sastav vrsta, brojnost i distribucija faune ptica močvarno ...1 društvo za istraživanje i...

BILTEN MREŽE POSMATRAČA PTICA U BOSNI I HERCEGOVINI 17

Sastav vrsta, brojnost i distribucija faune ptica močvarno-barskog kompleksa Tišina i Odmut kod Šamca

SJENIČIĆ JOVICA1

Sjeničić, J., 2014/2016: Species composition, abundance and distribution of bird fauna of wetland complex Tišina and Odmut near Šamac

A total of 123 bird species were registered in wetland complex Tišina in the northern part of Bosnia and Herzegovina along the Sava river, in an area of about 530 ha of swamps and other wetland ecosystems. The complex is an important breeding site for Whiskered Tern (35-45 pairs), Black-crowned Night Heron (30-40 pairs), Ferruginous Duck (2-4 pairs), Common Pochard (3-5 pairs) and several other bird species. During the migration, the flocks of Black Stork (up to 60 individuals), Little Egret, Great White Egret, Eurasian Spoonbill and other birds rest in the silty and shallow parts of the ponds.

Key words: wetlands, ponds, waterfowl popultions, bird fauna

UVODMočvarno-barski kompleks Tišina kod Šamca čine močvare i bare Mala Tišina, Velika

Tišina (po kojoj se cijeli kompleks najčešće naziva Tišina), bara Odmut i povremeni vodotok Žandrak. Ovaj kompleks predstavlja jednu od danas malobrojnih kontinentalnih prirodnih bara i močvara u plavnom području rijeke Save, koji je i značajan faktor hidrološke stabilnosti, zaštite od poplava, te važno stanište za brojne vrste biljnog i životinjskog svijeta. Iako su močvarna staništa u 20. vijeku bila predmet istraživanja ornitologa u Bosni i Hercegovini, zanimljivo je da bare Mala i Velika Tišina do 2012. godine nisu detaljnije ornitološki istraživane.

Prva sistematska istraživanja bare Tišina vezana su uz hidrobiološka istraživanja Đorđa Protića 1928. godine (Protić, 1928a, 1928b), koja su obuhvatala istraživanja fizičkih svojstava vode, opis biljnog i životinjskog svijeta, a poseban akcenat autor stavlja na istraživanja fito- i zooplanktona bare Tišine. Ovo je i jedno od prvih istraživanja bare Velika Tišina gdje se između ostalog navodi gnijezdeće prisustvo nekih vrsta ptica kao što su: divlja patka (Anas platyrhynchos), liska (Fulica atra) i mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis) za koje Protić navodi da se na bari gnijezde, zatim podatke o sivoj čaplji (Ardea cinerea) i riječnom galebu (Larus ridibundus) koje je autor takođe povremeno bilježio na bari Tišini, kao i to da se divlje guske (vjerovatno sive guske Anser anser), zimi spuštaju na baru.

Iz novijeg perioda ornitoloških istraživanja od 2010. godine bara Tišina i bara Odmut uvrštene su u lokalitete na kojima Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta redovno vrši zimski monitoring ptica močvarica u okviru međunarodne akcije IWC (International Waterbird Census) kojim u BiH koordiniše Ornitološko društvo „Naše ptice“ iz Sarajeva.

1 Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Brace Potkonjaka 16, 78 000 Banja Luka

ORNITOLOŠKO DRUŠTVO NAŠE PTICE 18

Prebrojavanja su vršena prvi put u 2010. godini (Kotrošan i Dervović, 2010), zatim 2011. (Dervović i Kotrošan, 2011/2012), 2012. (Topić i Kotrošan, 2011/2012), 2013. (Topić, 2013), a i poslednjih godina, tj. 2014., 2015. i 2016. godine (Topić, 2014/2016). Pored navedenih monitoringa zimujućih populacija vršena su i povremena ornitofaunistička istraživanja ovog kompleksa od 2011. do 2014. godine. Rezultati ovih istraživanja većinom prikazuju neke zanimljive nalaze ptica (Sjeničić, 2011/2012), populacionu dinamiku čaplji (Sjeničić i sar., 2013) i sastav vrsta ptica koje naseljavaju staništa karakteristična za ovu oblast, tačnije bare Velika Tišina i Odmut i s njima povezana vlažna staništa (Sjeničić, 2013a; 2013b).

Ovaj rad obuhvata period sistematskih istraživanja faune ptica ovog kompleksa u 2015. i 2016. godini i predstavlja rezultat ostvaren realizacijom projekta Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta pod nazivom „Inventory and guidelines for the establishment of biodiversity monitoring in order to protect the swamp “Tišina” in the flooded area of the Sava River“.

ISTRAŽIVANO PODRUČJEMočvarno-barski kompleks Tišina predstavlja ostatak nekadašnjeg plavnog područja

rijeke Save, sa očuvanim orografskim, hidrografskim i biološkim oblicima i pojavama. Istraživano područje bare Tišine i bare Odmut predstavlja stari tok rijeke Save tj. jednu od njenih starača na desnoj obali rijeke.

Bara Mala Tišina je polukružnog oblika i u nju utiče krajnji dio kanala Žandrak koji je stari tok rijeke Bosne. Ova bara kanalom je spojena sa barom Velika Tišina, a veći dio godine je sa malom količinom vode ili je potpuno bez vode.

Slika 1. Bara Velika Tišina (Foto: Jovica Sjeničić)Figure 1. Velika Tišina swamp (Photo: Jovica Sjeničić)


Bara Velika Tišina (Sl. 1) je polukružnog oblika ili oblika potkovice sa srednjim dijelom orjentisanim na jugozapad, a kracima usmjerenim ka sjeveroistok, dužine oko 2,5 km, prosječne širine 200-300 m. Dubina varira u toku godine, od nekoliko centimetara u pri-obalnom području pa do 1,5 m. Prema skorijim mjerenjima lokalnih ribolovaca, iz čamca, visina vodostaja na srednjem dijelu „potkovice“ tokom proljeća za vrijeme najvišeg vodostaja je oko 3 m, dok je u prokopanoj ribarskoj stazi uz obalu u periodu najvećih voda visina vodenog stuba do oko 8 m. Tokom ljeta vodostaj znatno opada i dubina bare na sredini je od 0,80 do 1,50 m.

Slika 2. Bara Odmut (Foto: Jovica Sjeničić)Figure 2. Odmut swamp (Photo: Jovica Sjeničić)

Bara Odmut (Sl. 2) pretežno je nestalnog i nepravilnog oblika i nastavlja se na baru Velika Tišina prema istoku iako je od nje fizički odovjena bara, spojena je naknadno prokopavanjem kanala sa regulatorom protoka („žablji poklopac“). Ima nešto manju dubinu od Velike Tišine.

Istraživano područje nalazi se u pojasu umjereno-kontinentalne klime gdje su sva četiri godišnja doba jasno izražena. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,7 °C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 700-800 mm (Anonymus, 2014).

