osiguravaju posao za gotovo 5,5 milijuna ljudi za razliku od Republike Hrvatske gdje je registrirano 1.300 zadru-ga s oko 2.700 zaposlenih po-tvrđuje upravo gore navedenu činjenicu. Najviše zadruga su upravo poljoprivredne zadruge koje čine oko 40 posto ukupnog broja registriranih zadruga. - naglašava M. Makar.

Zadruge mogu biti vrlo dobar model poduzetništva pod uvje-tom da se u radu zadruge po-štuju temeljna zadružna načela, a to su: dragovoljno i otvoreno članstvo; nadzor poslovanja od strane članova; gospodarsko sudjelovanje članova zadruge i

raspodjela; samostalnost i ne-ovisnost; obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje čla-nova zadruge; suradnja među zadrugama te briga o zajedniš-tvu.

Grad Ludbreg inicijator cijele priče

-Grad Ludbreg bio je inicija-tor cijele ove priče te je PZ Lud-breški kraj osnovana od strane poljoprivrednih proizvođača s ludbreškog kraja upravo na ini-cijativu Grada Ludbrega. S jedne strane to je i logično s obzirom da zadruga stvara nedjeljivu za-družnu imovinu koja se prenosi s generacije na generaciju zadru-gara te naposljetku ta imovina predstavlja društvenu imovinu u funkciji lokalne samouprave.

Ipak, nismo očekivali ovakav veliki broj zainteresiranih po-ljoprivrednika što samo govori da je samo osnivanje Poljopri-vredne zadruge bilo potrebno i da je Poljoprivredna zadruga na području Grada Ludbrega potrebna za sve poljoprivredne proizvođače našega kraja. - za-ključuje Makar.

“Ludbreški kraj” predstavio se u Puli

Poljoprivredna zadruga “Ludbreški kraj” sudjelovala je na 19. obrtničkom sajmu Istre koji se održao početkom mjeseca u Puli. Na sajmu je izlagalo ukupno 139 izlagača iz Hrvatske i inozemstva i to na 740m2 natkrivenog i 525 m2 otvorenog izložbenog prostora. Obrtnički sajam Istre po svojoj tradiciji svrstava se među najznačaj-nije gospodarske manifestacije u Istre na kojoj se okupljaju brojni obrtnici, mali poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa kojima je PZ Ludbreški kraj razmjenila ideje i dogovorila buduće zajedničke poslove.

PRISTUPANJE U ZADRUGUZbog velikog interesa za pristupanje u zadrugu, Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj upisivat će nove članove u Zadrugu. Tim povodom poziva sve zainteresirane da se jave osobno u Poduzetnički inkubator (Kalnička 3, Hrastovsko) radnim danom od 07:30 do 15:30 h, putem e-mailova upravitelj@pz-ludbreski-kraj.hr, predsjednik@pz-ludbreski-kraj.hr ili na brojeve mobitela 098 176 7345 (Marijan Makar), 098 844 415 (Saša Lenček) kako bi saznali ostale pojedinosti. Ujedno podsjeća da članovi zadruge mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ( OPG-ovi, obrti, trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti), ali i fizičke osobe.

PZ LUDBREŠKI KRAJ UPISUJE NOVE ČLANOVE

SVE VEĆI INTERES POLJOPRIVREDNIKA ZA UKLJUČIVANJEM

Saša Lenček, predsjednik Zadruge i Marijan Makar, upravitelj

Nabavljene su nova pakirnica i hladnjača

Organiziraju proizvodnju, otkupljuju i prodaju voće i povrće

Mjesec listopad u Ludbre-gu bio je u znaku djece. Dječji tjedan je tradicionalna godiš-nja akcija i aktivnost Saveza društava Naša djeca Hrvatske, Društava Naša djeca i gradova i općina – prijatelja djece posve-ćena djeci. Uvijek se održava u prvom punom tjednu listopada i traje sedam dana. Ove godine Dječji tjedan počeo je u pone-djeljak, 3. listopada 2016. i zavr-šio u nedjelju, 9. listopada 2016. Koordinacijski odbor akcije "Grad Ludbreg-prijatelj djece" u suradnji s Gradom Ludbregom pripremio je bogat program za djecu i mlade povodom Dječjeg tjedna.

- Najprije moram izraziti zadovoljstvo posjećenošću pro-grama koje smo pripremili, a bilo ih je uistinu puno. Zahva-ljujem osnovnoj i srednjoj školi, ali i dječjim vrtićima te udruga-ma koje su se spremno uključile u naše aktivnosti i na taj način ih podržali. Grad Ludbreg već duže vrijeme djecu i mlade stavlja kao prioritetnu skupinu jer vjerujemo da su oni temelj kvalitetne i zdrave budućnosti. Ovaj tjedan organizirali smo kako bismo potvrdili naše cilje-ve, ali kako bismo i službeno po-stali grad – prijatelj djece iako mi to već po svim pokazateljima jesmo. - pojasnila je Irena Ku-

čina, pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela u Gradu Lud-bregu i voditeljica Koordinacij-skog odbora.

Otvorenje Dječjeg tjedna započelo je u krugu Osnovne škole Ludbreg puštanjem balo-na u zrak. Program je nastavljen posjetom djece iz vrtića, udru-ge Ludbreško sunce, osnovne i srednje škole gradonačelniku i zamjenici gradonačelnika.

Razgovaralo se tada o njiho-vim željama.

- Mi želimo više fontana i dječjih igrališta u Ludbregu. Zašto ne možemo trenirati gi-mnastiku u Ludbregu? - samo je dio onoga što smo tada čuli. Izrazili su mali i veliki i svoje želje oko budućih zanimanja.

- Ja ću biti vlakovođa. Kad odrastem, ja ću biti dožupan baš kao moj tata! -otkrila su nam djeca.

U sklopu dječjeg tjedna odr-žane su i radionice cofeka u Me-đugeneracijskom centru, a koje su vodile Žene iz Centra svijeta. U Gradskoj knjižnici i čitaoni-ci "Mladen Kerstner" čitane su priče za laku noć. Nije izostalo edukativnih sadržaja, tako je Štefanija Tržec-Hlupić održala predavanje o oralnoj higijeni, a prikazan je i animirani fil o Gri-cu i Grecu dok su djelatnici i vo-lonteri Gradske knjižnice pro-

čitali priču o Zubić vili. Dječji vrtić Smjehuljica i Dječji vrtić Iskrica "Bernarda Varga" imali su Dan otvorenih vrata kako bi ih svi zainteresirani imali pri-liku bolje upoznati. Polaznici Dječjeg vrtića Radost iz samog Centra svijeta poslali su poruke djeci cijelog svijeta. Uključila se i Turbo igraonica koja je kroz dva dana organizirala besplat-

ne igraonice. Program je za-ključen u subotu 8.listopada. U prijepodnevnim satima održan je sajam dječje odjeće i drugih potrepština za djecu. U posli-jepodnevnim satima održan je i kulturno-umjetnički program koji je priredio KUD "Anka Oš-puh", a zanimljivu predstavu izvela je skupina Šareni svijet iz

Zagreba. Jesenski dan dodat-

no su uljepšale besplatne ska-kaonice i besplatni kesteni. Za vrijeme trajanja dječjeg tjedna sakupljale su se slikovnice za djecu za čekaonicu pedijatrij-ske ambulante, a u Gradskoj knjižnici i čitaonici „ Mladen Kerstner“ Ludbreg na računalu su se mogle igrati igrice učili-ce-kvizovi, zagonetke, rebusi, pitalice…

Slikanje na uliciGradsko vijeće Grada Ludbrega donijelo je, u ožujku ove godine,

odluku o uključenju u poticajnu društvenu akciju 'Gradovi i općine prijatelji djece'. Cilj ove akcije je motivirati djecu i stimulirati odrasle da potpunije ostvaruju prava djece koja su im osigurana Konvencijom UN-a iz 1989. godine. Grad Ludbreg akciju provodi u suradnji sa Sa-vezom društva Naša djeca Hrvatske i Hrvatskim društvom za preven-tivnu i socijalnu pedijatriju.

U sklopu Dječjeg tjedna ostvareno je niz aktivnosti među kojima je i slikanje na ulici. Iako je nakon izuzetno toplog rujna osjetno za-hladilo ipak se na glavnom ludbreškom trgu okupilo tridesetak djece i njihovih roditelja za koje su od sponzora osigurani topli čaj i klipići. Djeca su manje zimogrozna od roditelja pa su se odmah uhvatila ra-znobojnih kreda i počela slikati po tlakavcima.

-Zovem se Leonardo Vrućina. Dolazim iz Ludbrega i idem u 5.b razred. Tu sam s mamom i mlađim bratom Fabijanom. Polaznik sam ljetnih radionica, volim slikati pa sam evo došao i sada. Nacrtat ću superheroja onako kako ga ja zamišljam.-

Neka djeca su ipak radije crtala i slikala suhim pastelima i floma-sterima na papirima za stolom.

-Ja sam isto iz Ludbrega. Idem u 5.d razred i također volim slikati. Sada ću probati naslikati nešto sa suhim pastelom jer još nemam svoju najdražu likovnu tehniku. Inače, tu na trgu sam bila već više puta, a ovaj put sam tu s tatom i prijateljicom Angelinom iz 5.b razreda – re-kla je Rosana Turek.

Aktivnost slikanja na ulici provodilo je Likovno udruženje Ludbreg s predsjednicom Elvirom Štabi na čelu.

-Unatoč prohladnom i vjetrovitom vremenu uspjeli smo ostvariti postavljene ciljeve. Počela je nova školska godina pa su djeca uglavnom u zatvorenom. Naš naglasak je na druženju djece i roditelja na otvore-nom, na kreativnom izražavanju gdje svako dijete može birati mjesto na trgu gdje će slikati, odrediti veličinu svog uratka te u opuštenoj atmosferi iskazati dio svoje kreativnosti – zaključila je Elvira. (dv)

U sklopu Dječjeg tjedna otvoren je pješačko-biciklistički poligon za prometnu edukaci-ju djece. Poligonom su učenici dobili mogućnost učenja po-našanja u prometu, izvođenja praktičnih vježbi i svladavanja različitih prometnih situacija. Otvorenju poligona nazočio je ludbreški gradonačelnik Du-bravko Bilić te predstavnici PU Varaždinske, Danijel Posavec, voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa i Darko Dragičević, voditelj Službe po-licije.

