sezonske i prostorne varijacije polenskih alergena...
TRANSCRIPT
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
LABORATORIJA ZA PALINOLOGIJUCentar za ekologiju i prirodne resurse
Prirodno – matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu______________________________________________________________
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU
SARAJEVA- izvještaj za 2010. godinu -
Rukovodilac projekta: Prof. dr. sci. Sulejman Redžić
Sarajevo, 30.12. 2010. godine
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 1
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
OPĆI PODACI O PROJEKTU
Naziv udruženja građana/ Institucija
CEPRES –Centar za ekologiju i prirodne resurse, Prirodno – matematički fakultet Univerziteta u
SarajevuAdresa: Zmaja od Bosne 33 – 35 71000 SarajevoTelefon: 033 649 196 Fax: 033 649 196Rukovodilac Centra Prof. dr. Sulejman RežićIme projekta: Sezonske i prostorne varijacije polenskih alergena
na području SarajevaVoditelj projekta: Prof. dr. Sulejman RedžićSaradnici/Eksperti na projektu:
Prof. dr. Sulejman RedžićSedik Velić, tehnički asistent
Datum početka projekta:
Februar/Veljača 2010.
Datum završetka projekta:
Decembar/Prosinac
2010.Rok realizacije projekta prema sporazumu:
kraj decembra /prosinca 2010. godine
ZAHVALNICA:
Realizaciju Projekta: "Sezonske varijacije polena na području Kantona Sarajevo“ u 2010. godini podržalo je Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša.Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izražava zahvalnost Ministarstvu, a posebno G. Abidu Jusiću,ministru; Gđi Zijadi Krvavac, pom. ministra; i Gđi Jasmini Zelić, str.savjetniku, za razumjevanje i stalnu podršku.
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 2
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
OPIS PROJEKTNOG ZADATKA
Kvalitatvno-kvantitativna anliza polena alergenih biljaka u periodu
vegetacijske sezone na mjernoj stanici Pofalići u Sarajevu;
Procjena dnevne, sedmične i mjesečne koncentracije polena alergenih
biljaka u skladu sa kriterijima i standardima koje postavlja Svejtska
zdravstvena organizacija (World Health Organization);
Utvrđivanje fenofaza cvjetanja i fenofaze polinacije ključnih alergenih
biljaka iz kategorije drveća, trava i korova;
Obrada podataka u laboratorijskim uvjetima i redovno dostavljanje
Naručiocu Projekta u elektroničkoj formi u svrhe preventivnog
djelovanja i obavještavanja javnosti o koncentraciji polena i nivou
njegove alergenosti.
UVOD
Polen mnogih viših biljaka, te spora papratnjača i mahovina su
registruirani alergeni i uvjetuju
često kompleksna patološka stanja kod ljudi u svim uzrasnim strukturama. To
se posebno odnosi na populacije koje žive u urbanim sredinama u kojima uz
polen se pojavljuju i druge alergene materije. Poznato je da oblik, količina,
vijabilnost i fiziološko djelovanje polena svake biljne vrste su genetički
determinisane. Alergeno djelovanje se ispoljava preko specifične
ornamentike površinskog sloja i preko fiziološki aktivnih materija koje sadrži
polen. Zrela polenova zrna sadže karbohidrate (šećer i skrob), lipide,
bjelančevine, aminokoiseline, nukleinske kiseline, fermente
(citohromoksidazu, peroksidazu i dr.), vitamine, karotinoide, mineralne soli.
Primjena histohemijskih metoda u istraživanju polena pokazala je veliku
varijabilnost fiziološki aktivnih materija u toku polenogeneze kao i ekoloških
prilika u kojima se biljka razvija.
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 3
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Za preventivno djelovanje i efikasno upravljanje polenskim alergijama
naophodno je uspostaviti polenski kalendar u konkretnom području, odnosno
identificirati sistematsku pripadnost vrsta biljaka, njihovu fenologiju, istražiti
površinsku organizaciju polenovih zrna, posebno ornamentiku egzine, te
fiziološki aktivne komponente koje sadrži polen.