Bare Velika Tišina, Mala Tišina i Odmut karakteriše većinom plitka voda, slabiji vodeni pokreti i promjenjiva temperatura. Zimi se voda potpuno zaledi, a ljeti se jako ugrije. Svjetlost zbog male dubine prodire do dna pa su vodeni bazeni obrasli vodenim biljkama. Pojedini dijelovi bara su bistri i providni.


Ovaj močvarno-barski kompleks karakterišu male stajaće vode, odnosno bare, plavne zone, ritovi, močvare i kanali. Močvare u sklopu ovog kompleksa prisutne su u pojedinim dijelovima oko bara Mala i Velika Tišina i Odmut, te predstavljaju plitke akumulacije, najčešće obrubljene uskim pojasom trske i šaša, dok je površina vode često cijela prekrivena plivajućim vodenim biljkama.

Staništa u kojima su prisutne registrovane vrste ptica na području istraživanog kompleksa predstavljena su u Prilogu 2 po šiframa (veliko slovo ispred naziva):

A. POVRŠINSKE STAJAĆE I SPOROTEKUĆE VODE (otvorena voda bara Male Tišine, Velike Tišine i Odmuta, vodena vegetacija, kanal Žandrak, obalska zona bara i kanala, dno muljevitih, isušenih i/ili plitkih bara)

B. MOČVARNA I RITSKA STANIŠTA (tršćaci)C. TRAVNA STANIŠTA (livade, travnjaci, nasipi i sl.)

Slika 3. Satelitski snimak predmetnog područja – (bijela linija – granica istraživanog područja od oko 530 ha; bijelo polje – najvažnije zone za gnjezdarice i negnjezdarice; velika slova – odgovarajuće pretežno stanište, iz Priloga 2)Figure 3. Satellite image of surveyed area – (white line – the border of surveyed area, approx. 530 ha; white field – the most important zones for breeding and non-breeding birds; capital letters – the corresponding habitat, from Annex 2.)


D. ŽBUNASTA STANIŠTA (barske poplavljene šikare i vrbaci, suve šikare i vrbaci, žbunje, međe)

E. ŠUME I ŠUMSKA STANIŠTA (poplavne, hrastove i dr. šume, voćnjaci, zasadi drveća)F. KULTIVISANA AGRIKULTURNA, HORTIKULTURNA ILI DOMAĆA STANIŠTA (obradive

površine, bašte, dvorišta)G. KONSTRUKCIJE, INDUSTRIJSKA I DRUGA VJEŠTAČKA STANIŠTA (stambeni objekti,

industrija, infrastruktura, deponije i sl.)

Staništa i ekosistemi ovog kompleksa ugroženi su ubrzanim zatrpavanjem uslijed nedostatka dotoka vode iz rijeke Save i kanala, zatim odlaganjem otpada, krčenjem obala, zarastanjem alohtonom i invazivnom vegetacijom (bagremac i dr.), kao i krivolovom.

METODEKako bi se stvorila bolja slika o avifauni područja Tišine i Odmuta, korišteni su objavljeni

(Sjeničić, 2011/2012; Sjeničić, 2013a; 2013b; Sjeničić i sar., 2013) i neobjavljeni podaci autora (Sjeničić, in litt.) iz ranijih godina. Iz 2015. i 2016. g. dobijeni su podaci o trenutnim gnijezdećim i migratornim statusima, te posebno veličine populacije zabilježenih ptica. Iz ranijih godina (2010., 2011., 2013, 2014.g.) povađeni su samo pojedini faunistički podaci (Protić, 1928a;1928b; Kotrošan i Dervović, 2010; Dervović i Kotrošan, 2011/2012; Topić i Kotrošan, 2011/2012; Topić, 2013) i objedinjeni sa savremenim istraživanjima kako bi se sravnili svi postojeći podaci o fauni ptica ovog kompleksa.

Tabela 1. Broj i datumi izlazaka na terenTable 1. Number and dates of field surveys

Godina Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Avg Sept Oct Nov Dec Ukupno za godinu

2015. 25 67 16 9 5

2016. 18 26 27 19

26 17 419

812 24 11 12

Ukupno izlazaka

po mjesecima3 1 2 1 2 2 3 2 1 0 0 0 17

Korištene metode istraživanja su: metoda kilometarskog transekta, cenzus u tački, slobodno kretanje po terenu i playback metoda (Gregory et al., 2004), kao i metoda hvatanja u vertikalne ornitološke mreže i markiranje (prstenovanje) ptica. Ptice su posmatrane standardnom ornitološkom opremom i determinisane većinom prema priručniku Collins Bird Guide 2nd edition (Svensson et al., 2007). Pored podataka o avifauni bilježena su za-pažanja o staništu i vremenskim prilikama, te o ugrožavajućim faktorima za avifaunu. Narodni nazivi ptica navođeni su prema srpskoj nomenklaturi (Vasić i sar., 2004; 2005), a taksonomski poredak prema Clements-u (2007) iz Kotrošana i Papesa (Kotrošan & Papes, 2007) i Kotrošana (2008/2009). Idioekološke osobine vrsta koje su razmatrane prilikom tumačenja gniježđenja konsultovane su prema Matvejevu (1950), Krampu (Cramp, 1998)


i del Hoju i sar. (del Hoyo et al., 1992). Migratorni satusi većinom su navedeni prema iskustvu istraživača i posmatranjima sa terena, ali je dopunski konsultovana i literatura (Böhning-Gaese & Bauer, 1996). Ugroženost je razmatrana prema BirdLife International-u (2015), Aneksima EU-direktiva, međunarodnim konvencijama, Zakonima o lovstvu RS i FBiH, te Uredbi o crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske i FBiH.

Prilikom predstavljanja registrovanih vrsta, kao gnjezdarice (G) označene su vrste koje se pojavljuju u sezoni gniježđenja (najčešće u periodu februar – juli), te za koje je moguće, vjerovatno ili sigurno potvrđeno gniježđenje na području kompleksa. Kate-gorizacija gnijezdećeg statusa data je prema EOAC gnijezdećim kategorijama i kodovima po Sharrocku (1987) i Hagemeijeru & Blairu (1997):

a) Moguće gniježđenje (MG):− 1 vrsta zabilježena u periodu gniježđenja na mogućem staništu gniježđenja− 2 pjevajući mužjak(ci) prisutni (ili se glasaju) u periodu gniježđenja

b) Vjerovatno gniježđenje (VG):− 3 par zabilježen u staništu povoljnom za gniježđenje u periodu gniježđenja− 4 stalna teritorija pretpostavljena bilježenjem teritorijalnog ponašanja (pjev

itd.) u najmanje dva različita dana u sedmici ili dalje od istog mjesta − 5 udvaranje i pjev− 6 posjećivanje mogućeg lokaliteta gniježđenja− 7 uzbuđeno ponašanje ili uznemireno glasanje odraslih− 8 tragovi ležanja na jajima na odraslim jedinkama− 9 gradnja gnijezda ili kopanje rupe za gnijezdo

c) Potvrđeno gniježđenje (PG):− 10 odvraćanje pažnje ili glumljenje povrede− 11 nađena korištena gnijezda ili ljuske jaja (zauzeta ili položena u periodu

istraživanja)− 12 zabilježeni mladi koji su nedavno dobili perje (nidikolne vrste) ili mladi s

paperjem (nidifugne vrste)− 13 odrasli koji ulaze ili izlaze iz gnijezda u uslovima koji ukazuju da je gnijezdo

zauzeto (uključujući i visoka gnijezda ili rupe s gnijezdima čiji se sadržaj ne može vidjeti), ili odrasli koji leži na jajima

