UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAEVINSKI FAKULTET SARAJEVO

ODSJEK: KONSTRUKCIJE

Predmet: Upravljanje projektom

2013/14

SEMINARSKI RAD KVALITETA

Mentor:

prof. Dr. Mladen Vukomanovid

Studenti:

Okanovid Armin / Rizvid Sanda

1

...Kvalitet nije sve,ali je sve nita bez kvaliteta!

2

SADRAJ

1. UVOD ........................................................................................................................................................ 4

2. POJAM I DEFINICIJA KVALITETA .......................................................................................................... 5

2.1. Kvalitet proizvoda ......................................................................................................................... 6

2.2. Kvalitet usluga .............................................................................................................................. 7

2.3. Kvalitet uslova rada ...................................................................................................................... 7

2.4. Petlja kvaliteta .............................................................................................................................. 7

2.5. Karakteristike kvaliteta proizvoda i usluga ................................................................................... 9

2.6. Ugradnja karakteristika proizvoda i usluga od strane proizvoaa ili davaoca usluga .............. 10

3. OSVRT NA HISTORIJSKI RAZVOJ KONCEPCIJA KVALITETA ....................................................... 12

3.1. Koncept mjerenja, kontrole i pregleda: Quality Inspection - QI................................................. 13

3.2. Etapa kontrole kvaliteta: Quality Control - QC ........................................................................... 14

3.3. Etapa obezbjeenja kvaliteta: Quality Assurance - QA .............................................................. 14

3.4. Etapa upravljanja kvalitetom: Quality Management - QM ........................................................ 15

3.5. Etapa totalnog upravljanja kvalitetom: Total Quality Management -TQM ............................... 15

4. PREDMET I PRIMJENA STANDARDA SERIJE ISO 9000 .................................................................. 17

5. KVALITETA I GRAEVINSKI PROJEKTI.............................................................................................. 19

5.1. Upravljanje kvalitetom tradicionalni i savremeni pristup ....................................................... 19

5.2. Organizacijska struktura graevinskoga poduzeda i sustav kvalitete ........................................ 20

5.3. Sustav kvalitete graevinskog poduzeda .................................................................................... 24

5.3.1. Motivi za uvoenje sustava kvalitete u graevinska poduzeda .......................................... 24

5.3.2. Sustav upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzeda..................................................... 25

5.3.3. Sustav kvalitete graevinskoga projekta ............................................................................. 27

5.3.4. Primjena i nadzor sustava kvalitete ..................................................................................... 28

6. PRIMJER IZ PRAKSE UPRAVLJANJE KVALITETOM PRI SANACIJI AB OBJEKATA .................. 31

6.1. Odluka o sanaciji ......................................................................................................................... 32

6.1.1. Definisanje eljenog stanja - glavnih ciljeva sanacije .......................................................... 32

6.1.2 Odreivanje potrebnih postupaka za postizanje ciljeva ...................................................... 32

6.2. Prikaz projekta sanacije .................................................................................................................. 33

6.2.1. Planiranje postupaka radova - izrada projekta sanacije ...................................................... 33

6.2.2. Verifikacija nacrta sanacije - revizija projekta ..................................................................... 33

6.2.3 Izbor odgovarajudeg izvoaa radova .................................................................................. 33

6.2.4. Upravljanje kvalitetom izvedbe sanacionih radova ............................................................. 33

6.2.4.1. Obezbjeenje kvaliteta od strane izvoaa radova ..................................................... 35

3

6.2.4.1.1. Uputstva za izvedbu pojedinih postupaka ............................................................ 35

6.2.4.1.2. Plan (nacrt) izvedbe tekude unutarnje kontrole .................................................... 35

6.2.4.2. Obezbjeenje kvaliteta od strane investitora .............................................................. 36

6.3. Zakljuak ..................................................................................................................................... 38

7. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................... 39

8. LITERATURA ........................................................................................................................................... 40

4

1. UVOD

U dananje vrijeme veoma intenzivnog razvoja tehnike i tehnologije i sve vee konkurencije na

tritu, te borbe za opstanak na istom, upravljanje projektom je postalo veoma znaajno

podruje. Tendencija je da realizacija projekta bude to kraa uz postizanje standarda u

kvalitetu.

Nalazimo se u vremenu velikih mogunosti, ali, takoer, i ozbiljnih izazova. Svaka organizacija,

koja ivi od prodaje proizvoda ili usluge, zna koliko njen uspjeh na tritu zavisi od uspjeha u

ostvarivanju zadataka neprekidne optimizacije odnosa: kvalitet trokovi cijena

tehniki napredak. Suvremeno poduzee egzistira pod utjecajem brojnih faktora koji potiu,

kako iz vanjske okoline, tako i iz interne cjeline poduzea. Kako bi pravovremeno odgovorilo

na sve izazove trita ono mora unaprjeivati kvalitetu svojih proizvoda, procesa i raditi na

edukaciji zaposlenika. Kod kvaliteta mjerodavne su kako elje kupca, tako i proizvodi

konkurenata, poto vlastiti proizvodi moraju biti barem istog kvaliteta, ako ne i bolji od

konkurentskih proizvoda. Kvalitet nije nadogradnja, neto to se moe kasnije dodati. U

preduzeu ne postoje ljudi koji prave proizvod i drugi, koji prave kvalitet. Tokom izrade,

poevi od projektovanja, pa sve do realizacije, proizvod dobiva sve zahtjevane osobine,

drugim rijeima eljeni kvalitet (ili ih ne dobiva, odnosno ne dobiva ih u potrebnoj mjeri).

Usvajanjem najbolje poslovne prakse s ciljem unaprjeenja poslovanja i implementacijom

samog modela upravljanja kvalitetom poduzee se prilagoava zahtjevima suvremenog trita

s najvanijim ciljem- poveanja efikasnosti oragnizacije u cjelini.

Kroz definicije razliitih autora, poreenja istih, kroz neke primjere iz prakse, u seminarskom

radu pokuat e se objasniti sama svrha i znaaj kvaliteta, kao jednog od bitnih elemenata

tehnike kompetentnosti.

Kvaliteta je jedna od posebno vanih elemenata za svako poduzee. Ukoliko se ona eli

postii, njome se moe i mora upravljati.

5

TRITE

PROIZVOAI POTROAI

2. POJAM I DEFINICIJA KVALITETA

Rije kvalitet potie od latinske rijei "qualitas", to znai: kakvoa, svojstvo, osobina, vrlina i

slino. Razvoj trinih odnosa i udovoljenje rastuim zahtjevima potroaa za boljim,

funkcionalnim, komplementarnim proizvodima, informacijama, ciljevi su i politika preduzea, i

preduslov za razvoj preduzea u vremenu i zadovoljenje drutvenih potreba. Otuda i

proizilazi potreba da svaki proizvodni ili usluni proces bude u skladu sa kvalitetom. [10]

Najznaajnija svjetska imena koja su bili promoteri kvaliteta su ameriki naunici: Edvrds

Deming, Joseph Juran, Armand Feigenbaum, Philip Crosby. Sva etvorica su saglasna da uspjeh

organizacije najvie zavisi od kvaliteta, a da za to najveu odgovornost snosi menadment, te

da svi zaposleni moraju uestvovati u ostvarivanju kvaliteta.

Managment ili upravljanje kvalitetom je jedan revolucionaran korak u poveanju poslovne

uinkovitosti, koji je jednako bitan za sva poduzea bez obzira na veliinu. To je aktivnost koja

je usmjerena na poboljanje poduzea. Tom se aktivnou smanjuju trokovi , podie moral

zaposlenika i stalno djeluje na poboljanje kvalitete proizvoda i usluga . Time se utjee i na

konkurenti poloaj tvrtke na tritu , jaanjem povjerenja samih korisnika. Tvrtka stalno tei

usvojiti nove elemente kvalitete radi osvarenja prednosti nad konkurencijom.

Kvaliteta se moe definirati na vie naina. Osnovna definicija je: "Kvaliteta je zadovoljstvo

kupca". Od zadovoljstva kupca sve polazi. Kupac je onaj tko odluuje to je kvaliteta. U

kvaliteti se tei stalnom poboljanju i unapreenju.

Definicija kvalitete prema normi ISO 9000 je: "Kvaliteta je stupanj do kojeg skup svojstvenih

karakteristika ispunjava zahtjeve". Kvalitetu nekog proizvoda ili usluge odreuje odnos elja i

potreba korisnika i njihove realizacije od proizvoaa. [9]

Slika 1. Veza kvaliteta sa tritem, proizvoaima i potroaima

6

Kvaliteta se razliito shvaa i interpretira ovisno o tome tko gleda na kvalitetu. Razliita

shvaanja kvalitete imaju potroai, proizvoai i trite:

Kvaliteta sa stajalita potroaa je stupanj vrijednosti proizvoda ili usluge koji

zadovoljavaju odreenu potrebu. Roba kojoj je uporabna vrijednost takva da

zadovoljava potrebu korisnika.

Kvaliteta sa stajalita proizvoaa je mjera koja pokazuje koliko je vlastiti proizvod ili

usluga namijenjen tritu uspio, odnosno koliko se takvog proizvoda ili usluge prodalo.

Kvaliteta sa stajalita trita je stupanj do kojeg odreena roba ili usluga zadovoljava

odreenog kupca u odnosu na istovrsnu robu ili uslugu konkurencije. Kvaliteta je stupanj

do kojeg su proizvodi i usluge proli od kupoprodaje i potvrdili se kao kvalitetan

proizvod ili usluga i pritom ostvarili veliki profit.

Kvalitet je znaajan faktor opstanka, poslovnog uspjeha i prosperiteta preduzea pa su u tom

smislu aktivnosti usmjerene na: preventivu za kvalitet u itavom ivotnom ciklusu proizvoda, sa

ciljem pribliavanja takozvanoj proizvodnji bez greke i sticanje povjerenja kod kupaca da

sistem obezbjeuje proizvode potrebnog i dovoljnog sistema kvaliteta. S obzirom na to istiu

se dva sljedea aspekta kvalitete:

kvaliteta usklaenosti, koja predstavlja stupanj do kojeg predmet udovoljava

tehnikoj specifikaciji,

kvaliteta oblikovanja, koja obuhvaa sva svojstva za koje korisnici ,odnosno potroai

dre da doprinose vrijednosti proizvoda.

