seminarski rad pitanje identiteta kod adolescenata amira langić

7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi

1/25

Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoki fakultetu Zenici

Amira Langi

Pitanje identiteta kod adolescenata

Seminarski rad

Zenica, 2013.

Univerzitet u Zenici


2/25

Islamski pedagoki fakultetu Zenici

Amira Langi

Indeks br. ___________; vanredni student

Odsjek ___________________________

Pitanje identiteta kod adolescenata

Seminarski rad

Predmet: Razvojna psihologija

Mentor: _____________________________

Zenica, decembar 2013.


3/25

SADRAJ

1. UVOD . 1

2. RAZVOJ IDENTITETA KOD ADOLESCENATA

2.1Pojam identiteta . 22.2Razvojni identitet kod adolescenata ............................................... 3

3. PSIHOSEKSUALNI RAZVOJ I IDENTITET ADOLESCENTA........ 43.1 Psiholoki razvoj identiteta adolescenta 53.2Spolni identitet ................................................................................... 5

4. PORODICA I IDENTITET ADOLESCENTA ..................................... 64.1 Doivljavanje sopstvene vrijednosti....................................................... 7

4.1.1 Porodina historija i porodine uloge...................................................... 8

4.1.2 Polna uloga .................... ............................................................. 94.2 Modeli identifikacije ............................................................................ 104.3 Identitet adolescenta i sazrevanje porodinog sistema ......................... 11

5. PITANJE IDENTITETA ADOLESCENATA ......................................... 12

5.1 Pitanje identiteta adolescenata u okviru pojma mladocentrinosti......14

5.2Identitet i psihoterapija adolescenata ...................................................166. PRIMJER TRAENJA IDENTITETA KOD ADOLESCENATA187. ZAKLJUAK ..20

LITERATURA 21

POPIS SLIKA ILI EMA .. 22


4/25

1

1. UVOD

Pitanje identiteta je veoma vaan aspekatsvake linosti, a s obzirom da se on u

najveem broju sluajeva formira u adolescentskom periodu ivota, samim tim se

zakljuuje da je tema ovog rada, tanije pitanje identiteta adolescenata,neizmjerno

vanaza prouavanje.

Upravo emo u ovom radu prikazati pojam identiteta i samo pitanje identiteta

kod adolescenata. Takoer, vano je obraditi temu utjecaja porodice na formiranje

identiteta linosti kod adolescenta, prihvatanje istog i njegov razvoj u okviru same

porodice. Psihoseksulani identitet kao dio identiteta linosti su jedne od najvanijih

aspekata ove teme.

U posljednjem dijelu naveemo jedan primjer formiranja i razvijanja identiteta,

takoer naglasit e s koliko je vana psihoterapija i pristup adolescentu u ovom

najkritinijem momentu ili zbiru momenta ivota. Krizakoju doivljava adolescent,

kao test ili proces koji je uglavnom neizbjean jeste i veoma koristan, kao i sam

nain rjeavanja te iste krize. Ukoliko je mlada osoba spremna na rjeavanje krize

ona e na adekvatan nain pristupiti sazrevanju koji je neizostavni proces

identifikacije i interpretacije okoline putem kojeg se formira karakter identiteta kod

mlade osobe.


5/25

2

2. RAZVOJ IDENTITETA KOD ADOLESCENATA

2.1 Pojam identiteta

Identitet (lat.:identitas= karakteristina jedinica) je individualna

karakteristika odnosno osobina po kojoj jepredmet iliosobaprepoznatljiva ili znana.

Pitanje u vezi linog identiteta se bavi uslovima, pod kojima je neka osoba u jednom

vremenu, ista osoba u drugom vremenu, to je poznato kao lini kontinuitet.1

Ova vrsta analize linog identiteta osigurava skup potrebnih i dovoljnih

uslova za identitet neke osobe, kroz vrijeme.

Razlike u opsegu pojma identiteta predstavlja kljuni problem u njihovom

konceptu, pa je zadatak uvodnog razmatranja da pokua da razrjei ove nedoumice.

Tri osnovna uzajamno povezana pristupa u odreivanju identiteta: 2

1. Kao determinante linosti2.

Kao intradispilinarna struktura

3. Kao fenomenoloka kategorija

Prema konceptu identiteta kao determinanta linosti adekvatno formiranje

identiteta obezbeuje cjelovitu, integrisanu, postojanu, samosvjesnu, pa i dobro

prilagoenu linost a identifikacija se definie kao osnovni organizacioni pristup

linosti (Pararijpe, 1975.)

Drugi pristup identiteta kao intradisciplinarne strukture zakljuuje se da jo

uvijek nije jasno o kojoj je strukturi rije. Ova teorija je samim tim neodreena.

Identitet kao fenomenoloka kategorija zastupa teoriju osjeanja identifikacije ili

doivljaja identiteta. Ovakvo formiranje se najee nalazi u raznim sintetikim

definicijama.

1

www.wikipedia.org2Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora Martina

Tomori:Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 22
http://bs.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Predmet&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Osoba&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Osoba&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Predmet&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezik


6/25

3

2.2Razvojni identitet kod adolescenata

Svi adolescenti, na psiholokom nivou, trebaju prostor za rast i sigurno

mjesto za testiranje novog u nastajanju sebe. Koristei znanje o procesima

istraivanja i predanosti, savjetnici mogu zapoetiproces procjene s obzirom koliko

je odreeni adolescent pred njima ispunjavanja potrebu za autonomijom , srodnosti i

kompetentnosti. Naini na koje adolescenti pokuavaju ispuniti svakuod tih potreba

veoma se razlikuju u dobi od 14 godina u odnosu na dob od 8 . Neki tinejderi se

ponaaju udno i neugodno , ali oni ne bi mogli biti opasni za okolinu. Potrebna je

pomo roditeljima da to rijee to moe biti vrlo korisno . U drugim sluajevima ,

kada alternative mogu nedostajati , tinejderi moda pokuaju zadovoljiti svoje

temeljne potrebe na naine koji su potencijalno tetni. Pomaganje adolescentima da

pronau zdravi razvojno pravilan put za izraavanje neovisnosti, za osjeaj da su dio

drutvene skupine, osigurava dobru osnovu za pomo .