– Drago mi je što smo u sklopu Dječjeg tjedna otvorili prometni poligon koji prije sve-ga služi djeci da se nauče voziti bicikle, da nauče prometna pra-vila i da jednog dana budu pravi, odgovorni sudionici u prometu. Kako bi se ovaj projekt proveo najprije se moram zahvaliti na-šoj policiji koja nam je pomogla da projektiramo, prijavimo, ali

i ono što je najvažnije da do-bijemo novce za ovaj poligon. Poligon se nalazi na najboljem mogućem mjestu i djeca će ga u sklopu nastave, ali i nakon nastave iskoristiti na najbolji mogući način bilo na bicklu, rolama ili romobilu. – rekao je prilikom otvorenja gradonačel-nik Bilić.

Projekt gradnje prometnog pješačko-biciklističkog poligo-na, te nove pristupne ceste do škole s okretištem i parkingom vrijedan je preko 400 tisuća kuna, a najvećim djelom finan-ciran je iz vanjskih izvora.

- Zahvaljujući entuzijazmu vaših učitelja i čelnika lokalne samouprave učenici Osnovne škole Ludbreg dobili su pro-metni poligon kojeg moraju maksimalno koristiti što se tiče vježbanja i osposobljavanja vo-žnje biciklom. Djeca prometne znakove moraju učiti iz knjiga, ali voziti bicikl mogu na poligo-

nu. Zaista se nadam da će ovaj prometni poligon biti veliki do-prinos višoj razini sigurnosti u cestovnom prometu i da će ova djeca biti primjereni i savjesni sudionici u prometu. – rekao je prilikom otvorenja D. Posavec.

Ovaj prometni poligon nije od značaja samo za Osnovnu školu Ludbreg, već za cjelo-kupnu zajednicu. Njime će se moći koristiti roditelji i djeca za učenje prve vožnje biciklom, ali i brojne druge aktivnosti . Tu je i onaj najvažniji segment, a to je stjecanje prometnog iskustva kako bi se izbjegla mogućnost prometnih nesreća u kojima su nerijetko djeca žrtve. Nji-hova sposobnost prosuđivanja i predviđanja još nije dovoljno razvijena pa tako u određenom trenutku u prometu ne reagi-raju pravilno. Ovakvim ranim razvijanjem prometne kulture doprinijet će se sigurnosti djece u prometu.

„NEKA ODRASTANJE BUDE DJEČJA IGRA“

Otvoren prometni poligon ispred Osnovne škole Ludbreg

DJEČJI TJEDAN 2016

28. listopada 2016. 28. listopada 2016. S E G O V I N A S E G O V I N A8 9

Svega je 10-ak km od Ludbrega. Segovina. Put vodi dobrom županijskom cestom iz smjera Čukovca. Nakon 3 km nazire se položaj sela u dolini opasanoj obroncima Kalnika. Prije sela uočite plantažu stabala oraha, groblje, a s druge strane puca pogled na beskrajne šume. Unatoč blizini grada naselje je izvan prometnih pravaca, nema javnog prijevoza. Nema ni drugih pogodnosti, uobičaje-nih u drugim naseljima. Bez trgovine, poštar stiže dva-do tri puta tjedno. Kad u dvorištu ili na brdovitoj strani netko hoda amo-tamo, zastajkuje i ponavlja te pomalo smiješne šetnje, to je pokušaj da se ulovi signal mobilne mreže. Žitelja je malo i operateri nemaju financijskog in-teresa da negdje u blizini postave svoj odašiljač.

-Trgovina nam ne treba, do prve u Čukovcu imamo 5 minuta vožnje, a 10 minuta do prvog trgovačkog centra u Ludbregu. Pekara iz Koprivnice dnevno nam dovozi kruh. Navikli smo na probleme sa signalima, no svi ima-mo fiksnu telefonsku liniju, Internet-mrežu, TV signal je dobar, a većina nas ima i 'tanjure' za satelitske programe – kazat će mještani.

Najveći problem do prije dvije godine bila je voda. Mještani su još 1973. u šumarku Rutina 600 m iznad sela izgradili betonski bazen koji se sam punio prirodnom vo-dom, iskopali grabu za cijev i voda se slobodnim padom spuštala do kuća. Bila je izvrsne kakvoće što se redovito kontroliralo. No, prije desetak godina očito se dogodio tektonski poremećaj u zemlji i nekad bogat izvor vode go-tovo je presušio.

-Bilo je premalo vode za naše potrebe. Uskočio je Grad Ludbreg i dečki iz DVD-a su svaki dan dopremali vodu do bazena, od ranog proljeća do kasne jeseni sve dok su kamionom mogli gore. Prije dvije godine dobili smo žu-panijski vodovod, gradonačelnik Bilić je tamo inzistirao da se to riješi, u projektu je sudjelovao Grad, a ljudi su platili tek troškove priključka. Kasnije se naš izvor malo oporavio i tu vodu koristimo za zalijevanje vrtova, voć-njaka, pranje, napajanje stoke – kaže nam predsjednik VMO Jovica Janković.

VMO još čine Zlata Fulir-Pejaković, Davor Turković, Siniša Janković, zamjenik predsjednika je Veljko Janković. Naravno, prezime Janković najčešće je u selu koje oduvi-jek nastanjuju žitelji srpske nacionalnosti. Segovina ima 15 kućanstava, četiri su kuće prazne, neke su kuće sruše-ne, a parcele prazne. Ima 34 žitelja od kojih je 28 na birač-kom popisu na zadnjim izborima, četiri osnovca, jedno dijete ide u vrtić, donedavno su imali srednjoškolca. Radi 10-ak žitelja u Ludbregu i još nekim mjestima. Ostalo su umirovljenici, poljoprivrednici i dvoje studenata. Zadnjih godina bilježi se osjetan porast broja stanovnika i to Hr-vata, doseljenika iz Varaždina.

Nakon 20 godina Ovo naselje nekad je bilo dio Općine Rasinja u Ko-

privničko-križevačkoj županiji od koje nisu imali nikakve koristi. Kažu, njima smo plaćali poreze, a djeca su nam išla u školu u Ludbreg, ljudi su i radili u Ludbregu i tu su

obavljali sve što im je trebalo. Kažu da nikad nisu požalili što su pokrenuli pripajanje Gradu Ludbregu prije točno 20 godina.

-Tu se nikad nismo osjećali da živimo 'Bogu iza leđa' ili zapostavljeni. Želim zahvaliti čelnim ljudima iz izvrš-ne vlasti u tih 20 godina i njihovim suradnicima, počevši od Franje Križanića, Marijana Krobota, Ivana Lončarića, Božidara Hajsoka, pa do sadašnjeg Dubravka Bilića. Puno nam je pomogao i Branko Stubić. Odmah smo dobili as-falt kroz selo, kasnije je asfaltom u par faza spojena cesta Čukovec-Segovina. Napravljen je most preko potoka Se-govina koji je nama od životne važnosti da brže i lakše možemo do polja i šuma. Dom je najvećim dijelom ob-novljen zahvaljujući Slaveku Blagaju, sad je tu novi boj-ler, WC, ostava za posudu, a pripomogao je i Grad. Božo Hajsok je financirao izradu centralnog križa za groblje, a klesar Ivo Frančić napravio je križ i donirao izradu posto-lja. S Gradom odlično surađujemo, nedavno su uredili i natkrili stajalište da djeca ne čekaju na kiši školski auto-bus, kod doma su postavili vrtuljak za njih. I 'Lukom' nam pomaže, sad su napravili okretište za školski autobus, ako se pokvari žarulja na javnoj rasvjeti odmah dođu promi-jeniti, čiste grabe uz cestu, poravnaju poljske putove – na-brajao je Jovica.

Društveni dom se koristi kada su izbori, katkad za krstitke i karmine kada netko umre. I mladi povremeno naprave druženje, slave rođendane, doček Nove godine. Domu će uskoro trebati novi pokrov, pa VMO razmišlja da Gradu predloži limeni pokrov i solarne ploče kako bi troškovi energije bili minimalni. Simboličnim prihodom od komunalne naknade sami ne mogu ništa i ovisni su o potpori Grada, pa se nadaju da će se asfaltirati tih 50-ak m do okretišta autobusa i dio puta prema vinogradima.

Mještani nemaju problema sa snijegom i prohod-nošću ceste.

Kažu da dečki iz ludbreške ispostave ŽUC-a prođu ra-licom. Mještana je malo, namjernika i prolaznika još ma-nje. Zato ovdje možete bezbrižno hodati cestom bez stra-ha od vozila. Ipak u isto vrijeme 'Lukom' je došao po vreće plastičnog otpada, a školski autobus dovezao je sva četiri ludbreška osnovca, a to su Teo, Sara, Dejan i Valentina. Promet pojačava sezona pripreme ogrjeva. Neki tovare u kamion drva za prijevoz do naručitelja, drugi traktorima voze ogrjev za sebe. Jednom je bilo riječi o plinofikaciji, ali tko bi plaćao plin kad svi imaju šume i drva za ogrjev.

Stočarstvo Selo je dugo čak 750 m zbog širokih posjeda na kojima

su se zidali štagljevi, staje, svinjci, pojate, blizu su polja, livade. Stočarstvo je bilo vrlo važno. Većina gospodarsta-va imala je po više krava, selo je imalo sabirnicu mlijeka. No, stanje u mljekarstvu se pogoršavalo i ljudi su prodali blago. Danas ima pet krava u gospodarstvima obitelji Štr-bac i Siniše Jankovića, a mlijeko i sir rade samo za sebe. U dvorištima se šepure kokoši, guske, patke, svinje za svoje potrebe, nešto oprasnica, plasira se poneki odojak.