Politika kvalitete moe se odnositi na ukupno poslovanje , ali kvaliteta proizvoda ili usluga

mora biti predmet posebnog razmatranja. [12]

2.1. Kvalitet proizvoda

Proizvod je definisan mnotvom atributa, a jedan od atributa proizvoda je i kvalitet. Postoji

veliki broj definicija kvaliteta proizvoda. Definisanje kvaliteta proizvoda vezano je ne samo

za vrstu proizvoda nego i za razvoj drutveno ekonomskih odnosa.

Jedna od definicija kvaliteta proizvoda kae da je kvalitet nekog proizvoda ono njegovo

ustrojstvo koje ga ini dovoljnim za njegovu upotrebu.

Evropska organizacija za kvalitet (EOQC) usvojila je optu definiciju kvaliteta: Kvalitet

proizvoda je stepen do koga proizvod zadovoljava potrebe korisnika potroaa." Nesporno

je sljedee: da kvalitet predstavlja skup svojstava, kao i da kvalitet treba da zadovolji

zahtjeve za upotrebu. [12]

7

2.2. Kvalitet usluga

Po Juranu Usluga je rad uinjen za nekog drugog. Primalac usluge se esto zove klijent.

Po istom autoru definicije Uslune djelatnosti obino iskljuuju sljedee privredne grane:

industriju, rudarstvo, poljoprivredu i graevinarstvo. Definicija uslune djelatnosti najee

sadri:

javni transport,

telefonske komunikacije,

energetiku,

ugostiteljstvo,

banke,

osiguranje,

mediji,

line usluge (berberi, kozmetiari krojai..), i

dravne usluge: bezbednost, vojska, zdravlje, ...).

Nijedna definicija eksplicitno ne objanjava ta je to usluga, pa samim tim i kvalitet usluge.

Prema sadanjim saznanjima kvalitet usluge predstavlja skup aktivnosti kojima se deluje na

zadovoljenje potreba ovjeka . [12]

2.3. Kvalitet uslova rada

Na stvaranje kvaliteta proizvoda i usluga utiu odreeni uslovi pod kojima se taj kvalitet

stvara. Kvalitet uslova rada predstavlja skup parametara (temperatura, vlanost, zagaenost,

buka itd.) u kojima se odvija proces stvaranja I korienja kvaliteta proizvoda, odnosno

kvaliteta usluga. [12]

2.4. Petlja kvaliteta

Sistem kvaliteta se sastoji od vie podsistema koji su meusobno povezani, a odnose se na

odreene faze stvaranja proizvoda, i te faze su predstavljene tzv. petljom kvaliteta''.

Karakteristine faze u stvaranju proizvoda su:

marketing i istraivanje zahtjeva trita, uz puno uvaavanje uslova korienja

proizvoda ili usluga, kao i cijene,

razvoj i planiranje procesa- faza tokom koje se vri projektovanje, provjera kvaliteta i

pouzdanosti proizvoda ili usluga pri korienju,

nabavka- od dobavljaa se zahtjeva kvalitet isporuenih proizvoda za ugradnju,

8

Razvoj i projektov-

anje proizvoda

Razvoj i planiranje procesa

Nabavka

Proizvodnja ili pruanje usluga

Verifikacija

Pakovanje i skladitenje

Prodaja i distribucija

Ugradnja i putanje u rad

Tehnika pomod i

servisiranje

Eksploatacija proizvoda

Odlaganje ili reciklaa na

kraju korinog vijeka

Marketing i istraivanje

trita

proizvodnja ili pruanje usluga- utvrivanje sposobnosti procesa proizvodnje ili usluga,

s tim to ovi procesi treba da zadovolje karakteristike kvaliteta proizvoda,

verifikacija- vrenje uporeenja kvaliteta izraenih proizvoda ili usluga sa zahtjevima

iz projektne dokumentacije,

izrada tehnikog uputstva za korienje proizvoda ili usluga tokom eksploatacije, i

eksploatacija proizvoda- u ovoj fazi potrebno je pratiti rad i prikupljati podatke kako

bi se, ako je potrebno, mogle preduzimati korektivne mjere na unapreenju proizvoda.

Slika 2. Petlja kvaliteta

9

2.5. Karakteristike kvaliteta proizvoda i usluga

funkcionalnost pristupanost veliina izgled

Raspoloivost zamjenljivost pouzdanost teina

spoljanjost prilagodljivost potroivost istoa

fleksibilnost prenosivost bezbjednost sigurnost

obradivost popravljivost zapaljivost ukus

osjetljivost postojanost toksinost miris

prenosivost povredljivost pogodnost za odravanje

mogunost testiranja mogunost kontrole

Tabela 1. Karakteristike kvaliteta proizvoda

kredibilitet pristupanost veliina izgled

pouzdanost bezbjednost tanost potenje

kompetentnost efektivnost efikasnost istoa

fleksibilnost poslovnost

Tabela 2. Karakteristike kvaliteta usluga

Funkcionalne karakteristike, obuhvataju sva ona traena svojstva nekog proizvoda, koji definiu

ili bitno utiu na funkcionisanje (radne karakteristike, namjenu, korienje, upotrebnu

podobnost) proizvoda. Naprijmer, ako je proizvod maina alatka tada su to: namjena, tip

operacija koje se obavljaju na maini, tanost i proizvodnost maine.

Ekonomske karakteristike ne mogu se nikako mimoii u tehnolokoj vrednosnoj analizi kvaliteta

nekog proizvoda. Ovu kategoriju ine takva znaajna obiljeja kvaliteta kao to su: vrijeme

pripreme i izrade, trokovi izrade i cijena proizvoda (ekonominost i rentabilnost), efekti

nastali upotrebom proizvoda.

Unifikacija i standardizacija je takoer vana grupa karakteristika kvaliteta s obzirom da se

njima odreuje stepen, odnosno koliina standardnih, unificiranih i orginalnih delova sklopova i

jedinica u nekom proizvodu.

Izgled- najvanije je da bude izraena skladnost i estetski izraz forme proizvoda, cjelovitost

kompozicije, racionalnost oblika proizvoda i savrenstvo izrade proizvoda.

Prenosivost- njimase iskazuje znaajno svojstvo proizvoda da se moe bez tekoa premjetati

(transportovati) u prostoru i vremenu a da se pri tome potpuno sauva njegov kvalitet.

10

Bezbjednost- ove karakteristike garantuju sigurnost, bezbjednost pri upotrebi i eksploataciji

proizvoda. Ova karakteristika obuhvata: vjerovatnou bezbjednosti rada proizvoda, vrijeme

poetka dejstva i vrijeme trajanja zatitnih ureaja, otpornost elektrinih, toplotnih i drugih

izolacija.

Fleksibilnost- mogunost brzog prilagoavanja. [12]

2.6. Ugradnja karakteristika proizvoda i usluga od strane proizvoaa ili davaoca usluga

Da bi proizvod ili usuga zadovoljili zahtjeve korisnika moraju da imaju ugraene osobine

odnosno karakteristike koje su, u osnovi, za korisnika od razliitog znaaja, a koje proizvoa,

odnosno davalac usluga, kreira u fazama svog procesa (slika 3).

Slika 3. Ugradnja i karakteristike proizvoda ili usluga u fazama procesa

Potroai zahtjevaju odreene vrste proizvoda ili usluga, a njihove elje sluba marketinga

prepoznaje i dostavlja odjelenju za razvoj-pripremu proizvoda. U projektnom birou elje

kupaca se pretau u projekat -proizvod koga je potrebno izraditi.

Projekat zatim ide u proizvodnju ili organizaciju koja vri uslunu djelatnost na konkretnu

realizaciju. U toku izrade proizvoda vre se sve kontrole i testiranja proizvoda ili usluga i tek

se nakon toga nude kupcu.

Jedna od svrha upravljanja kvalitetom je i ta da se pronau greke i defekti u najranijoj fazi

rpojektovanja proizvoda. To je najbezbolnije ako se radi u ranim fazama pripreme ili

projektovanja proizvoda ili usluga pa se zbog toga veliki broj radnih asova troi na

angaovanje visoko strunih kadrova-programera koji e proizvod oblikovati i testirati prije

izrade pomou raunara. Iako u poetku trokovi ovakvog rada mogu da izgledaju veliki sa

11

napredovanjem projekta povratak troka je znaajan. Naprimjer, mnogo je lake i jeftinije

ukloniti problem dok se proizvod nalazi u fazi projektovanja nego u fazi testiranja. Takoer je

mnogo jeftinije problem otkloniti putem raunara dok ga on proizvodi, nego postupati po

reklamaciji kupca. [12]

12

3. OSVRT NA HISTORIJSKI RAZVOJ KONCEPCIJA KVALITETA

Oigledno je da je posljednjih dvadesetak godina kvalitet kao osobina proizvoda/usluga

postao izuzetno trino zastupljen i promovisan. Kao takav isti je danas dobio primarno mjesto

meu pokazateljima trine uspjenosti jedne organizacije ispred brojnih mjerljivih parametara

kao to su produktivnost,rentabilnost, likvidnost, uposlenost kapaciteta isl. Brojni su oni koji ovaj

fenomen povezuju sa intenzivnim trendom promjene odnosa kupca prema kvalitetu. Da bi ostali

u trinoj utakmici i proizvoai su se morali prilagoditi takvom shvatanju. Istraivanja pokazuju

da je danas uobiajeno da 80-90 % kupaca/korisnika na prvo mjesto karakteristika

proizvoda stavljaju kvalitet. Zbog toga ne udi da se posljednji vijek smatra ''vijekom

kvaliteta'', a kvalitet najznaajnijim fenomenom naeg doba.

Meutim, pria o kvalitetu je dosta starija i slobodno se moe rei da je kvalitet star koliko i

ljudska historija. Opte je poznato da je jo u najstarijim vremenima kvalitet bio vanija

kategorija od trokova i produktivnosti.

Poev od antikih vremena, graditelji starih hramova, sakralnih objekata, konstruktori brodova,

izumitelji i proizvoai mnogobrojnih sprava i predmeta nisu mogli da rade bez adekvatnih

metoda i planova ne uvaavajui pri tome kvalitet. Potvruju to graevinski objekti i mnogi

spomenici kulture sauvani kroz milenije poput egipatskih,srednje i junoamerikih piramida,

grkih i rimskih hramova, Kineski zid i sl.

