scenski_prostori

scenski i koncertni prostori u hrvatskoj

biblioteka

kulturni razvitakvelika edicija

knjiga 7

scenski i koncertni prostori u hrvatskoj urednik Boris Jurini nakladnik Ministarstvo kulture Republike Hrvatske lektura Nada Kresojevi-Glas prijevod saetka Vesna Rackovi dizajn i prijelom Igor Staniljevi zagreb, 2003.

krunoslav leko, roman ukovi-stipanovi, maja urinovi, erika krpan, davor gvozdi

scenski i koncertni prostori u hrvatskojprirunik o dvoranama i ostalim prostorijama za predstavljanje gostujue i vlastite kazaline produkcije i za koncerte ozbiljne glazbe u hrvatskim naseljima

radna grupa projekta Krunoslav Leko, voditelj projekta Davor Gvozdi, asistent voditelja projekta Roman ukovi-Stipanovi, kazalini producent Maja urinovi, plesni publicist Erika Krpan, muzikolog Stjepan Bahert, Teatar u gostima Tomislav Heferer, graditelj i restaurator orgulja i glasovira Vladimir Stojsavljevi, proelnik za kulturu Grada Zagreba (do 15. 3. 2002.) konzultanti projekta Andrija Mutnjakovi, dipl. ing. arhitekture; Drago Turina, scenograf; Relja Bai, Teatar u gostima; Matko Ragu, Teatar Exit; Gordana Gadi, Umjetnika organizacija Teatar Rugantino; Dubravka Juravi, Epilog teatar; Davor Kulenovi, Satiriko kazalite Kerempuh; Damir Matkovi, predsjednik Hrvatske zajednice pukih otvorenih sveuilita; Ivan CelioCega, Ministarstvo kulture; Rafaela Kovai-Paali, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja; Miljenko Herceg, Ministarstvo obrane; Marko Vukovi, tehniki koordinator projekta CultureNet Croatia. recenzent prof. dr. sc. Vjeran Zuppa web-stranice projekta Kategorizacija, registar, adresar, zbirne tablice i svi drugi relevantni podaci koje je projekt prikupio u svom prvom snimanju nalaze se i na web-stranicama hrvatskog centra za kulturne informacije CultureNet Croatia www.culturenet.hr u izborniku korisno i zanimljivo / scenski i koncertni prostori. Putem stranice kontakt mogu se poslati komentari i sugestije, prijaviti promjene u podacima za svaki upisani zatvoreni prostor te prijaviti novi zatvoreni prostor. programer baze podataka Marko Vukovi Zahvaljujemo na suradnji svim lanovima radne grupe i konzultantima te svim ispitanicima na terenu, bez ije pomoi ovaj projekt ne bi mogao biti ostvaren.

sadraj

scenski i koncertni prostori u kulturnoj politici / dr. sc. Biserka Cvetianin . . . . . . . . . . . . . . 7 uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 polazite, ciljevi, metodologija, instrumenti i ogranienja projekta / Krunoslav Leko . . . . . . 11 polazite i ciljevi projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 metodologija i vremenska toka snimke stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 instrumenti projekta: adresar, upitnik i model kategorizacije . . . . . . . . . . . . . . . . 17 pojmovnik kategorizacije zatvorenih prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 kategorizacija prema kazalinom kriteriju tehnike opremljenosti . . . . . . . . . . . . 24 kategorizacija prema koncertnom kriteriju tehnike opremljenosti . . . . . . . . . . . . 27 kategorizacija prema vrstama ustanova i organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 kategorizacija prema sustavu centralnih naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 ogranienja i povijest projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 katalog dvorana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 pregled 233 anketirana scenska i koncertna prostora / Krunoslav Leko i Davor Gvozdi . . . 33 opi nalazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382 osnovni nalazi o dvoranama i ostalim prostorima / Krunoslav Leko i Davor Gvozdi . . . . . 387 zbirni podaci prema kazalinom kriteriju kategorizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387 zbirni podaci prema koncertnom kriteriju kategorizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390 zbirni podaci prema vrstama ustanova i veliini gledalita . . . . . . . . . . . . . . . . . 392 ostali glavni zbirni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395 podaci o rasporedu zatvorenih prostora u mrei hrvatskih naselja . . . . . . . . . . . 398 distribucija zatvorenih prostora unutar sustava centralnih naselja . . . . . . . . . . . . 405 nalazi o namjeni, problemima gostovanja i prijedlozima ispitanika . . . . . . . . . . . 406 zakljuci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434 nalazi struka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 440 zatvoreni prostori za izvoenje kazalinih predstava / Roman ukovi-Stipanovi . . . . . . 441 uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441 kategorizacija dvorana prema tehnikoj opremljenosti i veliini gledalita . . . . . 442 investicijski izraun poboljanja opremljenosti dvorana kategorije e i d . . . . . . . 451 informiranost organizatora o kazalinoj produkciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 460 centralizacija kazalinog ivota u zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 462

decentralizacija kazalinog ivota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 464 kazalino trite: crno trite, nelojalna konkurencija, cijene ulaznica . . . . . . . . . 472 zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 476 zatvoreni prostori za odravanje plesnih izvedbi / Maja urinovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 478 uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 478 suvremena plesna scena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 479 anketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 479 zakljuak - mogue rjeenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 485 zatvoreni prostori za odravanje koncerata ozbiljne glazbe / Erika Krpan . . . . . . . . . . . . . 487 uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 487 usporednice: svrstavanje po kategorijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 493 prostori i distribucija koncertne aktivnosti po upanijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . 495 zastupljenost po gradovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 498 distribucija prostora prema vrstama ustanova pod ijom su upravom . . . . . . . . 499 pratee prostorije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 501 instrumentarij . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 503 subjektivni pogled na stanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 504 zavrne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 507 zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 510 glavni nalazi projekta o scenskim i koncertnim prostorima / Krunoslav Leko . . . . . . . . . . 511 summary . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 521 indoor places for performing arts and classical music perfomances in croatia . . . . . . . . . 521 prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 530 anketni upitnik projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 531 investicijska potpora Ministarstva kulture u razdoblju 2000.-2003. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 542 kazalo prema nazivu ustanova i organizacija u katalogu dvorana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 547 pogovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 552 otvorene mogunosti za donoenje drutvenih i kulturalnih odluka / prof. dr. Vjeran Zuppa . . 553 kvalitetan predloak za razvijanje partnerstva i poticanje gostovanja / Damir Matkovi . . . 555

scenski i koncertni prostori u kulturnoj politici

Knjiga Scenski i koncertni prostori u Hrvatskoj sedma je knjiga u Velikoj ediciji Biblioteke Kulturni razvitak koja predstavlja dio istraivako-izdavakog projekta Ministarstva kulture zasnovanog 2000. godine. Biblioteka Kulturni razvitak u razliitim oblicima svojih izdanja, koncentrirana je na razvojne promjene i strategijske pravce u hrvatskoj kulturi. Prve tri knjige posveene su opoj strategiji kulturnog razvoja - od nacrta (knjiga 1.), preko rasprave (knjiga 2. - u pripremi), do cjelovite studije (knjiga 3.). Daljnje knjige prilozi su izradi granskih strategija: knjiga 4. posveena je hrvatskoj kinematografiji, njezinim povijesnim znaajkama, suvremenom stanju, te filmografiji od 199l. do 2002. godine; knjiga 5. obrauje vaan aspekt suvremene meunarodne kulturne suradnje kulturu i sukob; knjiga 6. obuhvaa medijsko zakonodavstvo u kontekstu proirenja djelokruga Ministarstva kulture na podruje medija. Knjiga 7. odnosi se na podruje glazbeno-scenskih djelatnosti, a u pripremi su i granske studije o plesnoj umjetnosti u Hrvatskoj, te knjizi i nakladnitvu. Kao to navodi u svojoj recenziji Vjeran Zuppa, ona motivacijski pripada prostoru raanja jedne ozbiljne kulturne politike, kojom se zacrtavaju i zasebne kulturne politike po pojedinim podrujima. U podnaslovu sedme knjige precizira se da je rije o priruniku o dvoranama, to neposredno zadire u vanu problematiku kulturne infrastrukture u Hrvatskoj. Pitanje kulturne infrastrukture ne postavlja se samo u Hrvatskoj, ono je u sreditu pozornosti u istraivakim odjelima ministarstava kulture brojnih europskih zemalja. Dovoljno je spomenuti francusko Ministarstvo kulture i komunikacija i njegov odjel za istraivanja kulturnog razvoja koji se velikim dijelom posveuje kulturnoj infrastrukturi, ili dansko, vedsko, panjolsko i druga europska ministarstva kulture koja su zaokupljena obnovom, modernizacijom i jaanjem kulturne infrastrukture. Prirunik na sustavan i pregledan nain daje snimku stanja scenskih i koncertnih prostora u Hrvatskoj. Prvi put je u hrvatskoj kulturnoj sredini provedeno takvo istraivanje; stoga se ono nije moglo osloniti na neka prethodna, pa prema tome ni komparativno valorizirati (eventualne) promjene. Snimiti stanje prostora u kojima se izvode kazaline predstave i koncerti ozbiljne glazbe, vrednovati i razvrstati te prostore, izraditi evaluacijski model, bili su osnovni zadaci ovog istraivanja. Ono je, meutim, nadmailo prvotni cilj. Upozorilo je na odnos centralizacije i decentralizacije, na vanost procesa decentralizacije u kulturi, na potrebu decentralizacije scenskih i glazbenih dogaanja koja se

7

ne smiju koncentrirati samo na vea sredita, te na potrebu dostupnosti to ire populacije u Hrvatskoj tim dogaanjima. Upozorilo je koliko je velika centralizacija izvedbi kazalinih predstava u Zagrebu u odnosu na sve ostale upanije i gradove (npr. u Zagrebu ivi 17,5% od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj, a izvede se 45,6% od svih predstava izvedenih tijekom godine u cijeloj Hrvatskoj). Istraivanje je, takoer, omoguilo transparentnost i otvorenost pristupa najrazliitijim podacima i informacijama o postojeem stanju, a dugorono to znai dragocjenu razmjenu meusobnih iskustava i suradnju u rjeavanju zajednikih problema. Kao to su naglasili autori knjige, informiranost organizatora gostovanja, prije svih zaposlenika u pukim otvorenim uilitima i centrima za kulturu, vrlo je loa. Tako dolazimo i do magine rijei koja se danas koristi u kulturnoj politici svake zemlje u svijetu: umreavanje. Umreavanje znai povezivanje na fleksibilan i otvoren nain, a to je osobito vano kada se radi o specifinim aspektima glazbeno-scenskih djelatnosti, odnosno povezivanju kazalinih i glazbenih ustanova, njihovih djelatnika i umjetnika. Uz prirunik, istraivanje je rezultirao i bazom podataka na Internetu, koja e se stalno aurirati i dopunjavati. Ovaj istraivako-izdavaki pothvat velikim je dijelom okrenut budunosti: odreivanjem prioriteta modernizacije, obnove i izgradnje novih objekata, obrazloenjima za poboljanje postojeeg stanja i poveanje broja gostovanja, on otvara brojna pitanja socio-kulturnog razvoja, a istodobno, na praktinoj razini, daje smjernice irenja scenske i glazbene umjetnosti na prostoru Republike Hrvatske.