Kod nastojanja donoenja odluke o upisu na fakulteta ili zapoinjanja

karijere, u srednjoj koli, to moe voditi formiranju neprimjerenih ciljeva za mnoge

mlade koji nemaju iskustva. Odluke upravo tih tinejdera mogu se uspostaviti kao

uzori svojim vrnjacima, njihovo ponaanje zapravo moe odraavati pseudo -

zrelost koja je vie nalik na prijevremene foreclosure tj. motive ponitenja u

odreenim podrujimapoput strukture identiteta.

Odreena koliina egocentrizma ini se da ide zajedno sa adolescentskom

teritorijom. Upravo u toj prirodi njihove otvorene ovisnosti ini se da se oni osjeaju

potrebnijima, cijenjenima i vanima. Zadatak je esto postaje tei tijekomtinejderskih godina, barem u kulturama i obitelji gdje su vrijednosti neovisnosti i

mogunosti za osobni izraaj povezane. Ponekad samoapsorpcija adolescenata

dovodi do neprobojnosti . Moeodraavati vlastiti osjeaj razdvojenosti , a odrasli se

mogu osjeati izolirano.3

3http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/
http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/


7/25

4

Slika 1: Slikovit prikaz prelaznog perioda formiranja identiteta kod adolescenata 4

3. PSIHOSEKSUALNI RAZVOJ I IDENTITET ADOLESCENTA

Psihoseksualni razvoj predstavlja samo jedan od aspekata opeg razvoja

identiteta i u prvim godinama ivota nemogue ga je odvojiti i odvojeno posmatrati

od niza psihikih ( i ne samo psihikih) proseca koji se u to vrijeme odvijaju.

Identitet kao svjest o sebi i svom tijelu (mentalna i tjelesna slika o sebi)

podrazumjeva integritet linosti koji je ishodite sloenog procesa.5

4

http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html5Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora Kondi

Ksenija:Psihoseksualni razvoj i identitet, Beograd, 1997.godine, str. 37
http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html


8/25

5

3.1 Psiholoki razvoj identiteta adolescenta

Svi adolescenti prolaze kroz uspone i padove svog raspoloenja i osjeaja prema

samima sebi. Neki adolescenti prolaze kroz znaajne krize pune oluja i stresa, a

neki relativno jednostavno prijeu iz adolescencije u odraslu dob . 6 Potrebno je

vrijeme da adolescent razrijei krizu identiteta, te da pronae potrebne uloge,

stavove, socijalne veze i profesionalnu orijentaciju Seksulani identitet jeste jedan od

najznaajnijih aspekata linog identiteta. 7

3.2 Spolni identitet

Spolnost jepojam kojim se oznaavaju psiholoke osobitosti linosti mukog

odnosno enskog razvoja, to nije u direktnoj zavisnosti od biolokog odreivanja

spola. Spolni identitet je svijest o vlastitom spolu, a oznaava i stepen osjeaja

mukosti ili enskosti odreene osobe.8

Na poetku adolescencije dolazi do prave erupcije spolnog interesovanja,

ispoljavanja spolnih nagona. U interakciji sa drugim osobama, javljaju se i nove

potrebe. Potreba za bliskou i z aintimnou sa osobom suprotnog spola, potreba da

se voli i bude voljen od strane partnera suprotnog spola sa kojim se eli postii

zadovoljstvo, moe naii i na odreene prepereke u vidu moralnih stavova, zabrana,

osuda, kazni. Zbog takvih problema mogu ak zapasti i u odreenu krizu. Zavrni

momenti u procesu formiranja spolnog identiteta povezani su sa shvatanjima mladih

da je spolnost sutina njihovog ivljenja i da se ne moe izdvojeno shvatiti i

razdvojiti od njihove sveukupne linosti i ivota uope. Od mladih se oekuje da

zauzimaju zrele i odgovorne stavove u vezi sa spolnim aktivnostima, da naue

vjetinu mnogih pitanja predbranog i branog ivota.

6Irena estak, psiholog: Pubertet i adolescencija, prezentacija, www.google.com

7Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora Kondi

Ksenija:Psihoseksualni razvoj i identitet, Beograd, 1997.godine, str. 40

8Selimovi E. : Osnovi razvojne i pedagoke psihologije, Prirunik za studente nastavnog znanja,

odgajatelje, roditelje i druge, Svijetlost Konjic, Mostar 2001.godine, str. 378-379


9/25

6

4. PORODICA I IDENTITET ADOLESCENTA

Iako su procesi izgradnje identiteta i formiranja identitetnog lika sastavljeni

od niza razliitih faktora i zbivanja pri svemu tome ne bi trebalo podcenivati ulogu

porodice adolescenata. Povran pogled na nju u tom periodu moda zaista odaje

utisak da joj je znaaj ogranien na ulogu polazne take sa koje adolescent kree u

iri prostor, ili da obavlja funkciju poprita borbe za osamostaljenje u periodu

najintezivnijeh perioda razvoja linosti.