Takoer, pogreno bi bilo vjerovati da je kvalitet i u to vrijeme bio vezan samo za kapitalne

objekte. Jo oko 2000 godine p.n.e., kroz Hamurabijev zakonik u starom Vavilonu (Hamurabi-

King of Babilon, 2240 p.n.e), bile su propisane stroge kazne za nemarne i nekvalitetne

izvoae radova svih vrsta struka. U staroj Kini kazne za ljekare rasle su proporcionalno

razvoju epidemije, a u srednjem vijeku npr. pekari koji su proizvodili lo hljeb bili su izlagani

javnom preziru postavljanjem u korpe, na posebne klupe ili potapanjem u rijeke. U doba

Mletake republike kazne za lo umjetniki kvalitet staklara plaale su se vlastitom glavom.

Ruski car Petar Veliki nareivao je batinjanje za lo kvalitet proizvodnje oruja a u Turskoj

carevini provoena su javna bievanja. U Engleskoj se zbog loeg kvaliteta slalo u kanjenike

kolonije itd. Stoga je sasvim pogreno kvalitet i sistematsko istraivanje kvaliteta posmatrati

samo kao tekovinu industrijske revolucije i onoga to nakon nje slijedi.

Do ''eksplozije kvaliteta'' dolazi pojavom sistemskog pristupa kvalitetu neposredno poslije II

svjetskog rata.

Od tada do danas razvijeno je niz sistema ili koncepcija sa potpuno novom filozofijom

pristupa. Ova filozofija kvalitet sagledava drugaije i usmjerena je na potpuno nov nain

integralnog poslovnog razmiljanja idjelovanja. U sutini ona znai nov poslovni stil, kulturu i

13

sklad potreba organizacije, kupaca/korisnika usluga, dobavljaa, vlasnika, zaposlenih i ire

drutvene zajednice.

Generalno se moe rei da je kvalitet tokom ovoga vijeka evoluirao kroz nekoliko faza koje

treba shvatiti uslovno zbog vremenskog preklapanja, neravnomjernog irenja usljed razliitog

tehniko-tehnolokog razvoja pojedinih zemalja i praktinog prihvatanja uspostavljenih

principa i koncepcija. Pri tome je bitno naglasiti da se evolucija nastavlja, a identifikovane

faze evolucijskog razvoja su predstavljene na slici i opisane u nastavku. [2]

Slika 4. Evolucija kvaliteta

3.1. Koncept mjerenja, kontrole i pregleda: Quality Inspection - QI

Prostorno i proizvodno, ova faza je preteno vezana za SAD i Evropu, dok se vremenski ona

moe locirati u period izmeu 1920. i 1960. godine. Njene karakteristike su iskljuiva

orijentacija na proizvod u uslovima poveane potranje, prisustvo zavrne kontrole proizvoda

uz koritenje mjernih i kontrolnih alata i pribora (neki je nazivaju etapa prebiranja ili

'prebrojavanje mrtvih'-odvajanje loih od dobrih proizvoda na kraju proizvodnog procesa).

14

Odgovornost za kvalitet dodijeljena je jedinoj funkciji u preduzeu koja ga ne stvara

(sluba/odjeljenje za kvalitet), a znaajnom karakteristikom se mogu identificirati i poeci

primjene naunih metoda kontrole i upravljanja kvalitetom u praksi. [2]

3.2. Etapa kontrole kvaliteta: Quality Control - QC

Vremenski se ova etapa moe locirati u 60-te godine, a prostorno na SAD, Evropu i djelimino

Japan. Odlikuje se: orijentacijom na proizvod i samim poetkom usmjeravanja na proces,

operativnom upravljanju procesima uz primjenu statistike kontrole procesa (SPC-Statistical

Process Control), meufaznoj i zavrnoj kontroli kvaliteta proizvoda, a s tim u vezi i

mogunou provoenja korektivnih mjera.

Kao i u prethodnoj etapi, upravljanje je iskljuivo orijentisano na finansijske tokove. [2]

3.3. Etapa obezbjeenja kvaliteta: Quality Assurance - QA

Orijentacija na proces, obezbjeenje krajnjeg kvaliteta proizvoda kroz preventivne akcije i

sagledavanje "trokova nekvaliteta" osnovne su karateristike ove etape u razvoju sistema

kvaliteta. Prostorno se ova etapa moe locirati u sve razvijene zemlje zapada i dalekog

istoka, a vremenski u 70-te i 80-te godine.

Osnovni ciljevi na kojima je ova etapa nastala odnose se na injenicu da industrija sama mora

da dokae da je sposobna ostvariti odreeni kvalitet bez nametanja dodatnog napora, a s

tim u vezi i sticanje povjerenja o uspjenosti propisanih preventivnih mjera za dobijanje

zahtjevanog kvaliteta i prije nego su one primjenjene. Ova etapa podrazumijeva da se

obezbjeenje kvaliteta ostvaruje putem izgradnje elemenata sistema kvaliteta u svim fazama

nastajanja proizvoda, te se danas smatra zaetkom standarda za obezbjeenje kvaliteta. Po

prvi puta u istoriji razvoja nauke, tehnike i tehnologije kvaliteta sama kontrola i sistem za

osiguranje kvaliteta prestaju biti stvar dobre volje uprave, te prerastaju u strogo propisani

model kontrolisan od nadlenih i ovlatenih organizacija.

Takav model namee obavezu da i odgovarajui zahtjevi koji se postavljaju pred isporuioce

ine dio ugovornih odredbi koji vremenom dobijaju oblik standarda.

Znaajno je napomenuti da je koncept QA nam etnut od strane privrede Japana koji je 80-tih

godina na trite plasirao jeftinije i kvalitetnije proizvode nego to ih je u to vrijeme mogao

ponuditi zapad. Obezbjeenjem kvaliteta moe se definisati skup metoda, postupaka i alata

kojima se utvruju uzroci neusklaenosti i isti otklanjaju u toku proizvodnje ili pruanja usluge

utiui na taj nain na krajnji rezultat,odnosno kvalitet. [2]

15

3.4. Etapa upravljanja kvalitetom: Quality Management - QM

Ovaj prilaz vremenski pokriva 90-te godine, a prostorno je prisutan u svim razvijenijim

zemljama. Kao globalni proces odlikuje se nizom karakteristika u osnovi kojih je naglaena

funkcija kvaliteta sa participacijom svih zaposlenih, a posebno menadmenta. Istovremeno ovo

je vrijeme razvoja standarda upravljanja kvalitetom i informacionih tehnologija, kao i njihove

primjene u upravljanju svim aspektima poslovanja jedne organizacije ukljuujui i kvalitet.

QM podrazumijeva upravljanje procesom s ciljem maksimiziranja zadovoljstva korisnika uz

minimalne ukupne trokove organizacije. Za ostvarenje ovoga cilja organizacija mora

uspostaviti sistem koji e isto obezbijediti. Ovaj sistem zahtjeva odgovarajue ustrojstvo tako

da se svi postupci, procesi i aktivnosti uz odgovarajuu dokumentaciju neophodnu za primjenu

upravljanja kvalitetom obavljaju redoslijedom definisanih pravila.

Generalno se pod sistemom upravljanja kvalitetom (QMS) podrazumijeva infrastruktura koja

podrava procesno upravljanje i metodologiju poboljanja ukljuujui kolektivne planove,

aktivnosti i dogaaje uspostavljene s ciljem garancije da e proizvod, proces ili usluga

zadovoljiti date potrebe. [2]

3.5. Etapa totalnog upravljanja kvalitetom: Total Quality Management -TQM

U fazi prelaska s nivoa QM (ili QMS ) na TQM moe se govoriti o prelasku s faze upravljanja

sistemom kvaliteta na sadraje kojima se definie i izgrauje kvalitet sistema. To

podrazumijeva potpuno ovladavanje problematikom kvaliteta za svakoga ko se na bilo koji

nain bavi proizvodnjom i/ili plasiranjem proizvoda i usluga.

Dok je za neke zemlje (Japan, SAD) ova faza ve sadanjost za veinu svijeta ovo je ustvari

budunost i cilj kome tee. TQM promovie primjenu principa kvaliteta za integraciju svih

funkcija i procesa organizacije s krajnjim ciljem postizanja zadovoljstva kupca/korisnika uz

kontinuirano poboljanje.

Ovaj koncept prihvata injenicu da postoje eksterni i interni kupci/korisnici i svako u lancu

aktivnosti na realizaciji krajnjeg proizvoda/usluge nosi svoj dio odgovornosti za kvalitet koji se

dobije na kraju.

Maksima 'kupac je kralj' ovdje je sveobuhvatna tako da se odnosi na sve zaposlenike bez

obzira na hijerarhijski nivo ili dio poslovnog procesa. Pri tome se podrazumijeva da vrhovno

rukovodstvo organizacije (menadment organizacije) podrava i podstie ovakav pristup.

TQM ne treba shvatiti kao neko odreeno stanje ili neku stabilnu situaciju ve kao nain rada

(usmjerenja) koji pretpostavlja i promovie razliita prilagoavanja i stalna poboljanja.

16

U cilju uvoenja TQM-a ,moraju se imati odreena pravila, kako za managera, tako i za

njegove zaposlenike :

obino je najbolje da odluke donosi osoba koja obavlja odreeni posao, a ne da

manager donosi najvei broj odluka,

manager asistira svome osoblju,

korisnik je bilo ko ko ima neposredne koristi od rada tvrtke,

promjene su nune i mora ih se objeruke prihvatiti,

namjetenike bi se trebalo nagraditi za inovacije i sluenje korisnicima,

uspjeh ovisi o uinkovitosti procesa i sustava ne samo o pojedinanom zalaganju,

managera bi se trebalo ocjenjivati na osnovi toga u kolikoj mjeri slui svojim

korisnicima,

kvalitetni ciljevi se uvijek pomiu a cilj je kontinuirano poboljavanje.

TQM treba biti usmjeren prema stratekim ciljevima poduzea. Ne smije biti monopoliziran

kod vlasnika nego integriran u sva podruja i dijelove poduzea. Prilikom uvoenja potrebno

je dugorono planirati. U cilju uinkovitosti podatke treba standardizirati. Ve u startu treba

imati zahtjeve korisnika pa prema njima utvrditi proceduru i metode.

