Saznajte šta

vam donosi

novi

Časopis učenika PPOŠ “ Isa-beg Ishaković,”

VI BROJ,MAJ 2014.

Posjete

Takmičenja

Dan nezavisnosti

Dan žena

Sport

Moda

zanimljivosti

Osvrt na maturante,

riječ-dvije za sretno dalje

školovanje...

Riječ urednika:

Dragi naši osnovci, evo još jedna školska je na

izmaku. Nadamo se da ste postigli željene razultate

i da s nestrpljenjem isčekujete raspust. Pred rama

je novi broj časopisa „Saray“,nadamo se da ćete

uživati u čitanju jer smo se potrudili da popratimo

sve naše aktivnosti u proteklom polugodištu. Hvala

vam što ste bili dio našeg tima,što ste dio našim

stranica i što ćete naš časopis kupiti i čitati.

Mi smo tu za vas isto kao što ste i vi za nas.

Želimo vam ugodan raspust,da se dobro odmorite i

napunite baterije za iduću školsku godinu.

Vaša redakcija Novinarske sekcije!

Urednik: Ahmed Suleiman

Zamjenik urednika:Sumeja Avdagić

Novinari:Sarah Avdagić, Adna Tabaković,

Fatima Suleiman, Bekir Šutković u pratnji

nastavnice: Sanide Bojičić.

2.

3.

Sadržaj

Riječ urednika.......................................................2.

Sadržaj.....................................................................3.

Dan nezavisnosti.................................................4.

Dan žena.................................................................5.

U dobrodošlici književniku Mirsadu

Bećirbašiću.............................................................6.

Posjeta Visokom...................................................7.

Naši učenici u kinu.............................................8.

Sajam knjige..........................................................9.

Posjeta Centru za mlade...............................11.

Takmičenja............................................................12.

Naši madi.............................................................13.

Svjetsko prvenstvo u fudbalu.....................15.

Kako je počelo nošenje rukavica..............17.

Kako su napravljene prve cipele...............18.

Od kada se upotrebljavaju prvi mirisi....20.

Povodom Dana nezavisnosti naši učenici od I

do IX razreda su imali priliku pogledati video

projekciju „Sarajevo nekad i sad“. Ovaj video

zapis nas je podsjetio na prošlo vrijeme i

načine života nekad u našem gradu, što je

bilo jako interesantno, te ujedno smo mogli

uporediti nekadašnje i sadašnje vrijeme koje

se znatno razlikovalo. Naši učenici kao i

nastavnici su uživali i s oduševjenje i

interesovanjem popratili čitav film.

Znamo da je Dan nezavisnosti 1. marta i da

se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i

Herecgovine još od 1992. godine. Naime, 29.

februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i

Hercegovini, održan je referendum o

nezavisnosti Bosne i Hercegovine od SFRJ.

Većina Bosanaca i Hercegovaca izjasnila se

tada pozitivno - glasali su za demokratsku i

nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu

ravnopravnih građana.

Zemlje članice Evropske zajednice su 6.

aprila 1992. godine, a dan kasnije

i Sjedinjene Američke Države priznale

Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu

državu. Republika Bosna i Hercegovinaje 22.

maja 1992. godine postala članica

Organizacije ujedinjenih naroda.

Referendumsko pitanje glasilo je:

“

Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i

Hercegovinu, državu ravnopravnih građana,

naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i

pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

4.

Ženama se danas u mnogim državama

uobičajeno uz čestitku daruje cvijeće.

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan

žena) obilježava se 8. marta svake

godine. Tog dana se slave ekonomska,

politička i društvena dostignuća

pripadnica ženskog spola.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog

dana žena pojavila se prvi put

početkom 20. stoljeća u doba brze

industrijalizacije i ekonomske

ekspanzije koja je često dovodila do

protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene

zaposlene u industriji odjeće i tekstila

su javno demonstrirale 8. marta 1857. u

New Yorku. Tekstilne radnice su

protestirale zbog loših radnih uvjeta i

niskih plaća. Demonstracije je

rastjerala policija. Te iste žene su

osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. marta događali su se i

slijedećih godina, od kojih je

najpoznatiji bio 1908. godine kada je

15.000 žena marširalo kroz New York

tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće

i pravo glasa. Godine 1910. Prva

međunarodna ženska konferencija bila

je održana u Kopenhagenu u

organizaciji Socijalističke

Internacionale te ustanovila

'Međunarodni dan žena' na prijedlog

slavne njemačke socijalistice Clare

Zetkin.

