samuwel, sawul e daawuuda (1sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/laawol peewal 46-59...107...
TRANSCRIPT
1
Winndannde 46 1
2
SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16) 3
4
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 5
yim¥e fof nana, kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 6
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 7
jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 8
9
E yeewtere men ¥ennunde, en njiyiino wonde jamaanu dewnoo£o e jamaanu annabi 10
Yosuwe o, wonnoo ko jamaanu bon£o e taariiki Israa’iila’en. Kono no oon jamaanu wayi 11
bonde nih fof, Alla, kañum, heddinoo ko e aadiya¢kaagal mum. Joomiraa£o yejjitaano ko 12
fodannoo Ibraahiima e iwdi mum, ko fayti e Da£ndoowo jogor£o yaltude e leñol 13
Israa’iila’en o. En njiyiino no Alla gollorinoo e ¢guurndam debbo gooto biyetee£o Ruut. 14
Ruut jeyanooka e leñol Israa’iila’en, kono ina goo¢£innoo Alla Israa’iila’en o no ¥ernde 15
mum fof fotirnoo. Te nde heew¥e e Israa’iila’en ndu¢tii Joomiraa£o, Alla mumen, ¢gam 16
rewde allaaji leÿÿi taarii£i £umen £i, Ruut, kañum, su¥inoo ko ru¢taade diine 17
maamiraa¥e mum ¢gam rewde Alla Israa’iila o. 18
19
Hono noon, en njiyiino no Ruut eggirnoo, fayi leydi Israa’iila, ho£oyi wuro wiyetee¢go 20
Betelehem. Toon e Betelehem, Alla wa£i Ruut humanaa e gorko gooto Israa’iila, 21
biyetee£o Boos. Boos e Ruut njibidini ¥i££o gorko biyetee£o Obed. Ko Obed jibini 22
Yese, baaba mum annabi Daawuuda. Hono noon, feere nde Alla wa£i ¢gam da£ndude 23
bani Aadama’en e bakkatuuji mumen, nana yahra yeeso, sabu ko e iwdi Daawuuda ndi, 24
Da£ndoowo o fotnoo jibineede. E jeewte men garooje ma en njiyi no annabaa¥e ¥e 25
kabrirnoo £een ge£e fof e no Da£ndoowo o timminiri £e duubi teemedde e teemedde 26
caggal mum. Ko Alla tan waawi wa£de ko wayi noon! 27
28
Annabi Daawuuda ina anndaa no feewi e Binndi cenii£i he; innde makko feeñi e majji 29
hakke laabi ujunere. Holi ko ¢ganndu-£on ko fayti e Daawuuda? Ina waawi tawa o£on 30
¢ganndi wonde o wardunoo ne££o timmu£o biyetee£o Goliyat, ko lottundu tan e haayre. 31
Kadi o£on ¢ganndi ko Daawuuda wonnoo laam£o maw£o to Israa’iila, ko o annabi 32
binndu£o ko heewi e Jabuura. So o£on ¢ganndi £uum, ina moÿÿi, kono ganndal mon e 33
Daawuuda fotaani haa£de £oon. Sabu so en ¢ganndii Daawuuda ko laam£o maw£o 34
wonnoo, te en ¢ganndaa ko o wa£i nde o mawni, holi ko ¢gaal ganndal nafata en? 35
Walla so tawii e£en ¢ganndi ko Daawuuda winndunoo haala Alla e Jabuura, kono en 36
¢ganndaa ko o winndi heen, holi ko £uum nafata en? 37
38
Banndiraa¥e, so on nji£ii yaajnude ganndal mon e annabi Daawuuda, te nanon haala 39
mbelka ka o winndunoo e Jabuura, ke£o-£ee jeewte men joyi garooje £e. 40
41
2
Mbele a£a anndi innde annabi gardinoo£o annabi Daawuuda o? Oon wiyetee ko annabi 42
Samuwel. Alla su¥inooma Samuwel, mbele artira Israa’iila’en e Joomiraa£o, Alla mumen, 43