Na osnovu predstavljenih evolucijskih faza i analize njihove uinkovitosti tokom vremena moe

se zakljuiti da je osnovni motiv neprekidnog razvoja sistema kvaliteta ustvari elja i

usmjerenost ka promjenama kako bi se postigao kvalitet i pouzdanost proizvoda, usluga,

organizacije, partnera i okoline. Naime, industrijska, tehnoloka i informatika revolucija

dovela je do razvoja savremenih tehniko-tehnoloko-informatikih sredstava koja se mogu

smatrati dobrim slugama, ali loim gospodarima.

Stoga, njihov ili lo kvalitet (nekvalitet) u bilo kojem dijelu ivota (transport, zdravstvo, kolstvo,

zagaivanje okoline, genetika i nuklearna energija, opasne tehnologije i sl.) ne znai samo

potencijalni izvor materijalnih gubitaka nego i direktno ugroavanje ljudskih ivota,esto i sa

katastrofalnim razmjerama.

Evolucija razvoja sistema upravljanja kvalitetom se nastavlja i za krajnji cilj ima pribliavanje

poslovnoj izvrsnosti (Business Excellence) koju mnogi smatraju krajnjom fazom i temeljnim

stratekim ciljem. Meutim, oigledno je da je ona ista fikcija za poslovne sisteme koji nemaju

izgraene dobre sisteme upravljanja kvalitetom. [2]

17

4. PREDMET I PRIMJENA STANDARDA SERIJE ISO 9000

Standardi serije ISO 9000 imaju za cilj da pomognu organizacijama svih vrsta i veliina da

uspostave efektivne sisteme menadmenta kvalitetom. Ovoj seriji pripadaju sljedei standardi:

ISO 9000, ISO 9001 i ISO 9004. Standardi su opteg karaktera, primjenjuju se dobrovoljno,

ne postavljaju kriterijume za proizvode kao tehniki standardi, ne nameu jednoobraznu

strukturu sistema menadmenta kvalitetom.

ISO 9000 (Osnove i rijenik) opisuje osnove sistema menadmenta kvalitetom i utvruje

potrebnu terminologiju. ISO 9001 (Zahtjevi za sistem menadmenta kvalitetom) ima za cilj da

primijeni principe menadmenta kvalitetom kroz PDCA ciklus (planiraj uradi provjeri

djeluj) i time osposobi organizaciju da isporuuje proizvode koji su u skladu sa zahtjevima

kupaca i aktuelnih zakonskih propisa. Standard ISO 9004 nije predvien za svrhe sertifikacije

sistema menadmenta.

Prethodna verzija ISO 9004:2000 (Sistemi menadmenta kvalitetom uputstva za

poboljavanje performansi) odnosi se i na efektivnost i na efikasnost sistema menadmenta

kvalitetom. Cilj ovog standarda je unapreivanje performansi organizacije i poboljavanje

zadovoljstva korisnika i ostalih zainteresovanih strana.

Nova verzija ISO 9004:2009 (Rukovoenje sa ciljem ostvarivanja odrivog uspjeha

organizacije pristup preko menadmenta kvalitetom) predstavlja znaajnu izmjenu u odnosu

na verziju iz 2000-te godine. Seriji standarda ISO 9000 moe se pridodati i standard ISO

19011 koji daje uputstva za provjeru sistema menadmenta kvalitetom i sistema menadmenta

ivotnom sredinom, a moe se koristiti i za provjeru prema zahtjevima i drugih ISO standarda.

Standard ISO 9000 identifikuje osam principa menadmenta kvalitetom: usmjeravanje na

korisnike; liderstvo; ukljuivanje osoblja; procesni pristup; sistemski pristup menadmentu; stalna

poboljavanja; odluivanje na osnovu injenica; uzajamno korisni odnosi sa isporuiocima.

Iako su svi principi znaajni i meuzavisni, istai emo znaaj primjene procesnog pristupa koji

je uveden tek u prethodnoj reviziji standarda 2000-te godine. Primjena procesnog pristupa

omoguava sjledee: sistematsko definisanje aktivnosti potrebnih za ostvarivanje eljenih

rezultata; uspostavljanje jasnih odgovornosti za svaku aktivnost; analizu i mjerenje sposobnosti

kljunih aktivnosti; identifikovanje meusobnih veza kljunih aktivnosti unutar i izmeu funkcija

organizacije; ocjenjivanje rizika, posljedica i uticaja aktivnosti na kupce, isporuioce i ostale

zainteresovane strane itd.

18

Procesi praenja, mjerenja, analize i poboljavanja sprovode se da bi se pokazala

usaglaenost sa zahtjevima za proizvod, usaglaenost sistema menadmenta kvalitetom i

njegovo stalno poboljavanje. Procesno orijentisano poslovanje zahtjeva da se u svim fazama

procesa obezbjedi usaglaenost, da se po potrebi sprovode korektivne mjere i da se uvode

stalna poboljavanja.

Osnovu primjene sistema menadmenta kvalitetom ini ispunjavanje zahteva standarda ISO

9001:2008 prema kojima se i vri sertifikacija. Zahtjevi standarda bazirani su na prethodno

navedenim principima menadmenta kvalitetom, a najvaniji zahtjevi se odnose na:

dokumentaciju sistema menadmenta kvalitetom, odgovornost rukovodstva, menadment

resursima (ljudskim, infrastrukturom, radnom sredinom), realizaciju proizvoda (planiranje i

realizaciju proizvoda, sprovoenje procesa koji se odnose na korisnike, sprovoenje procesa

projektovanja i razvoja, sprovoenje procesa nabavke, upravljanje opremom za praenje i

mjerenje), mjerenja analize i poboljavanja (sprovoenje procesa mjerenja i procesa analize

podataka dobijenih mjerenjem, sprovoenje stalnih poboljavanja, efektivnost preduzetih

korektivnih i preventivnih mjera).

Primjena zahtjeva standarda ISO 9001:2008 moe biti proirena primjenom zahtjeva

standarda ISO 9004:2009 koji daje iri okvir poslovanja od ISO 9001. [8]

19

5. KVALITETA I GRAEVINSKI PROJEKTI

Upravljanje graevinskim projektima jest primjena znanja, vjetina i tehnika na projektne

aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi projekta. Obuhvaa razliite sustave upravljanja meu

kojima je i sustav upravljanja kvalitetom.

Upravljanje i kontrola vezano za kvalitetu ukljuuje utvrivanje politike i ciljeva kvalitete u

projektu te procese planiranja, kontrole, osiguravanja i poboljanja kvalitete. Kriteriji

uspjenosti upravljanja projektom su zavretak na vrijeme, unutar prorauna, uz efikasan

utroak dodijeljenih resursa, prema zadanim tehnikim uvjetima na zadovoljstvo

naruitelja/investitora.

U graevinskom projektu kvaliteta se moe promatrati sa stajalita kvalitete same graevine

koja se oituje u njezinoj funkcionalnosti, ekonominosti, estetici i sigurnosti. Kvalitetu tako treba

promatrati i u odnosu na mogunost zadovoljavanja potreba svih sudionika u gradnji te kao

suprotnost nedostacima i teti. Svi sudionici u gradnji tee postizanju zadovoljavanja svojih

potreba, naplati potraivanja i osiguranju profita. Najei su problemi u realizaciji

graevinskih projekata prekoraenje rokova, loa kvaliteta radova i prekoraenje planiranih

trokova. Iskustva nae graevinske operative pokazala su nepostojanje sustavnoga

upravljanja projektima, a time i sustavnoga pristupa planiranju, kontroli i osiguranju kvalitete u

svim fazama realizacije projekata.

U dosadanjoj praksi pokazalo se da veina graevinskih poduzea uglavnom nema

organiziranu vlastitu slubu za osiguranje i kontrolu kvalitete, ali da prema potrebi tijekom

izvoenja radova ukljuuju specijalizirana poduzea i ustanove koji su opremljeni za ispitivanje

kvalitete. Investitor najee provodi struni nadzor, odnosno brine se o osiguranju kvalitete u

svim fazama gradnje. Posljednjih godina poveani napori koje svako poduzee mora uloiti u

ostvarivanje zarade i opstanak na konkurentnom tritu zahtijevaju znatne promjene u

upravljanju projektima. [6]

5.1. Upravljanje kvalitetom tradicionalni i savremeni pristup

Prema tradicionalnom pristupu kvaliteta je ostvarenje specifikacija, koje su definirane

normama proizvoda i tehnikom dokumentacijom, te uklanjanje odstupanja u proizvodnji

kontrolom na ulazu, meufazi i izlazu. Tradicionalnim pristupom osiguranja kvalitete otkrivaju

se pogreke na proizvodu koje su ve nastale, a rezultiraju trokovima u obliku dorade,

prerade ili karta proizvoda. Kvaliteta je zadovoljavajua ako se proizvodi ne vraaju, ako

se ne primaju pritube. Slika 5. ilustrira prijelaz prema globalnim integracijama i usmjeravanje

na kvalitetu. Suvremeni pristup kvaliteti orijentiran je na preventivu ili sprjeavanje da ne doe

do pogreke ocjenom sposobnosti vlastitih proizvodnih procesa i proizvodnih procesa

20

dobavljaa i podizvoaa. Istie se dokazivanje zakonske odgovornosti za proizvod, skrb za

okoli, pritisak potroakih organizacija te svijest o ulozi kvalitete u trgovanju i drugim

podrujima meunarodne konkurencije.

Najvanije odluke koje se odnose na uspjeh graevinskog projekta i kvalitetu graevine

donose se tijekom planiranja. Tijekom ove faze odluuje se o konstrukciji, specifikacijama

materijala koji e biti ugraeni u graevinu i tehnologiji graenja. U fazi izvoenja procesom

kontrole kvalitete osigurava se sukladnost s donesenim odlukama u fazi planiranja. [6]

- izolirane nacionalne ekonomije - globalna mrea

- kompanije unutar svake ekonomskih povezanosti

nacionalne ekonomije period promjene od - multinacionalne kompanije

meusobno trguju koliine na kvalitetu briu nacionalne granice

- orijentacija na koliinu - usmjeravanje na kvalitetu

vrijeme

Period prije II svjetskog rata 1945 1990

Slika 5. Usmjeravanje na kvalitetu

5.2. Organizacijska struktura graevinskoga poduzea i sustav kvalitete

Ispunjavanje zahtjeva norma u vezi s primjenom sustava kvalitete zahtijeva procesni pristup

organizaciji poduzea.

