SVEUILITE U MOSTARUFAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIKIHI ODGOJNIH ZNANOSTI

Studij Informatike

Darko SmiljaniMarko Doi

KOMPETENCIJE PEDAGOGA KAO VODITELJA

SEMINARSKI RAD11

SADRAJ

1.UVOD3

2.KOMPETENCIJA PEDAGOGA4

3.ULOGA PEDAGOGA U KOLI6

4. DJELOVANJE PEDAGOGA U SUVREMENOJ KOLI7

5. ULOGA PEDAGOGA U INTEGRIRANOM ODGOJU8

6. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA9

7. ZAKLJUAK10

8. LITERATURA11

1.UVOD

Osnovni cilj uvoenja i rada slube strunih suradnika je primjena suvremenih teorijskih, ali i praktinih znanja iz pedagoke i psiholoke znanosti u procesu ostvarivanja ciljeva i zadataka osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja, kao i stalno unapreivanje obrazovno-odgojnog rada. Tijekom svih ovih godina rada kolskih pedagoga kao sredinja i najvanija aktivnost bio je rad na unapreivanju odgojno-obrazovnog rada. Cjelokupna obrazovna i odgojna djelatnost u funkciji je uenikova razvitka i ljudskog izgraivanja. Pedagoki odnos izmeu uitelja i uenika zbiva se u neposrednom dodiru. Na putu ljudskog izgraivanja, uljuivanja i oovjeenja uitelji - odgajatelji svojim poticajima, savjetima, usmjeravanjima, osobnim svjedoenjem i bodrenjem pomau uenicima - odgajanicima u procesu stjecanja znanja, razvijanja njihovih sposobnosti i izgraivanju ljudskih osobina; pomau im u spoznavanju, prihvaanju i slijeenju ljudskih dunosti, nastojanja i vrijednosti. Ali znanja, sposobnosti i ljudske odlike, spoznaje, uvjerenja, vrijednosne doivljaje i navike nitko nikome ne moe dati. Svatko ih mora sam usvojiti, doivjeti, razviti, izgraditi, prihvatiti. To trai prisan odnos izmeu pedagokih subjekata, meusobno priznavanje, potovanje, brojne kontakte i dugotrajan sustavan rad svih pedagokih subjekata s uenicima, njihovih neposrednih odgajatelja, ali i kolskog pedagoga koji bolje poznaje bit odgojnog ina, zakonitosti odgojnog procesa i strukturu mladenake psihe."

2.KOMPETENCIJA PEDAGOGA

Pedagozi su strunjaci koji se bave odgojem. Pedagozi mogu raditi u kolama, vrtiima, domovima za nezbrinutu djecu, uenikim domovima. Najvei broj pedagoga radi u kolama, u kojima su oni osnovni struni suradnici. Rad pedagoga u koli moemo podijeliti na vie podruja: planiranje i programiranje, rad s uenicima, rad s uiteljima te rad s roditeljima. Planiranje i programiranje ukljuuje planiranje vlastita strunog usavravanja i strunog usavravanja uitelja, sudjelovanje u izradbi godinjeg plana i programa kole te planiranje rada i sudjelovanje u radu uiteljskog vijea. U ovim djelatnostima pedagog surauje s ravnateljem kole i ostalim strunim suradnicima (psiholog, defektolog). Pedagog, u suradnji s lokalnim zavodom za zapoljavanje, izrauje plan i program za profesionalno informiranje. Plan rada s djecom s tekoama u razvoju i plan rada s darovitom djecom pedagog izrauje u suradnji sa psihologom i defektologom, ako ih u koli ima.Pedagog izrauje plan zdravstvene, socijalne i ekoloke zatite uenika u suradnji sa kolskom ambulantom. Zadatak je pedagoga i izradba plana kulturne i javne djelatnosti kole te sreivanje pedagoke dokumentacije.Pedagog organizira i provodi ispitivanje zrelosti za upis u prvi razred, organizira uenike radionice i dodatnu nastavu, organizira edukativna i odgojna predavanja za uenike, a neka sam i odri. Pedagozi provode dio profesionalnog informiranja u suradnji sa Zavodom za zapoljavanje (ankete Zavoda za zapoljavanje), daje informacije o programima srednjih kola (pedagozi osnovnih kola), odnosno programima fakulteta (pedagozi u srednjim kolama). U strunom timu sa psihologom i defektologom provode programe za djecu s tekoama u razvoju, a u suradnji sa psihologom provode programe za darovitu djecu.Pedagozi u radu s uiteljima provjeravaju realizaciju rada uitelja (nazonost na nastavi, realizaciju planova i programa i sl.). Pedagozi analiziraju rezultate kole na podrujima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl. Organiziraju istraivaki rad u kolama i struno usavravanje uitelja, kao i odgojna i edukativna predavanja za roditelje.Pedagozi u domovima za djecu zadueni su za odgojni rad s djecom i roditeljima te pomau u uenju djeci s tekoama. Posebno podruje je andragogija, znanost o odgoju odraslih. Strunjaci koji se specijaliziraju za rad u andragogiji rade u zatvorima, domovima umirovljenika i ustanovama za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju odraslih.