A stočarski primat preuzele su ovce koje su u svakom trećem dvorištu.

Doznajemo da će Segovina možda jednom biti po-znata po turizmu.

–Poduzetnik iz Varaždina tu nedaleko obnavlja tri sta-re klijeti u turističke objekte za etno-smještaj.

REPORTAŽA Segovina – najmanje prigradsko naselje SUŽIVOT ČOVJEKA I PRIRODE NA SEGOVINSKI NAČIN

Pogon za preradu lješnjaka

Od prije par godina u Segovi-ni je otvoren jedini gospodarski objekt. Uz veliki nasad lješnjaka niknuo je pogon za preradu lješ-njaka. Nalazi se na početku sela, iznad table s natpisom mjesta. Vlasnik je ludbreška poduzet-nička obitelj Kvezić. Zlata i Ro-meo sami kažu da su u Segovini više nego u Ludbregu.

–Igrom slučaja došli smo u Segovinu jer u blizini Ludbrega nije bilo većih površina gdje bi podigli nasad lijeske. Zemljište smo kupili prije 12 godina i za-sadili prve sadnice, pa svake go-dine povećavali površinu nasada i broj sadnica. Bilo je problema oko zemljišta zbog više suvlasni-ka, ali nam je Jovica pomogao da to riješimo. Sad ima oko 3.000 komada na 7 ha. Bilo bi idealno barem 10 ha za isplativiju proi-zvodnju, ali to je nemoguće pro-naći u komadu. Pogon za prera-du je 200-tinjak kvadrata 10x20 metara. Bilo je logično da ga na-pravimo uz nasad, a i zbog toga što su cijene u Ludbregu nama bile previsoke – kaže Zlata.

Zašto baš lješnjak, koliko je to zahtjevna proizvodnja?

–Zahtjevna je kao i svaka po-ljoprivredna proizvodnja, ima 7 prskanja, gnojidbu, rezidbu, berbu i druge poslove. Naša klima mu odgovara, potražnja na tržištu je vrlo dobra, a cije-na pristojna i stabilna. Sadi se sve više, posebice u okolici Vi-rovitice i Slavoniji. Neki ga sade samo radi dobrih poticaja kad država ne kontrolira za što se troši njezin novac. No, u našem kraju nema puno nasada, mi ćemo nešto poduzeti da ljude u našem kraju podučimo uzgoju i potaknemo ih na proizvodnju.-

U pogon dođe i lješnjak iz

drugih krajeva Hrvatske.–Lješnjak se prska, kalibrira,

ljušti, suši, probira. Berba je u rujnu, pa imamo radnike iz Se-govine, Čukovca, Bolfana i dru-gih mjesta, pomažu u nasadu i u pogonu. No, ove godine urod je slab jer nas je uništio onaj mraz 26. travnja. Zato sad nismo tre-bali radnike kad je toga malo, pa sve možemo sami. Imamo dvojicu sinova, jedan je student, drugi maturant. Nadam se da će jedan od njih nastaviti razvijati uzgoj i preradu lješnjaka, te ono što je vezano uz to. Tada bi mo-gli otvoriti više radnih mjesta, Segovina i ovaj kraj bi potpuno oživjeli.-

Nismo ni znali da postoji Segovina

Obitelj Turković prije neko-liko godina doselila je u Sego-vinu iz Varaždina. Ema i Davor, sin Igor pred obranom diplom-skog rada na fakultetu i kći Maja, završena srednjoškolka. Ema je Slovenka, djetinjstvo i mladost proživjela je u sličnom okruženju na selu s raštrkanim posjedima usred lijepe prirode.

–Tamo mi je bilo jako lijepo, a kad smo odlazili k mojima i Davoru se to počelo sviđati. Tako je s vremenom sazrijeva-la želja da jednom živimo na selu, a uvjeti za to stvorili su se kad su djeca odrasla i još neke okolnosti. Tražili smo preko oglasa na Internetu, ali nam se u okolici Varaždina ništa nije dopalo jer su dvorišta uska i mala, bučno je i jako prometno. Proširili smo potragu na ovaj kraj i u prolazu vidjeli putokaz za Segovinu. Nismo ni znali da to postoji! Bila je to ljubav na prvi pogled. Djeca su se složila, a imaju i kuću u Varaždinu gdje živi baka i uvijek mogu tamo. Igor je više u Varaždinu gdje radi i ima curu, a dolazi kad tre-ba pomoći, dok smo obnavljali kuću, vikendom. Prijatelji koji nam dođu u posjet kažu kak tu zrak drugačije miriše - kaže Ema.

Oboje rade u domu za bole-sne odrasle u Jalžabetu, pa pri povratku s posla usput obave nabavu i što treba.

-Do šoping centra u Ludbre-gu treba 10 minuta. Cesta se zimi odlično čisti. Susjedi su super i uvijek nam pomognu dok treba. Radimo u vrtu, sa životinjama, oko zemlje. -

Davor o velikoj životnoj promjeni priča ovako:

-Moja obitelj je generacijama u Varaždinu. No, živjeli smo u kući tak da je moj deda imal sve kak na selu. Već 23 godine radim uredski posao i nisam težio raskoši već miru, tišini,

prirodi, šumama, raštrkanim kućama bez prometa, širokom dvorištu. Kad smo prvi put vi-deli Segovinu nisam vjeroval da to još postoji. I još ugledam kak cestom gega vijetnamska svinja! Tu i tamo čujete zvuk pile, 'šrotara', traktora. To je bilo to, podigli kredit i u roku dva mjeseca bili smo tu. Kuća je bila jako zapuštena, dosta smo sanirali, ali još bude trebalo. Ima planova i non-stop posla na kući i dvorištu.-

Kako su vaši reagirali, što je tu najljepše, što nedostaje ?

-Mama nema ništa protiv, dođe i ona tu i njoj je tu lijepo. Svi smo skupa tu dok su blag-dani ili kad slavimo nešto, pa tu složimo feštu. Ništa nam ne fali. Maja je bez problema išla biciklom do željezničke u Ču-kovec, pa vlakom u Varaždin u školu. Volim raditi sve kaj tre-ba. Iza imamo 0,5 ha oranice, pa smo posijali kukuruz. Kad već imate kukuruz nabavite ko-

koši, race, imamo dvije svinje i sedam ovaca. Pravi grunt! Sve sam naučil raditi, i ova drva za ogrjev sam napravil.

Tu je proljeće prekrasno, a meni je još ljepše ljeti. Tu smo na 220 m nadmorske visine i dok je vruće tu non-stop pirka

svježi planinski vjetrić, nema sparine. Meni kao Varaždin-cu zaista ne nedostaje gradski život, ako je baš neki zanimljiv program iz kulture nije pro-blem otići do Varaždina. Danas sve možete vidjeti i na Interne-tu, ništa nije problem.-

Budim se i liježem s cvrkutom ptica

Iza lijepog ulaza prostrano je široko dugo dvorište, a teren se podiže. U prvom dijelu su gara-ža, spremište i kuća, a u nastavku dvorišta kamenjar, stabla crno-gorice, nešto voćaka, povrtnjak,

brižno održavan travnjak, stari bunar, podrum. Zlata Fulir-Pe-jaković uložila je puno truda da uredi posjed prema svojoj viziji i pogled s njega teško je odvo-jiti. Uživa u mirovini u svojoj kućici u prirodi.

-Varaždinka sam, zadnjih par godina živjela sam u svom stanu u Varaždinu, a odrastala sam, živjela i radila u Austriji.

I tamo je priroda posebna, pa sam imala mladenački san – imati kuću s okućnicom, živjeti u prirodnom, u mirnom i ti-hom okružju bez buke. Tražila sam u oglasniku vikendicu da imam kam otići iz grada. I na-išla na ovo. Doduše, tu je onda bila prašuma, zapušteno. No, imala sam sliku kak to treba izgledati i rekla – to je to! Kupi-la sam 2010., naručila strojeve da poruše divljake, isplaniraju zemljište i štogod je trebalo, a onda sama polako uređivala, mic po mic. I doselila se 2014.-

Puno ste sami uradili? -Znanci su mi oduševljeni

kad vide gde sam i kak' uredi-la. Po struci graver u slobodno vrijeme sam crtala, pa valjda imam kreativnu crtu. Oboža-vam prirodne materijale, drvo i kamen. Kuća je mala, za mene dovoljno velika. Obnovila sam je drvom i kamenom, da bude što više autohtona, da se vide grede u zidovima kuće. Samo sam dodala trijem. I sad stalno nešto radim, uređujem, šećem i gledam kak što raste, navečer

čitam. Uspavljuje me i budi cvr-kut ptica, pa ima li što ljepše?

I ona tvrdi da joj tu baš ni-šta nedostaje.

-Povrće imam u vrtu, kruh nam dolazi svaki dan, autom tjedno ili jednom u dva tjed-na odem u nabavu. Ako padne snijeg odmah prođe ralica, a i netko od domaćih očisti. Nema nas puno ali smo složni, ljudi

si pomažu. Kad sam otišla na dva dana, a nikom nisam re-kla, bili su zabrinuti da mi se kaj nije dogodilo. U gradu vas ne pozdravi ni susjed na stubi-štu. Možda bih da na put prema meni dođe asfalt, ali uopće nije nužno. Zaista sam tu sretna i zadovoljna, ostvarila sam svoj san. -

Naša sredina je iznimno bogata divljači, jelenom i div-ljom svinjom što bi se isto dalo iskoristiti. Jedan se zanimao da tu ima ergelu, centar za rehabi-litacijsko jahanje. Ima interesa za seoski turizam i za druge posjede. To bi otvorilo nešto radnih mjesta što je važno za budućnost. Bolje da se privede namjeni svaki napušteni grunt nego da se sruši. Problem s ne-kretninama je često što imaju suvlasnike, neki nisu živi ili su po svijetu. Onima koji žele doći mi ćemo pomoći i pružiti do-brodošlicu da se osjećaju kaj da su se rodili među nama – poru-čuje Jovica.