− 14 odrasli koji nosi izmet ili hranu za mlade− 15 gnijezdo s mladima koji se vide ili čuju

d) Gniježđenje nije utvrđeno ili nije moguće (0) - Vrste za koje je nakon istraživanja terena vrlo vjerovatno ili sigurno potvrđeno da nisu gnjezdarice ili da gniježđenje nije moguće na istraživanom području.

e) Bivša gnjezdarica (Ex) - Ako je u toku prethodnih istraživanja i godina utvrđeno da je vrsta bila gnjezdarica, a da to danas nije slučaj.


Migratorni statusi gnjezdarica (vjerovatnih i potvrđenih) označeni su sa:a) ST – stanarica, vrsta na području kompleksa prisutna cijele godine, sa ili bez

lokalnih pomjeranja i/ili povećanja brojnosti tokom dolaska jedinki sa drugih područja u sezoni gniježđenja, seobe i zimovanja;

b) SE - selica, za vrijeme seobe i zimovanja napušta područje i njegovu širu okolinu, sa ili bez povećanja brojnosti tokom dolaska jedinki sa drugih područja u sezoni gniježđenja, seobe i zimovanja.

Migratorni statusi negnjezdarica, odnosno vrsta koje se na području kompleksa pojavljuju cijele godine, a nisu gnjezdarice označeni su sa:

a) LU – lutalica, vrsta koja se u toku gnijezdeće sezone ili na kraju gniježđenja, ali i zimi povremeno pojavljuje najčešće zbog ishrane, ili vrste koje na kraju gnijezdeće sezone imaju neusmjerena kretanja (lutanja) pred seobu, poput čaplji, kao i druge vrste koje se rijetko pojavljuju na području kompleksa;

b) PR – preletnica ili prolaznica na seobi, vrsta koja se na području kompleksa pojavljuje samo u periodu seobe (februar – april (maj) i juli – novembar);

c) ZI – zimovalica, vrsta koja se na području kompleksa pojavljuje samo tokom zime (novembar – februar)

Kod nekih vrsta su migratorni statusi kombinovani. Vrste koje su zabilježene isključivo u visokom preletu iznad područja istraživanja označene su sa „x“ u pogledu staništa u kojima su posmatrane. Nakon navođenja velikih slova staništa u kojima je zabilježeno moguće, vjerovatno ili potvrđeno gniježđenje vrste nalazi se oznaka „(gn)“.

Brojnost gnjezdarica (potvrđenih i nekih vjerovatnih) računata je brojanjem aktivnih gnijezda, parova sa mladuncima, brojanjem pjevajućih mužjaka (kada je gniježđenje potvrđeno) ili brojanjem odraslih (adultnih) primjeraka u okolini poznate ili sumnjive lokacije gniježđenja i/ili kolonije te dijeljenjem tog broja sa 2 (roditeljski par). Brojnost negnjezdarica utvrđivana je prebrojavanjem svih jedinki različitim standardnim meto-dama. Broj parova u Prilogu 1 izražen je na površinu od oko 530 ha (Sl. 1).

REZULTATI I DISKUSIJATokom istraživanja i dosadašnjih objavljenih i neobjavljenih podataka o avifauni bara

Tišina i Odmut, registrovane su 123 vrste ptica (Prilog 1). Uočljivo je da je broj gnjezda-rica daleko veći od broja negnjezdarica. U pogledu migratornih statusa, jasno je vidljivo da je najveći broj vrsta sa statusom „selica“.

Od čaplji najmnogobrojnija gnjezdarica je gak sa 20 do 50 gnjezdećih parova, iako tačna pozicija kolonije nije locirana zbog miniranih, sumnjivih i neprohodnih površina. Druge čaplje su malo vjerovatne gnjezdarice i/ili malobrojne na gniježđenju. Ostale vrste čaplji značajnije su na predseobenim kretanjima (neusmjerenim migracijama) nakon gniježđenja ili tokom migracije, kad se bilježe jata od 20 do 150 jedinki čistih ili miješanih jata.


Kod crne rode gniježđe-nje je vjerovatno, ali lokacija gnijezda nije pronađena. Na seobi je bilježeno do oko 60 crnih roda na dnu isušene bare Odmut, gdje se okupljaju miješana jata čaplje i rode tokom seobe.

Svakako značajne gnje-zdarice kompleksa su njor-ka (min. 2 para) i riđoglava patka (min. 3 para), tj. ranji-va i skoro ugrožena vrsta na međunarodnom nivou (Bird Life International, 2015).

Od ostalih vrsta tipičnih ptica močvarica, liska sa 50 do 80 gnijezdećih parova kao do nedavno međuna-rodno skoro ugrožena vrsta, jedna je od najznačajnijih gnjezdarica. Bjelobrka čigra takođe predstavlja važnu gnjezdaricu sa ovogodiš-njom populacijom 35-45 gnijezdećih parova.

Ptice pjevačice imaju stabilne i brojne populacije, a najbrojnije su crnoglava grmuša, velika sjenica, polj-ski vrabac, vrabac pokućar, čvorak i obična zeba. Od

močvarnih pjevačica najbrojniji je veliki trstenjak čija populacija broji od 11 do 20 gnijezdećih parova po istraživanim tršćacima kompleksa.

U pogledu korištenja površina istraživanog kompleksa (Prilog 2) ptice većinom koriste više staništa za zadovoljavanje svojih potreba poput gniježđenja, ishrane, skrivanja, odmora i sl. Pri tome, kako je u Prilogu 2 zbirno predstavljeno, najviše vrsta zabilježeno je u fragmentima šumskih (54 vrste) i žbunastih staništa (52 vrste), ali treba imati u vidu veliku raznovrsnost pjevačica (Passeriformes) i djetlića (Piciformes) koje pretežno naseljavaju ova staništa, te čine oko 42%, odnosno 44% svih zabilježenih vrsta kompleksa.