U sutini, porodica je prisutna u samoj jezgri zbivanja, sa svojim dinamikimkarakteristikama, svojom historijom i snagom prenoenja intimnih linih i znaajnih

kulturnih poruka adolescentu koji traga za sopstevnim likom. Drugaije ne moe ni

biti ako je identitet zbir svih proteklih iskustava, oekivanja od budunosti i

aktuelnosti sociokulturnog trenutka, a u svemu tome upravo porodica igra nepobitnu

i kljunu ulogu. U celokupnoj kompleksnosti ovog djela procesa razvoja, iji je,

nikada potpuno zavreni ishod identitet pojedinca, ulogu porodice teko je eliminisati

ili ak izolovati od ostalih znaajnih faktora. 9

Veliki dio celokupne dinamnike individualizacije i separacije tako karakteristine

za adolescentski period, odluujue je isprepletan sa svime to porodica daje i uzima,

omoguava i uskrauje, podstie i koi, gradi i rui.

Prihvatanje vrijednosti vrnjaka, mogunosti identifikacije meu pripadnicima

iste generacije i razvoj osjeanja pripadnosti onima koje ne povezuje krv, ve isto

ivotno razdoblje, a u adolescenciji prividno prekriva znaaj porodice. Ali , i za ovaj

neophodni dio izgradnje identiteta, porodica mora adolescenata da pripremi

adekvatnim komunikacionim uzorima i socijalnim spretnostima i uputstvima, kao i

dovoljno vrstim samopotovanjem, da bi spreila njegovo pasivno predavanje i

gubitak sopstvene autonomije u snazi grupe. Stapanje sopstvenog identiteta

adolescenata u grupni identitet njegovih vranjaka upozorava na nedostatak vrstih i

pouzdanih taka u saoj porodici, koja od ranog djetinjstva nije davala dovoljno

9Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:

Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 22


10/25

7

osjeanja sopstvene virjendosti li preteranu potrebu z apobunom i radiklanim

odbacivanjem porodinih normi. U takvim sluajevim, njemu su vrnjaci jedino

mogue utoite.

Iako je veliki dio adolescentove energije usmjeren ka traenju novih vrijednos ti i

izgradnji sistema vrijednosti koji nije potpuno identian vrijednostima njegove

porodice i makar njegove bitke sa porodicom na ovom polju bili i te kako bune i

dramatine, ranije ili kasnije se pokae da su razlike bile vie definicije, nego u

samom sadraju tih vrijednosti. Veina njih ponese u svoj odrasli ivot mnoge

osnovne vrijednosti iz svoje probtine porodice.

U identitetu adolescenata ogleda se porodica na mnogo naina. Nigdje se

psihodinamino i integeneracijsko zbivanje, kojima adolescentsko sazrevanje

oznaavaju psihoanaliza i sociologija, ne susreu tako izbliza i ne povezuju u takvoj

meusobnojzavisnosti kao upravo u porodici. 10

4.1 Doivljavanje sopstvene vrijednosti

Teko bismo nali neku opu dimenziju ovjekovog miljenja o sebi koja bi

za njegove procese stvaranja identiteta bila toliko vana kao doivljavanje sopstvene

vrijednosti. To odreuje samopotovanje pojedinca, nain mogunosti i ishod

njegovog samopotvrivanja i afmirmacije, njegovo najintimnije doivljavanje

samoga sebe, iz kojegpolazi u svoje sitne, svakodnevne a i one sudbonosnije ivotne

poduhvate. Preko shvatanja svoje sopstvene vrijednosti, razvija se i sposobnost i

spremnost za intimnost i vaan emotivni odnos sa drugim ovjekom, kao inajizvornija stvaralaka nastojanja. 11

Osjeanje sopstvene vrijednosti poinje se razvijati u porodici. U poetku

svako sebi vrijedi onoliko koliko vrijedi najvanijm osobama u svom ivotu. Tek


Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 2311Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:

Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 23-24


11/25

8

kasnije to osjeanje uvruje samostalnim udjelom na stvaralakom podruju i

preko doivljaja na meusobnom i emocionalnom planu.

U porodici se od malih nogu formira odnos prema sebi. Ko je sa sobom

raistio, mnogo lake stupa u jasne i prepoznatljive odnose sa drugima. Dijete uporodici naui da saslua sebe i druge, nai da uspostvlja kontakt sa sobom i

svijetom koji ga okruuje.

4.1.1 Porodina historija i porodine uloge

Porodina oekivanja, bez obzira da li su u dotadanjem ivotu poridce bila

ispunjena ili ne, esto potiskuju adolescenata u ulogu porodinog delegata i na taj

nain mu odreuju identitet, bez obzira na to ali je uope blizak i privlaan njegovoj

priordi, tenjama i sopstvenim oekivanjima. Na svoj nain, adolescenata

identitentna nastojanja mogu da usmjeravaju i razna porodina zavjetanja i nikada

zaista skrivene porodinetajne. 12

Porodini mitovi, funkcionalini i smisaoni i oni koji to nisu mogu nekme da

odreuju identitet i da ga raznim metodima nagradivanaj i kanjavanja primoravaju

na ulogu, ukljuenu u drutveni scenario. Takvu ulogu adolescent mnogo lake

prihvata nego to odbija, jer nagrada za nju moe da dopre do same vrijendosti,

nazvan unutranja porodina ravnotea. Adolescent, koji se za takvu ulogu podstie

jo od malih nogu. Taj period je zbog mnogih svojih karakteristika naroito

prijemiv za plaanje starih dugova i namirivanje zamerki koje su se moda zainjale

i razrastale u toku nekoliko generacija jedne porodice. U svojoj nesigurnosti u

pogledu identiteta moe da tei za ulogom koja mu u sklopu porodinih odnosa prua

najvie sigurnosti ili mu omoguava eljeno mjesto u prodoinoj hijerarhiji moi.

Jedno i drugo je toliko pouzdanije tovie emocionalne ravnotee u svojimulogama,

komplementarnim njegovoj, nalaze drugi, naroito za njega najvaniji lanovi

porodice.