8. mart– Međunarodni dan žena

5.

U dobrodošlici

književniku Mirsadu

Bećirbašiću Naši učenici su imali čast

dočekati u svojoj školi

poznatog našeg pisca za

djecu, Mirsada

Bećirbašića. Učenici od I

do IV razreda su imali

priliku da provedu jedan

čas književnosti sa piscem

što je bilo jako zanimljivo.

Naš književnik je čitao i

anaizirao s našom djecom

svoje pjesme što je na

opće zadovojstvo bilo

svima .Učenici su bili

oduševljenji jer su neki

dobili i na poklon knjigu

našeg gosta. A pošto svi

zanamo da je „knjiga

najbolji prijatelj“ sa

zadovojstvom smo primili

poklon i sa nestrpljenjem

ćemo je čitati.

Zadovojstvo je bilo

obostrano jer su naši

učenici kao znak

dobrodošlice piscu

izrecitovali i jednu njegovu

pjesmu.

Naša želja je da imamo još

ovakvih druženja kao i

posjeta

Vaša redakcija !

POSJETE

6.

Posjeta Visokom

Naši najmlađi učenici, tačnije učenici I i II razreda su imali želju da se provozaju vozom i da posjete našu Željezniču stanicu što su i učinili u pratnji sa svojim učiteljicama Fatimom Vilajet i Irmom Ibišević, te pedagogicom Eminom Džuho. Naša relacija je bila Sarajevo-Visoko-Sarajevo.

S razlogom smo izabrali Visoko jer su naši mališani imali priliku po prvi put da vide i tzv. „Visočke piramide“ . Učenici nisu krili zadovoljstvo jer je nikima to bilo i prvo putovanje vozom. A naše veliko zadovljsto ne krijemo jer je sve proteklo u najboljem redu.

Da je bilo sreće, radoznalosti i smijeha pogledajte sami

7.

Novinari: Sumeja Avdagić i Fatima Suleiman Novinari: Sumeja Avdagić i Fatima Suleiman

8.

Posjeta „Sajmu knjige“

Učenici V i VIII razreda naše škole posjetili su i ove godine

tradicionalni 26. Međunarodni sajam knjiga u Skenderiji. U

Pratnji naših učenika bile su razrednice Almedina Karšić i Edina

Beširević kao i nastavnica bosanskog jezika i knjievnosti Sanida

Bojičić.

Učenici su imali priliku vidjeti koje nam to knjige izdavači nude

ove godine,šta je to najprodavanije,njpopuarnije i najtraženije.

Također su učenici mogli da kupe i one knjige koje su obavezna

lektirska izdanja kao i iz oblasti zabavne literature.

Naši članovi novinarske sekcije su i razgovarali sa nekim

predstavnicima izdavačkih kuća kao što su „Buybook“ i „Libris“ a

razgovarali su o tome, šta nam to oni preporučuju, šta je

najčitanije i najtraženije iz oblasti stručne literature, zabavne,

kao i vjerske.

9.

Damir Uzunović, direktor Izdavačke kuće

"Buybook", ističe da je prodaja veća u odnosu

na prošlu godinu za 50 posto, te da izdavači

imaju razlog biti zadovoljni.

‘’Na našem štandu najprodavanija knjiga je

'Knjiga mojih života' Aleksandra Hemona i to

izdanje dopunjeno jednom novom pričom

autora. Dobro su išle i knjige Elif Šafak, turske

autorice koja je posljednjih godina veoma

popularna na ovim prostorima", rekao je

Uzunović.