Broj osoba alergičnih na biljni polen je sve veći, naročito u velikim gradovima i
industrijskim zonama. Alergijski rinitis jedna je od najčešćih alergijskih bolesti,
a često se javlja s alergijskim konjunktivitisom i astmom. Obično predstavlja
početni stadij puno kompleksnijih bolesti dišnog i imunološkog sistema, koje
ugrožavaju 15% do 25% populacije našeg stanovništva. Ovisno o geografsko
– klimatskom području i vegetaciji alergogene biljke su karakteristične za
pojedina područja. Koncentracija polena takvih vrsta, ovisi o fenofazama
pojedine vrste, a naročito o meteorološkim prilikama određenog područja.
Kako bi se poboljšala kvaliteta življenja alergičnih osoba ključno je njihovo
preventivno obavještavanje o pojavljivanju polenskih alergena na području
gdje žive i rade, jer je najbolja preventiva oboljelih od polenske alergije
izbjegavanje dodira s alergenima. Predviđanje početka sezone polena može
omogućiti pacijentima da počnu sa preventivnim tretmanom prije nego što
sezona startuje. Zbog toga monitoring aeropolena (tip i koncentracija) tokom
polenske sezone je od posebnog značaja. Zbog praćenja pojavljivanja
pojedinih polenskih alergena mnoge evropske zemlje počele su provoditi
tzv.»polen monitoring».
Od prije nekoliko godina počela je sa radom i Laboratorija za aerobiologiju u
okviru Centra za ekologiju i prirodne resurse PMF-a u Sarajevu sa ciljem da
se vvrši potpuna kvalitativno-kvantitativna analiza polena u donjim dijelovima
troposfere. Na taj način Kanton Sarajevo i Bosna i Hercegovina su uključeni u
jedinstvenu evropsku mrežu za monitoring polena (Slika 1).
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 4
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
GEOGRAFSKI POLOŽAJ MJERNE STANICE
Slika 1. – Geografski položaj mjerne stanice polena
Za potpuniju sliku o strukturi i dinamici polena, neophodno je instalirati više mjernih stanica u različitim kako klimatskim tako i biogeografskim područjima.
Osnovni cilj Projekta je procjena kvalitativno-kvantitativnog sastava polena
alergogenih vrsta biljaka u donjim dijelovima troposfere tokom vegetacijske
sezone u 2010. godini.
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 5
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA
Metodologija sabiranja uzoraka je moderna i komparabilna, a temelji se na
uzimanju uzoraka standardiziranim, lako ponovljivim metodama. 1986.
godine osnovana je u Beču baza podataka Europaean Aeroallergen
Network (EAN), u kojoj se sabiru podaci o koncentraciji polena iz tzv.
«monitoring jedinica», raspoređenih po skoro svim zemljama Evrope.
Odavde se podaci o pojavljivanju, vrstama i koncentraciji polena u zraku,
sedmično šalju u nacionalne centre, koji podatke prosljeđuju u evropski
koordinacijski centar. Uzorci se sakupljaju uzorkivačem tipa Hirst
(Lanzoni, Bologna, Italy) koji hvata polen i spore (inhalatorni alergeni)
aktivno usisavajući 10 L zraka u minuti u promjeru 10 – 30 km, ovisno o
smjerovima vjetra i drugim meteorološkim uvjetima ispitivanog područja.
Uzorkivač (klopka za polen) je postavljen je na ravni krov zgrade
Prirodno – matematičkog fakulteta na standardom propisanu visinu, kako
bi se dobio reprezentativan uzorak polena svih biljaka ispitivanog
područja u svrhu dobivanja relevantnih podataka (Slika 2).
Pripremanje i postavljanje trake
Pripremanje i postavljanje trake za uzorkovanje polena vršeno je u
Laboratoriji za palinologiju Prirodno - matematičkom fakultetu u Sarajevu.