12/25

9

Naalost, taj mehanizam prihvatanja identiteta najee ide na tetu stvarne

autentinosti adolescenata, suavajui mu mogunosti osmiljenog izbora svog

identiteta. Od dinamike odnsoa meu lanovima porodice i ood porodinih

vrijednosti zavisi i to koliko e na identitet adolescenata uticati njegovo mjesto u

porodinoj strukturi: prvenac, jedini mukarac meu nekolko djevojaka.

4.1.2 Polna uloga

Zbir osobina, pravila, normi i oekivanja koje jedna sredina dovodi u vezu s

jednim ili drugim polom, kao ire seksualne uloge od djetinjstva ka adolescenciji

ukljuuju se u cjelovitost adolescentovog identiteta, prvo postepeno a zatim

definitivno. 13

Porodica na to utie na vie naina: u tom smislu najvanije su vrijednosti

koje porodica dovodi u vezu sa polnom ulogom djevojice, odnosno djeaka,

mogunosti poistoveivanja sa roditeljem istog spola i emocionalni naboj u odnosu

na roditelja suprotnog pola, linost oba roditelja i njihov odnos prema sopstvenoj

polnoj ulozi i ulozi partnera, kao i njihov meusobni partnerski odnos.

Tradicionalne vaspitne poruke odreuju prilipno rigidno polarizovanu polnu

ulogu, izrazito bipolarno nagrauje, odnsno kanjava ponaanje koje bi trebalo ili ne

bi trebalo da bude u skladu sa predstavama o jednom ili drgom polu. Tamo gdje su u

porodici prisutne izrazito razliite vaspitne poruke za djecu oba spola, postoji razlika

i u toku izgradnje identiteta i njegovom ishodu.

U savremenoj porodici ima vie mogunosti za razvoj identiteta po naelu

androginije: roditelji podstiu identitet koji nije ovoan krutim drutvenim pravilima,

ali nije ni devalvacija ili negiranje razlika meu polovima, ve prirodna sitnteza

izmeu autentinih psiholokih i socijalnih elemenata linosti pojedinca. Za takvog

adolescenta, njegova spolna uloga predstavlja nekonflikatan dio celokupnog

identiteta, izvor zadovoljstva i samopotovanja.




13/25

10

4.3Modeli identifikacije

Poistoveivanje sa roditeljima predstavlja znaajna dio traenja, formiranja i

uvrivanja sopstevenog identitea.I ovaj proces vremenski nikako nije ogranien na

adolescenciju ve se putem svjesnih, a jo vie podsvjesnih mehanizama, odvija od

ranog djetinjstva nadalje. Najjai podsticaj za poistoveivanje predstavlja pozitivan

uzajaman odnos izmeu roditelja i djece, pristupanost roditelja i mogunsot

zajendikih aktivnosti, to prua osjeanje zadovoljstva i ohrabrujue a ne pretee

blizine i roditeljima i djeci . 14

Suvie kruta i prerana identifikacija sa roditeljima nosi u sebi klicu opasnosti.

Adolescencija je doba psihoscojilanog eksperimentisanja i samostalne

samoeksploracije. To je aktivan proces izbora meu moguim aleternativama i

investiranja u razna nastojajnja. I roditelji koji su svom adolescentu veoma bliski i

dobro ga poznaju, ne smiju na sebe primati njegove odluke ili ga pourivati. Proces

samodefnicije trai vrmeena, dok su periodi zbunjenosti i nesigurnosti skoro

neizbjeni.

Zahtjevi i oekivanja odraslih ponekad odreuju drugaija opredeljenja nego

tob i ih diktirale skolnosti adolescenata i njegova priroda. Zato moe da se dogodi

da igrauje pogreni identitet kao neko ko ispunajva elje svoje porodice, kao njen

poslanik, a da pri tome uope ne proepozna spostvene tenje i ciljeve. Takav izbor

moe da bude podloga za bezbroj kasnijih nezadovoljstava i kriza, koje e i u zrelim

godinama donositi niz vie ili manje patolokih dekompenzacija.

Prerano nametnuti identitet, podreen poroidnim normama, gui

adolescentovo spontano traenje sebe i svog izraza.Ipak, to ga poteuje sukoba sa

porodicom i sa nijma povezanih osjeanja krivice u toku odrastanja, ali ne spreava

njegove konflikte sa samim sobom, i mnoge razvojne zadatke ostavlja nedovrene.

Slino nametnut, ali drugim mehanizmom razvijen je negativni identitet,

suprotan porodinim normama, ali (ne uvijek) i mjerilima ireg drutva. Adolescent




14/25

11

ga usvaja, ako ne moe ili nee da prihvati oekivanaj porodice, ve ih u cjelini

odbacuje, opredelivi se za njihovo negiranje.

Za razliku od adolescenata sa nametnutim i negativnim identitetom kji mu daje

jedan konkretan imid, a time i nekakvu (iako objektivno sumnjivu ) sigursnost,nesiguran i nezdaovoljan ostaje adolescent kojeg nedosljednost porodinih poruka i

vrijednosti, nedostatak mogunosti poistovjeivanja u poridici i otueni meuljudski

odnosi ostavljaju u haosu identiteta.