dr. sc. Biserka Cvjetianin

8

uvod

krunoslav leko polazite, ciljevi, metodologija, instrumenti i ogranienja projektaA onda - kazalite pobuuje u gledaocima smisao za sve ostale grane umjetnosti. A. Freudenreich, Gluma, Zagreb 1934.

polazite i ciljevi projektaU studiji o kulturnom razvoju Hrvatska u 21. stoljeu - Kultura (Ministarstvo kulture, Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac 2001.), koji je prihvatila Vlada, pie da je u interesu razvoja scenske i glazbeno-scenske djelatnosti potrebno izraditi snimku stanja mree prostora difuzije kazalinih i koncertnih predstava u hrvatskim naseljima, budui da takva snimka jo ne postoji. U studiji dalje stoji da je izrada snimke stanja mree prioritetni zadatak. Tako u poglavlju Scenske umjetnosti autor poglavlja Boris Senker odreuje (na str. 56.) kao prvi po redu razvojni zadatak: Snimiti stanje i izraditi dokumentaciju o uporabivosti i tehnikim karakteristikama zgrada i dvorana. U obliku knjige ili web informacije valja potanko opisati dimenzije pozornica, opremljenost pozornice i gledalita, garderobe itd; oznaiti vrstu scenske djelatnosti prikladne za navedeni prostor, osnivaa i uvjete najma. Na temelju procjene iskoristivosti prostora odrediti prioritete obnove, sanacije i modernizacije, nositelje i izvore sredstava te poeti kontinuirano raditi na zatiti infrastrukturne mree od propadanja; potom, koliko ope financijsko stanje doputa, infrastrukturu postupno obnavljati, modernizirati i, po potrebi, proirivati. U poglavlju studije Glazba i diskografija autor poglavlja Erika Krpan takoer kao prvi po redu zadatak (str. 54) bira: Snimiti stanje tehnoloke baze za odravanje koncertnih priredaba i kategorizirati sredine prema zateenom stanju. Nakon rata u Hrvatskoj koncertni ivot zamro je u mnogim sredinama (Split, ibenik, Sisak, Karlovac, Osijek, Pula, Vinkovci). U drugim sredinama tek ga valja uspostaviti (upanja, Slavonski Brod, Novska, Sunja, Petrinja, Virovitica, Poega, Naice, Koprivnica, Pore, Rovinj, Opatija, Gospi...), a u nekima poboljati (Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Varadin, akovec). Gore utvrena potreba bila je razlogom pokretanja projekta. Njegovi su glavni ciljevi: 1. Identificirati geografski raspored, te popisati i snimiti stanje prostorija unutar zgrada po hrvatskim naseljima u kojima je, u skladu s propisima za prostorije javnog okupljanja, mogue izvoditi kazaline predstave i koncerte ozbiljne glazbe i to s ciljem pribliavanja cenzusu, to jest njihovom to obuhvatnijem popisu i snimci stanja u jednoj polazinoj, nultoj vremenskoj toki. Snimka stanja pojedinog zatvorenog prostora mini-

11

malno treba sadravati veliinu pozornice i njezinog igraeg prostora, opis njezine opreme, kakvou, kolikou, uporabivost i dotrajalost opreme i tehnike, veliinu gledalita, broj sjedala, cijenu najma, te osnovne informacije o prateim prostorijama (garderoba, blagajna, sanitarni vor, teretni pristup pozornici i sl.) neophodnim za pripremu izvoaa i difuziju glazbenih i kazalinih predstava. Stoga je primarni dokumentacijsko-statiki cilj projekta postizanje snimke stanja i izrada baze podataka o zatvorenim prostorima koji slue za kazaline i koncertne predstave u 2002. godini, te prikaz zateenog stanja na web-stranicama i u tiskanoj publikaciji. 2. Drugi osnovni, istraivaki cilj projekta jest pokuati vrednovati snimljene zatvorene prostore u slijedu od najboljih do najloijih - pa barem u rudimentarnom obliku i uz opasnost proizvoljnosti (budui da hrvatska kulturna politika takve kategorije vrednovanja jo nema). No i bez zagovora na izvrsnost, jednostavno, od neega treba poeti. Vrednovanja e se provesti na dva naina. Prvo: razdiobom zatvorenih prostora na dvije skupine, na dvorane i na prostorije bez znaajki dvorane, a s pomou definiranja donje granice opremljenosti od koje se neka prostorija vie ne moe smatrati dvoranom za kazaline ili koncertne predstave. Drugo: podjelom dvorana unutar sebe, odnosno vrednovanjem i razvrstavanjem dvorana u nekoliko razreda od najslabije do najbolje opremljene dvorane, a s pomou prethodno izraenog evaluacijskog modela za kategorizaciju i rangiranje dvorana, koji u sebi ukljuuje osnovne mjeritelje tehnikih karakteristika, opremljenosti i veliine pozornice i gledalita. Takav nain vrednovanog pregleda moe pripomoi kulturnoj politici, omoguujui joj da objektivnije odreuje prioritete obnove i razvoja mree postojeih zatvorenih prostora. Isto tako moe pripomoi prepoznavanju primjerenosti nekog konkretnog prostora izvoenju ovog ili onog tipa predstava govorenog kazalita, glazbenog kazalita (opere, operete, mjuzikla), lutkarskog kazalita, plesa (klasinog baleta i suvremenog plesa) i koncerata ozbiljne glazbe. Pregled omoguuje i bre planiranje programa kazalinih kua, putujuih kazalinih druina ili koncertnih sastava u manje sredine, a poveanje broja gostovanja u malim sredinama jedan je od ciljeva u godinjim programima rada Ministarstva kulture. Takav rangirani pregled moe, napokon, posluiti ubrzanijim, brojnijim i bogatijim odnosima ponude i potranje u poslovanju izmeu izvoaa predstava i vlasnika raspoloivog prostora. 3. Trei glavni dokumentacijsko-dinamiki cilj projekta jest namjera da se projekt na web-stranicama zasnuje kao kontinuirani i dugoroni projekt interaktivne baze podataka

12

s opisima mree zatvorenih scenskih i glazbenih prostora po hrvatskim naseljima, nudei na stranicama Interneta aurne informacije o daljnjim promjenama i proirivanjima mree dvorana u budunosti kroz suradnju baze podataka locirane u Ministarstvu kulture, vlasnika dvorana na terenu i umjetnika-izvoaa umjetnikih programa. U mnogim europskim zemljama na osnovi formule povezivanja umjetnika i vlasnika prostora uspjeno djeluju razni informacijski punktovi (uredi za organiziranje gostovanja, misije za decentralizaciju). Na primjer, ONDA (francuska Nacionalna sluba za umjetniku difuziju, osnovana 1975. godine) pokriva strategiju poticanja gostovanja, vodei aurni katalog ponude predstava gostujuih pokretnih glumita i aurnu kartoteku raspoloivih dvorana po naseljima; osim te sredinje informacijsko-savjetodavne usluge ONDA nudi i posudbeni mobilni park kazaline opreme i vozni park za prebacivanje izvoaa ili prijevoz posuene opreme iz mjesta u mjesto; 1985. godine ONDA je organizirala 2 400 predstava u 300 malih naselja s ukupno oko milijun posjetitelja. U Hrvatskoj su - koliko je poznato - katalog dvorana po naseljima pokuali izraditi Teatar u gostima, HNK u Zagrebu (u dva navrata), Odbor za unapreenje i suradnju tehnikih slubi Zajednice kazaline i scensko-glazbene djelatnosti SRH, privatna producentska tvrtka Movens, no oito je da je za dovrenje i odravanje posla trebala jaa logistika. Ostali su ciljevi projekta: 4. Pokrenuti poboljanje postojeeg stanja, odnosno potaknuti ureivanje i opremanje postojeih dvorana i ureivanje prostora bez znaajki dvorane, podiui ih barem na rang dvorane najnie kategorije. 5. Potaknuti broj gostovanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske sa to veim obuhvatom naselja i - na taj nain - decentralizaciju scenskih i glazbenih dogaanja, te dostupnost predstava to veoj populaciji u Hrvatskoj; omoguivanje brojnijih mjesta rada kazalinim i glazbenim umjetnicima intenziviranjem gostovanja, poticanjem njihovih nastupa u svim dijelovima Hrvatske ukljuivo i logikom kombija, a posebno u malim naseljima iji zatvoreni prostori javnosti jo nisu dovoljno poznati. A u Glavnim programskim zadaama Ministarstva kulture u 2003. godini pie i: Mrea kazalinih gostovanja snanije e poticati gostovanja na podruju cijele Hrvatske, osobito u podrujima od posebne skrbi i na otocima (vidjeti korisne podatke o planskom stvaranju potrebnih preduvjeta u Prilogu II. projekta pod naslovom Investiciona potpora Ministarstva kulture anketiranim ustanovama i organizacijama u razdoblju 2000.-2003. godine).

13

6. Postignue preglednosti, javnosti i dostupnosti informacija o postojeim mjestima scenske i glazbene difuzije u Hrvatskoj, svim djelatnicima u kulturi i akterima kulturne politike, te eliminiranje raznovrsnih tajnih adresara ; razvijanje osvijetenosti pojedinih malih sredina o prikladnosti i nedostatcima vlastitog zatvorenog prostora za izvoenje pojedinih vrsta i tipova predstava kojim raspolau, te ukazivanje na zbiljsko mjesto njihovog prostora na ukupnoj ljestvici mree takvih prostora u Hrvatskoj. 7. Otkrivanje zemljopisnih toaka koje za sada nemaju nikakve prostore ili zbog nedovoljne opremljenosti prostora nemaju dovoljno uvjeta za izvoenje kazalinih i koncertnih predstava (izrada registra pustinja i bijelih podruja). 8. Prikupljanje pregleda problema lokalnih sredina u organizaciji i realizaciji gostovanja, te prikupljanje njihovih prijedloga, sugestija i primjedbi. 9. Izrada prirunika zatvorenih prostora koji e kao pregled kulturne topografije moi koristiti i ostalima: organizatorima estrade i organizatorima skupova, distributerima kinopredstava, prireivaima izlobi i sl.