Traka je mjenjana periodično, svakih sedam dana i uvijek u isto vrijeme
(pondjeljak u 8:00 sati).
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 6
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Slika 2. Mjerna stanica na kojoj se prikuplja polen (zgrada Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Zmaja od Bosne 33) instalirrana u skladu sa pravilima i standardima Svjetske zcdravstvene organizacije (Izvor: Redžić, S. 2010)
Pripremanje preparata za kvalitativnu i kvantitativnu analizuMelinex traka se reže, a svaki odrezak predstavlja 1 dan tj. 24 h uzorkovanja.
Traka se fiksira u gelvatolu na predmetnom staklu. Tako pripremljeni preparati
se analiziraju pod svjetlosnim mikroskopom pri uvećanju od 400 X.
Slika 3. Mikroskopska kvalitativno-kvantitativna analiza polena u Laboratoriji za palinoligiju Centra za ekologiju PMF-a u Sarajevu (Izvor: Redžić, S., 2010).
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 7
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Koncentracija polena se izražava kao broj polenovih zrna / m3 zraka i
klasificira kao: odsustvo polena, niska, srednje visoka, visoka i jako visoka
vrijednost (Tabela 1).
Tabela 1. Polenska skala za determinaciju koncentracije i djelovanja polena alergenih biljaka
POLENSKA SKALA
KONCENTRACIJA (broj zrna u m/3 zraka) simptomi
Drvece Trave Korovi alergije javljaju se Odsustvo 0 0 0 0 kodNiska 1-25 1-15 1-5 1-10 izuzetno osjetljivih osobaUmjerena 26-50 16-90 6-20 11-50 puno alergičnih osobavisoka 51-75 91-1500 21-200 51-500 većine alergičnih osobaJako visoka više od 75 više 1500 više 200 više 500 svih alergičnih osobaIzvor podataka: Forsyth Cunty Enviromental Affairs department, Pollen Rating Scale(PRS)
REZULTATI RADA
Zahvaljujući radu Laboratorije za palinologiju utvrđen je broj
alergogenih vrsta na širem području Sarajeva (Tabela 2), kao i kretanje tipa i
koncentracije polena u zraku u periodu od januara 2010. do decembra 2010.
Posebna pažnja je posvećena pojavljivanju polena neofita ambrozije, budući
da je u Sarajevu primjećeno sve veće širenje ove vrlo invazivne alergene
biljke, prenešene u Europu iz Amerike, početkom 19. vijeka. Zahvaljujući
učešću na Internacionalnom kursu iz aerobiologije, koji se održao pod
pokroviteljstvom Internacionalne asocijacije za aerobiologiju (IAA),
Laboratorija je dobila Certifikat pomenute asocijacije čime su se stekli uvjeti
za ukjučivanje BiH u Evropsku polensku mrežu (EAN) i razmjena podataka sa
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 8
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
ostalim članicama ove mreže i uključivanje u međunarodne projekte, jer je
polen jedan od najvećih alergena današnjice.
1. Struktura i sistematska pripadnost alergenih biljaka Sarajeva
Pregled alergogenih biljaka Sarajeva, po kategorijama polena i sistematskoj
pripadnosti prezentiran je u Tabeli 2.
Tabela 2 . Lista alergogenih biljaka na širem području Sarajeva (Laboratorija za palinologiju, 2010.)
A. DRVEĆEBiljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Alergeno
svojstvoLatinski naziv biljne vrste/Botanička porodica (narodni naziv) (engleski naziv)
Por.: Taxaceae (Tise)
Taxus baccata L.Taxus sp. tise jew umjereno
Por. Cupressaceae (Čempresi, Tuje)
Thuja sp.Juniperus communis L.Chamaecyparis sp. Čempresi/tuje/kleka juniper Umjereno
Por. Pinaceae (Borovi, smrče, jele)
Pinus sp.P. nigra Arnold.P. mugo TurraP. sylvestris L.Abies alba MillPicea abies (L.) KarstenP. omorika (Panč.)PurkinjePicea sp. Borovi pines Umjereno
Por.: Betulaceae (Brezovke)
Corylus sp.C. avellana L.C. colurna L. lijeske / lješnik haselnut umjerenoAlnus sp.A. glutinosaA. incana Johe alder umjereno do jakoBetula verrucosaBetula sp. Breze brich jakoCarpinus betulus L.Carpinus orientalis Mill. Grabovi hornbeam umjereno
Por.: Ulmaceae (Brijestovi)
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 9
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Ulmus sp.U. minor Mill.U. laevis Pall. brijest elm umjereno
Por. Aceraceae (Javori)
Acer sp.A. campestre L.A. negundo L.A. tataricum L.A. peudoplatanus L.A. platanoides L.A. obtusatum W.K.A. heldreichii Orph. javor maple / sycamore umjereno
Por.: Salicaceae (Vrbe i topole)
Salix sp.S. alba L.S. fragilis L.S. babilonica S. purpuraea Vrbe/rakite willow slaboPopulus sp.P. tremula L.P. nigraP. pyramidalis Topole/jasike polar / aspen ne baš značajno
Por. Caprifoliaceae (Kozokrvine)Sambucus sp. Zohe, Bazge UmjernoSambucus nigra L. Crna zoha Umjereno
Por.: Oleaceae (maslinjače)Fraxinus sp.F. ornus L.F. excelsior L. jaseni asc
slabo do umjereno
Por. Fagaceae (Bukovke)
Fagus sp.Fagus sylvatica L. bukva beech malaQuercus sp.Q. petraea Liebl.Q. robur L.Q. pubescens Willd. Hrastovi oaks
nedovoljno proučeno
Por. Platanaceae (Platani)
Platanus sp.P. acerifolia platani plane tree slabo
Por. Juglandaceae (Orasi)
Juglans sp. orah walnutnedovoljno proučeno
Por. Tiliaceae (Lipe)Tilia sp.T. cordataT.platyphyllosT. argentea lipa lime / linde
nedovoljno proučeno
Por. Hippocastanaceae (Kestenjače)
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 10
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Aesculus hippocastanum divlji kesten horse - chesnut slabo
Por. Rosaceae (Ružovke)
Rosa sp. Ružice MalaPrunus sp.P. avium L.P. insititiaP. domesticaP. spinosa
Trešnje/Višnje/Šljive/Trnjine Mala
Malus sp.M. sylvestris Mill.M. communis L. Jabuke MalaPyrus pyrasterP. communis Pyrus sp. Kruške MalaCydonia oblonga Dunja/Tunja Mala
Por. Fabaceae/Laguminosae/Papilionaceae (Leptirnjače, Mahunarke)Robinia sp. Bagrem NiskoLotus sp. Svindjuša NiskoTrifolium sp. Djeteline Nisko
B-. KOROVI Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Alergeno
svojstvoLatinski naziv biljne vrste/Botanička porodica (narodni naziv) (engleski naziv)
Por.: Urticaceae (Koprive)
Urtica sp. KopriveUrtica dioica L. ŽaraParietaria sp. Crkvine JakoParietaria officinalis Crkvina obična Jako
Por. Plantaginaceae (Bokvice)
Plantago sp. Bokvice plantain UmjerenaP. lanceolata L. Muška bokvicaP.major L. Ženska bokvicaP. media L. Srednja bokvica
Por. Polygonaceae (Dvornici)
Rumex sp. Kiselice sorell / dock UmjerenaR. acetosa L. LjutikaR. patientia MasnikR. crispus ŠtavaljR. obtusifolius Ščavlika
Por. Chenopodiaceae (Lobode)
Chenopodium sp. Lobode UmjernaAtriplex sp. Pepeljuge Umjerena