4.4 Identitet adolescenta i sazrevanje porodinog sistema

Izgradnja identiteta kod adolescenata ne moe da se odvija bez izvjesnih

pomjeranja u celokupnoj porodici. U nju su na svoj nain ukljueni svi lanovi

porodice. Kao to porodica na jednoj strani adolescenta naoruava i priprema,

podstie ili koi u procesu identiteta, tako se paralelno sa tim procesom mijenja i

njen lik. To ne ide uvijek sasvim lahko i bez problema. 15

Veliku ulogu u ovom zapletu igra injenica da se period kasne adolescencije

(dakle, period najitenzivnijih promjena identiteta) obino odudara sa periodom

specifinih i znaajnih identitetnih zbivanja kod samih roditelja. Ta zbivanja mogu

da utiu i ak smanje njihovu spremnost i sposobnost da u odnosu na adolescenta

zauzimaju stavove koji njemu najvie odgovaraju. Njihova reakcija na njegove

fizike, intelektualne i socijalne promjene moe odluujue da regulira doivljavanje

sopstevenih fizikih, radnih i socijalnih zbivanja.

Za razliku od adolescentnog procvata roditelji upravo u to vrijeme poinju

intenzivnije da se bave pitanjima sopstvenog zdravlja, fizikih sposobnosti, radnog

bilansa, suoeni sa injenicom da njihov sociljani status vie nema neku naroitu

novu prognozu. Ako je njihov doprinos identitetu adolescenata tokom prethodnih

porodinih faza bio odgovarajui i stimulativan i akou svom sadanjem dobu umeju

da nau dovoljno sopstevenog zadovoljstva i podsticaja, novih zapleta nee biti. I

roditelji i adolescenti mogu u periodu istovremenog uvrivanja osnova identiteta




15/25

12

jedni drugima mnogo da pomognu-mladi svojom velikom energijom i predanou, a

roditelji svojom pouzdanom sposobnou za vrijednovanje pojedinih koraka u

svjetulu dugoronog napretka.

Izgradnja identiteta ne zapoinje tek u adolescenciji, kao to se ni izdaleka nezavrava kasnim adolescentnim periodom, kad je najintenzivnija. Adolescentovo

traganje za sopstvenim identitetom stavlja porodicu na mnoga iskuenja, ali prua joj

i sasvim specifine prilike. Pomae joj da porai svoje pravo lice, da smisaono

ponovo ocjeni zajednika i pojedinana nastojanja i uvrsti vrijednosti uz koje svi

lanovi porodice-bez obzira na svoj stepen razvoja mogu lake da rastu i vre

stupaju.

5. PITANJE IDENTITETA ADOLESCENATA

Adolescencija je razdoblje prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob koja se otprilike

zavrava oko 21. godine u ena, te oko 25. godine u mukaraca. Sredinja zadaa

adolescencije je razvoj identiteta. Identitet oznaava doivljaj vlastitog ja, pojma

kojeg pojedinac ima o sebi u tom razdoblju dolazi do razvoja pozitivnog

samopotovanja, nezavisnosti i socijalne odgovornosti, uivanja u radu i sposobnosti

donoenja zrele odlukeveina adolescenata u tome uspijeva.Znaajan aspekt razvoja

identiteta je stjecanje svjesnog uvida i kritikog odnosa prema vlastitim

sposobnostima, eljama i mogunostima.16

Dio teorije identiteta koju je razvio naunik Erikson zapravo predstavlja teoriju

koja ima etiri modula formiranja identiteta kod kasnih adolescenata. To su: 17

1. Postignue identiteta2. Preuzimanje identiteta drugih3. Difuzija identiteta ili rasprenost identiteta4. Moratorijum ili odgaanje identiteta


17CHAPTER 5 Identity inAdolescence

James E. Marcia , Handbook of Adolescence Psyhology, 1980, New York, str. 160, poglavlje 5


16/25

13

Rana adolescencija poinje na poetku puberteta, a zavrava sa zavretkom

srednje kole. Poveanje kognitivne i emocionalne zrelosti, pritisak vrnjaka, i

fizike promjene su karakteristike rane adolescencije. Prema Eriku Eriksonu to

rezultira psihosocijalnom krizom grupnog identiteta protiv otuenja. Adolescenti se

poinju boriti da stanu u guvu i osjeaju se neugodno u drutvusvojih vrnjaka.18

Meilman (1977) je uradio istraivanje gdje je doao do zakljuaka da se

formiranje identiteta nalazi u pet dobnih skupina mukaraca : 12 , 15 . 18 . 21 . i 24 .

Njegovi podaci pokazuju da veina mukaraca poinju sa formiranjem identiteta (u

okviru kojeg se deavaju proces kristalizacije i razgraniavanja miljenja i stavova)

javlja izmeu 18 i 21 godina starosti. Kod enskog spola identitet se formira i

razvija ranije. Ova konstatacija u skladu je sa psiholokim aspektom ranijegsazrevanja kod djevojica i djevojaka.

Na sledeoj tabeli prikazan je mogui ishod razvoja identiteta kod adolescenta

putem koje se moe vidjeti da ukoliko postoji ili se desi odreena kriza i ukoliko se

ona rjeava da e biti i postigunt potpuni osobni identitet kod pojedinca. Sa druge

strane, ukoliko krize nema ali se kriza rjeava na odreen nain onda pojedinac

preuzima identitet drugih osoba. Ukoliko se pojedincu desi kriza a on je ne rijei

velika je mogunost da e formirati takozvani raspreni identitet. Dok sa druge

strane, ukoliko kriza ne postoji i ne rjeava se razvoj identiteta se odgaa.

U okviru primjera to se moe objasniti na sledei nain. Ukoliko odreeni

adolescent doivi krizu identiteta kao to je na primjer donoenje zakljuka da li je

osoba spremana za brak i tu krizu rjei, upravo taj pojedinac e postii osobni

identitet. On e vrlo vjerovatno postati primjeran i stabilan suprug i roditelj.

Ukoliko pak, taj pojedinac adolescent ne doivljava krizu i ne upliva se u nju, alise kod istog deava rjeavanje krize (uglavnomod strane roditelja ili okoline) onda

e se vjerovatno taj pojedinac personifikovati sa svojim roditeljem kao brani drug i

tako preuzeti njihov identitet to kasnije moe dovesti, ali ne mora, do odreenih

posljedica.