Slika 6. Funkcijska organizacijska struktura

Procesni pristup zahtijeva dobro razraenu organizacijsku i tehniku pripremu. Pritom je

potrebno odrediti glavne i pomone procese, mjerenje rezultata njihova provoenja i njihovu

21

uinkovitost. U naoj zemlji neka graevinska poduzea imaju funkcijsku organizacijsku strukturu

(slika 6.), kod koje se podjela rada u poduzeima, grupiranje i povezivanje poslova i

formiranje organizacijskih jedinica obavlja prema odgovarajuim poslovnim funkcijama u

poduzeu.

Podjela rada na najvioj razini izvrena je po grupama srodnih poslova, tj. po funkcijama.

Obiljeje ove organizacijske strukture jest rukovoenje na srednjoj razini na nain da je svaki

voditelj strunjak u odreenom podruju (funkciji). Odnos nadreenih i podreenih ispunjen je

kontrolom i nadzorom, ali u okviru dodijeljenih ovlatenja za izvravanje srodnih zadataka.

Tijekom vremena pojedine funkcije ili odjeli tee izgradnji birokratskih barijera izmeu sebe, a

to je i tenja cijeloga poduzea. Time postaju sve vie odvojeni od svojih kupaca/korisnika i

sve su manje odgovorni za njihove potrebe, zahtjeve i oekivanja. Zatvorenost organizacijskih

jedinica onemoguuje pregled razvoja procesa to je jedan od glavnih uvjeta za pristup

stalnom unapreivanju. [6]

Slika 7. Procesna organizacijska struktura

Ako je pravac promjena usmjeren na razvoj i primjenu sustava upravljanja kvalitetom u

poduzeu je potrebno provesti tri temeljne promjene (slika 7.):

proces mora zamijeniti funkciju kao temeljnu jedinicu za analizu

zaposlenici moraju promijeniti svoju lojalnost odjelima i orijentirati se na procesno

usmjerene skupine

odgovornost za potrebe korisnika (vanjskih i unutarnjih) i za kvalitetu mora biti vanija

od odgovornosti prema odjelima i funkcijskim pravilima.

Kako se poduzee s funkcijskom organizacijskom strukturom sastoji od veeg broja funkcija i

odjela, tako se poduzee organizirano na temeljima kvalitete sastoji od vie razliitih procesa.

22

Svaki od tih procesa ima svoje ulaze - inpute i izlaze - outpute (slika 8.). Bez obzira na veliinu

i sloenost, zaposlenici u svakom od procesa moraju biti osjetljivi na kvalitetu ulaza koje im

dostavljaju njihovi dobavljai (kvaliteta materijala koji se ugrauje, tehnologija njegove

ugradnje, koliina i pouzdanost informacija koje im stoje na raspolaganju) i na kvalitetu izlaza

koje sami isporuuju svojim korisnicima (osigurati isporuku u predvienom vremenskom roku,

potvrde sukladnosti, gotovost proizvoda koji se isporuuje, to se posebno odnosi na projektnu

dokumentaciju). [6]

Zaposlenici su odgovorni kao pojedinci i kao lanovi skupine za unapreivanje procesa jer se

njihovim naporima zapravo svaka jedinica ulaza pretvara u jedinicu izlaza na zadovoljstvo

korisnika, bilo vanjskoga, bilo unutarnjega. Pretvorbu ulaza u izlaze zaposlenici obavljaju

korektno i kvalitetno prvi put i svaki put.

Takvom transformacijom organizacije naglasak vie nije na odjelima ni na vjetinama i

strunosti.

Slika 8. Proces gradnje kao model ulazi - izlazi

Umjesto toga, u poduzeu u kojem je integriran sustav upravljanja kvalitetom, najvea vanost

poklanja se procesu transformacije ulaza u izlaze ija je osnovna karakteristika osigurati

zadovoljstvo korisnika. Pri identifikaciji i definiciji procesa u gradnji oslanjamo se na sljedee

principe:

poslovni se procesi definiraju u odnosu prema resursima (strojevi, materijal, ljudi) i

promatraju se odvojeno od organizacijske sheme

poslovni se procesi definiraju na temelju analize tijeka poslovnih informacija

poslovni se procesi definiraju u odnosu prema ukupnim ciljevima poduzea.

23

Formiranjem poslovnih procesa i matrice odgovornosti za svaki pojedini proces u projektu

stvaraju se uvjeti za daljnji rad na oblikovanju i izgradnji sustava upravljanja kvalitetom. esto

je izlaz iz jednog procesa izravni ulaz u sljedei proces. U graevinskim projektima zahtjeve

definira investitor. Projektant i izvoa radova osiguravaju usluge i sam proizvod zavren

posao. Kvaliteta njihovih usluga presudna je za ukupni projekt ne samo u smislu udovoljavanja

zahtjevima investitora nego i uspjenosti projekta u cjelini, to znai realizaciju projekta unutar

planiranih trokova i vremena. Kako bi graevinsko poduzee bilo doista uspjeno, svi njegovi

dijelovi moraju raditi skladno. Svaki dio poduzea, svaka aktivnost i svaki zaposlenik imaju

utjecaja na druge jednako kao to i drugi pokreu njihovo djelovanje. Svaki sudionik u gradnji

ima tri uloge: kao dobavlja, izvritelj procesa i korisnik. [6]

U jednom graevinskom projektu ovaj se koncept moe prikazati na sljedei nain:

Meusobna ovisnost izmeu poslova (aktivnosti) jedne radne skupine i one koja slijedi

(unutarnji korisnici) postaje potpuno oita kada svi shvate tko je korisnik i kolika je dodana

vrijednost koju oni daju cjelokupnom procesu.

Odgovarajui nadzor procesa moe dati znaajne informacije za upravljanje kvalitetom. Na

osnovi informacija iz procesa mogue je uporabom statistikih alata procjenjivati koliko su oni

sposobni kontinuirano zadovoljavati potrebe korisnika. Potpuno prihvaanje principa kvalitete

trai promjenu organizacijske kulture poduzea koja je u veini sluajeva dugotrajna. Promjena

organizacijske kulture oituje se okretanjem svih zaposlenih prema kvaliteti i razmiljanju da je

svaki zaposleni proizvoa koji ima svog kupca ije potrebe mora zadovoljiti. Odgovornost za

kvalitetu i njezino unapreivanje osobna je odgovornost svakoga pojedinca. Pritom se moe

promatrati udio operativne i strateke odgovornosti za kvalitetu po razliitim razinama

organizacijske strukture poduzea. Sustav ukljuuje svakoga i ovisi o svakome. Svaka aktivnost

treba ispravno funkcionirati i biti usmjerena prema zajednikomu cilju.

Osim odgovornosti za kvalitetu, koja mora postojati na svim razinama poduzea, potrebno je i

odgovarajue ovlaivanje za donoenje ispravnih odluka i pokretanje potrebnih akcija. Uvjet

za postizanje ovakvog okruenja jest odgovarajua izobrazba svakoga zaposlenog ije

znanje mora biti redovito obnavljano i unapreivano ime se i razina organizacijskoga znanja

stalno podie. Zaposleni, kao najvrjedniji resurs svakoga poduzea svojom izobrazbom i

odgovarajuim ovlaivanjem lake nadilaze eventualne organizacijske barijere, a njihov

kreativni potencijal dolazi do izraaja. [6]

24

5.3. Sustav kvalitete graevinskog poduzea

5.3.1. Motivi za uvoenje sustava kvalitete u graevinska poduzea

Sustav kvalitete jest sustav za utvrivanje politike i ciljeva te postizanje tih ciljeva. Glavni je cilj

graevinskoga poduzea osigurati proizvodnju i postignuti dobit. A da bi to ostvario mora

dati kvalitetan proizvod - graevinu koja e udovoljavati zahtjevima i oekivanjima

investitora/korisnika i zakonom propisanim bitnim zahtjevima za graevinu.

Za realizaciju tako postavljenoga cilja poduzee mora, uz ostalo, imati definiran i razraen

sustav upravljanja kvalitetom koji slui za usmjeravanje poduzea i upravljanje poduzeem s

obzirom na kvalitetu. Sustav upravljanja kvalitetom ine:

organizacijska struktura poduzea

dokumentacija sustava kvalitete

resursi.

Poticaji i motivi za uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzea

mogu se podijeliti na unutarnje i vanjske.

Unutarnji motivi proizlaze iz potrebe poduzea za osiguranjem kvalitete rada koji e se

obavljati tako da se minimaliziraju pogreke, dodatni rad i trokovi na ispravljanju pogreaka,

ozljede ili gubitak imovine poduzea. Osiguranjem kvalitete rada dovest e do poveanja

organizacijske efikasnosti, ekonominosti i smanjenja rizika.

Uspostavljen i funkcionalan sustav upravljanja kvalitetom moe biti presudan pri izboru

izvoaa radova od strane investitora. Tada investitor moe imati dodatnu sigurnost da e

krajnji proizvod/graevina zadovoljavati njegove zahtjeve. Takoer, banke i ostale

financijske institucije zainteresirane za ulaganje, financiranje ili kreditiranje graevinskih

poduzea imaju veu sigurnost i uvid u poslovanje poduzea s razvijenim sustavom kvalitete

zbog transparentnosti poslovanja i sustava odgovornosti, te mogu poduzea meusobno

usporeivati.

Potvrivanje sustava upravljanja kvalitetom certifikacija je postupak kojim nezavisna trea

strana (certifikacijska ustanova) daje jamstvo u pisanom obliku (certifikat, potvrdu) da su

proizvod, proces ili usluga u skladu s traenim normama. Serijom internih i eksternih prosudbi

(audita) graevinsko poduzee treba demonstrirati certifikacijskoj ustanovi da je postavljen i

primijenjen prikladni sustav kvalitete. [6]

25

5.3.2. Sustav upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzea

Za razliku od drugih gospodarskih djelatnosti graevinska se proizvodnja odvija na razliitim

privremenim lokacijama. Upravljanje kvalitetom u graevinskim projektima zahtijeva razvoj

postupaka za svaki pojedini projekt jer se graevinski projekti znatno razlikuju ne samo po

veliini, nego i po sloenosti operacija u projektu te njihovoj povezanosti. Prema tome, sustav

kvalitete graevinskoga poduzea sastoji se:

od organizacijskih odredaba koje su primjenjive za sve aktivnosti u poduzeu, a koje

predstavljaju sustav kvalitete poduzea;

od organizacijskih odredaba koje je potrebno primjenjivati u svakome pojedinom

projektu iz kojih e proizai sustav kvalitete za svaki projekt pojedinano.