Spomenuo nam je još poznatog Khaled

Hosseinija, afganistanskog pisca, autora

svjetskih bestselera „Lovac na zmajeve“ i

„Hiljadu čudesnih sunaca“ sa novom knjigom

„A planine odjeknuše.“

Ovogodišnji sajam je završen dodjelom

nagrada, a nagrade su dobili:

Nagradu za životno djelo dobio je prof. dr

Tvrtko Kulenović. Za dugogodišnji doprinos

Sajmu knjige u Sarajevu nagradu je dobilo i

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Najbolji izdavački poduhvat je djelo

"Olimpijsko Sarajevo za nezaborav - 14. ZOI tri

decenije poslije" IZ "Rabic". Nagradu u području

nauke su dobili: Ahmad Vaezi za djelo "Uvod u

hermenautiku", Asim Kurjak, Milan Stanojević

za djelo "Prvi koraci roditeljstva" i Biblioteka

"Gospodarska misao". Nagradu za uredništvo su

dobili Miroslav Prstojević i Milo Jukić, a za

najbolje oblikovanje knjige nagrade su dobili

Dragan Stefanović i Mario Mikulčić.

Novinari: Sumeja Avdagić i Bekir Šutković

10.

Centar za mlade- Grbavica

Naši učenici su bili u Centru

za mlade na Grbavici, a rzlog

posjete je projekcija

dokumentarnog fima „ Samo

jedan let“, gledanje filma te

prikupljeni novac od karata

bio je namijenjen za

humanitarnu akciju fondaciji

„Zlatni leptir“.

Da su naši učenici humani i da

imaju sluha i za one kojima je

pomoć najpotrebnija uvjerite

se sami,slika govori više od

riječi!

Novinari: Sumeja Avdagić i

Fatima Suleiman

11.

Takmičenja 16.3. 2014. Održano je kantonalno takmičenje iz njemačkog jezika.

A našu školu predstavio je učenik IX razreda Mirza Begić. Naš

Mirza je pokazao veoma dobar uspjeh, što smo veoma ponosni na

njega, od ukupno 67 učenika, Mirza je zauzeo visoko 7. Mjesto.

Mirza, čestitamo i želimo ti još ovakvih uspijeha u budućem

školovanju! Naši učenici su bili učesnici i na takmičenju iz geografije

koje je održano 28.3.2014. iako nisu bili među prvima mi im

čestitamo na učešću,jer jako je važno učestvovati kao i pobijediti.

Naši hrabri učenici su bili:

Gjuraj Sly

Kuduzović Ahmed

Duraković Namik

Puno sreće u budućem školovanju naši dragi

maturanti!

1.4.2014. održano je II kantonalno takmičenej iz

vjeronauke za učenike VIII i IX razreda.

Našu školu predstavili su učenik VIII razreda

Ahmed Suleiman i IX razreda Ahmed Kuduzović.

Mi obojici čestitamo na učešću i želimo puno

sreće drugi put!

Takmičenje je održano i iz engleskog jezika. A

naša predstavnica je bila Emina Išerić Učenica IX

razreda. Emina, čestitamo i tebi na učešću i

želimo sreću u nastavku školovanja!

12.

NAŠI MATURANTI

Dragi naši maturanti, bliži se i datum našeg rstanka, nije nam baš

drago, ali nije puno ni krivo.

Nije nam drago što više nećete biti dio naše škole, dio našeg društva,

dio našeg druženja, što nećete više s nama dijeliti uspjehe i padove, što

nećete biti ni dio kuhinje tete Indire, što nećete s nama prolaziti kroz

ukore nastavnika i direktorice, naravno ni pohvale istih. Ali nam nije krivo

što odlazite, jer je pred vama novi put saznanja, učenja, novih

druženja,novih iskustava,novih lekcija kako znanstavenih tako i

životnih,pred vama je budućnost za koju želimo da vam bude što

uspješnija,veselija,sretnija. Da s osmijehom odlazite u nove životne

pobijede i da vaši putevi budu što prohodniji.

Ali nije nam krivo iz još nekih razloga što odlaziti, a to su: što više nećete

biti glavni u školi, što nećete biti stariji u školi, što više neće opojnički

mirisati hol od vaših parfema, što nećete bacati jabuke kroz prozor, što

nećete pisati đonove po klupama, što nećete cijepati zavjesu, što nećete

„letiti“ kroz vrata i sl.

13.