Sa druge strane, adolescent koji doivljava krizu identiteta ali je ne rjeava nai

e se u tkz. procjepu i formirati raspreni identitet, dok onaj koji krizu ne doivljava

18http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html
http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html


17/25

14

niti je samim tim rjeava postie moratorij pa tu imamo zapravo primjer osoba koje

su i sa tridesetak i vie godina jo uvijek nerjeeni statustno, nemaju porodice, ive

sa roditeljima i tee ostati u takvom stanju. Da se zakljuiti da je zapravo kriza

veoma vaan i dobar motiv za rjeavanje pitanja identiteta kod adolescenata. Ona

dolazi poput testa ili raskra

Tabela ili slika 2:Mogui ishodi razvoja identiteta kod adolescenta 19

KRIZA

DA NE

RJEAVA

NJE

KRIZE

DA

postignut osobniidentitet

preuzimanje identiteta drugih

NE

raspreni identitet moratorij/ odgaanje razvojaidentiteta

5.1 Pitanje identiteta adolescenata u okviru pojma mladocentrinosti

Mladi su predstavljeni kao raznolika skupina individualaca/ki koja je u

istraivanjima definirana iskljuivo dobnom granicom. 20 Problem marginalizacije


20

Urednik Emina Buinki: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske, lipanj2010.godine, tekst Vesne tefani: Kultura mladocentrinosti , str. 10-15 str.


18/25

15

mladih prisutan je uz problem jaza izmeu pojedinih marginaliziranih podskupina

unutar skupine mladih. Opisana je perspektiva kritikog gledanja na ulazak u svijet

odraslih kao procesa ukalupljivanja u oekivane drutvene okvire. Utjecaj tranzicije

i globalizacije na mlade u ovim drutvenim okvirima je velik i rezultira velikom

neizvjesnou i fragmentiranjem mladih, to s jedne strane mogu biti posljedice

nezadovoljstva i letargije mladih.

Kako bi bilo rijei o mladocentrinosti, potrebno je definirati mlade kao

glavne nosioce iste. Mladi kao drutvena skupina objedinjuju populaciju u dobi od

15. do 30. godine ivota. Kohorta koja ne uzima u obzir populaciju od navrene 30.

godine i starije (npr. do 35. godine) zapravo iskljuuje injenicu da su osobe u

dobnoj skupini od 30. do 35. godine mladi, iako su po svojem stupnju zrelosti i

pripremljenosti za svijet rada znatno blii populaciji mladih od 25. do 30. godine.

Pojam nehomogenosti populacije mladih definira mlade kao skupinu koja je unutar

sebe raslojena sukladno diferenciranosti drutva.

Ukoliko govorimo o kriterijima koji obuhvaaju socijalni status i obrazovna

postignua te tipove socijalizacije mladih, homogenost uope ne postoji u kohorti

mladih. Logino je, ukoliko se na mlade gleda kao skupinu iskljuivo iz dobne

perspektive, da je suvino naglaavati nehomogenost mladih jer bi to onda

podrazumijevalo i postojanje pojma homogenosti mladih.

esto se ulaenje mladih u svijet odraslih spominje kao proces koji je otean

institucionalizacijom obrazovanja, problemima zapoljavanja, kasnijim zasnivanjem

vlastite obitelji.To preuzimanje trajnih drutvenih uloga kao ideal ini se jednim od

najveih krivaca za marginalizaciju mladih u odnosu na starije i nezadovoljavajuu

integraciju u drutvo.

Pitanje koje se namee je i je li takav stav uope pozitivan za mlade u ovim

drutvenim okvirima, ukoliko uistinu ele unijeti eljene promjene i utjecati na

vlastitu aktivizaciju. Kad zajednica na mlade gleda istovremeno kao na problem i

resurs, zato i mladi imaju taj isto bivalentni nain gledanja koliko su zapravo u

Pristupi, metodologija i rezultati istraivanja o mladima dr.sc. Vlaste Iliin na Studijima omladima za mlade u sklopu kolegija Mladi i drutvo pitanje identiteta.


19/25

16

svojim stavovima slini starijima, istovremeno teei zadravanju svoje

mladocentrinosti.21

5.2 Identitet i psihoterapija adolescenata

Neosporno jeste da je formiranje identiteta najvaniji zadatak problem i

zbivanje u adolescenciji kao i da klinika slika poremeaja identiteta kako identiteta

kako je opisana jeste najee viena normativna ili psihopatoloka slika u susretu sa

adolescentom. Ali, kao to je pojednostavljeno shvatanje da dotadanje identifikacije

treba u adolescenciji samo da se pregrupiu, nanovo sintentizuju u neku novu dobitnu

kombinaciju koja odgovara zahtjevima linih potreba i okoline i koja treba da uvede

adolescenata kao cjelovitog, odlunog i efikasnog u svijet odraslih, tako je

simplifikovano, ini nam se, i shvatanje da e psihoterapeutsko bavljenje samo tom

problematikom i fenomenologijom omoguiti, pomou adolescentu da nastavi

ometeni, zaustvljeni ili prekinuti razvoj. Svoenje identiteta na Ja i Self instancu

zanemaruje znaenja, djeavanja i meusobne uticaje Ono i Nad Ja kao to je

svoenje osjeanja samosvojnosti ili identiteta na odns prema sopstvenom svjesnom

i/ili prema drugima zanemaruje tamni svemir nesvjesnog i intrapsihikog.22

Pomo u sagledavanju aktuelnih povrnih intrapsihikih konflikata ili

konfliktne situacije u prodici i okolini, a nadasve tranzitorno identifikacionio

iskustvo sa terapeutom kao imagom permisivnog roditelja moe da kroz jedan ili

nekoliko psihoterapeutskih susreta povrati adolescentu samopotovanje i

samopouzdanje i ponovo zamahne zapoeti razvojni proces. Zbog toga je

adolescentni psihoterapeut esto u nelagodnoj situaciji da prvim susretom sa

adolescnetom prie kao mogue i jedinim. Meutim veini drugih adolescenata

potrebna je drugaija psihoterapeutska intervencija, koje je sigurno u vezi sa

injenicom da se u naoj sredini adolescenti obraaju psihoterapeutima tek kada

imaju vee i ozbiljnije probleme koji su u bliem ili daljem odnosu sa identitetom.