Por. Amaranthaceae
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 11
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Amaranthus sp. Štirevi Umjerna
Por. Apiaceae/Umbelliferae
Apiaceae / Umbeliferae štitarice Nema
Por. Brassicaceae/Cruciferae (Kupusnjače)
Brassica (Incl. all species) Kusnjače Nisko
Por. Asteraceae/Compositae
Artemisia sp. Pelini mugworth JakoA. absinthium L. Pelin JakoA. vulgaris L. Umit JakoAmbrosia sp. Ambrozije ragweed JakoAmbrosia artemisiifolia L. Limundžik JakoTaraxacum sp. Maslačak UmjernoAsteraceae - Liguliflorae Jezičaste glavočike Umjerena
C. TRAVE I ŠAŠEVIBiljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Alergeno
svojstvoLatinski naziv biljne vrste/Botanička porodica (narodni naziv) (engleski naziv)
Por.: Poaceae/Gramineae (Trave)
Dactylis glomerata L. Ježevica JakoCynosurus cristatus L. KrestacPhleum pratense Mačiji repakAlopecurus pratensis Lisičiji repak
Poa anuua L.Jednogodišnja livadarka
Poa sp. LivadarkaFestuca sp. VlasuljeFestuca pratensis Vlasulja livadskaFestuca arundinaceae Vlasulja urbanaZea may L. Kukuruz
Por.: Cyperaceae (Šaševi)
Carex sp. Šaš gaucous nije alergen
2. Fenologija alergenih biljaka na području Sarajeva
U zavisnosti od meteoroloških prilika kao i filogenetskog statusa pojedinih
vrsta alergenih biljaka, utvrđene su i njihove fenofaze. Fenofaze obuhvataju
početak cvjetanja, odnosno polinacije, optimum polinacije i kraj cvjetanja,
odnosno produkcije polenovih zrna (Slika 4).
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 12
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Aug Sep Okt Nov Dec
DRVEĆE
TRAVE (GRAMINEAE)
KOROVI
SPORE
Kalendar polena i spora za područje Sarajeva
Ambrosia
Malvaceae Source: Redžić, S., 2010.
Slika 4. Fenologija alergogenih vrsta biljaka za mjernu stanicu Sarajevo
2.1. Fenologija drveća
Na prostoru Sarajeva, a na osnovu rezultata mjerne stanice, utvrđena je
sljedeća fenologija alergogenih biljaka (Slika 4).
Na području Sarajeva prvo startuje polinacija drveća, uglavnom iz familije
Betulaceae (krajem zime i u rano proljeće) i običlno trajew do prve polovine
juna (Slika 5).
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 13
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Aug Sep Okt Nov Dec
lijeska Corylus avellana
Polenski kalendar drveća (Sarajevo, 2010.)
Joha Alnus glutinosa
Breza Betula verrucosa
Tisa Taxus sp.
Brijest Ulmus sp.
Vrba Salix sp.
Topola Populus sp.
Jasen Fraxinus sp.
Platan Platanus sp.
hrast Quercus sp.
Bor Pinus sp.
Taxus Alnus
PinusSalix Alnus
Corylus
Betula
34
4
1
1
4
3
Nivo alergenosti
Source: Redžić, S., 2010.
Slika 5. Fenologija alergogenih vrsta drveća za mjernu stanicu Sarajevo
2.2. Fenologija trava (Gramineae, Poaceae)
Fenofaza polinacije trava startuje od kraja marta pa sve do septembra, u
zavisnosti od meteorološkig prilika (Slika 6). Fenofaza korova počinje
sredinom maja i traje sve do oktobra, odnosno početka novembra mjeseca
(Slika 7). Sporulacija mahovina i papratnjača vrši se od polovine aprila i traje
sve do kraja novembra mjeseca.
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 14
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Aug Sep Okt Nov Dec
Lisičiji rep Alopecurus sp.
Source: Redžić S., 2010.
Mirisavka Anthoxanthum sp.
Ježevica Dactylis glomerata
Krestac Cynosurus
Mekuš Holcus
Ljulj Lolium sp.