Sustav upravljanja kvalitetom graevinskoga poduzea prikazan je na sljedeoj slici:

Slika 9. Struktura dokumentacije sustava kvalitete u graevinskom poduzeu

Sustav upravljanja kvalitetom jest trajna referencija, neovisan o pojedinim projektima na

kojima poduzee radi. On osigurava organizacijski okvir i proceduralne detalje aktivnosti u

poduzeu koja je jedan od sudionika u nekome graevinskom projektu. Dokumentacija

kvalitete u projektu ovisna je o projektu, razliita je od projekta do projekta, osigurava

odgovarajui plan kvalitete i/ili primjenjive postupke i radne upute za poduzee u odreenom

projektu.

Struktura sustava kvalitete poduzea, detaljni postupci i radne upute odraavaju posebnosti

poduzea i projekata na kojima radi. [6]

26

Dokumentacija koja je sastavni dio sustava upravljanja kvalitetom poduzea jest:

Prirunik kvalitete poduzea: dokument koji odreuje sustav upravljanja kvalitetom poduzea.

Postupak sustava kvalitete openit: postupak sustava kvalitete koji je zajedniki (isti) za sve

graevinske projekte (ili odjele poduzea). Opisuje funkcioniranje pojedinanih elemenata

sustava kvalitete. Za njegov sadraj i primjenu odgovoran je voditelj sustava kvalitete

poduzea.

Postupak sustava kvalitete poseban: postupak sustava kvalitete koji je poseban za odreeni

projekt (ili odjel poduzea). Opisuje funkcioniranje pojedinanih elemenata sustava kvalitete.

Za njegov sadraj i primjenu odgovoran je voditelj projekta (ili voditelj odjela poduzea).

Uputa openita: uputa zajednika svim graevinskim projektima poduzea. Sastoji se od

detaljnih radnih dokumenata, a za njezin sadraj i primjenu odgovoran je voditelj sustava

kvalitete poduzea.

Uputa posebna: uputa posebna za odreeni projekt. To znai da se primjenjuje u jednom ili

vie projekata, a ne nuno u svima. Sastoji se od detaljnih radnih dokumenata, za njezinu

primjenu odgovoran je voditelj projekta.

Obrazac: dokument zadanog oblika ispunjavanjem kojega nastaje zapis.

Razlika izmeu postupka i radnih uputa je u tome to se postupak odnosi na to i na tko u

aktivnostima, dok se radna uputa odnosi na vie ili manje detaljno opisano kako u

aktivnostima.

Postupak sustava kvalitete treba biti kratak i jasan opis aktivnosti i odluka kako bi se postigao

zadani cilj.

Dobro napisan postupak moe sluiti:

kao sredstvo za postizavanje zajednikoga dogovora na specifinim procesima

kao instrukcijski materijal za one sudionike koji su manje povezani s odreenim

procesom ili ga uope ne poznaju

kao jasna informacija za unutarnje i vanjske korisnike kojima je od interesa realizacija

aktivnosti i njihova kontrola.

Postupci mogu biti openiti ili mogu biti napisani iskljuivo za odreeni projekt. Korisni su pri

uspostavljanju kontrole kritinih aktivnosti tijekom realizacije projekta.

27

Vano je odrediti postupak prema kojem e tei planiranje kvalitete. Cilj je planiranja

kvalitete definirati i dokumentirati nain na koji e se zadovoljiti zahtjevi kvalitete u poduzeu

ili u nekom projektu. Primjereno planiranje kvalitete zahtijeva strunost u upravljanju

graevinskim projektima. [6]

5.3.3. Sustav kvalitete graevinskoga projekta

Rezultat planiranja kvalitete u graevinskom projektu jest primjerena dokumentacija kvalitete

projekta. Ona ukljuuje postupke i radne upute preuzete iz sustava kvalitete poduzea i

razvijene i prilagoene konkretnom projektu (slika 10.). Ovisno o ekonomskoj vanosti,

tehnikoj i tehnolokoj sloenosti projekta, dokumentacija sustava kvalitete moe varirati od

jednostavnih neformalnih dogovora do formalnih planova kvalitete koji ukljuuju relevantne,

projektu specifine postupke i radne upute. Nain dokumentiranja planova kvalitete ovisi i o

veliini i o organizacijskoj strukturi poduzea.

Dokumentaciju sustava kvalitete projekta ine:

postupak sustava kvalitete poseban: postupak sustava kvalitete koji je poseban za

odreeni projekt

upute posebne: primjenjuju se u jednom ili vie projekata, a ne nuno u svima, sastoje

se od detaljnih radnih dokumenata

obrasci.

Slika 10. Plan kvalitete projekta

28

Plan kvalitete je dokument koji utvruje koji se postupci i pridrueni resursi moraju primijeniti

na poseban projekt, proizvod, proces ili ugovor, ko ih treba primijeniti i kada (slika 6.). Plan

kvalitete referira na dijelove prirunika kvalitete poduzea.

Dijagram toka uvoenja sustava kvalitete prikazan je slici 11., a dijagram toka uvoenja

sustava kvalitete u graevinski projekt na slici 12. [6]

5.3.4. Primjena i nadzor sustava kvalitete

Za uspjenu primjenu sustava kvalitete potrebno je osigurati:

funkcioniranje i uinkovitost sustava kvalitete od strane uprave poduzea

dobar pristup svih zaposlenih sustavu kvalitete

izobrazbu, kako bi se osiguralo potpuno razumijevanje sustava kvalitete

provedbu korektivnih mjera u sluaju nemara i nesavjesnoga obavljanja poslova.

Odgovornost za daljnji razvoj sustava mora biti jasno definirana unutar poduzea i u

potpunosti podravana od strane uprave. Veina inenjera i tehniara raspolae odreenim

znanjem i iskustvom iz podruja kvalitete koje su stekli tijekom svoga profesionalnoga

obrazovanja. Izobrazba usmjerena na kontrolu procesa, suradnju s drugim disciplinama,

planiranje i predvianje, izvjeivanje o odstupanjima i poduzimanje korektivnih mjera mora

biti obvezatna na svim razinama poduzea koje ima ambicije za odravanje sustava kvalitete.

Pri uvoenju sustava kvalitete potrebno je dobro razmotriti ulogu voditelja sustava kvalitete.

Njegova se odgovornost odnosi na odravanje i stalno unapreivanje sustava upravljanja

kvalitetom, provedbu internih prosudbi, sudjelovanje u vanjskim prosudbama, sudjelovanje u

postupku certifikacije i recertifikacije te izvjeivanje uprave o funkcioniranju sustava kvalitete i

poduzetim popravnim radnjama.

Kako se velik dio izvora prekoraenja rokova i trokova u graevinskim projektima nalazi u

sustavu projekata, znai da ne postoji jasna zajednika strategija i skladan rad svih sudionika

u gradnji radi upravljanja dogaajima i radnjama koje uzrokuju prekoraenje vremena i

trokova. esto se ova prekoraenja karakteriziraju kao posljedice rizinih dogaaja na koje

se nije moglo utjecati, a posljedice se nastoje prenijeti na drugoga. Uvoenje sustava

upravljanja kvalitetom u poduzea koja sudjeluju u realizaciji graevinskih projekata pokazuje

da postoje znanja, mogunosti i radnje primjenom kojih se negativne posljedice u graevinskim

projektima mogu smanjiti. [6]

29

Primjena

sustava kvalitete, kontrola,

ocjenjivanje i stalno

unapreenje

Certificiranje sustava

kvalitete

Primjena sustava

Interni audit

Izrada

prirunika kvalitete

i dokumentiranje sustava

kvalitete graevinskog

poduzeda

Izobrazba zaposlenih o

kvaliteti

Definiranje politike,

ciljeva i razvoja kvalitete

graevinskog poduzea

Izbor

voditelja projekta

voditelja sustava kvalitete

Odluka uprave poduzeda o

uspostavljanju sustava

kvalitete u skladu sa

zahtjevima norma niza

1)

2)

3)

4)

5)

6)

7)

8)

Slika 11. Dijagram toka uvoenja sustava kvalitete u graevinsko poduzee

OPIS AKTIVNOSTI

- unapreenje postojede organizacije rada - povedanje kvalitete proizvoda i usluga - uspostava sustava odgovornosti - povedanje zadovoljstva korisnika i zaposlenih - bolja dokumentiranost naina rada

- osoba imenovana od strane direktora poduzeda ija je odgovornost uspostava sustava kvalitete koji de osigurati postizanje i zadovoljavanje zahtjeva kvalitete, nadzora i unapreenja sustava

- investitoru, kupcima i korisnicima usluga mora se jamiti maksimalna kvaliteta proizvoda i usluga - opisati nain upoznavanja svih zaposlenih s politikom, ciljevima i planovima kvalitete - pregled osnovnih naina voenja politike, postizanja ciljeva i ispunjenja planova kvalitete - isticanje kvalitete kao stratekog cilja poduzeda - upoznavanje zaposlenih sa zahtjevima kvalitete - naglaavanje uloge i odgovornosti zaposlenih u postizanju postavljenih ciljeva - poticanje samokontrole i samoocijenjivanja

- prirunikom se precizno utvruje organizacija, hijerarhija, funkcije i odgovornosti kod upravljanja poduzedem - povezuje u cjelinu sve postupke i procedure - omoguduje realizaciju svih zahtjeva kvalitete - osnovni nain prikupljanja podataka o sustavu kvalitete poduzeda i njegove objektivne ocjene - podaci dobiveni auditom usporeuju se s postojedom dokumentacijom (prirunik, postupci) u svrhu utvrivanja trenutnog stanja sustava kvalitete - postupak kojim ovlatene (mjerodavne) organizacije zacertifikaciju daju pismeno jamstvo da je sustav kvalitete poduzeda sukladan postavljenim zahtjevima.

30

Plan kvalitete je projektu specifian dokument koji sadri rezultate planiranja kvalitete u projektu.

Poduzede de definirati dokument - postupak prema kojem de se vriti planiranje kvalitete. Ovisno o karakteristikama i sloenosti ugovora ili projekta proces planiranja kvalitete u projektu moe biti:

- jednostavan sluaj izjava da je planiranje

kvalitete u projektu izvreno u skladu sa

odredbama sustava kvalitete tvrtke

- sloeni sluaj uspostavljanje sustava

kvalitete projekta.