21Urednik Emina Buinki: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske, lipanj

2010.godine22Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora

uri/Simi:Identitet i psihoterapija adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 31-34


20/25

17

Adolescenti rijetko dolaze sami i samoinicijativno psihoterapeutu, pogotovu

oni mlai i najmlai, mada se to kasnije gubi kao pravilo, sve do injenice da

postadolescenti gotovo uvijek dolaze sami, esto to krijui od najbliih. Dovoenje

adolescenata od strane roditelja ili nekog drugog iz porodine, kolske ili rdne

sredine stvara prvu nelagodnost i njemu i psihoterapeutu, pogotovu to razlozi koji

brinu okolinu po pravilu nisu oni koji brinu i okupiraju adolescenta, a i uglavnom ne

odgovaraju procjeni terapeuta.

Dovedeni adolescent se osjea kao objekt manipulacije manje ili vie

zahtjevajui i nerazumevajui odrasle, pa aktivno zadrava pasivnu poziciju, te bi

prvi zadatak terapeuta bio pokuaj obezbeenja bar minimuma aktivacije i motivacije

mlade , to se moe postii jedino njegovim prihvatanjem kao osobe vrijedne panje,interesovanja i saradnje. Bez ove rane restauracije samopotovanja adolescenta,

nikakav psihoterapeutski proces se ne moe uspostaviti , i obrnuto svaki verbalni i

neverbalni infantilizirajui manevar je sigurni garant prekida psihoterapijskog

odnosa.

Kompleksnost porodine dinamike i neophonost dobrog poznavanja tehnike

rada sa porodicama o naem iskustvu zahtjeva odvojen rad sa adolescentom i

adolescentom u porodici, to znai ukljuivanje vie terapeuta. 23

6. PRIMJER TRAENJAIDENTITETA KOD ADOLESCENATA

Subkultura kao skup normi, vrijednosti i obrazaca ponaanja razlikuje skupinu

ljudi od ostalih lanova drutva. One nastaju iz potrebe ljudi za pripadanjem ipronalaskom vlastitog identiteta. Odnos subkulture prema dominantnoj kulturi

moemo opisati kao svojevrsnu odvojenost od dominantne kulture, bez

suprotstavljanja ili kao otpor prema dominantnoj kulturi, to onda ve nazivamo

kontrakulturom ili alternativnom kulturom. Neke od karakteristika subkulturnih

23Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora

uri/Simi:Identitet i psihoterapija adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 36


21/25

18

grupa jesu: samoorganiziranje, zajedniki interesi i ciljevi te nepropisanost uloga i

naina ponaanja. 24

Gore navedena definicija subkulture prilino dobro opisuje to ona zapravo

jest. Krajem ezdesetih i u sedamdesetim godinama 20. vijeka, autori u srediteinteresa postavljaju subkulture mladih ije nastajanje veu uz pokuaj simbolikog

razrjeenja proturjeja kapitalizma. Jedan od istaknutih pripadnika te kole, Phil

Cohen, subkulture definira kao proizvod mladih iz radnike klase koji na taj nain

rjeavaju proturjeja koja susreu u roditeljskoj, ali i dominantnoj kulturi. 25

Cohen istie kontekst nastajanja subkultura mladih kao vrijeme raspada

tradicionalnih zajednica radnike klase. Radnike su obitelji istrgnute iz svojih

tradicionalnih veza i prekrojene po srednjeklasnom obrascu nuklearne obitelji. Zbog

toga dolazi do sukoba u obiteljima radnike klase i generacijskih konflikata. Prema

Cohenu, ti se konflikti razrjeuju na dva naina: ranijim stupanjem u brak i

stvaranjem vlastite obitelji ili stvaranjem subkulture mladih . 26

Subkulturu definiraju kao otpor mladih kroz rituale. Ritual je (svean) in ili

ceremonija koja se odrava u skladu s odreenim zadanim pravilima, a ima

simbolian sadraj. Uglavnom su to obredi uvjetovani faktorima odreene kulture.

Mogue je da u kroz ovaj osobni osvrt potpuno pojednostaviti, ak banalizirati neke

stvari, meutim, voljela bih iskazati, ali ujedno i propitati svoje neslaganje s

poimanjem minkera kao subkulturne skupine mladih.

Subkultura se objanjava kao odvojenost od dominantne kulture bez

uprotstavljanja, kao otpor prema dominantnoj kulturi ili kao otpor mladih kroz

rituale to prema mom miljenju ne doputa da se subkulturnom skupinom mladih

podjednako smatraju i minkeri i, recimo, haomani, pankeri ili navijai.

minkere ne moemo postaviti u neki precizno definiran vremenski kontekst.

Oni nisu trendseteri, jer njih je zbilja malo. Trendseteri su, recimo, modno-znalaka

24Perasovi, Benjamin (2001.) Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj, Zagreb: HSN.

25Urednik Emina Buinki: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske, lipanj2010.godine, tekst Ane Preveden: minkeri otpor mladih kroz rituale-gdje je tu otpor? 28-32 str.

