Sanja Habus KOMUNIKACIJSKE TEŠKOĆE

UZROKOVANE TRAUMATSKIM OŠTEĆENJEM MOZGA

Magistarski rad

Zagreb, 2013.

TTraumatsko oštećenje mozga (Traumatic Brain Injury,TBI) nije degenerativne ili kongenitalne naravi nego je uzrokovano vanjskom fizičkom silom koja dovodi do smanjenog stanja svijesti, a simptomi se ispoljavaju na planu kognicije i tjelesnog funkcioniranja. Ovi nedostaci mogu biti privremeni ili trajni te mogu uzrokovati djelomičan ili totalni funkcionalni poremećaj ili psihosocijalnu neprilagođenost (Brain Injury Association of America, 1986)

Prema American Speech-Language-Hearing Association ( ASHA,2012) traumatsko oštećenje mozga je stečena ozljeda mozga,a nastaje kad neka nagla trauma ošteti mozak, posljedice traumatske ozljede mozga su kognitivno – komunikacijski poremećaji, bihevioralna i tjelesna oštećenja.

UZROCI: Prometne STUPNJEVI: nesreće (51%) 1.Blago Padovi (21%) VRSTE: 2. Umjereno Nasilje (12%), 1. Primarna 3. Teško Sport i rekreacija (10%) 2. Sekundarna Ostalo (6%)

KOGNITIVNO BIHEVIORALNE TJELESNE KOMUNIKACIJSKE teškoće:Soc. teškoće: teškoće:Pamćenja, vještina,emoc. mišić. pažnje,komunikacije, kontrole,depresija, kretnje, vještine č i p,brzina anksioznost, sluh,vid, obrade,percepcije frustracija okus

(Chapey,2006)

Komunikacija je sredstvo pomoću kojeg dvije ili više osoba razmjenjuju informacije i međusobno utječu na svoja mišljenja i ponašanja na mentalnoj razini (Reardon,1998;Ljubešić,2012)

Jezik Govor Svaki sustav Fonetsko-akus. znakova pogodan pojava,fizičko za to da služi kao ostvarenje jezika sredstvo za sporazum. Jezične teškoće Govorne teškoće Teškoće čitanja i pisanja

Problem komunikacije kod osoba sa traumatskim oštećenjem mozga ovisi o mnogo čimbenika, a uključuje osobnost pojedinca , njegove sposobnosti prije ozljede te težinu oštećenja mozga Opisuje se kao – zbrkana komunikacija, puna izmišljanja, osoba ne slijedi tok misli, pretjerano korištenje riječi i digresija, teškoće razumijevanja,pogotovo dugih i složenih izraza

American Speech Language Hearing Association -ASHA (2012) definira afaziju kao poremećaj koji nastaje kao posljedica oštećenja jezičnih moždanih centara.Kao rezultat toga, osobe koje su prethodno mogle komunicirati govorom, slušanjem, čitanjem i pisanjem postaju ograničene u tim vještinama. Najčešći uzrok afazija je moždani udar, ali i različite traumatske ozljede mozga, tumori i infekcije

Komunikacijske teškoće nakon traumatske ozljede mozga nisu afazija, iako su simptomi afazije često prisutni u ranim fazama oporavka, afazija u terminima klasičnih simptoma vrlo je rijetka kod odraslih Anomija se navodi kao primarni afazični simptom,a može biti povezana sa širokim rasponom mozgovnih lezija (Sarno,1984;Chapey,2006)

Govorni poremećaj koji uzrokuje artikulacijske teškoće, nepravilno govorno disanje,promjene u ritmu i tempu govora, a nastao kao posljedica oštećenja mišićne kontrole govora

prema Thomsenu 1984; McDonald,1999. dizartrija se pojavljuje u 8 % pacijenata sa traumatskim oštećenjem mozga, a predstavlja jedan od najkonstantnijih poremećaja

(Baukelman,2003)

Jedan od najkarakterističnijih simptoma u ranoj fazi oporavka je teškoća imenovanja,stoga se specifične teškoće imenovanja mjere standardnim testovima za dijagnosticiranje afazija – Western Aphasia Battery (Kerstez,1982), Boston test (Goodglass i Kaplan,1972),Multilingual Aphasia Xamination (Benton i Hamsher,1983), Token test(McNiel i Prescott,1978), Peabody Picture Vocabulary test(Dunn,Dunn,1997),Porch Index of Communicative Ability(Porch,1981,2001)

U procjeni komunikacijskih teškoća koriste se neadekvatni testovi za afazije,koji najčešće ne uspijevaju otkriti probleme mjerni instrumenti za afaziju neadekvatno zahvaćaju široki spektar komunikacijskih teškoća ne uzimajući u obzir socijalni aspekt jezičnog funkcioniranja kod osoba sa traumatskim oštećenjem mozga

Cilj istraživanja bio je pratiti promjene na verbalnom, gestovnom i grafičkom modalitetu kroz tri mjerenja u razmacima od po tri mjeseca pomoću Porch indeksa komunikacijskih sposobnosti(Porch Indeks of Communicative Ability, PICA, Porch,1981,2001) Ispitivanje je rađeno u okviru znanstveno istraživačkog projekta: Afazije i traumatska oštećenja mozga,odobreno od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (2007-2010)

H 1: postoji statistički značajna razlika na varijablama verbalnog, gestovnog i grafičkog modaliteta s obzirom na slijed ispitivanja( prvo,drugo i treće mjerenje) kod osoba sa traumatskim oštećenjem mozga H2 : Postoji statistički značajna razlika u rezultatima ispitivanja s obzirom na slijed mjerenja H 3 : U inicijalnom mjerenju postoji statistički značajna razlika u razini poremećaja između komunikacijskih modaliteta H 4 : U finalnom mjerenju ne postoji statistički značajna razlika u razini poremećaja između komunikacijskih modaliteta

Test ima 18 podtestova: četri verbalna,osam gestovnih i šest grafičkih pomoću kojih procijenjujemo devet modaliteta: verbalni, vizualni, auditivni, gestovni, grafički, pisanje i kopiranje, čitanje i pantomima.

