sigurnost - hrvatska elektroprivreda · dr`ave. to su specifi~nosti koje se mora-ju uva`iti....

SIGURNOSTSUSTAVA NA KU[NJITijekom ovoga ljeta kada uzavreli plino-viti pla{t oko na{ega Planeta iz dana udan, poput nesavladive uporne sile, nidanju ni no}u nije dopu{tao da{ku vje-tra, a kamoli kojoj osvjeàvaju}oj ki{nojkapi da nam olak{a ìvot i rad, sa strep-njom smo pratili {to se doga|a u na{emelektroenergetskom sustavu. Osobitostoga {to su ljudi, ne razmi{ljaju}i o sna-zi i cijeni klimatizacijskih ure|aja, a niti osvojoj potro{nji i visini ra~una za elek-tri~nu energiju, poku{avali stvoritiizdr`ljive uvjete za svoje normalno fun-kcioniranje. Naime, potro{nja je tih danadosizala ~ak 43 milijuna kilovatsati dnev-no.

Znaju}i da su presu{ila akumulacijska je-zera u kojima nije bilo «sirovine» za pla-nirani rad na{ih hidroelektrana, uzdalismo se u toliko puta dokazanoj vrijed-nosti termoelektrana kojima je, opet, raddiktirao manjak vode za rashla|ivanjepostrojenja. Sustav je bio na ku{nji.Sre}om, a za razliku od sustava resursi-ma bogatijih zremalja, na{ je izdrào.

Najve}i teret «ponijele» su TE Plomin 2 iTE Rijeka, potom TE Sisak i TE-TO Za-greb, zahvalju}i raspoloìvosti svojih po-strojenja. O okolnostima u kojima suradili radnici tih termoelektrana u «na-pregnutim» uvjetima sustava, pi{emo nana{im stranicama.

Energetske krize i raspadi sustava, kojise doga|aju i «velikima», uz goleme{tete za njihova gospodarstva, nametnulisu odre|ene pouke. Pokazalo se, naime,da trì{te elektri~ne energije ne moèrije{iti sve pote{ko}e. Ono uvo|enjemkonkurencije moè potaknuti porast efi-kasnosti i smanjenje tro{kova, kao {to to~ini u ostalim sektorima gospodarstva.

Ali to je puno osjetljivije i sloènijetrì{te. Naime, rije~ je o elektri~noj ener-giji koja nije poput druge robe. Elektri~naenergija je nazamjenjiva, ne moè seuskladi{titi, ona nema identiteta, a elek-troenergetski sustavi su sa svojim kapi-talno intenzivnim proizvodnim iprijenosnim kapacitetima odlu~uju}i zafunkcioniranje i razvoj gospodarstvadràve. To su specifi~nosti koje se mora-ju uvaìti.

Sigurnost elektroenergetskog sustava,koja je o~ito u procesima demonopoliza-cije, deregulacije, liberalizacije i privatiza-cije energetskog sektora u posljednjemdesetlje}u bila zapostavljana u koristostvarenje ekonomskih u~inaka, ponov-no se name}e kao pitanje broj jedan.Ono name}e i pitanje uklju~enosti dràveu tom njenom najva`nijem sektoru, kojeu dugoro~nom smislu jo{ nije precizno ido kraja definirano. Ne samo u Hrvatskojnego i drugdje.

Dràvni mehanizam je nuàn, osobito upodru~ju dugoro~nog razvoja energet-skog sektora. Sigurnost elektroenerget-skog sustava je, zna~i, globalno pitanjekoje traì brze odgovore.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

U OVOM BROJUMr. sc. Branimir Deli}: ICT usluga je uvjet opstanka 3, 4, 5

Uprava HEP-a o prijenosu vlasni{tva na dru{tva, novoj organizacijii sistematizaciji 6

Akademik Udovi~i}: Globalizacija, slobodno trì{te i restrukturiranje 7

Me|unarodni sindicirani kredit HEP-u od 155 milijuna eura 8

Uz 110. obljetnicu prvog kori{tenja elektri~ne energije u javne svrheu âkovcu 9

Donesene kona~ne presude u korist radnika 10

Elektroenergetski sustav u okolnosti su{e - termoelektrane drè sustav 11-21

Nova direktiva EU o trì{tu elektri~ne energije 22

31

36

45

MR. SC. BRANIMIR DELI], DIREKTOR SEKTORA ZA POSLOVNU INFORMATIKU

ICT USLUGA JE UVJET OPSTANKAU VRIJEME stvaranja novih okolnosti postavljenihzakonskim okvirom i promjena koje se postupnodoga|aju u energetskom sektoru, a osobito u po-dru~ju otvaranja trì{ta elektri~ne energije u Hrvat-skoj, elektroenergetskim subjektima u konkurentskojutakmici, pa tako i HEP-u, informati~ki i telekomuni-kacijski sustavi (ICT - Information CommunicationTechnology - sustavi) postaju temeljni alat i oru`je.

Kao i drugdje, i u HEP-u su potpora za obavljanje te-meljnih i sporednih elektroprivrednih djelatnosti ivrlo su senzibilizirani na promjene tako da uvijekmoraju biti korak ispred. Stoga je pravodobno pred-vi|anje i planiranje klju~ efikasnosti tih tehnolo{kivrlo intenzivnih i zahtjevnih funkcija.

S obzirom na to da je strate{ki cilj HEP-a ostati domi-nantna elektroenergetska tvrtka u Hrvatskoj, jedan odosnovnih preduvjeta za ostvarenje tog cilja jepruànje brze i kvalitetne usluge kupcu kao sredi{tusvih interesa, ~ime uloga ICT funkcije postaje sveva`nija.

Gost Na{eg intervjua HEP Vjesnika je mr. sc. Brani-mir Deli}, direktor Sektora za poslovnu informatiku.Zanima nas ho}e li i moè li te pod kojim uvjetimamoè Sektor, na ~ijem je ~elu na{ sugovornik, odgo-voriti svim zahtjevima promjena u HEP-u i njegovomokruènju.

HEP Vjesnik: Za{to su projekti konsolidacije ICTinfrastrukture progla{eni "projektima opstan-ka"?

Mr. sc. Branimir Deli}: Projekti konsolidacije ICTinfrastrukture na razini HEP-a jesu pravi odgovori nasve pote{ko}e s kojima se susre}emo u obavljanjuinformati~ke i telekomunikacijske funkcije. Re}i }uVam za{to. Naime, poznato je da je prema koncepcijiiz devedesetih godina pro{log stolje}a informacijskisustav HEP-a izgra|en kao distribuiran informacijskisustav. Imamo vi{e od 100 aplikacijskih i databaseservera na vi{e od 30 lokacija u Hrvatskoj!? Jo{ uvi-jek koristimo stare verzije poput Oracle DB 7.1.5,Oracle Forms 3.0., Oracle Reports 1.1. koji nemajupotporu proizvo|a~a, {to pove}ava tro{kove njihovaodràvanja i nadogradnje. Na{i aplikacijski sustavinisu u cijelosti jedinstveni, imamo vi{e tisu}a PCterminala i pribli`no 70 LAN- mreà povezanih u je-dinstvenu WAN mreù sporim linkovima, zajedni~keaplikacije za HEP grupu i jo{ nerazvijenu svijest o ri-zicima neza{ti}enog informacijskog sustava...S ob-zirom da je sve vi{e korisnika i aplikacija pa i svevi{e procesorskih i memorijskih kapaciteta poslovnihposluìtelja HEP-a, kao i sve vi{e mre`nih servisa -sve to dovodi do zagu{enja telekomunikacijskih vo-dova iznajmljenih od HT-a.

Zbog svega toga, u upravljanju informacijskim susta-vom HEP-a koji bi trebao osigurati bolju dostupnostpodataka, ve}u sigurnost i integritet, pouzdanost ijednostavnije odràvanje postavili smo temeljni cilj:konsolidaciju ICT infrastrukture. To drugim rije~ima

zna~i uspostaviti logi~ki i fizi~ki jedinstvenu bazupodataka s jedinstvenom aplikacijskom potporom narazini samostalne funkcionalne i organizacijske cjeli-ne.

Potrebu konsolidacije ICT infrastrukture su ve} ranijeprepoznale sve uspje{ne svjetske korporacije, pa idràvne institucije, kao i brojne banke, uspje{natrgova~ka dru{tva, ustanove i agencije u RepubliciHrvatskoj. ICT usluga vi{e ne zna~i samo konku-rentsku prednost, nego je uvjet opstanka.

Vjerojatno je i onima, koji nisu vjerovali da }e seprovesti restrukturiranje s tako temeljitim promjena-ma koje se u elektroenergetskom sektoru ne mogumjeriti s ni~im sli~nim u proteklih vi{e od pedesetgodina, sada potpuno jasno da su ti procesi nezau-stavljivi. Promjene su usmjerene na stvaranje HEP

grupe kao suvremene korporacije sa zajedni~kim su-stavima za upravljanje poslovanjem poput riznice sfunkcijom jedinstvenog cash flow menad`menta, je-dinstvenim informacijskim i telekomunikacijskimsustavom, jedinstvenom komutacijskom mreòm...

HEP Vjesnik: [to je s aplikacijskom potporom uHEP-u?

Mr. sc. Branimir Deli}: U dijelu aplikacijskog sof-tvera u HEP-u smo dosegli zavidnu razinu jedinstve-nog informacijskog sustava. Mogu re}i da su skorosvi aplikacijski podsustavi razvijeni jedinstvenomOracle tehnologijom na Oracle bazi podataka.Me|utim, postoje zna~ajne razlike u osnovici tihaplikacija jer se u pojedinim organizacijskim jedini-cama HEP-a, poglavito u distribucijskim podru~jima,za jednaka podru~ja poslovanja koriste razli~iti po-

na{ intervju

HEP GRADITELJ I ÛVAR VRIJEDNOSTI 3

POTREBU KONSOLIDACIJE ICT(INFORMATIONCOMMUNICATION TECHNOLOGY)INFRASTRUKTURE SU VE] RANIJE PREPOZNALESVE USPJE[NE SVJETSKE KORPORACIJE, PA IDR@AVNE INSTITUCIJE, KAO I BROJNE BANKE,USPJE[NA TRGOVA^KA DRU[TVA, USTANOVE IAGENCIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, JER ICTUSLUGA VI[E NE ZNAÎ SAMO KONKURENTSKUPREDNOST, NEGO JE ONA UVJET OPSTANKA

slovni procesi. To se osobito o~ituje u aplikaciji za"prodaju elektri~ne energije i odnose s kupcima", avjerujem da }e je HEP uskoro imati jedinstvenu zacijelo podru~je Republike Hrvatske.

Ostala aplikacijska potpora odnosi se na knjigovod-stvo, financije, pogon i odràvanje i ostale poslove.U tom podru~ju èlimo uspostaviti pouzdan, fleksibi-lan, raspoloìv i u~inkovit informacijski sustav. Topodrazumijeva odijeljenost uloga i odgovornosti rad-nika u odnosu na informacijski sustav, imenovanevlasnike podataka i uspostavljen nadzor nad informa-cijskim sustavom, uspostavljen IT security policy

HEP grupe, uspostavljen SLA (service level agree-

ment) izme|u IT funkcije i ~lanica HEP grupe i teh-nolo{ki jedinstven i suvremen sustav aplikacijskepotpore.

Upravo je u tijeku izrada projektnog zadatka za studi-ju kojom }emo definirati strategiju informatizacijeHEP grupe. Studijom }e se utvrditi svi parametri po-trebni za izgradnju informati~ke potpore novih djelat-nosti HEP grupe poput tradinga, telekomunikacija isli~nog, s tim da se pritom zadrì arhitektura jedin-stvenog informacijskog sustava. Naime, elektri~naenergija je integralni i integriraju}i proizvod HEPgrupe i zbog toga ju je nu`no informati~ki pratiti u ci-

jelom lancu - od proizvodnje do opskrbe. Upravo }enam podaci iz tog lanca vrijednosti biti klju~ni poka-zatelj za dono{enje odluka o razvoju primarnih i se-kundarnih sustava, kao i o razvoju i diverzifikacijiposlovanja op}enito. Ako nema pouzdanih i dostup-nih informacija, nema ni poslovnih odluka. I evo nasopet na projektu konsolidacije ICT infrastrukture.

HEP Vjesnik: Moète li objasniti {to zna~ilogi~ka i fizi~ka konsolidacija ICT infrastruktu-re?

Mr. sc. Branimir Deli}: Ukratko: logi~ki i fizi~ki je-dinstvena baza podataka, jedinstvena aplikacijskapotpora na razini samostalne poslovne cjeline u WEBokruènju (intranet zajedni~ke aplikacije) i okrupnja-vanje i standardizacija ICT servisa (e-mail, web, in-tranet, komutacija...), a sve bi se provelo kroz procestroslojne migracije (migracije s OpenVMS ver. 6 na7.3, migracije i konverzije Oracle DB ver 7.1.5. na8.1. 7 ili vi{u i migracije i konverzije zajedni~kihaplikacija s karakter su~elja na WEB su~elje). Daka-ko, tu je i uspostava ~etiri datacentra u Splitu, Rijeci,Zagrebu i Osijeku. Tijekom sljede}ih nekoliko godinapredvi|amo daljnje okrupnjavanje hardverskih resur-sa i to na samo dvije lokacije - na jednoj primarnojdatacentar lokaciji i na jednoj pri~uvnoj.

HEP Vjesnik: Kako ste zamislili ostvarenje pro-jekta?

Mr. sc. Branimir Deli}: Predvidjeli smo izgradnjusustava u fazama, usporedo s izgradnjom telekomu-nikacijske infrastrukture. Prva faza je bila izrada i iz-vedba infrastrukturnog projekta okrupnjavanjahardvera, odnosno baza podataka.

Budu}i da je telekomunikacijska infrastruktura te-melj za izvedbu konsolidacije hardvera, bilo je po-trebno odrediti ukupno potrebnu propusnost mreè iprocijeniti izvodljivost za slu~aj da koristimo vlastitumreù ili da iznajmimo odgovaraju}e linkove odHT-a.

S obzirom na to da smo projekt pokrenuli po~etkom2001. godine kada se nije znalo kakav }e biti orga-nizacijski i funkcionalni ustroj HEP-a, kao ni uloga iodgovornost organizacijskih dijelova nakon restruk-turiranja, rje{enje konsolidacije hardvera zami{lje-no je fleksibilno i prilagodljivo promjenama. Takavpristup pokazao se opravdanim, jer restrukturira-njem HEP-a nije bio prekinut kontinuitet u gra|enjutelekomunikacijske infrastrukture.

Od velikog broja servera u produkciji bilo je potrebnoprije}i na manji broj tehnolo{ki savr{enijih serverakoji transparentno mogu poduprijeti bilo kakvulogi~ku organizaciju novonastalih organizacijskih di-jelova HEP-a. [to se ti~e tehnolo{ke strane, serverisu morali omogu}iti provo|enje skalabilnoglogi~kog i fizi~kog okrupnjavanja sukladno potreba-ma. Zna~i, sveukupna informati~ka i telekomunika-cijska infrastruktura morale su biti neovisne obudu}em organizacijskom ustroju HEP-a u najve}ojmogu}oj mjeri.

Konsolidacija servera obavljena je, ponavljam, na~etiri datacentar lokacije i to: Osijek, Zagreb, Rijeka iSplit.

I da zaklju~im, konsolidiranom ICT infrastrukturomosigurat }emo brojne prednosti informacijskog su-stava poput: pove}ane pouzdanosti, fleksibilnosti,raspoloìvosti i u~inkovitosti. Smanjit }e se tro{kovipreventivnog i korektivnog odràvanja sustava,olak{at }e se administriranje operativnih sustava,baza podataka i aplikacija i omogu}iti uspostava je-dinstvene sigurnosne politike i za{tite sustava od sve~e{}ih prijetnji neovla{tenog kori{tenja, virusa itomu sli~nog. Jednako tako omogu}it }e se razvoj idovr{etak novih projekata kao {to su e-comerce,

CRM/CRS, billing i drugi, informatizacija svih seg-menata poslovanja HEP grupe, kao i nastup HEP gru-pe na telekomunikacijskom trì{tu.

na{ intervju

4 HEP VJESNIK 152, RUJAN 2003.

TEMELJNE PROMJENE U ELEKTROENERGETSKOM SEKTORU USMJERENE SUNA STVARANJE HEP GRUPE KAO SUVREMENE KORPORACIJE SAZAJEDNI^KIM SUSTAVIMA ZA UPRAVLJANJE POSLOVANJEM POPUT RIZNICES FUNKCIJOM JEDINSTVENOG CASH FLOW MENAD@MENTA, JEDINSTVENIMINFORMACIJSKIM I TELEKOMUNIKACIJSKIM SUSTAVOM, JEDINSTVENOMKOMUTACIJSKOM MRE@OM...

êtiri datacentra su u funkciji, a u tijeku je prik-lju~enje korisnika iz pripadaju}ih ~vori{ta na njihovehardverske i softverske resurse. Danas je na najbliìdatacentar ve} priklju~eno vi{e od polovice korisnikasustava zajedni~kih knjigovodstvenih i financijskihaplikacija i to u podru~jima ~vori{ta Split, Rijeka iZagreb.

HEP Vjesnik: Koji su jo{, nazovimo ih tako, stra-te{ki projekti Sektora za poslovnu informatikuosim ve} spomenute konsolidacije ICT infra-strukture kojega ste proglasili Projektom broj1?

Mr. sc. Branimir Deli}: U tijeku su jo{ tri velika in-frastrukturna projekta: izgradnja opti~ke magistrale uduljini od 650 kilometara, izgradnja transmisijske ra-zine zajedni~kog informacijsko-komunikacijskog su-stava i izgradnja NOC (Network Operations Centar).

Pod izgradnjom informacijsko-komunikacijskog su-stava podrazumijeva se izgradnja telekomunikacij-skog prijenosnog sustava (DWDM i SDH), izgradnjaservisne mreè IP MPLS i uspostava SLA s korisnici-ma.

Uz posljednji spomenuti projekt valja naglasiti da sufunkcije NOC-a: upravljanje telekomunikacijskommreòm, upravljanje sustavima servera i aplikacija,aktiviranje usluga mreè, vo|enje brige o korisnici-ma, upravljanje imovinom, trouble ticketing (uprav-ljanje problemima na mreì) i poslovi naplate uslugana mreì. Ukratko, sredi{nji NOC je mjesto iz kojeg}e se danono}no, svih 24 sata, sedam dana u tjednukontinuirano upravljati svim "neenergetskim"mre`nim sustavima koji su u funkciji potpore osnov-noj - energetskog djelatnosti. Rije~ je o funkcijamatelefonskih, fiksnih i radio veza, transmisijske mreè idrugom.

Prema dosada{njoj dinamici radova, sva ~etiri pro-jekta bit }e dovr{ena u prvoj polovici 2004. godine.

HEP Vjesnik: Uspijevate li s vlastitim kadromobavljati uobi~ajene aktivnosti i nove aktivnostiza implementaciju konsolidacije infrastruktu-re?

Mr. sc. Branimir Deli}: U sustavu poslovnih apli-kacija HEP-a obavljamo aktivnosti izrade i odràvanjaaplikacijskih podsustava prema zahtjevima korisnika,a usporedo s tim voditelji aplikacija i programerirade na konverziji aplikacija na novu ina~icu Oraclealata. Time se napu{taju postoje}e nepodràvane

verzije alata i baza podataka. Osobito nagla{avam daisklju~ivo na{i radnici, prema naputcima Direkcije zaekonomske poslove, razvijaju i odràvaju zajedni~keaplikacije, odnosno radimo sami bez vanjskih izvodi-telja.

Tijekom pro{le godine u podru~ju networkinga za-posleno je osam novih ljudi, od ~ega je {est tri pri-pravnika. Time smo omogu}ili kontinuirani razvoj iodràvanje LAN/WAN mreè HEP-a.

Od 329 radnika koji se u HEP-u bave informati~komdjelatno{}u u Sektoru za poslovnu informatiku radiblizu stotinu, u HEP Distribuciji radi 181, u HEP Pro-izvodnji 22, a u HEP Prijenosu 35, s tim da Proizvod-

nja i Prijenos imaju informati~are samo u dijelu tzv.procesne, a ne i poslovne informatike.

Poseban je problem s kadrovima u Slu`bi za teleko-munikacije gdje je zaposleno samo deset radnika.Istina, telekomunikacijskim poslovima bavi se uHEP-u pribli`no 140 radnika, ali oni rade u drugimorganizacijskim jedinicama i bez njihove pomo}i, a

osobito pomo}i radnika prijenosnih podru~ja bilo bite{ko ostvariti sve na{e poslove i posti}i dobre rezul-tate.

HEP Vjesnik: Imam li pravo kada kaèm da susve aktivnosti koje provodite zapravo usmjere-ne na uspostavljanje jedinstvene informati~ke itelekomunikacijske funkcije u HEP grupi?

Mr. sc. Branimir Deli}: Imate. Naime, potrebu tak-vog okrupnjavanja kompetencija u informati~koj i te-lekomunikacijskoj djelatnosti ve} davno su provelesve uspje{ne kompanije. Mi smo svakako zainteresi-rani da se novim organizacijskim oblicima omogu}ijo{ kvalitetnije obavljanje na{e funkcije, odnosno dauz konsolidaciju infrastrukture provedemo i - konso-lidaciju umova.

Ponovit }u, imanentno naravi elektri~ne energije jepostojanje kontinuiteta poslovnih podataka koji pratetaj proizvod od izlaska na pragu elektrana do njegovepredaje kupcima.

Pripremila: \ur|a Su{ec


ELEKTRI^NA ENERGIJA JE INTEGRALNI I INTEGRIRAJU]I PROIZVOD HEPGRUPE I ZBOG TOGA JU JE NU@NO INFORMATI^KI PRATITI U CIJELOMLANCU - OD PROIZVODNJE DO OPSKRBE. UPRAVO ]E NAM PODACI IZTOG LANCA VRIJEDNOSTI BITI KLJU^NI POKAZATELJ ZA DONO[ENJEODLUKA O RAZVOJU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH SUSTAVA, KAO I ORAZVOJU I DIVERZIFIKACIJI POSLOVANJA OP]ENITO. AKO NEMAPOUZDANIH I DOSTUPNIH INFORMACIJA, NEMA NI POSLOVNIH ODLUKA[TO NAS OPET VRA]A NA PROJEKT KONSOLIDACIJE ICTINFRASTRUKTURE

UPRAVA HEP-a d.d. S KOLEGIJEM DIREKTORA HEP-a

PRIJENOS VLASNI[TVA NA DRU[TVA,NOVA ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJAU ZAGREBU je 30. rujna 2003. godine odràn sastanakUprave HEP-a d.d. s kolegijem direktora HEP-a na kojemu jebilo rije~i o aktualnim poslovnim okolnostima (financijskirezultati, ostvarenje Plana poslovanja, projekcije do krajagodine) i o tijeku aktivnosti restrukturiranja i uspostavenove korporacijske strukture HEP-a.

Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi} osvrnuo se na dosa-da{nje poslovne rezultate te ostvarenje planova investicijau proizvodnoj, prijenosnoj i distribucijskoj djelatnosti. Re-dovni zadaci u prethodnom razdoblju, napomenuo je,ostvarivali su se u uvjetima reforme elektroenergetskogsektora, {to je - prema njegovoj ocjeni - bila izazovnazada}a s mno{tvom nepoznanica. Najaviv{i da }e najvjero-jatnije 15. listopada do}i do uvo|enja mreàrina te }e kup-cima elektri~ne energije u Hrvatskoj biti dana mogu}nostizbora dobavlja~a, zaklju~io je da HEP mora biti spreman zarad u novim izmijenjenim okolnostima.

- Nakon {to je u pro{loj godini izmijenjena poslovna struktu-ra HEP-a, odnosno nakon osnivanja ovisnih dru{tava, odHEP-a se traìlo da se imovina koja je ostala u dioni~komdru{tvuna prenese na ta dru{tva, kao i da Nezavisni operatorsustava i trì{ta iza|e iz financijskog portfelja HEP-a.Uvaàvaju}i zahtjev za prijenosom imovine, HEP je Nadzor-nom odboru predloìo model organizacije za koji je dobionjegovu suglasnost. Prema tom modelu, ovisna dru{tva suoperativne kompanije, svaka od njih obavlja svoju zada}u, anjihov rad integrira HEP d.d. Svaka tvrtka dobiva puno ve}istupanj autonomije, ali i ve}u odgovornost za poslovne re-zultate. HEP d.d. }e imati manje operativnu funkciju, a bavit}e se dono{enjem strate{kih odluka, izvijestio je I. ôvi}.

Govore}i od drugom zahtjevu - izdvajanju Operatora susta-va - I. ôvi} je naglasio da je to pitanje i dalje ostalo otvo-reno i da nije pravo vrijeme za takvu promjenu zbog va`nihposlovnih zada}a i napregnutog stanja u sustavu.

– Smatramo da bi to bilo dobro odgoditi dok se stanje u su-stavu, kao i u organizaciji sektora, ne stabilizira - zaklju~io jeI. ôvi}.

Razmatraju}i daljnje restrukturiranje tvrtke, I. ôvi} seosvrnuo na kadrovsku problematiku te naglasio da je po-trebna promjena kadrovske slike HEP-a. Stoga, napomenuoje, svim radnicima koji to èle treba omogu}iti prijevremeniodlazak u mirovinu. Nadalje, kako je naglasio, potrebno jeaktivirati novoosnovana poduze}a: Opskrbu, Telekomunika-cije, Inènjering te Odmor i rekreaciju. Sve to, zaklju~io je I.ôvi}, podrazumijeva uspostavu nove organizacije i novusistematizaciju u HEP-u i taj }e se zahtjevan zadatak trebati{to prije obaviti.

- Broj zaposlenih u HEP-u je prevelik, no novom sistemati-zacijom vodit }e se briga o svakom radniku, poru~io jepredsjednik Uprave HEP-a.

AKTIVNOSTI U POSTUPKU PRIJENOSAVLASNI[TVA IMOVINE POÎNJU1. LISTOPADA O.G. I TRAJU DO

30. TRAVNJA 2004.

O modelu funkcioniranja HEP grupe u uvjetima prijenosavlasni{tva imovine govorio je ~lan Uprave HEP-a za ekonom-sko-financijske poslove mr.sc. Darko Beli}. Prethodno seosvrnuo na slabe rezultate u naplati HEP-ovih potraìvanja uposljednja dva mjeseca, naglasiv{i kako to oteàva urednopodmirivanje obveza HEP-ovim dobavlja~ima

- Opskrba prodaje u svoje ime, a za ra~un HEP-a d.d, napo-menuo je D. Beli} prezentiraju}i nov~ani tok od prodaje elek-tri~ne energije u novim okolnostima, a govorio je i oupravljanju nov~anim sredstvima HEP grupe. Financijskasredstva unutar Grupe (financiranje investicija i teku}eg po-slovanja), optimirat }e HEP d.d. Kako je planirano, aktivnostiu postupku prijenosa vlasni{tva imovine po~inju 1. listopadao.g. i traju do 30. travnja idu}e godine. Bit }e to, ocijenio jeD. Beli}, zahtjevan posao u kojemu }e, izme|u ostalog, tre-bati ra{~istiti brojna imovinsko-pravna pitanja.

I. ôvi} je rekao da je predstavljeni model tek kostur organi-zacije, sloèn prema uzoru na druge tvrtke koje se bave jed-nakom djelatno{}u. Napomenuv{i da }e direktori najkasnijeu roku od deset dana dobiti iscrpna obrazloènja, zaklju~ioje:

- U idu}oj godini se moèmo normalno posvetiti na{im re-dovnim aktivnostima i provedbi nove organizacije.

IZDVAJANJE OPERATORA SUSTAVA IZHEP-a MO@E BITI POGUBNO

Direktor Prijenosnog podru~ja Opatija dr.sc. Juraj [imuni},iskazao je ovom prigodom svoje mi{ljenje da je bolje Opera-tora sustava zadràti u HEP-u. Uz obrazloènje da posljedicenjegova izdvajanja mogu i nakon duljeg vremena biti pogub-ne, podsjetio je na nedavna zbivanja u elektroenergetskimsustavima Amerike i Europe. Tako|er je upozorio da trenu-ta~na kruta sistematizacija izaziva te{ko}e u svakodnevnomradu te predloìo da ona ubudu}e bude fleksibilnija

Mr. sc. Boìdar Filipovi}-Gr~i}, direktor Prijenosnog po-dru~ja Zagreb, apelirao je da se {to prije pristupi revitalizacijiNacionalnog dispe~erskog centra, koji radi sa zastarjelomtehnologijom.

^lan Uprave HEP-a za prijenos mr.sc. Ivica Toljan na kraju jezaklju~io da procesi koji zahva}aju elektroprivrednu djelat-nost, osim operativnih te{ko}a, dovode i do uslo`njavanjarada u HEP-u. To, ocijenio je, name}e pitanje mogu}nostiuskla|ivanja organizacije operativnog rada i otvaranja trì{taelektri~ne energije. Tako|er je ukazao na potrebnu fleksibil-nijeg odlu~ivanja o reformi energetskog sektora.

Tatjana Jalu{i}

nove okolnosti


Predsjednik Uprave HEP-a Ivo ôvi}: nakon provedenog restrukturiranja, idu}e godine posvetit }emo se redov-nim zadacima

HRVATSKA elektroprivreda i Energetski institut «HrvojePoàr» su u povodu 70. ro|endana akademika Boè Udo-vi~i}a i 45. obljetnice njegova stru~nog i znanstvenog rada30. rujna o.g. organizirali «Susret s akademikom Udo-vi~i}em». S obzirom da je Susret odràn nakon sastankaUprave s kolegijem direktora HEP-a, brojnim gostima i direk-torima HEP-a akademik Udovi~i} odrào je predavanje «Glo-balizacija, slobodno trì{te i restrukturiranje».

POLOVICU UKUPNE ENERGIJE KORISTISAMO 10 POSTO SVJETSKE POPULACIJE

Akademik Udovi~i} zapo~eo je svoje predavanje pitanjem:{to je to odrìvi razvoj? Naime, 1987. godine ga je prvi putaspomenula norve{ka Premijerka, a danas postoje njegovebrojne definicije. [to je odrìvi razvoj za jedne, nije za druge,o ~emu najbolje svjedo~i slika svijeta, osobito u pogleduukupne potro{nje energije po stanovniku. Na samo 10 postosvjetske populacije otpada polovica ukupne potro{nje, a ~ak2,8 milijarda ljudi nema na raspolaganju niti 1 kWh elek-tri~ne energije. Uz pitanje {to je to sloboda, izdvojio je daslobodno trì{te ne postoji, premda nas u to ~esto uvjerava-ju. Naime, trì{te prema konvencionalnoj predod`bi obi-ljeàva odnos {to ga sudionici u razmjeni uspostavljajuponudom i potra`njom. Izraz tog odnosa je cijena koja raz-li~ite pojedina~ne kvalitete saìma i transformira u op}u kva-litetu. Premda se govori o slobodnoj trì{noj razmjeni, ona jeograni~ena brojnim zakonima bez kojih bi na trì{tu vladalapotpuna anarhija. Zna~i, trì{na razmjena nije nikada moglabiti slobodna.

Govore}i o resursima, akademik Udovi~i} je naglasio da nji-ma treba pametno gospodariti, jer su ograni~eni, a svjetskapopulacija se svake godine pove}ava za 80 milijuna ljudi. Uzrazvoj se kao najteè pitanje postavlja odnos prema okoli{u.

- Nema niti jedne ljudske aktivnosti koja ne utje~e na okoli{ iono {to ~ovjek moè napraviti jest svesti takve utjecaje nanajmanju mogu}u mjeru, poru~io je akademik Udovi~i}.

Nove tehnologije ~ovje~anstvu donose i dobro i lo{e i zato knjima ne treba hrliti, s obzirom da njihova primjena ostavljabez posla 20 posto zaposlenih.

- Znanost je potrebna ~ovjeku, ali za njega predstavlja naj-ve}u opasnost jer daje korisna ali i pogubna rje{enja. Trebateìti ~ovjeku - ~ovjek je sredi{te svih zbivanja: ~ovjek danas i~ovjek koji dolazi iza nas, poru~io je akademik Udovi~i}.

ÊGA SE TREBA BOJATI UGLOBALIZACIJI?

Globalizacija se pojavila u trenutku kada je ~ovjek po~eo go-spodariti, kada je htio imati vi{e. Pitanje je jesmo li je ispravnoshvatili. Danas se globalizacija predstavlja u okrilju demokra-cije i liberalizacije, a njen je osnovni motiv ve}a zarada. Ona jeneizbje`na, name}e se i prisiljava. Globalizacije se trebaju bo-jati one zemlje iz drugog ili tre}eg reda s obzirom na to da jeovdje rije~ o kapitalu, novim tehnologijama i razvoju, a to svejako puno ko{ta, rekao je akademik Udovi~i} uz pitanje: kako}e se Hrvatska razvijati na temelju malih i srednjih poduze}akada je poznato da malih nema bez velikih?

NEMA GRANICA ÔVJEKOVOJGRAMZLJIVOSTI

Akademik Udovi~i} se potom osvrnuo na monopol, infrastruk-turu i trì{te. Naglasio je da infrastruktura vode, pruga, cesta ienergije zbog prevelike va`nosti moraju ostati pod nadzoromdràve i njenih institucija, jer ~ovjek je nezasitan i nema grani-

ca njegovoj gramzljivosti. Dakako, potrebno je traìti rje{enjada monopol ne ograni~ava razvoj. Govore}i u tom smislu, iz-dvojio je osnovna obilje`ja elektroenergetskog sustava:

- Svaki elektroenergetski sustav mora jam~iti sigurnostopskrbe potro{a~a elektri~nom energijom uz minimalnetro{kove. Razvoj energetike mora biti uskla|en s razvojem go-spodarstva uz uvaàvanje za{tite okoli{a. Treba koristiti doma}eresurse, dakako, ako je to ekonomski opravdano, a nove teh-nologije treba uvoditi oprezno.

S obzirom na to da je Hrvatska iznimno siroma{na energentima,prisiljena ih je uvoziti. Ocijenio je da su tarife najteè pitanje, jertrebaju biti iscrpno analizirane i dobro osmi{ljene i na tom po-dru~ju pokazuje se potpuni izostanak struke. Skrenuo je pozor-nost na tarife za plin koje Hrvatska jo{ uvijek nema.

ELEKTROENERGETSKI SUSTAVJE @IVI ORGANIZAM

- Izme|u elektroenergetskog sustava i ~ovjeka postoji znak jed-nakosti, rekao je akademik Udovi~i}, nagla{avaju}i da tu svojutezu u javnosti iznosi prvi put. Argumentiraju}i svoj stav obja-snio je: potro{nja je ~ovjekova aktivnost; krvotok je elektri~naenergija; srce su elektrane; arterije i vene su prijenos; ìle i ka-pilare su distribucija; mozak je upravljanje. Sustav je ìvi orga-nizam i na sve {to se uklju~i ili isklju~i sustav/organizamreagira.

Osvr}u}i se na vlasni{tvo i privatizaciju, Akademik je osobitonaglasio da se privatizirati moè samo ono {to nije prirodnodobro, ono {to ne pripada narodu. Kao najva`niji motiv za pri-vatizaciju naj~e{}e se navodi smanjenje tro{kova i s tim u sve-zi ukidanje radnih mjesta. Ako se gleda naprijed, a u energeticise mora gledati nekoliko godina unaprijed, treba znati da samosmanjenje tro{kova ne osigurava budu}nost. Ono ne stvarainovaciju, ne poti~e kreativnost, ne jam~i osposobljenost zabudu}e zadatke. Trebaju se smanjivati samo nepotrebnitro{kovi, zaklju~io je akademik Udovi~i}.

MO@E LI TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJEOSIGURATI RJE[ENJE ZA SVE PROBLEME?

- Odgovori na to pitanje kre}u se od potpunog odbacivanjado potpunog povjerenja u trì{ne mehanizme. Istina je datrì{te u elektroenergetskom kao i drugim sektorima gospo-darstva moè sna`no potaknuti porast efikasnosti i smanjenjatro{kova. S obzirom na oskudne i neravnomjerno raspo-re|ene izvore energije, kao i umreène dijelove, trì{te takvo-ga tipa ne moè se osloniti na vlastite mehanizme nego jepotrebna intervencija institucija javne vlasti i dugoro~nadràvna energetska politika.

Razvijene zemlje potaknute razbijanjem monopola na razinidràva uvele su slobodno trì{te kod trgovine elektri~nomenergijom - zbog profita. U svemu tomu su klju~nu ulogu imaliekonomisti koji nisu dovoljno dobro poznavali tehni~ko-tehno-lo{ka obilje`ja elektri~ne energije koja se ne smije tretirati kaodruga roba.

Moje je mi{ljenje da se da je Europa krenula u stvaranje slo-bodnog trì{ta elektri~ne energije zbog izgra|enosti pojedinihsustava uz istodobnu recesiju i stagnaciju gospodarstava ze-malja u zapadnoj Europi. Ako se u trì{nim okolnostima zapo-stavi razvoj i izgradnja novih postrojenja za proizvodnju,prijenos i distribuciju elektri~ne energije «slobodno trì{te» }eprouzro~iti katastrofalne posljedice.

Trì{te elektri~ne energije znatno je sloènije i osjetljivije jer po-stoje tehni~ko-tehnolo{ko-ekonomske specifi~nosti kao {to su:istodobnost proizvodnje i potro{nje elektri~ne energije, nepo-stojanje identiteta elektri~ne energije, njena nezamjenjivost, ka-pitalno intenzivni proizvodni i prijenosni kapaciteti, veli~inaEES-a i iznimno i vitalno zna~enje EES-a za razvoj i funkcioni-ranje nacionalne ekonomije, rekao je akademik Udovi~i}.

TKO ]E OBUZDATI LJUDSKI EGOIZAM I@ELJU ZA PROFITOM?

Za{to nerazvijeni zaostaju? Na to pitranje akademik je napisaoodgovor prije 25 godine koji je i danas aktualan. «...Uz nedo-stajanje glavnih generatora ispravnih usmjerenja (filozofije,sociologije, ekonomije, energetske politike), daljnjem zaosta-janju na podru~ju energetike doprinijela je razjedinjenost kojavlada na svim razinama, nerije{en tretman razvoja i znanstve-no-istraìva~kog rada, neodgovornost za gospodarenjedru{tvenim sredstvima, oportunizam, sve lo{ije {kolstvo iobrazovanje i na kraju – slaba kadrovska politika.»

Ovom prigodom Akademik je ponovno naglasio da promjenatraì promjenu ~ovjeka u sebi i to je klju~ za opstanak~ovje~anstva.

Pitao je: od kamo izviru i tko }e obuzdati ~ovjekova zla? S jed-ne strane egoizam i èlja za profitom poti~u razvoj, vuku go-spodarstvo i pune dràvne prora~une, a s druge straneiskori{tavaju ljude, zloupotrebljavaju mo} novca i vlasti {to senajbolje o~ituje kroz trgovinu oru`jem, drogom, alkoholom,duhanom, ljudima...

- Stalnim i dugotrajnim odgojem i traènjem boljeg i pravedni-jeg dru{tveno-ekonomsko-politi~kog sustava me|u narodimate humanijom i pravednijom raspodjelom profita mo}i }e seobuzdati ljudski egoizam i golema èlja za boga}enjem, nagla-sio je akademik Udovi~i}.

Na kraju svog predavanja je poru~io: godinama smo odgajanida budemo ne{to, umjesto da budemo netko; onaj tko smjerau Europu mora odbaciti logiku lako }emo; zreli i mudri ljudisvoje va`ne ìvotne odluke uvijek donose nakon dugog pro-mi{ljanja i savjetovanja s drugima!

Akademik Udovi~i} zahvalio je mnogima koji su mu u ìvotu iradu pomagali i onima koji to ~ine i danas, a opra{ta onimakoji su mu na razli~ite na~ine oteàvali taj put.

NITKO NE VOLI LJUDE KOJI NASPODSJE]AJU NA SAVJEST

Prof.Mihovil Bogoslav Matkovi}, prvi ~ovjek PR-a HEP-a i mo-derator ovog Susreta naglasio je da je posebno zadovoljstvobiti s ~ovjekom kada obiljeàva 70 godina ìvota, s ~ovjekomkoji radi, pi{e i upozorava ve} 45 godina.

Ali nitko ne voli ljude koji nas podsje}aju na savjest, koji nam«odgajaju» savjest za osjetljivost, rekao je M.B. Matkovi} i zak-lju~io: utoliko i prof. Udovi~i} ne moè biti voljen, ali on je svje-sno izabrao takav put, a ovaj dana{nji odziv dovoljno govori.

Svom profesoru obratio se i njegov student @eljko \erek, di-rektor DP Elektrodalmacija Split. Profesoru je u Splitu bilo lije-po sa studentima i obrnuto. Svaka teza bila je jedan ìvotnipostulat, a spoznaje uz znak pitanja otvarale su dvojbe i tjeralena razmi{ljanje. Takav dar imaju samo iznimni ljudi, rekao je @.\erek naglasiv{i da je i ovo predavanje bila prigoda za u~enje.

Uime Energetskog instituta «Hrvoje Poàr» profesoru se izrav-no obratio mr. sc. Damir Pe{ut prenose}i ispriku dr. sc. GoranaGrani}a koji zbog sprije~enosti nije mogao prisustvovati Su-sretu.

Ivo ôvi}, predsjednik Uprave HEP-a zahvalio je akademikuUdovi~i}u {to je pristao da HEP organizira ovakav Susret.

- Boò Udovi~i} je akademik, profesor, kolega, prijatelj, pre-poznatljiv je njegov o~inski odnos. @elim mu puno godina ìvo-ta i rada u korist svih nas, u korist ~ojeka i u korist na{egdru{tva, rekao je I. ôvi}.

ENERGETIÂR, SVEUÎLI[NI PROFESOR,AKADEMIK

Susret s akademikom Udovi~i}em nije bilo obi~no predava-nje o aktualnim elektroenergetskim, gospodarskim, socio-lo{kim, psiholo{kim i op}enito ljudskim temama idvojbama, niti samo rekapitulacija rada znanstvenika i ener-geti~ara. Bila je to prigoda ~uti mi{ljenje utemeljeno na ana-liti~kom dugogodi{njem promi{ljanju, mi{ljenje druk~ije oddnevno prisiljavaju}ih i ~esto te{ko prihvatljivih stajali{takoja nas dezorijentiraju, prigoda u kojoj smo mogli dobitipotvrdu o ispravnosti pojedinih vlastitih promi{ljanja. Prem-da akademik Udovi~i} kaè da poznaje samo mali dio ener-getike, ona mu je kao temelj svih procesa pomogla dapronikne u ostale sastavnice ìvota i izgradi vrijednosni su-stav koji nije otu|en od ìvota.

U svom predavanju, akademik Udovi~i} nastupio je kao ener-geti~ar odgovoran za svoje stavove, kao sveu~ili{ni profesorkoji odgaja i kao akademik obuhva}aju}i i jedno i drugo. Po-novno su ga s osobitom pozorno{}u slu{ali njegovi brojnibiv{i studenti, suradnici, kolege i prijatelji. Mnogi od njih,zahvaljuju}i upravo akademiku Udovi~i}u, stjecali su stru~ne iznanstvene naslove.

- Obe}ajem da }u i dalje pomagati onima kojima bude mojapomo} potrebna, dakako u granicama mojih mogu}nosti, a to}e biti najbolja zahvala svima koji su meni pomagali i koji to jo{uvijek ~ine, poruka je akademika Udovi~i}a. Poznavaju}i nje-govu energiju i motive, znamo da }e tako i biti.

\ur|a Su{ec

prigodne obljetnice


SUSRET S AKADEMIKOM BO@OM UDOVIÎ]EM:"GLOBALIZACIJA, SLOBODNO TR@I[TE I RESTRUKTURIRANJE"

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV JE POPUT ÔVJEKA

AKADEMIK VLADIMIR PAAR O AKADEMIKUBO@I UDOVIÎ]U

VODE]I HRVATSKI ZNANSTVENIK ISTRU^NJAK NA PODRU^JIMAKOMPLEKSNE ENERGETIKE IENERGETSKIH SUSTAVAU REKAPITULACIJI rada akademika Udovi~i}a, akademikVladimir Paar naglasio je da je rije~ o vode}em hrvatskomznanstveniku i stru~njaku na podru~jima kompleksne ener-getike i energetskih sustava, suradniku i nasljedniku akade-mika Hrvoja Poàra, suosniva~u svjetski poznate"Zagreba~ke energetske {kole".

Osobito su zna~ajni njegovi znanstveni rezultati od kojih iz-dvajamo rad na: razradi i razvoju vlastitih modela za plani-ranje razvoja energetskih sustava, uvo|enju ekonomskihzakonitosti u energetske analize, cjelokupnom sagledavanjuutjecaja energetike na okolinu, razvoju i primjeni metodeaproksimacije dnevnog dijagrama optere}enja te uvo|enjukrivulje trajanja, uvo|enju i razvoju metode za odre|ivanjegubitaka energije ovisno o protoku koli~ine energije, razvojui primjeni metoda za predvi|anje potro{nje elektri~ne ener-gije, optimiranja parcijalnih sustava u elektroenergetskomsustavu te na razvoju i primjeni metodologije za izradu du-goro~ne bilance.

Za razvoj hrvatske energetike, naglasio je akademik Paar,zna~ajno je bilo suprotstavljanje kvantificiranim znanstve-nim i stru~nim argumentima akademika H. Poàra i B. Udo-vi~i}a prijedlozima Srpske akademije nauka kojima sunastojali blokirati izgradnju energetskih postrojenja u Hrvat-skoj i Sloveniji.

Akademik V. Paar izrazio je svoje uvjerenje da vrijemekori{tenja znanstvene i stru~ne ekspertize akademika Udo-vi~i}a tek dolazi.

NEMA APSOLUTNE SLOBODE

Budu}i da sloboda jednog ~ovjeka ograni~ava slobodudrugoga, apsolutne slobode nema. ôvjek je slobodansamo kada je sâm, a s obzirom da je dru{tveno bi}e - ìvikompromisno s drugima, kaè akademik Udovi~i}.

ME\UNARODNI SINDICIRANI KREDIT HEP-uOD 155 MILIJUNA EURA

KREDIT ZA VRA]ANJEDUGORO^NIH OBVEZAI ZA INVESTICIJE

HRVATSKA elektroprivreda je 15. rujna 2003. godinezaklju~ila Ugovor o sindiciranom financijskom kreditu uiznosu od 155 milijuna eura, s konzorcijem 13 velikiheuropskih i svjetskih banaka, predvo|enih aranèrima:Bank Austria Creditanstalt, Citibank, Mizuho Corporate

Bank i Raiffeisen Zentralbank. U skupini banaka sudjelo-vale su i dvije hrvatske banke, Zagreba~ka i Privredna.Uime HEP-a, Ugovor je na Plitvicama potpisao Ivo ôvi},predsjednik Uprave HEP-a, a uime banaka Gordan Gazi-voda, predsjednik Uprave HVB Croatia.

Ugovor je sklopljen uz iznimno povoljne uvjete i bezjamstva Vlade Republike Hrvatske. Potpisan je na pet go-dina, uz kamatnu stopu koja iznosi 3 mjese~ni EURIBOR+ ugovorenu marù od 0,85 posto. Kredit je, u prvomredu, namijenjen prijevremenom povratu dugoro~nih ob-veza po kreditima koje dospijevaju u 2004. godini te fi-nanciranju dijela plana investicija u ovoj i idu}oj godini.

Napomenuv{i da HEP prestaje biti monopolnom tvrtkom,I. ôvi} je prigodom potpisivanja Ugovora rekao:

- Unato~ brzim i golemim promjenama u poslovnom i

energetskom okruènju, HEP biljeì stalni porast broja ku-

paca, rast investicijskih ulaganja, prodaje i dobiti te

zadràva investicijski kreditni rejting BBB-. Zahvaljuju}i

tomu i ovaj kredit zaklju~en je uz iznimno povoljne uvjete i

bez jamstava Vlade Republike Hrvatske.

Ugovor je, kako je ocijenio I. ôvi}, jamstvo da }e HEPna vrijeme i kvalitetno ostvariti do sada najopse`nije inajzahtjevnije investicijske planove. Prema njegovimrije~ima, u 2002. godini ostvarene su najve}e investicijeod osnutka Hrvatske elektroprivrede. âk 1,8 milijardakuna uloèna je u izgradnju novih objekata te u zamjene irekonstrukcije dotrajale mreè i postrojenja, a ove godineprovodi se jo{ intenzivnije investiranje, {to }e se nastavitii u 2004. godini.

- Hrvatska elektroprivreda }e znati o~uvati status pouzda-

nog i poèljnog partnera sa svojim kupcima, dobav-

lja~ima, pa tako i s financijskim ku}ama, naglasio je I.ôvi}.

Pozdravljaju}i sve sudionike doga|aja na Plitvicama,Goran Gazivoda je naglasio da je HEP sklopio vrlo pri-vla~an posao koji potpomaè njegov daljnji poslovnirazvoj te ja~a njegov povoljan poloàj na me|unarod-nom kreditnom trì{tu. S druge strane, banke su dobileprigodu investirati u jedino poduze}e s investicijskimkreditnim rejtingom u Hrvatskoj. Podsje}aju}i na po-sljednji ugovor o sindiciranom kreditu sklopljen prijedvije godine u Dubrovniku, ocijenio je vidljivim snaànnapredak u poslovanju tvrtke. HEP je, kako je rekao, ra-dio na unaprje|enju svoje organizacije i u~inkovitostiposlovanja, pripremaju}i se za privatizacijski proces tepredstavlja elektroprivredno poduze}e vrlo niskog rizikau jugoisto~noj Europi.

Tatjana Jalu{i}

obveze

POTPISAN UGOVOR IZME\U HEP TOPLINARSTVA I SIEMENSA

MJERENJE POTRO[NJE TOPLINSKE ENERGIJE USTANOVIMA ZA RACIONALNIJE KORI[TENJE ENERGIJEBranimir Poljak, direktor HEP Toplinarstva d.o.o. i MirkoBari{i}, predsjednik Uprave Siemensa d.d. potpisali su12. rujna 2003. godine u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu Ugovoro suradnji na programu uvo|enja i pobolj{anja tehnologijemjerenja kupcima isporu~ene toplinske energije. Osimisporuke mjerne opreme za Zagreb i Osijek, tvrtka Sie-mens d.d. }e u okviru ovog trogodi{njeg projekta, vrijed-nog 37 milijuna kuna, pomo}i u edukaciji stru~njaka HEPToplinarstva i u organizaciji nove ba`darne stanice za mje-rila. Ugovor je potpisan u nazo~nosti Stipe Toj~i}a, zamje-nika gradona~elnika grada Zagreba te Mate Paì}a, ~lanaUprave HEP-a d.d. za proizvodnju i ostalih ~lanova poslo-vodstva obje tvrtke.

Kako je naglasio B. Poljak, zbog o~ekivanog u~inka racio-nalizacije potro{nje toplinske energije, ovaj je projekt iz-nimno zna~ajan za kupce u Zagrebu, Osijeku i Sisku, ali iza razvoj djelatnosti opskrbe toplinskom energijom u ~ita-voj Hrvatskoj. Osim {to }e HEP Toplinarstvo dobiti vrhun-sku opremu, kupci }e - napomenuo je - mo}i odlu~ivati okoli~ini i raspodjeli toplinske energije, odnosno o visinisvog ra~una za grijanje. Nakon ugradnje ure|aja za mje-renje, ra~uni za toplinsku energiju iz CTS-a obra~unavat}e se prema potro{nji svakog stana posebno, {to je u skla-du s europskim normama. Projekt }e u idu}e tri godineobuhvatiti dio Zagreba, a prije njegove realizacije provest}e se anketiranje zainteresiranih stanara po zgradama te }e

se s upraviteljima zgrada dogovoriti ugradnja ure|aja. Oni}e se pla}ati dijelom iz pri~uve, a dijelom }e ih financiratiHEP, premda je izrada kona~nog modela financiranja jo{ utijeku. Poèljno je, rekao je B. Poljak, da svi stanovi u zgra-di uvedu takve ure|aje, ali }e postojati i model pojedi-na~nog pla}anja toplinske energije.

Mato Paì} je potpisivanje ovog Ugovora nazvao prijelom-nim trenutkom u toplinarstvu, naglasiv{i se da je uvo|enjemjerenja potro{nje toplinske energije veliki doprinos ra-cionalnom kori{tenju energije.

- To je veliki projekt na podru~ju Grada Zagreba koji }e po-

pularizirati CTS kao jedan od najracionalnijih sustava, oci-jenio je M. Paì}.

Izraziv{i zadovoljstvo dosada{njom suradnjom HEP-a iSiemensa, M. Bari{i} je rekao da HEP ovim ugovoromiskazuje svoju brigu o kupcima svog proizvoda dok, isto-dobno, dugoro~nost Ugovora svjedo~i o povjerenju kojuju HEP ukazao Siemensu. Projekt je podupro i Grad Za-greb, o ~emu je govorio Stipe Toj~i}. On je naglasio damjerenje potro{nje topline kupcima omogu}uje racional-no pona{anje, ali i toplinarstvu daje informacije o gubici-ma u prijenosu.

Tatjana Jalu{i}

Mirko Bari{i} iBranimir Poljakpotpisali su Ugo-vor o suradnji naprogramu uvo-|enja i po-bolj{anja tehno-logije mjerenjaisporu~ene to-plinske energije

8

KREDIT JE, U PRVOM REDU, NAMIJENJENPRIJEVREMENOM POVRATU DUGORO^NIH OBVEZA POKREDITIMA KOJE DOSPIJEVAJU U 2004. GODINI TEFINANCIRANJU DIJELA PLANA INVESTICIJA U OVOJ I U IDU]OJ GODINI

Goran Gazivoda i Ivo ôvi} potpisali su Ugovor o sindiciranom financijskom kreditu

UZ 110. GODINU PRVOG ORGANIZIRANOG KORI[TENJAELEKTRI^NE ENERGIJE U JAVNE SVRHE U ÂKOVCU

ÂKOVEC VE] 1893. ZAKORAÎO U DOBAELEKTRI^NE ENERGIJEPRVOGA listopada ove godine je u âkovcu obiljeèna 110. ob-ljetnica prvog organiziranog kori{tenja elektri~ne energije u javnesvrhe na ovim prostorima.