26

1http://www.cunterview.net/index.php/Opca-kultura/Subkultura-etiologija.html


22/25

19

podskupina minkera, koju veina minkera modno prati. Kod minkera je izgled

presudan, moda je njihova glavna preokupacija, a ispoljavanje stila kroz ostale

segmente njihova identiteta je sekundarno.

Na primjer, takoer znamo kako postoje skejteri i skejteri oni koji doista

ive takav nain ivota, koji su posvetili tome cijeli ivot, time se bave ne samo u

slobodno vrijeme nego i profesionalno, nose skejt u torbi sputene hlae, bokserice

koje im vire, ruksak i sl. (to je samo neto od njihovog vanjskog izgleda). Isto tako,

postoje skejteri koji su fokusirani iskljuivo na kopiranje, odnosno finu

prilagodbu odjevnog stila skejtera - njihov e odjevni stil biti slian skejterskom, ali

oni nee gotovo nita znati o samom sportu.

I kroz ovaj primjer moemo vidjeti kako se minkeri zapravo vrlo esto

prilagoavaju, ne samo pripadnicima dominantne kulture, nego i pripadnicima

ostalih subkulturnih skupina mladih. ele biti uoeni i posebni, ali ne kako bi

izazvali negativnu reakciju ili potaknuli nekoga da razmisle o njihovoj poruci, nego

kako bi izazvali divljenje i bili dobra djeca dominantne kulture (Perasovi 2001:

167) Biti drutveno prihvatljiv je zapravo ono emu oni potencijalno tee.

Dakle, vano je biti prihvatljiv na odreeni nain koji oni sami iskazuju

traei svoj identitet, nekada i iz inata bivajui moda i neto to im se ne dopada, ali

ipak trae potvrdu ili negaciju drutva.


23/25

20

7. ZAKLJUAK

Identitet kao svjest o sebi i svom tijelu podrazumjeva integritet linosti koji je

ishodite sloenog procesa. Formiranje identiteta najvaniji je zadatak i zbivanje u

adolescenciji. Erikson ima teoriju koja ima etiri modula formiranja identiteta kod

kasnih adolescenata i to su: postigunue identiteta, preuzimanje identiteta drugih,

rasprivanje identiteta i odgaaje identiteta.

Adolescencija je razdoblje prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob koja se otprilike

zavrava oko 21. godine u ena, te oko 25. godine u mukaraca. Sredinja zadaa

adolescencije je razvoj identiteta. Znaajan aspekt razvoja identiteta jeste kritikiodnosprema vlastitim sposobnostima, eljama i mogunostima

Psihoseksualni razvoj predstavlja samo jedan od aspekata opeg razvoja

identiteta. Spolni identitet je svijest o vlastitom spolu, a oznaava i stepen osjeaja

mukosti ili enskosti odreene osobe.

Ulogu porodice, u ovom sluaju, teko je eliminisati.U identitetu adolescenata

porodica se ogleda na mnogo naina. Nigdje se psihodinamino i integeneracijsko

zbivanje ne susreu tako izbliza i ne povezuju u takvoj meusobnoj zavisnosti kao

upravo u porodici.U porodici se od malih nogu formira odnos prema sebi. Porodina

oekivanjaesto potiskuju adolescenata u ulogu porodinog delegata i na taj nain

mu odreuju identitet, bez obzira na to a li je uope blizak i privlaan njegovoj

priordi, tenjama i sopstvenim oekivanjima.

Zbir osobina, pravila, normi i oekivanja koje jedna sredina dovodi u vezu s

jednim ili drugim polom, kao ire seksualne uloge od djetinjstva ka adolescencijiukljuuju se u cjelovitost adolescentovog identiteta, prvo postepeno a zatim

definitivno. U okviru segmenta mladocentrinosti, pojam nehomogenosti populacije

mladih definira mlade kao skupinu koja je unutar sebe raslojena sukladno

diferenciranosti drutva.

Kriza je vana za rjeavanje pitanja identiteta kod adolescenata. Takoe, sam

nain rjeavanja krize prikazae kakav se e identitet razviti. Isto tako ako adolescent

ne prolazi kroz krizu i ne rjeava je teko e spoznati svoj sopstveni identitet.


24/25

21

LITERATURA

Knjige:

BuinkiE.: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske,jun,

2010.godine

Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, Beograd,

1997.godine, str. 22

Iliin dr Vlaste: Pristupi, metodologija i rezultati istraivanja o mladima na

Studijima o mladima za mlade u sklopu kolegija Mladi i drutvo pitanje

identiteta.

Marcia James: Handbook of Adolescence Psyhology, New York, 1980.

Perasovi, Benjamin: Urbana plemenasociologija subkultura u Hrvatskoj, Zagreb:

HSN., 2010.g.

Selimovi E.: Osnovi razvojne i pedagoke psihologije Svijetlost, Mostar 2001.g.

Tekstovi s interneta i prezentacije:

Irena estak: Pubertet i adolescencija, prezentacija (10.12.2013.)

www.cunterview.net (10.12.2013.)

www.google.com (10.12.2013.)

www.education.com (10.12.2013.)

throughtheyesofatheorist.weebly.com (10.12.2013)

www.wikipedia.org (13.12.2013.)
http://www.cunterview.net/http://www.google.com/http://www.education.com/http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.education.com/http://www.google.com/http://www.cunterview.net/


25/25

POPIS TABELA I EMA

Slika 1: Prikaz prelaznog perioda formiranja identiteta kod adolescenata, str. 4

Tabela ili slika 2: Mogui ishodi razvoja identiteta kod adolescenta, str. 14

seminarski rad pitanje identiteta kod adolescenata amira langić

Documents