Malobrojni žitelji Segovine, starosjedioci i doseljenici, kažu da se zbog ove prirode ovdje isplati živjeti, tu se punim plu-ćima može udisati čisti zrak, a mir i tišina zacijelo je ono o čemu mnogi iz urbanih sredina mogu samo maštati.

28. listopada 2016. 28. listopada 2016. 10 11D A R I V A T E L J IS A S V I H S T R A N A 11

'Ludbreško Sunce – udruga za osobe s invaliditetom' ove je godine proslavila 20. godišnjicu uspješnog djelovanja.

Udruga je pod nazivom 'Sun-ce' osnovana 1996. godine i u početku se brinula tek o nekoli-cini potrebite djece. S godinama 'Sunce' je raslo, aktivnosti su se povećavale pa tako i broj kori-snika o kojima brinu. Danas se taj broj povećao na 80-ak osoba od kojih je 20 u poludnevnom te 5 u cjelodnevnom boravku. Osim njih u Udruzi brinu i o 10 polaznika Male škole za djecu s teškoćama u razvoju. U dvije stambene zajednice smješteno je 16 korisnika. U sklopu dnev-nog centra 'Kuće Sunca' djeluju kabineti logopeda i defektologa u koje dolaze djeca s poteškoća-ma u razvoju. Mora se napome-nuti da sve usluge koje udruga korisnicima pruža su besplatne. Korisnicima Ludbreškog Sunca skrb pruža 21 djelatnik među kojima su odgajatelji, njegovate-lji, medicinske sestre, logoped, defektolog, socijalna radnica, domaćice i vozači. Udruga ima tri kombi vozila i jedno osobno vozilo.

O svima pak brine Ruža Zla-tar predsjednica Udruge koja nam je rekla:

- Za financiranje naših ak-tivnosti moramo se snalaziti na različite načine. Tako smo baš svake godine između osta-log organizirali i humanitarne koncerte. Kako ove godine pro-slavljamo okruglu i značajnu godišnjicu, ovogodišnji koncert Ludbreškog Sunca bio je nešto posebno. Na pozornici velike

sportske dvorane sviralo je i pjevalo čak 15 pjevača i glaz-benih sastava. Odaziv građana i želja da nam pomognu je ta-kođer bio velik jer je koncertu prisustvovalo oko tisuću posje-titelja. Vjerujem da su svi uživa-li kako u glazbi tako i u spoznaji da su nam pomogli. Hvala izvo-đačima i publici što su nas i ovaj put podržali. Veliko hvala i Gra-du Ludbregu te Radio Ludbregu na pokroviteljstvu ovog velikog događaja, a hvala i svim sponzo-rima koji su nam i ovaj put na razne načine pomogli.-

Osim gledatelja na tribini u pjesmama su uživali i sami korisnici Udruge, a u goste su došli i korisnici udruge 'Ivaneč-ko Sunce' iz Ivanca, korisnici Doma socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe 'Lekić' iz Varaž-dina, te Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje pa-ralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina. Za sve njih je ulaz bio besplatan. Neki od njih plesali su sa svojim odgajatelji-ma u kolu, a neki su se 'zavrtjeli' u svojim invalidskim kolicima ispred same pozornice. U ko-licima na pozornici koncert je pak pjevanjem završio Zdravko Škender.

-Nije mi žao što sam preva-lio ovako daleki put. U današnje vrijeme ljudi su postali sebični i sve manje pomažu drugima. Teško je okupiti ovako velik broj ljudi s kupljenim ulaznicama, a gospođi Zlatar je to uspjelo – rekao je Zdravko.

Program je i ovaj put vodio legendarni Josip Joža – Loparić koji je sve izvođače predstavio

na šaljiv i ležeran način što se naravno svidjelo i publici. Joža i inače već dugo radi u korist udruge Ludbreško Sunce i dugo vremena uređuje emisiju Radio Ludbrega 'Iz Kuće Sunca'. Ovom prigodom nam je otkrio sljede-će.

-Rajko Suhodolčan nam je dan ranije javio da neće moći doći jer pjeva u subotu na svad-bi. Ipak je došao i iznenadio sve nas. Tamburaši Mjeseca su nas također ugodno iznenadi-li svojim scenskim nastupom i glazbenom izvedbom autorskih pjesama. Nismo ni znali da ima-mo tako dobar univerzalni, a ne isključivo tamburaški bend na ludbreškom području pa ćemo ih i ubuduće zvati na druge ma-nifestacije. Za Mirka Švendu - Žigu smo znali da će sigurno doći pa sam njega najavio kao da mu je to 751 humanitarni koncert, a naravno da je ta broj-ka prevelika iako je on jedini bio na svim humanitarnim koncer-tima Ludbreškog Sunca – rekao je Joža.

Na kraju spomenimo sve izvođače koji su se dragovoljno odazvali na poziv predsjednice Zlatar te nastupili na 20. huma-nitarnom koncertu pod nazi-vom 'Pružimo im ruke – otvori-mo srca': Mejaši, Ivica Pepelko, Mirko Švenda – Žiga, Zdravko Škender, Juraj Galina, Slavko Blažinović, Rajko Suhodolčan, Vladimir Kočiš – Zec, Tambu-raši Mjeseca, Nenad Kumrić – Charli, Giovani Furlan, Ana Pekčec, Ivan Sečen, Andreja i Goran Šafarić i Irena Grden. (dv)

PJESMOM ZA ŠTIĆENIKE LUDBREŠKOG SUNCA

U Hrvatskoj se 25. listopada obilježava Dan dobrovoljnih da-rivatelja krvi u spomen na 1952. godinu i prvu akciju prikupljanja krvi održanu u Sisku. Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg je stoga i ove godine podsjetilo na važnost ove djelatnosti i njene darivatelje, ljude koji djelima do-kazuju humanost i solidarnost jer darivanjem krvi doslovce se daruje život primatelju.

Do listopada u 14 akcija u ludbreškoj regiji, te u transfuziji varaždinske bolnice darovali su 1.155 doza krvi. Na akcije je doš-

lo 1.261 osoba, ali 106 nije dobilo liječničko dopuštenje za dariva-nje odnosno nisu prošle liječnički pregled. Ove je godine 40 osoba ludbreškog kraja prvi put dalo krv, 31 muškarac i 9 žena. Broj onih koji su prvi put došli na akci-ju je puno veći, ali za 63 muškarca i 42 žene liječnici nisu dali do-zvolu da pristupe činu darivanja. Podsjećamo da muškarci s više od 36, a žene s više od 26 darivanja imaju pravo na potvrdu za do-punsko zdravstveno osiguranje, a zakonski imaju pravo na slobodan dan što malo tko koristi.

Dobitnici priznanja

Zdravko Gložinić iz Slo-kovca i Franjo Kivač iz Svetog Đurđa dobitnici su priznanja Zlatni znak i zahvalnice za 100 darivanja.

Srebrni znak za 75 dariva-nja primili su Marinko Kučina iz Ludbrega i Ladislav Vidović iz Hrastovskoga, a Brončani znak za 50 darivanja: Domagoj Busija, Dejan Bobnjarić, Igor Franolić i Zoran Happ, svi iz Ludbrega, Stjepan Havaić iz

Sigeca, Ivan Potočnik iz Čukov-ca, Franjo Balija iz Vinograda Ludbreških, Zvonko Levatić iz Hrastovljana, Josip Magić iz Sudovčine, Ivica Ipša iz Malog Bukovca i Dragutin Sukanec iz Prilesa.

Kod darivateljica je Stanka Vidović iz Hrastovskoga primi-la Srebrni znak i zahvalnicu za 55 darivanja, a Brončani znak i zahvalnicu za 35 darivanja Anita Pigac iz Apatije, Ankica Ivančić iz Selnika i Nada Štefić iz Svetog Petra.

Čestitke darivateljima i do-bitnicima priznanja uputili su dužnosnici ludbreškog društva i Društva Crvenog križa Varaž-dinske županije.

Predsjednica države Kolin-da Grabar-Kitarović priredila je prijem u povodu Dana dari-vatelja i pozvala muškarce koji u 2014. i 2015. godini došli do 100, a žene do 75 darivanja. Među njima su iz ludbreškog Gradskog društva Nada Kapu-sta, Marija Kokanović, Stjepan Markulinčić i Branko Posavec.

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi 25. listopada

'Znam da krvi treba navek'

Franjo Kivač je rodom iz Vinograda Ludbreških, a u Svetom Đurđu s obite-lji živi već 30 godina. Na popisu dari-vatelja krvi dulje je od 40 godina, pa je dogurao i do 'stotke'.

–Malo je smiješno kak je počelo. To vam je bilo dok sam delal u Budućnosti još u starom pogonu prek puta Doma zdravlja, 1974. ili 75. Stanko Horvat iz Crvenog križa je hodal po pogonu i na-govaral ljude na akciju. Nije mi se išlo jer me bilo trta. Išli su drugi, pa mislim ak budu drugi preživeli valjda bum i ja. Bilo je malo vrtoglavice, ali ništ poseb-no. Nikad posle više nije bilo straha i problema i kad bi se moglo sad, dal bih 10 put godišnje. Bitno je dati prvi put, a posle sve ide bez problema.-

Danas radi u komunalnoj službi Općine Sveti Đurđ.

–Išel sam na akcije svaka tri mjeseca u firmi, Ludbregu i po selima. Ako prek radija zovu da trebaju moju grupu oba-vezno idem ako mogu. Lani mi je na ak-ciji doktorica rekla da sam blizu stotke i da smanjim na dva ili tri davanja go-dišnje. To paše jer ne možete svaki put na akciju zbog obveza. Načelnik je super čovjek i ima razumijevanja i pusti me. Poklopilo se da sam baš doma u Svetom Đurđu, dal 100-ti put.-

Volio bi on da se i drugi i više mla-dih uključe u akcije jer da time čine dobro i drugima i sebi.