Planiranje kvalitete projekta izvodi se za svaki ugovor ili projekt radi zadovoljavanja zahtjeva kvalitete. Planiranje kvalitete rezultira odgovarajudom dokumentacijom kvalitete.

Ostali, projektu specifini dokumenti, biti de primijenjeni u svrhu osiguranja kvalitete. To su: planovi kvalitete, radne upute (posebne) i specifikacije vezane uz projekt. Oni ine nezavisni sustav kvalitete projekta..

Poduzede de implementirati sustav kvalitete i dokumentirane postupke.

Poduzede de izraditi postupke u skladu sa zahtjevima normativa i iznesenom politikom kvalitete.

Poduzede de izraditi prirunik kvalitete kojim zadovoljava zahtjeve normativa. Prirunik kvalitete sadri postupke sustava kvalitete i prikazuje dokumentaciju sustava kvalitete.

1)

2)

3)

4)

5)

6)

7)

Slika 12. Dijagram toka uvoenja sustava kvalitete u graevinski projekt

Dokumentiranje i odravanje sustava upravljanja kvalitetom kao sredstva osiguravanja da graevina zadovoljava zahtjeve investitora.

Opseg i detaljnost postupaka koji ine sustav kvalitete ovisit de o sloenosti posla, tehnologiji koja de se koristiti i vjetinama, kvalifikaciji i potrebnom obuavanju zaposlenika koji de obavljati postavljene zadatke.

Aktivnosti poduzeda vezane uz kvalitetu izvravat de se u skladu sa dokumentiranim postupcima, neovisno o projektu koji se realizira.

Planiranje kvalitete u skladu sa svim drugim zahtjevima sustava kvalitete poduzeda biti de dokumentiran tako da odgovara nainu poslovanja poduzeda. Poduzede de uzeti u obzir slijedede aktivnosti kako bi zadovoljila zahtjeve za proizvod, projekt ili ugovor: - priprema planova kvalitete - osiguravanje usporedivosti procesa proizvodnje, usluga, ispitivanja i postupaka ispitivanja i primijenjene dokumentacije - auriranje, kontrola kvalitete, razvoj tehnika ispitivanja - identifikacija i priprema zapisa o kvaliteti

Za izradu plana kvalitete potrebno je utvrditi dokumentirani postupak. Postupak izrade plana kvalitete moe dati reference na radne upute kojima se definira naina na koji de se izvravati odreene aktivnosti.

31

6. PRIMJER IZ PRAKSE UPRAVLJANJE KVALITETOM PRI SANACIJI AB OBJEKATA

Oekivani vijek trajanja armiranobetonskih konstrukcija je najmanje 50 godina. U veini

sluajeva u praksi je vijek takvih objekata, zbog razliitih greaka i propusta, krai od

oekivanog. Greke (propusti) nastaju, kako u procesu projektovanja, tako i u fazi gradnje i

eksploatacije objekata. I odgovarajue projektovani i graeni armiranobetonski objekti

moraju biti u fazi eksploatacije podvrgnuti periodikim pregledima i odravanju. Tako betonu

kao i elinoj armaturi prijeti propadanje, to uz nedostatak potrebnih radova na odravanju

prouzrokuje teko popravljiva oteenja.

U preduzeu Salonit Anhovo su se s takvim primjerom oteenosti objekta suoili na

armiranobetonskim silosima (sl. 13) za skladitenje cementa. Zbog greaka (propusta) u fazi

gradnje silosa i neodravanja objekta u toku 21godinje eksploatacije, su na spoljnim

povrinama silosa nastala takva oteenja da je bila ugroena njihova funkcija silosi nisu

bili vie vodonepropusni. [5]

Slika 13. Silosi za skladitenje cementa (prije sanacije)

Najutjecajnija oteenja su bila:

odstupanje betona na otvorima za alovanje (sl. 14a),

oteenje betona zbog korozije metalne armature (sl. 14b),

rast liajeva, odnosno mahovine (sl. 14c). [5]

32

Slika 14. Karakteristina oteenja betona

6.1. Odluka o sanaciji

Obzirom na vrstu i rairenost oteenja kao i uticaj oteenja na funkcionalnost silosa, u

preduzeu Salonit Anhovo d.d. su se odluili za integralnu sanaciju objekta. [5]

6.1.1. Definisanje eljenog stanja - glavnih ciljeva sanacije

Ciljevi, koji su bili prioritetno postavljeni su sljedei:

obezbjediti vodotjesnost objekta;

zatititi betonske povrine pred prevelikom upojnou vode i time smanjiti mogunost

ponovnog nastanka oteenja;

obezbjediti odreenu estetiku objekta, obzirom na to da objekat stoji na osjetljivoj

lokaciji uz smaragdnu rijeku Sou. [5]

6.1.2 Odreivanje potrebnih postupaka za postizanje ciljeva

Za postizanje postavljenih ciljeva odnosno eljenog kvaliteta bio je potreban sistemski pristup

po sljedeim koracima:

Planiranje postupaka radova - izrada projekta sanacije.

Verifikacija nacrta sanacije - revizija projekta.

Izbor odgovarajueg izvoaa radova.

Obezbjeenje kvaliteta izvoenja sanacionih radova.

Provjera (super nadzor) postignutog kvaliteta. [5]

33

6.2. Prikaz projekta sanacije

6.2.1. Planiranje postupaka radova - izrada projekta sanacije

Izrada projekta je bila povjerena preduzeu za consulting, projektovanje i nadzor, koje ima

bogata iskustva sa sanacijama takve vrste, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Projekat je bio

izraen u skladu sa postojeim zakonima, tehnikim propisima, pravilnicima, opte priznatim

normativima i standardima, koji vae za to podruje. Projekat je obuhvatao:

tehnoloki projekat za izvoenje sanacije,

izmjeru povrina, koje je potrebno sanirati,

popis radova i predvieni obim pojedinih radova.

Sa stanovita upravljanja kvalitetom najvei uticaj je imao tehnoloki projekat, koji je na osnovu

utvrenog stanja betonskih povrina odreivao:

potrebne tehnoloke postupke odnosno faze radova,

kvalitet uptrijebljenih materijala. [5]

6.2.2. Verifikacija nacrta sanacije - revizija projekta

Obzirom na znaajnost projekta vrena je dodatna provjera adekvatnosti prije svega

tehnolokog projekta sanacije. Poto investitor nije imao odreena znanja i iskustva s takvim

sanacijama je taj zadatak povjerio nezavisnoj i struno osposobljenoj instituciji Graevinskom

institutu ZRMK, Ljubljana. [5]

6.2.3 Izbor odgovarajueg izvoaa radova

Na osnovu verifikovanog projekta za izvoenje sanacije je bio izvren izbor ponuda

prijavljenih izvoaa radova, koji su specijalizovani za takve radove. Pri izboru

najadekvatnijeg ponuaa je bio, pored cijene i roka zavretka sanacije, poseban akcent dat

na ocjenu sposobnosti izvoaa da obezbijedi i garantuje kvalitetno izvoenje radova.

Provjeravao se:

ugled na tritu (reference),

pristup ka upravljanju kvalitetom (sistem obezbjeenja kvaliteta),

povjerenje izvoaa u kvalitet vlastitih usluga (ponuene garancije). [5]

6.2.4. Upravljanje kvalitetom izvedbe sanacionih radova

Sve uesnike kao i njihove uloge u procesu upravljanja kvalitetom izvodjenja radova prikazuje

model na slici 15.

34

IZV

O

A

RA

DO

VA

(CO

NSTRU

CTA

d.o

.o.)

Izvoenje tekue interne

kontrole

INV

ESTIT

OR S

ALO

NIT

AN

HO

VO

d.d

.

Saradnja u fazi pripreme i

verifikacije konanog programa

obezbjeenja kvaliteta

Nadzor pri izvoenju programa

obezbjeenja kvaliteta

Organizacija i voenje

operativnih sastanaka

(usklaivanje stavova svih

partnera)

EXTE

RN

A N

EZA

VIS

NA

STR

U

NA

INV

ESTIC

IJA

(G

I ZRM

K L

JUBLJ

AN

A) Saradnja u fazi pripreme i

verifikacije konanog programa

obezbjeenja kvaliteta

Supernadzor kvaliteta

ugraenih materijala i kvaliteta

izvoenja pojedinih faza

sanacije

Verifikacija adekvatnosti

pojedinih faza sanacije

Slika 15. Model upravljanja kvalitetom pri sanaciji armiranobetonskih silosa

OBEZ

BJE

EN

JE K

VA

LITETA

IZ

VED

BE

Priprema programa

obezbeenja kvaliteta

Izvoenje radova po programu

35

6.2.4.1. Obezbjeenje kvaliteta od strane izvoaa radova

Izvoa obezbjeuje kvalitet izvedbe radova tako to radove izvodi po "Programu obezbjeenja

kvaliteta", kojeg je sam izradio pred poetak sanacije. Osnova za izradu Programa obezbjeenja

kvaliteta je tehnoloki projekat sanacije, koji odreuje zahtjeve za upotrijebljene materijale i

tehnoloke postupke za izvedbu sanacije. U Programu obezbjeenja kvaliteta je izvoa definisao:

uputstva za izvedbu pojedinih postupaka odnosno faza radova,

plan (nacrt) izvoenja tekue unutarnje kontrole. [5]

6.2.4.1.1. Uputstva za izvedbu pojedinih postupaka

Izvoa radova je, u saradnji sa predstavnikom investitora i spoljne nezavisne kontrole, izradio

uputstva za izvoenje pojedinih, pri sanaciji upotrijebljenih tehnolokih postupaka, tj. "Uputstava za

postupke":

Uputstvo br. 1: Priprema podloge.

Uputstvo br. 2: Protikorozijska zatita metalnih dijelova.

Uputstvo br. 3: Reprofilacija oteenja na betonskim povrinama.

Uputstvo br. 4: Zatita betona sa hidroizolacionim premazima.

Uputstvo br. 5: Povrinska zatita betonskog omotaa (plata) silosa.

Uputstvo br. 6: Povrinska zatita betonskog krova silosa.

Uputstva za pojedine postupke radova opredeljuju:

- namjenu i obim radova,

- referentnu dokumentaciju,

- preduslove,

- zahtjeve sigurnosti i ogranienja,

- tehnoloka uputstva za izvedbu postupka,

- kriterijume adekvatnosti izvedbe postupka,

- izvedba nadzora. [5]

6.2.4.1.2. Plan (nacrt) izvedbe tekue unutarnje kontrole

U planu (nacrtu) izvoenja tekue unutarnje kontrole izvoa zapie kako e kontrolisati

kvalitet sanacionih radova po pojedinim fazama.

