SIGURNOST KROZ PARTNERSTVO

S I G U R N O S T K R O Z P A R T N E R S T V O

1

Predgovor

Ova broura objanjava osnovne principe koji su temelj Euroatlantskog partnerstva i njegovih

osnovnih mehanizama. Zatim se usmjerava na pet kljunih sfera aktivnosti dijalog o sigurnosti

i saradnji, operacije ouvanja mira, reformu odbrane, pripravnost na katastrofe te saradnju u

podrujima nauke i ekologije koje pokazuju kako se Euroatlantska sigurnost poboljava kroz

Partnerstvo i kakva je stvarna i praktina vanost saradnje za zemlje partnere. Vidi se da aktivnosti

partnerstva pozitivno utjeu na reformu, razvoj demokratskih struktura i uestvovanje zemalja

partnera u multinacionalnoj saradnji - kao lanova ire meunarodne zajednice.

Nemogue je u jednoj publikaciji prikazati svu irinu i opseg aktivnosti na kojima zemlje

partneri rade zajedno sa NATO-om. Te aktivnosti ukljuuju ne samo dobro znane operacije

ouvanja mira na Balkanu i u Afganistanu, nego i saradnju na mnogim drugim podrujima, kao

to su borba protiv terorizma, reforma odbrane, ekonomski aspekti sigurnosti, pripravnost na

katastrofe, kontrola naoruanja, logistika, zrana odbrana, upravljanje zranim prostorom, oruje,

obrazovanje i obuka, nauka i okoli te informatiki programi.

NATO je razvio i specijalne odnose sa dvije zemlje partnere, Rusijom i Ukrajinom, te sa sedam

zemalja koje uestvuju u Mediteranskom dijalogu. Usto, svojom inicijativom pokrenutom u junu

2004. godine na Samitu u Istanbulu, Savez istrauje mogunosti saradnje sa zemljama u iroj regiji.

Mada se ova broura ne bavi posebno tim odnosima, sadanja i eventualna budua saradnja sa tim

zemljama oslanja se na mnoge aktivnosti i mehanizme razvijene u okviru Euroatlantskog partnerstva.

2 2

Napomena: Spominjanje bive Jugoslavenske Republike Makedonije u ovoj publikaciji oznaeno je zvjezdicom (*) koja se odnosi na fusnotu: Turska priznaje Republiku Makedoniju pod njenim ustavnim imenom.

Fotografi je: Sve fotografi je pripadaju organizaciji NATO, osim ako je navedeno drugaije.

Sadraj

4__Poeci i razvoj Partnerstva

8__Kljuni mehanizmi

14__Dijalog o sigurnosti i saradnja

18__Geografska karta NATO-a i drava partnera

S IGURNOST KROZ

u

llste

in b

ild-S

chn

rer

3 3

20__Operacije podrke miru

24__Reforma odbrane

29__Pripravnost i djelovanje u sluaju katastrofe

33__Sigurnost, nauka i okoli

PARTNERSTVO

36__ Istinska euroatlantska sigurnosna kultura

F

inni

sh D

efen

ce F

orce

s

Novembar 1989. godine svjedoio je padu Berlinskog zida, to je oznailo kraj Hladnog rata. U kratkom periodu izuzetni tempo promjene u Srednjoj i Istonoj Europi suoio je NATO s nizom sasvim novih i razliitih sigurnosnih izazova. Politika promjena nevienih razmjera otvorila je velike mogunosti za poveanje sigurnosti u Europi, ali je neizbjeno podrazumijevala nove nesigurnosti i potencijalnu nestabilnost.

ta se moglo uiniti da se iskoristi ta prilika kako bi se pitanja europske sigurnosti uputila na novu, pozitivniju stazu nakon hladnoratovskog sukobljavanja? Koji su se koraci mogli preduzeti da se normaliziraju odnosi meu svim dravama Istone i Zapadne Europe? Koja se pomo mogla pruiti dravama Srednje i Istone Europe kako bi konsolidirale svoju tek steenu nezavisnost te ostvarile svoje ambicije da, kao demokratske drave, regionalno i ire, potpuno uestvuju u rjeavanju pitanja vienacionalne sigurnosti?

Voe drava lanica Saveza su, na svom Samitu u Londonu, u julu 1990. godine, odgovorile pruanjem ruke prijateljstva preko starog jaza to je dijelio Istok i Zapad te predloile nov, kooperativan odnos sa svim dravama Srednje i Istone Europe. U decembru 1991. godine, postavljen je temelj za osnivanje Sjevernoatlantskog vijea za saradnju (NACC), foruma koji e okupiti NATO i nove zemlje partnere kako bi razmatrale zajednika pitanja. (U to vrijeme je brzina kojom su se deavale promjene u Europi bila takva da je ve prvi sastanak Sjevernoatlantskog vijea za saradnju (NACC) bio svjedokom povijesnog dogaaja: dok su se dogovarali detalji slubenog saopenja, sovjetski ambasador je objavio da se, u toku samog sastanka, raspao Sovjetski Savez te da on predstavlja samo Rusku Federaciju.)

Ova golema promjena odnosa zadrala se i u novom stratekom konceptu Saveza, objavljenom u novembru 1991. godine, kojim je prihvaen iri

Poeci i razvoj Partnerstva

> Sa zavretkom

Hladnog rata otvaraju

se nove mogunosti za

poboljanje sigurnosti i

razvoj saradnje.