-Znam da krvi treba skoro navek u bolnicama. Lijep je osjećaj kad nekom pomognete jer možda bude i vašima

zatrebala krv. Dok su mi deca bila mala imala su jednu nesreću zbog koje su me-sec dana primala krv. Kad su odrasli re-kel sam da je red da daju krv. Sin Nikola dal je krv 25 puta. Žena je bila darivatelj, a morala je odustati radi manjka željeza u krvi.-

Biti darivatelj, kaže Franjo, donosi puno zadovoljstva.

-Znam da bude moja krv nekome ko-ristila. Imam grupu A pozitiv. Ja se iza svakog darivanja osjećam bolje, onak lagano, ak mi je prije tlak bil povišeni odmah se spusti. Na akcijama upoznate jako puno ljudi. U firmi smo imali lepa druženja, pospominjali se, puno toga nova doznali, popili skup.–

Smatra da država treba potaknuti darivanje krvi.

-Još nisu zmislili zamjenu za krv, možda budu jednog dana, al' za ve još nisu. Nekad smo za davanje dobili slo-bodne dane. Slično fali danas. Sad to leži na dobrovoljnosti, a nije jednostav-no obrtniku pustiti radnika na akciju. Danas premalo mladih postaju redoviti davaoci.-

Franjo je pomislio kako mu se neće ostvariti velika želja da bude pozvan na prijam kod predsjednice države u povo-du Dana darivatelja zajedno s kolega-ma iz cijele Hrvatske koji imaju više od 100 doza što je tradicija predsjedničkog ureda. No, tradicija ostaje, ali su prije-mi svake druge godine. Tako će poziv kojem se toliko raduje i kojeg smatra velikom čašću dobiti za dvije godine. Do tada će darivati još nekoliko doza: -Budem išel darivati tak dugo dok budu hteli moju krv.-

Ponosan što pripada obitelji darivatelja

Zdravko Gložinić (58) iz Slokovca je-dan je od darivatelja krvi ludbreškog kraja iza kojeg je 40 godina 'darivateljskog sta-ža' sa 104 darivanja.

–Počelo je u završnom razredu Rudar-ske škole u Varaždinu. Bila je akcija u školi i profesori su nam pojasnili važnost toga. Tak je jedna grupa dečki među kojima sam bio i ja zajedno otišla dati krv. Poslije sam otišao u vojsku gdje sam triput dal krv, ali mi to nije upisano u evidenciju. Nakon vojske 1979. sam se zaposlil u ludbreškom pogonu 'Elektre' i ostal tu cijeli radni vijek do danas. Na akcije sam išao i još idem 3-4 četiri puta godišnje, svaka 3 mjeseca nakon zadnjeg darivanja, najčešće u Ludbregu, po selima u okolici, zatim kad su zvali iz Va-raždina, a jednom su me zvali iz Kutnjaka kad sam bil na terenu, hitno su trebali moju krvnu grupu. Ponekad je teško uskladiti ter-mine zbog obveza na poslu, doma, a aktivan sam i u DVD-u. –

Krvna grupa mu je 0 negativna.–Hvala Bogu, nikad nisam imal zdrav-

stvene probleme nakon darivanja. I zdrav sam, tlak je 130/80, osjećam se dobro i dok bude tak budem dolazil na akcije, dok mi budu uzimali krv. Nije striktno određena dobna granica, zdravlje je granica.-Dariva-nje je kod Gložinićevih kao obiteljska tradi-cija, a Zdravko kaže da su i darivatelji krvi velika obitelj.

-Tata je bil darivatelj, a pokojna mama je dobila priznanje od bivšeg predsjednika kao

darivatelj. I brat je darivatelj, seka je prije išla na akcije, više ne. Tak da smo u obite-lji darivatelji svi izuzev supruge. Darivatelji su kao velika obitelj, a ja sam ponosan što pripadam toj obitelji i za nju sam emotivno vezan. To treba doživjeti. Upoznal sam jako puno ljudi kroz akcije, od doktora do dari-vatelja. Bitno je nakon akcije sat-dva ostati skupa da se družimo. Dođu nas pogleda-ti stariji koji više ne daju krv, popričamo međusobno. Sad nas ima nešto više sa 100 darivanja, a Ivan Vidović iz Hrastovskoga je rekorder i naša legenda.-

Zdravko poziva mlade da se uključe u akcije darivanja.

-Mi polako starimo i treba mladih, neka dođu neće zažaliti. Njihova krv pomoći će nekome, a družit će se s ljudima. Ja i da-nas uživam na akcijama. Nekad je dan kad je bila akcija bil 'ko svetek ', važni događaj. Zato smo već dugi niz godina pri vrhu po rezultatima u Hrvatskoj, a naš kraj poznat po tome. Mlade treba animirati i informi-rati da znaju važnost akcija. Nikad ne znate kome će zatrebati krv, a za nju nema lijeka. Možda treba više stimulirati darivatelje. Bitno je doći prvi put. Možda kod većine njih postoji strah. Moraju znati da je dari-vanje ujedno i kontrola vlastitog zdravlja.-

U povodu Dana darivatelja Zdravko je bio na prijemu kod župana u Varaždinu, a priznanje je primio i na svečanosti u Lud-bregu.

–Lijepo je primiti priznanja i bila mi je čast biti na prijemima. No, to nije toliko važno. Najvažnije je što ste svojim činom napravili dobro djelo, pomogli drugima. -

PRIZNANJA MNOGOSTRUKIM DARIVATELJIMA

U kategoriji exhibition corp osvojile su drugo mjesto, dok su u kategoriji parade corp, od-nosno maršing osvojile treće mjesto. - Nadali se potajno je-smo i naravno da su naše "Vje-štice" i naši "Mozarti" ponovno zasjali punim sjajem. Sve naše koreografije rađene su na neku temu kroz koje pričamo priče. Prilagođavamo tome glazbu i kostime. To dokazuje da je naš rad vrijedan truda i da radimo dobro. - rekla je Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažor-etkinja i Twirling kluba Ludbreg.

Na Europskom prvenstvu su-djelovalo je 15 zemalja. Najveća konkurencija našoj ekipi bili su predstavnici Norveške, Nizo-

zemske, Engleske, Francuske, Belgije i Njemačke.

- Konkurencija je i ovoga puta bila žestoka, ali uspjele smo i time dokazale našu kvalitetu. Nije nas iscrpilo ni dugo puto-vanje, naši natjecatelji na samom natjecanju bili su sjajni. Moram priznati da obzirom na naše tre-nere Tihanu Ledenko i Tihomi-ra Bendelju i njihovu kvalitetu, koreografije koje smo izveli nisu nepogrešive iz jednog vrlo jed-nostavnog razloga. Naime, puno su zahtjevnije od onoga što smo tamo imali priliku vidjeti, a tu zahtjevnost potvrđuju i ocjene. To znači da naše koreografije imaju najviše izmjena pozicija i najviše pokreta.

U toj brzini i kvaliteti jedno-stavno morate i pogriješiti. Kada vi imate jednostavniju koreo-grafiju, tada mjesta za pogreške nema. Dodajmo tome da su nam kostimi bili najljepši. Bez obzira na sve izuzetno smo zadovoljni plasmanom, ali i cijelim doživlja-jem putovanja. - rekla je Mirjana Pavičić, predsjednica Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg te dodala kako zahva-ljuje svim ljudima dobrog srca koji su im pomogli financijski olakšati trošak putovanja. - Ipak, najveća zahvala i naklon do poda idu roditeljima koji su podnijeli najveći financijski teret i koji su uz nas u svakom trenutku. - kaže M. Pavičić.

Osim po odličnim rezulta-tima putovanje će pamtiti i po druženju s mažoretkinjama iz Hrvatske i iz cijele Europe. Bilo je vremena i za turistički razgled, možda ne u onolikoj mjeri koliko su priželjkivali, ali ipak sjećanja brojna će ostati. No, kako to uvi-jek kod njih i biva vremena za odmor puno nema. Po povratku iz Engleske, održano je kratko druženje na kojem ih je pozdra-vio i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Druženje je ta-kođer bilo i prilika za zahvalu članicama koje zbog školskih ili

studentskih obveza nažalost više nisu u mogućnosti dolaziti na treninge. - Za sve njih kod nas i dalje mjesta ima i ako se odluče vratiti, mi ih čekamo. Okrećemo novu stranicu. Vrijeme je za nove kostime i nove rekvizite. U planu je novih pet, šest koreografija za predstojeće državno prvenstvo, a blizu je i božićni program. Odlučili smo ga preseliti iz ki-nodvorane u sportsku dvoranu da budemo opet malo drugačiji. Program će trajati sat vremena i bit će dinamično, lijepo i veselo. - zaključila je M. Pavičić.

MAŽORETKINJE SJAJNE U ENGLESKOJLudbreške mažoretkinje početkom mjeseca potvrdile su svoj status u mažoret plesu. S Europskog prvenstva koje se održalo u mjestu

Crawley nedaleko od Londona gdje su se natjecale u sastavu Hrvatske reprezentacije nisu stigle praznih ruku.

28. listopada 2016. 28. listopada 2016. K U L T U R AK U L T U R A12

Ludbreški KUD-ovci stalno su aktivni, iznimka nije bio mje-sec listopad.

Plesne skupine KUD-a, su-djelovale su na 3. International Dance Challenge u Malinskoj gdje su postigle odlične rezulta-te u četiri kategorije.

U kategorijama „Show dan-ce baby“, „Urban dance junior“ i „Etno junior“ osvojili su zlat-ne medalje i pehare, a u „Show dance kids“ kategoriji osvojili su srebro. Na natjecanju je bilo ukupno 87 plesnih točaka. Iako je konkurencija bila veoma jaka i brojna, naše cure i jedan dečko bili su dobro raspoloženi i odlič-ni u plesu što je urodilo posti-gnutim rezultatima.

Natjecanje je proteklo u od-ličnoj atmosferi. Mlade plesačice i plesače su na putovanju pratile voditeljice te neki od roditelja koji su uvijek voljni pomoći. Svi su oduševljeni osvojenim pe-harima, i to im je podstrek da i dalje vole putovanja, druženje i ples i da u njemu uživaju.