Jako značajan je broj je vrsta koje pretežno zauzimaju vodena staništa, tršćake i priobalne zone voda (ukupno 76 vrsta), a ovdje najviše spadaju: gnjurci i kormorani (3 vrste od koji su 2 gnijezdeće u ovom staništu), čaplje, rode i kašičari (Ciconiformes, 7 vrsta od kojih moguće, vjerovatno ili potvrđeno gnijezdi 5 vrsta), patke i labudovi

Grafik 1. Procentualni udio vrsta po gnijezdećim statusimaGraph 1. Percentage share of species by breeding status

Grafik 2. Brojčani odnos vrsta po migratornim statusimaGraph 2. Numerical relation of species by migrating status


(Anseriformes, 11 vrsta od kojih se na gniježđenju bilježi 6), barske koke (Rallidae, 3 gnijezdeće vr-ste) i sve šljukarice (Charadriiformes, 18 vrsta od kojih gnijezde 2, njih 4 su povremeno prisutne na hranjenju, a ostalih 12 prisutne su povremeno na seobi).

Najvažnije zone za ptice su zone bara Velika Tišina, Mala Tišina i bara Odmut (Sl. 3) na kojima je bilježena najveća brojnost gnjezdarica i ne-gnjezdarica. Te zone su većinom nepristupačne ljudima (poljoprivreda, ribolov, sječa šume), pa je stepen uznemiravanje u njima najmanji.

Najznačajnije močvarice na seobi su: čaplje, rode i kašičari, patke, ždralovke i mnoge šljukarice. Pri tome ove vrste zauzimaju vodena staništa i njihove priobalne zone, ali i travnata staništa i obradive površine koje su vlažne ili periodično plavljene. Na poplavnim livadama tokom proljećne seobe, zbog ishrane i odmora, kratko se zadržavaju vivci, prudnici i druge šljukarice, ali i razne patke i čaplje. Za selidbena jata

Slika 4. Jato mladih gakova na Tišini (Foto: Jovica Sjeničić)Figure 4. Flock of juvenile Black-crowned Night Herons in Tišina (Photo: Jovica Sjeničić)

Slika 5. Mlada bjelobrka čigra na Tišini (Foto: Jovica Sjeničić)Figure 5. Juvenile Whiskered Tern in Tišina (Photo: Jovica Sjeničić)


vrsta koje slijeću posebno je važna bara Odmut u avgustu i septembru, kada se na nju radi prehrane i odmora, spuštaju jata crne i bijele rode, bijelih čaplji, čaplji kašikara, ali i raznih vrsta šljukarica.

Na seobi je značajan i veliki broj ptica pjevačica otvorenih staništa: trepteljke (Anthus spp.), poljske ševe, pliske (Motacilla spp.), travarke (Saxicola spp.), koje se većinom zadržavaju na poljoprivrednim površinama ili isušenim dijelovima bara.

Selidbena jata ždralova preko bare i cijele Šamačke Posavine broje od nekoliko stotina do čak nekoliko hiljada ptica (Stumberger et al., 2013; Topić et al., 2015), a jedan od lokaliteta na migratornoj ruti je i šire područje kompleksa Tišina.

Ovakva vlažna i mozaična područja uz rijeku Savu i donje tokove njenih pritoka u Bosni i Hercegovini, skoro da su ornitološki potpuno neistražena. Poredeći ove rezultate sa sastavom i brojnošću avifaune geografski i vegetacijski bliskih područja poput za oko 300 ha većeg vlažnog Modričkog polja koji takođe ima sličan sastav staništa (bare starače, fragmenti šuma, poljoprivredne površine, kanali, plavne livade i sl.) (Sjeničić, 2011/2012b) može se reći da ove nizijske zone sa sličnim odnosom staništa imaju sličan sastav faune ptica, ali da bare Tišina i Odmut imaju brojnije populacije i bolje uslove za opstanak ptica. Najveći razlog za to je očuvanost barske vegetacije, veća površina tršćaka, blizina rijeke Save, ali, nažalost, većinski razlog su mine u okolini Tišine i Odmuta koje su ova navedena staništa do danas i očuvale.

ZAKLJUČCIRaznovrsnost i brojnost ptica su posebna vrijednost i temeljni prirodni feonomen

ovog područja. Do sad su zabilježene 123 vrste ptica i većina njih je zaštićena međunarodno i entitetski.

Za nacionalne razmjere ovako velika zastupljenost ptica na relativno malom istra-ženom prostoru od oko 530 ha daje sliku prilično bogate avifaune. Bara Tišina i bara Odmut sa pripadajućim ekosistemima, kao jedan od posljednjih močvarno-barskih kompleksa u Posavini predstavlja važno gnjezdilište, zimovalište, hranilište i spavalište brojnih ptičjih vrsta.

S obzirom na veličine populacija na malom prostoru bara i pripadajućih ekosistema, te imajući u vidu i smanjenje površina pogodnih za gniježđenje tih vrsta u Posavini, svakako najznačajnije gnjezdarice područja su: gnjurci (Tachybaptus ruficollis, Podiceps cristatus), čaplje (Ardea purpurea, Nycticorax nycticorax, Ixobrychus minutus), crna roda, patke (Aythya ferina, Aythya nyroca), eja močvarica, barske koke i barski pjetlići (Fulica atra, Gallinula chloropus, Rallus aquaticus), bjelobrka čigra, mali djetlić i sjenica vuga.

Najveći broj vrsta zauzima tokom životnog ciklusa vodena, šumska i žbunasta staništa, kao i agrikulturna staništa, što su ujedno i zone ovog kompleksa koje su najvažnije za faunu ptica.

S obzirom da su starače i kontinentalne močvare u Posavini postale rijetkost, te da ih čovjek opterećuje zagađenjem, ubrzanim zatrpavanjem, krčenjem vegetacije i isušivanjem tj. odsijecanjem od velikih nizijskih rijeka, a da iste imaju još uvijek djelimično očuvan biodiverzitet, ovaj kompleks bi trebalo pod hitno pravno zaštititi, a zatim i restaurirati i poboljšati uslove za opstanak ptica močvarica i drugih vrsta.


ZAHVALNICAZahvaljujem se kolegi Drašku Adamoviću na pomoći tokom istraživanja i ustupanju

fotografija pojedinih vrsta, kao i kolegi Marku Šćibanu na korisnim sugestijama tokom istražvanja. Veliku zahvalnost takođe dugujem mještaninu Slavki Blažanoviću iz Grebnica zbog pomoći na terenskim istraživanjima, ustupljenim fotografijama i pružanju informacija o istraživanom području. Zahvaljujemo Fondaciji EuroNatur koja je finansirala istraživanja u sklopu projekta „Inventory and guidelines for the establishment of biodiversity monitoring in order to protect the swamp “Tišina” in the flooded area of the Sava River“.

LITERATURABirdLife International, 2015: IUCN Red List for birds. Downloaded from http://www.birdlife.org on

02/09/2015.Burfield, I. & van Bommel, F. 2004. Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. Birdlife International, Cambridge.

Böhning-Gaese K. & Bauer, H. G., 1996: Changes in Species Abundance, Distribution, and Diversity in a Central European Bird Community. Conservation Biology 10 (1), 175–187.

Clements, J. F., 2007: The Clements Cheklist od Birds of the World, 6th Edition. Cornell University Press, New York.