Tom su prigodom doma}ini upoznali svoje goste s okolnostimatoga vremena kada je âkovec iskoraknuo u doba elektri~ne ener-gije.

U nazo~nosti dopredsjednika Hrvatskog sabora, saborskih za-stupnika, @upana Me|imurske ùpanije, gradona~elnika gradaâkovca te gradona~elnike i na~elnike svih op}ina Me|imurskeùpanije, kao i Predsjednika i ~lanova Uprave Hrvatske elektropri-vrede i direktore distribucijskih podru~ja iz cijele Hrvatske, o ovojzna~ajnoj obljetnici uvodno je govorio Ratimir Orlovac, direktorDP Elektra âkovec.

- Danas se podsje}amo 1. listopada iz davne 1893. godine kadase u na{em âkovcu odràla sve~anost povodom pu{tanja u po-gon novog Paromlina s elektri~nom centralom i niskonaponskommreòm za napajanje elektri~nom energijom stambenih objekata ijavne rasvjete. To je bio po~etak organiziranog kori{tenja elek-tri~ne energije u javne svrhe koji se na ovim prostorima nije preki-dao sve do danas, zna~i punih 110 godina. Moramo stoga odatipriznanje vizionarstvu ne samo Lajosa Molnára - ~ovjeka koji je uâkovec do{ao s prijedlogom o izgradnji mlina i centrale, nego ionda{njem op}inskom poglavarstvu koje je shvatilo {to donosielektri~na energija.

LAJOS MOLNÁR PREPOZNAO POZITIVNOÂKOVE^KO OZRA^JE ZA NOVE

POTHVATENaime, u âkovcu je pu{tena u pogon elektri~na centrala u no-vom Paromlinu i niskonaponska mreà za napajanje elektri~nomenergijom javne rasvjete i stambenih objekata dvije godine prijeuspostave prvog suvremenog izmjeni~nog cjelovitog sustavaproizvodnje, prijenosa i distribucije elektri~ne energije u [ibeni-ku, koji se smatra po~etkom elektroprivredne djelatnosti u Hrvat-skoj. O~ito je Lajos Molnár ve} tada prepoznao pozitivno~akove~ko ozra~je za nove pothvate.

Koliko je to zna~ajan datum za âkovec, Me|imurje i Hrvatskunajbolje se pokazuje iz usporedbe s drugim sredinama i mjestimakoji su, premda puno zna~ajniji i ve}i, po~eli koristiti elektri~nuenergiju u javne svrhe poslije âkovca, naglasio je Ratimir Orlo-vac. Osvrnuo se i na nove okolnosti u HEP-u i rekao da }e se tak-vim uvjetima poslovanja Elektra âkovec prilagoditi kao {to je to

~inila uvijek u povijesti. Elektra âkovec je uspje{na organizacija,jer je imala i ima sposoban kadar, ali i kupce koji su dodatnim in-vestiranjem i ulaganjem doprinijeli da Me|imurje danas ima su-vremeno i pouzdano elektroenergetsko postrojenje kojim sejam~i sigurna opskrba kupaca elektri~nom energijom.

- Premda je HEP prihvatio {ibenski primjer sustava prije 108 go-dina kao svoj po~etak, nedvojbeno je da elektrifikacijom âkovcaprije 110 godina zapo~inje elektridistribucijska djelatnost, rekaojer [ime Balabani}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju.

U prigododnom umjetni~kom programu sudjelovali se mladi~akove~ki glazbenici - Sofija Cingula - mezzospopran, BlankaTkal~i} - sopran te sestre Nadia i Zita Varga - glasovir i vio-lon~elo.

MONOGRAFIJA KAO SVJEDOK IPODSJETNIK

Povodom obiljeàvanja 110. obljetice, Elektra âkovec izdala jeprigodnu monografiju u ~ast svima onima koji su otvorili putelektri~noj energiji u Me|imurju i Hrvatskoj - vizionarima, po-duzetnicima, graditeljima. Posve}ena je svim sudionicima raz-voja na podru~ju Elektre âkovec i kao podsjetnik predananara{tajima koji dolaze, kao svjedo~anstvo povijesti i zalog zabudu}nost.

- Biti izvrstan u radu i proizvodu danas je nu`da, a postoje i drugipokazatelji uspjeha - biti prvi i biti poseban. Upravo se to moère}i za âkovec gdje je prije 110 godina prvi put na na{im pro-storima zapo~elo organizirano kori{tenje elektri~ne energije ujavne svrhe. Od tada pa do danas, nositelji elektrifikacije uMe|imurju i distribucijske djelatnosti na tom podru~ju, u Hrvat-skoj elektroprivredi zauzimaju posebno mjesto, rije~i su pred-sjednika Uprave HEP-a Ive ôvi}a u predgovoru monografijekojom prigodom je izrazio zahvalnost svima onima koji su uElektru âkovec ugradili svoje znanje, umije{nost i trud. Izrazioje i nadu da }e nara{taju koji dolaze stvarati budu}nost na tradi-cijskim vrijednostima.

PROJEKT NOVE DISTRIBUCIJE

Nakon sve~anog dijela obiljeàvanja obljetnice Elektre âkovec,kolegij direktora HEP-Distribucije d.o.o. odrào je svoj sastanak.[ime Balabani}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju, ukazao je nabrojne konkretne zadatke koje Distribucija mora ostvariti do krajagodine. Radi toga }e stru~ni timovi definirati koncept najva`ni-jih tema i predloìti konkretna rje{enja.

Ante Pavi}, direktor HEP-Distribucije d.o.o. uvodno je naglasioda }e Distribucija doìvjeti temeljite promjene pa sukladnotomu treba napraviti projekt nove Distribucije koja mora bitispremna za nova pravila igre (mreàrine, trì{ne dozvole...), ajednako tako pokrenuti proces regionalizacije distribucijske dje-latnosti.

Najva`nije teme ovog sastanka bile su, dakako, naplata i gubicielektri~ne energije, o ~emu je govorio mr. sc. Mladen @unec,direktor HEP-Opskrbe d.o.o. Naglasio je da do kraja godine rokvezivanja od 59 dana nu`no treba smanjiti na 57 dana, a jedna-ko tako i gubitke od 11,4 posto, na ~emu }e se dodatno moratiangaìrati radnici distribucijskih podru~ja. Izvijestio je da }e za-jedni~ka aplikacija ~ije se uvo|enje o~ekuje s po~etkom 2004.godine, omogu}iti kvalitetniju obradu podataka i pronalaènjeslabih to~aka u sustavu.

O realizaciji Plana investicija govorio je mr. sc. Ivan Mravak, di-rektor Sektora za tehni~ku potporu, izvijestiv{i o angaìranjuplaniranih sredstava. Najve}i dio planiranih sredstava utro{en jeza elektroenergetske uvjete i priklju~enje, potom za nove objek-te, zamjene i rekonstrukcije te za ostale investicije. Zbog otkla-njanja dugogodi{nje podizgra|enosti sustava i ratnih {teta teosiguranja isporuke elektri~ne energije propisane kvalitete, di-

stribucijskim podru~jima dodatno su odobrena sredstva zanove kredite iznad osnovnog plana.

O ostvarenju plana redovnog poslovanju izvijestila je Ljiljanaûle, naglasiv{i da je u prvih devet mjeseci ostvareno 62 postoovogodi{njeg plana, koji je za devet posto ve}i od pro{logo-di{njega.

S problematikom za{tite na radu potanko je nazo~ne upoznaoAnte Pavi}, upozoriv{i na ~ak ~etiri smrtna slu~aja tijekom2002. godine. Takvo stanje zvoni na uzbunu i name}e nu`nostrevidiranja postoje}eg sustava za{tite na radu. A. Pavi} je ocije-nio da je temeljni problem nepridràvanje pravila za{tite na raduradnika, kao i pitanje prakti~ne osposobljenosti. Najavio je pri-premu i uspostavljanje novog sustava za{tite na radu na raziniHEP Distribucije do.o.o, a interventno }e se do tada provestibrojne izvanredne mjere.

Tijekom daljnje rasprave zaklju~eno da je hitna zada}a pripremaProjekta novog organizacijskog ustroja, normativa i sistematiza-cije dru{tva. Jednako tako su hitni i podzakonski akti za proved-bu svih novih akata (Op}ih uvjeta za isporuku elektri~neenergije, mre`nih pravila i sli~no) za {to treba pripremiti uvjeteza njihovu potpunu primjenu.

Ipak, najteà zada}a bit }e razdvajanje distribucijske djelatnosti,odnosno izdvajanje Opskrbe i Inènjeringa i usluga. Poru~eno jeda bi svaki direktor DP-a trebao prona}i najpovoljniji model zasvoje podru~je, kako bi zajedni~ki prona{li optimalna rje{enja.

Premda se razgovaralo o brojnim aktualnim temama, za njihovakonkretna rje{enja trebat }e jako puno vremena i truda naj-stru~nijih ljudi. Cilj je - stvoriti novi i uspje{niji HEP.

Dragica Jurajev~i}

obljetnica


Nakon ogleda kucnuo je ~as za rezanje lijepe (i ukusne)ro|endanske torte povodom 110. ro|endana - direktoruRatimiru Orlovcu pomaè Magdalena Po`gaj prema ~ijojje zamisli (i receptu?) torta napravljena

[ime Balabani}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju: dok{ibenski sustav prije 108 godina predstavlja po~etak elek-troprivredne djelatnosti, ~akove~ko kori{tenje elektri~neenergije u javne svrhe prije 110 godina po~etak je distri-bucijske djelatnosti

Ratimir Orlovac, direktor DP Elektra âkovec: moramoodati priznanje vizionarstvu ne samo Lajosa Molnára -~ovjeka koji je u âkovec do{ao s prijedlogom o izgradnjimlina i centrale, nego i onda{njem op}inskom poglavar-stvu koje je shvatilo {to donosi elektri~na energija

KONFERENCIJA ZA NOVINARE HRVATSKOG ELEKTROGOSPODARSKOG SINDIKATA

DONESENE KONA^NE SUDSKE PRESUDE UKORIST RADNIKA HEP-a

HRVATSKI elektrogospodarski sindikat odrào je 24. ruj-na o.g. konferenciju za novinare kako bi hrvatsku javnostinformirao o potraìvanjima radnika HEP-a temeljemtu`bi koje su pokrenute na sudovima u Hrvatskoj.

U nazo~nosti ~lanova Sredi{njeg odbora, predsjednikHES-a Dubravko ôrak, predsjednik Skup{tine MiroslavMatijevi} i dopredsjednik HES-a Mirko Marinovi} sunovinare upoznali s kona~nim odlukama ùpanijskih su-dova u korist tuìtelja, odnosno ~lanova HES-a. Rije~ jeo potraìvanjima radnika za dio materijalnih prava ugo-vorenih u Kolektivnom ugovoru kao pojedina~nih pravatemeljem prethodno sklopljenih ugovora o radu. Nai-me, sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o politicipla}a za 2001. godinu i zaklju~ka o otkazivanju kolek-tivnih ugovora u poduze}ima u ve}inskom dràvnomvlasni{tvu, Uprava HEP-a je 27. prosinca 2000. godineotkazav{i Kolektivni ugovor onemogu}ila ostvarivanjedijela materijalnih prava radnika pa je HES pokrenuosudsku za{titu svojih ~lanova.

HES POKRENUO 5.228 SUDSKIHSPOROVA

Najprije su tu`be podnijeli ~lanovi Sredi{njeg odbora, anjihov je primijer slijedili su ostali tako da je ukupnopokrenuto 5.228 sudskih sporova kod op}inskih sudovau svim dijelovima Hrvatske. Prvostupanjske presudedonesene su u korist radnika, a nakon {to je HEP uloìoàlbe, stiù i presude ùpanijskih sudova u korist radni-ka koje su kona~ne. To zna~i da je HEP duàn postupitiprema takvim presudama i radnicima isplatiti iznosekoji su dosu|eni.

Potraìvanja se odnose na regres (2.000 kuna), uskrsni-cu (1.000 kuna), boì}nicu (1.000 kuna) i obra~untro{kova ìvota za 2001. godinu (prosje~no 2.750kuna). Tim iznosima pribrajaju se kamate i sudski i od-vjetni~ki tro{kovi za svaki spor.

Po jednom tuìtelju, obveze HEP-a su: ugovorena prava5.650 kuna, zatezne kamate 2.459 kuna i sudski i od-vjetni~ki tro{kovi 2.000 kuna, odnosno ukupno 10.109kuna. Za broj pokrenutih tu`bi (5.228) za 2001. godinuHEP bi trebao platiti ukupno skoro 53 milijuna kuna.

S obzirom na to da prema tom utemeljenju potraìvanjapo~inju selektivno zastarjevati, u prosincu se o~ekujepokretanje daljnjih pribli`no ~etiri tisu}e tu`bi radnika -~lanova HES-a, a to zna~i i presude u korist tuìtelja idaljnjih jo{ pribli`no 40 milijuna kuna koje bi HEP tre-bao isplatiti radnicima. Sveukupno, za ~lanove HES-a iukupno vi{e od devet tisu}a tu`bi HEP bi trebao platitivi{e od 93 milijuna kuna, {to bi za sve radnike HEP-a iz-nosilo 147 milijuna kuna, sve u neto iznosima. Ako setomu pribroje porezi i doprinosi, ukupni iznos za HEP bimogao dose}i 230 mililjuna kuna.

- Potraìvanja s po~etka mandata ove Uprave sada dola-ze na naplatu. Sporovi se vode vi{e od godinu i pol danai HES ima razumijevanja za sporost sudova vjeruju}i upravnu dràvu. HES radi u interesu svojih 9200 ~lanova ido kraja }e ustrajati na za{titi njihovih prava pa ~ak i ov-rhom. Pozivamo Poslodavca, odnosno Upravu HEP-a nasuradnju, jer ne èlimo sukob u vrijeme vrlo ozbiljnogstanja elektroenergetskog sustava, rekao je D. ôrak.

NAJAVLJUJU SE TU@BE I ZA PRVIH PETMJESECI 2002. GODINE

U HES-u vjeruju da }e radnici pokrenuti tu`be i za dio za-kinutih prava za razdoblje od sije~nja do svibnja 2002.godine, odnosno do dono{enja Kolektivnog ugovora.

- HES dvije godine upozorava Poslodavca na njegove ob-veze iz Kolektivnog ugovora. @alosno je da se puno novcaodlijeva na ra~une privatnih odvjetnika i sudova. Nikomunije u interesu stvarati goleme tro{kove HEP-u. Mi o~ekuje-mo i poduzimanje odre|enih poteza dràvnog odvjetnika.^lanovima HES-a koji jo{ nisu podnijeli tu`be poru~ujemoda se ne boje i da to u~ine {to prije, jer HES }e stati uobranu svakog svog ~lana, poru~io je M. Matijevi}.

Kako bi potkrijepili istinitost svojih navoda, HES je novi-narima nazo~nima na konferenciji uru~io presude op}in-skih sudova Osijeka, Vinkovaca, Splita, Vukovara i Rijekei presudu @upanijskog suda u Vukovaru, {tite}i dakakoidentitet svojih ~lanova i sudaca.

- Nakon {to presuda stigne u pojedinu organizacijsku je-dinicu HEP-a, u roku od osam dana treba isplatiti

dosu|eni iznos, a ako se to ne u~ini odvjetnik }e aktivi-rati ovrhu, rekao je M. Marinovi}.

HES je pozvao Upravu HEP-a na suradnju, kako se ne bibez potrebe stvarali novi odvjetni~ki i sudski tro{kovipokretanjem novih ~etiri tisu}e tu`bi do kraja ove godi-ne za 2001. godinu, kao i novih tu`bi za prvih pet mje-seci 2002. godine. U HES-u su spremni dogovoriti iobro~no pla}anje iznosa prema presudama.

TRO[AK BI TREBAO BITIADRESIRAN VLADI

REPUBLIKE HRVATSKE

Odgovaraju}i na pitanje novinara o izvoru sredstavakoje HEP treba platiti radnicima - ~lanovima HES-a, D.ôrak je rekao da }emo to platiti svi mi kao kupci elek-tri~ne energije. Na pitanje o ispravnosti adrese na kojuse upu}uju presude odgovorio je da bi tro{ak trebao bitiadresiran Vladi Republike Hrvatske koja je UpraviHEP-a naloìla da otkaè Kolektivni ugovor, ali strankeugovora su HEP kao poslodavac i HES kao predstavnikposloprimaca, a ne Vlada. Istina, Vlada bi mogla oslo-boditi HEP pla}anja poreza i doprinosa {to bi zna~ajnoumanjilo ukupni iznos. Na pitanje je li bilo koja upravapoduze}a u preteìtom dràvnom vlasni{tvu otkazalaposlu{nost Vladi i nije provela njenu odluku i zaklju~ak,D. ôrak je rekao da o tomu nema saznanja.

HES je poslao svoju ozbiljnu i jasnu poruku o~ekuju}ipotez Uprave i Nadzornog odbora HEP-a.

\ur|a Su{ec

sindikat


SUKLADNO ODLUCI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O POLITICI PLA]A ZA 2001. GODINU IZAKLJU^KA O OTKAZIVANJU KOLEKTIVNIH UGOVORA U PODUZE]IMA U VE]INSKOM DR@AVNOMVLASNI[TVU UPRAVA HEP-a JE 27. PROSINCA 2000. GODINE OTKAZAV[I KOLEKTIVNI UGOVORONEMOGU]ILA OSTVARIVANJE DIJELA MATERIJALNIH PRAVA RADNIKA PA JE HES POKRENUOSUDSKU ZA[TITU SVOJIH ^LANOVA

HES je pozvao Upravu HEP-a na suradnju kako se ne bi bez potrebe stvarali novi odvjetni~ki i sudskitro{kovi

KONFERENCIJA HEP-a ZA NOVINARE

USPRKOS SU[I, OPSKRBA NIJE UGRO@ENA

MEDIJIMA privla~na tema dnevnog reda - su{a i s njom pove-zane elektroenergetske okolnosti, bila je glavni razlog odzivavelikog broja novinara na presicu u sjedi{tu HEP-a u Zagrebu,odrànu 26. kolovoza 2003. godine. Susret s novinarima bio jeistodobno prigoda za, ove godine skromnije, obiljeàvanjeDana HEP-a, 28. kolovoza. Kako je u uvodu naglasio predsjed-nik Uprave HEP-a Ivo ôvi}, nategnuto stanje sustava i maksi-malna angaìranost HEP-ovih radnika nisu dopustili pretjeranoslavljeni~ko raspoloènje povodom tog dana. Podsjetio je daje 28. kolovoza spomen na po~etak rada - 1895. godine -prvog cjelovitog elektroprivrednog sustava na tlu Hrvatske.Elektrana na slapovima Krke povezana s javnom mreòm u[ibeniku predstavljala je i prvi suvremeni izmjeni~ni cjelovitielektroenergetski sustav u svijetu.

SLO@ENO STANJE U SUSTAVU

Govore}i o trenuta~nim elektroenergetskim okolnostima, na-pomenuo je da je iz dana u dan stanje sve sloènije, s obziromda su{a iscrpljuje i hrvatski i ostale elektroenergetske sustave.Osim toga, upravo tog jutra do{lo je do prvog ve}eg pore-me}aja tijekom vi{emjese~nog su{nog razdoblja i u na{emEES-u: zaustavljanja rada NE Kr{ko (koji osigurava 10 do 15posto HEP-ovih dnevnih potreba) te ispada 400 kV dalekovodaprema Ma|arskoj Tumbri-Hevitz, va`nog pri uvozu elektri~neenergije. Njezin manjak je toga dana brzom reakcijomuspje{no nakna|en iz, kako je naveo I. ôvi}, relativno skrom-nih rezervi te je opskrba elektri~nom energijom u Hrvatskojvrlo brzo normalizirana. Dalekovod je stavljen u pogon, a izKr{kog su se o~ekivale podrobnije informacije o razlozima za-stoja, premda je na konferenciji re~eno da nije rije~ o ozbiljni-jem kvaru.

Su{a je izazvala zna~ajne te{ko}e u radu elektroenergetskogsustava - smanjene koli~ine vode rezultirale su manjom proiz-vodnjom hidroelektrana, a oteàn je i rad termoelektrana kojevodu koriste za hla|enje postrojenja (TE-TO Zagreb i TE Sisak,NE Kr{ko). Istodobno, zbog nepovoljnih hidrolo{kih okolnostiu Europi, smanjena je i mogu}nost uvoza elektri~ne energije.U takvim uvjetima, najve}i dio elektri~ne energije u Hrvatskojosiguravaju termoelektrane (70 posto), tek 10 posto hidroe-lektrane, a ostalo se podmiruje iz uvoza. U prethodnom ljet-nom razdoblju sustav je radio bez poreme}aja, premda sutemperature, kao i potro{nja elektri~ne energije, bili vi{i odprosje~nih. Svi proizvodni, prijenosni i distribucijski objekti suuredno funkcionirali, re~eno je na konferenciji.

- Unato~ te{ko}ama, stanje u sustavu je stabilno i pod nadzo-rom, naglasio je predsjednik Uprave HEP-a, upozoriv{i da biproduètak su{e ili vi{e poreme}aja u sustavu odjedanput kao{to su, primjerice, kvarovi u termoelektranama, opskrbu do-datno oteàli. Ako bi se u idu}a tri mjeseca hidrolo{ke okolno-sti pobolj{ale, te{ko}e bi u tom dijelu godine bile manje. No,

kako je upozorio, ipak se ne o~ekuje znatnije popunjenjeakumulacija u zimskom razdoblju.

[to se ti~e goriva, HEP ga u pri~uvi ima dovoljno, ali sumogu}e te{ko}e u njegovoj daljnjoj nabavi, posebice u tran-sportu loìvog ulja. Do kraja zimske sezone u idu}oj godiniosigurano je dovoljno energenata, ali zna~ajne te{ko}e moguse o~ekivati u njegovom kontinuiranom dopremanju na loka-cije termoelektrana, najavio je I. ôvi}. Potrebno je, naime,transportirati velike koli~ine goriva, {to moè biti oteàno uslu~aju nepovoljnih vremenskih okolnosti. Primjerice, za TESisak potrebno je kontinuirano dnevno dovoziti 2,5 tisu}atona mazuta dnevno.

300 MILIJUNA KUNA TRO[KOVA ZBOGSU[A I PO@ARA

Koje su financijske posljedice su{e i ovakvog stanja? Osimnapregnutosti EES-a, su{a, kao i poàri, izazvali supove}anje tro{kova poslovanja od pribli`no 300 milijunakuna, {to - kako je ocijenio I. ôvi} - ne ugroàva, alioteàva rad sustava, jer te{ko moèmo podmirivati na{e ob-veze.

Na novinarski upit ho}e li zbog svega navedenog elektri~naenergija poskupjeti, objasnio je da nadle`nost odre|ivanjacijene elektri~ne energija umjesto Vlade preuzima Vije}e zaregulaciju energetskih djelatnosti kojemu HEP na kraju go-dine prezentira svoj godi{nji plan i predlaè cijenu. Ako bise hidrolo{ke okolnosti popravile, odnosno ako bi tro{kovi(koji ovise o omjerima proizvodnje iz termoelektrana, hi-droelektrana i uvoza) na kraju godine bili u okviru planira-nih, cijenu mo`da ne}e trebati korigirati. No, s obzirom dasu potrebe za ulaganjima zna~ajno ve}e od HEP-ovih priho-da, da se puno godina nije dovoljno investiralo, vi{a cijenaza elektri~nu energiju bila bi, svakako, potrebna, napome-nuo je I. ôvi}.

VELIKE INVESTICIJE U PRIJENOSU

Na pitanje - kakvo je stanje prijenosne mreè, ~lan UpraveHEP-a za prijenos mr.sc. Ivica Toljan je odgovorio da, zahva-ljuju}i velikim ulaganjima, vi{e ne bi trebalo biti te{ko}a unjenom radu. Me|utim, njih bi moglo biti u okolnim zemlja-ma, s obzirom na izmijenjene okolnosti u kojima sada radiprijenosna djelatnost u Europi. Istodobno je podsjetio naprimjere raspada EES-a u Kaliforniji i na Isto~noj obaliSAD-a koji su, kako je ocijenio, rezultat procesa restrukturi-ranja i podizgra|ene mreè.

- Oni nisu pravodobno investirali. Hrvatska je na dobrom putuda se pripremi za otvoreno trì{te, napomenuo je mr.sc. I.Toljan.

Mihovil Bogoslav Matkovi}, rukovoditelj Odjela za odnose sjavno{}u HEP-a, ukazao je na zna~ajne obljetnice Prijeno-snog podru~ja Zagreb o kojima je potom govorio mr.sc.

I.Toljan. On je tako|er podsjetio na pribliàvanje 4. studenog,roka dovr{etka dviju velikih investicija prijenosne djelatnosti:obnove TS 400/110 kV Ernestinovo pokraj Osijeka i izgradnjeTS 400/220/110 @erjavinec na podru~ju PrP-a Zagreb. U tije-ku je i izgradnja objekata iz Programa Split i Programa Rije-ka, a ukupna vrijednost ovih investicija, najve}ih uprijenosnoj mreì u posljednjih 25 godina, iznosi pribli`nomilijardu kuna.

Osim poja~anja postoje}e prijenosne mreè u Hrvatskoj ipove}anja sigurnosti napajanja elektri~nom energijomsvih kupaca Hrvatske elektroprivrede, ovi }e projekti omo-gu}iti sna`nije povezivanje sa susjednim elektroenerget-skim sustavima {to }e HEP-u osigurati povoljan poloàj naliberaliziranom i otvorenom trì{tu elektri~ne energije.Obnovljena i dogra|ena prijenosna mreà u Hrvatskojne}e sluìti samo Hrvatskoj elektorpirvredi ve}, u skladusa zakonski reguliranim poloàjem djelatnosti prijenosaelektri~ne energije kao javne usluge, svim registriranimsudionicima na hrvatskom trì{tu elektri~ne energije.Prvog listopada ove godine zapo~et }e pilot projektuvo|enja trì{ta elektri~ne energije, ~ime }e najve}i kupci(koji tro{e vi{e od 40 milijuna kWh godi{enje) mo}i iza-brati svog dobavlja~a elektri~ne energije.

Tatjana Jalu{i}Snimio: Ivan Su{ec

su{a

SU[A JE IZAZVALA ZNAÂJNE TE[KO]E U RADU ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA: SMANJENE KOLIÎNE VODEREZULTIRALE SU MANJOM PROIZVODNJOM HIDROELEKTRANA, OTE@AN JE I RAD TERMOELEKTRANA KOJE VODUKORISTE ZA HLA\ENJE POSTROJENJA, A ISTODOBNO JE SMANJENA I MOGU]NOST UVOZA ELEKTRI^NE ENERGIJE

ZNAÂJNE OBLJETNICE PRIJENOSNOGPODRU^JA ZAGREB:

- 60 godina od pu{tanja u pogon dalekovoda Zagreb - TEBrestanica (Slovenija) - prvi vod 110 kV napona u Hrvatskoj

- 40 godina TS 220/110 kV Mraclin i DV 220 kV TS Mra-clin - TS Cirkovici, kojim su povezani elektroenergetski su-stavi Hrvatske i Slovenije

- 25 godina od pu{tanja u pogon TS 400/110 kV Tumbri


KVAR U NE KR[KO

NE Kr{ko je u 26. kolovoza 2003. godine u 9.15 sati auto-matski zaustavila rad zbog nepravilnog rada izolacijskogventila na glavnom parovodu broj 2 tijekom njegova redov-nog testiranja. Svi odzivi sigurnosnih sustava pri zaustav-ljanju elektrane bili su o~ekivani i bez utjecaja na okoli{ iljude. Elektrana se nalazi u stabilnom stanju vru}e zausta-ve. Aktivirala je sve potrebne resurse za utvr|ivanje uzrokanepravilnog rada izolacijskog ventila i njihovo otklanjanja usvrhu brzog uspostavljanja uvjeta za povratak elektrane namreù, priop}eno je iz NE Kr{ko.

NE Kr{ko je u ~etvrtak, 28. kolovoza u ranim jutarnjim sati-ma ponovno uklju~ena na elektroenergetsku mreù, jer jetijekom no}i uzrok kvara uspje{no otklonjen. Nepravilanrad izolacijskog ventila na glavnom parovodu broj 2 bio jeuzrokovan manjom pogre{kom na upravlja~kom kruguventila. Pogre{ka je bila to~no utvr|ena i otklonjena. Elek-trana je u ~etvrtak prijepodne radila sa 30 posto snage, aposlije podne je dosegnula 80 posto, {to je maksimumzbog trenuta~nog protoka rijeke Save.

150 BROJEVA HEP VJESNIKA

Ovom prigodom predstavljen je i 150. broj HEP Vjesnika.Kako je napomenula \ur|a Su{ec, glavni i odgovorniurednik, okrugle obljetnice su posebna prigoda da se za-stane i uvidi {to se napravilo u odre|enom vremenskomrazdoblju:

- Mi ne trebamo biti nezadovoljni. HEP Vjesnik je iz mjesecau mjesec biljeìo doga|aje u HEP-u. On je svjedok njegovepovijesti. înjenica da je traèn je najve}e priznanje meni imojim suradnicima.

êstitav{i urednici, I. ôvi} je naglasio da je prema njego-vu mi{ljenju HEP Vjesnik najbolje korporacijsko glasilo u

HEP U LJETNOM TISKU

STRUJNI KOLAPS, RASPAD SUSTAVA,REDUKCIJE, "AMERI^KI MRAK"...

UOBIÂJENA "su{na" ljetna novinarska sezona (tzv. sezonakiselih krastavaca), kada redovno manjka doga|aja koji bisvojom ozbiljno{}u izazivali ve}u pozornost javnosti, ove jegodine upravo zbog prave su{e, iznevjerila tu tradiciju. Du-gotrajniji nedostatak padalina u cijeloj Europi te posljedi~naniska popunjenost akumulacija u hidroelektranama, izazivalisu dramati~ne novinske naslove s najavama mogu}ih re-dukcija elektri~ne energije, pune}i tom tematikom svakod-nevno stranice na{ih listova. Redovito prate}i {to se doga|as elektroenergetskim sustavom u Hrvatskoj, s predvi|anjimakoja su se kretala u rasponu: bit }e – ne}e biti redukcija, na{je tisak tako, zahvaljuju}i su{i, imao zahvalnog {tofa u s te-mama oskudnoj ljetnoj sezoni. Donosimo kratki preglednajznakovitijih napisa.

ZLOKOBNE SLUTNJE

Nakon {to su sredinom srpnja vijesti o su{i u Italiji, zatva-ranju elektrana i reduciranju pitke vode, dale zlokobno na-slutiti atmosferu ovoga ljeta, Ve~ernji list od 25. srpnjadonosi naslov: "Su{a i vru}ina utje~u na tro{enje struje -Rekordna potro{nja", navode}i kako je Hrvatska elektropri-vreda u utorak, 22. srpnja, zabiljeìla najve}u ljetnu po-tro{nju ikad – 43 milijuna kWh. No u HEP-u, kako prenose,o~ekuju da ne}e biti redukcija. I premijer Ra~an, prema pi-sanju Jutarnjeg lista od 29. srpnja upozorava na nesta{icuelektri~ne energije na europskom trì{tu ("Ra~an: Imat}emo problema s nabavom struje"). Slobodna Dalmacijaistoga dana pod naslovom: "Sprèna zemlja – Dalmacijapresu{uje" prikazuje tu`nu sliku Dalmacije te navodi kako seu Proizvodnom podru~ju Jug {tete od dugotrajne su{e ve}sada mjere u desecima milijuna kuna. O tomu pi{e i Vjesnikod 31. srpnja ("Su{a i dalje prijeti Dalmaciji, potro{nja stru-je kao zimi").

Glas Slavonije od 30. srpnja donosi izjavu PredsjednikaUprave HEP-a Ive ôvi}a, s obe}anjem nastavka uredneopskrbe elektri~nom energijom, uz napomenu kako ve}ekori{tenje klima-ure|aja pribliàva ljetnu potro{nju zimskoj.

Uskoro, Ve~ernji list (8. kolovoza) alarmira: "Nezapam}enevru}ine i su{a ispraznile akumulacije hidroelektrana –Hrvatska pred strujnim kolapsom". Uz snimku ispra`njeneperu~ke akumulaciju, navodi se izjava Ive ôvi}a da se, po-traju li vru}ine i su{a, o~ekuju i novi problemi "premda jezasad situacija pod kontrolom". Kao ilustracija kolika je oz-biljnost stanja, navodi se podatak da je popunjenost aku-mulacija samo 18 posto!

STANJE U HRVATSKOJ POD KONTROLOM

I idu}eg dana Ve~ernji list donosi napis "Strujni kolaps –Zbog vru}ina Hrvatska pred redukcijama", u kojem stoji daje te{ko re}i kad bi redukcije mogle po~eti; da je stanje oz-biljno, ali jo{ pod kontrolom. Upravo s takvim nadnaslovom("Elektroenergetsko stanje ozbiljno, ali pod kontrolom"),pod naslovom "HEP: unato~ su{i Hrvatskoj ne prijete reduk-cije struje") Vjesnik istoga dana objavljuje ocjenu JakovaSinov~i}a, zamjenika direktora Sektora HEP Trade - da jestanje te{ko, s obzirom da ovako mali dotoci u jezera nisu

zabiljeèni desetlje}ima, a potro{nja je pove}ana u od-nosu prema pro{loj godini.

"Hrvatskoj bi se u rujnu mogao dogoditi New York" – napisje u Jutarnjem listu od 17. kolovoza, u kojemu stanjena{eg elektroenergetskog sustava analizira dr.Ranko Goi}s Fakulteta elektrotehnike u Splitu. Slobodna Dalmacija18. kolovoza donosi: "Problemi sa strujom", "Turisti~kibum na tankoj ìci" i nagla{ava: "Broj tro{ila dramati~noporastao, infrastruktura uz obalu ostala ista".

"Na dan se tro{i 43 milijuna kWh struje", naslov je vijesti uVe~ernjem listu 17. kolovoza, s ocjenom Uprave HEP-a daje opskrba potro{a~a strujom uredna, unato~ te{kim elek-troenergetskim okolnostima u Hrvatskoj i Europi te rekor-dnoj ljetnoj potro{nji.

"Prijeti li Hrvatskoj raspad sustava na ameri~ki na~in" –pita se Vjesnik od 18. kolovoza, sugeriraju}i odgovor unaslovu "Termoelektrane i uvoz struje spa{avaju Hrvatskuod redukcija". Prenosi izjavu I. ôvi}a kako unato~ ve} de-setlje}ima nezabiljeène dugotrajne su{e koja je isprazni-la jezera hidroelektrana, rekordne ljetne dnevne potro{njeod 43 milijuna kilovatsati te brojnih drugih problema, vje-ruje da u Hrvatskoj ne}e biti redukcije. Sa sli~nom pretpo-stavkom u naslovu ogla{ava se i Slobodna Dalmacija, 20.kolovoza: "Hrvatsku moè pogoditi "ameri~ki mrak" - Stiglismo na rub strujnog kolapsa", te Novi list istoga dana ("Nepadne li ki{a, slijedi iskap~anje struje").

DRAMATI^NE NAJAVE REDUKCIJA

Navode}i da bi se redukcije ravnomjereno rasporedile nasve potro{a~e u 21 distribucijskom podru~ju, uz pretpo-stavku da ne bi trebale trajati dulje od tri sata dnevno Ju-tarnji list 21. kolovoza donosi: "Pripremljen plan redukcijestruje". Napominje se da HEP priprema mjere {tednje zaslu~aj da su{no razdoblje potraje jo{ 30 dana.

Svakodnevne dramati~ne najave redukcija posluìle su ikao povod za temeljitiju analizu novinskih komentato-ra."Ve} tri mjeseca vode}e vijesti u Hrvatskoj nisu vi{e po-liti~ke", tvrdi se u komentaru Zorana Vodopije, podnaslovom "Ki{a va`nija od izbora" (Vjesnik, 26. kolovoza).Prema njegovim rije~ima: "Poàri, su{a i prijete}e reduk-cije pokazali su koliko je krhka dana{nja tehni~kiusavr{ena civilizacija ako joj priroda uskrati ono {to jojnormalno pruà", te zaklju~uje: "Sad se vidi da je bilo pa-metno {to smo sa Slovencima ipak uspjeli dogovoriti dadobivamo opet struju iz Kr{kog, a da nije bilo pametno {tove} 20 godina nije izgra|ena nijedna termoelektrana..."

U Panorami, 23. kolovoza, u nadnaslovu stoji pitanje: "Pri-jete li nam redukcije struje ili kolaps poput ameri~kog".Pod naslovom "Zasad nas spa{ava struja iz Kr{kog i ter-moelektrana", donose se upozorenja stru~njaka kako ti iz-gledi nisu veliki, ali se ne mogu ni isklju~iti. "Stru~njaciHEP-a posljednjih tjedana ne spavaju ba{ mirno", tvrdi no-vinar, "jer tako napeto stanje i svakodnevno i{~ekivanje {to}e se dogoditi vjerojatno nisu imali jo{ od rata kad su re-dukcije i povremeni nestanci struje bili popratna ratna po-java". Panorama (ispravno) zaklju~uje kako se sada

najbolje vide posljedice dugogodi{njeg premalog ula-ganja u razvoj hrvatskog EES-a

U napisu "HEP drì u pripravnosti plan redukcije", GlasSlavonije od 27. kolovoza napominje da je zbog kriti~nihenergetskih nepogoda i dalje neizvjesna neograni~enaisporuka elektri~ne energije, uz informaciju da HEP, potrajeli suho vru}e razdoblje u rujnu ili se nastave teè okolnostina trì{tu za nabavu struje, sprema primjenu prvih ogra-ni~enja isporuke kilovatsati.

Jutarnji list, 28. kolovoza objavljuje: "Opskrba strujom jeneizvjesna" te prenosi izjavu I. ôvi}a s konferencije zanovinare kako je zbog su{a i niskog vodostaja rijeka elek-troenergetsko stanje u zemlji "nategnuto i problemati~no,ali ga HEP uz velike napore odràva stabilnim". Zabrinutostizaziva i vijest da je NE Kr{ko zaustavila rad. Vjesnik istogadana donosi izvje{}e s konferencije pod nazivom "Unato~zaustavljenoj nuklearki Kr{ko i ispadu dalekovoda, nemaredukcije".

HRVATSKOJ TREBA NOVI IZVOR

Potaknuti zabrinjavalju}om elektroenergetskom slikom,novinari su se uputili izravno u na{e proizvodne objekte.Tako Ve~ernji list od 29. kolovoza donosi izvje{}e o raduTE Sisak pod naslovom: "Vodostaj ko~i TE Sisak - TE radis ne{to vi{e od polovice kapaciteta". Slobodna Dalmacijapi{e o radu dalmatinskih hidroelektrana ("Su{a isklju~ujehidroelektrane"), objavljuju}i zanimljivost: "Iz Peru~kog je-zera izronio manastir". Iste novine (30. kolovoza) ipak do-nose i jednu ljep{u, "utje{nu" vijest: "U HE Dubrovnik,proizvodnja iznad plana", u kojoj se tvrdi kako je ta hidroe-lektrana, s obzirom na aktualne okolnosti, zna~ajna ener-getska rezerva.

Jutarnji list, 30. kolovoza i dalje upozorava: "Strah od re-dukcija zbog su{e" te se pita prijeti li nam energetski ko-laps? Vjesnik toga dana donosi komentar s naslovom:"Hrvatskoj potrebna nova elektrana, samo kakva", navode}ida stru~njaci HEP-a ve} godinama upozoravaju da je na{ojzemlji potrebna nova elektrana. Zbog sve ve}ih su{a,tuma~i se, te{ko se pouzdati u hidroelektrane na koje ot-pada vi{e od pola HEP-ovih kapaciteta te ocjenjuje kako jeve}ina na{ih elektrana ve} stara pa }e se one postupnozatvarati. Istodobno, komentira Vjesnik, stalno raste po-tro{nja struje, pa postoje}e elektrane sve teè zadovolja-vaju potrebe. Stoga se name}e nu`nost izgradnje novogelektroenergetskog izvora u Hrvatskoj.

Sva sre}a {to se zloslutne najave novinara nisu ostvarile.Opravdavaju}i takve napise strahom za gra|ane, ali i sen-zacionalizmom koji prodaje novinu, nije bilo lako pred-stavnicima HEP-a oduprijeti se njihovim golemimpritiscima i metodama kojima su nastojali izvu}i informa-ciju o bilo kakvoj najavi redukcija ili pove}anja cijenaelektri~ne energije. Dakako, informacija da sustav funkcio-nira i da se kupcima uredno isporu~uje elektri~na energijau tako strukturiranom hrvatskom novinarstvu – nije bila in-formacija. âst rijetkim izuzecima.

Tatjana Jalu{i}

informacije i "informacije"


SVAKODNEVNO PRATE]I {TO SE DOGA\A S ELEKTROENERGETSKIM SUSTAVOM U HRVATSKOJ TIJEKOM SU[NOGLJETA, S PREDVI\ANJIMA KOJA SU SE KRETALA U RASPONU: BIT ]E – NE]E BITI REDUKCIJA, NA[ JE TISAK,ZAHVALJUJU]I SU[I, IMAO ZAHVALNOG [TOFA U TEMAMA OSKUDNOJ LJETNOJ SEZONI

HRVATSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV U IZVANREDNIMLJETNIM OKOLNOSTIMA

TERMOELEKTRANE OSLONACSUSTAVAOvoga ljeta, razdoblja predvi|enog za odmor, u HEP-u su svibili na nogama. Cijeli elektroprivredni stroj od ~lanova Upravepredvo|eni Predsjednikom, radnika Sektora HEP Trade do svihonih koji su bdjeli nad postrojenjima, koja nisu smjela zakazatiu tako nategnutom radu EES-a. Osobito se to odnosi na radni-ke termoelektrana na koje je pao ~itav teret odràvanja sigur-nosti sustava. Nezapam}ena su{a i visoke temperature stvorilesu nevolje u na{em, ali i u sustavima skoro svih europskim ze-malja.

Naime, zbog malo vode u akumulacijskim jezerima i skoronikakvih dotoka, hidroelektrane su proizvodile simboli~nekoli~ine elektri~ne energije. Jednako tako, manjak vode u ri-jeci Savi diktirao je smanjenu proizvodnju TE Sisak, TE-TOZagreb, kao i NE Kr{ko jer nije bilo dovoljno vode za hla|enjepostrojenja. Zbog nedostatnih prijenosnih kapaciteta ali izbog jednakih oteànih okolnosti i manjka elektri~ne energijeu zemljama iz na{eg okruènja, bila je ograni~ena imogu}nost nabave elektri~ne energije iz uvoza.

Osobito je bio snaàn medijski pritisak na HEP, ne samo zbogsezone kiselih krastavaca, nego zbog straha da se Hrvatskojne dogode redukcije i mrak, kao {to se to dogodilo u drugimzemljama.

POTRO[NJA U TURISTI^KIM PODRU^JIMAI 20 POSTO VE]A

U odnosu na pro{logodi{nje devetomjese~no razdoblje, po-tro{nja elektri~ne energije u Hrvatskoj je bila ve}a za 4,2 po-sto. Me|utim, u pojedinim turisti~kim podru~jima zabiljeènje rast potro{nje od ~ak 20 posto pa je zbog velikog opte-re}enja za takav rast neprilago|enoj mre`noj infrastrukturidolazilo do povremenih ispada postrojenja i obustaveopskrbe kupaca elektri~nom energijom. Usporedbe radi,spomenimo da se prija{njih godina dnevna potro{nja u ljet-nom razdoblju kretala izme|u 32 i 37 milijuna kWh, a ovogaljeta bila je vi{a od 43 milijuna kWh.

S obzirom na to da je u akumulacijskim jezerima bilo manjeod petine mogu}e koli~ine vode, za podmirivanje pove}anepotro{nje proizvodile su sve raspoloìve termoelektrane izkojih se pokrivalo vi{e od 70 posto potro{nje. Osobito je dra-gocjen doprinos sigurnosti i urednom radu sustava bila pro-izvodnja TE Rijeka i TE Plomin 2.

U prvoj polovici 2003. godine uvezene su koli~ine elektri~neenergije ugovorene u prosincu 2002. godine i to s povoljnomcijenom, ali u srpnju, kolovozu i rujnu zbog spomenutih okol-nosti manjka elektri~ne energije i velike potra`nje, cijena elek-tri~ne energije na trì{tu bila je vi{estruko pove}ana.

Rad termoelektrana i pove}ane cijene uvezene elektri~ne ener-gije, dakako, zna~ajno su pove}ale tro{kove rada sustava.

SUSTAV ]E IZDR@ATI I UZIMSKOJ SEZONI AKO...

Pod pretpostavkom da se su{no razdoblje nastavi i u listopadu,ali da se u razdoblju studeni - prosinac ostvare prosje~ne hi-drolo{ke okolnosti za to doba godine - opskrba kupaca elek-tri~nom energijom trebala bi biti uredna i do kraja ove godine.

Ako bi, pak, su{a potrajala do kraja ove godine - uz pretpo-stavku maksimalne pogonske spremnosti termoelektrana i osi-guranje dovoljnih koli~lina teku}eg goriva i prirodnog plina,kao i uz ugovoreni uvoz elektri~ne energije iz BiH i kupnjuelektri~ne energije - sustav bi do kraja godine bio na graniciizdr`ljivosti.

SRE]A ILI NE[TO DRUGO

Sve prija{nje pote{ko}e, primjerice, zbog kvarova na bitnimelementima superponirane prijenosne mreè, odgoda remon-tnih radova u pojedinim termoelektranama ili pote{ko}a zbogproptere}enosti lokalnih mreà - kupci nisu osjetili, barem neu ve}im razmjerima. Hrvatski elektroenergetski sustav radio jestabilno i pouzdano tako da nije bilo ograni~enja u isporucielektri~ne energije. O~ekuje se da }e tako biti i dalje uz pret-postavku ostvarenja prosje~nih hidrolo{kih okolnosti i visokepogonske spremnosti proizvodnih kapaciteta. Za rad termoe-lektrana treba pravodobno osigurati dodatne koli~ine teku}eggoriva i ugovorenih koli~ina prirodnog plina, kao i uvoz ma-njkaju}ih koli~ina elektri~ne energije.

Manja proizvodnja hidroelektrana i pove}ana proizvodnja ter-moelektrana, kao i visoka cijena elektri~ne energije iz uvozapove}ali su tro{kove rada sustava, {to }e negativno utjecati naposlovni rezultat HEP-a u 2003. godini.

Termoelektrane su opet dokazale da su kao temeljna postro-jenja HEP-a pouzdani izvori i uzdanica hrvatskog elektroener-getskog sustava. Njima, kao i ukupnim okolnostima moèmozahvaliti da je sustav ostao stabilan, nazvali mi to sre}om iline~im drugim. Naime, puno sna`niji elektroenergetski sustavi,kao {to je to, primjerice, talijanski ili ameri~ki, nisu izdràli.Osim {to su u Italiji tijekom ljeta provo|ene redukcije uopskrbi kupaca, 28. rujna o.g. se u 03:25 sati dogodio potpu-ni raspad sustava. îtava Italija, osim Sardinije bila je u mraku.(O raspadu ameri~kog sustava iscrpnije pi{emo na 24. i 25.stranici).

\ur|a Su{ec

su{a

KAO i svih prethodnih godina, u uvjetima oteànog radasustava tako i u ovogodi{njem iznimno kriti~nom ljetnomrazdoblju lo{ih elektroenergetskih okolnosti, TE Rijeka jezahvaljuju}i obilje`jima postrojenja bila zna~ajan podu-poranj hrvatskog elektroenergetskog sustava. Predvi|enaje kao jedinica za poluvr{ni rad s obzirom na performan-se postrojenja koje omogu}avaju brze promjene. Kadamanjka energije u sustavu moè raditi i kao temeljnaelektrana, a ~injenica da radi s kliznim parametrima po-goduje sustavu.

TE RIJEKA JE IZNIMAN TEHNOLO[KIPROJEKT

O TE Rijeka èlimo ~uti iz prve ruke, od njenog direktoraAdriana Fischera ne stoga {to je prvi ~ovjek i zaljubljeniku svoju Termoelektranu, nego stoga {to ìvi s tim postro-jenjem u punom smislu rije~i od 1974. godine. Zapo~eoje svoj radni i stru~ni put kao inènjer na izgradnji turbin-skog postrojenja pa potom postaje rukovoditelj proizvod-nje, tehni~ki direktor i od 1991. godine direktor. Pro{av{isve faze uhodavanja postrojenja i po~etne dje~je bolestipa poznate nevolje zbog visokotla~nih zagrija~a o TE Ri-jeka danas kaè:

- TE Rijeka je izniman tehnolo{ki projekt koji dakako ima isvoja ograni~enja. Zami{ljena je kao objekt koji }e koristititri vrste goriva i to rafinerijski plin, koksni plin iz KoksareBakar i mazut. Pokazalo se da je rafinerijski plin bila samoèlja projektanata, a koksni plin se koristio onoliko koliko gaje bilo na raspolaganju - izme|u 9 i 15 posto potro{nje, {toje po~etkom 1994. godine prestalo zatvaranjem Koksare.Od tada TE Rijeka isklju~ivo koristi te{ko loìvo ulje, odno-sno mazut.

TE Rijeka je najve}i jedini~ni blok u HEP-u i kada ne radibilo koji element bloka, ne radi ni Elektrana, {to je lo{e.Koncepcija generatora pare bila je predvi|ena zakori{tenje kvalitetnije vrste goriva, tako da lo{a kvalitetagoriva jako optere}uje rad postrojenja. Posljednjih godinapostrojenje se dotjerivalo i sada je, da tako kaèm, u zre-loj proizvodnoj dobi. Naime, do devedesetih godina nijese puno ulagalo, jer se smatralo da je rije~ o novom po-strojenju. Od tada kada smo zamijenili ~eli~ni dio dimnja-ka, na kotlu smo napravili vi{e od pedeset rekonstrukcijau smislu pobolj{anja projekta. Na to smo bili prisiljenizbog druk~ije kvalitete goriva od one koja je bila pred-vi|ena projektom. Najvi{e smo napravili u elektroni~komdijelu - nadzoru, informati~koj potpori, regulaciji...

Svjestan sam ~injenice da termoelektrane, pa i TE Rijeka,zbog emisija i utjecaja na okoli{ nisu previ{e popularne.Jednako tako sam svjestan ~injenice da u kriznim okolno-stima u sustavu - i zimi i ljeti - kada nema drugih izvora,Termoelektrana proizvodi kao va`na temeljna jedinica. Zasustav je, me|utim, jo{ va`nija jer daje primarnu i sekun-darnu regulaciju. Posebno kada mora reducirati teret jerje tehnolo{ki predvi|ena da radi u velikom rasponu od 25do 100 posto snage. To nije uobi~ajen reìm rada i pritomse malo `rtvuje turbina, jer na niskim optere}enjima radi

U akumulacij-skim jezerimabilo je manjeod petinemogu}ekoli~ine vodeza proizvod-nju hidroelek-trana


se s jako zasi}enom parom. Zbog toga nas erozija lopati-ca turbine najvi{e brine u ovom trenutku.

Elektrana je upravo zbog svoje mogu}nosti regulacije,osim registrirane proizvodnje, zna~ajno davala i rotiraju}urezervu i uvijek je u najve}oj mogu}oj mjeri bila na raspo-laganju dispe~erima za promjenu optere}enja u kriznimokolnostima.

Lokacija TE Rijeka je, dakako, prvenstveno izabrana zbogblizine Rafinerije Rijeka i rashladne vode. Zbog toga TERijeka ima iznimno nisku vlastitu potro{nju {to daje boljistupanj djelovanja u usporedbi s drugim termoelektrana-ma. Naime, rashladna voda dopu{ta puno niì tempera-turni prag, pa je pogodniji termi~ki stupanj djelovanja.

Ukratko, TE Rijeka je dobro fleksibilno postrojenje ~iji jeisklju~ivi hendikep kvaliteta goriva, a jo{ vi{e odnos cije-na - gorivo. Dok uvozno loìvo ulje sadrì do 1 postosumpora, doma}e ga sadrì i do 3 posto. Me|utim, prim-jena Moratorija o kori{tenju goriva iznad 1 posto sumpo-ra produljena je za dvije godine i istje~e u srpnju idu}egodine. U Europi se vi{e ne koristi takav mazut. Ali, imazemalja koje ga koriste i dalje s obzirom da je to pitanjepovezano s ekonomskim ~imbenikom.

LJUDE MOTIVIRAJU REZULTATI

S obzirom na to da su u izvanrednim okolnostima elek-troenergetskog sustava u fokusu interesa javnostinaj~e{}e kupci elektri~ne energije i njihova urednaopskrba elektri~nom energijom, {to je i razumljivo, rijet-ko tko se zapita kako je raditi u postrojenjima dok je su-stav na rubu svoje izdr`ljivosti. Zacijelo radi se uzstrepnju ho}e li postrojenje izdràti, {to je osobitoizraèno u TE Rijeka budu}i da je zbog potreba sustavaodgo|en ovogodi{nji remont. O radu radnika TE Rijeka A.Fischer kaè:

- U posljednjem desetlje}u, od 217 radnika TE Rijeka po-stupno se smanjivao taj broj prirodnim odljevom. Kakoprimanje novih radnika nije dopu{teno, danas ovdje radi128 radnika. Zbog toga vi{e koristimo usluge vanjskihtvrtki, {to je sukladno koncepciji i politici Uprave HEP-a.Elektranu vodi iskusna posada s prosje~nom ìvotnomdobi iznad 45 godina, a mla|i polako preuzimaju njihovuulogu. U posljednjih dvadeset godina fluktuacija radnikabila je jako izraèna, tako da na pojedinim mjestima ve}imamo sedmi ili osmi nara{taj radnika. Osobito se toosjetilo osamdesetih godina kada su primanja u Elektro-privredi bila mala, a u okruènju su se ljudima nudile bo-lje mogu}nosti. Danas je stanje stabilizirano - Elektrana jedobro organizirana i ljudima pruà zanimljiv posao na teh-ni~ki visokoj razini. Primanja su redovita i mislim da suljudi zadovoljni. Dakako, uvijek ima nezadovoljnih.