I dok su plesne skupine go-stovale na Jadranu, folklor-ni dio ugostio je je KUD „Sv. Roko“ iz Sv. Filipa i Jakova.

U ludbreškoj kinodvorani su gosti iz Sv. Filipa i Jakova izveli jednosatni program u kojem su predstavili svoje izvorne i kore-ografirane plesove te počastili publiku s nekoliko pjesama. Inače je njihova mini turneja započela u Mariboru, preko Ptuja, a od petka do nedjelje su boravili u Ludbregu.

Subota je bila rezervirana za razgledavanje Varaždina i sudjelovanje kratkim progra-mom na Gospodarskom sajmu, te za večernji koncert u Lud-bregu, a u nedjelju prijepodne su uz vodiča upoznali Ludbreg te sudjelovali na misi u žu-pnoj crkvi Presvetog Trojstva. Dva KUD-a su učvrstila no-vonastalo prijateljstvo pa će u kolovozu 2017. filipjanci biti domaćini ludbreškim folklora-šima na višednevnoj mini tur-neji na Jadranu.

Plesne sekcije okitile se nagradama, KUD ugostio kolege s Jadrana

Priče za laku noć u studenom2. studenog – Sanja Pilić: "Princeza"

9. studenog – Dušica Bojović: "Sebični div"

16. studenog – Karen Wallace: "Vile za laku noć"

23. studenog – Dušica Bojović: "Žabac-kraljević"

30. studenog – Ivan Bačić: "Potočić Ema"

Priča za laku noć čita se svake srijede u 19 sati na dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Sredinom mjeseca listopada u varaždinskom HNK na Sceni Zvonimira Rogoza premijerno je održana predstava za mlade „Mala princeza“ po motivima romana „Mali princ“ Antoinea de Saint Exuperyja. Ovaj autorski projekt mlade redateljice Ludbrežanke Julie Klier izazvao je priličnu pažnju, pa su se tako na premijeri pojavile mnoge poznate i nepoznate osobe, a tražila se i ulaznica više.

Ova predstava nastala je u suradnji s Kazališ-nim studijom mladih HNK u Varaždinu, Prvom gimnazijom Varaždin, Drugom gimnazijom Va-raždin te Akademijom likovnih umjetnosti Za-greb. Tekst i režiju potpisuje Julia Klier, mlada re-dateljica koja je ovom prilikom pretvorila „Malog princa“ u „Malu princezu“. Dobar odaziv publike Julia je komentirala: -"Čini mi se da je publika pre-poznala ideju i osjetila emocije koje smo htjeli pre-nijeti. Predstava je tu zbog njih i pozitivan feed-back mi puno znači, što vjerujem da vrijedi i za cijelu ekipu, posebno za mlade glumce čija izved-ba dosta ovisi o generalnoj atmosferi u dvorani.“, Mala princeza, pametna i znatiželjna, no životno neiskusna djevojčica s asteroida B 612, zatekla se u velegradu na Zemlji gdje poznaje tinejdžere Zmiju, Lisicu i Bijednog Cvjetića te s njima kre-će u avanturu. Na putu susreću Pijanca, Kraljicu, Oholicu i još mnoge odrasle kroz koje uči o ap-surdnosti ozbiljnog, pobrkanim vrijednostima i nerazumijevanju.

U predstavi likove utjelovljuju Janja Šestak (Mala princeza), Karla Aračić (Lisica), Jura Ruža (Zmija), Jelena Jambrošić Barnjak (Bijedni cvjetić), Ljiljana Bogojević (Kraljica), Ozren Opačić (Po-slovni čovjek), Ivana Zanjko (Trgovkinja), Barbara Rocco (Znanstvenica), Darko Plovanić (Noćobdi-ja), Zdenko Brlek (Skretničar), Nikša Eldan (Oho-lica) i Zvonko Zečević (Pijanac).

Dramaturginja je Emina Omerović, kostimo-grafkinja je Žarka Krpan, a za scenografiju je za zaslužna Eva Vučković. Skladanjem i dizajnom zvuka bavio se Vid Novak Kralj, za koreografiju je zaslužna Davorka Čorko Rodeš, dok su asistenti režije Dražen Krešić i Jelena Jambrošić Barnjak.

Za predstavu Julie Klier tražila se karta više

Foto: Vida Žagar

Mjesec hrvatske knji-ge je manifestacija koja se već više od

dva desetljeća održava s ciljem promicanja knjige i čitanja kao društvene vrijednosti. U mani-festaciju se uključila i Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner koja je priredila broj-ne zanimljive programe, dok su neki tek pred nama.

- Pripremili smo uistinu do-sta programa tako da svatko može pronaći nešto za sebe. Za one najmlađe tu je naš poznati program "Priča za laku noć" sva-ke srijede u 19 sati na Dječjem odjelu knjižnice. Priredili smo i programe za učenike osnovnih škola. Tako smo kroz dva dana održali kviz znanja Mućni gla-vom za učenike trećih i četvrtih razreda. - kaže Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Gradska knjižnice i čitaonice "Mladen Kerstner".

Pitanja su na kvizu bila podi-jeljena u tematske cjeline – kul-tura, zdravlje, sport, poznavanje kajkavskog jezika, ali i poznava-nje samoga Ludbrega. Cilj kviza je djecu privući čitanju knjiga i učenju . Razred pobjednik osvo-jio je nagradu u obliku besplatne jednogodišnje članarine za sve učenike u razredu. Prvog dana pobjedu je odnio 3.D razred, a drugog dana 4. D razred. No najvažnije je da su se učenici od-lično zabavili,

- Smatramo da ako djecu pri-vučemo knjizi, privlačimo ih i

znanju, na neki drugačiji način uz druženje i igru. Također, kad smo kod osnovnoškolaca valja naglasiti da se već četvrtu godi-nu uključujemo u natjecanje u čitanju naglas koje provodi Na-rodna knjižnica Vlado Gotovac iz Siska. Moram napomenuti da smo prijašnjih godina imali iz-vrsne rezultate. Tako smo 2014. godine imali pobjednicu držav-nog natjecanja u mlađoj katego-riji, a riječ je o učenici Osnovne škole Ludbreg, Dori Pretković, a prošle godine učenik Osnovne škole Veliki Bukovec, Filip Kru-šelj također dolazi do državnog natjecanja gdje je osvojio četvr-to mjesto. - kaže Edita Kutnjak-Zlatar.

Knjižnica priprema pro-grame i za polaznike vrtića te učenike prvih i drugih razreda. Program će se održati u dvorcu Batthyany, a posjetiteljima će priče poznatih svjetskih autora pripremiti Sanja Malagurski. U programu za prvašiće bit će po-klonjene i članske iskaznice.

-Naša knjižnica je u ljetnim mjesecima provodila program Čitajmo domaće gdje smo kori-snicima pripremili dvjestotinjak naslova naših autora, a oni su bi-rali što žele čitati. Na neki način ih želimo nagraditi pa smo već pozvali u goste jednog domaćeg autora, a to je Ivan Varga koji je predstavio svoju novu zbirku kratkih priča pod nazivom Priča od Štefeka z Međimurja. Naime, Ivan Varga je rodom iz Svete

Marije, ali je radio kao profesor hrvatskog jezika u Ludbregu, u nekadašnjoj rudarskoj srednjoj školi a sada već dvadesetak godi-na živi i radi u njemačkom gradu Essenu. Priče iz knjige čitao je Vlado Kovač koji je prošle godi-ne proglašen najboljim glumcem amaterom Međimurja, a zabav-ljala nas je i grupa Leptiri čiji je član i sam autor Ivan Varga.

U studenom pripremamo još jedno predstavljanje knjige i to u okviru programa Dobar večer gospon grof. Akademik Josip Bratulić predstavit će pjesmari-cu Ane Katarine Zrinski u izda-nju Matice hrvatske iz Zagreba čije predstavnike očekujemo. U programu će sudjelovati i glumci HNK-a iz Varaždina Zvonko Ze-čević, Zoran Kelava, a u glazbe-nom dijelu sudjelovat će klub za starije osobe Mariška iz Kopriv-nice. Od pjesnika dolazi nam u goste Enes Kišević.

U programu Čitajmo gro-fovski ugostit ćemo pak jednu slovensku pjesnikinju, Branku Kamešnik uz glazbu jednog re-nesansnog ansambla. Imamo i program za naše srednjoškolce. Program pod nazivom Adrijan-skoga mora sirena - Ljubav i smrt u pjesništvu Nikole i Petra Zrin-skog i Frana Krste Frankopana. Posebno se pak ove godine ve-selimo odlasku ekipe Knjižnice s programom Čitajmo grofovski u Vukovar, u dvorac Eltz. - kaže ravnateljica Kutnjak Zlatar.

Mjesec hrvatske knjige odr-žava se od 15. listopada do 15. studenoga, a središnja je tema i geslo ovogodišnje manifestacije Čitam sto nas sat. Pokrovitelj je Ministarstvo kulture Republi-ke Hrvatske, a organizator su Knjižnice Grada Zagreba.

- Mjesec hrvatske knjige za nas u knjižnici važna je mani-fesatcija, stoga smo i ove godi-ne odlučili prirediti programe za sve naše članove. Bit će tu i nekih zanimljivih predavanja i radionica i svakako pozivam sve da nas posjete, dođite, povedi-te prijatelje i uživajte u knjizi i čitanju. - zaključuje ravateljica Edita Kutnjak Zlatar i podsjeća na mogućnost vraćanja zabo-ravljenih knjiga bez plaćanja zakasnine.