Cramp, S., 1998: The complete birds of the western Palearctic on CD ROM. Oxford University Press, Oxford.

del Hoyo, J., Elliot, A., Sargatal, J., 1992: Handbook of the Birds of the World. Lynx Edicions, Barcelona, Spain.

Dervović, I. & Kotrošan, D., 2011/2012: Results of the winter waterbird census in Bosnia and Herzegovina in 2011. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, br. 7-8: 44-55. Sarajevo.

Gregory, R.D., Gibbons, D.W. & Donald, P.F., 2004: Bird census and survey techniques. In: Sutherland W.J., Newton I. et Green R. E. [eds.]: Bird Ecology and Conservation; a Handbook of Techniques. Oxford University Press, Oxford: 17-56.

Hagemeijer, E. J. M. & Blair, M. J., 1997: The EBCC Atlas of European Breeding Birds: Their Distribution and Abundance. T & AD Poyser, London.

Kotrošan, D., Drocić, N., Šimić, E., Trbojević, S. & Dervović, I., 2012: Program IBA (Međunarodno značajna područja za ptice) u Bosni i Hercegovini, Ornitološko društvo „Naše ptice“, Sarajevo.

Kotrošan, D. & Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38. Sarajevo.

Kotrošan, D., 2008/2009: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od 1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-86. Sarajevo.

Protić, Đ., 1928 a: Bara Velika Tišina. Glasnik Zemaljskog Muzeja XL, Sveska 1 (PN). Sarajevo. str. 1-38.Protić, Đ., 1928 b: Bara Velika Tišina, hidrobiološka i plankton studija. Glasnika Zemaljskog Muzeja,

Godina XL, Sv.1, Sarajevo.Sharrock, J. T. R., 1987: The Atlas of Breeding Birds in Britain and Ireland. London: T & A.D.Poyser.Sjeničić, J., 2011-2012a: Posmatranja kašičara (Platalea leucorodia L.) na području sjeverne Bosne

u toku 2010. i 2011. godine. Bilten mreže posmatrača ptica Bosne i Hercegovine. 7: 92-94. Sarajevo.


Sjeničić J., 2013a: Izvještaj projekta „The research of the bird fauna in potential IBA areas in the northern part of Bosnia and Herzegovina“. Banja Luka.

Sjeničić, J., 2011-2012b: Prvi prilog poznavanju faune ptica Modričkog polja. Bilten mreže posmatrača ptica Bosne i Hercegovine. 7: 31-44.

Sjeničić, J., 2013b: Izvještaj o izvršenim terenskim istraživanjima avifaune bara Velika Tišina i Odmut kod Šamca – separat za Sutdiju za uspostavljanje Područja za upravljanje staništem „Tišina“, Banja Luka.

Sjeničić, J., Golub, D., Šukalo, G. & Šarkanović, B., 2013: Sastav vrsta i brojnost čaplji (Ardeidae) na barama Velika Tišina i Odmut kod Šamca. Skup 5 (1): 39-46. Banja Luka.

Stumberger, B., Budinski, I., Topić, G., Šarčević, I., Sjeničić, J., Kopuz, V., Gotovac, M., Šarac, M., Ilić, B., Jovićević, M., Vrešković Dubak, N., Velevski, M., Bordjan, D., Rudić, B., Ulquini, D. & Sackl, P., 2013: Autumn migration 2013 of Eurasian Crane (Grus grus) along the Adriatic flyway – migration patterns and population numbers. First International Workshop of Dinaric Karst Poljes as Wetlands of National and International Importance, Livno, BiH, abstract book, p. 21-22.

Svensson, L., Mullarney, K., Zetterström, D., 2010: Collins Bird Guide 2nd edition. HarperCollins Publishers Ltd., London.

Topić, G., 2013: Results of the International Waterbird Census in Bosnia and Herzegovina in 2013. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, br. 9: 14-39. Sarajevo.

Topić, G. & Kotrošan, D., 2011/2012: Results of the Inetrnational waterbird census from Bosnia and Herzegovina in 2012. Bilten mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, br. 7-8: 56-73. Sarajevo.

Topić, G., Dervović, I., Šarac, M., Sjeničić, J., Sarajlić, N. & Kotrošan, D., 2015: Migration of Eurasian Crane (Grus grus) in Bosnia and Herzegovina – results of the monitoring for the autumn 2012 - spring 2014 period. Adriatic Flyway 2 Conference, poster session, Dürres, Albania.

Vasić, V. F., Simić, D. V., Stanimirović, Ž., Karakašević, M., Šćiban, M., Ružić, M., Kulić, S, Kulić, M. & Puzović, S., 2004: Srpska nomenklatura ptica I. (nonpasseriformes). Dvogled 4: 7-19.

Vasić, V. F., Simić, D. V., Stanimirović, Ž., Karakašević, M., Šćiban, M., Ružić, M., Kulić, S, Kulić, M. & Puzović, S., 2005: Srpska nomenklatura ptica II. (passeriformes). Dvogled 5: 10-18.


SUMMARYWetland complex Tišina and Odmut represents the old course of Sava river and

consists of marshes, meadows, forests and thickets and cultivated land. Until 2012, the detailed ornithological surveys were not executed in this area. To this day, a total of 123 bird species were registered in the area of Tišina and Odmut (about 530 ha), and this complex is an important breeding site for grebes, herons, Black Stork, Ferruginous Duck, Common Pochard, Whiskered Tern and other species. During the migration, the flocks of Black Storks (up to 60 individuals), White Storks, Eurasian Spoonbills (up to 40 individuals), Black-crowned Night Herons (a maximum of 150 individuals counted in the night), Purple Herons, Great Egrets (up to 25 individuals), Little Egrets (maximum of 130 individuals), Gray Herons, different duck species (Anas spp. and Aythya spp.) and other waterfowls and songbirds (Anthus spp, Motacilla spp., Saxicola spp.) gather on the ponds. During the winter the water on the ponds freezes, and the most numerous wintering birds during that time are the songbirds (Passeridae and Fringillidae). With regard to the spatial distribution, the most species were observed in the fragments of forests (54 species or 44%) and shrubby habitats (52 species or 52%), and the species related to the water surface and water vegetation (48 species or 39%). Given that Tišina and Odmut complex is one of the rare wetlands in contitnental region of Bosnia and Herzegovina, endangered by many human activities, it should be urgently protected by law, and then restored and improved for the survival of waterfowl and other bird species.


Broj Vrsta Narodni naziv Staništa Gnijezdeći

statusMigratorni

statusProcjena veličine

populacije

1.Tachybaptus ruficollis (Pallas, 1764)

mali gnjurac A i B (gn) PG ST 8-12 parova

2. Podiceps cristatus (Linnaeus, 1758)

ćubasti gnjurac A (gn), B PG

SE (rijetko prezime na

Savi)6-8 parova

3.Phalacrocorax carbo (Linnaeus, 1758)

veliki vranac A, E 0 LU, PR, ZI

Na barama najčešće usamljene ptice i manje

grupe (2-11 jedinki) ili jata u

preletu do oko 40 jedinki.