Zbog znaajnosti elementa tekue unutarnje kontrole izvoaa u ukupnom sistemu

obezbjeenja kvaliteta sanacije, su predstavnici svih triju, pri sanaciji saraujuih, strana

posvetili veliku pozornost pripremi plana (nacrta) interne kontrole.

36

Odreeni su bili:

postupci interne kontrole za obezbjeenje kvaliteta ugraenih materijala:

1. Identifikacija dobavljenog materijala.

2. Kontrola dobavljenoga materijala.

3. Kontrola uslova uskladitenja dobavljenog materijala.

4. Provjera dokaza o adekvatnosti materijala.

5. Ispitivanje vrstoe sanacionih maltera.

postupci interne kontrole za obezbjeenje kvaliteta izvedbe radova:

1. Utvrivanje karbonatizacije betona.

2. Utvrivanje adekvatnosti pripreme betonskih povrina.

3. Utvrivanje adekvatnosti ienja metalnih povrina.

4. Provjera klimatskih uslova u toku izvedbe sanacije.

5. Provjera adekvatnosti izvedbe antikorozione zatite.

6. Provjera athezione vrstoe reparacionih maltera.

7. Provjera athezione vrstoe hidroizolacionog premaza do podloge.

8. Provjera athezione vrstoe konanog premaza boje do podloge..

Za svaki kontrolni postupak je izraen kontrolni list pomou kojeg je praeno izvoenje

postupaka. Na kontrolnom listu su za svaki kontrolni postupak opredijeljeni:

nain izvedbe,

opis izvedbe,

lokacija izvoenja,

uestalost (frekvencija) izvoenja,

kriterijum kvaliteta.

6.2.4.2. Obezbjeenje kvaliteta od strane investitora

Investitor je znaajno doprinio obezbjeenju kvaliteta izvedenih radova kroz:

planiranje i izvoenje vlastitih aktivnosti u smislu nadzora,

angaovanje i ukljuivanje nezavisne strune institucije u proces sanacije.

Aktivnosti odnosno zaduenja investitora su bila prije svega:

- saradnja u fazi pripreme i verifikacije "Programa obezbjeenja kvaliteta sanacionih

radova";

- nadzor usklaenosti izvedbe radova izvoaa sa "Programom obezbjeenja kvaliteta

sanacionih radova";

37

- organizacija i voenje operativnih sastanaka, kao i sastanaka za potrebna

usklaivanja izmeu izvoaa (interna kontrola), investitora (nadzor) i nezavisne

strune institucije (eksterna kontrola - super nadzor).

Za to je mogue bolju informisanost i usklaeno djelovanje svih partnera u procesu sanacije su

bili organizovani redovni nedjeljni operativni sastanci. Na tim sastancima se:

- usklaivalo stavove i popravljalo, odnosno dopunjavalo "Program obezbjeenja

kvaliteta";

- aurno informisalo o toku sanacionih radova;

- detaljno terminski planiralo aktivnosti;

- provjeravalo izvoenje usvojenih dogovora;

- aurno informisalo o rezultatima i zakljucima interne kontrole, nadzora i eksterne

kontrole - super nadzora;

- verifikovalo adekvatnost ili neusklaenost izvedbe pojedinih postupaka (faza radova);

- donosilo zakljuke o konkretnim mjerama u sluaju da rezultati kontrole nisu postigli

propisane vrijednosti. [5]

Nezavisna struna institucija (ZRMK Ljubljana) je znaajno doprinijela ka obezbjeenju

kvaliteta izvedbe sanacionih radova kroz slijedee aktivnosti:

saradnju u fazi pripreme i verifikacije "Programa obezbjeenja kvaliteta" izvoaa

radova.

U pripremi novog Programa obezbjeenja kvaliteta je ta institucija saraivala kroz:

- davanje savjeta o sadrini i obliku dokumenta,

- predlaganje uvoenja odreenih dodatnih kontrolnih postupaka,

- predlaganje, odnosno odreivanje kriterijuma kvaliteta kod pojedinih kontrolnih

postupaka,

super nadzor kvaliteta ugraenih materijala i kvaliteta izvedbe pojedinih faza

sanacije.

Nezavisna struna institucija je obezbjeivala kvalitet ugraenih materijala kroz:

- nadzor postupaka obezbjeenja kvaliteta ugraenih materijala od strane interne

kontrole izvoaa,

- vlastita ispitivanja pojedinih pri sanaciji ugraenih materijala (npr. ispitivanje vrstoe

na savijanje i pritisak sanacionih maltera).

U okviru super nadzora kvaliteta izvedbe pojedinih faza sanacije je nezavisna struna

institucija:

- tekue pratila rezultate interne kontrole izvoaa i zapaanja nadzora investitora;

- izvodila vlastite kontrolne preglede i ispitivanja;

38

- provjeravala athezijsku vrstou konanog zatitnog premaza (pull off test).

O rezultatima ispitivanja i testiranja je nezavisna struna institucija tekue informisala

investitora, kao i izvoaa na operativnim sastancima u prostorima investitora. Po zavretku

pojedinih faza sanacije je ta institucija izdala pisani dokument o izvrenim kontrolnim

pregledima i ispitivanjima. [5]

6.3. Zakljuak

Izuzetno vano je da se ovakvoj sanaciji pristupi sistematski, korak po korak. U fazi pripreme

na sanaciju je korisno uloiti vie vremena i energije, jer jedino na osnovu toga moe se

oekivati planiran tok izvedbe radova i postizanja eljenog kvaliteta.

Rezultat dobro pripremljenih i voenih radova je uspjeno zavrena sanacija cca. 15000 m2

betonskih povrina silosa (sl. 16).

Slika 16. Konani izgled saniranih silosa za beton

39

7. ZAKLJUAK

Vrhunska kvaliteta je uvijek obaveza svih zainteresiranih partnera u procesu proizvodnje i

davanju usluga. To je stalan proces koji nema ni poetka ni kraja. Bilo kakvo zaostajanje uvijek

znai stagnaciju i otar pad konkurentnosti.

Nemogue je zamisliti bilo kojeg proizvoaa automobila, bijele tehnike, satova, video

opreme ili kompjutera koji na dananjem tritu moe opstati ako stalno ne prati zadnje stanje

tehnike, struke, tehnologije i znanosti, i prema tome izbacuje uvijek nove i kvalitetnije modele. I

pri tome trite prihvaa i promovira samo ono to se moe pohvaliti vrhunskom kvalitetom.

I u drugim podrujima ivota i rada je apsolutno isto, moda ne tako brzo, oigledno i

drastino, ali u konanici, rezultati su uvijek isti.

Zakljuak se pojavljuje i istie kao neto samo po sebi razumljivo: vrhunska kvaliteta je

obaveza- sve manje od toga je stagnacija i loa perspektiva. Ovo nije samo postavka ili

model, ve jedini put za preivljavanje i razvoj.

Vano je takoer napomenuti da kad bismo pokuali utvrditi ta je za svakoga od nas

kvaliteta, vjerojatno bismo doli do razliitih definicija te bismo se na kraju ipak sloili da je

ona subjektivna kategorija ovisna o shvaanju, doivljavanju i tumaenju pojedinca.

No, projekti i njihovi rezultati nisu uvijek osobni ni subjektivni. Dapae, veina ih se tie veeg

broja ljudi, bilo da se radi o upravljanju i realizaciji, bilo o koritenju rezultata projekta. U

formalnom su obrazovanju definicije kvalitete obrazovnih sadraja ili procesa vrlo jasno i

objektivno definirane, rastumaene, osigurane i kontrolirane kako bi se svi ukljueni u

obrazovanje mogli odrediti u odnosu na te definicije. Zato je za kvalitetu potrebno utvrditi

standardiziranu mjeru koja e se moi ostvariti, provjeriti, izmjeriti i dokazati.

Utvrivanje zahtjeva, jasno definiranje te uinkovito upravljanje kvalitetom, usko je vezano uz

opseg posla na projektu. Proirenje opsega utjee na promjenu u trokovima ili vremenu.

Odreena doza perfekcionizma koja se moe nai u nekim timovima, utjee na proirenje

posla na projektu jer se naknadno otkrivaju nove i neplanirane mogunosti poboljanja

kvalitete. Zato je, prilikom upravljanja projektom, potrebno upravljati i kvalitetom, a to se

odvija pomou tri glavne skupine postupaka: planiranja, osiguranja i kontrole kvalitete.

40

8. LITERATURA

1. Dr.Radoslav Rakovi (2007), Kvalitet u upravljanju projektima ,Beograd:Graevinska

knjiga 2007

2. dr. sci.Darko Petkovi, mr. sci. Ibrahim Plani, "Kvalitet u visokom obrazovanju: Izazovi

i nedoumice". Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici

3. Jasmina Omerbegovi-Bijelovi, Maja Krsmanovi, "Planiranje razvoja kvaliteta

upravljanja u preduzeima", Fakultet organizacionih nauka u Beogradu,

4. Mr. sc. Marija Boban, Jasmina Sladoljev, dipl. oec., "Upravljanje kvalitetom- izazov

managementa poduzea na putu do poslovne izvrsnosti u okruenju digitalne

ekonomije",

5. Zdenko Ipavec, Mirko Sokov, Bojan Grum, "Upravljanje kvalitetom pri sanaciji

armiranobetonskih objekata", 1999.,

6. Zlata Dolaek- Alduk, Dunja Mikuli, Mladen Radujkovi, "Upravljanje kvalitetom u

projektno usmjerenom graevinskom poslovanju", 2007.,

7. Project Management Institute. (2004). Project Management Body of Knowledge, Third

Edition. Project Management Institute, Inc.; PMBOK Guide ( PMI 99-001-2004)

8. ISO Standard ISO 9001:2000

http://www.iso.org/iso/search.htm?qt=ISO+9001%3A2000&published=on&active_ta

b=standards ,preuzeto 10.11.2013.g

9. http://studenti.rs/skripte/upravljanja-kvalitetom/, preuzeto: 11.11.2013.,

10. http://issuu.com/svijet-kvalitete.com/docs/upravljanje_kvalitetom,

11. http://www.quality.unze.ba/zbornici/index.php

12. http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/kvaliteta