Sve su to bili vaši nestašluci koji zajedno odlaze s vama, a nama

ostaje da ih se prisjećamo dal ‘ s ljutnjom il’ sa smijehom, to ćemo sami

odabrati. Vi ne znate šta vas čeka, što je i bolje,vaša životna staza je posuta

nekad zvijezdama a ponekad i trnjem, biće i jednog i drugog u to smo

sigurni,a na vama je da odlučite čega će više biti ,trnja ili zvijezda. A odlučit

ćete tako, što ćete pažljivije hoditi,razumnije misliti,šire gledati. Vaša sreća

ovisi o vama samima,jer je ona često ishod vaše kreacije. Koliko ste

kreativni toliko ćete biti sretni. Vaša mašta je vaša moć,možete onoliko

koliko želite,što znači da je vaša želja i volja vaša zvijezda vodilja da uistinu

postanete „star“. Neće biti lahko to znamo,ali vjerujemo da ćete biti uspješni

jer vam to od srca i želimo.

Želomo vam da vaš put bude istinski, pravi,onaj koji ćete odabrati da vas

odvede do trona i da samo za sreću znate,a tuga vam bila stranputica. Da

nađete ono što želite i volite,a to ćete uspjeti samo ako budete slušali svoje

srce. Jer s njim nikad nema greške ako se pažljivo sluša,a vi imate sluha i

vjerujemo da ćete znati slušati buduće nastavnike, roditelje, prijtelje.

Mi vam od srca želimo puno sreće,uspjeha u daljem škovanju,lijepih

trenutaka i puno ljubavi u vašim srcima!

Sve najbolje,želi vam:

Vaša redakcija Novinarske sekcije, Vaši nastavnici, školski drugovi i Vaša

draga direktorica.

14.

SVJETSKO PRVENSTVO U FUDBALU

2014.

Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. je

svjetski nogometni turnir u

organizaciji FIFE, koji će biti održan

od 12. juna do 13. jula 2014.

u Brazilu.

Ovo će biti drugi put da ta zemlja

bude domaćin takmičenja, jer je to

prvi put bila 1950. Brazil će postati

peta po redu država sa dvostrukim

održavanjem prvenstva, nakon

Meksika, Italije, Francuske i

Njemačke.

To će biti prvi Svjetski kup održan u

Južnoj Americi, nakon prvenstva

odigranog 1978. u Argentini. Ujedno,

to će biti drugo uzastopno prvenstvo

održano na južnoj hemisferi.

Sedamnaest gradova je iskazalo

interes da budu izabrani kao domaćini

prvenstva: São Paulo, Rio de

Janeiro, Belo Horizonte, Porto

Alegre, Brasília, Belém, Campo

Grande, Cuiabá, Curitiba,

Florianópolis, Fortaleza, Goiânia,

Manaus, Natal, Recife/Olinda (jedan

stadion će koristiti oba grada), Rio

Branco i Salvador. Maceió je odustao.

15.

Dragi naše ako ćete ljeto provoditi uz male i velike ekrane mi vam donosimo raspored svihn utakmica po

grupama na SP-u Brazilu.

Grupa A:

A1 Brazil, A2 Hrvatska, A3 Meksiko, A4 Kamerun

12. juni: 22.00 Sao Paulo: Brazil - Hrvatska

13. lipnja: 18.00 Natal: Meksiko - Kamerun

17. juni: 21.00 Fortaleza: Brazil - Meksiko

18. juni: 21.00 Manaus: Kamerun - Hrvatska

23. juni: 22.00 Brasilia: Kamerun - Brazil, 22.00 Recife: Hrvatska - Meksiko

Grupa B:

B1 Španjolska, B2 Nizozemska, B3 Čile, B4 Australija

13. juni: 21.00 Salvador: Španjolska - Nizozemska, 00.00 Cuiaba: Čile - Australija

18. juni: 18.00 Porto Alegre: Australija - Nizozemska, 00.00 Rio de Janeiro: Španjolska - Čile

23. juni: 18.00 Curitiba: Australija - Španjolska, 18.00 Sao Paulo: Nizozemska - Čile

Grupa C:

C1 Kolumbija, C2 Grčka, C3 Obala Slonovače, C4 Japan

14. juni:18.00 Belo Horizonte: Kolumbija - Grčka, 00.00 Recife: Obala Bjelokosti - Japan

19. juni: 18.00 Brasilia: Kolumbija - Obala Bjelokosti, 00.00 Natal: Japan - Grčka

24. juni: 22.00 Cuiaba: Japan - Kolumbija, 22.00 Fortaleza: Grčka - Obala Bjelokosti

Grupa D:

D1 Urugvaj, D2 Kostarika, D3 Engleska, D4 Italija

14. juni: 21.00 Fortaleza: Urugvaj - Kostarika

15. juni: 03.00 Manaus: Engleska - Italija

19. juni: 21.00 Sao Paulo: Urugvaj - Engleska

20. juni: 18.00 Recife: Italija - Kostarika

24. juni: 18.00 Natal: Italija - Urugvaj, 18.00 Belo Horizonte: Kostarika - Engleska

Grupa E:

E1 Švicarska, E2 Ekvador, E3 Francuska, E4 Honduras

15. juni: 18.00 Brasilia: Švicarska - Ekvador, 21.00 Porto Alegre: Francuska - Honduras

20. juni: 21.00 Salvador: Švicarska - Francuska, 00.00 Curitiba: Honduras - Ekvador

25. juni: 22.00 Manaus: Honduras - Švicarska, 22.00 Rio de Janeiro: Ekvador - Francuska

GRUPA F:

F1 Argentina, F2 Bosna i Hercegovina, F3 Iran, F4 Nigerija

15. juni: 00.00 Rio de Janeiro: Argentina - Bosna i Hercegovina

16. juni: 21.00 Curitiba: Iran - Nigerija

21. juni: 18.00 Belo Horizonte: Argentina - Iran, 00.00 Cuiaba: Nigerija - Bosna i Hercegovina

25. juni: 18.00 Porto Alegre: Nigerija - Argentina, 18.00 Salvador: Bosna i Hercegovina - Iran

Grupa G:

G1 Njemačka, G2 Portugal, G3 Gana, G4 SAD

16. juni: 18.00 Salvador: Njemačka - Portugal, 00.00 Natal: Gana - SAD

21. juni: 21.00 Fortaleza: Njemačka - Gana

22. juni: 21.00 Manaus: SAD - Portugal

26. juni: 18.00 Recife: SAD - Njemačka, 18.00 Brasilia: Portugal - Gana

Grupa H:

H1 Belgija, H2 Alžir, H3 Rusija, H4 Južna Koreja

17. juni: 18.00 Belo Horizonte: Belgija - Alžir, 00.00 Cuiaba: Rusija - Južna Koreja

22. juni: 18.00 Porto Alegre: Južna koreja - Alžir, 00.00 Rio de Janeiro: Belgija - Rusija

26. juni: 22.00 Sao Paulo: Južna Koreja - Belgija, 22.00 Curitiba: Alžir-Rusija.

Naša mala ,ali vrijedna ekipa svim ljubitejima najvažnije sporedne stvari na svijetu želi ugodno

gledanje i odličnu relaksaciju.

Pri

pre

mio

: Ahm

ed S

ule

iman

16.

KAKO JE POČELO NOŠENJE RUKAVICA?

Nošenje rukavica je star običaj.

Rukavice su izumili stari narodi kako bi

se zaštitili od studeni. Znamo i to da su

rukavice nosili stari Iranci i Rimljani. U

Homerovoj Odiseji spominje se da

Laert, dok šeta po vrtu, nosi rukavice. U

staro doba rukavice su isključivo

izrađivane od kože, a nosile su se

uglavnom u ratnim pohodima i u lovu,

da bi ruke zaštitile od povreda.

Međutim, u 8. i 9. stoljeću u Njemačkoj

i Skandinaviji rukavice su nosili gotovo

svi tokom zimskih mjeseci da bi se

zaštitili od studeni. Žene su počele

nositi rukavice tek u 13.stoljeću, i to

kao ukras i modni detalj.Te su rukavice

rađene od lanena platna i dosezale su do

lakta. Mnogo godina kasnije, engleska

kraljica Elizabeta je uvela modu nošenja

rukavica ukrašenih draguljima i vezom.

Glatke kožne rukavice prvi put su se

pojavile za vrijeme vladavine francuskog

kralja Luja XIV, a u Francuskoj su žene

tog doba nosile rukavice od mrežaste

svile.

Pripremile:Sarah Avdagić i Adna

tabaković

ZANIMLJIVOSTI

17.

KAKO SU NAPRAVLJENE PRVE

CIPELE?