VRSTE KOMPETENCIJA PEDAGOGA:

Osobne kompetencije: Iskren i dosljedan u radu, marljiv u izvravanju svojih zadataka, osoba koja ima povjerenje u svoje suradnike, komunikativa i pristupaan te sklon razumjeti i doputati razliita gledita i rjeenja u radu.

Razvojne kompetencije: Ima jasnu viziju razvoja kole sudjelovanja u racionalom organiziranju odgojno obrazovnog procesa, pribavljanje i prenoenje strunih informacija,te uvoenje inovacija u odgojno obrazovni rad.

Strune kompetencije: Razumjeti naela organizacije odgojno obrazovnog procesta i znati smisao kvalitetnog planiranja i programiranja rada kole. Poznavati nastavni plan i program kao didaktika naela njegova organiziranja te znati propise iz podruja odgoja i obrazovanja.

Meuljudske kompetencije: Razumijet zakonitosti meuljudskih odnosa, da zna demokratski voditi kolsko osoblje, znati sudjelovati u rjeavanju konflikata, te da umije motivirati suradnike i uenike u izvravanju kvalitetivnih pedagokih zadataka.

Akcijske kompetencije: Stvara uvjete i otklanja zapreke u radu pedagokog osoblja, te slua i savjetuje u radu te istie uspjehe i rezultate pojedinaca kako bi to bolje rijeio probleme u koli.

3.ULOGA PEDAGOGA U KOLI

Uloga pedagoga u integriranom odgoju i obrazovanju, osim utvrivanja psihofizikog stanja uenika i njegove spremnosti za kolu, provoenja opservacijskih programa, participiranja u izradi prilagoenih i individualiziranih programa, najizraenija je, najznaajnija i najzahtjevnija u kontinuiranoj suradnji s uiteljiima i roditeljima te u razvoju pozitivnog kolskog ozraja, kako bi se ostali uenici senzibilizirali za specifine potrebe uenika s tekoama. Zadaa pedagoga znaajna je i u aktivnostima koje se odnose na organiziranje izvannastavnih aktivnosti, radionica, susreta i druenja, gdje se potiu sposobnosti djece s tekoama koje su bile zanemarene tijekom nastavnog sata (talenti u likovnom, glazbenom, literarnom izriaju i sl.). Posebno su vane za djecu koja zbog ignoriranja, neuvaavanja ili neprepoznavanja tekoa mogu biti trajno neuspjena u koli. Odnos s drugim uenicima, njihove meusobne interakcije, i ukljuivanje u sve aktivnosti smatraju se jednim od glavnih imbenika uspjene socijalizacije i integracije uenika s tekoama. Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama nije mogue zamisliti i ostvariti bez svekolikog sudjelovanja strunjaka razliitih profila, a angaman pedagoga praksu integriranog odgoja i obrazovanja ini potpunijom i kvalitetnijom.

4. DJELOVANJE PEDAGOGA U SUVREMENOJ KOLI

U suvremenoj koli posebno je vano istaknuti nekoliko temeljnih komponenti koje obogauju suvremene kurikule, a to su: otvorenost i fleksibilnost za implementaciju novih modela uenja, kreiranje kulture kole, razvoj kompetencija, te prepoznavanje, uvaavanje i prihvaanje razliitosti. kola je iznimno sloeni sustav u kojem se ostvaruje interakcija velikog broja subjekata. Cjelokupno voenje mora biti u funkciji motiviranja uenika, uitelja i strunih suradnika, spremnosti na otvorenu komunikaciju i suradnju, te razvijanje njihove privrenosti koli. Stoga je i elementarna zadaa, ali i imperativ uspjenog djelovanja pedagoga u kontekstu suvremene kole, njegova sposobnost da zajedno s uiteljima kolu uini sredinom u kojoj su uenici sretni, gdje doivljavaju pozitivna iskustva, ali i mjesto u kojoj ue na njima prihvatljiv, istraivaki i suradniki nain, uvaavajui pri tom sve uenike razliitosti i posebne potrebe.Suvremeni pedagog djeluje u skladu s profesionalnim identitetom strunjaka odgojno-obrazovne prakse, koji radi na sebi, stjee potrebna znanja i vjetine, a novosteena znanja integrira s postojeima i primjenjuje ih u neposrednom odgojno-obrazovnom radu (Glasser, 1994), ime djeluje na razvoj kompetencija svojih suradnika, uitelja i uenika. Ovako profiliran pedagog suraivat e s uiteljima i uenicima modelirajui kulturu kole. Njihovo djelovanje na oblikovanje kulture kole ukljuuje sposobnosti tolerancije i socijalne osjetljivosti, zajednitva, suradnje, meusobnog razumijevanja i uvaavanja kroz razvijenu unutarnju kontrolu (samodisciplina, samopotovanje, vladanje sobom, samokontrola, miljenje i djelovanje prema vlastitim vrijednosnim mjerilima), nadalje, sposobnosti komuniciranja i uspjenog funkcioniranja u meuljudskim odnosima, uvaavanje razliitosti te osposobljenost za djelovanje u kontekstu multikulturalne zajednice