[to se ti~e rada postrojenja, prepoznaju se pozitivni tren-dovi i promjene u smislu pove}anja pouzdanosti rada.Ako ~ovjek ne vidi rezultate rada, to ga uvijek demotivira.Uporna dugogodi{nja borba za dotjerivanje nedostatakakoji su se "provukli" kroz projektiranje i isporuku razli~iteopreme i pra}enje {to se doga|a u energetskim postro-jenjima u naprednijim europskim sustavima, kao i èlja dase sudjeluje u projektima, a ne da se ~eka da to napravedrugi - sve to donosi rezultate koji tjeraju naprijed. Ljudisu jako zahvalni na lijepoj rije~i, kada ih netko pohvali iliim dodijeli priznanje, {to smo dobili u HEP-u ove godineza rad u izvanrednim okolnostima. Nije bilo lako raditi uzvisoke vanjske temperature niti u u klimatiziranim prosto-

rima, a kamoli uz postrojenja. Zamislite u kakvim su uvje-tima radili ljudi na, primjerice, parnim zagrija~ima zraka,koji su smje{teni na visokoj koti kotla. Raditi se moralo itu nije bilo puno pomo}i. Jedino smo im mogli osigurative}e koli~ine teku}ine za pi}e.

ODGO\ENI REMONT POJAÂVASTREPNJU

Nakon osam godina rada postrojenja, u svibnju ove godi-ne planiran je kapitalni remont, ali je odgo|en zbog okol-nosti u sustavu. [to }e se dogoditi ako i dalje potrajesu{no razdoblje, a potom uslijede hladne jake zime?

- Ja bih volio da moèmo otvoriti turbinu nakon osam go-dina rada, da vidimo u kakvom su stanju lopatice i unu-tra{nji dijelovi. Bili bi zadovoljni i da nam se kapitalniremont odobri u jesen idu}e godine. Za pripremu remon-ta potrebno je vrijeme jer, primjerice, moraju se pripremi-ti ugovori s velikim brojem izvo|a~a. Ne smijemo tonapraviti na brzinu. Morate znati da za otvaranje turbinetreba dva mjeseca, a mo`da i vi{e za sve te aktivnosti. Sdruge strane, za o~istiti kotao od taloga i druge aktivnosti,a da ne otvaramo turbinu, trebalo bi mo`da malo vi{e odmjesec dana. Za dobro odràvanje opreme treba vreme-na. Zadovoljan sam s radom Elektrane, ali sam zabrinutzbog odga|anja posla kojeg smo trebali napraviti u kapi-talnom remontu.

TE RIJEKA U NOVIM OKOLNOSTIMA

S obzirom na promjene u energetskom sektoru koje suusmjerene ka stvaranju trì{ta elektri~ne energije, zani-malo nas je kako A. Fischer vidi TE Rijeka u novimtrì{nim okolnostima, uvaàvaju}i njena obilje`ja.

- Istina je da je kvaliteta elektri~ne energije neupitna, alise uvijek nastoji izabrati jeftinije gorivo, {to utje~e i naprihod, odnosno ekonomsku stranu. Kada se malo {alimkaèm da je kilovatsat umnoàk vremena i snage, a sna-ga je u sustavu bitna u svakom trenutku. Svaki ispad pro-izvodnog objekta mora se istodobno naknaditiproizvodnjom drugoga. I obrnuto, svaki priklju~ak novogpotro{a~a u bilo koje doba dana, godine, mjeseci ili satamora biti poduprijet odgovaraju}om proizvodnjom. Mirazmi{ljamo o uvjetima na trì{tu koji }e za nas biti te{ki.Naime, prvo }e na{u proizvodnju potiskivati jeftiniji izvorikada ih bude, a mi }emo morati raditi kad ne bude drugihraspoloìvih izvora. Svjedoci smo da se sve ~e{}edoga|aju raspadi sustava velikih razmjera u ekonomski ienergetski puno sna`nijim sustavima. Dogodio bi se i usredi{njoj Europi da nije bilo tzv. rotiraju}e rezerve u nje-ma~kom sustavu, kada smo i mi "posko~ili" s trenu-ta~nom promjenom snage, jer smo je imali. Zato jekorisno da TE Rijeka ne radi kao temeljno postrojenje, jertada ne moè prihvatiti nova optere}enja. Uvijek je u su-stavu bolje imati na raspolaganju rezervu snage jer morase reagirati trenutno. To dakako ne moè ako je u hladnojrezervi.

Te{ko mi je to sada re}i, ali mi se moramo pripremati damoèmo reagirati prigodom djelomi~nih raspada susta-va. O~ito je da se sada svaki sustav {titi i izravnim za{tita-ma i na{e okruènje }e najprije brinuti o sebi, a onda odrugomu. Odnosno, prodavat }e elektri~nu energiju kadaje budu imali svi, a u slu~aju op}eg pomanjkanja elek-tri~ne energije - zadràt }e je za sebe, ili je prodavati uz"paprenu" cijenu.

IZGUBLJENA LOKACIJA ZAPRO[IRENJE POSTROJENJA

Budu}i da su na{i mudri prethodnici na lokacijama skorosvake elektrane predvidjeli prostor za jo{ jedan blok, abrata blizanca je dobila samo TE Plomin 1, u vrijemekada postaje sve izvjesnije da }e Hrvatskoj trebati novasnaga za pove}anu potro{nju koja se predvi|a, pitali smona{eg sugovornika postoji li utemeljenje za razmi{ljanjeo novom postrojenju uz postoje}u TE Rijeka (mo`da kadase stavi izvan snage odluka o zabrani izgradnje termoe-lektrana na ugljen u Hrvatskoj).

- Pro{irenje TE Rijeka smo nekako preàlili. Naime, loka-cija je "potro{ena" za spremnik loìvog ulja, premda smomi u Elektrani mislili da ga je mogu}e smjestiti dalje odmora. Ako bi se ipak prona{la ozbiljna lokacija u blizini,tada bi to postrojenje moralo uvaàvati visoke standardeo za{titi okoli{a koje smo postavili sa TE Plomin 2. Nemapuno elektrana, a mislim da nema niti jedne na Meditera-nu, koja ima takvu kvalitetu ispu{nih plinova kakvu ima TEPlomin 2. TE Rijeka zbog ograni~enja kotla, kvalitetuispu{nih plinova moè zna~ajno poporaviti samokori{tenjem kvalitetnog goriva. Moram priznati da nakon{to smo rije{ili visokotla~ne zagrija~e, sada intenzivnorazmi{ljamo o kvaliteti goriva. Emisije su, naime, prihvat-ljive ako koristimo gorivo sa manje od 1 posto sumpora,dok u more ispu{tamo apsolutno neutraliziranu bistruvodu.

Pripremila: \ur|a Su{ec

ADRIANO FISCHER, DIREKTOR TE RIJEKA

DRAGOCJENI SUSTAVU KADA MU JE NAJTE@E

termoelektrane drè sustav

Termoelektrana Rijeka, instalirane snage 320 MW,smje{tena je jugoisto~no od grada Rijeke na morskojobali. Od 1979. godine, od kada je zapo~ela redovitaproizvodnja, TE Rijeka je predala sustavu malo manjeod 20 milijardi kWh. Ukupno je bila 110 tisu}a satirada na mreì, {to zna~i da je radila prosje~nom sna-gom od 200 MW.

TE Rijeka je s 14 milijardi kWh u sustavu radila kaorotiraju}a rezerva, koju bi ostvarila da je bilo potreb-no.

U ovoj godini je TE Rijeka do rujna proizvela milijardui 150 milijuna kWh sa pribli`no 5600 sati rada.


TE PLOMIN

TE PLOMIN 2BLIZU REKORDNE PROIZVODNJE

OVE iznimno su{ne godine termoelektrane su spa{avalehrvatski elektroenergetski sustav. Izme|u ostalih, i oba blokaplominske termoelektrane, tako|er su zaslu`ni da je Hrvat-ska izbjegla redukcije u opskrbi elektri~nom energijom.

Plomin 2 je do 22. rujna ove godine proizveo i sustavu ispo-ru~io ~ak 1.234.600 MWh elektri~ne energije ili pribli`no petposto vi{e od plana, sa skoro 6.300 sati rada od godi{njeplaniranih 8.000 sati. Tijekom tog razdoblja Plomin 2 jeimao samo 130 sati zastoja, a sve ostale sate radio je punom

parom. Tako se ve} u listopadu o~ekuje dostizanje rekordnegodi{nje proizvodnje ostvarene 2002. godine.

Plomin 1 bio je u zastoju pribli`no dva i pol mjeseca zbogplaniranog velikog remonta. Za to vrijeme zamijenjeno jecjelokupno upravljanje blokom nakog 34 godine rada elek-trane. Ugra|ena je jednaka oprema kao u Plominu 2. Uz takavveliki posao i planirani zastoj, Plomin 1 proizveo je do 22.rujna ove godine 380.261 MWh elektri~ne energije, {to jemalo manje od plana.

Njema~ki ~lan uprave TE Plomin 2 Ralf Blomberg vrlo je za-dovljan radom elektrane.

- Imali smo jako zahtjevan poslovni plan koji uspje{no

ostvarujemo. Elektrana je do sada ove godine radila 6.300

sati bez revizije, a to je vi{e nego dobro. Drìmo da }emo

ve} u listopadu presti}i dosada{nju rekordnu proizvodnju iz

2002. te da }emo do kraja ove godine zahtjevan plan od

1.520 000 MWh elektri~ne energije ostvariti i prema{iti, re-kao je R. Blomberg.

Treba dodati i to da je TE Plomin 1 u prva tri tromjesje~ja ovegodine potro{ila 174.285 tona, a 463.531 tonu visokokalo-ri~nog niskosumpornog ugljena koji stiè brodovima u Plo-minsku luku je potro{ila TE Plomin 2.

ZASTAVA PANAMSKA, POSADAFILIPINSKA, A UGLJEN JU@NOAFRI^KI

Direktor TE Plomin dr sc. Ser|o Klap~i} poveo nas je na-kon prezentiranja podataka o proizvodnji na brod koji je do-

premio ugljen iz Ju`noafri~ke Republike. Grdosija od brodaduga~ka skoro 225 metara plovi pod panamskom zastavomali cijela posada, ra~unaju}i i kapetana, je filipinska. Brodje dovezao 68 000 tona ugljena. Dok smo promatrali kakogolema dizalica s napravom nalik na usisiva~ prazni broddok omaleni, ali ùstri Filipinci otpuhuju ugljenu pra{inu,direktor dr. sc. S.Klap~i} nam obja{njava da se tu godi{njeiskrca blizu milijun tona ugljena {to je rezultat kojim bi seponosila i luka kojoj je prekrcaj tereta osnovna djelatnost.Kapetan, Jimmy L. Viloria do~ekao nas je ljubazno, a kadasmo ga zamolili da ga fotografiramo za HEP Vjesnik na za-povjednom mostu broda, obukao je novu kapetansku odo-ru.

Visoko gore iznad broda u kabini koja stalno vibrira zateklismo strojobravara Silvija Ugri~i}a. On ve} tri godine uprav-lja divovskom dizalicom za istovar broda. Posao nije nimalolagan, ali Silvio se ne àli. Kaè da se mijenja s kolegomsvakih sat vremena, pa se moè izdràti. [to se brodova


15

Pogled s broda na Plomin luku i dimnjak elektrane

OVE GODINE U TE PLOMIN, UZ POJAÂNE NAPORE U PROIZVODNJI ELEKTRI^NE ENERGIJE OSOBITO U VRIJEMETE[KIH DANA ZA SUSTAV, OBAVILI JO[ PUNO SLO@ENOG, STRU^NOG I OPSE@NOG POSLA I POTVRDILI SU DA SUTERMOELEKTRANE TEMELJNA UZDANICA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA HRVATSKE - ME\U NJIMA, PLOMINUPRIPADA POSEBNO MJESTO

ti~e, najdraì su mu oni koji imaju najmanje reflektora isli~nih predmeta na palubi koje ometaju kretanje dizalice.Teret jednog tako velikog broda on i kolega istovare za pri-bli`no 100 sati ili za ~etiri dana.

Usporedo sa zatvorenim sustavom za dopremu ugljena odluke do deponije u krugu elektrane te~e morska voda. [efproizvodnje u TE Plomin @ivko Cetina obja{njava nam datim kanalom do elektrane stiè morska voda za hla|enje po-strojenja. Dnevno kanalom pro|e vi{e od milijun prostornihmetara morske, koja se nakon hla|enja postrojenja ponov-no vra}a u more.

SU[A OTE@AVA RAD ITERMOELEKTRANAMA

Nakon obavljenog posla na brodu, vratili smo se u elektra-nu. Najprije smo posjetili kemijski labolatorij gdje nam jerukovoditelj kemijskog odsjeka u TE Plomin SlobodanHrvatin objasnio da su on i njegovi ljudi zaduèni za proiz-

vodnju dovoljnih koli~ina demi vode, kao i za pogonskeanalize kvalitete vode, nafte, ulja, taloga, pepela, {ljake...Posao je otkako je zapo~ela radom TE Plomin 2 mnogozahtjevniji. S obzirom na to da neprestano rade postrojenjajednog ili drugog bloka ili istodobno oba, mora uvijek bitidovoljne koli~ine vode. Ove iznimno su{ne godine kada sudotoci vode bili vrlo mali, to je bilo vrlo te{ko.

Analize vode u Bubi} jami obavljaju se svakodnevno kakone bi do{lo do zaslanjivanja vode, {to se u povijesti elektra-ne dogodilo jedanput. Tada su cisterne dovozile vodu s dru-gih izvora. S. Hrvatin se nada da se to ne}e ponovnodogoditi i da voda ne}e ograni~iti rad postrojenja plomin-ske termoelektrane.

NAKON REMONTA PLOMIN 1 S NOVIMDIGITALNIM SUSTAVOM UPRAVLJANJA

Rukovoditelj tehni~ke pripreme i odràvanja Aldo Medan~i}(koji se nakon dugogodi{njeg rada u Plominu priprema zazasluènu mirovinu do kraja ove godine) i Boris Faraguna,inènjer u timu MRU objasnili su nam koji su sve posloviobavljeni na zamjeni sustava vo|enja Plomina 1.

Zamijenjena je mjerno-regulacijska oprema (MRU) uk-lju~uju}i i pogonske razdjelnike, kabele, trase, pojedine ak-tuatore, mjerne pretvornike, sustave upravlja~kih ormara,MMC-erove. Uz to zamijenjena je oprema za upravljanje spribli`no 200 izvr{nih tijela.

Nova oprema uklju~uje novi, modernizirani, distributivni,kompjutorizirani sustav TELEPERM XP tvrtke Simens. Unu-tar ovoga posla obavljena je i rekonstrukcija upravlja~keprostorije bloka kao i prostorija za smje{taj potrebne opre-me. Tako je Plomin 1 pre{ao iz klasi~nog na novi digitalnisustav upravljanja s ekranskim prikazom.

Novi sustav pu{ten je u pogon po~etkom kolovoza ove go-dine i proveden je najve}i dio optimiranja i pode{avanja su-stava upravljanja i regulacije. Za kona~no optimiranje morat}e se ~ekati povoljnije elektroenergetske okolnosti ili obil-nije ki{e, kako bi hidroelektrane preuzele dio tereta sustava,jer za provo|enje kona~nog optimiranja elektrana moraobustaviti proizvodnju vi{e puta.

Uz zamjenu sustava upravljanja obavljen je i posao zamjeneniskonaponskih energetskih razdjelnika i visokonaponskih}elija ili rasklopnih ure|aja kako bi se prilagodili novom su-stavu. Posao je iziskivao velike zahvate unutar starih te izra-du novih razdjelnika i podrazdjelnika.

Uz sve to, na turbo agregatu zamijenjen je sustav za mje-renje mehani~kih veli~ina (apsolutne vibracije leàja agre-gata), a nakon 34 godine rada promijenjen je i sinkroskop.

Radove na zamjeni sustava vo|enja elektrane izvela je tvrtkaSimens s podizvo|a~ima.

uzdanice sustava


Brod Brave Unity dopremio je 68 000 tona ju`noafri~kog ugljena

Dovodnim kanalom morske vode dnevno prote~e milijunprostornih metara vode za rashla|ivanje postrojenja

@ivko Cetina, Ralf Blomberg i dr. sc. Ser|oKlap~i} ispred broda za dopremu ugljena,o~ito zadovoljni ovogodi{njim poslom u TEPlomin

Filipinski mornari u akciji

Ure|aj koji ugljen iz {tiva velikoga broda prebacuje u sustavza dopremu ugljena od luke do elektrane

Zapovjedni most na brodu Brave Unity

RADOM ELEKTRANE UPRAVLJAJUKORI[TENJEM MI[A

U upravlja~koj prostoriji zatekli smo za novim pultom turbi-novo|u Edija Miletu i kotlovo|u \inu Bonetu, kako upravljajuradom elektrane kori{tenjem mi{a. Prilagodba na takav na~inrada, kaì, nije im bio teàk. Nekad se mnogo toga moralou{timavati ru~no, a sada se sve rje{ava jednim klikom. Cijelaekipa je vrlo brzo svladala novu tehnologiju.

Na kraju na{eg posjeta razgovarali smo i sa skoro komplet-nom ekipom rukovoditelja i inènjera koji upravljaju proce-som rada elektrane. Bilu su tu Lu~ano Zulijani, voditelj timaza transport i pomo}na postrojenja, dakako Aldo Medan~i},rukovoditelj tehni~ke pripreme i odràvanja, Karlo-VladimirBlaìna, rukovoditelj elektro i energetskog odràvanja, BorisVuki}, voditelj tima za MRU, Valter Vozila, rukovoditelj stro-jarskog odràvanja, {ef proizvodnje @ivko Cetina, Luciano La-ginja, voditelj tima za turbine i Branko [umberac, voditeljtima za energetiku.

NAPRAVLJENO PUNO POSLA ZA VE]UPOUZDANOST POSTROJENJA

Od L. Laginje doznajemo da su u Plominu 1 osim ve} spo-menutih poslova zamijenjeni kanali sekundarnog zraka i ka-nali izlaza dimnog plina od kotla do rotacijskog zagrijava~azraka. Na cijevnom sustavu kotla sanirane su kriti~ne to~ke, ai drugi sustavi koji su bili uzroci ispada elektrane iz pogona.Potom je obavljena revizija loènja ugljenom i to dodava~iugljena, sustav loènja, kanal za mije{anje ugljena, mlinovi...Obavljeni su i revizija armatura, crpke te turbine, odnosnoventilskih ku}i{ta turbine. Zamijenjeno je 80 posto izolacije,obavljena su razli~ita industrijska ~i{}enja elektrofiltra, silosau sustavu otpepeljivanja kotla, a sanirane su i cijevi ulaznog iizlaznog cjevovoda te napravljeni manji zahvati u kondenza-toru. Ove poslove uspje{no su obavili \uro \akovi}-montaàSlavonski Brod, Seleca Labin, Turboteh Karlovac i AlstomKarlovac.

O poslu zamjene elektroenergetske opreme izvijestio nas jeBranko [umberac. Zamijenjeno je hladilo na blok transfor-matoru kao i niskonaponski ormari radi prilogodbe novomsustavu upravljanja i vo|enja elektrane. Obavljen je pregledniremont generatora i njegovih pomo}nih sustava, ugradnjanovog sinkronizatora podrazumijevala je i op{iran program zanjegovo ispitivanje. Bio je to iznimno sloèn posao, osobitostoga {to je ra|en bez prekida isporuke elektri~ne energijeIstri. Obavljeni su preventivni pregledi opreme transformatorapo svim naponskim razinama te kontrola sabirnica i zamjenadotrajalih fleksibilnih slojeva. Idu}e godine uslijedit }e re-konstrukcija rasklopnog postrojenja 110 kV, ina~e glavnograsklopi{ta za napajanje Istre elektri~nom energijom. I tajsloèni posao obavit }e se bez prekida isporuke elektri~neenergije. Rije~ je o velikoj investiciji koja }e pove}ati sigur-nost i pouzdanost postrojenja.

Na kraju valja spomenuti i da je u okviru rekonstrukcijeupravlja~kog pulta dodana i web stranica za TXP sustav zavo|enje bloka 1, a uskoro }e biti i za blok 2.

NOVI POSLOVI, STARE PLA]E

Osim struke i posla, rukovoditelji i stru~njaci TE Plominpoàlili su se na male pla}e. Posebno je ogor~en KarloBlaìna jer - kako kaè - njegovi voditelji timova ve} odavnoimaju rje{enja za nove poslove koje obavljaju ali jo{ uvijeksu na staroj, manjoj pla}i.

Naglasimo da su ove godine u TE Plomin, uz poja~ane napo-re u proizvodnji elektri~ne energije osobito u vrijeme te{kihdana za sustav obavili jo{ puno sloènog, stru~nog iopse`nog posla. Uz sve to, potvrdili su da su termoelektranetemeljna uzdanica elektroenergetskog sustava Hrvatske. Ame|u njima, Plominu pripada posebno mjesto.

Ivica Tomi}

Kapetan broda Brave Unity FilipinacJymy L. Viloria se fotografirao za HEPVjesnik i za tu prigodu odjenuo novukapetansku odoru

Pogled odozgo na brod svakodnevno, iz svoje male kabine, ima SilvioUgri~i}

Rukovoditelj kemijskog odsjeka u TE PlominSlobodan Hrvatin: nadamo se da se voda uBubi} jami ne}e zaslaniti

Digitalizirana upravlja~ka prostorija odnedavno i u Plominu 1i novi pult s kojega se elektranom upravlja kori{tenjem mi{a

Edi Mileta jedan je iz ekipe koja se brzo prila-godila mi{u nakon 15 godina rada po starom

Blokovo|a Miro Kos i inènjer smjene Aldo Kulji

Aldo Medan~i} i Boris Faraguna Branko [umberac, voditelj tima za energetiku, odavno imarje{enje i odgovornost, ali jo{ ne bodove, odnosno pla}u zaposao koji radi

Tim inènjera koji uprav-ljaju svim procesima uelektrani


TE SISAK

REMONT, VRIJEME I GORIVO KROJILI PROIZVODNJUPOÊTKOM rujna o.g. uputili smo se u Sisak da bi se na licu mje-

sta uvjerili kako je na{ elektroenergetski div - TE Sisak preìvjela

ovo po mnogo ~emu druk~ije ljeto te koliko je i kako u iznimnote{kim okolnostima elektroenergetskog sustava (su{a, su{a,su{a) doprinosila njegovom sigurnom radu. Pojedinsti najprijedoznajemo iz razgovora s direktorom TE Sisak Milanom Rajko-vi}em i rukovoditeljom Odjela proizvodnje Damirom Surkom.

Ovoljeto{nji rad TE Sisak odre|ivala su i ograni~avala sljede}a trizna~ajna ~imebika: kapitalni remont bloka 1, iznimno nepovoljnevremenske okolnosti (vrlo visoke temperature i nizak vodostajSave) te naposljetku problemi s gorivom.

POMLA\EN BLOK 1

Tijekom dosada{nje 33 godine rada blok 1 proizvodio je180.000 sati rada i proizveo ~ak 21,6 GWh elektri~ne energije.Tijekom dugogodi{njeg razdoblja postrojenju je modernizacijomi revitalizacijom, raspoloìvost i proizvodnost odràvana na raziniprojektiranih veli~ina. Tako je i ovogodi{njim kapitalnim remon-tom blok 1 pomla|en, a TE Sisak ostaje jedna od va`nih uzdanicaproizvodnje elektri~ne energije u Hrvatskoj.

Kapitalni remont bloka 1, prvi nakon punih devet godina trajneproizvodnje s odra|enih vi{e od 45.000 sati rada u tom razdoblju,obuhvatio je mnogobrojne radove od kojih izdvajamo samo onenajzna~ajnije: standardni kapitalni remont turbine (rastavljanje ci-jele turbine i zamjena vitalnih dotrajalih dijelova - lopatica ileàja, snimanje stanja materijala i si~no) i generatora (zamjenarotora), remont oba kotla i zamjena dimovodnih kanala. Uz stan-dardne, obavljeni su i netipi~ni, a vrlo zahtjevni radovi poput sa-nacije 140 metara visokog dimnjaka (unutra{njeg i vanjskogozida), ugradnje osam novih gora~a na oba kotla, zamjene parnihzagrija~a zraka (kalorifera) i rekonstrukcije njihovih dovoda pare.Povrh svega toga, tijekom ovogodi{njeg kapitalnog remonta sani-rana je i konstrukcija dijafragme crpne stanice rashladne vodezahtjevnim tehni~kim rje{enjem.

Planski rok kapitalnog remonta od 90 dana (od 1. travnja do 30.lipnja) probijen je zbog pove}anog opsega radova na turbini(o{te}eno je dva reda lopatica vi{e nego je predvi|eno), kao ite{ko}a pri prvom ulasku u probni pogon 13. srpnja (problemi sizolacijom turbine). Tako je blok 1 u{ao u pogon 24. srpnja. Nai-me, kako nagla{ava M. Rajkovi}, takav kapitalni remont rijetkotraje kra}e od 105 dana.

Remontne radove je zajedno s radnicima Odjela odràvanja i ra-spoloìvim radnicima Odjela proizvodnje obavljalo i 200 do 250radnika vanjskih izvo|a~a (uklju~uju}i i njihove kooperante), odkojih }emo spomeniti one najve}e. Na turbini je radio Alstom, naizolaciji turbine Termika Zagreb, na remontu generatoraKon~ar-generatori i motori, na remontu dimozra~nog trakta Mon-

ting Zagreb, na dimnjaku Vig Zagreb, na crpnoj stanici Conex Za-greb, kalorifere je isporu~io i ugradio \uro \akovi}-Tep SlavonskiBrod, a Siemens Zagreb je ugradio gora~e.

NISKI VODOSTAJ SAVE SMANJIO KOLIÎNERASHLADNE VODE

Drugi ~imbenik koji je zna~ajno utjecao na rad i raspoloìvost TESisak je - kako je uvodno navedeno - dugo i iznimno su{no ljetos ekstremno visokim temperaturama i niskim vodostajem Save.Uobi~ajeni ljetni reìm maksimalne proizvodnje (i ove) termoe-lektrane ovoga je ljeta bio jo{ izraèniji zbog znatno pove}anihpotreba za elektri~nom energijom i vi{emjese~nih su{a, koje sureducirale proizvodnju hidroelektrana.

Da koli~ina voda diktira plan rada hidrolektrana znaju i vrapci na

grani, ali malo tko razmi{lja i zna da su{a diktira i rad termoelek-trana. Dakako onih, koje za sustav hla|enja koriste vodu rijeka uzkoje su smje{tene. Tako sisa~ka Termoelektrana za sustavhla|enja koristi vrlo velike koli~ine vode rijeke Save (4x15.000kubika na sat). Problemi se javljaju u okolnostima kad je vodostajSave iznimno nizak (u razdoblju od 13. lipnja do 3. rujna vodostajje bio ispod dopu{tene razine 55 centimetara) i kada je tempera-tura vode vrlo visoka kao {to je bilo ovoga ljeta. Tako je voda rije-ke Save no}u bila ~ak i toplija od vanjske temperature (29

stunjeva Celzijusovih), {to je izazivalo dodatne probleme ianga`man ljudi. Za TE Sisak to je bio kriti~an na~in rada, pa sumorali hladnjake polijevati s hidrantskom vodom i snalaziti serazli~itim improvizacijama. Naime, vi{emjese~ni rad crpki u tak-vim nepovoljnim uvjetima izaziva na njima {tete i ograni~ava radoba bloka TE Sisak. Valjalo je i ~istiti korito rijeke s obzirom naslabo odràvanje njezinog plovnog puta. [to se ti~e crpne stani-ce rashladne vode koja biljeì ve} 33 godine rada, njen je rad si-guran nakon obavljenih gra|evinskih zahvata. Tek izgradnjombloka 3, koji ovdje èljno i{~ekuju i za koji su dobili i na~elnugra|evinsku dozvolu te izgradnjom dodatnog rashladnog sustava,rije{it }e se i ova pitanja.

Osobito u izvanrednim okolnostima, do izraàja dolazi ovdje ve}godinama prisutan osjetan nedostatak ljudi u eksploataciji. Nai-me, radnici odlaze u mirovinu, a nove jo{ od 1997. godine nisuprimali, o ~emu svjedo~i i nepopunjenost pete smjene. Zbogtoga su maksimalno angaìrani postoje}i radnici, koji su tijekomkolovoza radili bez slobodnih dana, a godi{nji odmor im je biosveden na samo deset do petnaest dana. Takav na~in rada bio jepotreban zbog zahtjeva za maksimalnom proizvodnjom oba blokaodmah nakon remonta i stanja u elektroenergetskom sustavu.

GORIVO - SVE IZRA@ENIJI PROBLEM

Termoelektrana Sisak za proizvodnju elektri~ne energije koristite{ko loìvo ulje i prirodni plin. Upravo je zbog lak{e dopremegoriva smje{tena uz Rafineriju Sisak. Me|utim, Rafinerija Sisakjo{ od oùjka ove godine ne osigurava im potrebne koli~ine i sto-ga su prisiljeni loìvo ulje nabavljati drugdje uz dobavu èljez-ni~kim cisternama. Ostali su uskra}eni i za uobi~ajene koli~ineplina, zbog odluke Vlade Republike Hrvatske o obvezi njegovogskladi{tenja za zimsko razdoblje. S obzirom na to da ni u rije~kojRafineriji nema dovoljnih koli~ina te{kog loìvog ulja za rad ter-moelektrana HEP-a, potrebne koli~ine za TE Sisak osiguravaju name|unarodnom trì{tu putem me|unarodnih javnih natje~aja.Tako nabavljeno gorivo prekrcavava se u zadarskom Tankkomer-

cu, koji ima rezervoare za prekrcaj goriva iz brodova, a potom gadopremaju do Siska. Za takav na~in dopreme goriva iz Rijeke i Za-dra, nedostatno je kapacitirana potrebna infrastruktura pa, premdaTE Sisak jo{ na sre}u nije zbog toga ostala bez goriva, sve joj touzrokuje dodatne te{ko}e. Jedna od njih su i ograni~eni kapacite-ti pretovarne stanice u TE Sisak (2000 tona mazuta dnevno), kojinisu dovoljni da u ekstremnim uvjetima osiguraju trajni maksi-malni rad elektrane. Taj problem je izraèniju u zimskim mjeseci-ma, kada gorivo moraju prije pretakanja jo{ i dogrijavati. Na sveto ovdje ne mogu utjecati, a ~ine sve kako bi ipak normalno fun-kcionirali. Nadalje, tako nabavljeno i dopremljeno gorivo znatnoje skuplje jer transport ~ini ~ak 25 posto cijene goriva, a prodajnacijena kWh je - kako znamo - limitirana.

Da bi mogli bezbri`no do~ekati zimsku sezonu i pove}ane potre-be sustava, njihov rezervoar kapaciteta 60.000 tona morao bi pri-je zime biti popunjen, a prema rije~ima M. Rajkovi}a, ovakvimna~inom dobave goriva strahuju da to nije ostvarivo.

Posebna je pri~a - kvaliteta goriva. Loìvo ulje iz Rafinerije Rijekaspada u te{ka loìva ulja s udjelom sumpora od ~ak 2 - 2,5 postote s visokim sadràjem koksa, vanadija i natrija, a njegovapove}ana gusto}a ih najvi{e mu~i. Usporedbe radi, gorivo nabav-ljeno na me|unarodnom trì{tu ima do jedan posto sumpora ispada u kategoriju vrlo kvalitetnih goriva. O velikom utjecaju kva-litete goriva na postrojenje govori podatak da ~ak 90 posto pro-blema, osobito na kotlovskom postrojenju, izaziva upravokori{tenje nekvalitetnog goriva, na koje su do sada bili vi{e-ma-nje osu|eni.

Svi ovi ~imbenici su odre|ivali (i ograni~avali) ljeto{nji rad TE Si-sak, ~ija su oba bloka (s tri kotla) proizvodila maksimalno (suk-ladno uvjetima) od 180 do 280 MW sve do 3. rujna. Tada je zbogzahla|enja smanjena potro{nja elektri~ne energije i potreba zaproizvodnjom TE Sisak. Obustavljen je rad bloka 2, do 12. odno-sno 15. rujna. To }e se razdoblje iskoristiti za otklanjanje jo{ po-jedinih nedostataka i ono {to je najva`nije - omogu}itipreoptere}enim ljudima da iskoriste jo{ poneki dan godi{njegodmora.

TEHNOLO[KA PARA - NOVIPROIZVOD TE SISAK

Osim elektri~ne energije, TE Sisak se s toplinskim kapacitetomod 40 MW (proizvodnja tehnolo{ke pare) {to im je sada i planska



Milan Rajkovi}, direktor TE Sisak i Damir Surko, ru-kovoditelj Odjela proizvodnje: ograni~ava nas puno~imbenika na koje ne moèmo utjecati

U upravlja~koj prostoriji strojarsku posadu s glavnimuklopni~arom ~ine: Josip Jerki}, smjenovo|a, JosipKusturi}, blokovo|a, Davorin Mali}, glavni uklop-ni~ar, Davor Kraja~i} i Marijan Perak, strojari kotla, teKre{imir Greguri}, pomo}nik strojara kotla

Zbog naglo smanjene potro{nje elektri~ne energijepo~etkom rujna, do sredine mjeseca radit }e samoblok 1

veli~ina, pribliìla kapacitetu TE-TO Osijek. Upravo je prizavr{etku i izgradnja novog parovoda od TE Sisak do RafinerijeSisak KP5 (kapaciteta 50 tona, temperature 320 stupnjeva Celzi-jusovih i 15 bara tlaka), kojoj }e prodavati svoju paru, a preko Ra-finerije isporu~ivati je i kupcima HEP Toplinarstva Sisak d.o.o.Spoj s instalacijom TE Sisak je dovr{en, a uskoro }e takav spojnapraviti i u Rafineriji Sisak. Pu{tanje u rad novog parovoda, ~ijije izvo|a~ sisa~ki Metaling, predvi|eno je 1. listopada. Time }ese pobolj{ati kvaliteta usluge toplinskim kupcima, a tehnolo{kapara postaje jo{ jedan proizvod TE Sisak.Uz novi proizvod i èlje-nu odluku o izgradnji boka 3, Si{~ani i dalje bdiju nad svojim svestarijim postrojenjem kako bi mogli zadovoljiti zahtjeve za proiz-vodnjom u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

RAD SA STREPNJOM I BEZ ODMORA

U obilasku postrojenja TE Sisak, zavirili smo u sve dijelove po-strojenja. Na dimnjaku se jo{ radi na vanjskoj za{titi armirano-betonskog pla{ta, u crpnoj stanici saznajemo da vodostaj Save,nakon porasta, opet lagano opada, a na turbini nedostaje jo{samo zavr{na glazura. U upravlja~koj prostoriji je strojarska po-sada i glavni uklopni~ar. Ovdje su smjenovo|a Josip Jerki} iblokovo|a Josip Kusturi}, koji su u Elektranu do{li istodobnoprije 27 godina. Glavni uklopni~ar je Davorin Mali}, strojari kot-la su Davor Kraja~i} i Marijan Perak, a pomo}nik strojara kotlaKre{o Greguri}.

Smjenovo|a J Jerki} kaè da su ljetos radili u doista izvanred-nim uvjetima i nagla{ava: od kada sam ovdje ne pamtim niì vo-

dostaj i ve}u temperaturu Save, zbog ~ega smo osobito u

poslijepodnevnim satima, bili prisiljeni smanjivati kapacitet rada

Elektrane. Rade}i stalno na gornjoj granici, osobito nakon ula-ska u pogon bloka 1, bilo im je svima naporno, ali znali su damoraju sve izdràti. Prigodom dogovora o kori{tenju godi{njihodmora, kaè, me|usobna solidarnost je omogu}ila da se svat-ko iskoristi bar svojih 10 dana u odmarali{tu. Njegov imenjakblokovo|a Josip, napominje da su strahovali da zbog niskogvodostaja Save crpke povuku zrak, {to bi uzrokovalo ispad ~ita-vog bloka. U tako oteànim okolnostima, kaè, moraju ~e{}e~istiti jedan po jedan od ~etiri hladnjaka turbinskog ulja. Takvihdodatnih poslova imali su preko glave i to u uvjetima rada vrlovisokih temperatura (na vrhu temperatura se penjala i do 50stupnjeva Celzijusovih). I on nagla{ava da postoje problemizbog nedostatka ljudi na vrlo va`nim mjestima, a njihovoobu~avanje traje godinama. Novozaposleni zapo~inju, kao {tosu to i svi oni pro{li, od poslova u crpnoj stanici, prekopomo}nika strojara kotlova i strojara kotla do strojara turbine,potom vo|e bloka i na kraju do smjenovo|e. Taj put trajeizme|u 10 i 15 godina.

Glavni uklopni~ar D. Mali} i strojar kotla D. Kraja~i} malo suodahnuli nakon ki{a koje su podigle vodostaj Save i rashladileju. Ukazuju i na ~injenicu da nemaju kada iskoristiti nagomilaneslobodne dane, koje kada i koriste pi{e im se samo prva smje-na. Pri~u o prekovremenom radu zaokruùje J. Jerki}: ljudima

se to ne}e platiti, a svi imaju vi{e od 200 slobodnih sati i nema-

ju ih kada iskoristiti.

Odlazimo sa strojarom kotla Kre{imirom Greguri}em do novihgora~a. Njihova zamjena te zamjena ure|aja za njihovu potpalu,upravljanje i nadzor jedan je od zahtjevnijih radova, obavljenihtijekom remonta bloka 1. Taj zahvat pove}ava pouzdanost radapostrojenja, pobolj{ava izgaranje te omogu}uje istodobnni radkotla na prirodni plin i loìvo ulje. Osim toga, upravljanjegora~ima sada je mogu}e i iz upravlja~ke prostorije i iz pogona.

Na kraju odlazimo i do pretakali{ta loìvog ulja gdje se istodob-no moè istakati 10 cisterni, ali njezin pretovarni kapacitet nijedovoljan za trajni maksimalni rad Elektrane u ekstremnim uvjeti-ma.

Iz svega {to smo vidjeli i ~uli od radnika TE Sisak name}e sezaklju~ak da je sve vi{e problema zbog manjka radnika u ek-

sploataciji koji se iz godine u godinu suo~avaju sa sve vi{e pro-blema, osobito u kriti~nim okolnostima. Naime, postrojenjapostaju sve starija i traè sve vi{e njege.

Dragica Jurajev~i}

Kre{imir Greguri}, pomo}nik strojara kotla uz jedan od osam novih (na oba kotla bloka 1) gora~a, koji omogu}ujusmanjenje emisije NOx, kao i unaprje|enje postrojenja (istodobno kori{tenje na jednom kotlu i plina i mazuta)

Novi ventilatori usisa dima s kotlova ~ekaju pravi trenutak zazamjenu

Na crpnoj stanici rashladne vode sanirana jekonstrukcija dijafragme

Prvo otva-ranje turbi-ne nakondevet godi-na pokazaloje da }e tre-bati ve}izahvati odplaniranih

Pretakali{teloìvog ulja omo-gu}uje istodobnopretakanje 10 ci-sterni, a s preto-varnim kapacite-tom od 2.000tona na dan po-trebno je 30 danada se napuni ovajrezervoar od60.000 tona


TE-TO ZAGREB

RUS I AMERIKANAC DOBRO SLU@EHRVATSKOM EES-u

SU[A, smanjena proizvodnja hidroelektrana, oteànofunkcioniranje elektroenergetskog sustava, sva termoe-nergetska postrojenja u Hrvatskoj punom snagom. To jekratka ljetna dijagnoza, zbog koje smo strahovali da }ese i Hrvatskoj dogoditi ono što se doga|alo sna`nijimsustavima u energetski bogatijim zemljama. Najve}i te-ret u takvim okolnostima nosile su termoelektrane, a~ine to i danas.

Kako je to bilo u Termoelektrani-Toplani Zagreb, sazna-jemo od Sre}ka Rundeka, koji je odnedavno postao di-rektor TE-TO, nakon umirovljenja Josipa Odaka.

- Blok C (tzv. ruski blok) je toplifikacijsko turbinsko po-

strojenje koje se koristi isklju~ivo tijekom ogrjevne sezo-

ne, a ljeti u iznimnim okolnostima. Dosad se to dogodilo

tri puta: 1984., za vrijeme Univerzijade., 1991-92.,

po~etkom rata u Hrvatskoj i 1994. godine, tijekom prvog

posjeta Pape. Taj je blok i ovih ljetnih mjeseci bio u pogo-

nu, kako bi pomogao normalnom funkcioniranju elektroe-

nergetskog sustava. A obavio je to uredno i pouzdano,

izdvaja ovogodišnju specifi~nost rada TE-TO S. Rundek.

U lipnju ove godine na tom je bloku uspješno završenremont te je cijelo ljetno razdoblje, prema zahtjevu di-spe~era, bio na mreì, a prema njihovim nalozima spre-man je i za daljnje pokretanje.

ZBOG POTREBA SUSTAVA ODGO\ENREMONT BLOKA K

Sustavu je dragocjen bio i novi 200 MW blok K, tzv.ameri~ki blok. Premda je ovoga ljeta bio u planu njegov

remont (utvr|en na temelju radnih sati plinskih agregatau srpnju ove godine, kada su ih oba agregata imala poosam tisu}a), on je zbog potreba EES-a odgo|en za dru-gu polovicu rujna. Remont je upravo u tijeku, a ponovnopokretanje bloka K o~ekuje se u prvom tjednu listopada.

Najve}u teško}u u radu TE-TO Zagreb ovoga ljeta pred-stavljao je niski vodostaj rijeke Save i njezina visokatemperatura. Blok C je radio s više od 80 posto nomi-nalnog kapaciteta, a blok K je bio u punom pogonu.

[to se ti~e goriva, opskrba prirodnim plinom - osnov-nim energentom za blok K, bila je uredna. Zbog ogra-ni~enja isporuke plina samo za taj blok, blok C je ve}idio ljeta koristio teško loìvo ulje, koje je kontinuiranodopremano. Trenuta~na je zaliha loìvog ulja pribli`no45000 m3 i ne o~ekuju se nikakvi poreme}aji u njego-voj daljnjoj isporuci.

BLOK K - DOBRA DOSADA[NJAISKUSTVA

Dosadašnja iskustva s radom bloka K, koji je u pogonuod velja~e 2001. godine su dobra:

- Svi nedostaci na tom novom postrojenju s kojima je

ono bilo preuzeto, bit }e otklonjeni tijekom planiranog

godišnjeg remonta. Do sada je radio vrlo pouzdano, a

nikakvih teško}a ne o~ekujemo ni nakon remonta, nala-šava S. Rundek.

Remont ameri~kog bloka vodi i nadzire posada TE-TO.Za redovne remontne zahvate na plinsko-turbinskim

agregatima zaduèn je General Electric Service, a zazahvate na ostatku postrojenja (sve osim plinskih turbi-na) Siemens i Montmontaà, sa specijaliziranim podiz-voditeljima prema specifi~nim zahtjevima. Remont, ustvari, provodi Parsons, kao glavni izvoditelj ovog po-strojenja prema na~elu klju~ u ruke i nositelj jamstvenihobveza u trajanju od dvije godine. On je duàn otklonitisve nedostatke registrirane na postrojenju kod preuzi-manja, kao i one uo~ene u vremenu od njegova preuzi-manja do po~etka remonta 15. rujna (tzv. garancijskeobveze na nedostatke postrojenja). Za pojedine remon-tne radove Parsons angaìra hrvatske podizvoditelje kojisu sudjelovali u njegovoj izgradnji.

Napomenimo da je tijekom kontinuiranog rada postro-jenja do po~etka remonta (u pribli`no šest mjeseci) bilopribli`no 40 pritu`bi na njegov rad.

- O~ekujemo da }e svi nedostaci biti otklonjeni kad re-

mont završi. Jamstvo traje do travnja 2006. godine i

Parsons i dalje ima obvezu otkloniti sve uo~ene nedo-

statke. No, valja napomenuti da niti jedan od njih 40 nije

po svojoj teìni takav da bi mogao dovesti u pitanje kon-

tinuirani rad postrojenja do sljede}eg remonta, naglaša-va S. Rundek.

Prema uvrijeènoj ameri~koj praksi, koja se i u TE-TOpokazala vrlo u~inkovitom, sve pritu`be i prigovori kojise odnose na kvalitetu opreme, a jamstvena su obvezaParsonsa, proslije|eni su Parsonsu istog dana kada sunedostaci uo~eni, u roku ne duljem od 24 sata.



S. Rundek, direktor TE-TO Zagreb: najve}u teško}u uradu TE-TO Zagreb ovoga ljeta predstavljao je niskivodostaj rijeke Save i njezina visoka temperatura

Potpuno se mijenjaju komore izgaranja i...

...prijelazni komadi komora izgaranjaPerica Juki}, rukovoditelj Odjela proizvodnje u TE-TO:na plinskoj turbini se obavlja inspekcija rotora, lopatica,brtvi, elemenata i kanala za hla|enje...

Ivan Manenica iz GE Services radi na inspekciji plinske turbi-ne: ovdje sam do kraja rujna, a zadaci }e biti obavljeni u roku


REMONT BLOKA K

O radovima tijekom remonta bloka K saznajemo od PericeJuki}a, rukovoditelja Odjela proizvodnje u TE-TO:

- Nakon hla|enja plinsko-turbinskih agregata i nakon pra-

nja kompresora zraka ispušten je prirodni plin iz plinskih in-

stalacija te dreniranje i pra`njenje instalacija i cjevovoda

teku}eg goriva. Potom je zapo~ela demontaà opreme na

kompartmentirma ventilatora, priklju~nih cjevovoda plina,

teku}eg goriva, zraka za raspršivanje, demi vode za injekti-

ranje i drugog. Prema planu, potpuno se mijenjaju komore

izgaranja, prijelazni komadi komora, demontiraju se sapni-

ce teku}eg goriva i obavlja njihovo ~iš}enje te se obavlja

kontrola i podešavanje detektora plamena na komorama iz-

garanja. Nakon demontaè komora i njenih sastavnih dije-

lova, otpaja se i demontira gornja polovica ku}išta plinske

turbine. Obavlja se inspekcija rotora plinske turbine, lopati-

ca, brtvi, elemenata i kanala za hla|enje i drugo. Tako|er

se obavlja i vizualni pregled difuzora plinske turbine.

Kod aksijalnog kompresora obavlja se boroskopski pregled

bubnja i lopatica kompresora, a na ulaznom kanalu mije-

njaju se filtri zraka. Na strani generatora plinskih turbina

obavljaju se inspekcijski pregledi te kontrola reduktora.

Istodobno se odvijaju remontni radovi i na ostalim sustavi-

ma elektrane: parnoj turbini i generatoru, sustavu zatvore-

nog sustava hla|enja, uljnom sustavu plinskih i parne

turbine, inspekciji i kontroli oba kotla utilizatora, sustavu ra-

shladne savske vode, sustavu kompresora zraka...

Na glavnom informati~ko-procesnom sustavu DCS za

automatsko pra}enje i vo|enje elektrane, odvijaju se pa-

ralelni radovi sigurnosne pohrane podataka i arhiva,

~iš}enje svih OP ra~unala radnih stanica i servera za ko-

munikaciju i potporu i drugo.Kontejner za specijalna mjerenja parne turbine

Brusi se obloga kotla-utilizatora (kotla na otpadnu toplinu) i obavlja inspekcija oplate

Plinska tur-bina: vidi sejedna odšest komoraizgaranja

Na ter-mi~koj plin-skoj staniciza termi~kupripremuplinske tur-bine prirod-nim plinomu remontuje obavljenoba`darenjemjera~aprotoka

Obavljenaje montaàsvih cjevo-voda veza-nih zaplinske tur-bine (cjevo-vodi zraka,plina, demivode, ekstralakogloìvogulja)

Parne turbi-ne: u tijekuje ponovnamontaàcjevovoda

NOVA DIREKTIVA EUROPSKE UNIJE O TR@I[TU ELEKTRI^NE ENERGIJE

DIREKTIVA 2003/54/EC STUPILA NA SNAGU4. KOLOVOZA 2003. GODINEEUROPSKI parlament i Vije}e Europske unije prihvatili su 26.

lipnja 2003. godine novu Direktivu 2003/54/EC o trì{tu elek-

tri~ne energije, kojom se stavlja izvan snage dotada{nja Direk-

tiva 96/92/EC donesena 19. prosinca 1996. godine. Novi

dokument slijedi strukturu dotada{njega, ali unosi izmjene i

dopune uvjetovane dosada{njim i èljenim razvojem okolno-

stima na trì{tu elektri~ne energije Europske unije. Zanimljivije

odredbe nove Direktive opisuju se u nastavku.

Direktiva utemeljuje zajedni~ka pravila za proizvodnju, prije-

nos, distribuciju i opskrbu elektri~nom energijom. (Ina~e, di-

rektiva Europske unije je akt kojim se nalaù zakonodavna

rje{enja u zemljama ~lanicama Unije, a ta rje{enja ne smiju

biti suprotna Direktivi i trebaju se provesti u zadanom roku.)

OKOMITO INTEGRIRANO PODUZE]E

Direktiva poznaje samo operatora prijenosne mreè (a ne i

operatora elektroenergetskog sustava, kakav se javlja u na{em

Zakonu o trì{tu elektri~ne energije) i ne poznaje operatora

trì{ta (a na{im je Zakonom uveden). Operator prijenosne

mreè odgovoran je za pogon, odràvanje i razvoj prijenosne

mreè na odre|enom podru~ju. Analogno, operator distribu-

cijske mreè odgovoran je za pogon, odràvanje i razvoj distri-

bucijske mreè na odre|enom podru~ju. Za nas je zanimljivija

i definicija okomito integriranog poduze}a, koja kaè da je to

poduze}e/grupa koja obavlja najmanje jednu od djelatnosti

prijenosa ili distribucije i barem jednu od djelatnosti proizvod-

nje ili opskrbe elektri~nom energijom - zna~i barem jednu

netrì{nu (reguliranu) i barem jednu trì{nu elektroprivrednu

djelatnost.

Nova Direktiva favorizira postupak izdavanja odobrenja (autori-

zacije) za izgradnju novog proizvodnog objekta (elektrane).

Samo iznimno, ako postupkom odobravanja nije postignuta

zadovoljavaju}a sigurnost opskrbe u odre|enom predsto-

je}em razdoblju, moè se pristupiti javnom natje~aju za iz-

gradnju nove elektrane. Tako je i u na{em Zakonu, jedino je

(vjerojatno zabunom) re~eno da se takav natje~aj moè provo-

diti samo za elektrane namijenjene tarifnim kupcima (a njih -

kako je znano - u bliskoj budu}nosti uop}e ne}e biti; svi }e

kupci biti povla{teni, barem u zemljama-~lanicama Europske

unije).

Uvodi se pojam pove}anja energetske u~inkovitosti odnosno

upravljanja potra`njom, kao mjerom za smanjenje primarne

potro{nje energije i vr{nog optere}enja te mjerom za sma-

njenje optere}enja okoli{a.

OPERATOR PRIJENOSNE MRE@E

Operator prijenosne mreè je vlasnik prijenosne mreè, jedan

ili vi{e njih na dràvnom podru~ju, odgovoran za: dugoro~nu

sposobnost mreè prema udovoljavanju prijenosnim zahtjevi-

ma, sigurnost opskrbe kori{tenjem odgovaraju}e pouzdanosti

mreè, upravljanje tokovima snage i osiguranje usluga susta-

va, koordinaciju s drugim povezanim prijenosnim mreàma,

osiguranje nediskriminacije izme|u korisnika mreè i osigu-

ranje informacija svim korisnicima mreè. Operator prijenosne

mreè odgovoran je za dispe~iranje elektrana na svom po-

dru~ju te za kori{tenje spojnih vodova prema drugim prijeno-

snim mreàma. Mora nabaviti energiju za pokri}e gubitaka u

mreì te za uravnoteènje ponude i potra`nje u mreì, na

trì{nom utemeljenju. Mora dati prednost obnovljivim izvori-

ma i odre|enu prednost proizvo|a~ima koji koriste doma}e iz-

vore primarne energije. Ako je operator prijenosne mreè dio

okomito integriranog poduze}a, mora biti neovisan od drugih

barem u pogledu zakonske forme, organizacije i odlu~ivanja.

To ne zna~i odvajanje vlasni{tva nad objektima mreè od oko-

mito integriranog poduze}a. Osobe koje upravljaju operatorom

prijenosne mreè ne mogu sudjelovati u svakodnevnom

vo|enju proizvodnje, distribucije i opskrbe, a operator prijeno-

sne mreè mora biti neovisan od integriranog poduze}a s ob-

zirom na sredstva potrebna za pogon, odràvanje i razvoj

mreè.

OPERATOR DISTRIBUCIJSKE MRE@E

Operator distribucijske mreè je vlasnik distribucijske mreè,

jedan ili vi{e njih na dràvnom podru~ju, odgovoran za: sigu-

ran, pouzdan i u~inkovit pogon mreè uz vo|enje brige o za{titi

okoli{a, osiguranje nediskriminacije izme|u korisnika mreè i

osiguranje informacija svim korisnicima mreè. Operator di-

stribucijske mreè mora nabaviti energiju za pokri}e gubitaka u

mreì te za uravnoteènje ponude i potra`nje u mreì, na

trì{nom utemeljenju. Pri planiranju razvoja mreè, mora uzeti

u obzir mjere pove}anja energetske u~inkovitosti i mjere za

upravljanje potra`njom. Ako je operator distribcijske mreè dio

okomito integriranog poduze}a, mora biti neovisan o drugima,

barem u pogledu zakonske forme, organizacije i odlu~ivanja.