Mala livadarka Poa annua
5
5
35
5
5
5 Alopecurus sp.
D. glomerata
LivadarkaPoa pratensis5
Kukuruz Zea mays5
Dactylis
Polenski kalendar trava (Sarajevo, 2010.)
Nivo alergenosti
Dactylis glomerata L.
Slika 6. Fenologija alergogenih vrsta trava za mjernu stanicu Sarajevo
2.3. Fenologija zeljastih biljaka (korova)
Kao i većina trava tako i korovske biljke, najčešće imaju dvije fenofaze
cvjetanja. U našim uvjetima karakteristična je i jesenja fenofaza nekih od
navednih grupa bljaka (Poa annua, Dactylis glomerata, Veronica, Stellaria,
Plantago i druge).
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 15
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Slika 7. Fenologija alergogenih vrsta korova za mjernu stanicu Sarajevo
Korovske vrste imaju veoma široku amplitude polinacije, tako da je pollen ovih biljaka
prisutan u zraku tokom čitave vegetacijske sezone.
3. Variranje koncentracije polena alergenih biljaka u 2010. godini
U 2010. godini ukupno je registrirano 29 000 polenovih zrna različitih
alergenih biljaka (Slika 8). Kvalitativni i kvantitativni sastav je u značajnoj mjeri
sa sezonom i fenologijom alergenih biljaka.
0
3150
4150
5100
4700
3175
3120
2850
1750
760
230
35
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
August
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Broj polenovih zrna
Slika 8. Broj polenovih zrna po mjesecima u 2010. (CEPRES, 2010)
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 16
Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Aug Sep Okt Nov Dec
Rape Brassica sp.
Bokvica Plantago sp.
Štavalj Rumes sp.
Kopriva Urtica sp.
Pelin Artemisia sp.
Eastern Pellitory-of-the-wall Parietaria off.
Pellitory-of-the-wall Parietaria judaica
5
5
22
1
4
1-2
Limundžik Ambrosia sp.5
Nivo alergenosti
Polenski kalendar korova (Sarajevo, 2010.)
Source: Redžić, S., 2010.
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Koncentracija polena alergenih biljaka je najveća u proljeće kada polinira i
najveći broj drveća koje produkuje ogromne količine polena. U ljetnjim
mjesecima, koncentracija polena je visoka, ali broj zrna je uglavnom stabilan.
U jesenjem periodu dominira polen zeljastih biljaka (korova).
Distribucija polena je veoma ovisna od godišnjeg doba, mjeseca, sedmice, pa
i dana. Pregled distrubcije polena alergenih biljaka dat je u nastavku po
mjesecima.
Februar 2010. godine
Polenska sezona je počela početkom februara 2010. kada su zabilježena prva
polenova zrna vrste Corylus avellana L. ( lijeska) i vrste Alnus glutinosa (L.)
Gaertn. ( crna joha). Zbog visokih temperatura zraka koncentracija je bila
relativno visoka za ovo doba godine. Izbrojano je čak 3150 polenovih zrna
(Slika 8).
Mart 2010. godine
Koncentracije polena u zraku u martu mjesecu su se kretale od niske do
umjerene i visoke. U ovom periodu je izbrojano 4150 polenovih zrna.
Dominirala su zrna lijeske Corylus avellana i breze Betula pendula.
April 2010. godine
U ovom mjesecu zbog povoljnosti klimatskih prilika, zabilježena je veoma
visoka koncentracija polena. Ukupno je izbrojano 5100 polenovih zrna. U
sastavu polena dominirao je polen drveća (Betula pendula, Carpinus betulus,
Alnus, Pinus, Cupressus i dr.)
Maj 2010. godine
U maju mjesecu koncentracija polena je bila veoma visoka. Ukupno je
izbrojano 4700 polenovih zrna. Još uvijek su bila prisutna polenova zrna
drveća (breza, grab, orah, hrast itd.). Nešto intenzivnija bila je polinacija
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 17
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
četinara (Pinus sp., Abies sp. Picea sp.) U ovom periodu zabilježene su i
niske koncentracije polena umjereno alergogene bokvice (Plantago sp.) , kao
i niske koncentracije polena nekih trava.