sabu ¥er£e ma¥¥e ¢go££iino Alla no feewi. Hannde noon, nja¢¢gaten ko e deftere 44
SAMUWEL. Ndeen deftere seniinde ina heewi faayiida e Binndi annabaa¥e £i, sabu 45
ande wa£i taariiki annabi Samuwel e laam¥e tato Israa’iila’en adii¥e ¥e, maanaam: 46
Sawul, Daawuuda e Sileymaani. 47
48
No njiyruno-£en £um nih, Alla rokkiino Israa’iila’en ardii¥e, way¥e no Muusaa, Yosuwe 49
e Samuwel, mbele ina ¢gardoo £umen, ñaawa £umen. Kono ko Joomiraa£o, jaltinnoo£o 50
¥e e maccu¢gaagu leydi Misira o, wonnoo laam£o ma¥¥e. Alla biynoo£o yo ¥e 51
peewnan £um tilliisa mbele ina ho£a e nder ma¥¥e, yi£noo ko wonde kaliifa ma¥¥e. Ko 52
ka¢ko tan ¥e potnoo £ooftaade, ¥e ndewa mo. Kono ko ¥uri heewde e Israa’iila’en 53
nji£aa wonde e kalfaandi Alla tan. ²e nji£noo wayde ko no leÿÿi aduna £i fof nih, ¥e 54
ndaña ne££o gooto laamoo e dow ma¥¥e! 55
56
Hono noon, e simoore jeeta¥ere e deftere Samuwel, Binndi £i mbiyi: Maw¥e Israa’iila’en 57
fof ndenti, njehi wuro Ramaa, ÿeewoyde Samuwel. ²e mbiyi mo: “Jooni a naywii, te 58
sukaa¥e maa nja¥¥aani e teppere maa. Jooni, rokku min laam£o ñaawoowo min, hono 59
no leÿÿi go££i £i fof nih.” Samuwel welanooka ko ¥e mbiyatnoo: Rokku min laam£o 60
ñaawoowo min ko. Samuwel ñaagii Joomiraa£o. Joomiraa£o wiyi Samuwel: “He£o kala 61
ko dental ¢gal wiy maa; sabu wonaa aan ¥e calii, ko miin ¥e calii mbele mi waasa 62
laamaade ¥e. No ¥e mba£data e maa nih, ko noon ¥e ¢goori gila njaltin-mi ¥e Misira 63
haa e oo ñalawma. ²e ndu¢tiima mi, ¥e ndewi allaaji go££i. He£o daa£e ma¥¥e; kono 64
reentin ¥e no feewi, anndin ¥e fotde laam£o jogor£o laamaade ¥e o.” (1 Sam 8.4-9) 65
66
Hono noon, en nanii Alla wiyi Samuwel yoo wa£ ko dental ¢gal naamnii £um ko, o 67
rokka ¥e laam£o. Alla yi£aano Israa’iila’en ndaña laam£o go££o mo jiidaa e mum, kono 68
so bani Aadama’en caliima kalfaandi Alla, Alla laamortaako ¥e doole. E simoore rewnde 69
heen nde, e£en njiya heen no Samuwel rokkiri ¥e laam£o biyetee£o Sawul. 70
71
Binndi £i mbiyi: Samuwel ÿetti guttu nebam, yuppi £um e hoore Sawul. O uurnii mo, o 72
wiyi: “Joomiraa£o su¥iima ma mbele ¢gonaa laam£o ndonu mum.” - So laam£o walla 73
hooreejo yettinoo¥e sadak ina to££ee, hoore mum moomete nebam, joomum wa£ta 74
wiyeede ‘cu¥aa£o’. - Samuwel wiyi dental ¢gal fof: “Mbele on njiyii mo Joomiraa£o 75
su¥ii o? Leñol ¢gol fof no fotiri, alaa heen nanndu£o e makko.” Dental ¢gal fof wulli, 76
wiyi: “Yoo laam£o wuur!” (1Sam 10.1,24) 77
78
To adan £o, Israa’iila’en ina nji£noo Sawul no feewi. O wonnoo ko jaambaaro keew£o 79
doole, suka, jontaa£o. Ko ka¢ko ¥uri Israa’iila’en fof darnde. E jiy£e ne££o, Sawul foti 80
wonde ko laam£o moÿÿo. Kono ciftoren e wonde Alla teddinaani ko yim¥e teddinta ko. 81
Ne££o ndaarata ko boowal, kono Alla, kañum, ndaarata ko e ¥ernde. Sawul 82
fu££orinooma no moÿÿi kono caggal mum yi£neede e mawnikinaare njaggi mo. O 83