Promicanje knjige i čitanja Mjesec hrvatske knjige - programi

28. 10. 2016. u 19.30 sati - predavanje u suradnji s kulturnom udrugom Nova Akropola iz Varaždina Mali princ – veliki učitelj

4. 11. 2016. - Poezija Enesa Kiševića - Teslina golubica, pjesnikov dar Nikoli Tesli- dvorac Batthyany u 18.00 sati- voditelji Ljubica Ribić i Milan Novak- gosti : Enes Kišević, pjesnik Marta Mihin, glazba

7. 11. 2016. Čitajmo grofovski

- program u dvorcu Eltz u Vukovaru13.00 sati priča: MALO KRALJEVSTVO / IVANA GULJAŠEVIĆ14.00 sati priče: LIJEPA JEANETTE / škotska narodna bajka KRALJ BRADONJA / braća GRIMM- pripovjedačica Sanja Malagurski

9. 11. 2016. Čitajmo grofovski - 9:30 do 12:00

- program u dvorcu Batthyany- program za dječje vrtiće / Priče o patuljku Liputu- program za učenike 1. razreda OŠ Ludbreg / Priče o patuljku Liputu- pripovjedačica Sanja Malagurski

10.11. 2016. Čitajmo grofovski - 9:00 do 12:00

- program u dvorcu Batthyany- program za učenike 2. razreda OŠ Ludbreg i Udrugu

“Ludbreško sunce” / - priča: JACK I STABLJIKA GRAHA- priče: ČOVJEK PATKA (kineska bajka) i VELIKI VRČ

(anglo – američka bajka)- Pripovjedačica Sanja Malagurski

PETAK, 11.11. 2016. DAN HRVATSKIH KNJIŽNICA

- program u dvorcu BatthyanyVrijeme: 13.00 sati

- program: ADRIANSKOGA MORA SIRENA :Ljubav i smrt u pjesništvu Nikole i Petra Zrinskog i Frana Krsta Frankopana

- izvođači: - grof, grofica i grofovska svita Zoran Kelava – narator Igor Paro – teorba ; Tomislav Zvonar – cimbal

PETAK, 11.11. DAN HRVATSKIH KNJIŽNICA

- program u dvorcu BatthyanyVrijeme: 18.00 sati POETSKO – GLAZBENA VEČER

- predstavljanje slovenske pjesnikinje Branke Kamenšek- izvođači: Ljubica Ribić i Milan Novak / voditelji

pjesnikinja Branka Kamenšek muzika: ansambl Copranitz

UTORAK, 15.11. DOBER VEČER, GOSPON GROF!

- Program u dvorcu BatthyanyVrijeme: 18.00 sati

- predstavljanje PJESMARICE ANE KATARINE ZRINSKI / priredio Josip Bratulić

U programu sudjeluju:- predstavnici Matice hrvatske Zagreb- akademik Josip Bratulić- glumac HNK Varaždin Zoran Kelava- glumac HNK Varaždin Zvonko Zečević- mješoviti pjevački zbor Kluba za starije “ Mariška“

(Koprivnica) / voditeljica Ana Pleskalt

Mjesec hrvatske knjige

13

U tijeku su prijave za 11. Dane Mladena Kerstnera – fe-stival kajkavske komedije.

Dani Mladena Kerstnera – Festival kajkavske komedije i ove se godine održava u Lud-bregu u vremenu od 24.11 do 27.11.2016. godine. Prijave se zaprimaju do 11. studenoga, a na stranicama Centra za kultu-ru i informiranje “Dragutin No-vak” uz prijavnicu objavljene su i propozicije.

Prijavnice se šalju na e-mail adresu dani.mladena.kerstne-ra@gmail.com ili na telefax 042 306 068 ili poštom, Centar za kulturu I informiranje, Trg Svetog Trojstva 19, 42230 Ludbreg.

Pučko otvoreno učilište “Dragutin Novak”, odno-sno danšnji Centar za kul-turu i informiranje, pokre-nulo je projekt “Dani Mladena Kerstnera” kako bi promovira-

lo kajkavski izričaj ponovnom afirmacijom djela Mladena Ker-stnera, ludbreškog književnika i komediografa, autora djela po kojima su snimljeni antologijski “Gruntovčani”, “Mejaši”, “Diri-genti i mužikaši”, te autora niza drugih književnih tekstova, uglavnom komedija.

Dani Mladena Kerstnera 2016

Nasmijte se!

KUD “Anka Ošpuh”

28. listopada 2016. 28. listopada 2016. 14 S P O R T S P O R T 15

Prvog dana listopada u sport-skoj dvorani OŠ Sveti Đurđ održano je Prvenstvo Hrvatske u hrvanju slobodnim stilom za djevojke. Glavni pokrovitelj prvenstva bila je Općina Sveti Đurđ pa je čast otvoriti natje-canje pripala načelniku Josipu Janyju. Na prvenstvu za dje-vojčice početnice i mlađe dje-vojke nastupilo je četrdesetak natjecateljica iz 13 hrvatskih klubova. S našeg područja to je bio HK Vindija iz Varaždina te naravno HK Ludbreg koji je za natjecanje prijavio četiri hrvači-ce. Od uspješnijih koje iza sebe imaju već određenih rezultata nedostajala je jedino Lorena Bendelja koja je baš te subote zasnovala stalni radni odnos u jednom od varaždinskih frizer-skih salona. Iako je prvenstvo Hrvatske samo jednom godišnje Lorena se odgovorno javila prvi dan na posao u salon u kojem je obavljala trogodišnju praksu.

Sve prijavljene ludbreške na-tjecateljice ostvarile su stopo-stotni učinak i osvojile zlatne medalje te tako postale nove prvakinje države. Marta Busija

bila je najbolja u kategoriji do 55 kg, Iva Gerić je dva tjedna skidala kilažu kako bi bila naj-uspješnija u kategoriji do 57 kg, a Victoria Vrdoljak je nadmašila sebe i pobijedila u kategoriji do 60 kg.

Zanimljivo je da je mlađa Ivina sestra Nina Gerić također hrvatska prvakinja iako nije na-stupila jer u svojoj kategoriji nije imala protivnicu. Ipak, Nina koja je tek učenica 6. razreda OŠ nastupila je u revijalnoj borbi u kategoriji do 80 kg i uspjela po-bijediti čak 6 godina stariju ju-niorku te time opravdala svoju zlatnu medalju.

U nižim kategorijama susre-ti su uglavnom završeni tušem nakon samo nekoliko sekundi borbe dok smo u višim kate-gorijama na strunjači gledali ozbiljnije borbe koje su najče-šće završavale u dvije runde na bodove. Pohvale za ovaj nadasve vrijedan rezultat osim cura sa-mih zaslužuju i njihovi roditelji, braća treneri Ignac i Krešo Hor-vat te svi ostali koji s velikom entuzijazmom rade u HK Lud-breg. (dv)

NAŠE HRVAČICE STOPOSTOTNE

HK Ludbreg nakon prvenstva Hrvatske

Dugo, dugo nismo razgo-varali sa podatnijim sugovor-nikom, ako je dozvoljeno reći i zabavnijim. Kristijan Šamarija diplomirani je veterinar i ko-šarkaš "Grafičara" sad već dru-gu sezonu. Pristigao je ovdje u paketu sa Jake-om Petrovićem i Tomislavom Hatlakom. Pa

pozabavimo se malo ovim do-broćudnim divom. Rođen je 15. ožujak 1983. godine u Varaždi-nu. Živio je u Novakovcu, pa u Poljancu, a sada je opet stanov-nika Novakovca. Onako, kad malo razmislimo na tri-četiri kilometara zračne udaljenosti živi slični div Stjepan Roško.

Visok je "Kiki" ili kako ga neki drugi zovu "Killer" točno 202 centimetara. Na to je raspodije-lio simetrično 125-130 kilogra-ma čistih mišića. Zanimljivo u sport, i to ne u košarku krenuo je za današnje uvjete vrlo kasno; "Imao sam stalno probleme sa zglobom, ničim se nisam do odlaska na fakultet ozbiljno ba-vio. Tamo sam počeo s ultimat fightom u klubu "Tigar Ciketić".

Tri godine sam trenirao, imao tri pobjede (sve knock outom) i dva poraza (oba preživio na nogama ). Ničeg se nisam bo-jao, trener mi je rekao da su oz-ljede za "curice" i nespremne. No rekli su mi na faksu da ne priliči intelektualcu da dolazi s modricama na predavanje pa sam promijenio sport".

Na svu sreću izabrao je ko-šarku; "Ljudi iz „Medvešćaka“ vidjeli su me na haklu na Treš-njevci. Krenuo sam igrati kod njih. Prvo su morali otkloniti moje boljke; nisam imao ni-kakvu tehniku, no trenirajući dva puta dnevno otklonio sam "kvar". Moju kvalitetu uočili su zatim u snažnom drugoliga-šu "Hermes Analitici" (sadašnji prvoligaš). Iz tog doba prije desetak godina pamtim upute trenera da mogu napraviti dva faula, al' da se dva protivnič-ka igrača nakon toga ne mogu vratiti na parket. Jednom sam ispunio i to protiv "Bosca" plan sa 200 posto. Naime, nakon jednog prekršaja dva se pro-tivnička igrača nisu vratili na teren. Za vrijeme školovanja dva puta sam igrao za sveuči-lišnu reprezentaciju, jednom u Španjolskoj gdje smo bili deve-ti te u Grčkoj na Kreti gdje smo bili sedmi".

Nakon što je završio fa-kultet Kristijan je birao izme-đu dvije ponude; ABA ligaša "Krke" i "Zadra". Ljudina je rekla idemo na more; "Izabrao sam Zadar, no tamo je zašte-kalo s plaćanjem. Radio sam i usput igrao za drugoligaša „Pet bunara“. Svašta sam doživio i

što se igre i što se tiče plaćanja. Za dva života. Put me nakon toga doveo u Varaždin u "Vin-diju" gdje sam tri godine igrao na dobrom nivou. A nakon toga Ludbreg, tu sve znamo".

Da, znamo borac bez mane . Od zanimljivosti možemo istaći da je osim što je ljubimac žena u publici i veliki asketa što se tiče prehrane; "Oboža-vam kakao, cornflekse, zafri-ganu juhu i kobasice". Malo čudan izbor junaka naše priče koji smatra da je prvo mjesto u A 2 ligi realnost naše ekipe. Od prijatelja posebno ističe Luku Siladića i Brunu Dijanušića čiju će hitrinu nada se idućih godina i dohvatiti.