metodologija i vremenska toka snimke stanjaVremensko razdoblje od 1. srpnja do 1. prosinca 2002. godine predstavlja vremensku toku obuhvata prvog snimanja stanja. Projekt prikazuje stanje zatvorenih prostora u tom razdoblju i ne referira o razdobljima prije i poslije naznaene vremenske toke. Prikaz metodologije opisuje izbore i pravila provedbe projekta. Pod zatvorenim prostorom smatra se prostorija koja je dio unutranjosti zgrade, graevine (v. Ani, Rjenik hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb 1991.). Projekt ne snima stanje itave zgrade, nego samo stanje prostorija za izvoenje predstava i njihovih prateih prostorija (garderobe, sanitarnog vora itd.). Pod scenskim i glazbeno-scenskim umjetnostima projekt podrazumijeva segment kulturne ponude obuhvaen Unescovom statistikom kategorijom performing arts ili musique + arts du spectacle. U scenske i glazbeno-scenske umjetnosti tada spadaju: a) govoreno kazalite, b) glazbeno kazalite (opera, opereta, mjuzikl...), c) ples (klasini balet i suvremeni ples ), d) ostale scenske umjetnosti (pantomima, lutkarstvo), e) klasina glazba, popularna i zabavna glazba (od kojih projekt iskljuivo zanimaju prostori za klasinu glazbu). Tim se odreenjima snimanje stanja usmjerava iskljuivo na zatvorene prostore unutar zgrada za potrebe izvoaa scenskih i glazbeno-scenskih umjetnosti. Projekt eli snimi-

14

ti stanje fiksne mree objekata za kontinuirano obavljanje djelatnosti, to znai da izvan pozornosti ostaju svi prostori na otvorenom. Zatvoreni prostori nalaze se u sastavu ustanova koje se osnivaju radi kontinuiranog obavljanja djelatnosti i stoga su dobili prvenstvo u snimanju stanja tehnoloke baze za kazaline predstave i koncerte ozbiljne glazbe. Projekt ne snima samo stanje mree ustanova i organizacija scenske i glazbeno-scenske djelatnosti (kazalita: nacionalnih kazalita, javnih kazalita, privatnih kazalita, kazalinih kua, djejih kazalita, amaterskih kazalita, kazalinih druina; koncertnih kua). Problematika gostovanja zahtijeva snimanje stanja dvorana i u nizu drugih kulturnih i ostalih djelatnosti u ijem se sastavu takvi zatvoreni prostori nalaze. To su socio-kulturne djelatnosti (puka otvorena uilita, centri kulture, domovi kulture itd.); druge kulturne djelatnosti (narodne knjinice, muzeji, kina itd.); prosvjetne ustanove i organizacije (glazbene kole, studentski centri, fakulteti itd.); ostale djelatnosti (turistike zajednice, domovi oruanih snaga HV dvorci itd.). Takav izbor obuhvaa i specijalizirane jednona, mjenske dvorane profesionalnih kazalita i koncertnih kua i polifunkcionalne dvorane drugih djelatnosti, graene za vie namjena kao to su prikazivanje filmova, organizacija skupova i tribina, svetkovina, obljetnica, prireivanje izlobi, raznovrsni nastupi amatera i kazalina i koncertna dogaanja. Zbog granica obuhvata i niza tekoa neke mree zatvorenih prostora nisu ule u prvo snimanje stanja: mrea objekata svih vjerskih zajednica, mrea hotelskih kongresnih dvorana, mrea osnovnih i srednjih (izuzev glazbenih) kola koje su u malim mjestima esta kulturna arita, mrea sportskih objekata, mrea kinodvorana koje za sada daju iskljuivo i samo kinopredstave. Zatvorene prostore katolike crkve bilo je mogue pratiti kroz Shematizam katolike crkve, ali od 1996. godine svaka biskupija u zasebnoj knjizi objavljuje shematizam za svoj teritorij. Kapacitete hotelskih kongresnih dvorana u sastavu hotelskih poduzea moe se konzultirati u knjizi The Croatian Convention Catalogue (Croatian National Tourist Board, Croatian Convention and Incentive Bureau, Zagreb 2003.). Projekt u prvom snimanju nije obuhvatio ni prostore na otvorenom kao mjesta povremenih kulturnih dogaanja: ulice, trgove, ljetne pozornice, arene, spomenike kulture na

15

otvorenom, parkove, brodove itd. na kojima se tijekom godine od vremena do vremena i s osjetnom izmjenljivou odravaju brojne i raznorazne redovite i povremene kulturne manifestacije, kulturna ljeta, festivali. Obavijesti o takvim prostorima mogue je pronai na web adresi www.culturenet.hr/v1/novo/manifestacije. Prikupljanje potrebnih podataka obavljeno je uz pomo definiranog adresara i specijalno izraenog upitnika putem potansko-telefonske ankete. Prikupljeni podaci upisani su u raunalnu bazu podataka. Time je zavrena dokumentacijska faza projekta. Dokumentacijska graa potom je vrednovana pomou evaluacijskog modela kategorizacije zatvorenih prostora. On je bio primijenjen na sve anketirane zatvorene prostore. Kategorizacija je omoguila preradu prikupljene dokumentacijske grae u raunalno izraene poredbene i zbirne preglede zatvorenih prostora, kojima se odreuje rang pojedinoga zatvorenog prostora. Cilj funkcionalne kategorizacije (kazalina i koncertna kategorizacija) bio je da se omogui prepoznavanje vrste scenske djelatnosti prikladne za navedeni prostor. Cilj kategorizacije prema vrstama ustanova bio je upoznati raspored zatvorenih prostora po djelatnostima. Cilj kategorizacije prema sustavu sredinjih naselja bio je upoznati topografski razmjetaj zatvorenih prostora na teritoriju Hrvatske ukljuujui otkrivanje pustinja i bijelih podruja u mrei naselja. Raunalna baza projekta, koju je mogue konzultirati na web-stranicama CultureNeta Croatia sadri: Registar. Registar se sastoji od naziva ustanova i organizacija koje upravljaju nekim zatvorenim prostorom, a poredane su po abecednom popisu naselja; linkanjem pojedinog naziva ustanove ulazi se u njezin popunjeni upitnik; Poredbeni i zbirni pregledi zatvorenih prostora. U tom su odjeljku u utablienom obliku i na jednom mjestu prezentirani podaci o svim zatvorenim prostorima u Hrvatskoj. Posrijedi je nekoliko tablica poredbenih pregleda prema kategorizaciji; Adresar. Sadri adrese ustanova i organizacija pod ijom je upravom pronaen pojedini zatvoreni prostor s naznakom kontakt-osobe, telefona, e-maila, Internet stranice i srodnih elemenata za anotiranu adresu; Kontakt. Obuhvaa info-servis projekta koji omoguuje kontakt korisnika s terena sa sredinjicom projekta pomou linkova komentar, upis novog prostora, izmjena podataka.

16

instrumenti projekta: adresar, upitnik i model kategorizacijeInstrumenti su glavna orua projekta. Dva su osnovna dokumentacijska instrumenta: adresar i upitnik. Model kategorizacije prvenstveno je istraivaki instrument.

Adresar za anketiranje terena Adresar je prvi od dva osnovna dokumentacijska instrumenta projekta s ciljem da omogui snimku zatvorenih prostora to bliu njihovom cenzusu. Budui da pouzdan, auran adresar takve vrste u Hrvatskoj nigdje nije postojao, na prvom je mjestu bilo potrebno pristupiti izradi specijaliziranog adresara koji e, kao instrument presudan za sudbinu projekta, svojom kakvoom i obuhvatom, odnosno svojim fondom adresnih jedinica moi posluiti kao relativno potpun i startno pouzdan referentni instrument za obraanje terenu. Voditelj projekta prvo je nainio prvu i polaznu radnu verziju adresara na osnovi slijedeih izvora: 1. adresari na web-stranicama Ministarstva kulture; 2. adresari Odsjeka za INDOK kulture Zavoda za kulturu; 3. adrese ili naznake adresa u Arhivu lokalnih kulturnih politika INDOK odsjeka Zavoda za kulturu (projekt Financiranje javnih potreba u kulturi lokalnih zajednica Republike Hrvatske); 4. adresari web-portala CultureNet Croatia, 5. adresar Dravnog zavoda za statistiku, 6. Pretraivanje telefonskog imenika HT-a, 7. adresar Hrvatske zajednice pukih otvorenih uilita, 8. adresar na osnovi uvida u niz republikih i lokalnih novina, 9. adresar dvorana u sastavu Domova oruanih snaga RH Uprave za odnose s javnou i informiranje Ministarstva obrane, 10. adresar producentske tvrtke Movens , 11. putni adresar mjesta gostovanja kazaline druine Teatar u gostima. Prva radna verzija adresara poslana je na dopunu dobrom dijelu gradskih i opinskih upravnih tijela nadlenih za poslove kulture i brojnim turistikim zajednicama. Oko 20% gradskih i opinskih ureda i svega tri turistike zajednice odgovorili su na na upit. Dopunama je proirena, ali i reducirana prva verzija adresara: iz nje su iskljuene sve ustanove i organizacije koje ne upravljaju vlastitom dvoranom, ve se za potrebe prezentacije svoje programske djelatnosti slue zatvorenim prostorom koji je pod upravom neke druge ustanove ili im je pak dvorana u vremenskoj toki projekta jo bila u izgradnji. Pronaeno je 38 takvih adresa: Koprivniko amatersko kazalite, amatersko kazalite Josip Badali u Kriu, Glazbena kola V. Lisinskog u Bjelovaru, Narodno sveui-

17

lite u Dugom Selu, amatersko kazalite Imokaz u Imotskom, amatersko kazalite Janus u Ivani Gradu, amatersko kazalite u Jastrebarskom, kazalite Josip Antun Kralji iz Malog Loinja, Sinjsko puko kazalite, Teatar na Prokurativima u Splitu, Gradsko kazalite lutaka u Splitu, Djeje kazalite u Dubravi, Kazalite slijepih Novi ivot u Zagrebu, Zagrebako kazalite lutaka, Studentsko eksperimentalno kazalite u Zagrebu, Centar za kulturu u Kninu, Metkovsko amatersko kazalite u Metkoviu, Dom oruanih snaga RH u akovu, Dom kulture u Krapini, Puko otvoreno uilite u Puli, Centar za kulturu na otoku Brau, Puko otvoreno uilite ibenik, Puko otvoreno uilite u Varadinu, Kazalite lutaka u Zadru, Narodno sveuilite u Zadru, Koncertni ured u Zadru, Dom oruanih snaga RH u akovcu, Studentski teatar Lero u Dubrovniku, Puko otvoreno uilite u Klanjcu, Centar za kulturu grada Krka, Puko otvoreno uilite u Orahovici, Puko otvoreno uilite u Osijeku, Puko otvoreno uilite u Pakracu, Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladei u Velikoj Gorici, Puko otvoreno uilite u Splitu, amatersko kazalite u urenovcu (vie ne postoji), Puko otvoreno uilite u Orahovici, Puko otvoreno uilite u Ploama. I prije istraivanja bijelih podruja, odnosno jo na razini izrade druge verzije adresara prije poetka anketiranja, projekt je - prispjeem negativnih odgovora iz niza konzultiranih gradova i opina - otkrio da nikakvu dvoranu ne posjeduju naselja Vukovar, Benkovac, Vrgorac, Varadinske Toplice, Orebi, Korula, Lipik, Jelsa, Krapinske Toplice, Topusko, Molve, Drni, Matulji, Tuepi, Crikvenica, Pakrac, Vodice. Dvorane nemaju ni opine Baka Voda, Bedekovina, Malinska-Dubanica, Postira, Sutivan, Severin, Tuhelj, Udbina, Vela Luka, Pakotane, Topusko, Umag, Bol, Skradin, Omialj. Druga radna verzija adresara posluila je kao anketni adresar za prvo slanje upitnika na teren. Anketni adresar proiren je novim adresama za koje se saznalo tijekom prvog slanja i tako dobiven trei adresar. Utonjavanjem adresa tijekom uvida u popunjene upitnike, a nakon dva slanja ankete na teren i zavretka faze anketiranja, dovrena je etvrta i za 2002. godinu definitivna verzija adresara prezentna i na webu i u studiji u poglavlju pod naslovom Katalog: Pregled 233 anketirana scenska i koncertna prostora. U njemu se adrese nekih ustanova javljaju vie puta. To je znak da ista ustanova posjeduje vie od jednog zatvorenog prostora. Ako ustanova posjeduje vie od jednog zatvorenog prostora, javlja se onoliko puta koliko ima zatvorenih prostora, jer je za svaki zatvoren prostor popunjavan zaseban upitnik. Adresar je iznizan po abecednom slijedu naselja.