4. Ardea cinerea (Linnaeus, 1758) siva čaplja A, B, C, F 0 LU, PR, ZI

Pretežno posmatrane usamljene ptice do 9 jed.

Prisutni mladi nakon gniježđenja.

5. Ardea purpurea (Linnaeus, 1766)

crvena čaplja A, B (gn) MG SE

0-2 para. Van sezone gniježđenja posmatrano

pretežno 5-7 jed.

6. Ardea alba (Linnaeus, 1758)

velika bijela čaplja A, B, C, F 0

LU, PR, ZI (prema

prstenovima najčešće

dolaze ptice iz Hrvatske)

Posmatrane najčešće ili pojedinačne ptice ili jata

od najviše 25 jed. Na seobi se spuštaju na Odmut

miješana jata sa malom bijelom čapljom i crnom

rodom.

7. Egretta garzetta (Linnaeus, 1766)

mala bijela čaplja

A, B, C, D i E

(gn), FMG SE

Tokom gnijezdeće sezone posmatrano 1-4 jed.,

najčešće pojedinačno. Na seobi se spuštaju na bare miješana jata sa velikom bijelom čapljom i crnom rodom. Mala bijela čaplja

brojala je od 30 do 130 jed. u jatu.

8. Ardeola ralloides (Scopoli, 1769) žuta čaplja A, B

(gn), E MG SE 0-1 par

9.Nycticorax nycticorax (Linnaeus, 1758)

gak A, B i E (gn) VG SE

U 2015. u avgustu prebrojano oko 150 jed. na

noćenju u trsci (oko 30% su juv.). U 2016. g. u sezoni gniježđenja stalno prisutno

jato od 30 - 40 ad. jedinki

10.Ixobrychus minutus (Linnaeus, 1766)

čapljica A, B (gn) VG SE 0-2 para

Prilog 1. Spisak pojedinačnih nalaza avifaune na istraživanom području (populacioni podaci odnose se na 2015. i 2016. godinu)Annex 1. The list of individual findings of bird fauna in surveyed area (the population data refer to 2015. and 2016.)



statusMigratorni


populacije

11. Ciconia nigra (Linnaeus, 1758) crna roda A, C, E

(gn), F VG SE

0-1 par. Na seobi je bilježeno do oko 60 jed.

u miješanim jatima sa čapljama prilikom ishrane

na muljevitom dnu Odmuta.

12. Ciconia ciconia (Linnaeus, 1758) bijela roda A, C, F, G 0 SE

Na seobi bilježeno od 5-7 jed. na hranjenju na

barama.

13. Platalea leucorodia (Linnaeus, 1758) kašičar A, F 0

LU, PR (prema prstenovima

najčešće dolaze ptice iz Hrvatske i Mađarske)

Na kraju gnijezdeće sezone pojavljuje se oko 10 jed.

U miješanim jatima sa čapljama i crnom rodom

bude od 20 do 40 jed..

14. Cygnus olor (J. F. Gmelin, 1789) labud grbac A (gn), B PG

ST (lokalno se pomijeraju van sezonje gniježđenja)

2-3 para gnijezde unazad 5 godina.

15. Anser albifrons (Scopoli, 1769)

lisasta guska C 0 PR

Prisutna u skorijoj prošlosti tokom seobe (Slavko

Blažanović, pers. comm.) jata padaju na isušene bare

ili livade.

16. Anser anser (Linnaus, 1758) divlja guska C 0 PR

Prisutna u skorijoj prošlosti tokom seobe (Slavko

Blažanović, pers. comm.) jata padaju na isušene bare

ili livade.

17. Anas penolope (Linnaeus, 1758) zviždara A 0 PR Na jesenjoj seobi

zabilježene 4 jed.

18. Anas strepera (Linnaeus, 1758) čegrtuša A, B, C

(gn) MG SE 0-1 par

19. Anas crecca (Linnaeus, 1758) krdža A, B 0 PR, ZI Posmatrane pojedinačno.

20.Anas platyrhynchos (Linnaeus, 1758)

gluvaraA i C i E (gn),

B, DPG ST 8-12 parova

21. Anas querquedula (Linnaeus, 1758) grogotovac A, B, C

(gn) MG SE Tokom seobe posmatrano najviše 6 jed.

22. Anas clypeata (Linnaeus, 1758)

plovka kašikara A 0 PR Tokom seobe posmatrano

najviše 6 jed.

23. Aythya ferina (Linnaeus, 1758)

riđoglava patka

A i B (gn), D PG SE 3-5 parova

24.Aythya nyroca (Güldenstädt, 1770)

patka njorka A, B, D PG

ST (lokalno se pomijeraju

van sezone gniježđenja)

2-4 para

25. Milvus migrans (Boddaert, 1783) crna lunja x 0 PR Posmatrane 2 jed. u

preletu.



statusMigratorni


populacije

26. Circus aeruginosus (Linneus, 1758)

eja močvarica

B (gn), C, D, F PG

ST (većinom prisutna

tokom zime uz lokalna

pomjeranja)

0-1 par

27. Circus cyaneus (Linneus, 1766) poljska eja C, F 0 PR, ZI Posmatrani pojedinačno.

28. Circus pygargus (Linneus, 1758) eja livadarka C, F 0 PR, ZI Posmatrani pojedinačno.

29. Accipiter nisus (Linnaeus, 1758) kobac D, E

(gn), F VG ST 0-1 par

30. Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758) jastreb D, E, F MG ST 0-1 par

31. Buteo buteo (Linnaeus, 1758) mišar C, D, E

(gn), F, G PG ST 2-3 para

32. Falco tinnunculus (Linnaeus, 1758) vjetruška C, D, E

(gn), F, G VG SE 0-1 par

33. Coturnix coturnix (Linnaeus, 1758) prepelica C (gn), F MG SE Zabilježena pjesma 2-3

mužjaka. Na seobi brojnija.

34.Phasianus colchicus (Linnaeus, 1758)

fazan C (gn), F PG ST 4-8 parova

35. Grus grus (Linnaeus, 1758) ždral x 0 PR U preletu zabilježeno jato

do 160 jed.

36. Rallus aquaticus (Linnaeus, 1758)

barski pjetlovan A, B (gn) VG SE 4-10 parova

37. Gallinula chloropus (Linnaeus, 1758)

barska kokica

A (gn), B, D PG ST 5-10 parova

38. Fulica atra (Linnaeus, 1758) liska A i B

(gn), D PG ST50-80 gnijezdećih parova. Tokom zime bilježeno oko

250 jed.

39.Himantopus himantopus (Linnaeus, 1758)

vlastelica A 0 PR Bilježeno najviše 2 jed.

40. Vanellus vanellus (Linnaeus, 1758) vivak C, F 0 PR Na migraciji zadržava se na

vlažnim livadama do 10 jed.