To ne zna~i odvajanje vlasni{tva nad objektima mreè od oko-

mito integriranog poduze}a. Osobe koje upravljaju operatorom

distribucijske mreè ne mogu sudjelovati u svakodnevnom

vo|enju proizvodnje, prijenosa i opskrbe, a operator distribu-

cijske mreè mora biti neovisan od integriranog poduze}a s

obzirom na sredstva potrebna za pogon, odràvanje i razvoj

mreè.

Dopu{ta se i kombinirani mre`ni operator, zajedni~ki za prije-

nosnu i za distribucijsku mreù.

OPSKRBLJIVA^

Opskrbljiva~ moè biti izdvojeni prodajni odjel okomito inte-

griranog poduze}a ili izdvojeni odjel prodaje iz distribucije.

Opskrbljiva~ se smije baviti preprodajom elektri~ne energije.

Obvezuje se da uz ra~un za utro{enu elektri~nu energiju iskaè

mje{avinu energenata koja je prethodne godine iskori{tena za

proizvodnju elektri~ne energije te podatke o utjecaju na okoli{

{to su ga izazvala postrojenja za proizvodnju elektri~ne energi-

je.

KUPAC

Posebnim prilogom uz Direktivu, odre|ene su mjere za{tite

kupaca (potro{a~a), kao - primjerice - pravo na:

- naknadu u slu~aju neispunjenja ugovorene kvalitete usluge,

- obavije{tavanje o promjeni ugovornih uvjeta, osobito o

promjeni cijene,

- obavje{tavanje o naknadama za kori{tenje mreà te o cijena-

ma elektri~ne energije,

- {irok izbor na~ina pla}anja,

- nezara~unavanje promjene opskrbljiva~a,

- razvidno i jeftino postupanje prema àlbama.

Elektroprivredna okomito integrirana poduze}a moraju u svom

internom vo|enju poslovnih knjiga dràti odvojene ra~une za

prijenosne i distribucijske poslove, kao {to bi se to od njih

traìlo ako bi te poslove obavljala odvojena poduze}a. Tako|er,

moraju do 1. srpnja 2007. godine voditi odvojene ra~une za

opskrbu povla{tenih i za opskrbu tarifnih kupaca.

REGULATORNA TIJELA

Sve zemlje ~lanice moraju ustrojiti regulatorna tijela, neovisna

od elektroprivrede, za nadzor provedbe odredbi Direktive, uk-

lju~uju}i i odobravanje naknada za kori{tenje prijenosne i di-

stribucijske mreè (u nas, takvo tijelo je osnovano Zakonom o

energiji, pod imenom Vije}e za regulaciju energetskih djelat-

nosti).

OTVARANJE TR@I[TA

Odredbe o otvaranju trì{ta - obuhvatu povla{tenih kupaca,

zna~i onih koji mogu slobodno birati svojeg opskrbljiva~a:

- do 1. srpnja 2004. godine - kupci koji tro{e vi{e od 9 GWh

godi{nje (sada{nja odredba na{eg Zakona odre|uje kao po-

vla{tene kupce one koji tro{e vi{e od 40 GWh godi{nje),

- najkasnije od 1. srpnja 2004. godine - svi kupci-neku}an-

stva, osim iznimaka odobrenih od Komisije Europske unije u

najduljem trajanju od 18 mjeseci,

- od 1. srpnja 2007. godine - svi kupci, bez ikakvih daljih izni-

maka.

Zna~i, u razdoblju od jedne godine za neku}anstva i u razdob-

lju od ~etiri godine za ku}anstva, moraju se sva nacionalna

trì{ta ~lanica Europske unije potpuno otvoriti.

Postoje}a Direktiva 96/92/EC ukida se definitivno 1. srpnja

2004. godine, do kada su zemlje-~lanice Europske unije ob-

vezne svoja zakodavstva uskladiti s novom Direktivom, koja -

ina~e - stupa na snagu dvadesetog dana od datuma njezina

objavljivanja u Slu`benom glasilu Europske unije, a taj je da-

tum bio 15. srpnja 2003. godine. Direktiva 2003/54/EC stupi-

la je na snagu 4. kolovoza 2003. godine.

Marijan KALEA

prilagodba


BRIGA ZA KUPCA U UVJETIMA DEREGULIRANOG ENERGETSKOG TR@I[TA

TKO SE BOJI DEREGULACIJE JO[?

USPRKOS ponekad zastra{uju}im u~incima, trì{te imasvojih prednosti. Trì{te je ~ak i poznate bankarske masto-donte prisililo na potpuno druk~iji odnos prema klijenti-ma. Za po~etak, izmi{ljen je osobni bankar. Ako imateve}u nov~anu transakciju, ne morate vi{e {aptati nosompriljubljenim uz staklo {altera dok vam ostatak ljudi u reduviri preko ramena i protestira za{to to toliko traje. Ne, ne.Sada vas lijepo odvedu u posebni pregradak, posjednu ijo{ ljubazno ponude kavom.

Ili, {to re}i o onom beskrajnom ping pongu modelimausluge kojim se dva mobilna telefonska operatera nana{em trì{tu bore za svakog kupca?

Ili, sje}ate li se kako je naljepnica "Ugovorni zdravstvenidjelatnik" na vratima lije~ni~kih i zubarskih ordinacijauspje{no potisnula dotada{nje "ne kucaj", "ne ulazi bezpoziva" i "pauza od do"? Sve to otkad su pacijenti dobilimogu}nost svakog prosinca dignuti karton i odjedriti usmjeru druge ordinacije.

Sli~no se ve} godinama doga|a na za to nezamislivommjestu - trì{tu elektri~ne energije. Ho}e li i na{ kupac bitiu prigodi birati od koga kupuje elektri~nu energiju? Kaù -ho}e.

DEREGULACIJA NA RAZINI PRODAJEENERGIJE KRAJNJIM KORISNICIMA -

VELIKI IZAZOV ZA OPSKRBNE TVRTKE

Kalifornijska kriza i nedavni dvadesetdevetsatni nestanakelektri~ne energije u New Yorku i okolici upozoravaju napote{ko}e u zemljama koje su otvorile tr{i{te elektri~neenergije, ali te{ko da }e zaustaviti proces kidanja okomitestrukture "proizvodnja - prijenos - distribucija", kakvu suelektroenergetske tvrtke tradicionalno imale.

Deregulacija na razini trgovanja elektri~nom energijom naveliko stvorila je nove profitne mogu}nosti proizvo|a~ima,brokerima i opskrbnim tvrtkama. Manji broj sudionika raz-mjenjuje velike koli~ine energije namijenjene za preprodajukrajnjim korisnicima. Ovdje i male razlike u jedini~noj cije-ni zbog velikih koli~ina mogu zna~iti velike zarade.

Deregulacija na jednoj drugoj razini - razini prodaje ener-gije krajnjim korisnicima, za opskrbne tvrtke zna~i velikeizazove. S jedne strane je novi zahtjevniji kupac koji imamogu}nost birati dobavlja~a, a s druge strane je energijakupljena na veliko, koju treba plasirati.

KUPCE VEZATI ODLI^NOM USLUGOM

Opskrbne tvrtke moraju pronalaziti na~ine kojim }e kupcevezati uz sebe. A to je prije svega - odli~na usluga. Za raz-liku od trì{ta energije na veliko, ovdje sama prodajna ci-jena nije dovoljan motivator. Promatramo li kategorijuku}anstva, rije~ je o velikom broju kupaca s malim pojedi-na~nim iznosima potro{nje. Recimo da je va{ mjese~nira~un za struju 150 kn. Ho}ete li prije}i kod drugog do-bavlja~a koji vam nudi jednaki broj kWh za 130 kn ako:

- to predstavlja veliku birokratsku gnjavaù,

- sumnjate u pouzdanost isporuke,

- za pla}anje ra~una morate i}i na drugi kraj grada,

- na info telefon nakon dvanaest upornih zvonjava se javljaneljubazni glas koji vas potom prespaja ni sami ne znate

vi{e kamo i na kraju ne dobijete informaciju koju stetraìli,

- poklonik ste takozvane zelene energije, a taj je dobavlja~ne nudi,

- pojavljuju se pogre{ke u obra~unu energije,

- dobavlja~ je dvojbenog dru{tvenog ugleda...

Ako èli opstati, svaka opskrbna tvrtka mora prona}i prik-ladni odgovor na sve ovo {to smo spomenuli i imati naumu da njezini kupci o energiji najradije ne bi ni mislili.To je i razumljivo. Priznajmo, tko èli brinuti ima li uuti~nici ~ega ili je to samo obi~na neravnina na zidu kadovaj svijet nudi toliko privla~nijih aktivnosti nego {to supla}anje ra~una, usporedba tarifnih modela i pronalaènjena~ina u{tede. Ali, kad nazovete svoju opskrbnu tvrtku vise èlite osje}ati kao da ste joj prvi i jedini na svijetu.

Budu}i da opskrbna tvrtka energiju kupuje na veliko i moraje negdje plasirati uz profit, va`no ja {to to~nije pred-vi|anje obrazaca i dinamike potro{nje. Ona mora nuditivi{e tarifnih modela ovisno o potrebama kupaca i biti ustanju savjetovati ih o na~inima u{tede energije i o najbo-ljem izboru za njih. Mora biti u stanju pravodobno ispo-stavljati to~ne i pregledne ra~une, nuditi svoju uslugu zapla}anje i odre|enih drugih usluga kao {to su plin, voda,grijanje ili kabelska televizija, primjerice. Mora imatislu`bu za pomo} kupcima, kako kori{tenjem telefona takoi interneta te omogu}iti pla}anje ra~una elektroni~kim pu-tem. Mora u~inkovito pratiti kvarove, planirati odràvanje,daljiski o~itavati brojila, razmjenjivati podatke s drugimopskrbnim tvtkama. Ono {to ne uspije njoj, sigurno }euspjeti konkurenciji.

Moè li se sve to raditi "ru~no"? Mo`da, ako imate pet ku-paca. Ili pedeset. Ali {to ako ih imate pedeset tisu}a? Ilivjerojatnije - petsto tisu}a?

Zacijelo bi vam trebao ~arobni {tapi}, a on se u dana{njevrijeme zove informati~ki sustav. Premda bi informati~arivjerojatno rekli da je manje rije~ o {tapi}u, a vi{e o motici.

Upravo za takvom motikom bile su prisiljene posegnutitvrtke u zemljama gdje je deregulacija energetskog trì{takrenula ranije nego u nas. A to je dobro za nas, jer na nji-hovim iskustvima moèmo u~iti.

INFORMATI^KI SUSTAV UPRAVLJANJAODNOSIMA S KUPCEM

Energie AG je tvrtka sa sjedi{tem u Linzu i jedna je od naj-ve}ih opskrbnih tvrtki u Austriji. Osim proizvodnje i distri-bucije elektri~ne energije, sa svojih pribli`no 1800zaposlenih pruà usluge opskrbe plinom, vodom, zbrinja-vanja otpada i otpadnih voda te telekomunikacijske uslugeza vi{e od 400 tisu}a korisnika. Od toga je odre|en broj i iz-van vlastite regije. Liberalizacija austrijskog trì{ta elek-tri~ne energije dogodila se 1. listopada 2001. godine, a ve}krajem te godine Energie AG je zapo~eo uvoditi informati~kisustav upravljanja odnosima s kupcem (Customer Relation-

ship Management - CRM). Izabran je paket mySAP CRM i usamo tri mjeseca postignuta je njegova potpuna integracijas ostalim informati~kim sustavima tvrtke. Prema rije~imaWaltera Zandomeneghia, voditelja ovog projekta, primjenaCRM rje{enja uzrokuje zna~ajnu promjenu pristupa unutar

tvrtke - od usmjerenosti na tehniku i infrastrukturu premausmjerenosti na marketing, prodaju i kupca.

IT SUSTAVIMA PROTIV KONKURENCIJE

[vicarska tvrtka Romande Energie opsluùje 180 tisu}aku}anstava i industrijskih kupaca i na petom je mjestu odpribli`no 1200 tvrtki koje konkuriraju na {vicarskom ener-getskom trì{tu. -Za nas IT sustavi predstavljaju strate{ki alat

kojim se odvajamo od konkurencije" - kaè Jean-Pierre Mi-

tard, direktor prodaje i marketinga. - Kupci, znaju}i da }e

trì{te biti deregulirano, o~ekuju od nas bolju uslugu. Zah-

valjuju}i integriranosti informati~kog sustava, moèmo s

kupcem imati osobni kontakt i oni imaju osje}aj da ih pozna-

jete, premda ih nikad prije niste susreli.

Deregulacija od informati~kog sustava traì ostvarenje ve-likih zahtjeva. On mora omogu}avati udovoljavanje svemuonomu {to traè zakoni i propisi u tom podru~ju. Mora bitiusmjeren na kupca. Ako se od zaposlenih u slu`bi zapomo} kupcima o~ekuje u~inkovito rje{avanje stotine po-ziva dnevno, oni moraju imati potpune i aùrne podatke nadohvat vr{aka svojih prstiju.

Informati~ki sustav mora biti prilagodljiv. [to vam vrijedeinformacije dobivene istraìvanjem trì{ta o vrstama uslu-ge koju kupci traè, ako ih ne moète brzo i bez rizi~nihzahvata kod sebe razviti i tom trì{tu ponuditi? Tako|er,mora mo}i prihvatiti promjene u zakonodavstvu ili u orga-nizacijskoj strukturi tvrtke, mora omogu}avati automatizi-ranu i sigurnu razmjenu informacija s drugim tvrtkama isvakako mora mo}i obra|ivati goleme koli~ine podataka.

I {to re}i na kraju? U dereguliranom trì{tu tvrtke moguslobodno izabrati pronu|a~a informati~kih sustava, ali ne iho}e li te sustave primjenjivati ili ne}e.

Olga [tajdohar-Pa|en

usluga


PRIZNAJMO, TKO @ELI BRINUTI IMA LI ÊGA U UTI^NICI ILI JE TO SAMO OBI^NA NERAVNINA NA ZIDU KAD OVAJSVIJET NUDI TOLIKO PRIVLA^NIJIH AKTIVNOSTI NEGO [TO SU PLA]ANJE RAÛNA, USPOREDBA TARIFNIH MODELA IPRONALA@ENJE NAÎNA U[TEDE. ALI, KAD NAZOVETE SVOJU OPSKRBNU TVRTKU VI SE @ELITE OSJE]ATI KAO DASTE JOJ PRVI I JEDINI NA SVIJETU

Slu`ba za korisnike: ako se od zaposlenih u slu`bi zapomo} kupcima o~ekuje u~inkovito rje{avanje stoti-ne poziva dnevno, oni moraju imati potpune i aùrnepodatke na dohvat vr{aka svojih prstiju

RASPAD DIJELA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA SAD-a 14. KOLOVOZA 2003. GODINE

UZROK - NEDOVLJNO IZGRA\ENAPRIJENOSNA MRE@A

OSNOVNA OBILJE@JAELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA SAD-a

Izvor: Energy Information Administration, US

Elektroenergetski sustav SAD je najve}i u svijetu i sastoji se odtri nezavisne interkonekcije ~ija su osnovna obilje`ja prikazanana slici 2. Isto~na i zapadna interkonekcija povezana je sasna`nim kanadskim elektroenegetskim sustavom (Kanada jenajve}i svjetski proizvo|a~ hidroenergije - u 2001. godini jeproizvedeno 332 TWh), a zapadna s meksi~kim elektroenerget-skim sustavom. Tijekom 2001. godine ukupna proizvodnja6.000 proizvodnih agregata iznosila je 3.946 TWh (ukupnasvjetska proizvodnja elektri~ne energije je iznosila 15.569TWh).

Moè se zaklju~iti da postoji velika sigurnost opskrbe po-tro{a~a u SAD s aspekta izgra|enosti proizvodnih kapaciteta ivelika marginalna rezerva u svim interkonekcijama, proma-trano u cijelosti. Time je dojmljiviji podatak da je poslije po-jave kalifornijske krize posljednje tri godine u SAD-upove}ana snaga proizvodnih kapaciteta za 105.016 MW, od~ega na Zapadu 32.351 MW, u Texasu 9.353 MW i na Istoku63.312 MW.

Ovako veliki porast izgradnje proizvodnih kapaciteta nije pratilaodgovaraju}a izgradnja prijenosne mreè. Prijenosna mreà na-pona od 65 do 765 kV je ukupne duljine od pribli`no 810.000kilometara i nije dovoljno izgra|ena za sada{nje mogu}nostirazmjene elektri~ne energije koja se javlja kao posljedicauvo|enja trì{nih na~ela i konkurencije u podru~ju proizvodnje iopskrbe, dok su djelatnosti prijenosa i disribucije monopolne iregulirane. Stoga veliki dio prijenosne mreè radi s maksimal-nim prijenosnim kapacitetima, zagu{enjima i sa smanjenom si-gurnosti.

Prosje~na cijena za sve dràve SAD-a (bez poreza) elektri~neenergije u 2002. godini iznosila je 6,9 c$/kWh, (ku}anstvo 8,3c$/kWh - prosje~na mjese~na potro{nja po ku}anstvu 877 kWh,prosje~ni ukupni mjese~ni tro{ak ku}anstva za elektri~nu ener-giju 75,57$,- komercijalni potro{a~i 7,5 c$/kWh, industrija 4,6c$/kWh i transport 7,4 c$/kWh). Prisutna je velika razlika cijeneelektri~ne energije me|u pojedinim dràvama, {to stvaramogu}nosti za trgovinu me|u pojedinim sudionicima EES-a.

Od navedene prosje~ne cijene, proizvodnji je pripalo 4,3c$/kWh, dok je mreàrina prijenosne mreè iznosila 0,6c$/kWh, a distribucijske mreè 2,0 c$/kWh. Uo~ljiva je niskacijena elektri~ne energije u odnosu na cijene u europskim zem-ljama, a osobito niska naknada za mreàrinu koja je i dvaput niàu odnosu na onu u pojedinim europskim zemljama. Iz te ~inje-nice proizlazi i jedan dio odgovora o nedovoljnoj izgra|enostiprijenosne i distribucijske mreè.

Upravljanje elektroenergetskim sustavom obavlja se iz pribli`no100 upravlja~kih centara u kojima postoji najsuvremenija opre-ma za nadzor, upravljanje i planiranje rada. Zbog povijesnog na-slije|a, koje je vezano za vlasni~ku i organizacijsku strukturuelektroprivrednih kompanija (295 kompanija imaju djelatnostproizvodnje, prijenosa i distribucije, 89 kompanija imaju dje-latnost proizvodnje i prijenosa, 139 kompanija imaju djelatnostprijenosa i distribucije, 453 kompanija imaju djelatnost proiz-vodnje i distribucije, 1930 kompanija imaju samo djelatnostproizvodnje, 34 kompanije imaju samo djelatnost prijenosa i2128 je ~istih distribucijskih kompanija), njihovu organizaciju iuvo|enje trì{ta, za upravljanje prijenosnim mreàma i koordi-


pouke za velike

NAJVE]I RASPAD EES-a U POVIJESTI SAD-a IZAZVAO JE POREME]AJ CJELOKUPNOG @IVOTA NA PODRU^JU OSAMDR@AVA SAD (MICHIGAN, OHIO, GRAD NEW YORK, SJEVERNI NEW JERSEY, MASSACHUSETTS I CONNECTICUT, DIOVERMONTA I PENNSYLVANIA) I DVIJE PROVINCIJE U KANADI (ONTARIO I QUEBEC)

U SUVREMENOM dru{tvu ~ije normalno funkcioniranje ovi-si o stalnom napajanju elektri~nom energijom, kvarovi uelektroenergetskom sustavu koji izazivaju prekid u opskrbielektri~nom energijom odre|enog dijela kupaca, redovitodovode do ozbiljnih poreme}aja javnog ìvota, a ~esto uz-rokuju i izravne ekonomske posljedice zbog neisporukeelektri~ne energije gospodarstvu. Stoga je jedna od osnov-nih zna~ajki pojedinog EES-a stupanj sigurnosti opskrbena svim razinama.

KAKO POSTI]I I ODR@ATISIGURNOST EES-a?

Sigurnost EES-a je, uz ekonomi~nost, klju~na komponentanjegova rada, a moè se promatrati odvojeno u segmentu:

- proizvodnje: osiguranje potrebne snage i energije za pod-mirenje potro{nje,

- prijenosa: sigurnost prijenosa elektri~ne energije od elek-trana do potro{a~a i stabilnost rada sustava,

- distribucije: sigurnost rada distribucijske mreè, odnosnoopskrbe kupaca na lokalnoj razini.

Prva dva segmenta, osobito u kriti~nim odnosno havarij-skim okolnostima, nu`no je u ve}ini slu~ajeva promatratijedinstveno. Pri tomu operator sustava ima klju~nu ulogu uodràvanju potrebne razine sigurnosti rada EES-a, koordini-raju}i fizi~ko upravljanje proizvodnim objektima i prijeno-snom mreòm.

Sigurnost rada elektroenergetskog sustava se moè defini-rati kao sposobnost sustava da:

1. osigura normalan rad,2. ograni~i broj kvarova te izbjegne ozbiljne kvarove i3. ograni~i posljedice ozbiljnih kvarova kad se oni dogode.

Op}a razina sigurnosti EES-a se pove}ava zahvaljuju}i teh-ni~kom napretku. Me|utim, ostaje i dalje rizik od pore-me}aja i raspada zbog:

- pove}anja proizvodnih i prijenosnih postrojenja i njihovegeografske koncentracije,

- isprepletenosti mnogobrojnih faktora u pogonu,

- funkcioniranja prijenosne mreè s maksimalnim kapacite-tima,

- razvoja novih oblika trì{ta,

- ostalih strukturno-organizacijskih i tehnolo{kih promjenau elektroenergetskom sektoru.

Da bi se zajam~ila traèna razina sigurnosti nu`ne za radelektroenergetskog sustava, potrebno je uzeti u obzir sve~imbenike koji utje~u na sigurnost, kao {to su:

- struktura elektroenergetskog sustava,

- radna obilje`ja komponenata elektroenergetskog sustava,

- radna obilje`ja sredstava za upravljanje elektroenerget-skim sustavom,

- prihva}ena pravila kori{tenja (eksploatacije) elektroener-getskog sustava,

- ljudski ~imbenici (obu~enost, upravljanje i odràvanje),

- povratne informacije i kontrola.

POREME]AJI SUSTAVA

Poreme}aji u normalnom pogonu EES-a posljedi~no do-vode sustav u neredovita stanja, koja se (osim redovitog -"normalnog" stanja) mogu klasificirati na sljede}i na~in:

a) poreme}eno stanje

b) predhavarijsko stanje

c) havarijsko stanje, odnosno raspad ve}eg dijela ili ci-jelog EES-a (Blackout).

Prijelaz iz jednog stanja u drugo posljedica je zavisnih inezavisnih doga|aja u EES-u koji op}enito mogu bitiispadi elemenata EES-a (elektrane, agregati, trafostani-ce, transformatori, vodovi...) nastali zbog:

- vanjskog kvara,- preoptere}enja,- izvanrednih uvjeta (ratna razaranja, teroristi~ki napadi,ekstremni vremenski uvjeti, zakazivanje za{tite i sli~no) i- ljudskih pogre{aka u odràvanju i eksploataciji (prim-jerice, pogre{ni manevri).

Nastajanje velikih poreme}aja redovito je obiljeèno snekoliko tipi~nih faza funkcioniranja EES-a povezanih sa~etiri fenomena (nezavisno o njihovom incijalnom uzro-ku) koji mogu biti multiplicirani, a nadovezuju se ili na-slanjaju jedan na drugi. To su:

- kaskadno preoptere}enje elemenata prijenosne mreè,

- pad frekvencije,

- pad (slom) napona,

- gubitak sinkronizma.

Prvenstveni je zadatak plana za{tite elektroenergetskogsustava od poreme}aja izrada mjera koje sprje~avaju{irenje kvara i skra}uju vremensko trajanje zastoja. Zasprje~avanje {irenja kvara u elektroenergetskom sustavuprimjenjuju se mjere kako slijedi.

1. Mjere protiv poreme}aja frekvencije:

- primarna i sekundarna regulacija frekvencije (elektrane) i

- podfrekventna za{tita (transformatori ili izvodi distri-bucijske mreè).

2. Mjere protiv naponskih poreme}aja:

- primarna i sekundarna regulacija napona (elektrane,regulacijski transformatori, kompenzacijski ure|aji),

- automatska blokada rada regulacijskih sklopki na tran-sformatorima i

- izvanredne operativne mjere.

3. Mjere protiv oscilacija EES-a:

- stabilizatori u elektranama.

4. Mjere protiv gubitka sinkronizacije:

- ude{enje vremena prorade za{tite s obzirom na zahtje-ve o~uvanja dinami~ke stabilnosti tijekom kratkih spoje-va i ostalih ve}ih poreme}aja u mreì.

5. Mjere protiv preoptere}enja:

- ude{enje za{tite od preoptere}enja i

- preventivne dispe~erske mjere.

naciju svih sudionika su organizirani nezavisni operatori sustava(Independent System Operator - ISO) ~iju upravlja~ku strukturuprema odre|enom klju~u ~ine svi sudionici.

Dakako, za ISO model se op}enito moè re}i da je primjeren iprikladan za SAD, jer se osigurava brà deregulacija i uvo|enjetrì{ta u elektroenergetski sektor. Osobito kad se trì{te elek-tri~ne energije uspostavlja na podru~ju gdje postoji tako mnogorazli~itih sudionika i vlasnika prijenosne mreè, a formalno bitrebalo osiguravati i ve}u razinu sigurnosti ulazaka novih sudio-nika na trì{tu elektri~ne energije upravo u po~etnoj fazi njihovaformiranja. Me|utim, ve} godinama se poku{ava integrirati pri-jenosne kompanije koje bi funkcionirale kao operatori prijeno-snog sustava (Transmission System Operator - TSO) na svompodru~ju, odnosno nastoji se okrupniti prijenosne kompanijekoje bi obavljale djelatnost prijenosa elektri~ne energije ivo|enja sustava na {irem zemljopisnom podru~ju. Glavnu pre-preku sporog odvijanja ovog procesa ~ini vlasni~ka rascjepka-nost prijenosne mreè.

VELIKI RASPADI U SADPosljednji raspad o kojemu pi{emo je najve}i u povijestiSAD-a. Me|utim, i u pro{losti je bilo velikih raspada poputonih:

- 9. studenog 1965. godine (zahvatio je dràve New York, Con-necticut, Massaschusetts, 30 milijuna stanovnika, 20.000 MWpotro{nje i trajao 13 sati),

- 13. srpnja 1977. godine (zahvatio je grad New York, 9 milijunastanovnika, 6.000 MW potro{nje i trajao 26 sati),

- 2. srpnja 1996. godine (zahvatio je dijelove dràva zapadneinterkonekcije, 2 milijuna stanovnika, 11.850 MW potro{nje itrajao sedam sati),

- 10. kolovoza 1996. godine (zahvatio je dijelove dràva zapad-ne interkonekcije, 7.5 milijuna stanovnika, 28.000 MW po-tro{nje i trajao devet sati),

KRONOLOGIJA DOGA\AJA PRIGODOMRASPADA 14. KOLOVOZA 2003.

GODINEPremda se slu`beno navodi da se raspad dogodio u 16.11 satipo lokalnom isto~nom vremenu, poreme}aj koji je doveo donjega zapo~eo je mnogo prije. Zajedni~ka komisija, koju suosnovale Vlade SAD i Kanade, drugi dan nakon raspada utvrdilaje da su se doga|aji odvijali sljede}im redoslijedom (donosimoskra}enu i pojednostavljenu kronologiju):

• u 14:00 sati u kompaniji First Energy u dràvi Ohio ispao je izpogona jedan blok TE na ugljen od 680 MW,

• u 15:06, 15:32 i 15:41 ispali su redom tri dalekovoda 345 kVu prijenosnoj mreì dràve Ohio zbog preoptere}enja (ve} prijesu dva DV-a jednakog napona bila isklju~ena zbog planiranogodràvanja). Ovdje treba napomenuti da se 30 posto snage kojase prenosi iz elektrana Kanade i {alje prema gradu New Yorktranzitira preko prijenosne mreè dràva Michigan, Ohio iPennsylvania.

• u 15:46 ispao je jo{ jedan DV 345 kV u prijenosnoj mreìOhio, a u 16:06 je uklju~en u pogon DV koji je ispao u 15:41.Ovi ispadi su uzrokovali da se sustav u 16:08 po~eo njihati

(predhavarijsko stanje) na potezu Canada-Michi-gan-Ohio-Pennsylvania (velika razlika kutova me|u ~vori{timaprijenosne mreè i pove}anje impendacije u prijenosnoj mreìzbog ispada DV-a, smanjenje stabilnosti),

• u 16:10 zbog njihanja i djelovanja za{tite ispala je jo{ jednaTE na ugljen i dva DV 345 kV u dràvi Michigan, {to je jo{ vi{epogor{alo stanje,

• u 16:11 zbog njihanja snage u sustavu i gubitka stabilnostiispali su iz pogona jedna TE na ugljen i jedna NE, te jo{ dvaDV-a 345 kV u dràvi Ohio i jedna NE u blizini New Yorka,

• u 16:12 su ispali iz pogona jedna NE u provinciji Ontario (Ka-nada) i dvije NE u Rochesteru (New York),

• u 16:15 ispao je i automatski se uklju~io jedan DV 345 kV,Ohio,

• u 16:16 ispala je iz pogona NE u Forked River, New Jersey.

• u 16:17 ispala je iz pogona NE u blizini Detroita, Michigan.Od 16:17-16:21 ispali su svi DV u dràvi Michigan,

• u 16:25 ispala je jo{ jedna NE u blizini New Yorka te je do{lodo potpunog raspada sustava koji je zahvatio podru~je SAD-a iKanade, {to je prikazano na slici 3.

STANJE NAKON RASPADAStanje nakon najve}eg raspada EES-a u povijesti SAD-a pore-metilo je cjelokupni ìvot na podru~ju zahva}enim raspadom,osam dràva SAD (Michigan,Ohio, grad New York, sjeverni NewJersey, Massachusetts i Connecticut, dio Vermonta i Pennsylva-nia) i dvije provincije u Kanadi (Ontario i Quebec).

Osnovna obilje`ja ovog raspada bila su:

- 50 milijuna stanovnika ostalo je bez napajanja elektri~nomenergijom i sre}a je {to se to dogodilo tijekom dana, za vrijemetrajanja radnog vremena, tako da je bilo vremena da se pripremepolicija, vatrogasci, civilna za{tita i komunalne slu`be,

- 61.800 MW prekinuto je napajanje kupaca elektri~nom ener-gijom,

- iz pogona je ispalo 22 agregata u NE i jo{ 76 agregata u kon-vencionalnim TE i HE,

- zatvoreno je 10 najva`nijih aerodroma i otkazano pribli`no 700letova,

- 350.000 gra|ana ostalo je u podzemnim èljeznicama u graduNew Yorku od ~ega je 19 èljezni~kih kompozicija ostalo u tu-nelima ispod razine mora.

KOREKTNO IZVJE[TAVANJE NOVINARAVELIKA POMO] LJUDIMA

Nakon {to je do{lo do potpunog raspada EES-a, novinari svihmedija su bili prvi koji su slali korektne informacije o raspadu,pri ~emu izdvajamo pojedine od njih:

- molbu upu}enu svim kupcima za razumjevanje,

- da }e dio kupaca jo{ uvijek povremeno ostajati bez elektri~neenergije zbog ograni~enja u dostupnosti proizvodnje,

- da se svi elektroenergetski sustavi pogo|eni poreme}ajem uisto~noj interkonekciji ponovno uspostavljaju i da }e skorosvim kupcima biti omogu}ena normalna usluga,

- da povremeni nestanak elektri~ne energije nije znak pada su-stava, ve} samo pokazatelj da sustav ispravno funkcionira,

- da se manjak proizvodnje dijeli me|u kupcima, dok proizvodnikapaciteti ne postanu dovoljni za zadovoljavanje svih potreba,

- pohvalili su su izvanredan rad DTE-a, elektroenergetske tvrtkena podru~ju Detroita, i brzinu kojom su povezali svoj sustav na-kon raspada,

- stalno su zahvaljivali svima koji su sudjelovali u naporima zaponovnu uspostavu ovog jako sloènog sustava,

- da }e Sjevernoameri~ko vije}e za kontrolu pouzdanostiopskrbe elektri~nom energijom (NERC-North American Electric

Reliability Council) u suradnji s regionalnim odjelima i ~lanica-ma te koordinirano s vladinim agencijama, provesti iscrpnuistragu i objaviti rezultate {to je prije mogu}e,


Elektroenergetski sustav SAD

Cijena elektri~ne energije u ku}anstvima, 2001. godine u ameri~kim centima po kWh (Izvor I.E.A.)

- da Vije}e nastavlja s procjenom i analizom stanja, a daljnja iz-vje{}a slijede ~im se prikupi jo{ podataka,

- podaci koje objavljuju pokazuju slijed doga|aja za koje vjeru-jemo da su bitni za doga|aj, njegov uzrok i mjesto nastanka,

- premda su podaci pomalo nerazumljivi, uskoro }e ih objasnitite se nadaju da }e ih kupci uspjeti prepoznati,

- sa sigurno{}u se ustvrdilo da je poreme}aj zapo~eo u dràviOhio,

- da se trenuta~no poku{ava odrediti za{to do djelovanja nijedo{lo nakon isklju~enja prva tri prijenosna voda,

- da }e nakon istrage Vije}a svi rezultati biti objavljeni {to je pri-je mogu}e. Moli se za razumijevanje, budu}i da je prijedono{enja kona~nih zaklju~aka o uzroku raspada sustava po-trebno prikupiti veliku koli~inu dodatnih podataka i informacija,

- idu}ih dana se o~ekuje da }e Kongres, dràvne i lokalne vlastite brojne federalne agencije provesti i svoje vlastite istrage. Ti-jekom istrage, pruàt }e se daljnje informacije.

POLITIÂRI SE ME\USOBNOOPTU@IVALI, OPERATORI OBAVLJALI

SVOJ POSAONekoliko politi~ara s jedne i druge strane granice po~elo jeoptuìvati drugu stranu za uzroke raspada, dok predsjednik G.Bush nakon telefonskog razgovora s predsjednikom Kanade nijedao pravu dijagnozu raspada: nedovoljno izgra|ena prijenosnamreà koju treba {to prije modernizirati.

U svemu tomu, operatori sustava (ISO PJM, Midwest ISO, ope-ratori Hydro Quebec, Ontario IMO, ISO New England i ISO NewYork) imali su, u suradnji s ostalim sudionicima koji sudjelujuu uspostavi sustava, osnovni cilj da odrede prioritete za ponov-nu uspostavu kontrolnog podru~ja. To je podrazumijevalo slje-de}e:

- objavljivanje izvanrednog stanja kako bi se slu`beno obavije-stili svi sudionici u sustavu,

- aktiviranje plana djelovanja u izvanrednim okolnostima,

- izdavanje uputa svim operatorima niè razine (centri vo|enja -mre`ni centri prijenosne mreè, operatori distribucijskih mreà,operatori u elektranama),

- obavje{tavanje i dogovor s operatorima susjednih sustava,

- odre|ivanje osnovnih smjernica za djelovanje sa svrhom po-novne uspostave sustava,

- upu}ivanje radnih postupaka,

- aktiviranje postupaka za raspodjelu optere}enja kupaca u iz-vanrednim okolnostima,

- formiranje ekipa za hitne slu~ajeve,

- izvje{tavanje o doga|ajima i slu`bene objave.

Svi gore navedeni operatori i ostali sudionici imaju potanko raz-ra|ene postupke (Emergency code) za uspostavu sustava, {to jepodrazumijevalo:

- uspostavu pomo}u interkonekcijskih vodova prema susjednimEES-ima,

- uspostavu sustava kori{tenjem vlastitih elektrana koje semogu pokrenuti bez vanjskog napajanja.

Pri tomu su odre|eni prioriteti:

- uspostavljanje prijenosne mreè u {to ve}em opsegu,

- proslje|ivanje napona nuklearnim elektranama,

- po~etak napajanja kupaca u velikim gradovima.

Premda je u operativnim centrima zaposlen mali broj deùrnihoperatera (u ISO PJM samo petorica upravljaju sa 60.000 MW,u centru Detroit, Michigan samo trojica upravljaju s 30.000MW...), zahvaljuju}i obu~enosti, najsuvremenijim sredstvima zaupravljanje i unaprijed pripremljenim i provjerenim pravilima iuputama - ve} do kraja dana bilo je uspostavljeno 48.600 MWoptere}enja kupaca, a preostali su dobili napajanje tijekomidu}ega dana - posljednji nakon 29 sati od pada sustava. Trebanapomenuti da su osim hidroelektrana u pogon prvo stavljenekonvencionalne TE, a nakon stroge provjere sigurnosti u pogonsu ulazile NE.

Jedno od osnovnih pitanja koje se postavljalo nakon raspadaje {to je bilo s planom za{tite od velikih poreme}aja radaEES-a (raspada). Plan za{tite od izvanrednih doga|aja u cije-lokupnom sustavu SAD je izvanredno pripremljen za sve okol-nosti u kojima otkazuje bilo koji klju~ni element lancaproizvodnja-prijenos-distribucija-potro{nja. Premda je plansastavljen od mjera koje uzimaju u obzir sve mogu}edoga|aje u sustavu te se ra~unalno testira u realnom vremenusvakodnevno i dugoro~no i za manje vjerojatne scenarije kva-rova, nije bio u mogu}nosti pokriti sve oblike kvarova opremeili ljudske pogre{ke. Stoga valja imati u vidu da nevezano okvaliteti tehni~kih, planerskih i operativnih aspekata koji defi-niraju razinu sigurnosti rada EES-a, vi{estruki kvarovi mogudovesti do potpunog ili djelomi~nog raspada sustava, {to seupravo dogodilo ovom prigodom. Zato je sada bila nu`na izra-da i testiranje plana za ponovnu uspostavu sustava nakon nje-govog poreme}aja ili raspada, s ciljem pravodobnog povratkana normalno stanje u pogo|enom podru~ju.

[TO JE TREBALO UÎNITIPrema autorovu gledanju, operatori na podru~ju gdje se dogo-dio raspad morali su ve} za vrijeme ranog poreme}aja (pore-me}aj u EES-u je kao i poàr - ako ga ne ugasite na po~etkubrzo se pro{iri i onda nastaju prave te{ko}e) izolirati podru~jeprijenosne mreè u dràvi Ohio (premda je to upitno s obziromda preko te mreè ide veliki tranzit iz Kanade prema New Yorku),brè reagirati na ispade dalekovoda i njihovo ponovno uk-lju~enje u pogon. S druge strane, ve} tada su morali nakonprovjere stabilnosti preraspodijeliti proizvodnju, suspendiratiugovorene transakcije, pove}ati proizvodnju elektrana u SAD ismanjiti proizvodnju elektrana u Kanadi, kako bi smanjili pojavuoscilacija i njihanja u mreì. Postavlja se pitanje koliko je bilorotiraju}e rezerve i raspoloìve brzostartaju}e rezerve na po-dru~ju SAD-a. Kada je ve} zapo~eo raspad prema domino efek-

tu malo toga se moglo u~initi od strane operatera napogo|enom podru~ju, gdje je tada njihova glavna pozornostbila da se taj domino efekt ne pro{iri na ostale dràve, i u tomese vrlo dobro uspjelo.

ZA KOLAPS SUSTAVA U SAD-u KRIVA JEPOLITIKA, A NE MANJAK SNAGE

(iz napisa objavljenih u The Economistu, TIME, US Today)

[to se zapravo dogodilo? Odgovorni ljudi u elektroenergetskomsektoru i regulatorna tijela prekopavaju gomile podataka,ra~unalnih zapisa i drugih dokaza kako bi ustanovili za{to se to-liko veliko podru~je na{lo u tami. To~an slijed doga|aja bit }epoznat tek nakoon odre|enog vremena, ali je svima jasno da jeglavni uzrok ovog raspada ameri~ki nepromi{ljen i polovi~anpristup procesu deregulacije energetskog sektora.

Tijekom posljednjeg desetlje}a reforma energetike bila jesna`no ispolitizirana, a posljedica je bizaran regulatorni sustavkoji je opsjednut opskrbom, a zanemaruje proizvodnju i prije-

nos. Osim toga, stupanj regulacije je ili previsok ili prenizak,zbog ~ega se odbijaju prijeko potrebne investicije. Zato jeameri~ka mreà iznimno slaba i osjetljiva - ne samo na ovakveincidente ve} i na mogu}e terororisti~ke napade. Ako se hitnone poduzmu konkretne mjere, sli~an scenarij moè se ponovi-ti.

Bushova administracija i Kongres moraju preispitati na~in nakoji se upravlja energetskim sektorom. Bilo bi korisno da seugledaju na druge zemlje, poput pojedinih europskih zemalja,koje su uspje{no pro{le proces liberalizacije elektroenerget-skog trì{ta. S druge strane, odre|eni energetski reformatori usvijetu mogu se pobrinuti da ne ponove ameri~ku skupu po-gre{ku.

Jedan od problema ameri~kog pristupa je oslanjanje naopskrbu, a ne na to kako }e energija do}i do kupaca. Jedanprimjer za to je energetska strategija Bijele ku}e koja spominjeenergetsku krizu kako bi opravdala naftna bu{enja na Aljasci ipoticaje za iskori{tavanje ugljena, plina i nuklearne energije.Razli~iti zakoni, koji prolaze u Zastupni~kom domu i Senatu, suprojekti kojima se ulaguje onim izbornim jedinicama koje podu-piru ve}inu. U biti, energetska kriza je izmi{ljena: nafte, ugljena iplina ima dovoljno, a jednako tako i proizvodnih kapaciteta. Nibu{enje na Aljasci, ni postavljanje vjetroelektrana {irom Sred-njeg zapada ne bi sprije~ili ono {to se dogodilo sredinom kolo-voza.

Takozvana deregulacija energetskog sektora pove}ala je protoksnage kroz mreù, ali nije dala nikakav poticaj investitorima daje unaprijede. Put ka boljem nije, kao {to neki politi~ari pre-dlaù, dràvno uplitanje ili preuzimanje mreè. Umjesto toga,Kongres treba oja~ati Federalni energetski regulacijski odbor


pouke za velike

Podru~je zahva}eno raspadom

Panorama New Yorka bez elektri~ne energije

Vra}anje s posla kada u New Yorku nema elektri~ne ener-gije

(FERC) i uspostaviti obvezne standarde pouzdanosti mreè, aulaganja ostaviti privatnom sektoru. Da bi se to postiglo, trebara{~istiti kontradiktorne dràvne i savezne zakone i definirati ja-sna pravila za ulaga~e, koja }e ih potaknuti da financiraju unap-rje|enje mreè.

DEREGULACIJA NE ZNAÎ ODSUSTVOREGULACIJE

Jo{ jedna poruka koju su Amerikanci primili s druge straneAtlantika je da ne dopuste neliberalnim glasovima i zadrtim mo-nopolistima da iskoriste redukcije elektri~ne energije kako biusporili reformu trì{ta. Sli~ni lobiji su na ra~un zamra~enja uKaliforniji i kolapsa Enrona napadali proces deregulacije. Europ-ska iskustva s liberalizacijom elektroenergetskog trì{ta i ub-rzanjem reformi tijekom posljednjih godina pokazuju da su takviargumenti neutemeljeni. Ispravno provedena deragulacija znat-no je bolje rje{enje od monopola dràvne kontrole. Treba napo-menuti da ameri~ka elektroenergetska industrija od godi{njihprihoda izdvaja samo pola posto na istraìvanje i razvoj. S tak-vom razinom inovacija, nije ni ~udo da je sustav nepouzdan,staromodan i preoptere}en. Europska iskustva pokazuju i to daderegulacija ne zna~i odsustvo regulacije. Jednako tako, regula-tor ne bi smio proizvoljno donositi privatne odluke (kalifornijskiregulatori su zamrznuli maloprodajne cijene, dok su javneslu`be pla}ale proizvoljne veleprodajne cijene i sklapale ter-minske ugovore) ili zanemarivati nadzorne du`nosti (FERCnaàlost nije uspio u slu~aju Enrona). Nije lako posti}i pravuravnoteù, ali nije ni nemogu}e: europski pristup doveo je dosmanjenja cijena, pove}anja izbora i sigurnosti opskrbe. Prije-laz na konkurentsko trì{te stvara potrebu za ve}om, bri`ljivoodre|enom ulogom regulatora.

Pouka koju bi Amerikanci trebali izvu}i iz ovog incidenta jemo`da i najva`nija u cijeloj pri~i. Najve}i nedostatak sada{njegsustava je njegova kontroliraju}a struktura stvorena u vrijemekad je snaga i{la samo u smjeru od golemih elektrana do uda-ljenih kupaca. Prava je pouka da se oja~a sada{nja slaba mreàkoja mora biti pouzdana mreà budu}nosti.

Redukcije elektri~ne energije ~esta su pojava u siroma{nimzemljama. Ali ~injenica da se to moè dogoditi i ve}ini bogatihzemalja, {to svjedo~e doga|aji u Americi, izazvali su mje{avinuosje}aja zadovoljstva, {to nije korektno zbog tu|e nesre}e, alise moè opravdati zbog iritiraju}ih tvrdnji velikih da se to njimane moè dogoditi. I dogodilo se i velikom SAD-u. Stoga jeva`no da regulatori poti~u ulaganja u proizvodne, ali i prijeno-sne kapacitete, {to je izostalo u Americi.

Marko Lovri}(Nakon {to je pripremljen ovaj prilog dogodio se jo{ jedan velikiraspad sustava na isto~noj obali SAD, zbog o{te}enja nastalih uuraganu Izabell. O tomu nakon objave podataka.)

POLITIÂRI O RASPADUSmatraju}i zanimljivom raspravu, koja je uslijedila nakonovog raspada, na politi~koj razini Amerike, za ~itatelje HEPVjesnika donosimo prijevod priloga CNN-a od 18. kolovoza2003. godine.

- Du`nosnici su se posvetili otkrivanju uzroka pro{lotjednog

raspada koje je zahvatilo osam dràva SAD i Kanadu te pro-

nalaènju na~ina za sprje~avanje takvih incidenata u

budu}nosti.

Unato~ brojnim poticajima da se unaprijedi ameri~ko-ka-

nadska elektroenergetska mreà i odrede obvezni i primjen-

ljivi standardi za tvrtke koje upravljaju sustavom, demokrati i

republikanci se nikako nisu mogli sloìti kako }e provesti

plan u djelo.

Na po~etku istrage koja }e prema o~ekivanjima dugo potra-

jati, energetska nadzorna grupa, odnosno Sjevernoameri~ko

vije}e za kontrolu pouzdanosti opskrbe elektri~nom energi-

jom, izdalo je informaciju o tri elektri~na voda pokraj Cleve-

landa, Ohio, na kojima se dogodio kvar prije lan~anog

raspada u ~etvrtak nave~er. U izjavi stoji kako zasad nije poz-

nato je li to pravi uzrok pada sustava. First Energy Corp.,

elektroenergetska tvrtka koja opskrbljuje elektri~nom energi-

jom 1.4 milijuna kupaca u Ohiu, u subotu je izdala

priop}enje o kvaru na nekoliko vodova, nakon ~ega nije

do{lo do uklju~enja alarmnog sustava.

Predsjednik NERC-a Michehl Gent izjavio je kako je mreà

trebala izolirati podru~je Clevelanda. Na CBS-ovu "Face the

Nation" izjavio je sljede}e: "Skupili smo tisu}e i tisu}e zapi-

sa, pribli`no sto tisu}a. Sada ih razvrstavamo i stavljamo u

kronolo{ki slijed te poku{avamo izvu}i odre|eni smisao.

Prona}i }emo uzrok problema."

Podru~jima koja su ostala bez elektri~ne energije ponovno je

zapo~ela uredna isporuka do nedjelje, premda u pojedinim

slu~ajevima proizvodnja nije dostigla normalan kapacitet.

Du`nosnici u Michiganu i Ohiu zamolili su gra|ane da nasta-

ve s prokuhavanjem vode za pi}e zbog mogu}eg zaga|enja

vodovoda, nastalog kao posljedica nestanka elektri~ne ener-

gije.

"Mi smo sto posto na usluzi, premda proizvodnja jo{ nije na

toj razini", izjavio je guverner Michigana Jennifer Granholm,

na CNN-ovoj emisiji Late Edition With Wolf Blitzer te dodala:

"Svatko moè pritisnuti prekida~ i upaliti svjetla". Nakon {to

se 60 posto njene dràve na{lo u mraku, ona tvrdi da je sada

va`no saznati pravi uzrok i pobrinuti se da se ni{ta sli~no ne

ponovi.

"Saznati pravi uzrok" fraza je koju su iskoristili mnogi du`no-

snici dok se vodila rasprava o pro{lotjednim doga|ajima.

Ameri~ki ministar energetike, Spencer Abraham, dogovorio

je za ovaj tjedan sastanak sa svojim kanadskim kolegom

Herbom Dhaliwalom, kako bi zajedni~kim naporima do{li do

odre|enih odgovora. Abraham je izjavio da }e poslati timove

kako bi se provela terenska istraìvanja pravih uzroka raspa-

da. Istraìtelji moraju skupiti informacije i obaviti razgovore u

elektroenergetskim tvrtkama, nezavisnim operatorima susta-

va i NERC-u. Abraham je zamolio sve strane da sa~uvaju do-

kumentaciju i podatke kako bi se mogli iscrpno pregledati.

Abraham, Granholm i ostali su spremno prihvatili izjavu

NERC-a o prijenosnim vodovima u Ohiu. Granholm izjavlju-

je: "Potrebni su nam poticaji za ulaganje u prijenosnu mreù.

Ulaganja su prijeko potrebna. U mnogim podru~jima je po-

trebno i pove}anje kapaciteta."

Abraham se slaè s ovom izjavom. Na Fox News Sunday iz-

javio je: "Bez obzira je li uzrok problema samo u na~inu

upravljanja prijenosnom mreòm, potrebno nam je vi{e pri-

jenosnih kapaciteta."

Bushova administracija je poduprla sveobuhvatni zakon o

energiji preko povjerenstva u Senatu. Ova mjera dio je pred-

sjednikovog plana od 105 to~aka, predstavljenog 2001. go-

dine. Abraham je izjavio: "Devedeset i pet od 105 navedenih

to~aka spadaju u nadle`nost izvr{ne vlasti i mi smo ih

primjenjivali. Napravili smo svoj dio posla na izvr{noj razi-

ni. Sad je na redu Kongres." Vo|e demokrata smatraju da

je za razmatranje zakona potrebno odre|eno vrijeme, a

energetski problemi se moraju rje{avati sada. Zastupnik iz

Michigana, John Dingell smatra da se kriti~no stanje treba

rje{avati odmah, a teè stvari ostaviti za kasnije. Dingell,

ugledni ~lan Demokratske stranke i ~lan Odbora za energiju

i trgovinu, smatra da podmorske bu{otine, bu{enje na

Arktiku i alternativni izvori energije trebaju pri~ekati te da je

sada potreban zakon koji }e oja~ati NERC. Vije}e za kontro-

lu pouzdanosti opskrbe osnovano je 1965., nakon Velikog

sjevernoisto~nog zamra~enja, sa svrhom da se stvori su-

stav koji }e sprije~iti takve incidente. Dingell je na Fox

News Sunday izjavio sljede}e: "Moèmo poduprijeri Bu-

shovu inteligentnu politiku, ali ne moèmo poduprijeti poli-

tiku koja je bespotrebno iskomplicirana." Abrahamovo je

mi{ljenje da je to velika pogre{ka, te da èle sveoubuhva-

tan zakon, a ne "narezanu salamu".

DeLay okrivljuje demokrate, tvrtke, ekologe.

Premda je Abraham izjavio da administracija ne}e upirati

prstom ni u koga, Tom DeLay, teksa{ki republikanac i vo|a

ve}ine u zastupni~kom domu Kongresa jasno okrivljuje de-

mokrate u Kongresu i Senatu, elektroenergetske tvrtke i tzv.

BANANA-(Build Absolutely Nothing Anywhere Near

Anything) ekolo{ke aktiviste (koji su protiv gradnje bilo ~ega

i bilo gdje), jer su oni sprje~avali razvoj elektroenergetskog

sustava zemlje. U emisiji Fox News Sunday, DeLay je rekao

da Predsjednik i republikanci ve} godinama poku{avaju lju-

dima otvoriti o~i. "Zakon koji je pro{ao u Kongresu je ono {to

nam treba. Trebamo nove kapacitete, ljude za izgradnju no-

vih elektrana, prijenosne vodove koji se mogu povezati na

razini cijele zemlje, a ne samo regionalno, tako da se mogu

dobro za{tititi." Njegovo je mi{ljenje da elektroenergetske

tvrtke ne èle otvaranje mreè zbog pojave konkurencije.

"Potreban nam je me|udràvni, savezni sustav. Ako smo

mogli izgraditi savezni sustav auto-cesta, sigurno moèmo

izgraditi i savezni prijenosni sustav, tako da elektri~nu ener-

giju dobiju oni kojima je potrebna."

Guverner Novog Meksika Bill Richardson, demokrat koji je

tijekom Clintonove administracije bio ministar energetike,

slaè se s republikancima da je potrebno rje{avanje proble-

ma navedenih u Bushovom zakonu o energiji, ali smatra da

nije pravo vrijeme za djelovanje. "Najve}a smo svjetska su-

persila, a elektroenergetska mreà nam je na razini zemalja

Tre}eg svijeta!" Premda pomalo pretjeruje, ~injenica je da

najbogatija zemlja na svijetu ipak treba bolju infrastrukturu.

U intervjuu za CBS je tako|er izjavio: "Kongres bi trebao iz-baciti kontroverzne odredbe - poticaje za iskori{tavanje nuk-learnog goriva i ugljena i bu{enje na Aljasci - i prihvatitiprijedlog jedinstvenog i samostalnog zakona o pouzdanostiopskrbe, ulagati u razvoj regionalne prijenosne mreè ipove}ati ulaganja u pojedine prijenosne vodove tako da sejasno odrede regulacijska pravila."