18

Upitnik za snimanje stanja na terenuUpitnik je drugi osnovni dokumentacijski instrument, izraen s ciljem da istovrsnim upitima snimi postojee stanje svih zatvorenih prostora prisutnih u adresaru. Upitnik pita o slijedeim sadrajima: Anotirana adresa ustanove koja upravlja zatvorenim prostorom (potanska adresa, telefon, fax, Internet adresa, podaci o organizatoru kazalinih gostovanja, podaci o kontaktosobi odgovornoj za popunjavanje upitnika); Tehniki podaci o zatvorenom prostoru (naziv dvorane; mogunost njezinog zamraenja ili postignuto zamraenje; pozornica: veliina pozornice/scene u metrima: irina (otvor), dubina, visina od poda do stropa pozornice, visina pozornice u odnosu na prvi red gledalita (poviena, nepoviena pozornica); postojanje meke scenske opreme: crni zastori/horizonti, bone strane-ulice, mogunost vjeanja crnog horizonta ili postojei crni horizont; vrsta poda pozornice: daske (kazalini pod), parket, neto drugo; mogui izlazi na pozornicu (s jedne strane, s dvije strane); postojanje teretnog pristupa pozornici; opremljenost pozornice uzvlakama/cugovima; posjedovanje plesnog poda; rasvjeta: ukupan broj reflektora, broj reflektora od 500 W, od 1000 W, od 2000 W, tip rasvjetnog pulta, broj njegovih kanala, ukupna snaga rasvjetnog pulta, mogunost vjeanja minimalno 10 reflektora u dvorani ili vie od 25 reflektora u dvorani; izvor elektrine energije: obina utinica, trofazna utinica ili prikljuak; ton: ukupna snaga zvunika, tip tonskog pulta, broj kanala tonskog pulta; postojanje i broj pianina i glasovira, njihovo stanje, nunost njihove obnove; gledalite: broj sjedala u parketu, na balkonu, oblik gledalita: ravno, koso; grijanje zatvorenog prostora; pratee prostorije: postojanje posebne garderobe za izvoae, postojanje posebne garderobe za muke i enske izvoae; postojanje posebnog sanitarnog vora za izvoae; postojanje blagajne za prodaju karata); Podaci o cijeni ulaznice i najmu zatvorenog prostora (cijena ulaznice za odrasle (veernji termin), za djecu (dnevni termin); mogu najam dvorane (ustanova iznajmljuje dvoranu gostujuim pojedincima i grupama), cijena najma za odrasle, za djecu; usluge koje ukljuuje najam dvorane: rasvjetu, tonsku opremu, rad blagajne, najmanje dva biljetera itd.; Podaci o tipu zatvorenog prostora: specijalizirani ili polivalentni prostor (vrsta ustanove koja upravlja zatvorenim prostorom; iskaz o vrstama priredbi i sadrajima koji se

19

odvijaju u prostoru; nazivi kazalita/kazalinih druina/baletnih grupa/ koncertnih izvoaa redoslijedom prema broju gostovanja u zadnje dvije godine); Podaci o recepciji produkcije, organizaciji i planiranju rada (uvid u hrvatsku kazalinu/dramsku/plesnu/koncertnu produkciju; naini informiranja o predstavi prije njezinog izbora: putem medija, primljenih ponuda za gostovanje, gledanja predstava prije konanog odabira, preko VHS snimke, usmenom preporukom; oblici promidbe i najave predstava i gostovanja puanstvu: putem plakata, radijskim spotom, televizijskim spotom, telopom, najave predstave na radijskoj i/ili televizijskoj postaji ; postojanje odreenog dana u tjednu za kazaline/plesne/koncertne predstave; godinji broj predstava: kazalinih (za djecu, za odrasle), plesnih, koncerata ozbiljne glazbe; oekivani prosjeni broj gledatelja po kazalinoj predstavi (za djecu, za odrasle), po koncertu ozbiljne glazbe (isto), po plesnoj predstavi (isto); postojanje alternativnih (zamjenskih) zatvorenih i otvorenih prostora za predstave; problemi organizacije i realizacije gostovanja; sugestije/primjedbe/prijedlozi). Upitnik je tiskan u 800 primjeraka. Veina odgovora iz upitnika ula je u raunalnu obradu, jer su kvantitativne naravi. Manjina odgovora i to iz odjeljka o tipu zatvorenog prostora (vrste priredbi i sadraja, redoslijed broja gostovanja) i odjeljka o organizaciji rada (problemi organizacije i realizacije gostovanja, sugestije/primjedbe/prijedlozi) obraeni su runo, jer su tekstualni, odnosno kvalitativne naravi.

Model kategorizacije zatvorenih prostora Kategorizacija predstavlja pokuaj stvaranja modela za rangiranje i usporeivanje anketiranih zatvorenih prostora na nekoj ljestvici od najbolje opremljenih dvorana do najloije opremljenih prostora koji nemaju znaajku dvorane i ne zadovoljavaju tehnike uvjete za uvrtenje meu dvorane. To se postiglo postavljanjem odreenih uvjeta tehnike opremljenosti za svaku pojedinu kategoriju. Pojedini anketirani zatvoreni prostor moe ui u neku od kategorija na ljestvici samo ako zadovoljava sve uvjete tehnike opremljenosti koji su propisani za dotinu kategoriju. Kategorizacijski model nije dokumentacijski, nego istraivaki instrument. On nije bio kao dva prethodna instrumenta - neophodan u dokumentacijskom sloju projekta za prikupljanje dokumentacijske grae, nego je kao istraivaki instrument i kao mjeritelj stanja

20

primijenjen u fazi vrednovanja zatvorenih prostora. Kategorizacija je istraivako-evaluacijski model za vrednovanje kakvoe i kolikoe zatvorenih prostora i njihovo rangiranje. Model, njegova kriteriologija, njegove kategorije za rangiranje primijenjeni su na vrednovanje svih zatvorenih prostora koji su snimljeni u dokumentacijskoj fazi, a od strane lanova radne grupe koristio se i za raunalnu obradu podataka i za izradu tablica. Evaluacijski je model zatvorene prostore podijelio u dvije grupe: 1. na dvorane i 2. na ostale prostorije, na prostorije bez znaajki dvorane. Cilj je kategorizacije po kazalinom i koncertnom kriteriju oznaiti i omoguiti prepoznavanje vrste scenske i glazbene djelatnosti prikladne za pojedini zatvoreni prostor. Cilj je kategorizacije prema vrstama ustanova i prema naseljskom kriteriju ukazati na brojnost specijaliziranih i polifunkcionalnih zatvorenih prostora po djelatnostima i na njihov razmjetaj po naseljima.

pojmovnik kategorizacije zatvorenih prostoraModel kategorizacije prema tehnikoj opremljenosti zatvorenih prostora zahtijeva definiranje osnovnih pojmova scenskih i koncertnih prostora.

Pozornica i scena Pozornica s gledalitem ini jedinstveni kazalini prostor. Pozornica je u klasinom kazalinom prostoru (aksijalni tip) od gledalita odijeljena portalnim zidom, te je izvoenje gledanja mogue kroz portalni otvor. U modernom kazalinom prostoru nema portalnog zida, te se pozornica i gledalite proimaju (halni tip). Scena se formira na sredinjem, publici najpreglednijem dijelu pozornice. Scena je igrai prostor pozornice, vidljiv publici, a omeen maskirnim zavjesama pozornice (scenskom kutijom). Izvan scenske kutije ostaju skriveni radni dijelovi pozornice, a to su bone pozornice i stranja pozornica. irina (otvor) scene Vidljiva irina scene, definirana bonim maskirnim elementima pozornice (ulicama). Dubina scene Dimenzija scene okomita na redove sjedala u gledalitu mjerena od sredine portala do sredine horizonta tj. od sredine proscenija do sredine horizonta.

21

Visina scene Visina pozornice mjerena od poda do stropa pozornice, odnosno radne reetke uzvlaka u tornju pozornice. Visina poviene scene Visina od poda gledalita do poda proscenija. Kazalini pod Drveni pod pozornice sastavljen od dasaka slaganih okomito na otvor pozornice, najee obojenih tamnosivom mat uljanom bojom koja omoguuje svakodnevno brisanje poda vlanom krpom. U pod pozornice uvruju se potporni nosai dekora. Plesni pod Plesni pod je mekano tlo glatke povrine namijenjeno plesnim izvedbama. Najee daske preko kojih je zalijepljen pod od posebne vrste linoleuma crne, bijele ili sive boje. Proscenij Izboeni dio pozornice ispred linije glavnog zastora, odnosno portalnog otvora. Rotirajua pozornica (rund bina) Sredinji dio pozornice u obliku kruga, koji mehaniki rotira. Propadalite Lift kojem je gornja platforma kvadratnog oblika i sastavni je dio pozornice. Zamraenje Mogunost postizanja potpunog mraka u gledalitu i na pozornici. Crni horizont Krajnje neutralna vatrootporna zavjesa koja je dio meke scenske opreme i koja odreuje dubinu igraeg prostora, stranji dio maskirne opreme pozornice (scenske kutije). Zavjea se na cijev uzvlake ili na ogradu stranjeg kraka radne galerije.