U davno doba čovjek koji je živio u

stjenovitim predjelima, gdje je oštro

kamenje ranjavalo njegove tabane,

počeo je razmišljati o tome kako

zaštititi noge. Zato je napravio

podlogu od ispletene trave, od kože ili

je pak uzeo ravan komadić drveta i

napravio sandale. Tu bi podlogu

pričvrstio za noge kožnim remenima.

Sandale su ponekad tako pravljene da

se remenje za vezanje provlačilo

između nožnih prstiju i, vezivalo oko

članka. U hladnijim područjima

svijeta noge je valjalo još bolje

zaštititi, pa je gornjem dijelu sandala

dodano još više materijala. Tako je

napravljena prva cipela. Još prije

5000 godina stari su Egipćani nosili

sandale. U početku su ih nosili samo

bogataši. Dok su oni šetali, za njima

bi išao po jedan par sluga i nosio par

sandala da bi ih brzo dodali gospodaru

ukoliko ih on poželi obuti. Kasnije su

svi ljudi počeli nositi sandale.

Ponekad su sandale pravljene tako da

se odignu nožni prsti kako bi bili bolje

zaštićeni. Egipćani su bili prvi

postolari na svijetu.

18.

Grci su uveli čizme. I to tako što su na sandalama

umjesto remenova upotrijebili solidnu kožu. I danas se

mogu pronaći mnogi primitivni oblici obuće koji se još

uvijek nose. Naše sandale mnogo podsjećaju na rimske i

grčke. Mokasinke liče na indijanske mokasinke, a

Nizozemci još uvijek nose drvene cipele. Suvremena se

obuća pojavila u srednjem vijeku, u doba križarskih

vojni. Budući da su križari odlazili na dugačka putovanja,

bilo je neophodno dobro zaštititi noge, pa su se zbog toga

počele koristiti cipele koje će dugo trajati. S vremenom

su cipele postale pomodni predmet, pa su se pojavili

mnogi smješni stilovi. Jedno vrijeme bilo je moderno

nositi cipele vrlo izduljene na prstima i zašiljene na vrhu.

Te su cipele bile toliko neudobne da je ta moda ubrzo

bila napuštena, pa su u modu ušle visoke potpetice.

Pripremile:Sarah Avdagić i

Adna Tabaković

19.

OD KADA SE UPOTREBLJAVAJU MIRISI ? Upotreba mirisa stara je koliko i ljudski rod. Vjerovatno su u stara vremena ljudi dobijali prijatne mirise goreći mirišljavo drvo, smolu i lišće. Znamo da su Egipćani upotrebljavali mirise prije više od 500 godina. Arabljani su prvi počeli da koriste ružine latice za spravljanje ružine vode, prije otprilike 1300 godina. Služila im je ne samo kao miris, nego i kao lijek. Jedan od prvih pravih parfema bilo je ružino ulje. Potrebno je oko 4000 kvadratnih metara zasijanih ružama da se dobije tona latica, a od njih može da se proizvede samo oko 500 grama esencije. Nije onda čudno što je ružino ulje toliko skupo! Od raznog cvijeća ruže, ljubičice, jasmina, narandžinog cvijeta, zelenkade dobijamo neke od naših najljepših parfema.Najstariji način pravljenja mirisa od cvijeća bio je izvlačenje iz kruničnih listića pomoću vode. Francuzi upotrebljavaju postupak zvani enfleruage, što znači namirisati mirisom cvijeća. Staklene ploče u drvenom okviru i premazane prečišćenom mašću pokriju se cvijetnim laticama i naslažu jedna iza druge. Latice se s vremena na vrijeme zamjenjuju svježim, dok pomada(prečišćena mast) ne ulije potrebnu količinu mirisa. Savremeniji je metod da se vrlo čist rastvarač, koji se dobije iz nafte, pušta da struji kroz svježe latice sve dok se ne zasiti mirisom. Onda se rastvarač ukloni destilacijom, a miris prečisti alkoholom. Danas se hemija takmiči sa prirodom u proizvodnji mirisnih esencija.Hemičar pravi sintetičke mirise od ugljenog katrana, terpentina i stotine drugih supstancija, a ti se mirisi ni po čemu ne razlikuju od prirodnih! U stvari, hemičar je u stanju da proizvede čak i neke cvijetne mirise koji se nikako ne bi mogli izvući iz prirodnog cvijeća. Pripremile:Sarah Avdagić i Adna Tabaković 20.