Iskori{tavanje zaliha nafte koje leè ispod priobalnog po-dru~ja u okviru Nacionalnog parka na sjeveroistoku Aljaskeklju~na je to~ka Bushovog energetskog plana. Ekolo{ki akti-visti se o{tro protive tim planovima, jer bi bu{enje ugroziloto mirno podru~je poznato po raznolikosti ìvotinjskih vrsta.

Demokratski zastupnik iz Massachusettsa, Ed Markey izjavioje na CNN-ovoj emisiji Late Edition da bi Bushov prijedlogzakona o energiji glatko pro{ao kroz Kongres, samo kad bise izbacio plan za bu{enje na Aljasci. Plan za bu{enje, nai-me, nema nikakve veze s problemom elektroenergetskemreè. Prema mi{ljenju Markeya, osnovni je problem "po-stojanje obvezuju}ih i nacionalnih standarda, koji }e osigu-rati da prijenosni sustav podnese protok elektri~neenergije." Markey je ina~e ~lan Povjerenstva za unutra{njusigurnost i Povjerenstva za energiju i trgovinu. "Planovi zabu{enja u netaknutim podru~jima Aljaske, nemaju nikakveveze s elektroenergetskom mreòm."


Podru~je grada New Yorka 20 sati prije raspada i sedamsati nakon raspada

HVAR U VATRI

HEP JE PRVI KROÎO NA U@ARENUZEMLJU I ZADNJI ]E S NJE OTI]IKADA se na dalmatinskim otocima krajem srpnja - u najtopli-

jem dijelu zemlje i u najtoplijem dijelu godine - dogodi poàr,

onda on ima snagu nesavladive buktinje koja sve pred sobom

pro`dire. Pa kada se na to posloì jo{ poneki oteàvaju}i uteg

kao {to je, primjerice, ki{a koja nije pala punih osam mjeseci

ili brojna polja ru`marina i lavande ~ija ulja hrane dugotrajnije

gorenje, onda se svi napori ~ovjeka da je obuzda i sva oprema

koja mu je u tu svrhu na raspolaganju ponekad doimaju be-

spomo}no spram razorne snage vatre. Ipak, ovih nekoliko ~i-

njenica nije nimalo razbistrilo crne oblake koji su se ovog ljeta

danima {irili nad Bra~om i Hvarom, posebice ovog potonjeg

koji uza se nosi epitet najsun~anijega i najturisti~kijega mjesta

na Jadranu. Jedino svjetlo, koje se u ovom mraku probija i

koje uvelike blaì na{u tugu zbog golemih {teta {to su ih otoci

pretrpjeli, je svjetlo HEP-a. U svakom smislu.

Jer, HEP je prvi kro~io na uàrenu zemlju i zadnji }e s nje oti}i.

JEDNOLI^NA OPO@ARENAPANORAMA

Prisjetimo se. Hvar je po~eo gorjeti u zadnjem tjednu srpnja.

Prva se vatra razbuktala nadomak Bogomolja i za kratko vrije-

me progutala kao od {ale dvadeset na{ih stupova. Radnici Po-

gona Hvar splitske Elektrodalmacije spojili su potro{a~e na

dalekovod iz pravca Su}urja i nakon samo nekoliko sati doveli

im napon. A onda su po~ela gorjeti podru~ja Selca, Brusja,

Grablja, uvala Jagodna, Lozna, Stiniva... podru~ja Jelse, pa

opet Bogomolje, pa na kraju i podru~je Su}urja. Ovo mjesto

sre}om nije pretrpjelo nikakvu energetsku nesta{icu, jer je do-

bijalo napajanje iz pravca makarskog Drvenika podmorskim

kabelom.

Mo`da i nije gorjelo tim redom, ali kada danas obilazite ova

hvarska mjesta panorama je svakoga od njih kao preslikana. Pa

kada su se svi ponadali da }e vatra u prvom tjednu kolovoza

potpuno utihnuti, izbila je nenadano opet sredinom mjeseca.

Rasplamsala se naglo iz izgorjele pra{ine i upravo je tada

uni{tila najve}u povr{inu otoka i pri~inila najve}e {tete na po-

dru~ju izme|u grada Hvara i Brusja. Iz vatre u vatru stupovi su

padali jedan za drugim, prvih sto, dvjesto, tristo ... prestali

smo ih brojiti. Dalekovodi i mreè niskoga napona nestajale su

u plamenu, kilometri vodi~a i godine truda, tisu}u izolatora,

tisu}u podupora, kilometri Al Fe uèta... Pregledom trasa

utvrdilo se da su pojedine dionice izgorjele ve} tre}i put po-

sljednjih nekoliko godina.

- Ali va`no je naglasiti i znati da elektri~na energija nije uzro~nikniti jednom poàru, nagla{avaju vrijedni hvarski radnici.

HVARSKI ELEKTRA[I UZ PRISTIGLUPOMO] BEZ PREDAHA I ODMORARADILI NEKOLIO DANA ZAREDOM

Samo dan-dva nakon prvih vatri Pogonu Hvar je pristigla

pomo}. Pogon Omi{ poslao je osmoro~lanu ekipu na ~elu s

rukovoditeljem radova Jozom Sori}em. Splitska Slu`ba za iz-

gradnju i usluge uputila je devet ljudi pod vodstvom Joke Voj-

kovi}a i Vinka Fistani}a, a doma}ini su imali na terenu

{esnaest ljudi predvo|enih Androm Tadi}em i Zoranom Hu-

lji}em. Angaìrane su i odmah se odazvale dvije kooperantske

tvrtke i to hvarska "Borova" u vlasni{tvu Magde i Vicka Ravli}a,

te "Korda" d.o.o. iz Ciste Velike, vlasni{tvo Ante Vu~ka.

Svi su ovi ljudi radili neprekidno od pet sati ujutro do deset

nave~er, bez predaha i odmora, nekolio dana zaredom, sve

dok potro{a~i nisu dobili napajanje.

-Odmah se po~elo kopati - kaù Andro Tadi}, Zoran Hulji},

Vido Stan~i}... I dakako, prvi ~ovjek Pogona, Ivo Udovi~i} - ru-kavicama smo vadili vru}e kamenje. Rupe su bile zagrijane dodubine od 1,5 metra i stup bi do temelja izgorio. To isto ka-menje smo hladili i vra}ali natrag kad bi stavili novi stup.

POHVALE HEP-u SA SVIH STRANAOrganizacija posla protekla je doista na visokoj razini, o ~emu

smo slu{ali s vi{e strana. U tomu su sudjelovali i ~lanovi

Uprave HEP-a, kao i direktor DP-a, a koji su dio svog godi{njeg

odmora proveli u svakodnevnim pripremama i dogovorima

kriznog stoèra o najùrnijim intervencijama. Sve pohvale na

adresu radnika HEP-a uputili su ìtelji, a kako smo informirani

izre~ene su i predsjedniku S. Mesi}u pri njegovu obilasku oto-

ka. Na àlost, dogodio nam se i jedan nesretni slu~aj u kojemu

je na{em radniku iz Pogona Omi{, Ivanu Toki}u , pukao opasa~

i on je pao sa stupa te slomio tri pr{ljena. Rekli su mi da ga je

samo nebo spasilo, jer je pao to~no u lavandu, a svugdje oko-

lo je goli kamenjar.

Dobra se organizacija potvrdila i brzom intervencijom helikop-

tera HV-a, koji su pomogli da Ivan ve} nakon 35 minuta bude u

splitskoj bolnici. Ivan se oporavlja dobro i ve} je na ku}noj

njezi. Mi mu, zajedno s kolegama iz Hvara, èlimo brz i

uspje{an oporavak.

NI TRAGA "FRI[KOJ ARJI"Danas u dru{tvu Hvarana obilazim poàri{ta. Ni traga fri{kojarji. Jo{ uvijek je zrak ispunjen te{kim zadahom paljevine.

Ispri~ali su mi da je mreà otoka danas sva radijalna, a da }e

uskoro nakon dovr{enja tehni~kih rje{enja zapo~eti kvalitetna

sanacija.

- Trebalo bi razmisliti o kabliranju pojedinih dalekovodnih dio-nica koje nam u svakom novom poàru iznova stradavaju. Imatrasa koje smo u cijelosti mijenjali ve} nekoliko puta, primjeri-ce onu od Staroga Grada do vidikovca Grablje ili DV Grablje -Brusje, koji je sada na drvenim stupovima i koji je ve} tri putaizgorio. Evo jo{ jednog primjera, dionicu Hvar - Dubovicasmo ~itavu kablirali. Ostala su samo~etiri stupa koja se od ce-ste spu{taju prema uvali. Sada su sva ~etiri izgorjela, a {to semoè re}i da je {teta stopostotna. To ukazuje na ~injenicu dabi na svim na{im otocima trebalo razmi{ljati o nu`nosti kabli-ranja odre|enih njihovih dijelova - zaklju~ili su moji sugovor-

nici.

A, mi ovog puta ne}emo ni{ta zaklju~iti. Umjesto zaklju~ka iz-

nijet }emo jednu zanimljivu primjedbu I. Udovi~i}a:

- Ovako brzom intervencijom na{ih radnika izbjegnuta je {tetakoja nastaje gubitkom turisti~kog ugleda, a koji se godinamagradi i stje~e.

I jo{ }emo dati prigodu ljudima izvan na{e tvrtke da iznesu

svoja vi|enja.

Vero~ka Garber

poàr

Uni{tena polja lavande i novi dalekovodi

28

U Selcima je

od ku}a gdje

je nekad bio

ìvot ostalo

zgari{te

Monteri Po-

gona Hvar s

kooperantima

podiì stup

Izgorjeli stu-

povi DV Grab-

lje-Brusje

Novi betonci

na trasiu DV

10 kV prema

TS Grablje


SR\AN KAÎ]-BARTULOVI], NAÊLNIKOP]INE SU]URAJ

- O tomu kako su se ljudi HEP-a ponijeli u vrijeme poàra jasam ve} uputio dopis va{em rukovodstvu, jer sam seosje}ao obveznim zahvaliti radnicima iz Starog Grada i oni-ma koji su im do{li pomo}i. To je bila izvanredno organizi-rana mala tvrtka od ~etrdeset ljudi... Moète u~iti, ali dokne vidite u praksi... Jer dok je prvi poàr jo{ gorio oni suve} obilazili trasu da vide ~ega treba koliko i odmah mije-njali stupove. Ve} me to ugodno iznenadilo. Znate, nama jeizgorena trasa jako duga, pribli`no 20 kilometara i stupovaje jako puno, tako da smo mislili kako }e onaj dio oko Jer-kovi}a biti barem mjesec dana bez struje. Po onoj vru}ini io~ajnom terenu oni su sanirali izgorenu trasu tako kvalitet-no i brzo da je to za svaku pohvalu.

ZORAN DOMANÎ], GRADONAÊLNIKGRADA HVARA

- U dopisu kojega sam va{oj tvrtki uputio, a tako|er u novi-nama i na Televiziji ja sam demantirao izjave vatrogasacagdje je govoreno da ni{ta nije funkcioniralo i rekao da je odsvih najbolje funkcionirao HEP, jer su predano radili neobaziraju}i se na radno vrijeme. Mislim da je njihova akcijanakon nastalih {teta bila iznimno brza i efikasna, pa i ovimputem izraàvam àljenje zbog nesre}e va{eg radnika kojije pao sa stupa. Tako|er imam informaciju da su gra|aniBrusja i Velog Grablja iskazali pohvale i zahvalnost svime{to su va{i ljudi napravili.

VICKO HALADI], GRADONAÊLNIKGRADA STARI GRAD

- Bio sam nazo~an u Selcima gdje su ku}e izgorjele i dokse poàr jo{ gasio va{i su radnici ve} raznosili stupove poterenu. Sutradan su Selca ve} dobila struju i mogu samore}i da je to bilo izvanredno - i brzo u~inkovito i to vrijedi za~itavo na{e podru~je. Tako|er sam vidio kako su se nekigra|ani samoinicijativno pridruìli HEP-u i pomogli im no-siti stupove, jer ljudi su osje}ali obvezu pomo}i i ublaìti tutragediju.

JOSIP JURI], VLASNIK RESTORANA"LEVANDA" I KUPAC HEP-a

- îni se da mene ~uva Elektrodalmacija i Bog, jer je domene ve} dva puta izgorila cila trasa, a moja ku}a je ostala.Posebno sam upamtio drugi poàr, onaj {to je po~eo pred

Velu Gospu. Taj je do{ao s druge strane brda, ali je opet iz-gorjelo sve {to su va{i ljudi nakon prvog poàra podigli.Mislio sam da sada struja ne}e do}i barem petnaest dana,ali ve} sutradan na starogradsku fe{tu Svetog Roka, sve jeprosjalo. Bilo je divota za vidit. Ovi dan ne more im nikorplatit. Ja sam radio u Po{ti dvadeset godina kao elektro-monter i znam da se nakon svake nepogode nikoga nigdine vidi, samo se ovi od letrike vidu.

REKLI SU...

SU[A POPILA AKUMULACIJU PERU]A

VODADOLJE-GRA\EVINEGORE

PREMDA pi{emo o razli~itim doga|ajima u na{im po-gonima, uobi~ajenim (poput remonta) ili ne ba{ sva-kodnevnim (poput modernizacija, revitalizacija...) ipaksmo ponekad u prigodi zabiljeìti ne{to iznimno, ono{to se doga|a jedanput u, recimo, deset godina. Ba{tako, jedanput u deset godina, barem do sada.

Nema dvojbe da to {to smo vidjeli u rujnu ove godinenije razveselilo nikoga u HEP-u. Podatak da se razinavode u akumulaciji Peru}a spustila na 334 m.n.m. nijenimalo ohrabruju}i za na{e planove proizvodnje kojetreba ostvariti do kraja ove godine. Naime, u odnosu namaksimalnu kotu od 365 m.n.m. ovaj pad razine vodeod trideset metara ne obe}ava ni{ta dobro u mjesecimakoji slijede. Sirovina nam je isparila, a dugi i hladni ka-

snojesenski i zimski dani tek nas o~ekuju tamo negdjeiz zasjede. Premda zdrav razum govori da se nemamo~emu radovati niti ~ime utje{iti pri pomisli namogu}nost redukcija, ipak, kada se na|ete naPeru}kom jezeru, razum se nakratko povla~i, a osje}ajiznimnog doìvljaja preplavi sva osjetila. I to u tolikojmjeri da sam ta dva sata, koliko sam se gliserom vozilapo cijelom jezeru i upijala dojmove, zaboravila da neg-dje u meni postoji i onaj elektroprivredni ìvac koji menikad ne napu{ta. Osim u ovakvim okolnostima, koje seotvore svakih deset godina.

AKUMULACIJA "U[LA USE"

- Prvi put je akumulacija Peru}a, koja se proteè preko

Koljanske i Ribari}ke kotline, bila negdje na ovoj razini

1984. godine, kada je pra`njena akumulacija radi

opse`nog remonta hidromehani~ke opreme. Sli~no se

ponovilo 1994. godine, pri sanaciji brane o{te}ene u

ratu godinu dana prije i evo sada ali ovoga puta bez asi-

stencije ~ovjeka, kaè Josip Macan, direktor HE Peru}a.

To {to ovoga puta ~ovjek nije imao nikakvog udjela u re-dukciji akumulacijskih rezervi i jest ono {to bi nas du-goro~no trebalo zabrinjavati. Jesu li ovi su{ni mjeseci,koji su ove godine eskalirali, iznimka ili najava dra-sti~nih promjena u klimi na{eg podneblja, koja }e najugu Europe, prema mi{ljenju pojedinih meteorolo{kihstru~njaka, sve vi{e nalikovati onoj u Sjevernoj Africi?

Ali, {to je tu je. O~ekivane padaline su izostale i krajemsvibnja zapo~elo je drasti~no spu{tanje razine vode s

novi krajobrazi

Razina vode u akumulacijskom jezeru Peru}a danas, a u normalnim okolnostima doseè do po{umljenog dijela

RAZINA VODE U AKUMULACIJSKOM JEZERU PERU]A SPUSTILA NA 334 M.N.M. [TO JE UODNOSU NA MAKSIMALNU KOTU OD 365 M.N.M. PAD RAZINE VODE OD PRIBLI@NO TRIDESETMETARA I NE OBE]AVA NI[TA DOBRO U MJESECIMA KOJI SLIJEDE

30

Manastir iz 15. stolje}a i automobil iz 21. stolje}a na{li su se, stjecajem okolnosti, na istom mjestu

353 m.n.m. na 334 m.n.m., koliko je bilo tog 17. rujnakada sam se, s kolegama Josipom Raosom i Tihomirom@upi}em provozala jezerom i tako se upisala u ne ba{dug popis onih kojima je to omogu}eno. O tomu {tosmo vidjeli svjedo~e fotografije, ali ti pojedina~niisje~ci vi|enog te{ko da vam mogu u potpunosti preni-jeti cjelinu ugo|aja {krtog jezera. Tim prije {to je rije~ ona{em najve}em umjetnom jezeru zbog kojega su pe-desetih godina pro{log stolje}a potopljena brojna na-selja Cetinske krajine i sadràja koji su bili njihovsastavni dio (most, elektrana, crkve-manastiri, {kole,po{te, groblja, mlinice, stupe ...).

Spu{tanjem jezera za trideset metara uobi~ajeni krajolikpretvara se u ne{to nevi|eno i ~udno. Kao da ste izsada{njeg vremena iznenada zaronili u pro{lo i suo~ilise s ostacima ìvota od prije pola stolje}a. Naru{iv{imir i ti{inu vodenog sna vozili smo se, nijemi izate~eni, uz obalu koja to vi{e nije i promatrali ostatkenaselja koja to vi{e nisu... Snimili smo manastir u koje-mu se vi{e nitko ne moli, most koji vi{e ni{ta i nikog nespaja i centralu ~ije se turbine vi{e ne okre}u. Zapravo,vidjeli smo i snimili ono {to se vi{e ne vidi i ne moèsnimiti. Barem ne tako ~esto. Ali, krenimo redom.

KAD NEMA "STRUJE" BAREM DA JE[ARANA

Prvi su nam je svoju tajnu razotkrili ostaci pravoslavno-ga manastira u zaseoku Dragovi}i. Prema podacima

na{eg poznatog arheologa Stipe Gunja~e datira iz 15.stolje}a i bio je vrlo zna~ajno vjersko sredi{te pravo-slavnoga ìvlja dalmatinskoga zale|a. Za njega je u bli-zini odre|ena druga, vi{a lokacija (tu se i danas nalazi),na koju je preneseno vanjsko klesano kamenje, a po-topljeni su tek ostaci crkvice, manastira i gospodarskezgrade.

To da izronjena obala nije dobro za HEP, dobro je zaokolno stanovni{tvo. Prema onoj dok nekom ne smrkne

drugom ne svane (nevolja je {to bi zbog nedostatka

vode svima moglo smrknuti) ribi~i iz okolnih sela vrlodobro su se prilagodili novonastalom krajobrazu. Pri-bliìli su se jezeru, naboli svoje {tapove i ... ~ekaju. Akako se ~ekanje prvenstveno na {arane moè oduljiti,oni komotniji podigli su i {atore. I tako na obali kojenema pristigli konkretni suvremeni sadràji poput auto-mobila, opreme za kampiranje, sjedalica, ru~nih hlad-njaka.... Ne èle}i im poremetiti idilu, rastjeratidragocjen ulov i onemogu}iti slastan zalogaj udaljava-mo se od obale i promatramo, poput Alise u zemlji

Nekada je ovo bio breùljak, a sada je sprud

31

Vukovi}a most vi{e nikog ne spaja

~udesa, jedan sad ve} nepostoje}i svijet koji niti pripa-da nama, niti mi njemu. Tu je drvo koje pod vodomuporno opstaje vi{e od ~etrdeset godina, a tu i tamoiza|u mu gole grane da udahnu zraka i ogriju se na sun-cu. Obilazimo blagi breùljak koji sada glumi otok ili teksprud s crnim panjevima i hrpama kamenja za koje jesad ve} te{ko odrediti podrijetlo i namjenu.

Na drugoj strani jezera jo{ jedno iznena|enje. Prednama se ukazuje dobro u{~uvan Vukovi}a most, a nièod njega na zavr{etku Garja~kog tjesnaca i ne{to za po-vijest HEP-a: ostaci male HE Garjak, izgra|ene nakonDrugog svjetskog rata za potrebe opskrbe Vrlike i ovogakraja elektri~nom energijom.

NEKA BUDE VODA

Ako se pitate otkud mi podaci o svemu tomu, priznajemda mi je u identifikaciji pomogao umirovljeni profesorzemljopisa sinjske gimnazije Velimir Borkovi}, koji je oovom kraju upravo napisao jednu interdisciplinarnuknjigu. Ali, o tom - potom.

Uz po{tovanje prema biv{em vremenu, koje prizivaju nje-govi ostaci koji su uskrsnuli su tu pred nama, uz svumogu}u nostalgiju za pitoresknim krajobrazom ovoga kra-ja i njegovim idili~nim ìvotom OVDJE i SADA molimo zaVODU. Jer, od nje sve po~inje, bez nje sve zavr{ava.

Marica @aneti} Malenica

Prema podacima iz bro{ure Akumulacija i hidroe-

lektrana Peru}a (Dalmatinske hidroelektrane, Split,1960.) sveukupna povr{ina obradivog i neobradi-vog zemlji{ta koja je u{la u sastav akumulacijskogjezera iznosi 19,210.725 ~etvornih metara, od togaje na obradivo zemlji{te (oranice, vrtovi, sjenoko{ei vinogradi) otpadalo 12,695.306 povr{ine, a neo-bradivo (pa{njaci, kamenjar, putovi, potoci, {ume iostalo) 6,515.419 ~etvornih metara. Izravno je po-topljeno: 175 stambenih zgrada, 199 gospodar-skih zgrada ({tale, sjenici, kukuru`njaci i sli~no),28 vodenica, mlinica i stupa, tri vjerska objekta(crkve - manastiri), tri groblja, dvije po{te, dvije{kole i jedan industrijski objekt - HE Garjak iliukupno 413 gra|evinskih objekata. Od trajnijihzemlji{nih kultura potopljeno je pribli`no 700.000~okota loze, 25.000 plodonosnih vo}aka te 10.000prostornih metara drvene mase - ogrjevnog i teh-ni~kog drva.

novi krajobrazi


SU[A POPILA AKUMULACIJU PERU]A

Ostaci iz povijesti HEP-a: mala HE Garjak koju su nazivali HE Vice Bujan prema poz-natom politi~aru iz razdoblja njene izgradnje

Ribi~ki {tapovi se mo`da i ne vide najbolje, ali tu su... i brojni su

Akumulacija Peru}a tijekom 2003. godine

Mlinica na Peru}i prije potapanja

UZ REKONSTRUKCIJE PROMETNICA

MUKE SE ZABORAVLJAJU- OSTAJE ZADOVOLJSTVOTIJEKOM ovoljetnih mjeseci zagreba~ki su elektra{i, kao iostali komunalci, imali pune ruke posla pri rekonstrukciji pro-metnica. Prije odlaska na usijani asfalt u potrazi za vrijednimekipama, razgovaramo o tomu s Markom [krobom, rukovodi-teljem Slu`be za izgradnju i usluge DP Elektra Zagreb i IvanomDev~i}em, rukovoditeljem Odjela gra|enja. Od njih doznaje-mo sve pojedinosti o elektra{kim radovima pri rekonstrukcijiKlai}eve ulice i Ulice Republike Austrije.

Kao i obi~no, elektra{i u takvim zahvatima dolaze na kraju na-kon {to ostali komunalci odrade svoj dio. Taj ve} uhodani re-

cept jam~i da im nitko ne}e potrgati njihove kabele. Ali,upravo zbog toga na{i elektra{i moraju hvatati rokove i nak-na|ivati ka{njenje drugih. Tako su se u radove zapo~ete 1.srpnja uklju~ili tek tri tjedna kasnije.

RADOVI U ULICI REPUBLIKE AUSTRIJE...

Do kraja kolovoza u Ulici Republike Austrije na trasi duga~koj3.300 metara postavili su 400 metara 30 kV kabela, 7.400metara 20 kV kabela i 5.100 metara niskonaponskih kabela. Uzvisokonaponske kabele postavili su 2.400 metara PHD cijevi skabelskim zdencima (za budu}e signalno upravlja~ke kabele),1.300 metara TK i 45 novih ku}nih priklju~nih ormara, zamije-nili su staru limenu TS 10(20) kV/04 kV (TS 135) novom (svegra|evinske i elektromonta`ne radove) te srednje i niskona-ponske razvode u TS 777. Recimo da su u montaì i oprema-nju nove TS 135 maksimalno bili angaìrani i radnici PogonaZagreb. Ukupna cijena svih elektra{kih radova iznosi 4,7 mili-juna kuna (bez PDV). Grad Zagreb pokriva 2,2 milijuna kuna(gra|evinski radovi), a HEP 2,5 milijuna kuna (materijal i elek-tromonta`ni radovi).

...U KLAI]EVOJ ULICI...

U Klai}evoj ulici poloèno je 1.000 metara 35 kV kabela,6.000 metara 20 kV kabela, 2.000 metara PHD cijevi i 3.000metara niskonaponskih kabela. Osim toga, postavljeno je1.500 metara kabela i 50 novih stupova javne rasvjete te 50ku}nih priklju~nih ormara (zamjena postoje}ih). Cijena ovihradova je 1,8 milijuna kuna, od ~ega na Grad Zagreb otpada

750.000 kuna, a na HEP 1,05 milijuna kuna. Tro{kove izmi-canja javne rasvjete, zbog novih parkirali{nih mjesta uKlai}evoj u visini od 525.000 kuna potpuno je pokrio Grad.

...KAJZERICI I RAVNICAMA - NA ÂK 40CELZIJEVACA

Uz ova dva velika gradili{ta, zagreba~ki elektra{i rade i na dvamanja. Jedno je na zagreba~koj Kajzerici otvoreno u prvoj po-lovici kolovoza, gdje tako|er rekonstruiraju visokonaponske(1.800 metara 20 kV kabela) i niskonaponske kabele (2.000metara) s 20 novih betonskih stupova, te postavljaju novu tra-fostanicu 10(20)/04 kV (2x630 kVA) i javnu rasvjetu. Drugo jena 11. Ravnicama, gdje izmije{taju postoje}u mreù iz korido-ra budu}e prometnice.

Na svim ovoljeto{njim poslovima, prema rije~ima mojih su-govornika, nije bilo ve}ih problema, a zahvaljuju}i iznimnomtrudu kabelaca, sve svoje obveze zavr{it }e na vrijeme unato~vrlo nepovoljnim vremenskim okolnostima, kada ih je prìlo~ak 40 Celzijevaca i kroni~nom nedostatku ljudi. Zbog ovih ra-dova svi su radnici imali skra}ene godi{nje odmore, a neki suod njih ostali i bez njih. Zbog manjka montera postoje}i sumorali potegnuti punom snagom i po cijele dane, kao i subo-tom, a ovdje su se prìli i poneku nedjelju. Na àlost, kako na-gla{ava Marko [krobo, nisu im u mogu}nosti platitiprekovremeni rad niti ih, zbog ograni~enih stimulacija, nagra-diti. Nemogu}nost stimuliranja kvalitetnih i vrijednih radnika,kako kaè, veliki je problem. Jedino {to su mogli u~initi za njih

jest osigurati im topli obrok na terenu. Ovom prigodom, M.[krobo ih èli sve pohvaliti za po`rtvovni rad u izvanrednim uv-jetima.

KAKO TO IZGLEDA IZBLIZA

Nakon obe}anja da }emo u sljede}em broju HEP Vjesnikacjelovito predstaviti Slu`bu za izgradnju i usluge, zapo~i-njem obilazak gradili{ta u dru{tvu Ivana Dev~i}a. Usijanje iina~e visoku temperaturu podiè i asfaltiranje Klai}eve, kojeje ju~er i danas upravo u tijeku. U Ulici Republike Austrije ra-dovi se tog 28. kolovoza, bliè kraju. Kod nove TS 135(2x1000 kVA) nalazimo dio kabelske ekipe poslovo|e ZlatkaBerglesa: Miru Benceti}a, VKV, Miru Ka{inca i Antuna [toka,KV, a danas su poja~ani i s Nikolom Divjakom. Ina~e, ovu ka-belsku ekipu, koja pokriva i radove u Klai}evoj ulici, ~ine jo{Franjo Horvatin, VKV, Josip Sinkovi}, KV, Ivica Kova~, VKV,Fihred Karavi}, KV i Ivan Pongrac, PKV.

Miroslav Miljkovi}, {ef ovog gradili{ta, kaè da su hendikepiranitime {to moraju ~ekati dovr{etak radova ostalih komunalaca.

Unato~ tomu, kao i iznimno te{kim uvjetima rada uspjevaju uh-

vatiti rokove. Nakon preliminarnog tehni~kog pregleda, 3. rujna

predvi|eno je otvaranje ove prometnice. Nagla{ava i zado-voljstvo montera zbog toplog obroka na terenu.

Miro Benceti}, VKV monter s 23 godine elektra{kog staà,kaè da su radili u doista te{kim uvjetima, ali kada se sve zbro-

ji muke se zaborave, a ostaje zadovoljstvo. Materijal im je osi-guran na vrijeme, a najve}i problem vidi u nedostatku monterau ~itavoj tvrtki. Sada upravo iz stare limenke, koja je posluìlakao privremeno rje{enje (kako potro{a~i ne bi ostali bez napo-na za vrijeme radova), prebacuju kabele na novu trafostanicu.Tada limenka ide u zasluènu mirovinu. Nakon zajedni~kesnimke uz novu TS i napomene da bi pla}e mogle biti bolje,

odlazimo u Klai}evu ulicu, gdje elektra{e pronalazimo uku}nim veàma. Prvo susre}emo Franju Horvatina i IvicuKova~a, VKV montere, a malo dalje na novom ku}nom prik-lju~nom ormari}u rade Davor I{ek i Marijan ]uk, KV monteri.Nakon komentara o visokim temperaturama pozdravljamo se iostavljamo ih da u miru dovr{e svoj posao. Rok dovr{etkaKlai}eve ulice je 5. rujna.

Dakako da im pohvale nisu dovoljne, ali ipak recimo: Bravoelektra{i!

Dragica Jurajev~i}

Potkraj kolovoza radovi na Ulici Republike Austrije privode se kraju

Zajedni~ka snimka ispred nove TS 135: Ivan Dev~i}, rukovoditelj Odjelagra|enja, Miroslav Miljkovi}, {ef gradili{ta, Zlatko Bergles, poslovo|a, Miro Ben-ceti}, VKV monter, Miro Ka{inec, Antun [tok, KV monteri i Ivan Pongrac, PKV

Pogled na unutra{njost nove TS

ljetni zagreba~ji radovi


Antun [tok, KV monter i Ivan Pongrac, PKV, prebacu-ju kabele s privremenog rje{enja na novu TS 135 uUlici Republike Austrije

DP ELEKTRA [IBENIK

IZNIMNO USPJE[NA GODINA

U PRVOJ polovici godine, sve do po~etka turisti~ke sezo-ne, u stopu smo pratili tijek izgradnje nekoliko klju~nihenergetskih to~aka priobalnog dijela DP-a Elektre [ibenik.Posebnu pozornost smo posvetili dovr{etku prve faze re-konstrukcije dviju 30/10 kV trafostanica - one u Vodicamai one murterske u Tisnom. Oba objekta trebala bi do krajagodine biti dovr{ena u cijelosti. Kada se tomu pribroji iz-gradnja kabelskog voda izme|u dvaju {ibenskih TS 30/10kV u duljini od tri kilometra, a potom dovr{etak gra|evin-skih radova u TS 35/10 kV Oklaj na podru~ju drni{kog Po-gona te na kraju izgra|enih i pu{tenih u rad ve} 18trafostanica 10/0,4 kV, onda moèmo razumjeti za{to DPElektra [ibenik ovu poslovnu godinu smatra iznimnouspje{nom. Tako|er, uz ve} spomenuta dovr{enja, do kra-ja godine planiraju izgraditi i tri dionice kabelskih vodova10(20) kV u ukupnoj duljini od 3.200 metara, {to }ezna~ajno pobolj{ati napajanje jugozapadnog dijela [ibe-nika i naselja Brodarica. Pobolj{ice o~ekuju i potro{a~enaselja Raàn i Dvornice u rogozni~koj op}ini i to izgrad-njom dva kilometra dugog kabelskog voda.

OBNOVA RATNIH O[TE]ENJA ISANACIJA POSLJEDICA SIJEÂNJSKE

NEPOGODE

Na podru~jima koja su bila okupirana obnovljeno je 12 km10(20) kV vodova, a do kraja godine biti }e ih jo{ blizu to-liko. Ovaj }emo kratki saètak zaklju~iti napomenom da supo~etkom godine imali velikog posla na sanaciji posljedi-ca katastrofalnih vremenskih nepogoda koje su poharalekninsko podru~je i gdje su radnici DP [ibenik u rekordnokratkom vremenu zamijenili 800 stupova i omogu}ili svimkupcima ponovno napajanje elektri~nom energijom. Tre-balo je, zna~i, izgraditi u Kninu 1.700 metara DV 10(20)kV na betonskim stupovima, 800 metara jednako takvogDV-a na potezu Potkonje - Biskupija i dvije mreè niskognapona u Biskupiji, ukupne duljine od dva kilometra.Uskoro }e se posljedice elementarnog haranja otklanjati usredi{tu Knina gdje se planira obnoviti 5,7 kilometaramreè.

Ali, oni se nisu zaustavili.

OPSE@NI RADOVI POGONA KNIN UERVENI^KOM KRAJU

Mi{ljenje da }e im ova godina biti zapam}ena kao jednaod najuspje{nijih podijelio je s nama Radislav Gulam, ru-kovoditelj Odjela za razvoj i investicije.

- U ovom trenutku zna~ajni se poslovi obavljaju na po-

dru~ju Pogona Knin i to u naseljima Ervenik, Biskupija i u

podru~ju grada. Va`no je naglasiti da je rije~ o izgradnji

objekata obuhva}enih planom sanacije i obnove (SIO) pre-

ma kojemu smo ve} dovr{ili jednu, a do kraja rujna }emo

dovr{iti jo{ ~etiri trafostanice 10(20)/0,4 kV u naseljima

Romi}i, Bukarice, Popovi}i i O}estovo - sve u erven~ikom

kraju. Uz njih je obnovljeno i 4.500 metara 10 kV nadzem-

nih vodova i 1.500 metara niskonaponske mreè. Ina~e,

na podru~ju ove op}ine u posljednje dvije i pol godine ob-

okolnosti

DOLASKOM NA ERVENI^KO PODRU^JE BEZ DVOJBI ZAKLJUÛJEM: NAKON DVADESET I PETGODINA BAVLJENJA OVIM POSLOM I OBILAZAKA TERENA DALMACIJE, A I [IRE, MIRNE DU[EMOGU RE]I DA NI[TA GORJE I NI[TA TE@E NISAM DO@IVJELA, A DAN JE BIO SUNÂN SUGODNOM TEMPERATUROM KASNOG LJETA. KAKO JE TEK UZ BURU, SNIJEG I LED...?

34

Zoran Radak i Filip Krni} pokraj novog betonca na 10 kV dalekovodu Ervenik-Romi}i

novljeno je ukupno 21 trafopodru~je - zaklju~io je R. Gu-lam.

O nekoliko spomenutih objekata, kao i nekoliko dosad ne-spomenutih, do{li smo se osvjedo~iti na licu mjesta. Upratnji Filipa Krni}a, kojemu je posao koordinirati izgrad-nju objekata iz SIO planova te rukovoditelja Pogona Knin.Zorana Radaka, koji o ovom podru~ju ima sve u malom

prstu krenuli smo u kra}i obilazak erveni~kog kraja. S na-glaskom na kra}i, kako nam je prvotno bila nakana. Nismose dosjetili da }e biti druk~ije niti kad smo u{li u terenskovozilo. U prvoj dionici na{eg putovanja, jo{ uvijek asfal-

tnoj, prikupljala sam podatke o sanaciji i obnovi daleko-vodnih trasa i tako saznala da su pojedine izmje{tene,primjerice, DV 10 kV Pola~a - Biskupija zbog visokih vodarje~ice Kosov~ice koja prelijeva trasu {est mjeseci u godi-ni, pa je dalekovod nedostupan na{im radnicima pri ot-klanjanju kvara, jednako kao i pri odràvanju. Kako nam jerekao F. Krni}, ovdje je ugra|eno 20 betonaca, a vrijed-nost posla dosegla je 200.000 kuna. Dvostruko vi{e beto-

naca ugra|eno je na izmje{tenoj trasi kroz pola~ko naselje{to je stajalo 365.000 kn. Dovr{ena su i dva DV na drve-nim stupovima. Onaj za Bukarice dug je 1,9 km i vrijediblizu 300.000 kn i onaj za Popovi}e koji je djelomice re-konstruiran i dug je 2,1 km, a vrijedi 105.000 kuna.

OVDJE JE VUK DOMA]A @IVOTINJA,A LISICA PO[TU NOSI

I to je sve {to smo zapisali i zato zapamtili, jer dolaskomna erveni~ko podru~je sve nam je drugo palo u zaborav.Bez dvojbi zaklju~ujem: nakon dvadeset i pet godina bav-ljenja ovim poslom i obilazaka terena Dalmacije, a i {ire,mirne du{e mogu re}i da ni{ta gorje i ni{ta teè nisamdoìvjela. I jo{ je dan bio sun~an s ugodnom temperatu-rom kasnog ljeta. Kad sam zamislila buru, snijeg i led,shvatila sam za{to ljudi govore da je ovo kraj u kojem jevuk doma}a ìvotinja, a lisica nosi po{tu. Vo`nja kamenja-rom, ne samo neugodna nego i bolna, traje i traje. Svo tovrijeme nismo susreli automobil, a ~ovjeka - mo`da jed-nog, dvojicu.

NEMA NIÊG OSIM HEP-aDo naselja nismo uspjeli pri}i, jer sva su udaljena odputa. Oko nas samo brda, kamen i makija. U daljini obrisiLike. Sjetih se da je u [ibeniku R.Gulam rekao kako ovdjenema ba{ ni~ega osim HEP-a. Ali, tako je kako je. Mreàse mora izgraditi za jednog, jednako kao za stotinu kupa-ca. Ona je preduvjet ìvotu. Nakon nje ìvot moè po~eti. Itrajati. Svjesni svega toga ~ak smo dio puta proveli nasmi-je{eni, slu{aju}i zgode (i nezgode) o na{im radnicima iliìteljima. Tako smo ~uli kako su se trojica doma}ih, zna~iljudi koji poznaju ovaj kraj, jednom prigodom napili i ~ita-vu no} vozili ukrug ovim puteljcima. A, i onu drugu kadaje na{em radniku ovdje ispao motor novog auta. Sre}omda postoje mobiteli, pa su ga uspjeli prona}i i pokupiti, amotor su vezali konopcima. Ali, sve su ove pri~e uzalud-ne. Tko ne vjeruje, neka do|e. Mi smo ipak uspjeli obi}iPopovi}e i novu STS, trasu prema li~kom Javorniku, od-cjep dalekovoda Ervenik - Romi}i, a na povratku u Knin itrasu prema Pola~i. Premda sam prona{la odre|enoggu{ta i ljepote u divljini tog kamena i posvema{njoj ti{inikoja se prostire nad brdima, ipak moram priznati da su mibila potrebna dobra tri dana da do|em sebi.

Ali zaklju~imo najva`nije, zbog ~ega nam je bilo manjete{ko - Kninjani }e ovih rujanskih dana dobiti ~etiri novetrafostanice iz sredstava za sanaciju i obnovu, a jo{ ~etiribit }e izgra|ene do kraja ove poslovne godine. O pojedi-nim objektima koje smo ovim napisom samo spomenulibit }e jo{ rije~i.

Vero~ka Garber

Odcjep koji putuje prema Javorniku u Lici

Novi DV iz Knina prema Pola~i

Selo Bukarice u brdima

U zaseoku Popovi}i je nova STS, jedna od~etiri u erveni~kom podru~ju

35

ZAMJENA KABELA U HE ZAKUÂC

ZAHTJEVAN I SLO@EN POSAO

SLU@BA za izgradnju i usluge DP-a ElektrodalmacijeSplit lani u ovo doba izvela je po prvi put u svom, stru-kom bogatom, radnom vijeku zamjenu starih 110 kVuljnih kabela novim kabelima s izolacijom odumreènog polietilena. I sve to u prostorima i za potre-be HE Zaku~ac. Taj je vrlo sloèn i zahtjevan posaozapo~injao u kasnim poslijepodnevnim, a zavr{avao uranim jutarnjim satima, pa se prisje}amo da smo jed-nu takvu radnu no} i mi proveli s njima. Ove godine,ve} tijekom srpnja, zapo~eli su radovi na izmjeni jo{

novo zamijenilo staro

NAKON DESETAK DANA POLAGANJE BILO DOVR[ENO, KABEL JE IZA[AO NA DANJU SVJETLOST - NA RASKLOPNOPOSTROJENJE GDJE ]E POÊTKOM LISTOPADA USLIJEDITI IZRADA KABELSKIH ZAVR[ETAKA ILI, KAKO IHOBIÂVAMO ZVATI - KABELSKIH GLAVA

36

Kabel putuje 700 metara dugim hodnicima Elektrane

Sini{a je zaduèn za nadzor stroja i radio-vezu

Ante, Simeon, Mate i Jozo prate rad gusjenice

Oni suzaduèni za ko-ordini-ranjeposlovauimeElektra-ne: Ivi-caMaru{i}i JosipPolak

Ljubo iVinko -bez njihse u tu-nelu nemoè

jednog starog uljnog kabela novim, ali sada je to ~et-veroìlni kabel 220 kV, tip FXKJ 1 x 630/95 mm2, pro-izvodnje ABB-a. Pa premda se cjelokupni rad odvijaodanju, rekli su nam da je ovo polaganje puno teè.Kao razloge su spominjali uì prostor za rad s jednestrane, a ve}e kabelske promjere i sinusoide kod bloktransformatora (od 16 kV) s druge strane. Sve to,zdruèno s poja~anim mjerama opreza i posebnim uv-jetima rada unutar Elektrane, u~inilo je ovaj posao vrlozahtjevnim i sloènim.

Kako smo ve} spomenuli, u drugoj polovici srpnjapo~eli su izvla~iti stari kabel i jednu rezervnu ìlu, anakon toga su demontirali staru ~eli~no-èljeznu kon-strukciju na kojoj je bio poloèn. Tijekom kolovozamontirana je nova ~eli~na konstrukcija, a potom iuzemljena. Po~etkom rujna zapo~ele su pripreme zapolaganje novih kabelskih ìla. U sedamsto metara du-gim hodnicima, uz ~ije se zidove oslanjaju kabelskepolice, postavljeni su elektri~ni strojevi za povla~enjekoje im je ustupio ABB. Lani se to radilo pomi~nimstrojevima koje su sami konstruirali. Postavili su cater-pillar, dizalice i koloture ... i jedanaestog rujna po~elipolagati prvu ìlu 220 kV kabela.

Dio toga posla poku{ali smo o~uvati na{im fotografija-ma. Preostaje nam napomenuti da je poslove glavnoginènjera gradili{ta obavljao Neven Favro, rukovoditeljOdjela gra|enja, da je voditelj radova bio Ivica Kati},koordinator svih radova Ton~i Mladini}, zasluàn i zama{tovite projekte i izradu kolotura za svladavanje ku-tova. Tu je i njegov svenazo~ni pomo}nik Ivan Plazoni}te glavni nadzorni inènjer za ~eli~ne konstrukcije AnteVeà. I neizostavan u svemu Mate Miji}. A ispitivanjekabela obavit }e @ivan Gabeli}.

Sve }e se ovo odvijati pod budnim okom IviceMaru{i}a i Josipa Polaka, koji uime Elektrane obavlja-ju cjelovit nadzor nad tijekom polaganja i ispitivanjakabela.

I tako je nakon desetak dana polaganje bilo dovr{eno,kabel je iza{ao na danju svjetlost - na rasklopno po-strojenje. Tamo }e po~etkom listopada uslijediti izradakabelskih zavr{etaka ili, kako ih obi~avamo zvati - ka-belskih glava. Na{ fotografski prilog ovog doga|ajauslijedit }e u idu}em broju.

Vero~ka Garber

ME\UDR@AVNA SURADNJA

NAPONOM 400 KVOD KONJSKOGDO MOSTARA

RADNE grupe PrP-a Split i EP HZ HB se ~e{}e susre}uu posljednje vrijeme. Nakon {to su, po~etkom rujna,na{i stru~njaci posjetili svoje kolege u Mostaru, uz-vratni posjet uslijedio je 24. rujna u TS 400/220/110kV Konjsko, s tim da su gosti obi{li i CDU Vrboran. Po-vod njihovim susretima je vrlo konkretan: dogovori opu{tanju pod 400 kV napon DV 400 kV D 411 Mostar -Konjsko. Na sastanku, koji su predvodili Jadranko Ra-dovanovi} i Niko Lasi}, sagledane su sve aktivnostikoje je potrebno provesti kako bi se taj dalekovod, kojije sada pod naponom 220 kV, ponovno uklju~io na na-zivni 400 kV pogonski napon.

U TS 400/220/110 kV ûle je vodno polje 400 kVKonjsko spremno za pogon, a u TS 400/220/110 kVKonjsko je u tijeku revizija vodnog polja 400 kV Mo-star. Dovr{etak revizije se o~ekuje do kraja rujna. Prijepu{tanja dalekovoda pod napon 400 kV u TS Konjskoje potrebno obaviti interni pregled vodnog polja s fun-kcionalnim ispitivanjem te inspekcijski pregled.Tako|er, sve specijalisti~ke slu`be trebaju aktivirati iispitati svoj dio sekundarne opreme.

Zbog energetskih okolnosti u Hrvatskoj dopu{ta seisklju~enje tog dalekovoda tek poslije 10. listopada,kada }e zapo~eti radovi na otklanjanju uo~enih nedo-stataka na dalekovodu (popunjavanje razbijenih ~lana-ka, zamjena elasti~nih odstojnika snopa, popunjavanjedijagonala...).

Nakon dovr{etka radova, koji se predvi|a oko 15. listo-pada, a prije pu{tanja pod napon 400 kV, potrebno jejo{ i skinuti strujne mostove kod TS ûle i TS Konjsko,kako bi se prekinula veza s 220 kV vodnim poljima nakoje je dalekovod bio priklju~en.

Koordinatori ovog posla su Boris Penavi} (EP HZ HB) iVedran Novak, rukovoditelj Odjela odràvanja PrP-aSplit, koji }e izraditi program pu{tanja ovog dalekovo-da pod 400 kV napon.

[email protected]: Sre}ko Aljinovi}

Dogovori tijekom rada

Nakon polaganja posljednje ìle zadovoljni su @. Mate, @ivan, Ivo, M. Mate i Ivica

^lanovi radne grupe PrPSplit i EP HZ HercegBosne sastali su se u TS 400/220/110 kVKonjsko


susret

TRAFOSTANICA 400/110 kV ERNESTINOVO

PRED ZAVR[ETKOM

OBNOVA TS 400/110 kV Ernestinovo u{la je u zavr{nufazu. Ono {to je jo{ nedavno izgledalo nemogu}e, da-nas je iza nas. Svakim novim obilaskom gradili{ta prim-jetne su velike promjene. Prije svega to je postignutoznatnim pove}anjem broja izvo|a~a radova, {to svakod-nevno pridonosi novom izgledu svih objekata i postro-jenja, zbog ~ega i obi~ni posjetitelj moè zaklju~iti kakoje kraj obnove dosta blizu.

TS ERNESTINOVO VI[ESTRUKOGZNAÂJA

Gradili{te Trafostanice Ernestinovo 5. rujna 2003. godi-ne, to~no dva mjeseca prije njenog dovr{etka, posjetilisu potpredsjednik Vlade Goran Grani}, predsjednikuprave HEP-a Ivo ôvi}, ~lanovi Uprave mr. sc. IvicaToljan, [ime Balabani}, mr. sc. Darko Beli}, direktorHEP Prijenosa, Miroslav Mesi}, direktor HEP Proizvod-nje, Josip Gabela, direktor HEP Distribucije, Ante Pavi},direktori Kon~ar - konzorcija i Dalekovoda iz Zagreb,Drinko Bago i Luka Mili~i}, direktor osje~ke GradnjeBerislav [mit, direktori HEP-ovih prijenosnih podru~ja idirektori osje~kih poduze}a HEP-a. Dakako, sve su po-pratili novinari lokalnih medija.

Tog je dana bilo ugodno biti hepovac i sudionik ovakozna~ajnog doga|aja. Jer, za nepuna dva mjeseca, ob-novljeni dalekovodi i obnovljena Trafostanica Ernesti-novo energetski }e povezati Slavoniju s ostalimregijama u zemlji, ali i {ire, s najbliìm susjedima i, ukona~nici, s cijelom Europom. To se moglo razabrati izizlaganja kojim se ~lan Uprave HEP-a mr. sc. Ivica Tol-jan obratio nazo~nima.

• Pro{lo je samo 16 mjeseci otkako je 13. oùjka 2002.godine, na{ premijer Ivica Ra~an, postavio temeljni ka-men za obnovu Trafostanice Ernestinovo, a potom je tou~inio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} na lokacijinove TS 400/220 kV @erjavinec. Tre}i kapitalni investicij-ski projekt bila je obnova ratom uni{tenih dalekovoda uSlavoniji {to su znatno prije dogovorenog roka ve} oba-

vili radnici Dalekovoda. Tako su kroz ova tri velika i skupaprojekta postavljeni svi uvjeti za vra}anje elektroenerget-ske mreè Hrvatske na razinu iz 1990. godine. Moramose pohvaliti da je na{a zemlja od 2000. godine, puno-pravni ~lan UCTE u prvoj sinkronoj zoni i ba{ ova trafo-stanica u Ernestinovu trebala bi biti ~vorna to~kapovezivanja zemalja jugoistoka Europe iz druge sinkronezone s onima na zapadu, u prvoj sinkronoj zoni. To biprakti~ki zna~ilo priklju~enje na{ih najbliìh susjeda teBugarske, Rumunjske, Albanije i Gr~ke prvoj sinkronojzoni. Istodobno, zavr{etkom Trafostanice Ernestinovoomogu}it }e se povezivanje Hrvatske s RepublikomMa|arskom i dalje s Ukrajinom, ~ime }e se stvoriti gole-ma elektroenergetska mreà koju jednim imenom zove-mo Interno trì{te elektri~ne energije.

Temeljem toga od Hrvatske se o~ekuje ostvarenje vrlova`ne zada}e, a to je do kraja ove godine pogon TS @er-javinec povezane 400 kV dalekovodom do Ernestinovate pogon TS Ernestinovo. Zato nam je 4. studeni ovegodine prioritetan datum za dovr{enje svih poslova. Da-nas, dva mjeseca prije tog roka, do{li smo ovamo kakobi se uvjerili ho}e li to biti mogu}e. Prema onom {tosmo vidjeli, rok }e se sigurno odràti. To od nas o~ekujui poùruju nas sve ~lanice UCTE-a, posebno Gr~ka kojaje idu}e godine doma}in Olimpijskih igara i kojoj je si-gurnost u napajanju elektri~nom energijom iznimnozna~ajna, rekao je mr. sc. I. Toljan.

O izgradnji predratnog objekta TS 400/110 kV Ernesti-novo, koja je izgra|ena zalaganjem HEP-ovih stru~njakai pu{tena u pogon 1976. godine, govorio je Marijan Ka-lea iz PrP Osijek. Podsjetio je da je Trafostanica u pogo-nu bila sve do 1991. godine kada je tijekomDomovinskog rata uni{tena najprije naletom zrakoplovabiv{e JNA, a potom u vrijeme okupacije ovog teritorijasustavno uni{tavana.

• Na{im ponovnim dolaskom na ovo podru~je moglismo samo konstatirati da ovdje nema vi{e ni~ega {to bi

se moglo iskoristiti. U obzir je dolazila jedino temeljita ipotpuna obnova. To smo, kao {to je danas vidljivo, upotpunosti uspjeli. S obzirom da su i svi dalekovodi upotpunosti obnovljeni, na dan ponovnog stavljanja u po-gon ovoga objekta, bit }u posebno sretan, rekao je Ma-rijan Kalea.

Direktor Sektora za tehni~ku potporu HEP-a Boò Kolegaje rekao da bez obzira {to danom dovr{etka Trafostanicesva vodna polja ne}e istodobno biti u pogonu, ve}samo najva`niji dio preko obnovljenog dalekovoda odErnestinova do @erjavinca, bit }e to za HEP i Hrvatskuposebno zna~ajan doga|aj. Zadatak HEP-a je bila pri-prema dalekovoda za prihvat i prijenos elektri~ne ener-gije iz Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore, {tosmo mi ve} u~inili. Prihvat }e biti mogu} kada to u~inena{i susjedi, a to bi se moglo dogoditi na prolje}eidu}e godine s BiH, a kasnije sa SiCG.