22

Ulice S obzirom na pozornicu, duinom okomite vatrootporne crne tkanine irine oko 140 280 cm, ovjeene na obje strane pozornice tako da svojom irinom skrivaju prolaze uz lijevu i desnu stranu scene od pogleda gledatelja sa svakog sjedala. Dio meke scenske opreme. Sufite Sufite su dio meke scenske opreme, odnosno vatrootporna crna tkanina irine oko 140 cm koja je ovjeena o uzvlaku na visini otvora pozornice i to tako da svojom irinom skriva rasvjetu ili dijelove scenografije od pogleda gledatelja sa svakog sjedala u gledalitu. Izlaz na pozornicu Boni prolazi na pozornicu to ih ine ulice i horizont. Uzvlaka (cug) Mehaniki ili elektromehaniki dio sustava opreme pozornice. Uzvlaka (cug) sastoji se od horizontalne i obino eljezne cijevi, nosivih elinih uadi (sajli), prijenosnih kolotira te protutega u vertikalnim klizaima na bonom zidu pozornice. Slui za zavjeanje maskirne opreme pozornice, dijelova dekora i rasvjetnih tijela. Kazalini reflektor Rasvjetno tijelo uobiajene snage od 500 W na vie s halogenom aruljom i staklenom leom koja omoguava iri ili ui snop svjetla. Reflektor nije isto to i reflektorska ili halogena arulja. Energetika Glavna prikljuna elektrokutija s razvodnim (ranirnim) ormarom scenske rasvjete. Rasvjetni pult Ureaj za upravljanje scenskom rasvjetom, slaganje i memoriranje svjetlosnih slika.

23

Tonski pult Ureaj za upravljanje scenskim zvukom. Rampa za istovar Kamionski pristup i mogunost direktnog unosa opreme i dekora izvana na pozornicu.

kategorizacija prema kazalinom kriteriju tehnike opremljenostiDvoranom za potrebe govorenoga, glazbenog i plesnog kazalita smatra se prostorija u zgradi, koja ima pozornicu za izvoae, gledalite za posjetioce, mogunost zamraenja, te zadovoljava uvjete propisane zakonom za prostorije javnog okupljanja prema uobiajenim standardima. Svaki zatvoreni prostor koji ne zadovoljava sve uvjete dvorane este klase (kategorije E) po kazalinom se kriteriju ne moe smatrati dvoranom i ulazi u grupu ostalih (zamjenskih) prostorija bez znaajki dvorane (kategorija 0). Ples (klasini balet i suvremeni ples) pridruuje se kazalinom kriteriju tehnike opremljenosti u svim njegovim kategorijama.

Kategorija E - Dvorane este klase Dvorane este klase najnii su rang zatvorenog prostora sa znaajkama dvorane: 1. Mogue potpuno zamraenje gledalita i pozornice; 2. Postoji mogunost vjeanja crnog horizonta; 3. Obina utinica ili izvor trofazne elektrine energije na pozornici; 4. Mogunost cjelodnevnog zagrijavanja prostora pozornice, gledalita, glumake garderobe; 5. Pozornica otvora (irine) najmanje 5 m, dubine 5 m i visine od poda do stropa 3 m; 6. Ravno gledalite s povienom pozornicom (najmanje 0,80 m) ili koso gledalite s nepovienom pozornicom; 7. Pratee prostorije: sanitarni vor; 8. Pratee prostorije: zajednika glumaka garderoba. Dvorana kategorije E tip je dvorane koji je sa stajalita tehnike opremljenosti pozornice i gledalita veoma skromno opremljen, te stoga predstavlja kompromisno rjeenje, uvjetnu i dogovornu prijelaznu kategoriju izmeu prostora bez znaajki dvorane i dvorana kategorije D pete klase.

24

Kategorija D - Dvorane pete klase 1. Sve to sadri E; 2. Zamraeno gledalite i pozornica; 3. Postojanje crnog horizonta; 4. Izvor trofazne elektrine energije na pozornici. Dvorana kategorije D tip je dvorane koja sa stajalita tehnike opremljenosti pozornice i gledalita osigurava minimalne uvjete za izvoenje kazaline predstave. Kategorija C - Dvorane etvrte klase 1. Sve to sadri D; 2. Najmanje 12 reflektora (pojedinane snage 1 kw i vie); 3. Mogunost vjeanja najmanje 10 dodatnih reflektora (pojedinane snage 1 kw i vie) sa prikljucima koji su spojeni na energetiku; 4. Rasvjetni pult s najmanje 12 kanala s energetikom snage 24 kw; 5. Scensko ozvuenje (najmanje 2 zvunika snage 200 W, pojaalo i estkanalna mikseta); 6. Pozornica otvora (irine) najmanje 6 m, dubine 6 m i visine od pozornice do stropa 5 m; 7. Pozornica opremljena kazalinim podom i ulicama; 8. Pratee prostorije: glumake garderobe (enska i muka); 9. Pratee prostorije: posebni sanitarni vor za izvoae; 10. Pratee prostorije: blagajna. Dvorana kategorije C tip je dvorane koja sa stajalita tehnike opremljenosti prua normalan tehniki standard za kvalitetno i neometano odravanje kazalinih predstava. Kategorija B - Dvorane tree klase 1. Sve to sadri C; 2. Vie od 25 reflektora (pojedinane snage 1 kw i vie); 3. Prednji zastor; 4. Mogunost izlaza na pozornicu s dvije strane. Kategorija A - Dvorane druge klase 1. Sve to sadri B; 2. Vie od 40 reflektora (pojedinane snage 1 kw i vie);

25

3. Uzvlake (cugovi); 4. Poseban ulaz na pozornicu za istovar scenografije; 5. Dubina pozornice najmanje 2 m vea od otvora pozornice.

Kategorija Lux (L) - Dvorane prve klase 1. Sve to sadri A; 2. Vie od 80 reflektora (pojedinane snage 1 kw i vie); 3. Rotirajua pozornica (rund bina); 4. Propadalita. Kategorizacija dvorana prema veliini gledalita Kategorija C (malo gledalite): 100-200 uvrenih ili po redovima meusobno povezanih sjedala. Kategorija B (srednje gledalite): 201-300 uvrenih ili po redovima meusobno povezanih sjedala. Kategorija A (veliko gledalite): od 301 uvrenog sjedala na vie. Ostale prostorije bez znaajki kazaline dvorane (kategorija 0) Naziv ostale prostorije obuhvaa prostorije u kojima - s jedne strane - moe postojati ili ve postoji praksa odravanja kazalinih dogaanja, premda - s druge strane - te prostorije ne zadovoljavaju minimalne zakonske uvjete i uvjete tehnike opremljenosti za najniu kategoriju kazaline dvorane, jer su po tehnikoj opremljenosti ili veliini gledalita slabije opremljene od este i najnie kategorije E kazalinih dvorana. Primjerice u njima: 1. Nije mogue zamraenje prostorije; 2. Ne postoji mogunost vjeanja crnog horizonta u prostoriji; 3. Pozornica je od poda do stropa manje visine od 3 m, manje dubine od 5 m, manjeg otvora (irine) od 5m; 4. Nema zagrijavanja pozornice i gledalita; 5. Prostorija ima ravno gledalite sa nepovienom pozornicom ili nema pozornicu; 6. Moe imati i manje od 100 u pod uvrenih ili meusobno po redovima povezanih sjedala; 7. Nema nikakvih prateih prostorija predvienih za estu kategoriju dvorana.

26

kategorizacija prema koncertnom kriteriju tehnike opremljenostiKategorizacija po kazalinom kriteriju i kategorizacija po koncertnom kriteriju meusobno su asimetrine. Zbog specifinih zahtjeva i uvjeta tehnike opremljenosti potrebnih za difuziju razliitih kazalinih i koncertnih sadraja razlikuju se nekada u tolikoj mjeri da je esto istovjetnom zatvorenom prostoru kazalini kriterij dodjeljivao jedan rang ili kategoriju, a koncertni kriterij drugi i, prema tome, razliit rang ili kategoriju. Toke razlike najee su bile postojanje poviene scene i zamraenja dvorane (koji koncertnom kriteriju nisu neophodni) i postojanje glasovira (koje kazalini kriterij nije obvezno zahtijevao). Projekt nije mogao mjeriti akustina svojstva samih dvorana.

Kategorija D - Koncertne dvorane etvrte klase Koncertne dvorane etvrte klase najnii su rang zatvorenog prostora sa znaajkama dvorane: 1. Mogue potpuno zamraenje gledalita i pozornice; 2. Obina utinica ili izvor trofazne elektrine energije na pozornici; 3. Mogunost cjelodnevnog zagrijavanja prostora pozornice, gledalita, garderobe; 4. Pozornica otvora (irine) najmanje 5m, dubine 5m i visine od poda do stropa 3m; 5. Pratee prostorije: sanitarni vor; 6. Pratee prostorije: zajednika izvoaka garderoba; 7. Bez pianina ili glasovira. Kategorija C - Koncertne dvorane tree klase 1. Sve to sadri D; 2. Pianino ili glasovir (sobnih dimenzija). Kategorija B - Koncertne dvorane druge klase 1. Sve to sadri C; 2. Pozornica otvora (irine) najmanje 8 m, dubine 6 m; 3. Scensko ozvuenje (najmanje dva zvunika pojedinane snage 200 W, pojaalo i estkanalna mikseta);

27

4. Pratee prostorije: izvoake garderobe (enska i muka); 5. Pratee prostorije: posebni sanitarni vor za izvoae; 6. Pratee prostorije: blagajna; 8. Jedan ili vie glasovira (koncertnih mezza coda); 9. Podij za dirigenta.

Kategorija A - Koncertne dvorane prve klase 1. Sve to sadri B; 2. Pozornica otvora (irine) najmanje 10 m, dubine 8 m; 3. Mogunost izlaza na pozornicu s dvije strane; 4. Lift na pozornicu za transport instrumenata; 5. Tonski pult i tonska oprema; 6. Potrebna oprema rasvjete, tona, elektrike ravna onoj u kazalinoj kategoriji B; 7. Dva ili vie koncertnih glasovira marke Steinway; 8. Notni stalci za orkestar; 9. Podij za dirigenta s rampom; 10. Pult za dirigenta. Kategorija 0: Ostale prostorije bez znaajki koncertne dvorane Naziv ostale prostorije obuhvaa prostorije koje za sada ne zadovoljavaju minimalne uvjete tehnike opremljenosti za najniu kategoriju koncertne dvorane (D). To ne iskljuuje moguu praksu izvoenja koncerata ozbiljne glazbe u toj prostoriji.

kategorizacija prema vrstama ustanova i organizacijaZatvoreni prostori nalaze se osim u scenskoj i glazbeno-scenskoj djelatnosti i u sastavu ustanova i organizacija niza drugih kulturnih djelatnosti, kao i u sastavu djelatnosti koje po slubenoj klasifikaciji djelatnosti uope ne spadaju u kulturu: I. - Scenska i glazbeno-scenska djelatnost: Kazalita i koncertne dvorane (nacionalna kazalita, javna kazalita, privatna kazalita; kazaline kue; amaterska kazalita; kazaline druine; koncertne dvorane); II. - Socio-kulturna djelatnost: Puka otvorena uilita (puka, otvorena, narodna uilita i sveuilita; kulturna sredita; centri za kulturu, informiranje, obrazovanje; multimedi-