41.Charadrius hiaticula (Linnaeus, 1758)

žalar blatarić A 0 PR (prisutniji na Savi) Posmatrana 1 jed.

42. Charadrius dubius (Scopoli, 1786) žalar sljepić A 0 PR (prisutniji

na Savi)Bilježeno najviše 5 jed. na

muljevitom dnu bara.

43. Gallinago gallinago (Linnaeus, 1758)

barska šljuka A, B 0 PR Posmatrane pojedinačno.

44. Actitis hypoleucos (Linnaeus, 1758) polojka A, E (gn)

MG (teritorije

van kompleksa

bara, uz poplavnu šumu na

Savi)

SENa barama posmatrane

pojedinačno. Moguće da gnijezde 2-3 para na Savi.



statusMigratorni


populacije

45. Tringa ochropus (Linnaeus, 1758)

sprudnik pijukavac A, F 0 PR (prisutniji

na Savi)Na preletu zabilježena najviše grupa do 11 pr.

46. Tringa nebularia (Gunnerus, 1767)

krivokljuni sprudnik A 0 PR (prisutniji

na Savi) Posmatrano najviše 17 pr.

47. Tringa glareola (Linnaeus, 1758)

sprudnik migavac A, F 0 PR (prisutniji

na Savi)Posmatrano najviše 6 pr. na

muljevitom dnu bara.

48. Tringa totanus (Linnaeus, 1758)

crvenonogi sprudnik A 0 PR

49. Calidris alpina (Linnaeus, 1758)

crnotrba sprutka A 0 PR Zabilježeno najveće jato od

oko 80 pr.

50.Philomachus pugnax (Linnaeus, 1758)

sprudnik ubojica A 0 PR Posmatrani pojedinačno.

51. Larus michahellis (Pallas, 1811)

morski galeb x 0 LU Povremeno u preletu

pojedinačne ptice.

52. Larus ridibundus Linnaeus, 1766

obični galeb x 0 LU Najviše zabilježeno 8 pr. na

Odmutu.

53. Sternula albifrons (Pallas, 1764) mala čigra A 0

LU (gnjezdarica

okolnih područja)

Pojedinačne ptice povremeno se hrane na

barama.

54.Hydroprogne caspia (Lepechin, 1770)

velika čigra A 0 PR Jednom zabilježen 1 pr. na Tišini.

55. Chlidonias hybrida (Pallas, 1811)

bjelobrka čigra A (gn) PG SE 35-45 parova

56. Sterna hirundo (Linnaeus, 1758) obična čigra A 0

LU (gnjezdarica

okolnih područja)

Posmatrane pojedinačno.

57. Columba livia (J. F. Gmelin, 1789) divlji golub F, G (gn) PG ST Najviše zabilježeno jato od

60 ptica na njivama.

58.Columba palumbus (Linnaeus, 1758)

golub grivnjaš E (gn), F PG SE 4-8 parova

59. Streptopelia turtur (Linnaeus, 1758) grlica E (gn),

F, G PG SE 3-8 parova

60.Streptopelia decaocto (Frivaldszky, 1838)

gugutka E (gn), F, G PG ST 5-10 parova.

61. Cuculus canorus (Linnaeus, 1758) kukavica B i D i E

(gn) PG SE 2-4 para

62. Tyto alba (Scopoli, 1769) kukuvija C, F, G MG ST 0-1 par

63. Asio otus (Linnaeus, 1758) utina C, F, E

(gn), G MG ST 0-2 para

64. Athene noctua (Scopoli, 1769) kukumavka C, F, G

(gn) PG ST 1-2 para



statusMigratorni


populacije

65. Alcedo atthis (Linnaeus, 1758) vodomar A (gn), B PG (na Savi) ST

Na kraju gnijezdeće sezone posmatrano za jedan dan

6 juvenilinih i 3 adultne jedinke.

66. Merops apiaster (Linnaeus, 1758) pčelarica A (gn),

E, F MG SE U preletu bilježeno najviše 6 ptica.

67. Upupa epops (Linnaeus, 1758) pupavac C, E

0 (gnjezdarica

okoline)PR Posmatrani pojedinačno

van sezone gniježđenja.

68.Dendrocopos minor (Linnaeus, 1758)

mali djetlić E (gn) VG ST 0-1 par

69.Dendrocopos major (Linnaeus, 1758)

veliki djetlić E (gn) PG ST 2-4 para

70. Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) crna žuna E 0

LU (više van sezone

gniježđenja)

Posmatrani pojedinačno van sezone gniježđenja.

71. Picus viridis (Linnaeus, 1758) zelena žuna E MG


gniježđenja)0-2 para

72. Picus canus (J. F. Gmelin, 1788) siva žuna E 0


gniježđenja)

Posmatrani pojedinačno van sezone gniježđenja.

73. Alauda arvensis Linnaeus, 1758 poljska ševa C, F (gn) MG SE 0-3 para

74. Riparia riparia (Linnaeus, 1758) bregunica A, B

0 (gnjezdarica

na Savi)SE Tokom sezone gn.

posmatrano do 10 pr.

75. Hirundo rustica Linnaeus, 1758 seoska lasta

A, B, C, D, E, F, G

(gn)PG SE

15-40 parova. Pred seobu prebrojano jato od oko 230

ptica u trsci.

76. Anthus trivialis (Linnaeus, 1758)

šumska trepteljka 0 PR Tokom migracije bilježeno

do 10 ptica.

77. Motacilla alba (Linnaeus, 1758) bijela pliska A, C, F, G

(gn) VG SE 3-5 parova

78. Motacilla flava (Linnaeus, 1758) žuta pliska A, C, F

(gn) MG SE Posmatrane pojedinačne ptice.

79.Troglodytes troglodytes (Linnaeus, 1758)

carić 0 ZI Posmatrane pojedinačne ptice tokom zime.

80. Turdus merula Linnaeus, 1758 obični kos D i E

(gn), F, G PG ST 18-30 parova

81. Turdus pilaris (Linnaeus, 1758)

drozd borovnjak 0 ZI Jata na zimovanju od 20

do 60 pr.

82. Turdus philomelos (C. L. Brehm, 1831)

drozd pjevač D i E (gn) VG SE 12-22 para



statusMigratorni


populacije

83. Turdus viscivorus (Linnaeus, 1758)

drozd imelaš 0 SE Posmatrane pojedinačne

ptice na seobi.

84.Acrocephalus schoenobaenus (Linnaeus, 1758)

trstenjak rogožar B, D (gn) MG SE Jedan prstenovan pr.

85.Acrocephalus scirpaceus (Hermann, 1804)

trstenjak cvrkutić B (gn) VG SE 5-12 parova

86.Acrocephalus palustris (Bechstein, 1798)

trstenjak mlakar D i F (gn) PG SE 12-25 parova

87.Acrocephalus arundinaceus (Linnaeus, 1758)

veliki trstenjak B (gn) PG SE 11-20 parova

88.Phylloscopus trochilus (Linnaeus, 1758)

brezov zviždak D, E 0 SE Posmatrano najviše 6 pr. na

migraciji.