Juni 2010. godine
U junu je izbrojano 3175 polenovih zrna. Alergogene trave kao što su livadni
repak (Alopecurus pratensis L.), ježevica (Dactylis glomerata L.), engleski ljulj
(Lolium perenne L.), bijela rosulja (Agrostis alba L.), vlasulja (Festuca
pratensis L.) tokom juna mjeseca imale su maksimalnu polinaciju. To je
uvjetovalo ozbiljne polenske alergije.
Juli 2010. godine
Koncentracije polena trava tokom jula mjeseca bile su niske do umjerene.
Ukupno je izmjereno 3120 polenovih zrna. Polinacija korova kao što su
umjereno alergogena bokvica (Plantago sp.), jako alergogeni pelin (Artemisia
sp.), umjereno alergogena loboda (Chenopodium sp.), slabo alergogena
kiselica (Rumex sp.) i koprive (Urtica sp.) koja je je u ovom periodu bila,
uglavnom, niska do umjerena. U drugoj polovici jula zabilježena su i prva
polenova zrna jako alergogene ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.).
August 2010. godine
U ovom mjesecu izbrojano je 2850 polenovih zrna. Jako alergogena
ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) i jako alergogeni pelin (Artemisia sp.) u
ovom mjesecu su imali maksimalnu polinaciju. To je uvjetovalo vrlo ozbiljne
alergijske reakcije kod osoba osjetljivih na polena glavočika (Asteraceae).
Septembar 2010. godine
U septembru mjesecu koncentracija polena je još uvijek relativno visoka.
Ukupno je izbrojano 1750 polenovih zrna. Dominirala su polenova zrna
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 18
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
glavočika i drugih zeljastih biljaka (Plantago sp.), kao i nekih trava koje imaju
jesenju fenofazu cvjetanja (Poa, Dactylis, Setaria i sl.).
Oktobar 2010. godine
U oktobru mjesecu izbrojano je čak 760 polenovih zrna. Uglavnom se radi o
polenu korova i nekih trava. Struktura polena je slična kao i u mjesecu
septembru. Treba napomenuti da je dominantna Ambrosia sp.
Novembar/Decembar
Zbog “produžene” sunčane jeseni, i u kasnojesenjem periodu registrovan je
polen nekih alergenih biljaka, uglavnom glavočika i trava. Međutim,
koncenctracije su bile realtivno niske (Slika 8).
4. Odnos polinacije biljaka i nekih klimatskih parametara
Koncentracija polena alergenih biljaka je u pozitivnoj korelaciji sa
temperaturom i padavinama tokom godine. Sa porastom temperature, u
pravilu raste i količina padavina. Količina polena alergenih biljaka se
raspoređuje po principima „normalne raspodjele” (Slika 9).
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 19
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
Janu
ar
Febru
arMart Apri
lMaj
Juni Ju
li
Augus
t
Septem
bar
Oktoba
r
Novem
bar
Decem
bar
Bro
j pol
enov
ih z
rna
Slika 9. Sezonska distribucija polena alrgenih biljaka u 2010. godini na mjernoj
stanici u Sarajevu
Koncentracije polena u pravilu raste sa porastom temperature zraka. Međutim,
koncentracija polena je u negativnoj korelaciji sa količinom i distribucijom padavina
(Slika 10).