Pomno biljeè}i sve izjave, novinari su nakon obilaskaobjekta iskoristili nazo~nost potpredsjednika Vlade dr.sc. G. Grani}a koji je tom prigodom izjavio:

• Prema dogovorenom terminu i obe}anju HEP-a iizvo|a~a radova, Trafostanica Ernestinovo }e sigurnobiti u pogonu 4. studenog ove godine. Ne kompletnakao {to ste ve} ~uli, ve} onaj dio koji je najzna~ajniji zana{u zemlju i njeno povezivanje sa susjedima te zemlja-ma jugoistoka Europe. U predstoje}a dva mjeseca jo{ jeostalo puno posla, ali prema danim obe}anjima, sve }ebiti obavljeno na vrijeme. Nadamo se da }emo se sviponovno ovdje sastati u prigodi velikog doga|aja -pu{tanja u pogon ovog elektroenergetskog objekta. Tra-fostanica Ernestinovo imat }e tada trostruki zna~aj. Sla-vonija }e dobiti siguran izvor napajanja elektri~nomenergijom, kakav ve} imaju ostali dijelovi zemlje, pove-zat }e se na{i susjedi i jugoistok Europe sa zapadnoeu-ropskom elektroenergetskom mreòm, preko ovetrafostanice omogu}it }e se povezivanje Hrvatske sMa|arskom i Ukrajinom gdje postoji vi{ak elektri~ne

zapis s gradili{ta


Gradili{te TS Ernestinovoposjetio je i potpredsjed-nik Vlade RepublikeHrvatske dr. sc. GoranGrani}, a o Projektima jegovorio mr. sc. Ivica To-ljan, ~lan Uprave HEP-a zaprijenos

Prigodom obilaska gradi-li{ta i unutra{njih postro-jenja

Glavni nadzorni inènjer na gradili{tu Dinko Zori}kao doma}in je do~ekao predsjednika Uprave Ivuôvi}a

Postavljanje o`i~enja za pogon 400 kV rastavlja~a (snimljeno 5. rujna) Zavr{na monta`a 400 kV prekida~a

Sabirnice 400 kV (snimljeno sredinom rujna) Dalekovodi 400 kV priklju~eni u Trafostanici

Pripre-ma zaugrad-nju ra-stavlja-~kihpolugazavr{nije po-sao(snim-ljeno 5.rujna)

Uprav-nazgrada ipostro-jenje110 kViza nje

Ener-getskitran-sforma-torimonti-rani iprik-lju~eni

Postro-jenje110 kVprizavr{etku(snim-ljenosredi-nomrujna)


energije. To }e biti dodatni koridor sigurnosti napajanjaHrvatske elektri~nom energijom. Zato moèmo re}i da jeova trafostanica za Slavoniju i istodobno za cijelu Hrvat-sku najzna~ajniji elektroenergetski objekt, rekao je dr.sc. G. Grani}.

GRA\EVINSKI RADOVI I DALJENAJOPSE@NIJI

Kao i svaki puta do sada, o stanju radova na gradili{tuTrafostanice, saznali smo od glavnog nadzornog inè-njera iz tvrtke Kon~ar - konzorcij, Ivana Cavora. Na gra-dili{te se kontinuirano isporu~uju upravlja~ko - signalnii energetski kabeli (dosad ih je isporu~eno vi{e od 180kilometara), a isporu~eni su i svi sklopni aparati za RP400 kV za nultu fazu izgradnje.

Od gra|evinskih radova, a to su jo{ uvijek najopse`nijiradovi na gradili{tu, izdvajamo dovr{etak izgradnje svihrelejnih ku}ica u kojima je u tijeku pu{tanje u pogonelektri~nih instalacija. U upravlja~koj zgradi u tijeku suzavr{ni obrtni~ki radovi te izrada krovi{ta i fasada.Sli~no je i u zgradi pomo}nih pogona, radionica i skla-di{ta, gdje je tako|er u tijeku ure|enje unutra{njih pro-stora i krovi{ta. Pri dovr{etku je skidanje gornjeg slojahumusa u oba postrojenja 400 i 110 kV i postavljanjeprvog sloja tucanika. Izgra|eni su i temelji vanjske ra-svjete i preostalih osam temelja u 110 kV postrojenja, au tijeku je zavr{no polaganje SN kabela do zgrade sred-njeg i niskog napona.

Montaà ~eli~ne konstrukcije i elektromonta`ni radovi,koji daju kona~ni izgled objektu, tako|er su vrlo inten-zivni, jer upravo o njima ovisi dostizanje postavljenihrokova i po~etak rada Trafostanice. Trenuta~no, jedan odprioritetnih poslova je polaganje uzemljenja koje se iz-vodi na preostalim pojedina~nim dionicama oko zgradai relejnih ku}ica. U kabelskim kanalima potpuno jedovr{ena montaà kabelskih polica, pa je razvla~enjekablova u kontinuiranom procesu. Pri tomu treba nagla-siti da su poloèni i spojeni svi kabeli napajanja 0,4 kV,a poloèni su i spojeni svi upravlja~ko-signalni kabeliza nultu fazu izgradnje u RP 400 kV, dok je ta aktivnost uRP 110 kV u tijeku.

Une{eni su i usidreni svi dosad isporu~eni ormaripomo}nih napajanja i sekundarne opreme, isporu~enisu i montirani prekida~i i svi ostali sklopni aparati 400kV (rastavlja~i i zemljospojnici) za nultu fazu izgradnje.Obavljeno je povezivanje glavnog razvoda 0,4 kV nastupnu transformatorsku stanicu i tako osiguran naponza ispitivanje postrojenja. Ispitano je i pu{teno pod na-pon podrazvod 0,4 kV i istosmjerni sustav 220 V DC,~ime je omogu}en po~etak funkcioniranja ispitivanjapostrojenja.

Dovr{ena je montaà primarnih veza izme|u sabirnica iaparata u poljima 110 kV postrojenja, osim do prekida~a,odnosno odvodnika prenapona koji jo{ nisu montirani. Utijeku je ispitivanje i pode{avanje sklopnih aparata, azapo~elo je i funkcionalno ispitivanje u poljima 400 kVpostrojenju, uklju~enim u nultu fazu izgradnje.

Zna~i, na gradili{tu Trafostanice Ernestinovo u tijeku suopse`ni radovi, pri ~emu su ljudi iz struke zaklju~ili dase velikim koracima pribliàva kraj obnove i izgradnjeovog slavonskog energetskog diva. Na{e sljede}e jav-ljanje bit }e posljednje u mjese~nom nizu sa gradili{taTS Ernestinovo, a u broju HEP Vjesnika za studeni mo}i}emo zaokruìti na{a izvje{}a o tijeku obnove.

Julije Huremovi}

zapis s gradili{ta


Glavnaupravlja~kazgrada:dovr{ava sepostavlja-nje kosogkrova...

... ure|uje se fasada... ... obrtni~ki radovi interijerasu u zavr{nici

U relejnim ku-}icamadovr{ava semontaà opre-me

Nove ceste povezat }e nove pro{irene prostore I razvla~enje kabela je pri kraju

TRAFOSTANICA 400/220/110 kV @ERJAVINEC

PLANIRANI ROK DOVR[ETKA SVE BLI@I

POTKRAJ rujna, odnosno 33 dana do isteka ugovornogroka, sa stanjem gra|evinskih radova na gradili{tu TS@erjavinec ponovno je na{ vodi~ Vi{nja Mesi}, nadzorniinènjer gra|evinskih radova. Evo {to smo saznali i vidje-li.

U RP 110 kV svi gra|evinski radovi su dovr{eni, u RP220 kV je zapo~ela montaà ~eli~ne konstrukcije nosa~asabirnica, a u RP 400 kV dovr{eni su svi gra|evinski ra-dovi, osim planiranja platoa, nasipavanja humusa i za-travnjenja, jer se ~eka dovr{enje elektromonta`nihradova.

Zapo~eli su i gra|evinski radovi na tehni~koj za{titi. Jo{uvijek se ~eka izvedbeni projekt hidrantske mreè te sene moè potpuno dovr{iti plato trafostanice, {to uk-lju~uje i dovr{etak prometnica, planiranje ~itavog platoai njegovo hortikulturno ure|enje. Za dovr{etak prometni-ca bitno je uhvatiti nekoliko dana bez transportnih vozilaza potrebe elektromontaè, kao i lijepog vremena.

Na zgradi upravljanja i pomo}nih pogona te na zgradisrednjenaponskog postrojenja obavljaju se pripreme zapo~etak li~enja vidljivih betonskih konstrukcija. Potrebnoje nekoliko dana bez elektromontaèra i ispitiva~a u zgra-dama, kako bi se moglo pristupiti polaganju polimra-mornih plo~a u hodniku i na stubi{tu zgrada. U tijeku jenabava namje{taja za obje zgrade.

zapis s gradili{ta

41

Priprema za primarno spajanje strujnih mjernih transformatora u spojnim poljima GS 1 i GS 2

Potkraj kolovoza gradili{te TS @erjavinec posjetili su mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave HEP-a za prijenos i MiroslavMesi}, direktor HEP Prijenosa d.o.o. sa suradnicima

U RP 110 kV DOVR[ENI SU SVI GRA\EVINSKI RADOVI, KAO I U RP 400 kV, OSIM PLATOATRAFOSTANICE, DOK JE POSLJEDNJEG TJEDNA RUJNA ZAPOÊLA MONTA@A ÊLI^NEKONSTRUKCIJE NOSAÂ SABIRNICA U RP 220 kV

Relejne su ku}ice potpuno dovr{ene, a u rujnu je obav-ljena impregnacija fasadne opeke i dovr{eno li~enje vid-ljivih betonskih elemenata, a postavljeni suklima-ure|aji.

Prosvijetlila je rasvjeta ograde i platoa, ~emu je pretho-dila montaà rasvjetnih i reflektorskih stupova. êtiri gro-mobranska stupa tipa SUN vra}ena su na ponovnocin~anje radi lo{e AK za{tite.

S elektromonta`nim radovima upoznao nas je JurajBr~i}, glavni nadzorni inènjer i nadzorni inènjer elek-tropmonta`nih radova za 400 kV postrojenje gradili{ta TS@erjavinec.

U RP 400 kV montirani su svi visokonaponski aparati,koji su ve}im dijelom pode{eni i ispitani te je izvedenave}ina primarnih spojeva tih aparata. Poloèni su signal-no-upravlja~ki kabeli i povezani izme|u viskonaponskihaparata i ormara sekundarne opreme u relejnim ku}ica-ma i zgradi upravljanja. Poloèni su opti~ki kabeliizme|u ormara sekundarne opreme u zgradi upravljanja irelejnih ku}ica i me|u relejnim ku}icama. U tijeku je iispitivanje upravljanja, za{tite, mjerenja i signalizacije tepode{avanje prekida~a i rastavlja~a iz relejnih ku}ica.

Dalekovod Zagreb je obavio spajanje opti~kog kabelaza{titnog uèta DV Heviz-Tumbri na portal DV Heviz 2, aKon~ar-Ket je poloìo i spojio opti~ke kabele od DV por-tala do prostorije telekomunikacija u zgradi upravljanja,radi omogu}avanja ispitivanja i daljinskog upravljanja izCDU Tumbri i NDC-a.

U RP 220 kV montirana je samo sekundarna oprema u re-lejnim ku}icama.

U RP 110 kV izra|eni su svi primarni spojevi visokona-ponskih aparata i sabirni~kih sustava, osim prekida~akoji jo{ uvijek nisu proizvedeni u KONÂR-EVI. Poloènisu svi signalno-upravlja~ki kabeli i povezani izme|u vi-sokonaponskih aparata (osim prekida~a) i ormara sekun-darne opreme u relejnim ku}icama i zgradi upravljanja.Poloèni su i spojeni opti~ki kabeli izme|u ormara se-kundarne opreme u zgradi upravljanja i relejnih ku}ica.Treba jo{ dovr{iti povezivanje ormara sekundarne opre-me opti~kim kabelima izme|u relejnih ku}ica. Izvedenaje i pu{tena u rad rasvjeta ograde i prometnica platoa, a utijeku je polaganje kabela napajanja reflektorske rasvjetena reflektorskim stupovima.

Dragica Jurajev~i}

zapis s gradili{ta


TRAFOSTANICA 400/220/110 kV @ERJAVINEC

[uma kabela u kabelskom kanalu

Postavlja seoplo~nik relejneku}ice

Pogled na RP 400 kV, sredinom rujna

Prometnica s postavljenim rasvjetnim stupovima Odvodnici prenapona u 400 kV DV polju Heviz 2

Pogled na RP 110 kV

Monta`a spojnih vodi~a glavnog sabirni~kog sustava na prekida~u u spojnim poljimaGS 1 i GS 2

DV vodi~i spojeni su na portale DV 110 kV Resnik i DV 110 kV Dugo Selo

Zapo~ela je monta`a ~eli~ne konstrukcije na postoljima aparata u RP 220 kV U RP 110 kV jo{ nisu montirani prekida~i

43

PP HE ZAPAD - HE SENJ

VE]A POUZDANOST POSTROJENJA UZSUVREMENU TEHNOLOGIJU

OVOG su su{noga ljeta u svim hidroelektranama PP HE Zapadobavljani remonti, ali najve}i, najsloèniji i najopse`niji posloviodra|eni su u najve}oj elektrani, HE Senj. Zamijenjen je sustavupravljanja, signalizacije, za{tite, mjerenja i regulacije agregata,a obavljeni su i delikatni gra|evinski zahvati na vi{e lokacija.

Prema rije~ima direkotra HE Senj Josipa Brklja~i}a te rukovodi-telja Pogona Grabova Darija [krgati}a, naglasak je bio na proce-snom vo|enju agregata, zamjeni pomo}nih pogona ustrojarnici, plo~a vlastite potro{nje strojarnice te ugradnji novogsustava istosmjernog napona. U najkra}em, tehnologija iz pe-desetih i {ezdesetih godina pro{log stolje}a zamijenjena je su-vremenom, ~ime }e se smanjiti tro{kovi odràvanja, produljitivijek postrojenja i osigurati ve}a pouzdanost rada elektrane.

Posebno su bili osjetljivi gra|evinski poslovi u strojarnici zbogograni~enosti prostora, uz istodoban rad dva od ukupno triagregata. Na agregatu 2, istodobno je obavljen remont i on jespreman za ispitivanje i pu{tanje u probni rad. Nakon toga sli-jede jednaki radovi i na agregatu 3, dok agregat broj 1 dolazina red idu}e godine (ove godine je obavljena redovitagodi{nja revizija). Planirana je i obustava rada elektrane u tovrijeme, no ho}e li tako biti ovisi o potrebama za elektri~nomenergijom. Naime, u HE Senj nikad ne mogu planirati potpunuobustavu rada u vrijeme turisti~ke sezone, zna~i u vrijemekada je to za njih najpovoljnjije, jer su tada mali dotoci vode, avodama iz akumulacije napajaju se mnogi gradovi i mjesta usjevernom Primorju i na otocima. Tijekom obustave planiranisu brojni poslovi u strojarnici, a tako|er i pregled sustava deri-vacije i mjerenja gubitaka vode, uz gra|evinske radove nali~kim akumulacijama.

U Lici, u HE Sklope, tako|er je obavljen remont upravlja~keplo~e agregata, a ispitivanja }e zapo~eti kada u akumulacijibude dovoljno vode. Zavr{eni su i radovi na remontu regulacij-skog zatvara~a brane Sklope i hidromehani~ke opreme.

Tako|er su planirani poslovi na kanalu Marasi, ~vori{tu rijekaLika-Gacka i akumulaciji Gusi} polje. Tako }e se ve} ove godi-ne sanirati ponor u koritu rijeke Like, a predvi|en je i remont~istilice fine re{etke ulaznog zatvara~a ure|aja Gusi} polje.

Osim nabrojanih velikih, sloènih i stru~nih poslova, u HESenj je u tijeku i druga faza poslova zamjene kabelske instala-cije koja povezuje zasunsku komoru Hrmotine sa strojarnicomHE Senj. Nastavljeni su i radovi na polaganju opti~kih vezaizme|u objekata HE u Lici radi povezivanja u jedinstven SDHsustav HEP-a.

Sve u svemu, u HE Senj obavljeni su ovog ljeta veliki poslovi,a najva`nije je da je znatno pove}ana pouzdanost sustava tur-binske regulacije i elektri~ne za{tite. Ipak je ostalo jo{ mnogoposlova koje moraju organizirati, osmisliti, a dijelom i napra-viti sve malobrojniji radnici HE Senj jer stari majstori i inè-njeri uz stimulativne mjere odlaze u mirovinu, a novi se neprimaju. No, {to je, tu je. Elektrana koja "drì" petinu ukupnegodi{nje proizvodnje hrvatskih hidroelektrana i pribli`no desetposto ukupne proizvodnje elektri~ne energije u Hrvatskoj, nesmije stati zbog zastarjelosti ili dotrajalosti postrojenja iure|aja. Naime, ova je elektrana pro{le godine proizvela ~akmilijardu i 200 milijuna kWh elektri~ne energije, a ove je go-dine unato~ velikim radovima i nezapam}enoj su{i ve} do ko-lovoza o.g. isporu~ila sustavu oko polovicu lanjske rekordneproizvodnje.

Ivica Tomi}

ljetni radovi


HE Senj i rasklopi{te

Novi ure|aji su tu, samo ih treba podesiti i ispitati Novo je manje, ljep{e, sigurnije i u~inkovitijeod staroga

Nije bilo lako izbu{iti i izrezati debele betonskeblokove da bi bilo mjesta za kabele

Da bi strojarnica normalno funkcionirala potrebni su snopovii snopovi kabela

IZVO\AÎ RADOVA

NOSITELJ svih poslova na zamjeni sustava upravljanja, si-gnalizacije, za{tite, mjerenja i regulacije agregata bio jeKon~ar - Monta`ni inènjering, a kao podizvo|a~i ili nadzorradili su: Kon~ar-NEM, Kon~ar-KET, Domeni Rijeka, TelenergZagreb, MG servis Karlovac, Energoremont Karlovac, Institut

za elektrotehniku Zagreb, Brodarski institut Split, Mar-ting Zagreb i drugi.

Vrijedno je naglasiti da je sloène i te{ke gra|evinskeradove u strojarnici obavila doma}a senjska tvrtkaIngrad.

OVOG LJETA SU U HE SENJ OBAVLJENI VELIKI POSLOVI, A NAJVA@NIJE JE DA JE ZNATNO POVE]ANAPOUZDANOST SUSTAVA TURBINSKE REGULACIJE I ELEKTRI NE ZA[TITE. IPAK JE OSTALO JO[ MNOGO POSLOVAKOJE MORAJU ORGANIZIRATI, OSMISLITI, A DIJELOM I NAPRAVITI SVE MALOBROJNIJI RADNICI HE SENJ JER STARIMAJSTORI I IN@ENJERI UZ STIMULATIVNE MJERE ODLAZE U MIROVINU, A NOVI SE NE PRIMAJU

Podizanje krià generatora

Podizanje rotora generatora

Pripreme za termovizijsko ispitivanje - magnetizacija statora

Milan Prpi} i Neven Mudrov~i} proveli su nas kroz strojar-nicu i upoznali sa svim obavljenim poslovima, dokumenti-raju}i to fotografijama koje su sami snimili tijekomremonta (uz posudbu za HEP Vjesnik)

Rukovoditelj Pogona Grabora HE Senj Dario [krgati} uupravlja~koj prostoriji koja }e, tako|er, uskoro doìvjeti ve-like promjene

Direktor HE Senj JosipBrklja~i}: ovoljetnim ra-dovima pove}ana je po-uzdanost i sigurnostelektrane, a ostvarit }ese i u{tede u odràvanju

45

Bu{enje okomice za kabele AC zamota

Demontaà zvona nakon zagrijavanja

PP HE ZAPAD - HE RIJEKA

REMONT PRIJE ROKA, ALI KI[A KASNI

ljetni radovi

U HE RIJEKA SU TIJEKOM LJETNIH MJESECI OBAVLJENI SVI REMONTNI RADOVI I TO 12 DANA PRIJE PLANIRANOGROKA, ALI VODE U AKUMULACIJI ZBOG VI[EMJESE^NE SU[E NIJE BILO NI ZA PROVO\ENJE ISPITIVANJA RADADRUGOG AGREGATA

Demontaà regulatora tlaka Demontaà starog servo motora privodnog kola ...

...i njegova otprema u tvornicu na reviziju i

prilagodbu na vi{i tlak uljnog dijela hidraulike

Novi servomotor s upotrjebljenim mehani~kim skopom i

ku}i{tem starog servomotora

Stari mehani~ko-hidrauli~ki akcelerotahometrijski turbinski regulatori

Litostroj AT5 u fazi demontaè

Novi ormar s opremom elektri~kih

za{tita blok-transformatora BT1 i BT2

u fazi ugradnje

46

Nove numeri~ke za{tite blok-transformatora BT1 i

BT2 u fazi parametriranja i ispitivanja

Pune ruke posla tijekom remonta

REMONT postrojenja u HE Rijeka zapo~eo je prema planu i suk-

ladno odobrenoj elektroenergetskoj bilanci za 2003. godinu 30.

lipnja ove godine, uz potpunu obustavu rada elektrane. Nakon

obavljenog posla, 22. kolovoza agregat A2 bio je predan di-

spe~eru, ispitan i spreman za rad, a na agragatu A1 nastavljene su

i zavr{ene preostale remontne aktivnosti.

U okviru remonta zamijenjen je dio sustava vo|enja koji obuhva}a

turbinske regulacije, mehani~ke za{tite i nadzor stanja na oba

agregata te upravljanje predturbinskim zatvara~ima. Tako|er je za-

mijenjen sustav elektri~nih za{tita oba blok-transformatora te je

obavljeno pra`njenje, pregled i popravci dovodnog tunela.

Nadalje, obavljena je revizija turbina na oba agregata, uklju~uju}i

sanaciju o{te}enja od kavitacija u difuzorima A1 i A2 i pregled

turbinskog vode}eg leàja A1, zamijenjene su rashladne cijevi

turbinskih i doljnjih vode}ih leàjeva na oba agregata, saniran je

cjevovod za pra`njenje spirale A2, obavljeno je ispitivanje uzroka

o{te}enja temelja tla~nog cjevovoda, servisirani su dizelski agre-

gati strojarnice i brane, obavljena je revizija regulacijskih preklop-

ki i regulatora napona regulacijskih transformatora, kao i revizija

kompresora na TS i u strojarnici. Tako|er su napravljene i obvezne

kapacitivne probe baterija, ispitivanja sustava PPZ, posuda pod

tlakom, kompresora, sigurnosnih ventila, dizalica...

- Me|u navedenim, brojnim i opse`nim poslovima, uz zamjenu su-

stava elektri~nih za{tita oba blok transformatora bitno je izdvojiti

zamjenu turbinske regulacije oba agregata u {irem smislu, jer su

tim sustavom obuhva}ene i mehani~ke za{tite, nadzor stanja agre-

gata i upravljanje predturbinskim zatvara~ima na oba agregata.

Navedena rekonstrukcija predstavlja prvi konkretan korak u digitali-

zaciji sustava vo|enja postojenja HE Rijeka. Osim uvo|enja novih

elektroni~kih digitalnih turbinskih regulatora, cjelokupan uprav-

lja~ki i regulacijski hidrauli~ki sustav turbina zamijenjen je i prila-

go|en novom tlaku od 120 bara (s prvobitnih 20 bara). Time je

znatno pojednostavljena cjelokupna hidrauli~ka instalacija, uz isto-

dobno osloba|anje prostora strojarnice od starih, sloènih i gole-

mih hidaruli~kih komponenti ~iju su ulogu preuzeli novi i

jednostavniji sklopovi manjih gabarita, rekao nam je direktor HE

Rijeka Boris Glavan.

Sve ove remontne aktivnosti u HE Rijeka zavr{ili su 12 dana prije

planiranog roka, odnosno 13. rujna 2003. godine. Da bi se i preo-

stali agregat A1 mogao predati na raspolaganje dispe~eru, potreb-

no je obaviti ispitivanja novih za{tita i turbinske regulacije.

Me|utim, u akumulaciji nije bilo vode.

Takva je priroda, hirovita i nepredvidljiva. U HE Rijeka u~inili su

sve da, unato~ opse`nim zahvatima u vitalnim dijelovima postro-

jenja, {to prije osposobe jedan agregat za proizvodnju kako bi

"uhvatili" prve bujice. Uspjeli su u svojim namjerama, ali bujica ni

za lijek. Vode nema ni za ispitivanje ure|aja, a kamoli za proizvod-

nju.

Lani su, primjerice, u kolovozu pale obilne ki{e koje su izazvale

ekstremno velik dotok vode u malu akumulaciju Vali}i (420.400

prostornih metara). Zabiljeèn je najve}i dotok od ~ak 51 prostor-

nog metra u sekundi, a prosje~na vrijednost mjeseca kolovoza iz-

nosila je 5 kubika vode u sekundi, {to je apsolutni rekord za srpanj

i kolovoz u razdoblju otkako se mjeri dotok vode u akumulaciju.

Ina~e, vi{egodi{nji prosjek dotoka u srpnju i kolovozu je manji od

jednog prostornog metra u sekundi. Ove godine, ki{a skoro uop}e

nije bilo od velja~e do kraja kolovoza, kada smo posjetili elektra-

nu, pa je dakako i akumulacija prazna. Rje~ina je skoro presu{ila,

a bez njenih voda nema ni elektri~ne energije iz HE Rijeka. Zato }e

u ovoj elektrani, kako kaè direktor B. Glavan, staviti kona~no

to~ku na ovogodi{nji remont tek kada padnu obilnije ki{e i omo-

gu}e ispitivanje rekonstruiranih postrojenja.

Ivica Tomi}

Regulator tlaka revidiran i prilago|en na vi{i tlak uljnog dijela hidraulike u povratku na montaù

Jedan od agregata u turbinskom prostoru nakon ovogodi{njih zahvata


NEKONVENCIONALNI IZVORI ENERGIJE(4)

SVEMOGU]I ILI NEMOGU]IRAZMOTRIMO pobliè op}a i pojedina~na svojstva danaskomercijalno dostupnih nekonvencionalnih izvora energijete naglasimo poèljna svojstva i ostvarenje tih poèljnihsvojstava pojedinih oblika energije.

Op}enito, nekonvencionalni izvori imaju golemi potencijal- {to je poèljno svojstvo. Ipak, male hidroelektrane te izvo-ri geotermalne energije predstavljaju ograni~eni potencijal(kojega nema na velikom dijelu golemih prostranstava glo-busa), a ogrjevno drvo i biomase predstavljaju malo ve}i aliipak znatno manji potencijal od energije Sun~eva zra~enja.Osobito to vrijedi za ogrjevno drvo - shva}eno kao obnovlji-vi izvor energije - jer prema takvom shva}anju moramo ne-prekidno po{umljavati prostor barem toliko da godi{njiprinos bude jednak godi{njem iskori{tenju drvne mase.

Obnovljivost pojedinog izvora energije najlak{e pojmimoako kaèmo da je obnovljiv izvor onaj ~iji se prosje~ni do-tok svake godine ponavlja, bez smanjenja - barem za ljud-sko poimanje vremena. U tom pogledu, svi promatraninekonvencionalni izvori su obnovljivi. Geotermalnoj energi-ji izvor su energetski procesi u Zemljinoj nutrini koji }e pre-ma ljudskom poimanju vremena trajati "do sudnjega dana",zna~i do nedosti`ne budu}nosti. U pogledu obnovljivostiogrjevnog drveta vrijedi sve ono {to smo spomenuli u pret-hodnom odjeljku.

Povr{inska distribucija (povr{inska raspodjela) Sun~evazra~enja po Zemlji "najpravednija" je od svih primarnihoblika energije, djelomice biomase i otpada (otpada imasvugdje gdje ima aktivnosti ljudi, a tu je potrebna i energija,nema ga tamo gdje nema nikakve ljudske aktivnosti, patamo nema niti potrebe za energijom). Vjetra, prikladnog zaenergetsko kori{tenje nema posvuda, a i ostali nekonven-cionalni oblici energije nisu ravnomjerno raspore|eni poZemljinu globusu.

Povr{inska gusto}a mala je za Sun~evo zra~enje, jo{ manjaza biomase i otpad te malo ve}a za vjetar (tamo gdje gauop}e ima raspoloìvog za energetsko kori{tenje). Jedinoje kod malih hidroelektrana i kod toplih izvora povr{inskagusto}a primjereno visoka.

Op}enito, izvorno se ne daju transportirati mnogi nekon-vencionalni oblici energije, kao niti uskladi{titi u izvornomobliku. Moraju se tro{iti na mjestu i u ritmu svoga nastanka.Jedino ogrjevno drvo te biomase i otpad daju se transporti-rati na razumno veliku udaljenost (jer bi prevelika udalje-nost traìla vi{e energije za transport od energetskogsadràja tvari koja se prevozi i to bi bilo nerazumno), a sva-kako se daju uskladi{titi i koristiti u ritmu potreba.

Mogu}nost finalnog kori{tenja u prirodnom obliku postojisamo kod ogrjevnog drveta i geotermalne energije, svi dru-gi primarni oblici nekonvencionalne energije moraju se pri-vesti ure|aju za transformaciju u oblik prikladniji za finalnokori{tenje.

Oscilacija prirodnog dotoka velika je kod svih nekonvencio-nalnih oblika energije, a jedino geotermalna energija nepoznaje oscilaciju - ravnomjerno dotje~e iz svog izvora.Djelomice je oscilacija dotoka ogrjevnog drveta smanje-na, a uzev{i u obzir i mogu}nost njegova uskladi{tenja,moè se djelomice kompenzirati. Biomase sazrijevaju prak-ti~ki trenuta~no i onda se to ponavlja tek - u pravilu - za go-dinu dana. Vjetar ima oscilaciju od nula do "vi{e od stoposto", jer pri olujnom vjetru mora se obustaviti kori{tenjevjetrogeneratora, kao i pri vrlo malim brzinama vjetra. Kakoje snaga vjetrene turbine proporcionalna brzini vjetra natre}u potenciju, to i mala promjena brzine predstavlja znat-niju promjenu snage. Udvostru~enje brzine vjetra vodi

osmerostru~enju snage! Sun~evo zra~enje jednako takopredstavlja izvor s oscilacijom od 0 do100 posto, jer gano}u uop}e nema. Male hidroelektrane tako|er mogu bitina takvim vodotocima, koji u odre|enim okolnostima pot-puno presu{uju.

Kod ve}ine nekovencionalnih izvora nema tro{ka pridobiva-nja izvornog oblika (kao {to postoji zna~ajan tro{ak eksploa-tacije ugljenokopa), niti tro{ka transporta izvornog oblika, jerje transport nemogu}. Jedino se kod ogrjevnog drveta te bio-mase i otpada javljaju ova dva tro{ka, primjerice tro{ak sje~edrvne mase, tro{ak po{umljavanja i uzgoja {ume te tro{aktransporta od mjesta sje~e do mjesta kori{tenja energijedrveta. Sli~no je s biomasom i otpadom, jedino tu moè izo-stati tro{ak uzgoja koji se odvija neovisno o eventualnomenergetskom kori{tenju, primjerice slama nastaje kao rezultatpoljoprivredne proizvodnje p{enice te }e ili strunuti ili ener-getski iskoristiti (povrh drugih na~ina kori{tenja).

Zauzimanje prostora na mjestu preobrazbe primarnog obli-ka energije u prikladniji oblik za finalno kori{tenje veliko jepri kori{tenju svih nekonvencionalnih oblika, kod kojih jepovr{inska gusto}a mala. Za fotonaponsko kori{tenjeSun~eva zra~enja to je iznimno nagla{eno, kod malih hidro-elektrana, kori{tenja vjetra i kolektorskog kori{tenjaSun~eva zra~enja malo manje. Ogrjevno drvo te biomasa iotpaci traè malo vi{e prostora od onoga kojeg bi traìlakonvencionalna termoelektrana jednake snage, uz malove}i skladi{ni prostor. Ogrjevno drvo moè se i neposrednokoristiti - u {tednjaku, pe}i za zagrijavanje prostora ili sani-

tarne vode - pak onda traì samo prostor za uskladi{tenje.Geotermalna energija, ako se koristi neposredno za zagrija-vanje, tro{i najmanje prostora - jednostavno se "cijev zabijeu tlo" i razvede po ku}ama.

Optere}enje okoline emisijom {tetnih tvari ili bukom namjestu transformacije energije u iskoristljiviji oblik op}eni-to je malo ili ga uop}e nema, ali kori{tenje vjetra izazivabuku, a sagorijevanje ogrjevnog drveta te biomase izazivaemisiju plinova eventualno manje {tetnih od konvencional-nih goriva jer prakti~ki nema sumpora (kao u ugljenu ili naf-ti). Emisija kod kori{tenja otpadaka moè biti opasna ako seprethodno iz otpadaka (sme}a) ne izdvoje evidentno {tetnisastojci.

Stupanj djelovanja pri transformaciji u koristan oblikop}enito je mali, manji nego li kod konvencionalnih oblikaenergije. Osobito je to nagla{eno pri fotonaponskomkori{tenju Sun~eva zra~enja kod kojega je prosje~ni stupanjdjelovanja samo pribli`no 10 posto, zna~i za jedan kilovat-sat dobiven iz sun~anih }elija treba izloìti toliko povr{ineda bude osun~ana s deset kilovatsati. Ve}i je kod malih hi-droelektrana, toplinskog kori{tenja Sun~eva zra~enja kolek-torima i neposrednog toplinskog ili kogeneracijskogiskori{tavanja geotermalne energije.

Trajanje kori{tenja instalirane snage, zna~i omjer godi{njeenergije i instalirane snage, malo je kod svih izvora ~ije suprirodne oscilacije velike, jer su samo mali dio godi{njegvremena "u punom pogonu". Ne vrijedi za ogrjevno drvo,biomasu i otpad te geotermalnu energiju. Taj posljednji

{to je {to


oblik moè se koristiti potpuno u ritmu potra`nje. Zna~i, lje-ti se "grije okolni zrak".

Za sve oblike ~ije je trajanje iskori{tenja malo, mora se osi-gurati akumulacija energije i onda je koristiti iz akumulatoraako je dotok mali ili je potpuno izostao, a potra`nja postoji -jedino prakti~ki dolazi u obzir kod toplinskog kori{tenjaSun~eva zra~enja (akumulator je dobro toplinski izoliranbojler) ili se neznatne koli~ine elektri~ne energije moguakumulirati u elektri~nom akumulatoru kod fotonaponskogkori{tenja Sun~eva zra~enja. Ve}u koli~inu elektri~ne ener-gije ne moè se ekonomi~no akumulirati u akumulatorima,jer bi oni bili velikih masa i zbog toga previ{e skupi, tako dase prakti~ki kod svih drugih obnovljivih izvora poseè zaelektroenergetskim sustavom kao rezervnim rje{enjem ilidizelskim generatorom. Ogrjevno drvo, biomasa i otpaci tegeotermalna energija ne traè takvu rezervu.

Suvremeni energetski pogled zalaè se za primjenu koge-neracije - zna~i vezanu proizvodnju toplinske i elektri~neenergije {to je vi{e mogu}e, jer se time postiè ve}e isko-ri{tenje primarnog oblika energije. Mogu}a je samo kodnekovencionalnih izvora upotrijebljenih kao gorivo u termo-elektrama-toplanama ili ako se geotermalna energija koristiza pogon takve elektrane {to zna~i da mora biti rije~ o vrlovru}em izvoru (kakvih ima na Islandu).

[to je s povratom energije uloène za proizvodnju opreme?Ako se ima na umu takva energija, a ne samo novac potre-ban za opremu koja se treba ugraditi za kori{tenje nekon-vencionalnih izvora, onda proizlazi da pojedini izvor moraneprekidno raditi nekoliko godina da bi tek tada postaoneto-proizvo|a~ energije. Naime, treba proizvesti cement,~elik, staklo, aluminij i razli~ite druge materijale u ~iju pro-izvodnju treba uloìti energiju. S obzirom na to da za poje-dine oblike energije treba mnogo takvog materijala (temeljii nosa~i foto}elija i kolektora, same foto}elije i kolektori, vi-soki betonski ili ~eli~ni stupovi vjetrogeneratora) energijaza njihovu proizvodnju ne smije se zanemariti.

Jedno od najzna~ajnijih prakti~nih dobrih svojstava nekon-vencionalnih oblika energije je mogu}nost svekolike diver-zificirane primjene, zna~i skoro neovisno od bilo kakvog"velikog sustava" opskrbe energijom. Prakti~ki svi izvori ne-konvencionalne energije - dakako ako su raspoloìvi na pro-matranom mjestu, ali to je ve} obra|eno pitanje - mogu sekoristiti "u malom", u vlastitoj reìji, djelomice ili potpuno usamogradnji i time se tro{ak rada kod instaliranja, pogona iodràvanja prakti~ki moè izbje}i ili barem prikriti ("radimza sebe, u slobodno vrijeme - zna~i besplatno").

Kona~no, spomenimo kumulativnu CO2-neutralnost neko-vencionalnih oblika energije. Kumulativno zna~i u ukupnomlancu - od pridobivanja oblika energije, izrade i motaè po-gonskih ure|aja, do kori{tenja. Premda se govori o apsolut-noj CO2-neutralnosti svih nekonvencionalnih oblika,naj~e{}e se misli na tu neutralnost prigodom transformaci-je nekonvencionalnog oblika u iskoristljiviji oblik i tada jetakvo gledanje to~no. Me|utim, ako se ima na umu proiz-vodnja cementa, ~elika, stakla i razli~itih drugih potrebnihmaterijala za izgradnju foto}elija, a djelomice i kolektora,onda proizlazi da je primjena Sun~eva zra~enja "kva-zi-CO2-neutralna". Neutralnija je primjena nuklearne ener-gije u dana{njim nuklearnim elektranama!

Tro{kovi pogona i odràvanja postoje kod svih izvora. Poje-dini se mogu ne iskazati ako su radovi izvedeni u vlastitojreìji, ali oni teoretski postoje. Podmazivanje, za{tita od ko-rozije, elementarno ~i{}enje, ...samo su pojedini od prim-jera tro{kova pogona i odràvanja koji se ne mogu izbje}iako se ho}e ostvariti poèljna ìvotna dob pojedinogure|aja za prihvat i transformaciju nekonvencionalnog obli-ka energije.

Marijan KALEA


MICRO-LINK d.o.o. ZAGREB

MI POÎNJEMO GDJE VA[KABEL ZAVR[AVA

NAKON zaokruènog desetlje}a poslovanja, o tvrtkiMICRO-LINK d.o.o. iz Zagreba moè se najkra}e re}isljede}e: specijalizirana je za beì~na komunikacijskarje{enja. Ovim je re~eno i sve i ni{ta. Zato }emo dati iop{irniju verziju pri~e o uglednoj tvrtki koja je ozbiljnijusuradnju s HEP-om zapo~ela 2000. godine i od tada jesusre}emo na nekoliko projekata iz podru~ja telekomuni-kacija koje su realizirali PrP Zagreb i PrP Split.

Tvrtka MICRO-LINK osnovana je 1992. godine kao malaobiteljska tvrtka s tri radnika koji su, uz pomo} vanjskihsuradnika - entuzijasta u podru~ju radijskih komunikaci-ja, krenuli u osvajanje trì{ta osmi{ljenom i mudrom po-slovnom politikom: vlastitim razvojem i proizvodnjomdigitalnih mobilnih i fiksnih (nepokretnih) mikrovalnih ra-dio-relejnih sustava (MDS-11) namijenjenih za prijenosgovora, podataka i video zapisa kapaciteta prijenosa do34 Mbit/s za posebne namjene specijalnih korisnika. Ne-uskla|enost zakonske regulative u Republici Hrvatskoj sETSI normama u podru~ju radijskih komunikacija,nu`nost certificiranja radijskih sustava u jednoj od eu-ropskih zemalja, kao i neosnovano nepovjerenje potenci-jalnih kupaca u na{u pamet i znanje kao konkurentnevrijednosti - malo ih je obeshrabrila. Sre}om, samo dje-lomice. Odustali su od proizvodnje digitalnih mikrovalnihure|aja i usmjerili se ka uskoj specijalizaciji za primjenunajnovijih tehnolo{kih rje{enja u podru~ju beì~nih ko-munikacija, uvaàvaju}i pri tomu ~injenicu da su poten-cijalnim kupcima potrebne usluge i oprema premana~elu "klju~ u ruke". A prema takvoj izazovnoj i jedin-stvenoj ponudi, doma}e trì{te nije moglo ostati ravno-du{no. I tako je krenulo.

POSLOVANJE PREMA NAÊLU "KLJUÛ RUKE"

Danas tvrtka ima 12 radnika, s tim da prema potrebiangaìra vanjske suradnike odre|enih profila, a njenaosnovna djelatnost uklju~uje: inènjering, projektiranje,prodaju, instalaciju i odràvanje telekomunikacijskih iradijskih sustava. Tvrtka MICRO-LINK je ovla{teni za-stupnik i servis-partner vode}ih svjetski priznatih proiz-vo|a~a beì~nih sustava u regiji i Hrvatskoj te s velikomponudom raznovrsnih beì~nih sustava za razli~iteprimjene moè zadovoljiti zahtjeve svojih poslovnihpartnera, prilago|avaju}i se njihovoj djelatnosti i s timu svezi specifi~nim potrebama. Osposobljeni su zapruànje kompletnih beì~nih komunikacijskih rje{enjaprema na~elu "klju~ u ruke". Da je kod njih sve po redu izakonu uvjerio me je osniva~ tvrtke i direktor razvoja iposlovanja s klju~nim korisnicima Dragutin Jankovi}.

- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, odnosno Hrvat-

ski zavod za telekomunikacije ovlastio nas je na temelju

uvida u raspoloìvu mjernu opremu i osposobljenost prov-

jerenu dràvnim ispitima stru~nog osoblja za: projektiranje i

izradu tehni~ke dokumentacije, uvoz, prodaju i iznajmlji-

vanje telekomunikacijske opreme, instalaciju i odràvanje

telekomunikacijske opreme te godi{nja mjerenja - tehni~ki

pregled radijskih postaja, a sve u skladu sa Zakonom o te-

lekomunikacijama i zakonskim podaktima.

Osim toga, osposobljeni smo za koordinaciju postupka

certificiranja i isho|enje tipskog odobrenja za radijsku

opremu i potencijalnim korisnicima moèmo pruìti

stru~nu potporu pri odabiru s tehni~kog i gospodarstve-

nog stanovi{ta optimalnog telekomunikacijskog rje{enja i

tijekom postupka isho|enja dozvola za postavljanje i

kori{tenje radijskih sustava.

NJIMA NE TREBA NI KABEL NI @ICA

MICRO-LINK po~inje tamo gdje Va{ kabel zavr{ava, slo-gan je tvrtke koja je anticipirala budu}nost i govori po-slovnim jezikom koji ve}ina nas tek po~inje de{ifrirati.U suradnji s proizvo|a~ima opreme, koji su sve odredavode}e tvrtke na podru~ju beì~nih komunikacija (Stra-

tex Networks, 4RF, SATEL, Cisco Systems, WiLAN, Ca-

blefree, Sagem, Ensamble, Eltek,...) hrvatskom trì{tumogu ponuditi sljede}e proizvode:

• beì~ne LAN sustave i WAN multipoint premosnike

• PDH & SDH point-to-(multi)point digitalne mikroval-ne radijske sustave

• point-to-multipoint digitalne mikrovalne beì~ne po-datkovne {irokopojasne mreè

• UHF i VHF radio modeme za digitalni prijenos poda-taka

• laserske komunikacijske sustave ....

ZLATNA KUNA ZA USPJE[NOPOSLOVANJE

Kada sam ih sredinom srpnja posjetila, ènski dio tima jebio na okupu, a de~ki, osim Darka i Dine, svoj radni dan

OSNOVNA DJELATNOST MICRO-LINK-a UKLJUÛJE: IN@ENJERING,PROJEKTIRANJE, PRODAJU, INSTALACIJU I ODR@AVANJETELEKOMUNIKACIJSKIH I RADIJSKIH SUSTAVA, A OVLA[TENI SU ZASTUPNIKI SERVIS-PARTNER VODE]IH SVJETSKI PRIZNATIH PROIZVO\AÂ BE@I^NIHSUSTAVA U REGIJI I HRVATSKOJ

Milica Jankovi}, uspje{an direktor uspje{ne tvrtke

na{i partneri

na{i partneri


provodili su na terenu. Upravo se u pogon pu{tala radij-ska komunikacijska PDH mreà na relacijama RR Sljeme- TS Zabok, RR Sljeme - TS Petrinja, RR Sljeme - TE Si-sak -TS Pra~no, ~iji je investitor PrP Zagreb. Kako rade zaHEP, sve im je opro{teno pa i to {to ih nema na grupnomportretu. Me|utim, to {to je mu{ki dio tima ra{trkan uo-kolo nikako ne zna~i da je tvrtka obezglavljena. Konci suu sigurnim rukama Milice Jankovi}, koja obavlja direk-torsku funkciju. A kako je obavlja najbolje govori podatakda je upisana u Zlatnu knjigu najuspje{nijih hrvatskih po-

duzetnika 1999., 2000., 2001. i 2002. godine. Zavod za

poslovna istraìvanja dodijelio joj je zlatnu medalju Prva

hrvatska kuna za najvi{e rezultate u poslovanju za 2002.godinu, kada je MICRO-LINK svrstan u prvih 1 posto naj-produktivnijih i najboljih hrvatskih poduze}a. Ova spoz-naja samo mi je potvrdila onu omiljenu izreku: Nema do

ènske ruke! Priroda nas je stvorila da budemo produktiv-ne u svakom pogledu.

Me|utim, put do 1 posto najuspje{nijih u Hrvatskoj bioje postupan, u po~etku neizvjestan i obeshrabruju}i, po-tom sve jasniji i perspektivniji.

- Djelomi~no smo obavljali pionirski posao u ovom po-

dru~ju koje, u tom ratnom vremenu, nije bilo jo{ dovoljno

definirano. Od radijskih sustava namijenjenih specijalnim

korisnicima pre{li smo na one primjenjive za realizaciju di-

gitalnih podatkovnih veza/mreà za potrebe dràvnih i pri-

vatnih tvrtki i druge primjene. Kako je to bio po~etak

primjene beì~nih sustava, bilo je puno nevjerice, pa se

trebalo angaìrati i na upoznavanju potencijalnih korisnika s

prednostima radijskih komunikacija koji }e koristiti tu teh-

nologiju. Trebali smo ih uvjeriti da }e, primjerice, njihove

povjerljive poslovne informacije i takvim prijenosom ostati

za{ti}ene i nepristupa~ne neautoriziranim osobama. Nakon

1995. godine, krenulo je na bolje, trì{te nam se po~elo ot-

varati, a mi smo svoju jedinstvenu prigodu iskoristili. Prvi

smo krenuli s uslugama i opremom od ideje do realizacije

prema na~elu "klju~ u ruke" na podru~ju radijskih komuni-

kacija u Hrvatskoj i sebi postavili visoke profesionalne stan-

darde. Nismo temeljili na{e poslovanje isklju~ivo na

trgovini, ve} smo ponu|enoj opremi pridruìli na{e usluge,

pa su nas potencijalni kupci prepoznali kao sigurnog i po-

uzdanog partnera. Ovo je podru~je rada koje traì tehni~ku

osposobljenost, primjenu svih propisa u podru~ju teleko-

munikacija, dràvne ispite, dozvole za rad i ovdje amateriz-

mu nema mjesta, kaè M. Jankovi}.

POSLOVI S HEP-om - PRESTI@NEREFERENCE

Kada je poduze}e, prema svim relevantnim pokazatelji-ma poslovanja, vrlo uspje{no i u samom vrhu hrvatskog

poduzetni{tva, a MICRO-LINK to jest, onda veliki dioposla obavlja komercijala. A i taj segment poslovanjaje, vjerovali ili ne, u nadle`nosti mlade ekonomisticeLane Jankovi}, koja rukovodi prodajom. Prava osoba zapravo pitanje: Kada je zapo~ela i kako se razvija surad-nja izme|u MICRO-LINK-a i HEP-a?

- Manji projekti za HEP ra|eni su unatrag nekoliko godi-

na, ali zna~ajan pomak u suradnji ostvaren je 2000.

kada zapo~inje primjena najnovijih tehnolo{kih rje{enja

u radijskim komunikacijama u telekomunikacijskoj mreì

HEP-a i to prijenosnih podru~ja u Zagrebu i Splitu. U po-

sljednje dvije godine za njih su realizirani projekti kako

slijedi.

• Radijska komunikacijska SDH mreà na relaciji NDC

Zagreb - RR Sljeme - RR Ivan{~ica - HE Vara`din, gdje

je instaliran SDH mikrovalni sustav ALTIUM kapaciteta

155 Mbit/s u srpnju 2001. Bila je to tada prva SDH

{irokopojasna radijska mreà u Europi najnovije tehno-

lo{ke razine, takozvane "druge generacije" (2G).

• Radijska komunikacijska SDH / PDH mreà na relaci-

jama CDU Vrboran - Vidova Gora - TS Blato, - TS Stari

Grad, - TS Makarska u lipnju 2003. Ovdje je instaliran

SDH mikrovalni sustav ALTIUM MX (proizo|a~ Stratex

Networks, kapaciteta prijenosa 2x155 Mbit/s (311

Mbit/s) u podru~ju 6 GHz najnovije tehnolo{ke razine,

"tre}e generacije" (3G). Ovo je prvi takav ure|aj proizve-

den i instaliran u svijetu.

• Radijska komunikacijska PDH mreà na relacijama RR

Sljeme - TS Zabok, RR Sljeme - TS Petrinja, RR Sljeme

- TS Sisak - TS Pra~no, koja je zavr{ena u lipnju i upravo

se pu{ta u pogon s tendencijom {irenja i na preostale

trafostanice i proizvodne pogone radijskim putem doh-

vatljive s RR objekta Sljeme i TE Sisak.

O daljnjoj suradnji s HEP-om te{ko je konkretno govoritijer tu, kako kaè Lana Jankovi}, investitor ima posljed-

nju i odlu~uju}u rije~. Nadaju se da }e se ova, za njihvrlo dragocjena, suradnja koja im donosi presti`ne refe-

rence uspje{no dalje razvijati na obostrano zado-voljstvo. Smatraju da je trenuta~no najzreliji zarealizaciju projekt priklju~enja HE Kraljevac na teleko-munikacijski ~vor RR Vidova Gora (i dalje prema CDUVrboran), {to zna~i da bismo ih uskoro opet mogli su-sresti u Dalmaciji.

ZAGREPÂNI DOBILI SKYNET

Na poduljem popisu njihovih poslovnih partnera naila-zim, uz HEP, i na ministarstva (MUP, MORH, MZT), banke(Hrvatska banka za obnovu i razvitak, HNB, PBZ,Me|imurska banka,...), institucije (Hrvatska akademska

i istraìva~ka mreà CARNet, HTV,...), fakultete (FER) itvrtke (INA, INAgip, PLINACRO, VIP-net, Iskon Internet,HT, Zagreba~ki velesajam,...).

Jedan od njihovih posljednjih poslovnih izazova, na kojisu posebno ponosni, je projekt Skynet koji je Iskon

Internet ponudio svojim korisnicima. Ova nova uslugaomogu}uje stalni beì~ni {irokopojasni pristup interne-tu velikim kapacitetom prijenosa. MICRO-LINK je izra-dio tehni~ko rje{enje, obavio projektiranje, nabavioopremu i instalirao pristupne to~ke (Access Points) ikorisni~ke terminale (Client Premises Equipment).Skynet je za sada namijenjen samo korisnicima u Za-grebu, odnosno na {irem podru~ju grada.

Va`no je naglasiti da {irokopojasna radijska mreà uprojektu Skynet koristi najnovije tehnolo{ko rje{enjeW-OFDM (Wide-Band Orthogonal Frequency Division

Multiplexing), jedinstvenu tehnologiju razvijenu i pa-tentiranu od proizvo|a~a WILAN te da je takavpoint-to-multipoint sustav prvi puta instaliran u Europi,{to definitivno izbija argumente onima koji su sklonitvrdnji da Hrvatska tehnolo{ki zaostaje u podru~ju tele-komunikacija.

BE@I^NE KOMUNIKACIJE - "HIT"OVOG STOLJE]A

Ono {to je MICRO-LINK znao jo{ prije jednog deset-lje}a, zapravo jo{ u pro{lom stolje}u, a to je da subeì~ne komunikacije (Broadband Wireless Communi-

cations) revolucionarno rje{enje u podru~ju komunika-cija {to postaje sve jasnije i stru~njacima i korisnicimakomunikacija u Hrvatskoj. Njihovim kori{tenjem postiùse veliki kapaciteti prijenosa, a sve bez kopanja promet-nica i postavljanja kilometara kabela, ~ime se eliminiraveliki problem u urbanim sredinama, gradskim okruè-njima, posebice u starim gradskim jezgrama te kod po-vezivanja otoka u integralni komunikacijski sustav.

Dodatna prednost radijskih sustava u odnosu na kon-vencionalna rje{enja je mogu}nost preusmjeravanja,odnosno premje{tanja opreme na drugu lokaciju {topruà fleksibilnost organizacije i osigurava dugoro~nostulaganja.

- Zbog mogu}nosti zadovoljavanja sve ve}ih zahtjeva za

brzo ostvarivim komunikacijskim rje{enjima, ve}im brzi-

nama prijenosa odnosno propusnim opsezima, sigur-

no{}u prijenosa te zbog jednostavne instalacije, brze

isplativosti i pouzdanosti, javlja se sve ve}a potreba za

radijskim sustavima, {to potvr|uje i stalan trend porasta

primjene radijskih komunikacija u svijetu, kaè DragutinJankovi}.

Na utiranju beì~nih komunikacijskih puteva radili suMICRO-LINKovi stru~njaci nedavno i u Opatiji, gdje je usvibnju odràn MIPRO 2003. Da je rije~ o komunikacij-skom hitu potvr|uje i veliki medijski interes kojim jepopra}ena njihova prezentacija brojnih rje{enja u po-dru~ju beì~nih komunikacija te na~in odràvanja stoti-nu razli~itih digitalnih mikrovalnih radijskih sustava ufrekvencijskim podru~jima od 1,4 do 38 GHz. O njimaje vi{e puta pisao i stru~ni ~asopis Eastern European

Wireless Communications vezano uz realizacije proje-kata INE, INAgip-a, VIP-neta, HNB-a i HBOR-a, koje jeMICRO-LINK realizirao.

Valja znati komu moète povjeriti svoje komunikacije,

poru~uju iz MICRO-LINKa. îni se da HEP to zna!


Dragutin Jankovi}, direktor razvoja i poslovanja i Lana Jankovi}, rukovoditelj prodaje, na prezentaciji prigodomodràvanja stru~nog skupa MIPRO 2003

POSJET NE KR[KO

MATURANTIRU\ERABO[KOVI]AZAPOÊLIOVOGODI[NJICIKLUS

VE] ~etrnaest godina Hrvatska elektroprivreda u suradnji sTehni~kim muzejom organizira posjete u~enika strukovnih{kola i gimnazija Nuklearnoj elektrani Kr{ko. Kako je ne-davno zapo~ela jo{ jedna {kolska godina, pro{lotjedni po-sjet u~enika 4. razreda Tehni~ke {kole Ru|era Bo{kovi}a

ozna~io je nastavak ovog hvalevrijednog edukacijskogprograma.