4

u

llste

in b

ild-S

chn

rer

5

pristup sigurnosti. Mogunosti da se ciljevi Saveza postignu politikim sredstvima bile su vee nego ikad. Mada je odbrambena dimenzija ostala neizbjena, sada se mogla posvetiti vea panja ekonomskim, drutvenim i ekolokim pitanjima, kao nainu promoviranja stabilnosti i sigurnosti u euroatlantskoj zoni u cjelini. Dijalog i saradnja bili bi osnovni dijelovi pristupa potrebni za upravljanje razliitim izazovima koji su stajali pred Savezom. Sada, kada je Hladni rat bio okonan, kljuni ciljevi su bili smanjivanje rizika od sukoba koji su nastajali zbog nerazumijevanja ili su bili planirani, te bolje upravljanje krizama koje su utjecale na sigurnost saveznika; vee uzajamno razumijevanje i povjerenje meu svim europskim dravama kao i proirenje mogunosti istinskog partnerstva u rjeavanju zajednikih sigurnosnih problema.

U periodu neposredno nakon zavretka Hladnog rata, konsultacije Sjevernoatlantskog vijea za saradnju (NACC) bile su usmjerene na preostale hladnoratovske sigurnosne probleme, kao to je povlaenje ruskih trupa iz baltikih drava. Pokrenuta je politika saradnja i na nizu pitanja vezanih za sigurnost i odbranu. Sjevernoatlantsko

vijee za saradnju (NACC) je u mnogo emu postavilo nove temelje. Meutim, usmjerilo se na multilateralni, politiki dijalog i nije imalo mogunost da omogui da svaki Partner razvija vlastite odnose saradnje sa NATO-om.

To se promijenilo 1994. godine sa pokretanjem Partnerstva za mir, glavnog programa praktine bilateralne saradnje izmeu NATO-a i pojedinih drava partnera, koji je predstavljao znaajan korak naprijed u procesu saradnje. A 1997. godine osnovano je Vijee Euroatlantskog partnerstva (EAPC) - zamjena za NACC, koje e koristiti dotadanja postignua i utirati put razvoju boljeg i operativnijeg partnerstva.

Ovo Partnerstvo je osnovano kao izraz zajednikog uvjerenja da se stabilnost i sigurnost u euroatlantskoj zoni mogu postii samo kroz saradnju i zajedniko djelovanje. Zatita i promoviranje osnovnih sloboda i ljudskih prava, ouvanje slobode, pravde i mira kroz demokraciju su zajednike vrijednosti fundamentalne za Partnerstvo.

(Partnerstvo za mir: Okvirni dokument Samit u Briselu, 10. januara 1994. godine)

6

Sutinu partnerstva i saradnje na multinacionalnom nivou ine redovne konsultacije i aktivnosti saradnje, sa ciljem vee transparentnosti i povjerenja u cijeloj euroatlantskoj zoni. Na bilateralnom nivou, to trai razvoj praktinih radnih odnosa izmeu pojedinih drava partnera i NATO-a organiziranih prema konkretnim situacijama i zahtjevima.

Proces partnerstva ukljuuje razvijanje dijaloga i razumijevanja meu svim ukljuenim dravama, od kojih su mnoge, kao lanovi suprotstavljenih saveza, bivi neprijatelji ili su imale dugotrajne regionalne, teritorijalne, politike, etnike i vjerske sporove. Zajednike aktivnosti sa ciljem iznalaenja zajednikih rjeenja za zajednike sigurnosne izazove dovele su do vanih dostignua u svladavanju negdanjih predrasuda i uspostavljanju jasne vizije zajednike dobrobiti koja proizlazi iz saradnje.

Od pokretanja procesa partnerstva uinjen je znaajan napredak, mada je bilo prepreka i potekoa koje se moda nisu mogle izbjei, uzme li se u obzir sloen proces politike, ekonomske i drutvene promjene to se dogodila u Srednjoj i Istonoj Europi i bivem Sovjetskom Savezu. Programi Vijea Euroatlantskog partnerstva i Partnerstva za mir polako su razvili vlastitu dinamiku, pratei uzastopne korake koje su NATO i drave partneri preduzimali u cilju vee saradnje na podruju sigurnosti, na temelju sklopljenih partnerskih sporazuma. Uz dugogodinju transformaciju NATO-a, kako bi se prilagodio novim izazovima razvoja jednog sigurnosnog okruenja, razvijalo se i Partnerstvo. Da bi se sauvala njegova dinaminost i znaaj za Savez, trebalo je prilagoditi aktivnosti i mehanizme Partnerstva da bi se uklopili u nove prioritete NATO-a (vidjeti poglavlje o Kljunim mehanizmima).

Partnerstvo je trebalo i produbiti i proiriti kako bi odgovaralo tenjama razliitih drava partnera te im ostalo privlano rjeenje. Dva ciklusa proirenja NATO-a su promijenila ravnoteu izmeu Saveznika i Partnera (pogledajte okvir). Od marta 2004. godine bilo je vie Saveznika no partnera, a preostali partneri ine jednu veoma raznoliku grupu. Tu su balkanske drave, koje jo rjeavaju naslijee svoje prolosti, strateki vane, ali

nerazvijene drave Kavkaza i Srednje Azije te drave Zapadne Europe koje nisu u Savezu. Dok su neke jo u procesu razvoja vlastitih odbrambenih struktura i kapaciteta, druge mogu znaajno doprinijeti operacijama NATO-a te drugim dravama partnerima ponuditi savjet, obuku i pomo u razliitim podrujima.

Danas, 20 partnera koristi Vijee Euroatlantskog partnerstva za redovne konsultacije sa 26 saveznika i za razvoj saradnje u pitanjima koja obuhvataju brojne razliite aspekte odbrane i sigurnosti. Njihove vojne snage esto zajedno vjebaju i sarauju; njihovi vojnici slue jedan uz drugog u NATO-ovim operacijama ouvanja mira; dok Saveznici i Partneri zajedno rade na zajednikoj dobrobiti u borbi protiv prijetnje terorizma. Niko nij