0
5
10
15
20
25
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
mjeseci/2010.
sred
god
tem
p zr
aka
C
Meteorološka stanica Butmir (Sarajevo)
0
20
40
60
80
100
120
140
160
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
mjeseci/2011.
mje
sečn
e su
me
pada
vina
(mm
)
M
0
5
10
15
20
25
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci /2010.
sred
god
tem
p zr
aka
C
Meteorološka stanica Bjelave (Sarajevo)
Met
020406080
100120140160180200
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci/2010.
mje
sčna
sum
a pa
davi
na (m
m)
Meteorološka stanica Bjelave (Sarajevo)
Slika 10. Srednje mjesečne emperature i mjesečn količina padavina za meteorološke stanice Butmir i Bjelave – Sarajevo (prema podacima FHMZ u Sarajevu)
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 20
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
Slične zakonitosti u koncentraciji polena i distribuciji padavina, utvrđene su i
na nivou svih istraživanih mjeseci.
Polinacija biljaka, uključujući i polinaciju alergenih vrsta, može biti pouzdan
indikator klimatskih promjena, što može imati značaja kod uspostave
monitoring sistema u ovoj oblasti životne sredine.
ZAKLJUČAK
Permanentna istraživanja strukture i dinamike polena alergenih biljaka
na prostoru Sarajeva i okoline ukazuju na prisustvo izuzetno velikog broja
vrsta čiji polen u potrebnoj koncentraciji izaziva neželjene efekte kod
stanovništva, naročito u uzorku djece do 15 godina, kao i kod starijih osoba.
Dobijeni rezultati indiciraju trend povećanja broja alergenih vrsta u
odnosu na raniji period što ukazuje na sve veće prisustvo invazivnih vrsta koje
svakodnevno dolaze na ovaj prostor i osvajaju slobodne ekološke niše ili pak
zauzimaju ekološka mjesta postojećih prirodnih vrsta. Jedna od tih vrsta je i
Ambrosia artemisiifolia L.
Rezultati dobiveni aerobiološkim istraživanjima na širem području
Sarajeva omogućavali su pravovremeno obavještavanje znanstvenika,
zdravstvenih djelatnika i opće javnosti o pojavljivanju i koncentraciji alergenog
polena u atmosferi ovog područja;
U narednom periodu neophodno je proširiti mrežu mjernih stanica kako
bi se što adekvatnije izvršila procjena polena alergenih biljaka što bi
omogućilo poduzimanje efikasnijih mjera prevencije alergenih bolesti.
Potrebna je instalacija klopki za polen u toplijem (istočnom) i hladnijem i
vlažnijem (zapadnom) dijelu Grada.
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 21
SEZONSKE I PROSTORNE VARIJACIJE POLENSKIH ALERGENA NA PODRUČJU SARAJEVA
OSNOVNA LITERATURA
Global Initiative for Asthma: Global Strategy for Asthma Management and Prevention. NHLB/WHO Workshop Report. NIH Publication No.95-3659,1995.
Haathela T and all. Prevalence of asthma in Finnish young men. BMJ 1990; 301: 26-68.
Radišić P. i saradnici. Aeroalergogeni polen kao riziko-faktor alergijskih bolesti respiratornog trakta. Zdravlje ljudi u Vojvodini. 2002;125-31.
Redžić, S. et al. (2008):"Sezonske varijacije polena na području Kantona Sarajevo“. Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Redžić, S. et al. (2009):"Sezonske varijacije polena na području Kantona Sarajevo“. Kantonalno ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša. Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
Redžić, S. (2009): Seasonal and spatial variations of pollen allergens in Sarajevo region. Respiratory Society in Bosnia and Herzegovina, Third Congress with international participation, 22-24. October 2009, Tuzla.
Redžić S., Mehić B. 2009: Seasonal and spatial variations of pollen allergens in Sarajevo region. Health Med, 3(3) Suppl.1: 8-14.
Ziska L and all. The potential influence of rising atmospheric carbon dioxide (CO2) on publoic health:pollen production of the common ragweed as a test case. World res rev 2000; 12: 449-57
Zvezdin, B. et al. (2004): Alergijske bolesti respiratornog trakta i polen ambrozije kao njihov uzročni faktor . Pneumon, 41.
Laboratorija za palinologiju, CEPRES-a - Godišnji izvještaj, 2010. 22