28

jalni centri; ustanove za kulturne djelatnosti; domovi kulture, drutveni domovi, narodni domovi, puki domovi, radniki domovi, spomen-domovi; art-caffe-i; ostale ustanove i organizacije socio-kulturnih djelatnosti); III. - Druge kulturne djelatnosti: Ustanove i organizacije ostalih kulturnih djelatnosti (bibliotena djelatnost: narodne knjinice; itaonice; muzejsko-galerijska djelatnost: muzeji; kinematografska djelatnost: kina; radiotelevizijska djelatnost: radiopostaje; ostalo: sabornice, preporodne dvorane i sl.); IV - Prosvjetne ustanove i organizacije (glazbene kole; umjetnike kole; ostale kole; . studentski centri u sastavu sveuilita; fakulteti; znanstveni studijski centri); V. - Ostale aktivnosti (turistike zajednice; domovi oruanih snaga HV; tvornice; dvorci, vile i sl.).

kategorizacija prema sustavu centralnih naseljaBudui da meu ciljevima projekta postoji i topografski cilj, odnosno zadaa prikaza geografskog rasporeda zatvorenih prostorija i gustoe njihovog razmjetaja po naseljima i otkrivanja bijelih podruja, bilo je nuno pristupiti grupiranju naselja prema stupnju centraliteta i veliini da bi se dobilo lociranost i gustou rasporeda pojedinih zatvorenih prostora kroz mreu sredinjih naselja: 1. razred: Dravno sredite (metropola): Zagreb. 2. razred: Makroregionalna sredita (veliki gradovi): Osijek, Rijeka, Split. 3. razred: Vea regionalna sredita (vei srednji gradovi): Pula, Zadar, ibenik, Dubrovnik, Karlovac, Sisak, Varadin, akovec, Bjelovar, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar. 4. razred: Regionalna sredita, manja regionalna sredita i ostali manji srednji gradovi: Beli Manastir, Daruvar, Donji Miholjac, Duga Resa, Dugo Selo, akovo, urevac, Glina, Gospi, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivani Grad, Jastrebarsko, Knin, Koprivnica, Korula, Krapina, Krievci, Kutina, Labin, Ludbreg, Makarska, Mali Loinj, Metkovi, Naice, Nova Gradika, Novi Marof, Novska, Ogulin, Omi, Opatija, Pakrac, Petrinja, Ploe, Pore, Poega, Rovinj, Samobor, Sinj, Slatina, Trogir, Umag, Valpovo, Virovitica, Vrbovec, Zabok, upanja. Od toga su regionalna sredita Pore, Ogulin, Gospi, Knin, Sinj, Makarska, Metkovi, Krapina, Koprivnica, Virovitica, Pakrac, Poega, akovo. Ostali su gradovi 4. razreda manja regionalna sredita srednje i manje srednje veliine.

29

5. razred: Ostali gradovi: Bakar, Belie, Benkovac, Biograd na moru, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, abar, azma, Delnice, Donja Stubica, Drni, Garenica, Grubino Polje, Hrvatska Kostajnica, Hvar, Kastav, Katela, Klanjec, Komia, Krk, Kraljevica, Lepoglava, Lipik, Novalja, Novi Vinodolski, Mursko Sredie, Nin, Novigrad, Obrovac, Opuzen, Orahovica, Oroslavlje, Otoac, Ozalj, Pag, Pazin, Pleternica, Pregrada, Prelog, Rab, Senj, Skradin, Slunj, Solin, Stari Grad (otok Hvar), Supetar, Sveti Ivan Zelina, Varadinske Toplice, Velika Gorica, Vis, Vodice, Vrbovsko, Vrgorac, Vrlika, Zaprei, Zlatar. 6. razred: Naselja koja nisu gradovi, ali raspolau zatvorenim prostorom: Klotar-Ivani, Kri, Sesvete; Hum na Sutli, Kumrovec, Marija Bistrica; Dvor, Popovaa, Sunja, Gvozd (Vrginmost), Jasenovac; Vojni; Bakar, Fuine, Selce, Hreljin, krljevo; Donji Lapac; Pitomaa; Okuani; Sveti Filip i Jakov; urenovac; Murter; Podgora, Nereie (otok Bra); Bol na Brau, Zagvozd; Gronjan, minj, Motovun; Cavtat, ilipi, Gruda, Lastovo, Vela Luka; Kotoriba, Mala Subotica. Klasificiranje naselja izvedeno je na osnovi klasifikacije koritene u publikaciji Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, koju je 1999. godine u Zagrebu izdalo Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja (Zavod za prostorno planiranje): Sustav sredinjih naselja, Kartografski prikaz 04 i Gradovi i naselja s gradskim obiljejima, Kartografski prikaz 05.

ogranienja i povijest projektaProjekt ne namjerava tvrditi da je u svojoj prvoj snimci stanja za 2002. godinu znao obuhvatiti sve postojee zatvorene prostore koji se u Hrvatskoj koriste za potrebe kazalinih predstava i koncerte ozbiljne glazbe. U odjeljcima Metodologija i Izrada adresara objanjeno je kako je adresar sastavljen. No, bolji adresar ove vrste u Hrvatskoj za sada ne postoji. Daljnji rad na projektu omoguit e ne samo promjene i auriranja starih podataka o ustanovama i organizacijama u 2002. godini, nego i ukljuivanje novih ustanova i organizacija u bazu podataka projekta. Za vjerodostojnost, tonost, pouzdanost i potpunost traenih podataka jame na prvom mjestu kontakt-osobe odgovorne za popunjavanje upitnika. Upitnik je ispunjavala ustanova koja upravlja konkretnim zatvorenim prostorom na terenu i koja je - obino ravnatelj - imenovala u svojoj sredini osobu odgovornu za popunjavanje upitnika. Ponovo treba naglasiti da je snimanje stanja ostvareno putem potansko-telefonske ankete i limiti-

30

rano raspoloivim financijskim sredstvima. Nije mogao biti ostvaren prijedlog iz Nacrta istraivanja da popunjavanje odgovora na upite nakon anketarske obuke i slijedom mjesta stalnog boravita obavljaju studenti Dramske akademije nakon osobnog uvida u pojedini zatvoreni prostor; nije bilo mogue angairati neku od privatnih agenciju za istraivanje trita ili pruanje usluga obavljanja ankete. U sluajevima oite dvojbenosti pruenog podatka i tijekom velikog mnotva od oko 650 obavljenih telefonskih razgovora s terenom voditelj projekta i asistent projekta razgovarali su s ravnateljem ili zaduenom odgovornom osobom, provjeravajui podatke. Pitanja na koja ispitanici ni nakon brojnih auriranja putem telefona nisu mogli/znali odgovoriti dobila su na kraju oznaku b.o. (bez odgovora). Preostaje odreen naelni stupanj sumnjiavosti prema podacima o razlici u gabaritima cjelokupne pozornice i igraeg prostora na pozornici koji je vidljiv publici, jer su ispitanici - osobito u etiri posljednje vrste ustanova koje u pravilu posjeduju nespecijalizirane i vienamjenske dvorane - ta dva razliita dijela scene, odnosno njezin vei i manji dio, shvaali ili sinonimno ili pak nisu bili raspoloeni mjeriti odjelito. Teren je - uz neporeciva brojna osobna zalaganja i openito zaista veliku pismenu i usmenu podrku pokretanju projekta takvog profila - ipak u cjelini pokazao relativno nisku osposobljenost za pruanje i prikupljanje preciznih koliinskih podataka tijekom prvog snimanja slike stanja i zacijelo ga je za tako neto prethodno potrebno dovoljno obuiti. I sami metodolozi projekta pri prvom su snimanju stjecali prvo iskustvo u provoenju projekta takve vrste. Treba imati na umu i da su srodan projekt u prethodna tri desetljea pokuale realizirati i neke druge sredine, ali se zbog raznovrsnih tekoa tijekom rada do sada od dovrenja projekta pet puta odustajalo. Projekt je kao dvogodinji zadatak oujka 2001. uvrten u program Zavoda za kulturu prema prijedlogu Uprave za kazalinu i glazbeno-scensku djelatnost Ministarstva kulture. Zavod za kulturu odreen je za nositelja projekta s time da se realizira u suradnji s vanjskim timom eksperata i konzultanata te da se financira u zajednici s Institutom Otvoreno drutvo Hrvatska. Sistematski i kontinuirano na projektu se poelo raditi nakon zaokruivanja financijske konstrukcije lipnja 2002. godine. Studija je dovrena studenoga 2003. godine, nakon godinu i pol rada.

31

katalog dvorana

krunoslav leko i davor gvozdi pregled 233 anketirana scenska i koncertna prostoraKatalog predouje dosege dokumentacijskog sloja projekta i opisuje glavne podatke prikupljene potansko-telefonskom anketom. Sastoji se od adresara ustanova koje su odgovorile na anketu i u ijem je sastavu neki od ukupno 233 zatvorena prostora te od opisa osnovnih tehnikih karakteristika pozornice i gledalita svakog pojedinog zatvorenog prostora, podataka o prateim prostorijama, njegovoj organizaciji programske djelatnosti i recepciji hrvatske kazaline, plesne i koncertne produkcije. Adresar je punopravan dokumentacijski proizvod projekta. Takav adresar esto se proglaavao poslovnom tajnom. Presudan za prodaju predstava, adresar je sada javan i dostupan svima. Vjerujemo da e zanimati brojne menadere, agente, producente, organizatore gostovanja i reproduktivne izvoae. Adresar sadri popis svih zatvorenih prostora koji su snimani stoga jer u njima - prema odgovorima ispitanika - postoji praksa odravanja kazalinih i koncertnih predstava i to bez obzira na stupanj tehnike opremljenosti i primjerenosti dotinog prostora propisima za prostorije javnog okupljanja. Za uvrtenje u adresar bilo je dovoljno da ispitanik navede da je u 2001./2002. godini u prostoru bila odigrana barem jedna kazalina predstava - ukljuivo monodramu - ili pak koncert - ukljuivo solistiki (185 od 233 adrese); ili da je neki od konzultanata, a posebno lanovi putujuih kazalinih druina ili koncertni izvoai, naveo da je barem jednom nastupao u uvrtenom zatvorenom prostoru (48 od 233 adrese). Adrese su u katalogu iznizane po abecednom redoslijedu naselja u kojima se nalaze. Potrebni zatvoreni prostor moe se brzo pronai u ovom pregledu prema nazivu naselja u kojemu je smjetena ustanova sa zatvorenim prostorom ili pomou kazala ustanova prema njihovom nazivu u Prilogu ili prema upanijskom kljuu nizanja u Dodataku (Usporedni pregled 233 zatvorena prostora po upanijama). U pregledu oznaka ne unutar pojedine adrese znai da je ispitanik odgovorio kako zatvoreni prostor pod dotinim pokazateljem nema nita, nikakvu pojavu ili informaciju o opremi. Oznaka b.o. znai da ispitanik na pokazatelj nita nije odgovorio. Oznaka 0 javlja se ponekad i samo kod opisa pozornice i znai da dotini zatvoreni prostor nema fiksnu povienu pozornicu, te se ne moe izmjeriti njena stalna dubina i irina, a niti visina pozornice u odnosu na prvi red gledalita.

33

Iz prikupljenih podataka ankete proizlazi da se 233 anketirana zatvorena prostora nalaze u sastavu 224 ustanove i organizacije koje su smjetene u 145 hrvatskih naselja. Prikupljeni anketni podaci o 233 anketirana zatvorena prostora navode se unutar adresa ustanova i organizacija pod ijom su upravom ili u ijem su sastavu.