Od suparničkih igrača po-sebno ističe legendarnog Ši-praka kod kojeg se kaže, može pronaći svašta od visoke kvali-tete do "cviljenja". No kaže da je košarkaš i pol. Vrlo zanimljiv je i njegov odabir uzora: "Uzor mi je naš Bogdanović Bojan. On je sve ono što ja nisam – precizan, brz i probojan!"

I za kraj koja riječ o trene-rima koje je imao u Ludbregu; "Beser- veliki motivator, Ce-sar- košarkaški fanatik i Mu-dri- veliki poznavatelj košar-kaškog sporta." E, kad bi ih sve tri s najboljim njihovim karak-teristikama uspjeli složiti…

I za kraj što napisati o ovom gorostasu velikog srca. Jedva čekamo da opet protrči par-ketom naše dvorane , a preko mikrofona se začuje najava protivniku opasne prijetnje – Krrrristijan Šamaaarija!

Neven Jerbić

„KILLER KING“

Još jedan sportski intelektu-alac u ludbreškom sportu. To veseli. Na vratima nogometaša "Podravine" je Jura Banfić. Mno-gi od Vas pitaju se kako je došao, gdje je branio, odakle je ovaj diplomirani geolog. Pa da razbi-jemo te misterije. Jura je rođen u Varaždinu, u građanskoj obi-telji, 10.kolovoza 1992.godine. Lav je po horoskopu, a isto tako djeluje i na vratima gdje je sklon bravurama, a pogotovo obrani jedanaesteraca. Dimenzija je popularnog strip junaka Zago-ra – 187 cm i 80 kilograma, re-kao bi ženski spol čiste ljepote. Golmanski Apolon. Branio je u Varteksu od 6-18 godine, a na-kon toga je otišao u tada snaž-nog trećeligaša NK "Čakovec". Prestao je braniti, i 44 mjeseca posvetio je završetku Geološ-kog fakulteta u Zagrebu. Nakon

stjecanja diplome Izet Terzić, poznati varaždinski trener do-veo ga je na vrata varaždinske "Slobode". Nakon toga put ga je odveo u "Obreš" iz Svetog Ilije. I tada počinje ova nadajmo se duga priča. Igrali su Ilijčani ov-dje u Selniku protiv "Plitvice". Završilo je 2-2. Iako je primio dva zgoditka, iz prikrajka su ga gledala dva mudra oka. Ervin Horvat, u toj zgodi operativac "Podravine" vidio je raskoš Ju-rinog talenta. Naravno, umješ-no ga je znao "obraditi" i od ove sezone je na vratima međužu-panijskog ligaša; "Navijač sam "Barcelone", a uzor mi je Manu-el Neuer. Nisam pretjerano am-biciozan, kao svoj top vidim III. HNL i neki posao u struci u bli-zini. Dopada mi se i stil igre koji prakticira trener Velimir Špikić, oprezno i pametno".

Nije još uvijek Jura, onakav kakav je, skroman, spreman na duže rečenice. No za to je uvi-jek tu spreman šeret Tropšek, trener golmana; "Ja Juru vidim za koju godinu u I. HNL ili na nekom dobrom poslu. Zaslužio je jer je dobar čovjek, koji nam je malo pokvario atmosferu u svlačionici".

Pa kako?"Jura Vam uopće ne pije.

Tako dok se nekaj časti ili je neka oklada uz pivu se mora ku-piti i kilogram "Cedevite"!

To piće je Jura trošio i kad je s virozom branio protiv "Rudara iz Murskog Središća". Pogađate, nije primio pogodak...Hip, hip hura na golu nam je Jura !

Neven Jerbić

Jura – "Zagor" iz druge galaksije

Ove sezone III. HRL "Sjever" za žene ima samo sedam klubo-va. Uz ove okolne tu su i Gareš-nica i Veliko Trojstvo. S jedne strane loše jer nedostaje jakih utakmica, a s druge strane do-bro jer to je financijsko olakša-nje. Ludbrežanke su već stigle osvojiti Županijski kup, pobije-

dile su "Ivanec" s 28-26 , i izbo-rile daljnje natjecanje gdje će u prosincu dočekati najvjerojatni-je prvoligaša "Zrinski". S jedne strane promocija rukometa, no s druge strane opet trošak...

Seniorke ŽRK Ludbreg su odigrale dvije prvenstve-ne utakmice u 3.hrl sjever.

Kod kuće su poražene od eki-pe Žrk Prelog rezultatom 27:31. Iako su bile u vodstvu do pedesete minute uta-kmice, u posljednjih dese-tak minuta protivnice su bile koncentriranije i preciznije. Igrale su: V. Međimurec, P. Horvat, M. Busija, M. Zlojtro

(5), A. Vrabec (14), S. Međi-murec(1), M. Koprek, I. Le-vanček, A. Škvorc, S. Petro-šanec (2), M. Frančić(5), te golmanice S. Dežić i I. Herenčić. U subotu se gostovalo u Varaž-dinu kod tradicionalno "nez-godne" ekipe Koke 2 gdje su u napetoj utakmici u kojoj su

se do samog kraja izmjenjiva-la vodstva obiju ekipa, osvoji-le bod rezultatom 19:19(9:10). Sastav ekipe: na golu odlična S. Dežić, I. Herenčić, igrale: V. Međimurec, M. Zlojtro, P. Horvat (1), A. Vrabec (10), S. Međimurec, M. Koprek(4), A. Škvorc(1), M. Frančić (2).

POČELA SEZONA I RUKOMETAŠICAMA

Marta Busija, državna prvakinja u kategoriji do 55 kg Marta Busija obje protivnice pobijedila je tušem Victoria Vrdoljak, prvakinja Hrvatske u kategoriji do 60 kg

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 30. studenog.

28. listopada 2016. 16 Z A D N J A

Prema lijepoj ludbreškoj tra-diciji već se godinama prigod-nim programom obilježava 1. listopad, Međunarodni dan sta-rijih osoba. I sada je bilo tako, s lijepim programom kojeg su zajedno izveli najmlađi i stari-ji. Oni koji su odvojili vrijeme i došli na program bili su nagra-đeni jer Udruga umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg pred ulazom u dvoranu Centra za kulturu i informiranje "Dra-gutin Novak" svima je darovala skromni, ali poklon od srca - vrećicu kave. Predsjednica je ka-snije nazočne podsjetila:

-Udruga obilježava 70 go-dina postojanja, osnovana je u Ludbregu 1946. na inicijativu pojedinih mještana od kojih je važno spomenuti Rudolfa Zor-jana, Viktora Mađarića, Ivana Molnara, Ivana Krobota i mnoge druge. Udruga je vodila brigu o starijima, a u to vrijeme pomoć je njima bila jako potrebna. Sve starije pozivam da nam se pri-druže u udruzi prilikom naših druženja i brojnih aktivnosti. Apeliram na mlade da budu više obazrivi prema starijima, da nas više poštuju. Iskreno želim da nikada ne smetnu s uma i da cijene sve ono što nas okružuje za što smo se mi stariji borili i gradili za bolji život mladih na-raštaja - rekla je Katica Sačer.

Kao i svake godine program

je živopisno i duhovito vodio Aleksandar Horvat, pozivao je izvođače na pozornicu gdje je potom sve prštalo od ljubavi i radosti prema bakama, djedovi-ma… Najprije su nastupili mali recitatori Fran Štefanek i Anto-nio Đuran iz vrtića Radost, pa je novoosnovani vrtićki bend 'Živa vatra' uz pratnju plesačica i ple-sača na svoj način izveo 'Moja baka pleše rock'n'roll'. Zaplesa-li su i najmlađi članovi KUD-a Anka Ošpuh, mali folklor i ri-tmička skupina 'Harlekini'.

Program je pripremljen u Me-đugeneracijskom centru Grada Ludbrega. Predsjednica Povje-renstva za umirovljenike i starije Grada Ludbrega Biserka Kutnjak posebno je naglasila kako su osobe starije dobi uključene u rad mnogih gradskih udruga, a od lani djeluje Međugeneracijski centar:

-Tu se organizira edukacija za međugeneracijsko druženje za ljepši suživot među generacija-ma. Širi se krug starijih koji žele dolaziti na druženja. Imali smo i tečaj o njezi starijeg člana obi-telji, tečaj volontiranja. Od ove godine vodi se projekt da kori-snici Centra mogu sudjelovati na likovnim i literarnim radionica-ma o računalima, rukotvorina-ma, na gimnastici, fizio-terapiji, masaži, a priređuju se razna pre-davanja, plesne večeri, druženja

uz društvene igre. Radionice su besplatne i održavaju se svakoga dana prema rasporedu – podsje-tila je Biserka Kutnjak.

I stariji su također pokazali što znaju. Zapravo riječ je o da-mama iz manekenske grupe koja je dio udruge, a koje su mod-nom revijom pokazale što danas 'nosi' poslovna žena starije dobi, kao i toalete za večernji izlazak. Đurđa Kokanović izvela je hu-moristički monolog, a Katarina Namjesnik i Vlatka Fotak publi-

ku su darivale stihovima svojih pjesama.

Zamjenica gradonačelnika Vera Jadanić čestitala je okuplje-nima Međunarodni dan starijih, pritom je pročitala pismo kojim je svoje unuke savjetovao jedan američki pisac. I poručila:

-Današnji dan najbolja je pri-lika da vam kažemo veliko hva-la što ste upravo vi, stariji tu uz nas, da nas smirite i podsjetite na prave životne vrijednosti. Na nama je da se prilagodimo vašim

potrebama i sposobnostima. Mi u Gradu možemo se pohvaliti Međugeneracijskim centrom koji živi punim plućima. Sma-tramo da poticanjem među-sobne suradnje i komunikacije, pomažemo jedni drugima. Da budemo tu jedni za druge. –

Dobro kažu stariji: 'čovjek je star onoliko koliko se osjeća.' I zadovoljni su otišli iz dvorane, možda i sa suzom u oku zbog malih izvođača među kojima je bilo njihovih potomaka.

NAJMLAĐI ZA NAJSTARIJE Međunarodni dan starijih osoba

16