Modaliteti su podijeljeni na :verbalne, gestovne i grafičke testove

Verbalni testovi – procjenjuju ispitanikovu verbalnu ekspresiju kroz imenovanje predmeta, dopunjavanje rečenica te kroz formulaciju rečenica o funkciji predmeta Gestovni testovi – procjenjuju pantomimu, sposobnost čitanja, auditivnu percepciju i razumijevanje te vizualnu recepciju i percepciju Grafički testovi – procjenjuju sposobnost pisanja i sposobnost kopiranja

Ispitivanje je provedeno na 14 ispitanika oba spola, u dobi između 21 do 62 godine Prema neurološkim nalazima svi ispitanici su imali traumatsku ozljedu mozga zadobivenu u prometnoj nesreći(8), padovima (6), bili su u svjesnom stanju i uključeni u kontinuiranu logopedsku terapiju na Odjelu neurološke rehabilitacije bolesnika u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama

Varijable su preuzete iz Porch indeksa komunikacijskih sposobnosti(Porch indeks of Communicative Ability, PICA,Porch,1981) Ukupno je preuzeto 18 varijabli

Prikupljeni podatci obrađeni su primjenom programa SPSS for Windows

Za sve varijable izračunati su osnovni statistički pokazatelji, te su korištena dva načina obrade podataka: univarijantno i multivarijantno

Korišten je Friedmanov neparametrijski test za testiranje značajnosti razlika aritmetičkih sredina malih zavisnih uzoraka

Za analizu sustava varijabli kvalitativnih i kvantitativnih promjena jednog uzorka u dvije vremenske točke korišten je program PROM (Nikolić,1997)

DescriptiveStatistics Friedman Test

N Mean Std.

Dev. Min. Max.

Mean

Rank X2 df

asimpt

. p

exact.

p

pVER

B1 14 13,18 1,02 11,15 14,70 2,14

2,22 2 0,330 0,358 pGES

T1 14 12,41 2,81 5,84 14,63 2,18

pGRA

F1 14 9,67 5,70 1,00 15,00 1,68

DescriptiveStatistics Friedman Test

N Mean Std.

Dev. Min. Max.

Mean

Rank X2 df

asimpt

. p

exact.

p

pVER

B3 4 13,97 0,28 13,70 14,25 2,25

0,50 2 0,779 0,931 pGES

T3 4 14,06 0,59 13,50 14,80 2,00

pGRA

F3 4 13,77 1,03 12,33 14,77 1,75

Sve primjenjene metode obrade podataka pridonijele su provjeri hipoteza koje su temeljem dobivenih rezultata djelomično prihvaćene Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da verbalni modalitet pokazuje najmanji stupanj oporavka, odnosno najsporije se oporavlja jer se najčešće radi o dizartriji

Gestovni modalitet najbolje se oporavlja između prvog i drugog mjerenja

Grafički modalitet najviše pogođen traumatskim oštećenjem mozga i pokazuje najveći oporavak u trećem mjerenju

Rezultati dobiveni u ovom ispitivanju imaju direktne posljedice na planiranje rehabilitacije nakon traumatskog oštećenja mozga Ukazuju nam s kojim komunikacijskim modalitetom možemo započeti rehabilitacijski tretman, odmah po stabilnosti tjelesnih funkcija i kod kojih modaliteta možemo očekivati najveći stupanj oporavka,te za koje modalitete je potrebna dugotrajnija i kontinuirana rehabilitacija

Prednost Porch indeksa komunikacijskih sposobnosti je što procjenjuje različite aspekte komunikacije,pa se jasno vidi koje su sposobnosti teže,a koje lakše oštećene, no ne služi nam u dijagnostičke svrhe već samo kao praćenje oporavka Najviše prigovora upućeno je složenom načinu bodovanja tako da je prije primjene testa potrebno pravilno naučiti bodovati odgovore

Prema preporuci American Speech Language Hearing Association u dijagnosticiranju komunikacijskih teškoća kod traumatskog oštećenja mozga između ostalog koriste sse:Brief Test of Head injury (Helm –Estabrooks i Hotz,1991)), Boston Diagnostic Aphasia Examination – III( Goodglass,Baressi , Kaplan,2000), Boston naming test –sec.ed.(Kaplan i sur.,2000)),Assessment of Language Related Functional Activities(Baines i sur.,1999), Comprehensive Assessment of Spoken Language (Carrow-Woolfolk,1999),CClinical evaluation of Language Fundamentals( Semel i sur,1995)), Peabody Picture Vocabulary test(Dunn i Dunn,1997),PPorch Index of Communicative Ability (Porch,1981),TThe Token test(Renzi,Faglioni,1978)

U procjeni komunikacijskih teškoća kod osoba sa traumatskim oštećenjem mozga u Hrvatskoj nedostaju testovi koji bi pprocjenjivali jezične i govorne teškoće, dali nam odgovarajuću terminologiju, klasificirali i rangirali vrste i stupnjeve komunikacijskih poremećaja što predstavlja veliki problem ako uzmemo u obzir činjenicu da kod nas i u svijetu raste broj osoba sa traumatskim oštećenjima mozga