34

Narodni dom BakarPrimorje b.b., 51222 Bakar kontakt osoba: Boica op-Pavuek, tel: 051 76 14 11 e-mail: [email protected] kazalina kategorija 0 koncertna kategorija D

rasvjeta reflektori: ukupan broj b.o. / od 500W b.o. / od 1000W b.o. / od 2000W b.o. / mogunost vjeanja min. 10 reflektora b.o. / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora b.o. pult: vrsta b.o. / broj kanala b.o. / sveukupna snaga b.o. ton ukupna snaga zvunika b.o. vrsta tonskog pulta b.o. broj kanala b.o. izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

Bakar

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 450 / balkon ne / ukupno 450 zamraeno da ravno da grijanje da pozornica irina 10 m dubina 5 m visina od poda do stropa pozornice 3 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,5 m pod: parket da izlaz na pozornicu: s dvije strane da teretni pristup pozornici da meka scenska oprema: crni horizont ne / mogunost vjeanja crnog horizonta ne / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino ne glasovir ne

pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi da sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena 500 do 1000 kn / veernji termin da, cijena 1000 do 2000 kn

35

Beli Manastir

odreeni dan u tjednu za predstave dramske b.o. koncerti ozbiljne glazbe b.o. cijena ulaznice dnevni termin b.o. veernji termin b.o. godinji broj predstava dramske, za djecu b.o. dramske za odrasle b.o. koncerti ozbiljne glazbe b.o. baletne b.o.

Puko otvoreno uilite Beli ManastirKralja Tomislava 2, 31300 Beli Manastir tel: 031 70 12 14, fax: 031 70 15 44 kontakt osoba: Josip Virag, tel: 031 70 12 14 kazalina kategorija 0 koncertna kategorija D

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 453 / balkon 97 / ukupno 550 zamraeno da koso da grijanje da pozornica irina 8 m dubina 10 m visina od poda do stropa pozornice 11 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,2 m pod: daske (kazalini) da izlaz na pozornicu: s dvije strane da teretni pristup pozornici da meka scenska oprema: mogunost vjeanja crnog horizonta da / uzvlake da plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino ne glasovir ne

recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku ne produkciju ozbiljne glazbe ne plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija da putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava ne putem VHS snimki ne usmenom preporukom da

36

rasvjeta reflektori: ukupan broj 2 / od 500W ne / od 1000W 2 / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne ton ukupna snaga zvunika ne vrsta tonskog pulta ne broj kanala ne izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin 10 kn veernji termin 20 kn godinji broj predstava dramske, za djecu 2 dramske za odrasle 2 koncerti ozbiljne glazbe ne baletne ne

Beli Manastir

pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae ne posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi da sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne

recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku ne produkciju ozbiljne glazbe ne plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija da putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava ne putem VHS snimki ne usmenom preporukom ne

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena 800 kn / veernji termin da, cijena 800 kn

37

Belie

Amatersko kazalite BelieKralja Tomislava 194, 31551 Belie tel: 031 66 49 32, fax: 031 66 40 20 kontakt osoba: Silvija Kifer, tel: 031 66 49 32 kazalina kategorija D koncertna kategorija D

rasvjeta reflektori: ukupan broj 12 / od 500W 10 / od 1000W 2 / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta Scena Ljubljana / broj kanala 2 x 10 / sveukupna snaga 10 kW ton ukupna snaga zvunika ne vrsta tonskog pulta ne broj kanala ne izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 170 / balkon ne / ukupno 170 zamraeno da koso da ravno ne grijanje da pozornica irina 6 m dubina 8 m visina od poda do stropa pozornice 4,5 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,2 m pod: ostalo tepison izlaz na pozornicu: s jedne strane da teretni pristup pozornici ne meka scenska oprema: crni horizont da / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino ne glasovir: broj 1 / marka Schweighofer / stanje rijetko je u upotrebi

pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae da posebno za enske izvoae da blagajna u zgradi da sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae da

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin b.o. / veernji termin b.o.

38

odreeni dan u tjednu za predstave dramske petak koncerti ozbiljne glazbe petak cijena ulaznice dnevni termin 5 kn veernji termin 15 kn godinji broj predstava dramske, za djecu 6 dramske za odrasle 6 koncerti ozbiljne glazbe 3 baletne ne

Dom OSRH Knez BranimirKneza Branimira 44, 23420 Benkovac tel: 023 35 85 39, fax: 023 35 85 38 kontakt osoba: Venci Kvarni, tel: 023 35 71 32 kazalina kategorija D koncertna kategorija D

Benkovac

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 320 / balkon 110 / ukupno 430 zamraeno da ravno da grijanje da pozornica irina 12 m dubina 8 m visina od poda do stropa pozornice 7 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,2 m pod: parket da izlaz na pozornicu: s jedne strane da teretni pristup pozornici da meka scenska oprema: crni horizont da / uzvlake da plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino: broj 1 / marka Petrof / stanje neutiman glasovir ne

recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku da produkciju ozbiljne glazbe ne plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija da putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava ne putem VHS snimki ne usmenom preporukom ne

39

Benkovac

rasvjeta reflektori: ukupan broj 5 / od 500W 2 / od 1000W 3 / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora ne / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne ton ukupna snaga zvunika 2 x 250 W vrsta tonskog pulta Iskra broj kanala 4 izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin b.o. veernji termin b.o. godinji broj predstava dramske, za djecu 10 dramske za odrasle 5 koncerti ozbiljne glazbe ne baletne ne

pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi ne sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne

recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku ne produkciju ozbiljne glazbe ne plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija ne putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava ne putem VHS snimki ne usmenom preporukom da

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin ne / veernji termin da, cijena od 250 do 500 kn

40

Puko otvoreno uilite Biograd na moruetalite kneza Branimira 52, 23210 Biograd na moru tel: 023 38 30 45, fax: 023 38 48 19 kontakt osoba: Slavko Adi-Kapitanovi tel: 023 38 30 45 kazalina kategorija D koncertna kategorija D

ton ukupna snaga zvunika 250 W vrsta tonskog pulta ne broj kanala ne izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

Biograd na moru

pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi da sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae da

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 394 / balkon ne / ukupno 394 zamraeno da koso da grijanje da pozornica irina 10 m dubina 11 m visina od poda do stropa pozornice 7 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1 m pod: daske (kazalini) da izlaz na pozornicu: s dvije strane da teretni pristup pozornici ne meka scenska oprema: crni horizont da / uzvlake da plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino ne glasovir ne rasvjeta reflektori: ukupan broj ne / od 500W ne / od 1000W ne / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin b.o. / veernji termin b.o. odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin 10 kn veernji termin 20 kn

41

Bjelovar

godinji broj predstava dramske, za djecu 4 dramske za odrasle 8 koncerti ozbiljne glazbe 5 baletne ne

Glazbena kola Vatroslava LisinskogVatroslava Lisinskog 1, 43000 Bjelovar tel: 043 24 34 16; 043 24 11 12, fax: 043 24 44 16 kontakt osoba: Sonja tefanac, tel: 043 24 34 16 kazalina kategorija E koncertna kategorija B

recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku da produkciju ozbiljne glazbe da plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija da putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava ne putem VHS snimki ne usmenom preporukom da

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 188 / balkon 120 / ukupno 308 zamraeno da koso da grijanje da pozornica irina 8,5 m dubina 10 m visina od poda do stropa pozornice 8 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,5 m pod: parket da izlaz na pozornicu: s dvije strane: da teretni pristup pozornici da meka scenska oprema: postoji crni horizont da / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino: ne glasovir: broj 1 / marka Grotrian Steinweg / stanje podloan je promjenama temperature

42

rasvjeta reflektori: ukupan broj 30 / od 500W ne / od 1000W 30 / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta Scena Ljubljana / broj kanala 32 / sveukupna snaga 32 kW ton ukupna snaga zvunika 300 W vrsta tonskog pulta Meckie Micro Seria 1202 broj kanala 12 izvor elektrine energije obina utinica da

odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe zadnja srijeda u mjesecu za produkcije glazbene kole cijena ulaznice dnevni termin ne veernji termin 10 do 40 kn godinji broj predstava dramske, za djecu 2 dramske za odrasle 8 koncerti ozbiljne glazbe 10 baletne ne

Bjelovar


recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku ne produkciju ozbiljne glazbe da plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija b.o. putem primljenih ponuda za gostovanje b.o. gledanjem predstava b.o. putem VHS snimki b.o. usmenom preporukom b.o.

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena: 400 kn / veernji termin da, cijena: 400 kn

43

Bol na Brau

Kinodvorana Bol21420 Bol na Brau kontakt osoba: Stjepan Terzi, tel: 021 63 05 38 kazalina kategorija D koncertna kategorija D

ton ukupna snaga zvunika ne vrsta tonskog pulta ne broj kanala ne izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

tehnike karakteristike prostora pratee prostorijegledalite broj sjedala: parket 220 / balkon ne / ukupno 220 zamraeno da koso da grijanje da pozornica irina 10 m dubina 7 m visina od poda do stropa pozornice 5 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,5 m pod: daske (kazalini) da izlaz na pozornicu: s jedne strane da teretni pristup pozornici da meka scenska oprema: crni horizont ne / mogunost vjeanja crnog horizonta ne / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino ne glasovir ne rasvjeta reflektori: ukupan broj ne / od 500W ne / od 1000W ne / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora ne / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne garderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi da sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne organizacija programske djelatnosti najam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena b.o. / veernji termin da, cijena b.o. odreeni dan u tjednu za predstave dramske b.o. koncerti ozbiljne glazbe b.o. cijena ulaznice dnevni termin 15 kn veernji termin 20 kn

44

godinji broj predstava dramske, za djecu 5 dramske za odrasle 6 koncerti ozbiljne glazbe ne baletne ne

Puko otvoreno uilite BujeTrg Josipa Broza Tita 6, 52460 Buje tel: 052 77 20 23, fax: 052 77 20 23 e-mail: [email protected] kontakt osoba: Lionela Pauzin Acquavita tel: 052 77 20 23 kazalina kategorija D koncertna kategorija C

Buje

recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku ne produkciju ozbiljne glazbe ne plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija da putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava ne putem VHS snimki ne usmenom preporukom ne

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 100 / balkon 200 / ukupno 300 zamraeno da koso da grijanje:da pozornica irina 10 m dubina 7 m visina od poda do stropa pozornice 8 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,5 m pod: daske (kazalini) da / parket da izlaz na pozornicu: s dvije strane: da teretni pristup pozornici: da meka scenska oprema: crni horizont da / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino: broj 1 / marka Petrof / stanje dobro glasovir ne