5. ULOGA PEDAGOGA U INTEGRIRANOM ODGOJU

Mnogi su miljenja kako su sudionici integriranog odgoja uenik i uitelj. Ovakvo miljenje sugerira samo na vanost nastave i usvajanja gradiva te izoliranu komunikaciju samog uenika i uitelja. Oni ne mogu ivjeti ivot kole samostalno i izolirano od ostalih, niti smijemo zaboraviti kako je cilj svake integracije prvenstveno socijalna integracija. Stoga je vano naglasiti(su)djelovanje drugih uenika u socijalnom kontekstu, roditelja uenika s tekoama, ali i roditelja drugih uenika, svih ostalih uitelja u koli, ire zajednice, a posebice participaciju pedagoga, koja je prepoznatljiva u svim segmentima ivota u koli. Iako su aktivnosti u djelokrugu poslova pedagoga kada je rije o djeci s tekoama mnogobrojne i ukljuuju koordiniranje timskog rada, iniciranje individualnog rada s uenicima i njihovim roditeljima, ograniziranje pedagokih radionica u razrednim odjelima te na roditeljskim sastancima, participaciju u kreiranju kulture kole, organizaciju seminara i predavanja u kontekstu cjeloivotnog uenja, izradu individualiziranih programa, evaluaciju postignutog, svakodnevne kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima itd., ovdje emo posebno izdvojiti i elaborirati pedagoki postupak opservacije, ije je provoenje nezamislivo bez pedagoga, zatim organiziranje izvannastavnih aktivnosti, radionica, susreta i druenja, jer izoliranjem uenika s tekoama iz ovih aktivnosti ne moemo niti govoriti o socijalnoj integraciji, te suradnju s roditeljima kao temelj uspjenosti svakog uenika, posebice uenika s tekoama.

6. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

Kad je rije o profesionalnoj orijentaciji, polazi se od. injenice da se p||| ljudi razlikuju po svojim psihofizikim osobinama, da poslovi i aktivnosti postavljaju pojedincu koji ih obavlja razliite zahtjeve te da nema ovjeka koji ne posjeduje bar minimalne sposobnosti za rad (osim ekstremnih sluajeva). Ne moe se idealistiki zahtijevati da rezultat profesionalne orijentacije bude zaista i jedino potpuno usklaivanje i podudarnost izmeu sposobnosti i prirode posla. Ako" ne bismo tako gledali problem, profesionalnoj orijentaciji mogla bi se ve na prvom koraku pripisati nemo.Iako je krajnji cilj profesionalne orijentacije da se pronae najbolje rjeenje za pojedinca i zajednicu, jasno je da se taj cilj ne moe potpuno ostvariti u svakom pojedinom sluaju. Negdje e uspjeh biti znaajniji, drugdje manje znaajan. U mnogim zemljama mjerena je praktina vrijednost profesionalne orijentacije. Ta mjerenja polazila su od odnosa (u postocima) izmeu savjetovanih osoba koje su prihvatile savjet i njihova uspjeha te uspjeha savjetovanih osoba koje nisu prihvatile savjet. Ustanovljene su vrlo znaajne razlike koje govore u prilog profesionalnom orijentiranju. Danas nas vie u to nije potrebno uvjeravati. Gledamo li to i s aspekta osnovne kole, onda rad na profesionalnoj orijentaciji postaje jo znaajni- 1 ji. Zahtjev da se aktivnost PPI* provodi od prvog dana kolovanja opravdan je i time da kroz osnovnu. kolu prolaze svi oni koji se pripremaju za budui poziv. Tu e se nainiti prvi odluni, koraci. Zato se u osnovnoj koli organizira poetak i relativan kraj sistematskog i ireg profesionalnog informiranja jer se upravo poslije osnovne kole otvaraju novi putovi u ivot.

7. ZAKLJUAK

U suvremenom odgojno-obrazovnom procesu koji uslijed globalnih, drutvenih i tehnolokih promjena tei stvaranju drutava znanja, osposobljavanje buduih pedagoga za ulogu kritiko-refleksivnog praktiara nije samo korisno ve i nuno jer odgojno-obrazovni sustav prolazi kroz stalne i ubrzane promjene te se dotad uobiajene zakonitosti velikom brzinom mijenjaju. Zato je glavna zadaa svakog pedagoga biti aktualan te kritiki promiljati i procjenjivati svoj rad u svrhu njegovog stalnog poboljavanja i prilagoavanja potrebama djece. Upravo na taj nain omoguuje se stvarenje suvremenih odgojno-obrazovnih zahtjeva te se dijete stavlja u samo sredite odgojno-obrazovnog procesa to i jest cilj suvremenog odgojno-obrazovnog procesa.

8. LITERATURA

http://hrcak.srce.hr/99894

http://www.medicinskasu.edu.rs/index.php/zbornica/rokovnik/21-zbornica/pedagog/49-uloga-pedagoga-u-skoli

http://www.zivotna-skola.hr/kompetencije.html

http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node0801.htm

http://pedagogijabagi.blogspot.com/2013/01/osnove-za-odreivanje-uloge-pedagoga-u.html

3