Prvi poticaj realizaciji programa dala je Boìca [kulj, rav-nateljica Muzeja jo{ davne 1989. godine i zahvaljuju}ispremnosti HEP-a i NE Kr{ko da financiraju program, or-ganizirani posjeti {kolske djece Nuklearnoj elektrani trajui danas. Suradnja HEP-a, NEK-a i Muzeja na ovom projektuzna~ajno je doprinijela da osnovni pojmovi nuklearneenergetike, kao i rad nuklearnih elektrana nisu vi{e potpu-na nepoznanica za vi{e od 8000 u~enika, preteìto zagre-ba~kih srednjo{kolaca i gimnazijalaca koji su od 1989.godine posjetili NEK.

CJELOVIT INFORMATIVNO EDUKACIJSKIPROGRAM, VIDEO PROJEKCIJA I IZLO@BE

- KAO PRIPREMA

Posjeti elektrani samo su dio cjelovitog informativno eduka-cijskog programa Nuklearna fizika - ju~er, danas, sutra kojizapo~inje srijedom u 8 sati ujutro u Tehni~kom muzeju videoprojekcijom o izgradnji i pogonu NEK-a. Iza filma slijedi raz-gledavanje dviju stalnih izlo`bi: Osobna karta Nuklearne

elektrane Kr{ko i Od urana do radioaktivnog otpada. Cijelovrijeme u~enici imaju prigodu postaviti pitanja Renatu Filipi-nu, kustosu muzeja zaduènom za realizaciju programa. êr-nobil, aktualni politi~ki odnosi, mogu}nost zaposlenja unuklearci samo su neka od pitanja na koja R. Filipin i autorovog teksta, ako gdje zapne, poku{avaju {to preciznije odgo-voriti. Slu`beni autobus elektrane besplatno vozi djecu 20puta godi{nje u Kr{ko i natrag u Zagreb, a njegov dolazak udvori{te Muzeja zna~i da se pribliàva 9 sati i da je vrijeme za

polazak u Sloveniju. Tijekom jednosatnog puta u~enici po-punjavaju odgovaraju}i anketni upitnik kojeg su pripremili~lanovi HEP-ova Tima za NE Kr{ko.

Vo`nja do elektrane uvijek je dobra prigoda za davanje uputao pona{anju uz postrojenja koje postaju jasnije ~im se stupina kontrolirano podru~je elektrane, budu}i da su suvremeniza{titni sustavi osiguranja prisutni na svakom koraku.

Atmosfera postaje malo opu{tenija kada u~enici, a osobitoènski dio, stave obvezne naran~aste kacige na glave. Nakonpodjele propusnica, u~enici se podijele u dvije skupine, do-bivaju stru~ne vodi~e - hrvatske inènjere zaposlene u elek-trani i obilazak moè zapo~eti. Osim stru~nog vodstva svakagrupa dobiva i naoruànog i namrgo|enog za{titara koji bi, sobzirom na broj obilazaka, vjerojatno ve} i sami mogli voditigrupe u obilasku.

PRAVI DO@IVLJAJ IPAK U ELEKTRANI

Nakon malo vi{e od jednog sata vodi~i nam pokazuju vanjskirazmje{taj objekata, nekoliko elevacija turbinske zgrade,kontrolnu sobu, a razgledavanje je ponekad prilago|eno ibudu}em zanimanju djece (primjerice, budu}im kemi~arimaomogu}eno je razgledavanje kemijskog laboratorija).

Savr{eni red, ~isto}a, ljubaznost osoblja, visoka tehnolo{karazina objekta samo su neke od stvari koje obi~no impresio-niraju posjetitelje nuklearke. Povrh toga, razgledavanje uvijekprolazi u opu{tenoj atmosferi potaknutoj zalaganjem i povre-menim duhovitim napomenama dodijeljenih nam vodi~a, paim se ovom prigodom zahvaljujem uime svih sudionika pro-grama. S obzirom na pobolj{ane odnose na relacijiHEP-NEK, mo`da moèmo u skoroj budu}nosti o~ekivati i ka-kav sok i sendvi~ u elektrani, budu}i da u~enicima iz ve}inegrupa predstoji poslijepodnevni odlazak na redovnu nastavu.

Posjet NE Kr{ko samo je mali poticaj mladoj populaciji dapo~ne razmi{ljati o nuklearnim elektranama i nuklearnojenergiji na druga~iji - na svoj na~in. Slike postrojenja elek-trane }e vjerojatno vremenom izblijediti, ali sje}anje }e bitivezano za ljude (Idu Novak, Mirana Priboì}a, Vladimira Jela-vi}a, Predraga [irolu...) i na~in njihovog predstavljanja po-strojenja i, dakako, dosjetki. Pribrojimo i sje}anje na sve oneu Tehni~kom muzeju i HEP-u (Tim za NEK u HEP Proizvodnjid.o.o.).

O~ekuje se da }e program posjete NE Kr{ko, koji se provodive} ~etrnaest godina, pokazati opravdanost informiranjamladih, osobito stoga {to }e vjerojatno oni odlu~ivati o iz-gradnji nuklearne elektrane na teritoriju Republike Hrvatske.Otpori nuklearnoj tehnologiji javljaju se zbog straha, a strahje prisutan zbog neznanja.

mr.sc. Josip Lebegner

u~enje

ZAPOÊO DRUGI CIKLUS EDUKACIJE IZ PODRU^JA INTERNE REVIZIJE IKONTROLE

METODE, TEHNIKE I POSTUPCI RADAINTERNE REVIZIJEU ZAJEDNI^KOJ organizaciji HEP-a i TEB-a u PP HESjever Vara`din 10, 11. i 12. rujna 2003. godine orga-nizirano je prvo predavanje Drugog ciklusa edukacije zastru~ne radnike HEP grupe iz podru~ja interne revizije ikontrole. Predavanje je bilo namijenjeno radnicima PPHE Sjever, DP Elektra Vara`din, DP Elektra Koprivnica,DP Elektra âkovec i DP Elektra Zabok. Me|unazo~nima bilo je i onih koji su sudjelovali i u Prvomciklusu edukacije, {to je doprinijelo boljem svladavan-ju "gradiva". Time je omogu}ena bolja komunikacijaunutar skupine, posebice kod primjene workshopa.

Teì{te predavanja bilo je usmjereno na metodologiju

rada interne revizije: metode, tehnike i postupci rada.Predava~i iz TEB-a bili su doc.dr.sc. Boris Tu{ek,prof.dr.sc. Lajo{ @ager i mr.sc. Ivana Mami}-Sa~er, a izHEP-a Stanko Toki} i Vi{nja Komneni}. Posljednjegdana predavanja odràni su workshop, rasprava, prov-jera znanja testiranjem te evaluacija predavanjakori{tenjem anketnog upitnika.

Edukacija ide dalje i to u Nastavno-obrazovnom centruVelika 24, 25. i 26. rujna za radnike HEP-a iz Osijeka,Vinkovaca, Slavonskog Broda, Poège i Virovitice.

Lidija Jal{ovec

Sudionici prvog pre-davanja Drugog cik-lusa edukacije izpodru~ja interne revi-zije i kontrole iz PPHE Sjever i DP-aVara`din, Koprivnica,âkovec i Zabok

SURADNJA HEP-a, NEK-a i MUZEJA DOPRINIJELA JE DA OSNOVNI POJMOVI NUKLEARNE ENERGETIKE, KAO I RADNUKLEARNIH ELEKTRANA NISU VI[E POTPUNA NEPOZNANICA ZA VI[E OD 8000 UÊNIKA, PRETE@ITOZAGREBA^KIH SREDNJO[KOLACA I GIMNAZIJALACA KOJI SU OD 1989. GODINE POSJETILI NE KR[KO


Ovogodi{nji ciklus posjeta NE Kr{ko zapo~eo je 4.i razred Tehni~ke {kole Ru|era Bo{kovi}a

KRITERIJI ZA RAZGRANIÊNJE 110 kV MRE@E

MO@E LI STRUKA RIJE[ITI PROBLEM?

OD 1. SRPNJA pro{le godine formalno su ro|ene

HEP-ove tvrtke-k}erke, izme|u ostalih HEP Prijenosd.o.o. i HEP Distribucija d.o.o., registrirane s kapitalomod 20.000 kuna, bez vlasni{tva nad mreòm, koja im jeod HEP d.d. kao vladaju}eg dru{tva povjerena na uprav-ljanje.

Dok te bebe stasaju i po~nu samostalno ìvjeti potrebnoje jo{ mnogo posla i brige, kako bi bili ~isti odnosi u ku}i

HEP grupe. Jedna od tih briga je i razgrani~enje mreè110 kV, koja je gra|ena u reìji obje djelatnosti, pa nadtom jedinstvenom mreòm postoji dvojna nadle`nost(prijenosna i distribucijska).

Poseban i vrlo star problem je zagreba~ka 110 kV mreà injeno razgrani~enje, gdje takvo stanje oteàva vo|enjepogona i produljuje vrijeme ponovne uspostave normal-nog stanja nakon ve}ih poreme}aja u sustavu. U raspra-vama koje traju vi{e od 20 godina, svaka je strananastojala navesti vodu na svoj mlin pri ~emu su se kori-stili razli~iti aspekti i gledi{ta, ali su izostali kriteriji bezkojih nije mogu}e uspje{no rije{iti problem.

OSAM KRITERIJA ZA RAZGRANIÊNJE

Stoga smo poku{ali definirati osam ''kriterija za razgra-ni~enje'', od kojih prva ~etiri promatraju problematiku stehni~kog gledi{ta, a ostala ~etiri uzimaju u obzirdru{tveno-ekonomske okolnosti:

1. Funkcija mreè (obavlja li mreà prijenosnu ili distribu-cijsku funkciju),

2. Integritet sustava (naru{ava li razgrani~enje jedinstvenostEES-a),

3. Upravljanje (nadle`nost nad upravljanjem sklopnim apa-ratima),

4. Odràvanje (stje~e li pravo nadle`nosti onaj tko ''imamajstora''),

5. Vlasni{tvo (koliko utje~e na obavljanje javne funkcije),

6. Odgovornost (prema potro{a~ima-kupcima),

7. Energetska efikasnost (imperativ Strategije energetskograzvitka),

8. Pro{lost i politi~ko ure|enje (naoko slab, ali u biti vaànkriterij).

• Funkcija mreè (koju ~ini skup ~vorova i grana) je ned-vojbeno najva`niji kriterij.

Da bismo zaklju~ili obavlja li odre|ena mreà prijenosnuili distribucijsku funkciju, potrebno ju je promatrati u ok-viru energetskog bazena koji ta mreà napaja, odnosnoanalizirati tokove snaga.

• U tom smislu uvodimo prijenosni faktor '' pf '', kao od-nos ukupne snage koja izlazi iz promatrane mreè u dru-gu mreù 110 kV i ukupne snage koja ulazi u tu mreù.

Ako je pf = 1, tada je mreà prijenosna, jer sva snagakoja ulazi u mreù iz nje izlazi, zna~i prenosi se dalje, aako je pf = 0, tada je mreà distribucijska, jer se svasnaga koja u nju ulazi u njoj i potro{i.

• O~uvanje integriteta EES-a pojedinci spominju kaorazlog centralisti~kog ustroja i kao razlog da svi ~vorovina koje su priklju~ene elektrane budu automatski pro-gla{eni prijenosnima.

Ako elektrana, bez obzira kolike snage, napaja dovoljnojaki potro{a~ki ~vor (odnosno svu energiju predaje tom~voru) nema govora o prijenosu, jer takva je elektrana lo-kalnog obilje`ja, osobito ako jo{ proizvodi i toplinu u ve-zanom procesu.

Integritet sustava je osobito ugroèn kada, zbog unu-tra{njeg ili vanjskog poreme}aja, prijeti raspad EES-a.Ako se gradska mreà u tim okolnostima uspje{no odvojii nastavi rad u tzv. oto~nom reìmu (kada njeni generatorisamostalno napajaju va`ne potro{a~e), pobolj{ava se ot-pornost sustava i olak{ava ponovno integriranje u nor-malno stanje.

• Odràvanje, kao kriterij prema kojemu bi onoj tvrtkikoja ima ekipe za odràvanje postrojenja i vodova 110 kVtrebali pripasti ti dijelovi HEP-a ne moè opstati udana{njim okolnostima, kada ima nebrojenih primjerauspje{nog funkcioniranja razli~itih sustava (od automo-bila do poljoprivredne mehanizacije) koji odràvanjepovjeravaju drugim poslovnim subjektima.

• Upravljanje ili operativno vo|enje pogona, u novijevrijeme poznato kao operatorska funkcija koja se obav-lja iz Centra vo|enja (dispe~erskog centra) bitno semoè pospje{iti, ako se napravi logi~na raspodjela na-dle`nosti izme|u Hrvatskog nezavisnog operatora su-stava i trì{ta (CROISMO) i operatora distribucijskemreè (ODM).

Logika jednostavnosti i odgovornosti polazi od toga dagradska mreà 110 kV treba biti pod kontrolom gradskogoperatera, koji je neposredno odgovoran za opskrbu gradai brzu restauraciju stanja u slu~aju poreme}aja.

• Vlasni~ki aspekt razdvajanja je od velikog prakti~nogzna~aja budu}i da je rije~ o imovini dva pravna subjekta(d.o.o.), koja kao ~lanice HEP grupe ne bi trebali imatisukob interesa.

• Odgovornost za opskrbu je tako|er vaàn kriterij. Dosada je za opskrbu bio pravno (u odnosu na kupca) od-govoran HEP (proizvodnja, prijenos i distribucija), da biutemeljenjem novog pravnog subjekta HEP Opskrbed.o.o. ta odgovornost (formalno) pre{la na tu tvrtku.

U tom modelu Opskrba }e s jedne strane imati ugovor skupcem, s druge strane s dobavlja~em energije, a s tre}estrane ugovarati mreàrinu s Distribucijom i Prijenosom(za tarifne kupce stvar }e ure|ivati Vije}e za regulacijuenergetskih djelatnosti).

Model bi bio jednostavniji kada bi samo jedinstvenatvrtka ''HEP-distribucija i opskrba'' imala ugovorni odnoss kupcima. U tom slu~aju HEP Prijenos bi obavljao samofunkciju prijenosa eneregije na dràvnoj razini.

''Podijeljena mreà 110 kV'' (kao {to je to slu~aj danas)ne}e ni u jednom modelu osigurati jednozna~nu odgo-vornost, jer }e biti te{ko izbje}i sukob interesa izme|uPrijenosa i Distribucije.

• Energetska efikasnost postaje sve va`nija, s jedne stra-ne zbog porasta cijene energije i, s druge strane, zbogtoga {to sve gu{}i energetski tokovi urbanih sredinazaga|uju okoli{.

mi{ljenje


JEDNA OD BRIGA U RA[Î[]AVANJU ODNOSA U HEP GRUPI JE I RAZGRANIÊNJE 110 kV MRE@E, KOJA JE GRA\ENAU RE@IJI PRIJENOSNE I DISTRIBUCIJSKE DJELATNOSTI, PA NAD TOM JEDINSTVENOM MRE@OM POSTOJI DVOJNANADLE@NOST. U RASPRAVAMA KOJE TRAJU VI[E OD 20 GODINA, SVAKA JE STRANA NASTOJALA "NAVESTI VODUNA SVOJ MLIN", PRI ÊMU SU SE KORISTILI RAZLIÎTI ASPEKTI I GLEDI[TA, ALI SU IZOSTALI KRITERIJI BEZ KOJIHNIJE MOGU]E USPJE[NO RIJE[ITI PROBLEM

Prijenosni faktor zagreba~ke 110 kV mreè

Slu~aj Stanje sustavaSnaga (MW)

Prijenosni faktoru sustav iz sustava

1 Zima 1998. 512 72 0,14

2 ispad voda Tumbri-Botinec 401 67 0,17

3 ispad jedne trojke Tumbri-Mraclin 431 75 0,17

4 ispad jedne trojke Tumbri-Resnik 511 70 0,14

5 Ljeto 1998. 261 5 0,02

6 TE-TO daje 80 MW 188 20 0,11

7 Zima 2000. 377 103 0,27

8 ispad voda Tumbri-Botinec 375 100 0,27

9 ispad trafo 400 kV u @erjavincu 475 128 0,27

10 Ljeto 2000. 316 6 0,02

11 Zima 2005. 443 63 0,14

12 ispad TE-TO 845 49 0,06

13 ispad TE-TO i vod Tumbri-Botinec 843 46 0,05

14 ispad TE-TO i trafo 400 kV @erjavinec 802 43 0,05

15 Ljeto 2005. 425 18 0,04

16 Zima 2010, 2 HE u pogonu 556 73 0,13

17 Ljeto 2010. 496 4 0,01

18 TE-TO +100, EL-TO +50 MW 310 7 0,02

19 Zima 2030. 1242 93 0,07

20 Ljeto 2030. 912 0 0,00

Zbog toga ve}u pozornost valja poklanjati reìmurada elektrana-toplana. Proizvodnja elektri~ne ener-gije u njima bitno se razlikuje u zimskom i ljetnomreìmu. Zimi rade u protutla~nom pogonu s efika-sno{}u izme|u 70 i 80 posto, jer se tada dio toplin-ske energije tro{i na zagrijavanje stanova iproizvodnju tehnolo{ke pare za industriju. U ljet-nom reìmu je potreba za proizvodnjom toplinemnogo manja, pa efikasnost rada nije ve}a od 40posto.

S obzirom na to da su elektrane-toplane priklju~enena gradsku mreù 110 kV i da im efikasnost bitnoovisi o toplinskoj (gradskoj) potro{nji, bilo bilogi~no da se promatraju kao gradski izvori, a ne iz-vori sustava. One se stoga ne mogu spominjati kaorazlog da se 110 kV mreà na koju rade promatrakao prijenosna.

• Pro{lost i politi~ko ure|enje je kriterij, koji se nesmije omalovaìti. U na{oj praksi je bilo skorouobi~ajeno da se stru~ne odluke donose u uìm po-liti~kim krugovima. U dosada{njem politi~komure|enju prijenos je, kao ''dràvnija'' funkcija imaoprednost pred distribucijom. Politi~ari su lak{eprihva}ali razloge koji su im se prezentirali kaoklju~ni za funkcioniranje dràve. U demokratskomokruènju gra|ani imaju ''ve}u teìnu'' pa bi nadono{enje odluka trebao ja~e utjecati interes kupa-ca: {to manje ispada, {to bolja kvaliteta, {to manjacijena, {to jednostavnija naplata svih komunalija.Jednom rije~ju, {to efikasnija i konkurentnijadràva.

PRIMJENA KRITERIJA NAZAGREBA^KU MRE@U

Za ilustraciju primjene prvog (funkcijskog) kriterijana slici 1 je osjen~ana zagreba~ka mreà 110 kV, zakoju je napravljena analiza tokova snaga. Za 20 raz-li~itih pogonskih slu~ajeva u razdoblju od 1998. donazivne 2030. godine, izra~unat je prijenosni faktor(vidi Tablicu), koji se kre}e zimi od 0,27 (zima2000.) do 0,07 (zima 2030.), a ljeti od 0,04 (ljeto2005.) do 0,00 (ljeto 2030). To zna~i da je u zimi2000. godine mreà bila ''najprenosnija'' (pf=0,27) s tendencijom da u 2030. godini postane pot-puno "distribucijska".

Jednako tako je vidljivo da je mreà ''prenosnija''zimi kada su angaìrane zagreba~ke toplane, odno-sno kada Zagreb proizvodi energiju, a ''distributivni-ja'' ljeti kada je ta proizvodnja (ve} i danas) skoronula, {to zna~i da ''prijenosnoj funkciji'' mreè do-prinosi gradska proizvodnja, a ne prijenos snage izjednog dijela prijenosnog sustava Hrvatske u druginjegov dio.

Zaklju~ak: zagreba~ka 110 kV mreà je prema fun-kcijskom kriteriju distribucijska!

POVIJESNI TRENUTAK HEP-aSvi koji poznaju povijest Hrvatske elektroprivredesloìti }e se da se HEP danas nalazi na povijesnojprekretnici zbog dva razloga:

• poslovanja u uvjetima otvorenog trì{ta i

• privatizacije.

Trì{no poslovanje sili sve gospodarske subjekte naracionalno poslovanje i tko se u tom smislu ''ne pri-lagodi'' kad-tad }e izgubiti utakmicu. Tu ~injenicusvi mi Hrvati (bili manageri, radnici ili kupci ) mo-ramo shvatiti prije nego nam na to ''ukaè'' strate{ki

partner, koji vjerojatno ve} ima svoj plan ''kakoosvojiti na{e trì{te''.

A dana{nje razgrani~enje izme|u Prijenosa i Distri-bucije u gradu Zagrebu je sve samo ne racionalno.Zar nije apsurdno da unato~ postojanja brojnih cen-tara upravljanja: Nacionalnog dispe~erskog centrau Zagrebu, Dispe~erskog centra Elektre Zagreb iCentara daljinskog upravljanja Tumbri i Mraclin -niti jedan od njih nema potpunu kontrolu nad tommreòm, {to je potrebno za lak{e vo|enje u inci-dentnim okolnostima (vidi sliku 2)?

Obje tvrtke imaju svoje posebne planove razvoja iinvesticija na objektima 110 kV, èle}i ste}i pred-nost u dokazivanju kako su one va`ne za napajanjeZagreba, od ~ega niti HEP grupa niti Zagrep~ani ne-maju koristi.

Zbog toga je utemeljenje HEP grupe prikladan trenu-tak da se odnosi me|u ovim ~lanicama urede tako dane bude sukoba interesa, na {to upu}uje i budu}i raz-voj mreè u kojoj odumire jo{ uvijek zna~ajna 30 kVmreà da bi u 2030. godini zagreba~ku mreù 110 kVnapajala tri sna`na ~vora 400 kV i jedan ~vor 220 kVkako je prikazano na slici 3.

HEP MORA BITI U FUNKCIJIRAZVOJA HRVATSKE, A NE

AUTONOMNI SUSTAV

Osvrnimo se jo{ na privatizaciju HEP-a koja, premaZakonu o privatizaciji donesenom u oùjku 2002.godine predvi|a:

- 7 posto dionica prenijeti bez naknade braniteljimai ~lanovima njihovih obitelji,

- do 7 posto prodati sada{njim i biv{im zaposleni-cima HEP-a,

- najmanje 15 posto prodati putem javne ponudehrvatskim dràvljanima (uz pravo prvenstva), hrvat-skim pravnim osobama i inozemnim ulagateljimabez prava prvenstva,

- preostali dio prodati na trì{tu kapitala, s tim da51 posto ostaje u vlasni{tvu dràve do prijemaHrvatske u ~lanstvo EU.

Tko god (nakon prijema Hrvatske u EU) namjeravauloìti svoja sredstva u HEP nastojat }e osigurati profittako da ima odlu~uju}i utjecaj na poslovnu politikuHEP-a ili ako ima povjerenje u Upravu HEP-a.

U prvom slu~aju velika je opasnost da (inozemni)partner osigura svoj profit preko le|a hrvatskih kupa-ca elektri~ne energije, da HEP iskoristi za razvoj svo-je industrije i inènjeringa te zapo{ljavanje svojihgra|ana. Drugi slu~aj je te{ko, ali nije nemogu}e po-sti}i, treba samo imati povjerenja u vlastiti intelek-tualni potencijal i angaìrati sposobne, a nepodobne.

To moè i treba osigurati zdrava narodna politika,koja se osniva na dru{tvenoj pravdi. Jer ne bi bilopravedno da na{i gra|ani koji su (doslovce) glado-vali u vrijeme intenzivne izgradnje na{eg EES-a da-nas ostanu bez tog resursa, koji im moè ne samosluìti u svakodnevnom ìvotu, ve} i omogu}iti raz-voj. HEP mora biti u funkciji razvoja Hrvatske, a neautonomni sustav koji se nudi globalnom trì{tu. Tose moè posti}i jedino racionalno{}u njegove orga-nizacije i poslovanja, a ne bilo ~ijim parcijalnim inte-resima.

dr. sc. Nikola ûpin


Sl. 1. Dana{nja mreà 110 kV PrP Zagreb i (osjen~ana) zagreba~ka mreà

Sl. 2. Nadle`nost upravljanja dana{njom zagreba~kom 110 kV mreòm

Sl. 3. Zagreba~ka mreà 110 kV za nazivno stanje 2030. godine

K VRAGU KITOVI; GLE, KAKAVRAZARA^...

Najmanje pola tuceta mrtvih dupina na|eno je na obalama udràvi Washington i British Columbia u proteklom tjednu (da-tum vijesti!), poti~u}i sumnje da su stradali kad je razara~ USSShoup uporabio svoj novi sonar velike snage prolaze}i pokrajoto~ja San Juan. Promatra~i su izvijestili da je ~ak do stotinupliskavica iskakivalo iz vode, nastoje}i velikom brzinom pobje}iod zvuka - pribli`no 20 orka i kit minke tako|er su tada zami-je}eni u bijegu.

Udari zvuka mogu razoriti osjetljiv sluh morskih sisavaca, {to biuni{tilo njihovu sposobnost navigacije i pronalaènja hrane.Mornarica je izloèna kritici zbog uporabe takve vrste sonara zakoje pojedini znanstvenici vjeruju da je na Bahamima 2000. go-dine odvela u smrt sedam kljunastih kitova, a u nasukavanje se-damnaest drugih. Me|utim, ono {to okoli{tarce jo{ vi{ezabrinjava jest poku{aj Bushove administracije da progura legi-slativu kojom bi se oruàne snage izuzele iz ekolo{kih zakona,uklju~ivo i zakona o za{titi morskih sisavaca.

Izvor podataka: Seattle Post-Intelligencer, 13 svibnja 2003.

Ako ni{ta drugo, ono bar vojna tehnika i slijepima kod zdraviho~iju zorno pokazuje razmjere razvoja tehnologije koja je samojsebi svrha. Takvih paradoksa u ljudi ima i drugdje, recimo u pi-tanjima duhovne nadgradnje ili u obrazovnom sustavu, ali ni{tane poti~e na tako deprimantno gorak i gr~evit smijeh kao novaoru`ja.

Polako treba razumijevati pa potom uklanjati praznovjerje kojehrani ljudsku ma{tu u pitanjima razaranja. Rije~ je definitivno onadgradnji gomile ostalih materijalisti~kih laì na kojima po~iva~ovjekova civilizacija, jer snaga oru`ja skriva se u trendu gomi-lanja materijalnih dobara kao mogu}nost razaranja tu|e imovinei u ogani~enom shva}anju onih koji izjavljuju da se ìvi samo je-danput, da je kraj ìvota kona~no uni{tenje i sli~no. Oni koji ùdeza posjedovanjem oru`ja, nemo}ni su u kontroliranju svojihèlja: traì se ja~e, vi{e, djelotvornije... zapravo bi to potonje tre-balo nazvati nedjelo-tvornijim... Tako se umjetnost ubijanja pre-seli iz inicijativno obrambene sfere promi{ljanja u onu ~istotehni~ku. Oru`ja se opisuju njihovom dimenzijom razaranja, a tekse kasnije o~ekuje da posjeduju i preventivnih naznaka.

Religijske razlike dovode do politi~kih podjela. Na ~udnovatna~in, ekonomske posebnosti pojedinih regija manje su bitne odreligijske posebnosti pojedinih ekonomija. Politi~ke razlike kojeizviru iz posebnosti, odre|uju tijek roba i financija. To opet budeuzrokom kojekakvih udruìvanja, odljeva mozgova, priljeva kapi-tala, {pijunaà, i raznolikih utjecaja na unutra{nji ustroj i razvojzajednica. Svaki nesklad moè se rije{iti razumno, ali ipak se~esto mnogi odlu~uju za iskori{tavanje svake mogu}e doktrine ucilju tro{enja resursa na oru`je.

I sad, dogodi se napredak ili nastane tehni~ko savr{enstvo ne-kakvoga high-power echo-soundera. Misle li doista ~itavi narodikoji ìve od milosti oceana, da je more tu samo za plovidbu? Ilitako misle samo njihovi doista mentalno ograni~eni? Koliko putatreba upozoriti da ~itav ljudski svijet ovisi o preostalih sedam de-setina ìvotnoga prostora tog sloènoga lanca ìvih stvorenja, odìvotâ kojih i na{e postojanje ovisi? Nije fraza; mislim na golopostojanje, binarno kao u definiciji ima - nema.

ôvjek ne zna koju kriti~nu kariku tog lanca svakoga trenutkamoè prekinuti da bi nastupila... hm, najpoznatija lan~ana reakci-ja... od koje oceani mogu grdno nastradati. ôvjek ulijeva nevje-rojatne koli~ine kemijskih preparata u kona~an volumen vodâovoga Planeta, ~ekaju}i da koja ~udnovata kombinacija pokrene,na brz primjer, genetsku neplodnost planktona u njegovoj stodevedeset sedmoj generaciji. Nakon toga nestat }e i ostatkaìvota u oceanima, a protiv te nesre}e ne}e pomo}i ni gluparijekao {to su prejaka podvodna piskala na savr{enim brodovima zaprijevoz gluparija kao {to su neprivredni eksplozivi.

Kitovi kao {to su dosad jedva preìvjeli minke, sei, orka, beluga ipliskavica, dio su na{ega zajedni~kog svijeta, a opet, svijet za-jedni~ki dopu{ta da sebi~ni pojedinci uni{tavaju. To je postalotoliko uobi~ajenim obrascem, da bi nas moglo po~eti zanimati. Ito uskoro, silom okolnosti.

IMA JO[ RIBE U MORU. ALI NE PREVI[E.Devedeset postotaka svjetski najve}e i ekonomski najva`nije ribenestalo je tijekom pola stolje}a industrijskog ribolova, prema za-panjuju}oj studiji objavljenoj u dana{njemu izdanju (datum vije-sti!) revije Nature. Studija je utvrdila da je moderan ribolovpostao toliko djelotvoran da moè decimirati 80 posto ili vi{e po-jedine vrste u samo 15 godina - najakutnije su zasad pogo|enevrste bakalara, tune, lista i sabljarke.

Jedan od krivaca je takozvano ribarenje dugom uzicom, pri ~emujedan brodi} moè vu}i uzicu duga~ku i do 60 milja, koja ima natisu}e udica. Ransom Myers, koautor studije kazao je da }e na-stavljanje sada{nje ribolovne prakse dovesti do ekonomske pro-pasti, nesta{ice hrane pri zemljama u razvoju koje se oslanjaju namorske izvore hrane, kao i do dugotrajne {tete u morskom oko-li{u.

Izvor podataka: Washington Post, Rick Weiss, 15. svibnja 2003.

Uz sve druge zanimljive posebnosti uni{tavanja kombinacije plane-tarne smo~nice i smeti{ta, drugim nazivom na{ih mora, treba uo~itii karakteristi~nu promjenu brzine kojom se u zadanom opsegudoga|aju promjene. Prvo se izlovi pretjerano mnogo, iz neznanja oraspoloìvim koli~inama. Cijena ulova bude niska, jer ribe bude do-voljno, pa se moè doìvjeti i da ribu bacaju. Bacaju pritom i trud ienergiju uloènu u njezino hvatanje, ali nitko ne obra}a pozornost nasitnice. Tada ribe nestane; makar koje od komercijalno masovnihvrsta. Dogodi se prijelaz na druge vrste i usporedno podizanje teh-ni~ke efikasnosti ribolovnih alata. Proizvodu djelomice poraste cije-na, ali najmanje tu profitira more, izvor svega dobra.

Onda se izlovi i alternativna vrsta, a bolji alati ulove i ostatak onedecimirane vrste. Proizvodu poraste cijena znatno, a tehnologijalovljenja ubrza prema novim sredstvima.

Gdje je tomu kraj? âk na na{em si}u{nom Jadranu, u mom krat-kom ìvotu, jedna se vrsta - salpa, iz tre}e klase dra~ave neugled-ne ribe popela na razinu brancina, zubaca i tune, jer su te vrstedanas komercijalno iscrpljene do prozirnosti. Jo{ nismo ustanovilikamo je nestala srdela, jer je nekoliko godina uo~ljiva svojommanjkavo{}u, a razlog tomu moè biti jednako izlov kao i kemija.Ili, ako doista nema sre}e, biokemija. [to odmah vu~e i premagenetici, zar ne? Genetika je danas pomodna znanstvena tema, papada na pamet u skoro svaki popis mogu}ih razloga, tim prije {toodre|en broj ljudi misli da je time 'ovladano'. Jest, ali tek onakokao {to manje pametni i javno znaju izjavljivati da je ~ovjek ovladaoi Svemirom. Izjava je dobra, jedino nema dodirnih to~aka s isti-nom. To je kao gurnuti nos u ~a{u i tako ovladati ba~vom.

Ostalo nam je malo ribe u moru, ali samo stoga {to mora jo{ nisuumrla. A tu nemamo mnogo zasluga, jer ôvjek ni more nije ozbi-ljno razumio. Samo je njime 'ovladao'.

SKORI KRAJ TULUNA I TAKUUASi}u{ni otoci Tulun i Takuu pred obalom Papue (Nova Gvineja)nestaju pod valovima Pacifika i to tako naglo da njihovih 2.400stanovnika poùruju na trenuta~no iseljenje.

Otoci, poznati i pod imenima Carteret i Mortlock, mogli bi biti`rtvama globalnoga zatopljenja koje, vjeruje se, uzrokuje podi-zanje morske razine i prijeti potapanjem.

Vlada Papue poslala je najnu`nije namirnice na otoke, jer lokalneusjeve natapa slana voda, ostavljaju}i stanovni{tvo da se hranikokosom i ribom. Vladini slu`benici poti~u oto~ane da se preselena nedaleki otok Bougainville, premda priznaju da rje{enje nijeidealno. Oto~ani su Polinezijci, dok su stanovnici BougainvilleMelaneàni pa se mnogi pribojavaju da }e, kad ljudi s Tuluna iTakuu napuste svoje domove, nestati njihova jedinstvena kultura.

Izvor podataka: Terra Daily, Agence-France Presse, 28. svibnja2003.

Ranije na ovoj stranici moè se pro~itati o nestanku jedinstvenihkultura riba, i o tamanjenju jedinstvenih morskih sisavaca jedin-stvenom verzijom Jerihonske trube. Svaka pojedina pripovijestosniva se na novoj, jedinstvenoj {teti koju kakva ustanova, praksaili kakva tre}a ljudska jedinstvenost nanosi okoli{u. Za koji opet svigovore kako je, hmm, jedinstven. Iznad domova i podru~ja egzi-stencije {to polako nestaju pod morskom povr{inom uskoro }ese, pretpostavljam, ljuljati nekoliko hr|avih bova, a preseljenje sotoka tragedija je zbog gubitka kulturolo{ke jedinstvenosti? Na-dam se da }e se takva egzemplarna briga za ljudsku kulturu poka-zati i kad bude trebalo napustiti na~elo uporabe naftesagorijevanjem. Ili treba, uz Nobelovu ustanoviti jo{ i, recimo, Hi-pokritovu godi{nju nagradu za vrhunsko licemjerje? Tek da se nezaboravi odakle je sve po~elo, kad ve} povijest zapisujemo na toli-ko na~ina da joj se desetlje}ima ne moè vjerovati.

ûdnovata je istina, koja se u odre|enom stanju uma moè logi~kira{~laniti, da oni koji su za dana{nje stanje na{ega svijeta najma-nje krivi moraju snositi najteì dio posljedica. Prirodni na~ini upo-rabe prirodnih stvari iz prirodne prirode, kako su prirodni ljudioduvijek ~inili, znatno se razlikuje od dana{nje prevalentnogna~ina, barem kako se odavde vidi. Kad se u opticaju i pojavi ka-kav prirodan na~in tretiranja okoli{a, hvalu i slavu za to otkri}e po-pije ~esto netko koji je otkrio kako se to davno prije radilo. Zato ipostoji uzre~ica da je vizionar onaj koji dobro skriva svoje izvorepodataka. Svi na~ini koje moderan ~ovjek smi{lja naj~e{}e suenergetski zahtjevni i prteìto na skup i nezgrapan na~in opona{ajuprirodne procese. Dobar primjer predstavlja biljni ure|aj zapro~i{}avanje otpadnih voda. Ono {to ga razlikuje od prirodnogapodru~ja jednake ili ve}e djelotvornosti jest tehni~ka urednost,'pravokutnost' logike i, dakako, cijena.


kugla na kosini (IX.)

Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijetaSkuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}

O ljudskim putovima vrijedi promi{ljati brè nego {to to sada ~ini-mo. Tamo negdje vani, razina mora raste.

PLODOVI NEPLODNOSTI

Anti-bebi pilule nemaju utjecaj samo na ~ovjekovu reprodukciju,one tako|er dramati~no smanjuju plodnost mu`jaka pastrve, pre-ma studiji koju su proveli znanstvenici u dràvi Washington.Odrasli uhva}eni mu`jaci pastrve izloèni su sinteti~kom estroge-nu tijekom dva mjeseca, a tada sparivani sa zdravim ènkama.Sinteti~ki estrogen, kakav se normalno nalazi u oralnim kontra-ceptivima, prona|en je u vodotocima posvuda u dràvi, a studijaje utvrdila da izloènost mu{ke pastrve uzrokuje smanjenje plod-nosti na polovicu. âk i najnià razina izloènosti, 80 puta nià odkoncentracije na|ene u prirodi, imala je znatan utjecaj na plod-nost. Nalazi su doprinijeli trajnoj raspravi o u~incima preparatakoji opona{aju hormone i o pesticidima koji dospijevaju u kanali-zaciju i u otpadne vode. Trenuta~no ne postoji regulativa koja bipropisivala ispu{tanje takvih tvari.

Izvor podataka: Seattle Post-Intelligencer, Lisa Stiffler, 4. lipnja2003.

Polako se i nezaustavljivo pojavljuju potomci pradavnih grijeha i~ini se da mnogi zloduh pronalazi put iz lo{e zape~a}ene bocekoju je ne-tako-davna pamet bacila na dno oceana ljudske nesav-jesnosti. Ali, kad bi se znanost bavila ispravljanjem vlastitih lo{ihodluka iz pro{losti, za ni{ta novo ne bi ostalo ni kapaciteta ni vre-mena! Zar?

Jer, s druge strane, moè se kazati da se ~itava ljudska povijestneprekidno samo time i bavi, zar ne? Stara, napu{tena vjerovanjatoliko ~esto budu podloge za revolucionarna nova otkri}a!

Ni najmanji trunak tvari koje smo od pretvorbe alkemije u kemijupa do dana{njih dana otpustili u okolinu nije nestao - a nije se nipretvorio u {togod drugo, a da pritom nije dodirnut bar jedan ka-men~i} u temelju na{ega postojanja. Razmi{ljaju}i o trun~icama,znamo da se i no}as negdje otvaralo tajnih ventila, da rijeke odne-su i previ{e tona grijeha i nasilja nad bespomo}nim svijetom. Sveto, pa ~ak i ako ujutro bude otkriveno po mno{tvu svjeìh le{eva,ne moè se vi{e zaustaviti. Dvojbena je zamjenska vrijednost kli-mave legislature i mlitavih kazna za jednom po~injene i uvijek neo-pozive smrti!

Sada otkrivamo i da pastrva pla}a cijenu za ljudsku nesposobnostkontroliranja vlastitoga postojanja. Otkri}e u obliku malog mental-nog zalogaja, kuriozne vijesti, ~esto tek tema za neobvezno dizanjeobrva i kakav sarkasti~an komentar. A opet, to je samo nova borana licu takozvane civilizacije, jo{ jedan dokaz uporne i kratkovidnepolitike u oblikovanju, o~uvanju i vo|enju ljudske rase prema kak-vom - takvom skretanju s nizbrdice.

Nismo ni po~eli zamje}ivati u~inke svih mogu}ih kemikalija u tzv.~ovjekovu okoli{u! âk i naziv nekako sugerira da je u sredini sve-ga Nj. V. ôvjek, a ostalo je tek nekakav mi{-pi{-okoli{;zbrda-zdola nabacan svijet iz kojega kao da samo ôvjek ima pra-vo birati {to mu je na volju. Jo{ uvijek nemamo ni najblaèga poj-ma - a ako je suditi prema omjeru sila one~i{}enja spram silao~uvanja, nema ni volje da saznamo - kako }e na na{e ìvote utje-cati silna koli~ina nehajno odba~enih takozvanih starih lijekova. Daspomenem samo ne{to s duga~koga popisa onoga bez ~egadana{nji svijet misli da ne moè. Treba otvoreno pogledati okosebe i kazati sebi i drugima: ne reciklira se! Ne zbrinjava se ni iz-daleka dovoljno ni djelotvorno. Ne smanjuje se koli~ina nepotreb-no proizvedenoga otpada, a niti proizvodnja, promet i uporabaproizvoda bez korisne primjene. Ako se ne prije~i {teta, mora da jenekomu korisna... ali za{to trpjeti {tetu u korist {tete? Tko je tolikovelikodu{an?

I tako polako, sveznanstvo i ~ovje~anstvo (gle, stihovi... a nigdjepjesme...) usmjeravano svojim katkad manje pametnim, ali zako-nito odabranim predstavnicima i dalje hrli ususret jo{ neodgovor-nijim oblicima pona{anja i dalje gazi prirodno, navaljuju}i premavirtualnom napretku u apstraktnim, umjetnim svjetovima. Kupujese i prodaje zemlja, zrak, vatra i voda, jer nevlasnici prodaju {tonije njihovo, onima koji ne shva}aju ~iji je svijet. To se naziva civili-zacijom.

Sramota je na onima koji ne èle shvatiti.

funkcionalno i ekolo{ki


VJETROTURBINSKO-FOTONAPONSKI SUSTAV ZA PUNJENJEAKUMULATORSKIH BATERIJA

U SURADNJI S VJETROMI DOK nekolicina zapo~etih projekata vjetroelektrana nikakoda se primakne svom sretnom kraju i da krenu vjetru ususret(sjetimo se Visa, Paga...) usred Splita ve} pola godine tomistom mo}nom vjetru prkosi i s njim sura|uje jedna malavjetroturbina. Naime, po~etkom 2003. godine na krov zgradeFakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje postav-ljen je i pu{ten u pogon vjetroturbinsko-fotonaponski sustavza punjenje akumulatorskih baterija.

Ovaj hibridni sustav radi na istosmjernom naponu od 24 V.Vjetroturbina ima nazivnu snagu generatora 1,4 kW, a paneli4x140 W vr{ne snage. Rad sustava mogu}e je biljeìti i ana-lizirati u funkciji optimizacije i pobolj{anja rada sustava. Jed-nako tako, mogu}e je imati uvid u trenuta~no stanje i radsustava na daljinu, jednostavnim proslje|ivanjem porukapreko SMS-a.

Hibridni sustav koncipirao je mr.sc. Branko Klarin za potrebetvrtke VIP-ne koji kaè:

- Zbog nedvojbenih prednosti kako u funkcionalnom ("instaliraji zaboravi") tako i u ekolo{kom smislu, tvrtka namjerava posta-viti jo{ sli~nih sustava napajanja elektri~nom energijom naudaljenim i nepristupa~nim lokacijama. Jednogodi{nje iskustvoi pra}enje rada sustava postavljenih na otoku Kor~uli pokazaloje pouzdanost u opskrbi, bez tro{kova odràvanja i s razmjernoprihvatljivim tro{kovima postavljanja.

Uz manju doradu i dopunu, sustav moè podmirivati i osnovnednevne potrebe i udobnost doma}instava (rasvjeta, hladnjak,TV, radio, ra~unalo...), kojima je zbog objektivnih razloga nedo-stupna energija iz elektroenergetske mreà (osame, planine,otoci i sli~no) ili potrebe na mjestima na kojima se traì za{titaokoli{a (za{ti}ena podru~ja, nacionalni parkovi i sli~no.).

Sustavi sli~nih zna~ajki instalirani su na jo{ nekoliko lokacijaza podmirenje energetskih potreba telekomunikacijskih po-staja tvrtke.


Minivjetroturbina na krovu zgrade FEBS-a s visoka gleda na Split

Mr. sc. Branko Klarin pokraj polikristali~nih fotonaponskih panela

DARIVATI ILI NE DARIVATIKRV - PITANJE JE SAD ?!TIJEKOM cijele godine posredstvom svih medija apelira se na svijest i savjest gra|ana da daruju krv. Ujeku turisti~ke sezone, kada crne kronike biljeè neslavne rekorde u broju prometnih nesre}a, dnevnepotrebe za dozama krvi znatno se pove}avaju. Ljetne vru}ine, gu`ve na cestama, ùrba i zamor neu-moljivo uzimaju svoj danak u ìvotima. Stoga ne ~udi {to se tada jo{ u~estalije pozivaju oni koji dajudanak u krvi, dakako, dragovoljno i pri punoj svijesti. Apelira se na razli~ite na~ine, s vi{e ili manjeuspje{nim porukama usmjerenima kako prema onim vi{estrukim, starim, tako i prema onim potenci-jalnim, novim darivateljima tog jedinog lijeka koji se ne moè dobiti sintetskim putem. [to zna~i da jekrv nezamjenljiv i samim tim iznimno dragocjen lijek - lijek koji, vi{e od ijednog drugog, ìvot zna~i?

Tako se pro{le godine ~esto emitirala TV poruka sljede}eg sadràja: Svakih pet minuta nekomu u

Hrvatskoj potrebna je krv. Tih pet minuta u jednom poslovnom danu ne zna~e ni{ta, ali mojih pet minuta

u kojima darujem krv moè spasiti i tvoj ìvot. Ovoj sugestivnoj poruci Zavoda za transfuzijsku medici-nu nije se imalo {to prigovoriti. Bilo je i onih uobi~ajenih poput Tako je lako darivati krv i sli~no, a sli-jedili su ih spotovi s poznatim {porta{ima (sjetimo se onog s Janicom), pjeva~ima, osobama iz javnogìvota... Sve su one bile poticajne i dobro tempirane, osobito za one koji su se na taj korak trebaliodlu~iti prvi put.

PLAVU[A - SINONIM ZA ISMIJAVANJE

A onda, krajem ovog ljeta, uvjerili smo se da ljudskoj inventivnosti nikad kraja i nigdje granica. Pri-druùju}i se op}oj vi{egodi{njoj euforiji ismijavanja plavu{a, Zlatko Kokotovi}, ni vi{e ni manje negokoordinator akcije dobrovoljnog darivanja krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu, dosjetio se kako }eprivu}i darivatelje i prisiliti ih da u~ine pravu stvar izbaciv{i slogan desetlje}a:

Da znaju... i plavu{e bi darivale krv

Koliko je duhovito i poticajno ocijenite sami, a koliko je uvredljivo i poniàvaju}e o tomu ne treba nitigovoriti. Priznaju}i i sam da su reakcije na ovaj plakat preteìto vrlo negativne, autor i nadalje ustraje usvojoj tvrdnji da je to nekima i simpati~no te da je upravo zbog tog plakata bilo vrlo uspje{nih akcija.

I tako, dok je do sada poluodjevena ili gola èna sluìla za prodaju svega i sva~ega, od auto guma (sje-tite se onog jumbo plakata na kojem i guma i èna dobro prijanjaju uz podlogu) pa do gavrilovi}evih

kobasica i salama, od sada ta ista èna, koja je uz to plava i glupa, treba nekoga potaknuti i na to da da-ruje svoju krv.

Kao plavu{a (za koju Kokotovi} tvrdi da je ionako sinonim za ne{to {to se ismijava) koja je 32 puta dalakrv za nepoznate primatelje èle}i nekomu spasiti ìvot ili tek pomo}i u nevolji, dièm glas protiv ovak-ve neprimjerene i nehumane provokacije kojojm bi se trebao potaknuti jedan tako human cilj, dariva-nje dijela sebe drugima.

Nego, lako meni za Kokotovi}a, {to bi ono rekao moj {ef, pretpostavljene bi mu ja voljela vidjeti!

DATI OD[TETU DARIVATELJIMA KRVI

Me|utim, na razmi{ljanje trebam li uop}e biti humana potaknulo me jo{ ne{to. Od pro{le godine, kadaje uvedeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, HEP je donio odluku, dakako potpuno ispravnu, dasvojim radnicima pomogne snose}i tro{ak police njihovog dopunskog osiguranja. Time ne samo daim je omogu}io kvalitetniju zdravstvenu za{titu, nego im je pove}ao, u naravi, i bruto pla}u {to }e ukona~nici pozitivno utjecati na iznos njihove budu}e mirovine te im omogu}io i povrat dijela poreza, sobzirom da je ovo osiguranje porezno priznati rashod. Tako je HEP, jo{ jedanput svima majka hranitelji-

ca, svima osim darivateljima krvi. I to onima s vi{e od 35 darivanja (mu{karci) i onima s vi{e od 25 da-rivanja (ène), koji imaju pravo na besplatnu participaciju i za njih HEP ne treba pla}ati dopunskoosiguranje. Istina, HEP tu nije ni{ta kriv, ali, znaju}i za to je ipak trebao dogovoriti s HZZO-om da im seto pravo privremeno stavi u stanje mirovanja te da se i za njih pla}a dopunsko osiguranje, kao i za svedruge radnike koji }e od toga imati i dugoro~ne koristi. Ili, pak, moglo se razmisliti o tomu kako datiod{tetu tim svojim radnicima kojih, vjerojatno, i nije previ{e (primjerice dati im u toj vrijednosti bonza kupnju prehrambenih proizvoda koji se, tako|er, tretira kao primanje u naravi te time pove}ava brutopla}u). Ovako, oni najhumaniji su u cijeloj toj pri~i izvukli kra}i kraj. Zaklju~iv{i kako su pametniji onikoji ne daju krv, jer tako jo{ i zarade.

I {to jo{ da kaèm kao plavu{a ili sinonim za ne{to {to se ismijava?! Smijite se, ako moète na sve ovo.Ja ne mogu zbog najmanje dva razloga koja sam navela. Usprkos svemu, krv }u darivati sve dokMOGU!


reagiranje ène u mu{kom svijetu


Mali kulinarski atlas svijeta (10)

ARGENTINATango uz - ro{tiljJEDNO od obilje`ja Argentine (Republica Argentina) je da vi{e sli~ieuropskoj nego ju`noameri~koj zemlji. To je posljedica demografskestrukture, jer od pribli`no 35 milijuna stanovnika 85 posto su bijelci,preteìto potomci doseljenika iz [panjolske i Italije. Ilustracije radi,samo u razdoblju od 1896. do 1913. u Argentinu se doselilo ~ak 3milijuna ljudi!

No, povijest Argentine koju su otkrili i osvojili [panjolci u 16. sto-lje}u pokoriv{i starosjedila~ka indijanska nomadska plemena, slijedisudbinu susjednih zemalja te je ispunjena ~estim ratovima, pobuna-ma, pu~evima i diktaturama.

Kako vi{e od polovice teritorija otpada na livade i pa{njake, Argenti-na je poznata po svom sto~arstvu (goveda, ovce), koje je povezano isa skoro do mita uzdignutim zanimanjem ~uvara velikih stada, poz-natih gau~a ({panj. gaucho), poput kauboja u Sjevernoj Americi.

Sto~arstvo je, uz utjecaj nacionalnih kuhinja doseljenika, dalo presu-dan '{tih' argentinskoj kuhinji ~iji je znak prepoznavanja gove|i odre-zak (biftek) na ro{tilju i ra`nju. 'Ro{tiljade' su uobi~ajeni kulinarskidoga|aji, koje su uz poznata crvena (crna) vina u sve~anim okolno-stima obvezno popra}ene i plesom. Jer, Argentina je poznata i potangu, plesu koji je nastao iz elemenata {panjolske habanere i argen-tinske milonge u predgra|ima Buenos Airesa, a svijetom se pro{iriouo~i Prvog svjetskog rata.

CARBONADA (GULA[ JUHA)Sastojci: 30 dag govedine, 2 luka, lovorov list, mljevena ljuta crvenapaprika, ulje, malo vrhnja.

Priprema: Luk nareìte na sitno, meso na kockice. Lukzaprìte na ulju, dodajte meso, prìte jo{ nekoliko minu-ta te zalijte vodom i pirjajte dalje deset minuta. Dodajtelovor, papriku i sol, dolijte vodu (prema èljenoj gusto}ijuhe) i na laganoj vatri kuhajte jo{ pribli`no pola sata.Prigodom serviranja dodajte malo vrhnja.

ARGENTINSKI ÛRASKOSastojci: 60 - 70 dag rostbratena (pròlice), sol, papar, goru{ica,ulje, nekoliko kri{ki kruha. Za prilog: pomfrit, prokulice, mrkva, sala-ta.

Priprema: Odvojite meso od kosti, rastucite i oblikujte uodreske, posolite, popaprite i pospite goru{icom. Mesoispecite na ro{tilju ili u tavici. Kruh ispecite na ulju isloìte na pladanj. Pe~eno meso izreìte ukoso na manjekomade, sloìte ga na prepe~eni kruh i prelijte sokomkoji je iscurio prigodom rezanja mesa. Servirajte uz pri-log.

SALATA HACENDERO (SELJA^KA SALATA)Sastojci: 30 dag bijelog pile}eg mesa, nekoliko listova zelene salate,nekoliko tankih plo{ki tvrdog sira, 1 - 2 tvrdo kuhana jaja, 1 - 2raj~ice, 1 manji svjeì krastavac, nekoliko listova svjeèg kupusa.

Za umak: 2 - 3 tvrdo kuhana jaja, desetak narezanih maslina bezko{tica, 2 narezana kisela krastavca, pola sitno nasjeckane glaviceluka, te prema èlji tabasco, ketchup i majoneza.

Priprema: Pile}e meso ispecite u pe}nici ili tavici s malomasno}e, ohladite i nareìte na kockice. Na tanjur za ser-viranje poloìte listove zelene salate, a na njih meso ikri{ke sira. Tanjur ukrasite jajima izrezanim na kockice,kri{kama raj~ice i krastavca te narezanim kupusom. Svepotom zalijte umakom kojeg pripremite tako da gore na-vedene sastojke dobro promije{ate mikserom.