45

Buje

rasvjeta reflektori: ukupan broj 8 / od 500W 5 / od 1000W 3 / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora ne / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne ton ukupna snaga zvunika 2 x 800 W vrsta tonskog pulta mikser s pojaalom broj kanala 12 izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

odreeni dan u tjednu za predstave dramske etvrtak koncerti ozbiljne glazbe etvrtak cijena ulaznice dnevni termin 10 kn veernji termin 30 kn godinji broj predstava dramske, za djecu 7 dramske za odrasle 7 koncerti ozbiljne glazbe 1 baletne ne


recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku da produkciju ozbiljne glazbe ne plesnu (balet, suvremeni ples) ne nain informiranja o produkciji putem medija da putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava ne putem VHS snimki ne usmenom preporukom da

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena b.o. / veernji termin da,cijena 700 kn

46

Puko otvoreno uilite Augustin VivodaDruge Istarske brigade 2, 52420 Buzet tel: 052 66 28 36, fax: 052 69 41 25 e-mail: [email protected] kontakt osoba: Mirjana Pavleti, tel: 052 66 28 36 kazalina kategorija D koncertna kategorija D

rasvjeta reflektori: ukupan broj 4 / od 500W 4 / od 1000W ne / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora ne / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne ton ukupna snaga zvunika 2 x 500 W vrsta tonskog pulta Spirit Fono by Soundcraft broj kanala 16 izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

Buzet

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 212 / balkon ne / ukupno 212 zamraeno da koso ne ravno da grijanje da pozornica irina 9 m dubina 5 m visina od poda do stropa pozornice 6 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1 m pod: daske (kazalini) da izlaz na pozornicu: s jedne strane da teretni pristup pozornici ne meka scenska oprema: crni horizont da / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino ne glasovir ne


organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena 500 do 750 kn / veernji termin da, cijena 750 do 1000 kn

47

Cavtat (Konavle)

odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin 20 kn veernji termin 35 kn godinji broj predstava dramske, za djecu 3 dramske za odrasle 3 koncerti ozbiljne glazbe 2 baletne ne

Dom kulture Cavtat20210 Cavtat (Konavle) kontakt osoba: Mislav Burelez, tel: 020 47 84 01 kazalina kategorija 0 koncertna kategorija C

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 100 / balkon ne / ukupno 100 zamraeno da ravno da grijanje ne pozornica


irina 8 m dubina 8 m visina od poda do stropa pozornice 5 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1 m pod: daske (kazalini) da izlaz na pozornicu: s dvije strane da teretni pristup pozornici ne meka scenska oprema: crni horizont ne / mogunost vjeanja crnog horizonta ne / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino: broj 1 / marka Tchaika / stanje loe glasovir: broj 1 / marka Estonija, koncertni / stanje dobro rasvjeta reflektori: ukupan broj ne / od 500W ne / od 1000W ne / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne

48

ton ukupna snaga zvunika b.o. vrsta tonskog pulta b.o. broj kanala b.o. izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da


Cavtat (Konavle)


pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae da posebno za enske izvoae da blagajna u zgradi ne sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena 200 do 500 kn / veernji termin da, cijena 300 do 1000 kn odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin 10 kn veernji termin 20 kn

49

Cres

Kinodvorana Cresetalite 20. travnja, 51557 Cres kontakt osoba: anino Sui, tel: 051 57 18 10 kazalina kategorija 0 koncertna kategorija 0

rasvjeta reflektori: ukupan broj b.o. / od 500W b.o. / od 1000W b.o. / od 2000W b.o. / mogunost vjeanja min. 10 reflektora b.o. / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora b.o. pult: vrsta b.o. / broj kanala b.o. / sveukupna snaga b.o. ton

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 180 / balkon ne / ukupno 180 zamraeno da koso b.o. ravno b.o. grijanje da pozornica irina 6 m dubina 4 m visina od poda do stropa pozornice 4 m visina u odnosu na prvi red gledalita b.o. pod: daske (kazalini) b.o. / parket b.o. / ostalo b.o. izlaz na pozornicu: s jedne strane b.o. / s dvije strane b.o. teretni pristup pozornici b.o. meka scenska oprema: postoji crni horizont da / uzvlake ne plesni podij: bijeli b.o. / crni b.o. pianino ne glasovir ne

ukupna snaga zvunika b.o. vrsta tonskog pulta b.o. broj kanala b.o. izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi b.o. sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne organizacija programske djelatnosti najam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin ne / veernji termin da, cijena 500 kn

50

odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin ne veernji termin ne godinji broj predstava dramske, za djecu 1 dramske za odrasle 3 koncerti ozbiljne glazbe ne baletne ne

Centar za kulturu akovecTrg Republike b.b., 40000 akovec tel: 040 31 14 88, fax: 040 31 27 70 e-mail: centar-za [email protected], http://www.czk-cakovec.hr kontakt osoba: Ladislav Varga, tel: 040 31 14 88 e-mail: [email protected] kazalina kategorija A koncertna kategorija B

akovec

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 457 / balkon 101 / ukupno 558 zamraeno da koso da grijanje da pozornica irina 10,5 m dubina 14 m visina od poda do stropa pozornice 7 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,2 m pod: daske (kazalini) da / ostalo rotirajua pozornica izlaz na pozornicu: s dvije strane da teretni pristup pozornici da meka scenska oprema: crni horizont da / uzvlake da plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino: broj 1 / marka Yamaha / stanje izvrsno glasovir: broj 1 / marka Boesendorfer / stanje izvrsno


51

akovec

rasvjeta reflektori: ukupan broj 55 / od 500W ne / od 1000W 20 / od 2000W 35 / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta Celco / broj kanala 120 / sveukupna snaga 84 x 2 kW ton ukupna snaga zvunika 1600 W vrsta tonskog pulta Studiomaster broj kanala 12 izvor elektrine energije obina utinica ne trofazna utinica ne ostalo mreni napon-3 x 250 A (220V)

odreeni dan u tjednu za predstave dramske etvrtak koncerti ozbiljne glazbe utorak cijena ulaznice dnevni termin 10 kn veernji termin 20 kn godinji broj predstava dramske, za djecu ne dramske za odrasle 18 koncerti ozbiljne glazbe 15 baletne 6

recepcija hrvatske kazaline, plesne, koncertne produkcijepostojanje dobrog uvida u produkciju dramsku da produkciju ozbiljne glazbe da plesnu (balet, suvremeni ples) da nain informiranja o produkciji putem medija da putem primljenih ponuda za gostovanje da gledanjem predstava da putem VHS snimki ne usmenom preporukom da


organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin b.o. / veernji termin b.o.

52

Centar za kulturu Slavko KolarTrg azmanskog kaptola 13, 43240 azma tel: 043 77 10 37, fax: 043 77 10 56 kontakt osoba: Jadranka Kruljac-Sever, tel: 043 77 10 37 kazalina kategorija E koncertna kategorija D

ton ukupna snaga zvunika 500 W vrsta tonskog pulta ne broj kanala ne izvor elektrine energije obina utinica da

azma

pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae da posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi da sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne organizacija programske djelatnosti najam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena 300 do 500 kn / veernji termin da, cijena 500 do 1000 kn odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin 10 do 15 kn veernji termin 10 do 30 kn

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 280 / balkon 78 / ukupno 358 zamraeno da ravno da grijanje da pozornica irina 10 m dubina 7,5 m visina od poda do stropa pozornice 6,5 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1,3 m pod: parket da izlaz na pozornicu: s jedne strane da teretni pristup pozornici ne meka scenska oprema: crni horizont da / uzvlake da plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino: broj 1 / marka Petrof / stanje dobro glasovir ne rasvjeta reflektori: ukupan broj ne / od 500W ne / od 1000W ne / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne

53

ilipi (Konavle)


Dom kulture ilipi20213 ilipi (Konavle) kontakt osoba: Mislav Burelez, tel: 020 47 84 01 kazalina kategorija 0 koncertna kategorija 0


tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 150 / balkon 50 / ukupno 200 mogue zamraenje da ravno da grijanje ne pozornica irina 10 m dubina 4 m visina od poda do stropa pozornice 4 m visina u odnosu na prvi red gledalita 1 m pod: ostalo laminat izlaz na pozornicu: s jedne strane da teretni pristup pozornici ne meka scenska oprema: mogunost vjeanja crnog horizonta da / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino ne glasovir ne rasvjeta reflektori: ukupan broj ne / od 500W ne / od 1000W ne / od 2000W ne / mogunost vjeanja min. 10 reflektora da / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta ne / broj kanala ne / sveukupna snaga ne

54

ton ukupna snaga zvunika b.o. vrsta tonskog pulta b.o. broj kanala b.o. izvor elektrine energije obina utinica da trofazna utinica da

godinji broj predstava dramske, za djecu b.o. dramske za odrasle b.o. koncerti ozbiljne glazbe b.o. baletne b.o.

ilipi (Konavle)


pratee prostorijegarderoba posebna za izvoae ne posebno za muke izvoae ne posebno za enske izvoae ne blagajna u zgradi ne sanitarni vor za publiku da poseban za izvoae ne

organizacija programske djelatnostinajam mogu da dvorana se iznajmljuje: dnevni termin da, cijena 200 do 500 kn / veernji termin da, cijena 300 do 1000 kn odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin 10 kn veernji termin 20 kn

55

Daruvar

Puko otvoreno uilite DaruvarTrg kralja Tomislava 14 a, 43500 Daruvar tel: 043 33 14 40, fax: 043 33 45 88 e-mail: [email protected], http://www.pou-daruvar.hr kontakt osoba: Zlatko Janda,tel: 043 33 14 40 kazalina kategorija E koncertna kategorija D

rasvjeta reflektori: ukupan broj 6 / od 500W ne / od 1000W ne / od 2000W 6 / mogunost vjeanja min. 10 reflektora ne / mogunost vjeanja vie od 25 reflektora ne pult: vrsta Scena Tiristorski / broj kanala 10 (3 su ispravna) / sveukupna snaga 20 KW (ispravno-6 kW) ton ukupna snaga zvunika ne vrsta tonskog pulta ne broj kanala ne izvor elektrine energije

tehnike karakteristike prostoragledalite broj sjedala: parket 376 / balkon ne / ukupno 376 zamraeno da koso da grijanje da pozornica irina 11 m dubina 7 m visina od poda do stropa pozornice 6 m visina u odnosu na prvi red gledalita ne pod: parket da izlaz na pozornicu: s dvije strane da teretni pristup pozornici ne meka scenska oprema: mogunost vjeanja crnog horizonta da / uzvlake ne plesni podij: bijeli ne / crni ne pianino: broj 1 / marka August Forster / stanje loe glasovir ne obina utinica da trofazna utinica da


organizacija programske djelatnostinajam mogu ne dvorana se iznajmljuje: dnevni termin ne / veernji termin ne

56

odreeni dan u tjednu za predstave dramske ne koncerti ozbiljne glazbe ne cijena ulaznice dnevni termin 10 kn veernji termin 25 kn god

scenski_prostori

Documents