89.Phylloscopus collybita (Vieillot, 1817)

obični zviždak D i E (gn) MG SE 3-6 parova

90.Phylloscopus sibilatrix (Bechstein, 1793)

šumski zviždak E 0 SE Posmatrane pojedinačne

ptice na seobi.

91. Sylvia atricapilla (Linnaeus, 1758)

crnoglava grmuša D i E (gn) PG SE 30-50 parova

92. Sylvia communis (Latham, 1787)

obična grmuša

C i D i F (gn) VG SE 5-10 parova

93. Muscicapa striata (Pallas, 1764)

siva muharica E 0 PR Posmatrane pojedinačne

ptice na seobi.

94. Erithacus rubecula (Linnaeus, 1758) crvendać D i E (gn) PG ST 12-20 parova

95.Luscinia megarhynchos (C. L. Brehm, 1831)

mali slavuj D i E (gn) PG SE 5-8 parova

96.Phoenicurus ochruros (S. G. Gmelin, 1774)

crna crvenrepka

D, E, F, G (gn) PG ST 1-3 para

97. Saxicola rubicola (Linnaeus, 1766)

crnoglava travarka 0 PR

Posmatrane pojedinačne ptice ili grupe do 4 ptice

na seobi.

98.Aegithalos caudatus (Linnaeus, 1758)

dugorepa sjenica D i E (gn) PG ST 5-10 parova

99. Poecile palustris (Linnaeus, 1758) siva sjenica D i E (gn) VG ST 6-12 parova

100. Parus major (Linnaeus, 1758)

velika sjenica D i E (gn) PG ST 20-30 parova



statusMigratorni


populacije

101.Cyanistes caeruleus (Linnaeus, 1758)

plava sjenica D i E (gn)

PG (najviše u

poplavnim šumama)

ST 5-10 parova

102. Sitta europaea (Linnaeus, 1758) brgljez E (gn) PG ST 0-2 para

103. Remiz pendulinus (Linnaeus, 1758)

sjenica vuga

B, D i E (gn) PG SE 0-2 para

104. Oriolus oriolus (Linnaeus, 1758) vuga D, E (gn) PG SE 10 - 15 parova

105. Lanius collurio (Linnaeus, 1758) rusi svračak D i F (gn) PG SE 8 - 12 parova

106. Lanius excubitor (Linnaeus, 1758)

veliki svračak G 0 ZI 1-2 primjerka

107.Garrulus glandarius (Linnaeus, 1758)

sojka D i E (gn) PG ST 2 - 4 para

108. Pica pica (Linnaeus, 1758) svraka D i E i F

(gn), G PG ST 3 - 6 parova

109. Corvus cornix (Linnaeus, 1758) siva vrana D, E (gn),

F, G PG ST 2 - 6 aprova

110. Corvus corax (Linnaeus, 1758) gavran C, E (gn),

F, G PGST (zimi lokalno lutaju)

0-1 par

111. Sturnus vulgaris (Linnaeus, 1758) čvorak D, E (gn),

F, G PG SE 25 - 40 parova

112. Passer domesticus (Linnaeus, 1758)

vrabac pokućar

B, D, F, G (gn) PG ST 50-80 parova

113. Passer montanus (Linnaeus, 1758)

poljski vrabac

B, C, D, F, E i G

(gn)PG ST 20-50 parova

114. Fringilla coelebs (Linnaeus, 1758) zeba C, D, E

(gn), F, G PG ST 35 - 50 parova.

115.Fringilla montifringilla (Linnaeus, 1758)

sjeverna zeba C, D, E, F 0 ZI Posmatrano najviše 7 pr. na

zimovanju.

116. Carduelis chloris (Linnaeus, 1758) zelentarka D, E (gn),

F, G PG ST 3-5 parova.

117. Carduelis spinus (Linnaeus, 1758) čižak D, E 0 ZI Posmatrane pojedinačne

ptice.

118. Carduelis carduelis (Linnaeus, 1758) češljugar D, E (gn),

F, G ? PR, ZI Posmatrana jednom, pojedinačno.

119. Serinus serinus (Linnaeus, 1766) žutarica D, E

(gn), F VG SE 2-3 para.

120. Pyrrhula pyrrhula (Linnaeus, 1758) zimovka D, E 0 ZI Posmatran najviše 1 pr.



statusMigratorni


populacije

121.Coccothraustes coccothraustes (Linnaeus, 1758)

batokljun D, E ? ZI Posmatrana najviše 3-4 pr. na zimovanju.

122. Emberiza citrinella (Linnaeus, 1758)

strnadica žutovoljka

D, E (gn), F PG ST 11 - 15 gnijezdećih parova.

123.Emberiza schoeniclus (Linnaeus, 1758)

barska strnadica B, D ? ZI Posmatrani pojedinačno,

tokom zime.

Prilog 2. Pregled korišćenja različitih staništa od strane ptica na području kompleksa Tišina i Odmut Annex 2. Overview of the use of different habitats by birds in Tišina and Odmut complex

Šifra staništa Opis staništa i lokacije

Broj vrsta koje koriste stanište

za hranjenje, odmor, noćenje i sl. (%)

Broj vrsta koje koriste stanište

dodatno i za gniježđenje (%)

Ukupno(%)

A

POVRŠINSKE STAJAĆE I SPOROTEKUĆE VODE(otvorena voda bara Male Tišine, Velike Tišine i Odmuta, vodena vegetacija, kanal Žandrak, obalska zona bara i kanala, dno muljevitih, isušenih i/ili plitkih bara)

35 (28%) 13 (11%) 48 (39%)

B MOČVARNA I RITSKA STANIŠTA (tršćaci) 13 (11%) 15 (12%) 28 (23%)

C TRAVNA STANIŠTA (livade, travnjaci, nasipi i sl.) 24 (20%) 7 (6%) 31 (25%)

DŽBUNASTA STANIŠTA (barske poplavljene šikare i vrbaci, suve šikare i vrbaci, žbunje, međe)

37 (30%) 15 (12%) 52 (42%)

EŠUME I ŠUMSKA STANIŠTA (poplavne, hrastove i dr. šume, voćnjaci, zasadi drveća)

14 (11%) 40 (33%) 54 (44%)

F

KULTIVISANA AGRIKULTURNA, HORTIKULTURNA ILI DOMAĆA STANIŠTA (obradive površine, bašte, dvorišta)

42 (34%) 6 (5%) 48 (39%)

G

KONSTRUKCIJE, INDUSTRIJSKA I DRUGA VJEŠTAČKA STANIŠTA (stambeni objekti, industrija, infrastruktura, deponije i sl.)

15 (12%) 8 (7%) 23 (19%)

X Visoki prelet preko područja 3 (2%)

sastav vrsta, brojnost i distribucija faune ptica močvarno ...1 društvo za istraživanje i...

Documents