Putuje i kuha: Darjan ZadravecU sljede}em nastavku: Gr~ka

TREBA LI MLADE ODGAJATI U UMJETNI^KOM ILI ESTRADNOM DUHU?

RO\ENA JE KAZALI[NA SEVERINA, UMRLA JE RIJE^KA OPERARIJETKO koja kazali{na sezona po~inje tako uzbudljivokao ova 2003./2004. Osim {to skoro svi nacionalni teatrinajavljuju negativni financijski u~inak, dugove iz protek-lih godina, s iznimkom HNK Osijek, najve}a mati~naku}a HNK Zagreb, ~ini se, na rubu je ste~aja s vi{e od 6milijuna duga. To je samo jedna strana medalje kojuostavljamo gradovima i dràvi da je rije{i. Druga strana,programska, po~ela je u Rijeci. Pri~a je jednostavna, aliopasna kao presedan.

Hrvatsko narodno kazali{te Ivana pl. Zajca pripremilo je"veliki spektakl o svome gradu-u svome gradu". Tim slo-ganom najavljuje se sve~ano otvorenje kazali{ne sezone,premijernom izvedbom "Karoline Rije~ke", herojskog ko-mada s pjevanjem i pucanjem i s poznatom estradnompjeva~icom Severinom u glavnoj ulozi. Kazali{nimdoga|ajem sezone koji vi{e negoli ijedan drugi privla~ipozornost javnosti zbog gluma~kog debija najpopularni-je hrvatske estradne pjeva~ice, vode}i ljudi rije~kog tea-tra na ~elu s Mani Gotovac èle oteti zaboravu pri~u oKarolini Belini}, sugra|anki koja je 1813. godine spasilagrad od engleskog razaranja.

HIBRIDNA PREMIJERA

Pjesnik i jedan od najve}ih hrvatskih komediografa DragoGervais napisao je 1952. godine, na temelju povijesnih~injenica, komediju o Karolini-èni koja spa{ava grad.Naàlost, hibridna premijera kojom po~inje sezona imamalo veze sa Gervaisovom komedijom. Redatelj Lary Za-pia tvrdi da predstava ima od svega po malo: zapisa, cita-ta pjesama, proze, esejistike i, dakako, pjevanja."Hibridni ànr je nastao upravo zato {to sam imao u viduSeverinu koja je u stanju odigrati dramsku scenu, a jed-nako tako moè oti}i u komediju, otpjevati song i plesati

- objasnio je Zapia svoju libretisti~ku zamisao. "Cijelupredstavu radimo kako bismo pokazali da Karolina pripa-da teatru, mitu i legendi. Pustimo pri~e je li bila prostitut-ka ili pu~anka - ona pripada kazali{tu" - zaklju~uje Zapia.

Nova intendantica rije~kog HNK Mani Gotovac koja je izamislila Severinu kao Karolinu Rije~ku tvrdi:

- U trenutku kad sam odu~ila u repertoar uvrstiti "Karoli-

nu" pomislila sam kako ta Karolina moè biti Severina. Pi-

tala sam se za{to u na{oj kulturi nema volje za

otkrivanjem jedne Madonne ili Merlinke? Moè li hrvatska

kultura izdràti pojavu jedne neakademizirane, neelitne,

jednostavne, ali talentirane ljepotice?

POMIJE[ANE KRU[KE I JABUKE

I tu su, na àlost, pomije{ane kru{ke i jabuke. Naime, nit-ko osim zadrtih feministica ili samozadovoljavaju}ihpredstavnika hrvatske kulture moè nijekati {arm, velikupopularnost, idealnu prilagodljivost sceni najpopularnijei izvanredno lijepe Severine Vu~kovi}. Siguran sam da }eta sjajna estradna pjeva~ica vrlo striktno provesti sve re-dateljske, scenografske ili koreografske zada}e rije~kihprofesionalaca. No, postavlja se temeljno pitanje: je li hi-bridnoj nedefiniranoj predstavi s mikrofonskim glasompjeva~ica mjesto u opernoj ku}i u kojoj ugled profesijejo{ uvijek {tite diplomirani, zna~i akademski pripremljenipjeva~i opernog faha? Tko jam~i da budu}i mladinara{taji odgajani u duhu estradnih nastupa ne}e traìtisvoje Severine u svom gradu Osijeku, Zagrebu ili Splitu.Sve bi ove prigovore mogli odbaciti ako bi sli~ne projek-te postavljali tamo gdje im je mjesto - u teatrima kojinjeguju estradu, komediju, pastorale. Ako mi ne vjeruje-te, evo najsvjeìjeg primjera iz Osijeka.

U lokalnom listu "Osje~ki dom" na samom startu 97. ka-zali{ne sezone, na dan kada se premijerno izvela sjajnaopera Benjamina Brittena "Mali dimnja~ar".

OTVORENA PANDORINA KUTIJA

Na uobi~ajenom sastanku predstavnika kazali{nog mar-ketinga i profesora osje~kih {kola otvorena je Pandorinakutija: "Dosta nam je dosade, ho}emo Severinu i alter-nativu"!! Profesori smatraju da je djeci dosadno u kaza-li{tu, redaju se lo{e sezone koje djecu ne zanimaju,trebali bi kazali{ne projekte raditi mladi hrvatski redatel-ji koji bi sigurno predstavama dali alternativniji pe~at.Pritom, ove tvrdnje profesora potvr|uju da oni nisu nipro~itali tiskanu knjiìcu nove kazali{ne sezone u Osije-ku. Da su je vidjeli, zaklju~ili bi da su na popisu skorosvi, ba{ svi, mladi hrvatski redatelji: Leo Katunari},Robert Raponja, Aida Bukvi}, Ozren Prohi} i da daljene nabrajam. A {to nedostaje glazbenim premijerama:Mali dimnja~ar B. Brittena, Evgenij Onjegin P. I. âjkov-skog, G. Donizetti: Ljubavni napitak, F. Loewe: Came-

lot. Ili dramski Idiot F. M. Dostojevskog, G. Feydeau:Gospodin lovac, Milan Begovi}: Bez tre}ega itd. Go-spo|a Jasminka Novak-Kova~, pro~elnica Gradskogupravnog odjela za dru{tvene djelatnosti tako|er na-gla{ava potrebu angaìranja mladih redatelja!? Zna~i,to kaè slu`benica koja je pla}ena da ~ita, a nije nipro~itala program kazali{ne sezone! Nitko se nije pi-tao: zar ne treba mlade odgajati u umjetni~kom, a neestradnom duhu?

Te{ko mi je zaklju~iti: ro|ena je kazali{na Severina, aliumrla je rije~ka, pa za njom i ostale opere.

Ratko ângalovi}

oko kulture

MI[LJENJE

NETRPELJIVOST KUPACA PREMA HEP-uREZULTAT JE NEZNANJARADNICI HEP-a u svakida{njem ìvotu ~esto osje}aju gra|ansku netrpeljivost prema tvrtki ukojoj su zaposleni. Smatram da je jedan od bitnih razloga tomu nepoznavanje osnovnih fun-kcija na{e sloène organizacije.

A ratne i poratne okolnosti, elementarne nepogode, svjetske krize - sve je to izdrào na{ su-stav i nikad nije ozbiljnije dovedena u pitanje uredna opskrba ljudi elektri~nom energijom.

Kao dugogodi{nji radnik HEP-a osje}am potrebu za inicijativom u smislu akcije kojom bi sepotro{a~i, odnosno kupci elektri~ne energije, informativno upoznali sa sustavom koji energijuproizvodi, prenosi i isporu~uje. Kontakt izme|u ova dva subjekta za sada se naj~e{}e odràvapreko nov~anih uplatnica. U ekonomski te{kim vremenima, onaj kojemu je namijenjena upla-ta sigurno nije obljubljen. Kontakt ostvaren samo na spomenuti na~in rezultira pogre{nomslikom o HEP-u. Kupci samo vide ubiranje novca, sigurno zaposlenje i relativno miran posao,kao osnovna obilje`ja na{e tvrtke.

Zbog toga treba nenametljivo i jasno javnom uvidu predo~iti ovaj sloèni tehni~ko-ekonom-ko-pravni sustav s tisu}ama usko specijaliziranih stru~njaka, s prate}im institutima i fakulteti-ma. Najbolji na~in je vizualna prezentacija u obliku kratkog filma ili vi{e filmova. Na taj na~intreba predstaviti tehni~ku sloènost proizvodnje, prijenosa i distribucije elektri~ne energije,ali i sloènost i obvezu za{tite potro{a~a od za ìvot opasnih napona, kao i sloènost i obvezuza{tite prirode i okoli{a. Ne smije se zaboraviti prikati funkcioniranje sustava u izvanrednimuvjetima, prigodom otklanjanja kvarova u te{kim zimskim uvjetima, kao i na opoàrenim po-dru~jima...

Optimalno planiranje i razvoj, dispe~ering, informati~ka i telekomunikacijska potpora samosu dio svakida{njih obveza radnika HEP-a.

Smatram da smo du`ni kupcima prikazati stvarno stanje u sustavu i na{ rad. HEP-u kaovelikom sustavu to je neznatan tro{ak, a korist je velika jer se stvara ulju|eniji odnos skupcem. Zapravo, postupno se stvara pravi partnerski odnos.

Ivo Santica Split

PRIMIJE-]ENOUSPUTVrijednosti elektri~neenergije i blagodatikoju ona omogu}ujepostajemo potpunosvjesni tek kada jenema. Evo kako su toizrazili mje{tani @en-glave - na pravommjestu. Komentarnije potreban. Nekase zna!

S. T.


KAKO KORISTIMO VRIJEME?

VRIJEME KAO NAJVE]A ÔVJEKOVA NEPOZNANICAOD PAMTIVIJEKA ~ovjek gleda u nebo, ~udi se onomu{to vidi, a jo{ vi{e onomu {to ne vidi. Prou~avanjeSvemira jedna je od najuzbudljivijih avantura u koju se~ovjek ikada upu{tao, nespreman razumjeti da je on,prema sada{njim saznanjima, beskona~an. ôvjek èliozna~ene granice koje moè prepoznati, jer ìvi, radi idjeluje naj~e{}e u ograni~enom vremenu i prostoru.

@elja nam je shvatiti Svemir, definirati ga i uodre|enom smislu iskoristiti. U tom naumu najve}anam je nepoznanica - VRIJEME.

VRIJEME JE NEPRIJATELJSUVREMENOG @IVLJENJA

Vrijeme je jedna od temeljnih svemirskih i na{ih stvar-nosti. Moèmo umovati o po~etku i kraju vlastitogovozemaljskoga postojanja, vjerovati u besmrtnostusprkos neshvatljivoj smrti, ali ono {to znamo jest daje prosje~ni ìvotni vijek ~ovjeka pribli`no sedamdesetgodina. Najvi{e nas zanima {to }emo s njim u~initi.

Vrijeme je ono {to najvi{e èlimo, ali, naàlost, na naj-gori ga na~in koristimo.

Suvremenog ~ovjeka najvi{e zanima {to }e ostvariti ukratkom vremenskom razdoblju koje nam je nadohvatruke: sljede}eg tjedna, sutra, za sat vremena, danas,ovoga trenutka. Sve uznemiruje ~injenica da ìvot imakraj i da je previ{e kratak da bi bio bezna~ajan. Ali naj-ve}e nam je razo~aranje kada shvatimo da nam je ve}idio ìvota upravo takav.

Mo`da bi zbog toga bilo zna~ajnije i sigurno zanimlji-vije od svemirskih nedoku~ivih prostranstava istraìva-ti kako koristimo na{e vrijeme.

Kao ni Svemir, niti vrijeme ne èlimo shvatiti samo kaobeskona~nost. Mnoge ljude mu~e pitanja: "[to }u ra-diti danas?" ili " [to }u raditi jo{ jedan sat?" .

[to je bolja organizacija vlastita vremena, to je i tajproblem manji. Vrlo zaposleni ljudi optere}eni namet-nutim obvezama i stvaranjem vrijednosti, nemajumnogo vremena. U toj njihovoj vje~noj borbi s vreme-nom ~esto se moè ~uti: "slijede}i sat ili dan ve} mi jeispunjen i programiran, ili ~ak i cijeli tjedan ili mje-sec".

AKO NE ZNATE SAMI ORGANIZIRATIVRIJEME, OBRATITE SE ONIMA KOJI

TO ZNAJU

Ljudi nastoje usavr{iti vje{tinu programiranja i djelot-vornije raspodjele vremena, a kada im to ne uspijevaobra}aju se za pomo} drugima. Trebaju nekoga da ihvodi i da ih uputi kako {to racionalnije i ugodnije pro-vesti radno i slobodno vrijeme. U razvijenom svijetu,gdje je tempo ìvota dosegao zabrinjavaju}e razmjereza pojedine kategorije stanovni{tva i gdje je trka zanovcem primarna zada}a, postoji ~itava industrija kojase bavi organiziranjem slobodnog vremena. Potreba zaboljom organizacijom vremena je rezultat potrebe zapriznanjem ili statusom, a sve je to proiza{lo iz prvo-bitne potrebe za nje`nostima iz ranog djetinjstva.Malo dijete nema potrebnu sposobnost niti iskustvorazumijevanja vremena. Za njega je pojam vremenatrenutak koji mu stvara ugodu.

To je osnovni problem u organizaciji vremenasada{njih nara{taja. Pojavljuju se pitanja: "Koja mi jemogu}nost zabavnija, ili korisnija ili zdravija?" ili "[to}e mi donijeti ve}u korist ili ve}u nagradu?". Ta raz-mi{ljanja i dvojbe rezultat su osvije{tenosti o kratkomìvotnom vijeku. I upravo takva spoznaja upozorava nasda svaki trenutak u ìvotu treba potpuno iskoristiti.Osje}at }emo se bolje, bit }emo zadovoljniji i zdraviji.[to smo stariji i iskusniji, izbor je ve}i. Jer tada posta-jemo svjesni prisutnosti razli~itih ograni~enjaugra|enih na{im odgojem, pravilima pona{anja, tradi-cijom i okolinom... {to nas je sprje~avalo da uìvamou mogu}nostima slobodnog ìvota i to u onoj mjeri ukojoj mislimo da bismo to trebali.

NAÎNI STRUKTURIRANJA VREMENA

Promatranjem odnosa me|u ljudima u suvremenomsvijetu, mogli bismo odrediti {est osnovnih vrstadoìvljaja: povla~enje, rituali, razonode, aktivnosti, igre

i bliskost.

Povla~enje se moè dogoditi u dru{tvenoj sredini,primjerice za vrijeme ru~ka s dosadnim poslovnimpartnerima ili osobama koje vam nisu zanimljive. Tije-lom ste jo{ uvijek prisutni za stolom, ali vas "nema".

Drugi je primjer naj~e{}e prisutan u {kolama. Za lijepavremena u~ionice su ispunjene u~enicima koji su pri-sutni samo fizi~ki, a misli su im negdje drugdje, prim-jerice na bazenu, u igri ili u kakvom lijepom zagrljaju.

Takva su povla~enja naj~e{}e bezazlena, osim ako sene doga|aju stalno ili ako vam u tim trenucima ne{tone govori {ef ili vlastita èna.

Ritual je dru{tveno programirano provo|enje vremenau onomu o ~emu se svi sudionici slaù. On pruà si-gurnost i stvara ugodu i dok ga slijedite posljedice supredvidive. Postoje kultni rituali, rituali pozdravljanja,zabave i igre, rituali spava}e sobe. Oni su osmi{ljenida na odre|eno vrijeme okupe ljude, bez obveze uspo-stavljanja bilo kakve bliskosti. Domjenci pruàju ma-nje mogu}nosti za uspostavljanje bliskosti za razliku odve~era kojima prisustvuje ~etvero ili vi{e ljudi. Ritualinas, kao i povla~enje, drè na neki na~in po strani.Uklju~ujemo se kada nama to odgovara i pri tomezadràvamo svoje "ja".

POJEDINCI KORISTE VLASTITI POSAODA BI IZBJEGLI BLISKOST

Aktivnost je uobi~ajen, prikladan, ugodan i koristanna~in organiziranja vremena prema planu pred-vi|enom tako da se koriste sadràji koje nam pruàvanjska stvarnost. To su: poslovni sastanci, pranjeposu|a, ure|enje stana ili gradnja ku}e, pisanje knji-ge, ~i{}enje snijega ili u~enje za ispit . Ako su te aktiv-nosti produktivne, kreativne ili stvarala~ke, mogu bitiizvor velikog zadovoljstva. Same po sebi ili kao sred-stvo za postizanje odre|enog cilja, u budu}nostimogu biti i nagra|ene priznanjem za dobro obavljeniposao. Niti aktivnosti ne zahtijevaju bliskost s drugomosobom. Ona je mogu}a, ali nije nu`na. Pojedinci ko-riste vlastiti posao da bi izbjegli bliskost. Ulaganjemgoleme koli~ine energije i vremena za vlastitu karijere,oni ìvot posve}uju stjecanju novca.

Aktivnost, rituali i povla~enje drè nas podalje od dru-gih.

Razonode su tako|er oblik kori{tenja vremena u kojemsudjeluju dobro organizirani ljudi, ~ija sposobnostuìvanja u ìvotu nije umanjena. Oni mogu sudjelovatiu dru{tvenoj ili individualnoj razonodi zbog nje same,uìvaju}i u pruènom zadovoljstvu. Razonoda moèbiti i na~in obrane od krivnje, beznadnosti ili bliskosti.Moè biti i sredstvo koje nam je osigurala priroda ilikultura, kako bismo olak{ali stanje tihog o~ajanja ilirazo~arenja. Sudionici u razonodi koriste svaku prigo-du kako bi stekli odre|enu prednost. Ljudi koji se nemogu voljno prepustiti razonodi, nisu dru{tveno prila-godljivi. Razonode su na neki na~in vrsta probnog

dru{tvenog ispitivanja, kojim se traì informacija o no-vim poznanstvima na bezopasan i neobvezuju}i na~in.U razonodama mogu sudjelovati odrasle osobe i dje-ca. I tu postoje brojne kombinacije. Pri razonodama semogu dotaknuti razli~ite teme i one su sudionicimanaj~e{}e korisne.

SKORO SVAKA IGRA JE NEISKRENA

Igre su jedna od zna~ajnijih osnovnih obilje`ja u ljud-skom pona{anju i odnosima. Igra je slijed nadolaze}ihraznolikih prikrivenih akcija, regulirana odre|enim pra-vilima i napreduje prema to~no odre|enom i pred-vi|enom cilju ili ishodu. Igru od postupaka u ritualimai razonodi jasno dijeli njen prikriven smisao i krajnjirezultat. Kod rituala i razonoda postoji odre|ena iskre-nost, gdje se javlja i nadmetanje, ali ne i sukobi, a igraje gotovo svaka neiskrena. Njezin je ishod dramati~an irazlikuje se od obi~nog uzbu|enja. Igre su ve}inomzabavnog obilje`ja, ali mogu biti naporne, a i okrutne.êsto je èlja za pobjedom ja~a od motiva da namsamo ugodno pro|e vrijeme. Igre su u dana{njemna~inu ìvota uzele toliko zamaha. Ima ih posvuda i narazli~itim razinama. Odre|ene su igre opasne za ìvot,ali i one su ljudima zanimljive. Najsurovija od svihigara je rat i stalno se ponavlja tijekom povijesti. Igresu na sre}u postale mnogima dobar izvor prihoda, a dao {portskim igrama gdje vladaju suvremeni gladijatori,i ne govorimo. Ukratko, igre shva}amo kao sredstvo

ljep{i ìvot


strukturiranja vremena, a one kao i povla~enje, rituali,aktivnosti i razonode, ustvari, razdvajaju ljude.

BLISKOST OSLOBA\A SVIJEST ISPUTAVA AGRESIVNOST

[to u~initi sa vremenom, kako se ne bi udaljavali oddrugih ljudi?

U biti, ~ovjek je dru{tveno bi}e. U odnosu na kori{ten-je vremena moèmo razlu~iti dvije kategorije ljudi: onekoji silno èle biti u dru{tvu ili zajedni{tvu i one koji tone èle. Me|u njima je ponor. @eljni zajedni{tva su uz-nemireni i naj~e{}e nezadovoljni, a oni drugi su smi-reni i zadovoljni. ôvjekov je ìvot kroz tisu}e godinaorganiziran kroz povla~enja, rituale, razonode, aktivno-sti, igre i bliskost.

Ve}ina je ljudi bespomo}no prihvatila ove oblikepona{anja i kori{tenja vremena, kao dio ~ovjekove pri-rode i kao neizbje`ni tijek doga|aja te kao znak da sepovijest sama po sebi ponavlja. Oni koji nisu prihvatilitakve oblike pona{anja, smatraju se ~udacima i oso-benjacima.

Bliskost je odnos dvoje ili vi{e ljudi, koja ih veèsna`nim osje}ajima ili jakim zna~ajnim ili va`nim inte-resima. Tu postoji davanje i dijeljenje, kao spontani iz-raz radosti, a ne kao odgovor na dru{tvenoprogramirane rituale. Bliskost se ostvaruje u okolno-stima povjerenja i oslobo|enja straha, gdje je ljepotaodvojena od koristi i gdje je èlja za posjedovanjemnepotrebna. To je odnos kada oba sudionika dopu{tajuda priroda u njima do|e do izraàja. Ljudi koji su bliskinastoje {to vi{e vremena provesti zajedno. Bliskostpoti~e pozitivne osobine, kreativnost i radost, onaosloba|a svijest i sputava agresivnost.

@elimo li osamljeni razmi{ljati, povla~enje nam moèomogu}iti opu{tenost i osvjeènje. Razonode suugodno doìvljen prazan hod dru{tvenog motora, dokrituali mogu biti zabavni, jer neprestano obnavljaju ra-dosne trenutke koje o~ekujemo, ra~unamo na njih ipamtimo ih. Aktivnosti, koje uklju~uju rad, nisu samoìvotna nu`nost ve} i nagrada, koja omogu}ujeusavr{avanje znanja, stru~nosti i vje{tine, dok su igreskoro uvijek razaraju}e, jer je njihova pokreta~ka snagaprikrivena, a prikrivanje je uvijek u suprotnosti sa bli-sko{}u. Ako se u odnose dvoje ili vi{e ljudi uvu~e ne-lagoda ili dosada moèmo sigurno re}i da u tomodnosu ima malo bliskosti. Odre|eni ljudi sve zajed-ni~ko provedeno vrijeme ispunjavaju mahnitom aktiv-no{}u. Aktivnost sama po sebi nije razaraju}a, osimako prisilno bavljenje ne predstavlja istodobno i prisil-no odvajanje.

DANAS JE SVE MANJE BLISKOSTI

U ova ~udna vremena brzog ìvljenja i promijenjenihkriterija vrijednosti, sve je manje bliskosti, a sve jevi{e povla~enja, rituala, razonode i igara, dok su aktiv-nosti svedene na ono {to se mora ili za {to postoji in-teres. Zbog toga nije lako odabrati kako korisnoprovoditi vrijeme, a da pri tomu niste nikomu smetali,nikoga uvrijedili ili povrijedili.

Dobra organizacija vremena prava je kvaliteta svakogpojedinca i zato uìvajte ìvot tako da vi budete zado-voljni i korisni. Jer vrijeme nam postaje glavni neprija-telj.

Pripremio: Edo Virgini


PROJEKT BUDU]NOSTI

INTERNET U NAPONSKIMUTI^NICAMA SVE BLI@I

NA PRVOJ globalnoj konferenciji o "strujnom" internetuvi{e od trideset predstavnika elektroenergetske industri-je i internet stru~njaka nastojalo je predstaviti dosti-gnu}a tehnologije koja bi trebala omogu}iti pristupinternetu preko postoje}e elektroenergetske infrastruk-ture.

Prema idealnom "scenariju" modem bi se uklju~ivao "uzid", a potom u ra~unalo i to bi zaklju~ilo ~itav processpajanja na internet. Sudionici konferencije, pristigli izJapana, Europe i SAD-a, sloìli su se kako projekt imabudu}nost, premda prepreke postoje. Najdalje u imple-mentaciji interneta iz uti~nice oti{la je [kotska, koja jedo sada provela ispitivanje usluge na 200 korisnika, auskoro se planira i pokretanje novog testnog sustava za15000 korisnika prema cijeni od 50 USD mjese~no.

"Pu{tanjem" interneta u gradske strujne mreè zaobi{aobi se kriti~ni problem tzv. posljednjeg kilometra,to~nije, velike bi telefonske kompanije izgubilemogu}nost da malim ISP-ovima zara~unavaju astro-nomske iznose za unajmljivanje ì~anih vodova do do-mova korisnika. Nadalje, povezivanje ruralnih podru~jabrzim ADSL i srodnim mreàma skupo je i zahtjevno, noelektro mreà postoji i u najzaba~enijim regijama, {to

zna~i da bi i internet bilo relativno jednostavno provesti.U odnosu na ADSL "strujni" bi internet bio i brì (od 1Mbps navi{e), a ne bi bilo potrebno niti uvoditi sloènemodele naplate, jer ve} postoje razra|eni sustavi napla-te kori{tenja elektri~ne energije.

Me|u nedostatke projekta ubraja se skupa oprema i po-slovi~na intertnost elektroenergetskih ku}a u podru~jumarketinga, gdje bi se susrele s o{trom i uhodanomkonkurencijom telekom tvrtki, kao i ISP kompanija. Tu jei problem "curenja" signala, odnosno jednostavnog pri-kap~anja vi{e nelegalnih izlaza na postoje}i vod.

Ipak, Europska unija ne posustaje u pruànju potporerazvoju novih tehnologija, pa }e probne mreè bitiuspostavljene u Njema~koj, Portugalu i [panjolskoj, aulaù se i znatna sredstva na istraìvanja. Temeljni pro-izvo|a~i opreme su {vicarski Ascom i izraelski Main.Net. Signal se {alje kroz visoku, srednju, i niskonapon-sku mreù brzinom od 10 Mbps u frekvencijskom ra-sponu od 1,6 do 30 Mhz. Razvojne smjernice,me|utim, ne}e se zadovoljiti ovim parametrima, tvrde uEU, ve} su ciljevi znatno vi{i.

(VIPonline)

IMATE pravo tri puta poga|ati na kojem na{em objektusam imala bliski susret s ovom mramornom ljepoticom?!

A kada ta tri puta umjesto usridu budu uni{ta, onda }eteme nazvati i doznati da je ova elegantna fontana postavlje-na u ozelenjenom okruènju HE Orlovac u Rudi.

Tko, kako i za{to, pitala sam se?! A onda ~ula sljede}e.

Nekako s prolje}a, kolegi gra|evinaru iz PP HE Jug Kre{iJuri}u, koji se ~esto mota upravo oko ove elektrane, upali-

la se tu u tvornici struje, lampica i potom sinula ideja kakoovaj okoli{ dodatno oplemeniti i u~initi ga ljep{im isadràjnijim. Uz puno upornosti (mislim da su u pitanjugeni kameni) uspio je svoju zamisao postaviti i oìviti je

zahvativ{i pitku vodu iz drena`nog sustava crpili{ta vodo-voda pristupnog tunela elektrane. Jest da su mu je odmahprekrstili u {pinu, ali njega to ne smeta.

Neka je svatko zove svojim imenom, kaè on, va`no je da

svi pri pogledu na nju podjednako uìvaju!

Premda vode ne manjka tamo gdje se turbine okre}u, ovajsimboli~an izvor koji nas osvjeàva ve} samim svojim po-stojanjem, jo{ jedan je ~ovjekov spomenik vodi - ne-iscrpnom izvoru ìvota i osnovnoj sirovini na{e temeljnedjelatnosti, bez obzira na to {to prijenos i distribucija mi-slili o tomu!!!

[email protected].

FOTOZAPA@AJ

JO[ JEDAN JE ÔVJEKOV SPOMENIK VODI

Kre{o Juri},inicijatoroplemenjivanjaprostora HEOrlovac, êdoRadi},gra|evinskiinènjer iz PPHE Jug [email protected] ispredfontane

U BRUXELLESU JE ODR@ANA KONFERENCIJA KOJOJ JE CILJ BIO PREDSTAVITI NASTOJANJA DA SEPRISTUP INTERNETU OMOGU]I VODOVIMA GRADSKIH NAPONSKIH MRE@A

dostignu}a

kriàljka


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Jednostavnost, Edgar Allan Poe, RI, magisterij, osion, NAI, ama,Moslavac, Sven, Enrico, Esti, A, D, At, Li, Peck, ateist, konjari, val, Tamara,I(gor) T(udor), I(van) L(ackovi}), raàriti se, Deborah, {ihta, snaga, atleti, L,dres, Isa, Lj(ubomir) T(ravica), noha, O, gripav, etnica, Reiser.

PRETJERUJEMO LI SA LJUBAZNO[]U?

OSOBE S RU@IÂSTIM NAOÂLAMAJEDAN od najvi{e zbunjuju}ih trenutaka u previ{e ljubaz-nom pona{anju je {to puno ljudi ìvi ba{ na taj na~in.Drugim rije~ima, vi nalazite da je "prirodno" i "u redu"stavljati druge ljude na prvo mjesto. Kora~ate pozornokako ne bi povrijedili druge, razmatrate sve aspekte ne-kog spora. A drugi to ne ~ine. îni vam se da je va{ ìvotzagor~en izdajama, povredama i odbojno{}u, osje}ateveliku frustraciju i poniènost.

Stvarnost je druk~ija: pojedini ljudi ne vrte takve filmoveu svojoj glavi, odnosno ne zabrinjava ih {to je to pravastvar koju treba re}i. Mnoge ljude nije briga {to drugi mi-sle o njima i ne mare ako nekog povrijede ili prouzro~eproblem.

êsto ljudi ne razmi{ljaju o tomu {to }e re}i i ne brine ihkako }e drugi reagirati na njihove misli i osje}aje. Nepretpostavljaju i ne predvi|aju, pa ~ak i ako to ~ine, to ihne sprje~ava u izja{njavanju o svojim osje}ajima.Odre|eni ljudi su eksperti u dobivanju onog {to èle.

Kad ljubazne ljude netko povrijedi oni ne mogu vjerovatida im to netko ~ini. Ta mogu}nost je toliko izvan njihovasvijeta, pa smatraju da je to namjerno. Ljubazna osobakoja ìvi u tom uskom pogledu na svijet vjeruje da drugeosobe moraju vrije|ati, uznemiravati, ne uvaàvati, mani-pulirati i da to ~ine zato da bi ih povrijedili. Takve osobemisle da svijet treba misliti na njihov na~in, pona{ati sekao oni, imati jednaku suptilnost. Kad ostatak svijeta tone ~ini, oni trpe. Uporno nose svoje ruì~aste nao~aleo~ekuju}i da svijet postupa prema njihovim èljama ipripremaju se za daljnje uvrede.

Ali, ne samo da tamo vani postoji puno ljudi koji nisuljubazni kao vi, nego ~ak i ne znaju da vas mu~i odre|eniproblem. Promatraju svijet na svoj na~in i ne vide nika-kav problem u iskazivanju onoga {to èle. Kad oni nema-ju problem, za{to biste ga imali vi? Njima bi ~ak bilonemogu}e zamisliti bilo koji drugi na~in od onoga kojioni imaju.

Ako se osje}ate da vas va{e pona{anje u ìvotu ogra-ni~ava, tu definitivno ne{to manjka. Mo`da je to smisaoza {alu i spontanost? Mo`da ìve}i u strahu nosite preve-liki teret? îni se kao da ìvot nikamo ne vodi. Mo`daprevelika briga za druge crpi va{u energiju i za sebe ne-mate vremena?

Sve dok va{im ìvotom vladaju ova ograni~enja, rasteva{ osje}aj frustracije, ispraznosti i beznade`nosti. @iviteu skladu kad su va{e unutra{nje Ja - va{e misli, osje}aji,nagoni i èlje relativno dobro usugla{eni s va{imvanjskim pona{anjem. U slu~aju golemog procijepaizme|u va{eg unutra{njeg i vanjskog svijeta ravnoteà jenaru{ena. Biti bolje usugla{en zna~i da va{e izvanjskopona{anje odraàva unutra{nje èlje i osje}aje i da ta dvapodru~ja rade ~e{}e kao tandem.

POSLJEDICE PRELJUBAZNOSTIStrah od posljedica najvi{e }e vas uznemiriti na va{emputu mijenjanja ìvotnog stila. Bez obzira jesu li potenci-jalne posljedice toliko stra{ne ili vi tako vjerujete, va{evjerovanje da }e one uvijek biti tu je ono {to }e vassprje~avati u va{im nastojanjima.

Ljubazni ljudi reagiraju na doga|aje sna`nije nego {to jepotrebno. To je kad na{a glava kaè "ne", a usta "da". Zatovodimo beskrajne razgovore u sebi, razmi{ljamo o bri-ljantnim odgovorima i poraznim argumentima, a nismosposobni prozboriti ni rije~.

Kad su na{e misli prepune pametnih stvari, kad smo ljutina ono {to nam je netko rekao, kad èlimo zavikati "to nijepo{teno", na{e emocije vode bitku i preuzimaju vladavinunad mozgom. Gubimo sposobnost re}i {to èlimo.

Umjesto toga smo paralizirani, drh}emo i kaèmo ne{topotpuno suprotno onomu {to mislimo. Ako bismo reklisamo deseti dio zami{ljenog, ~ekaju nas najgoremogu}e posljedice: otpustit }e nas s posla, napustit }enas bra~ni drug, roditelji nam nikad ne}e oprostiti, naj-bolji prijatelj ne}e s nama vi{e razgovarati... Mislimo davrije|amo osje}aje drugih, da }e pomisliti da smo glupi,naivni, bez srca, sebi~ni ili pateti~ni. Zami{ljamo da }enas drugi ismijati, biti nezadovoljni s nama. S obziromda ìvimo u strahu od najgoreg, u~init }emo sve da se nedogodi, a osobito da se ne kaè ono {to treba.

S takvim reakcijama te{ko je jasno sagledavanje okolno-sti. Pretjerani osje}aji stoje na putu racionalnom pristu-pu. Zbog razmi{ljanja o posljedicama ne razmi{ljamou~inkovito i spontano. Strah od posljedica nas blokira.Osje}amo se nesposobnima promijeniti neugodno sta-nje jer predvi|amo stra{ne doga|aje ako se osmjelimore}i {to mislimo i osje}amo.

UNUTRA[NJA BORBA: BORBA ILIBIJEG?

Va{e emocije u va{em tijelu stvaraju puno reakcija. Biloda ste sretni, tu`ni, upla{eni ili ljuti, va{e tijelo reagira najedinstven na~in. U posebno stresnim okolnostima va{etijelo kre}e u "borbu ili bijeg" radi obrane.

U pojedinoj prigodi birate borbu: postavite se, kaète {tomislite, odbacite oprez. U va{em tijelu otpu{ta se adre-nalin, srce ja~e kuca, disanje se ubrzava. Sve su to dobripokazatelji da ste spremni na borbu.

Postoje okolnosti u va{em ìvotu kad ni na sekundu nepomi{ljate na posljedice. Pojedinci krenu u borbu {tititisvoju djecu, pojedini kad osjete da je rije~ o stra{noj ne-

pravdi, netko kad im se napada vlasni{tvo, netko kad jerije~ o stvarima bliskim srcu. U takvim slu~ajevima tijelose priprema na borbu i radi u va{u korist jer, bez obzirana to koliko ste ljubazni, morate "postaviti stvari na svojemjesto" i to je ja~e od va{eg straha. Borba je korisna op-cija da bi vam ìvot bio podno{ljiviji.

U drugim prigodama izabrat }ete bijeg: povla~ite se,odustajete, izbjegavate konflikt, fizi~ki napu{tate mjesto.To su okolnosti kad svoje èlje i potrebe stavljate na jed-nu stranu i ostavljate drugima da ~ine {to èle.

Ova vrsta bijega zna~i da i dalje ostajete s pote{ko}ama:one nikad ne nestaju. Kad vas netko bude trebao vi }etebiti luka spasa. Bijeg moè zna~iti i napu{tanje prija-teljstva i posla bez da ste drugoj osobi dali na znanjekako se osje}ate.

U takvim slu~ajevima vi za sebe pronalazite bezbrojopravdanih razloga za{to ste to u~inili. No, nosite sa so-bom sve uvrede i ljutnje ostavljaju}i drugu osobu zgra-nutu i zbunjenu. Oni nisu znali da postoji problem, a akosu i znali, nisu znali da stvari stoje tako lo{e.

Kod bijega va{i su hormoni opet uletjeli u va{ krvotok,srce ja~e kuca, disanje se ubrzava. Ali umjesto da toiskoristite za borbu, vi to potisnete. Potiskivanje nepomaè rje{enju problema. Taj vi{ak energije moè kori-stiti za hranjenje svog bola analiziraju}i po sto puta {tose dogodilo, {to ste mogli i trebali u~initi, kako je stra{naona druga osoba ili kako se vi stra{no osje}ate.

Me|utim, bijeg je ponekad vrlo dobra opcija. Ako vasiskori{tavaju u slu~ajevima kada ostavljanje i rasprav-ljanje ne vode nikamo, ako trebate vremena za raz-mi{ljanje, odletite! Bjeìte! Izgubite se!

Istina, bijeg iza kojeg ne stoji bri`ljivo razmi{ljanje, za-komplicirat }e problem. Mo`da prijateljstvu ne trebado}i kraj, ne trebate napustiti posao...Ali, poznato je daprevi{e ljubazni ljudi u izbjegavanju konflikta "spaljujumostove iza sebe". êsto se doga|a da kad netko otkrijeda moè jednostavno od{etati kako bi izbjegao neugodnostanje, sklon je to koristiti. Pojedini ljubazni ljudi napu-stit }e posao, raskinuti odnose i lo{e zavr{ena prija-teljstva, odselit }e se iz ku}e, grada, ~ak i zemlje, jernemaju prakse ni u jednoj drugoj opciji.

VA[E JE TIJELO PRISUTNO, ALINIKOGA NEMA DOMA

Osim borbe i bijega, postoji i tre}a reakcija. To je ono {tose ljudima doga|a pod stresom - oblik nesvjesnosti. Nenesvjestica, nego napu{tanje prostorija. Va{e tijelo jeprisutno, svjetla su uklju~ena, ali nikoga nema doma!@elite biti bilo gdje, osim u sada{njem stanju - stanjutransa jer prestajete obra}ati pozornost na doga|aje okosebe. Nije rije~ o doslovnom transu, ali rezultat je jed-nak: va{ ~uvstveni dio u stanju je mirovanja dok se teku}idoga|aji ne rije{e. Isklju~ite se i povu~ete u sebe da nemorate priznati kako se lo{e osje}ate. Ostati fizi~ki pri-sutni, a emocionalno i mentalno negdje drugdje, jestna~in va{eg odvajanja od procesa, a da ne izgleda da sene slaète.

To nau~imo dok smo jo{ jako mladi. Nije samo rije~ oblokiranju neugodnih stvari, ve} i blokiranju onoga {tone èlimo ~uti.

Ante-Ton}i Despot, dr. med.(nastavlja se u slijede}em broju)

~ovjek s ~ovjekom


KAD LJUBAZNE LJUDE NETKOPOVRIJEDI ONI NE MOGU VJEROVATIDA IM TO NETKO ÎNI JER JE TAMOGU]NOST TOLIKO IZVANNJIHOVA SVIJETA DA SMATRAJU DAIM SE TO ÎNI NAMJERNO

MARIJA KRALIK

NAJBOLJA PRIJENOSOVA BO]ARICAAKO VAS zanima odre|eni podatak o radniku iz splitskog PrP-a,poput onog je li nova kolegica neudana ili sretno rastavljena, ilipak koji je horoskopski znak kolega s kojim planirate zajedni~keaktivnosti, dakako radne, onda se zna tko to sve zna. To zna MarijaKralik, samostalni referent za kadrove u Odjelu za pravne, kadrov-ske i op}e poslove. I to {to ona sve zna jo{ uvijek ne zna~i da }etei vi doznati ono {to vas zanima jer, kao {to znate, podaci o osobljusu na{a mala tajna koju dijelimo samo s na{im kadrovikom.

Marija o radnim kolegama brine vi{e od trideset godina i svi su jojkroz ruke pro{li, jer ~im je u{la u splitski Prijenos odmah je po~elaraditi s ljudima i tako }e, vjeruje, do mirovine koja vi{e i nije takodaleko. Da }e raditi s ljudima odlu~ila je davno prije svog dolaskau HEP, u vrijeme kada je za svoj ìvotni poziv odabrala rad u {kol-stvu. Me|utim, kao tek zavr{eni profesor engleskog jezika i povije-sti umjetnosti vjerovala je da }e se baviti malim ljudima, a dopalije, eto, oni malo ve}i. Dopali je i dopali joj se, pa je tako ostala tu izaboravila {to je ono htjela kada je dobila diplomu profesora.

- Tri godine ~ekala sam posao u struci, nadala se u}i u osnovnu ilisrednju {kolu. A onda sam "upala" ovdje, malo patila i tijekom togvremena navikavala se na pomisao da }u raditi ono {to mi je(po)nu|eno, a ne ono {to sam vjerovala da mi je su|eno. Kakosam dru{tvena osoba i volim komunicirati brzo sam se sna{la i usigurnosti posla i pristojnoj pla}i vidjela prednosti kojih se ne trebaodricati.

Marija je sitnije gra|e, ali vitka i {portski krojena. U mla|im dani-ma trinaest godina se amaterski bavila rukometom u gradskimènskim klubovima, a u HEP-u je nastavila druènje s loptom i sprijenosovom ekipom sudjelovala na {portskim igrama koje su se

tada organizirale svake godine na razini biv{e dràve pod nazivomElektrijade. Kada su prije pet godina zapo~ele [portske igrePrP-ova unutar HEP- Prijenosa d.o.o. ponovno je oìvio i njen pri-tajeni, ali jo{ uvijek dovoljno vitalan {portski duh. Naàlost, prvedvije godine ènske ekipe nisu bile u igri, ali od susreta u Opatiji2001. godine, ène su se po tko zna koji put izborile za ravnoprav-no sudjelovanje. Marija se prona{la u bo}anju i sa svojom ekipomu Opatiji zauzela tre}e mjesto. Nakon tog po~etnog uigravanja, ve}sljede}e godine u Osijeku splitska ènska ekipa osvaja drugo mje-sto. I tako, malo pomalo, u [ibeniku u svibnju ove godine splitskebo}arice mahale su pobjedni~kim pokalom. Njih pet (Dijana Ro-gli}, Milenka [tambuk, Silvana Boban, Jasminka Mata~i} i MarijaKralik) je tako dobro bo}alo da su pobijedile sve ~etiri ostale èn-ske ekipe.

- Pobijedile smo iz di{peta. Same smo se organizirale i mjesecdana prije natjecanja vje`bale po gradu i izvan njega i dokazale dakad se ènske ruke sloè i bo}ama se do pobjede moè... Bile smoodu{evljene prvim mjestom, proslavile smo ga i u [ibeniku, a po-tom i ovdje u Splitu. Nadam se da }emo i sljede}e godine biti prvei obraniti svoju titulu, kaè Marija.

Pitate se, vjerojatno, za{to sam iz pobjedni~ke ekipe ovog puta iz-vukla upravo Mariju Kralik?! Uz nekoliko drugih razloga - najboljeje poznam, ~esto je susre}em, njena starija sestra je od meneuzalud u gimnaziji poku{ala stvoriti kakvu-takvu gimnasti~arku iliatleti~arku... imam i jedan posebno valjan razlog. Uz sve ~estitkesvim curama iz pobjedni~ke ekipe, Marija je progla{ena i najbo-ljom bo}aricom Igara i tako dobila i svoj osobni pokal.


na{i izvan HEP-a

MIJO BALJAK, UZGAJIVA^ KONJA IZ SUNJE

I KONJI TREBAJU LJUBAV, ZAR NE?ZA POSLJEDNJE posjete Sunji doznali smo da se kolega tehni~arMijo Baljak bavi neuobi~ajenim hobijem, koji i nije samo hobi.Novinarska znatièlja tjera nas dalje i saznajemo da je rije~ o uz-goju konja i to autohtonog hrvatskog posavca. Nije li to dovoljanrazlog da se uputimo na mjesto gdje }emo ~uti i vidjeti sve ono{to znamo da }e zanimati ~itatelje HEP Vjesnika?

S konjima se Mijo, kaè, zapo~eo davno baviti naslijediv{i ih odroditelja, a potom je ratne 1992. godine zapo~eo s njihovim uzgo-jem preko Hrvatskog sto~arskog selekcijskog centra, koji (finan-cijski) poti~e uzgoj ove pasmine, svrstane me|u najvrjednijepasmine konja u Europi. Hrvatski posavac postaje sve prepoznat-ljiviji kao specifi~an hrvatski nacionalni proizvod, a njegov uzgojprovodi se Programom uzgoja konja u Hrvatskoj.

U ljepotu, snagu, skromnost i ponos ovih konja uvjerila sam se~im je Mijo izveo iz konju{nice dva od svojih osam konja - pet ko-bila i tri omice. To~ka i To~kica potomci su najstarije devetnae-stgodi{nje Ruè, ba{ kao i kao Beba, Buba, Ruìca, Roà i Biba.

Bavljenje konjima i nije, prema rije~ima M. Baljaka, odve} zah-tjevno, ali treba, ponajprije, za njih imati ljubavi. Vodu piju iz poji-lica, hrane se preteìto sijenom, a dakako va`no je da ìve u~istom. Mijo ih ponekad pusti i na ispa{u u polje podno ku}e, dokpojedinini uzgajatelji svoje konje pu{taju na ispa{u u Lonjsko pol-je, gdje se sami o sebi brinu sve do zime. Za sada ovi prekrasnikonji sluè samo za rasplod, a razmi{ljaju o tomu da te ljepotaneupregnu u zapre`na kola za vo`nju turista po Lonjskom polju. êtiri`drebeta, koliko ih godi{nje bude, Mijo prodaje. Na izlo`be konjane odlazi jer, kaè, nema dovoljno vremena za tako zahtjevnu vrstunjege svojih konja. Ina~e, ~lan je konjogojske udruge Donja Posa-vina, koja je ovog ljeta na Sedmoj dràvnoj konjogojskoj izlo`bi uSunji dobila titulu najbolje uzgojne udruge. Ova izlo`ba svezna~ajnije doprinosi popularizaciji hrvatskog posavca, njegovomo~uvanju i daljnjem uspje{nom uzgoju. A tomu svoj skromni do-prinos daje i na{ sunjski elektra{ Mijo, koji je znala~ki udruìo lju-bav prema konjima i poticaj za njihov uzgoj.

Dragica Jurajev~i}

Prekrasne To~ka i To~kica strpljivo i po-nosno poziraju

Potporu Miji daje i supruga, dok se malaMihaela jo{ nije izjasnila


ANA FELDVARI, ATLETIÂRKA IZ LABINA

PRVO IME LABINSKE ATLETIKEDA ATLETIKA ne bi ostala na margini {portskihdoga|aja u Labinu, jedna od najzaslu`nijih je petnae-stgodi{nja Ana Feldvari, atleti~arka AS Albona i u~enicadrugog razreda labinske Jezi~ne gimnazije. Kako je onak}erka na{e kolegice Elene Feldvari, knjigovo|e iz TEPlomin 2, kao naru~ena je za rubriku HEP Vjesnika Na-darena djeca.

Po~eci Aninih atletskih ambicija seù u 1999. godinu,kada je postala ~lan AS Albona. Oduvijek je, kaè, volje-la tr~ati i pobije|ivala je na svim kros utrkama. Od tadapoznaje samo uzlaznu putanju, a posebno uspje{na bilajoj je 2001. godina, kada je bila najuspje{nija atle-ti~arka svog Kluba. U ~ak 35 nastupa deset se puta pe-njala na pobjedni~ko postolje, osvojiv{i pet prvih, dvadruga i tri tre}a mjesta. Kao kruna svega bio je nastupza reprezentaciju Hrvatske u Novoj Gorici, gdje je tr~alau posljednjoj izmjeni {tafete 4x100 metara. Upravo tojoj je bio podstrek za daljnji rad, ja~e i kvaltetnije tre-ninge u, istina, ne ba{ primjerenim atletskim uvjetima.Usprkos svemu uspjela je sti}i do hrvatske reprezenta-

cije, zahvaljuju}i ponajprije svojoj ~eli~noj disciplini ièlji za uspjehom.

Sli~ne uspjehe Ana je postigla i 2002. godine s devetosvojenih medalja, od ~ega pet zlatnih (na 60, 100 i300 metara). Te je godine zahvaljuju}i svom osobnomrekordu izborenom na finalu Kupa u Zagrebu, istr~av{itada po prvi put 300 metara ispod 43 sekunde - tako|ernastupila i za kadetsku reprezentaciju Hrvatske u Osije-ku, na trome~u sa Slovenijom i Ma|arskom.

Na ovogodi{njem prvenstvu Hrvatske u atletici u konku-renciji kadetkinja i kadeta, odrànom u lipnju u Makar-skoj, Ana je postala viceprvakinja Hrvatske na 300metara s osobnim rekordom od 42,66 sekunde. Njeziniuspjesi se niù. [to bi tek postigla da ima bolje uvjetetreniranja... Ova skromna mlada djevojka svjesna jeokolnosti u kojima ìvi njezina atletska sekcija. Ali, bezboljeg tretmana i uvjeta za rad, unato~ velikom zalagan-ju, labinski su atleti~ari zakinuti za bolje rezultate. Patako i Ana, kojoj se smije{i uspje{na {portska karijera ukraljici {portova. Uz trenere velika su joj potpora i rodi-

telji, ali najva`nija je njezina ljubav prema atletici.Poèlimo joj jo{ puno rekorda i uspje{nih rezultata. Pa,petnaest joj je godina tek.

D. Jurajev~i}

nadarena djeca

LJETO 2003 ODMARALI[TE TE PLOMIN U RAPCU

LJETOVANJE NA HEPOV NAÎNODMARALI[TE TE Plomin u prekrasnom Rapcu do~eka-lo nas je i ove godine, zajedno s doma}icom Marija-nom, ra{irenih ruku, toplo i srda~no. Ovo malo ({estsoba), ali nadasve simpati~no hepovo odmarali{te sva-ke godine svojim gostima jam~i ugodno i lijepo ljeto-vanje. Prema na~elu kad ~eljad nije bijesna ni ku}a nije

tijesna oni hepovci koji imaju sre}u ovdje dobiti sobu(na deset dana), prepu{taju se uìvanju. Nikomu nesmeta zajedni~ka kuhinja, kupaonice, terasa, a ponaj-manje vesela bu~na dje~ja igra... U na{oj smjeni, naàlost, nije bilo onoliko djece kao {to ih je bilo ranijihgodina i zato je u sredi{tu na{e pozornosti - uvijek uprvom planu - bio najmanji i uvijek nasmje{eni devet-naestmjese~ni Vanja. Ostali klinci i klinceze, njih ~etiri,bili su, naime, stariji i samostalniji.

[est obitelji iz razli~itih dijelova HEP-a ìvjelo je una{oj smjeni skladno i veselo. Kao i obi~no, svima jetrebalo nekoliko dana opu{tanja za otvaranje ime|usobno upoznavanje. Veselo je bilo tijekom dana

zahvaljuju}i radostima koje pruà more, a u ve~ernjimsatima bilo je pjesme, pa ~ak i plesa. Svi }e sigurnonajdulje pamtiti zajedni~ku ro{tiljadu, kada nam sepridruìla i na{a Dragica Kos, kolegica iz TE Plomin,koja ve} godinama predano skrbi (i) o besprijekornomradu ovog odmarali{ta, kao i onog u Ravnima. Ona jeuvijek, dok drugi uìvaju, u ljetnim mjesecima pret-

rpana poslom, no ipak uvijek makar nave~er uhvati

vremena da obi|e svaku smjenu, uvijek raspoloèna zarazgovor i druènje. Najve}e zadovoljstvo su joj daka-ko - zadovoljni gosti. A da sve {tima na licu mjesta bri-ne simpati~na i uvijek dobro raspoloèna mladadoma}ica Marijana.

Svatko tko do|e u Rabac jedanput poèli se ponovnovratiti, jer ovo odmarali{te i nanovo probu|eni turi-sti~ki Rabac osvajaju na prvi pogled. Rabac ima onone{to koje plijeni, a osim brojnih lijepo ure|enih plaà(s plavom zastavom) i kristalno~istog mora, hotela,restorana i kafi}a, ovdje je i lungomare za ljubitelje

dugih {etnji...Recimo i da je ovogodi{nji Plavi cvijet

2003. Hrvatske turisti~ke zajednice za najure|enijuplaù dobio kompleks plaà Maslenica, St. Andrea, Gi-

randella i Lanterna u Rapcu!

A ovdje u na{em odmarali{tu, osobito mi koji smo ~estigosti, osje}amo se kao kod ku}e s tim da nam je i morekao na dlanu. Upravo zbog toga, kao i svi hepovci po-malo s tjeskobom pitamo se {to }e biti u godinama kojeslijede... Ho}emo li i nadalje uìvati u ovom odmara-li{tu, utemeljenom jo{ prije 42 godine. Kolaju kojekak-ve pri~e, a kaè se "gdje ima dima, ima i vatre".

S obzirom na to da su ta odmarali{ta izgradili naa{iprtethodnici ipak ve}ina vjeruje i nada se da }emo ov-dje u Rapcu u svom odmarali{tu, kao i u ostalim hepo-

vim odmarali{tima, uìvati jo{ mnogo ljeta. Ne èle}i(po)kvariti sveukupni ovogodi{nji dojam na{eg ljeto-vanja, s optimizmom smo se pozdravili - do sljede}egljetovanja u Rapcu.

Dragica Jurajev~i}

Velika potpora Ani je i njezina mama Elena

Zajedni~ki picigin u pli}aku Najveselija je bila zajedni~ka ro{tiljada, uz glazbu i ples

63

Kolegica Dragica Kos ve} godinama predano skrbio besprijekornom radu odmarali{ta u Rapcu

sigurnost - hrvatska elektroprivreda · dr`ave. to su specifi~nosti koje se mora-ju uva`iti....

Documents