3
teddinnoo Alla ko e hunuko makko, kono ¥ernde makko ina wo££i £um. O teddinaani 84
haala Alla, te o £ooftaaki £um. O wa£atnoo tan ko yi£de hoore makko kono wonaa 85
yi£de Alla. 86
87
Caggal duu¥i keew£i £i Sawul laaminoo, Joomiraa£o haaldi e Samuwel, wiyi £um: “Mi 88
nimsitii ko mba£irnoo-mi Sawul laam£o, sabu o ru¢tiima mi, o nattii wa£torde haala 89
am.” Samuwel laawii, woni e innude Joomiraa£o o jamma o fof. O ummii subaka law 90
¢gam yahde to Sawul. (1 Sam 15.10-12) 91
92
En mbaawataa yiyde jooni pelooje Samuwel felnoo Sawul £e fof, kono e£en mbaawi 93
ja¢¢gude tan e aaye gooto. Binndi £i mbiyi: Samuwel wiyi Sawul: “Luutndaade wayi ko 94
no bakkaat tiimgol nih, te tii£de hoore wayi ko no ooñaare e dewal sanamuuji nih. 95
Tawde a ru¢tiima ko¢¢gol Joomiraa£o, ka¢ko ne, o ru¢tiima ma, o ittii ma laam£o.” (1 96
Sam 15.23) 97
98
Caggal £uum, Joomiraa£o wiyi Samuwel: “Holi nde nattataa woyde e Sawul? Mi woppi 99
mo, o wonataa laamaade e Israa’iila. Loow guttu maa nebam, njahaa; ma mi nele to 100
Yese Betelehemnaajo o, sabu mi yiyii e sukaa¥e makko ¥e gooto mo ¢ganniyii-mi 101
wa£de laam£o.” Samuwel wiyi: “Holi no njahrat-mi? So Sawul nanii £uum, warat 102
kam?” Joomiraa£o wiyi mo: “A yahat, naworaa ñale, mbiyaa ¢gar-£aa ko wa£ande 103
Joomiraa£o sadak. Noddaa Yese e sadak he, ma mi holle ko pot-£aa wa£de; ma mi 104
holle mo pot-£aa wa£de laam£o.” Samuwel wa£i ko Joomiraa£o wiynoo £um ko, fayi 105
Betelehem. Maw¥e wuro ¥e ¢gari fottude e makko tawa ina ciñña, ¥e mbiyi mo: 106
“Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande 107
Joomiraa£o sadak. Ceninee koye mon, njahdon e am to sadak to.” O senini Yese e 108
sukaa¥e mum, o wiyi ¥e yo ¥e ¢gar sadak Joomiraa£o. 109
110
Nde ¥e njettii, Samuwel yiyi Eliyab, miijii: “Ko oo £oo tigi Joomiraa£o su¥ii.” 111
Joomiraa£o wiyi Samuwel: ”Woto ÿeew mbaydi e darnde, mi welaaka mo. Joomiraa£o 112
ÿeewiraani no ne££o ÿeewirta nih. Ne££o ndaarata tan ko e mbaydi, kono Joomiraa£o, 113
kañum, ndaarata ko e ¥ernde.” Yese noddi Abinadab e yeeso Samuwel. Samuwel wiyi: 114
“Alaa, wonaa oo £oo, Joomiraa£o su¥ii.” Yese addi Samaa, Samuwel wiyi: “Wonaa oo, 115
Joomiraa£o su¥ii.” Yese rewni jee£i£o e ¥i¥¥e mum e yeeso Samuwel, kono Samuwel 116
wiyi Yese: “Joomiraa£o su¥aaki hay gooto e ¥ee £oo.” 117
118
Samuwel naamnii Yese: “Ko ¥ee tan ¢goni ¥i¥¥e maa?” Yese jaabii, wiyi: “Ina heddii 119
¥ur£o fam£ude o; ko oon aynata dammuli am.” Samuwel wiyi Yese: “Nel o noddoyee, 120
sabu en njoo£otaako so wonaa o ar.” Yese nelani mo. O wonnoo ko bo£eejo, joo££o, 121
moÿÿo mbaydi. Joomiraa£o wiyi Samuwel: “Ummo, ruf nebam e hoore makko, sabu ko 122
ka¢ko cu¥ii-mi.” Samuwel ÿetti allaadu nebam ndu, rufi e hoore Daawuuda nebam e 123
hakkunde mawniraa¥e mum fof. Gila e oon ñalawma, Ruuhu Joomiraa£o jipporii e makko 124
baaw£e. (1 Sam 16.1-13) 125
4
126
En njiyii no Alla wa£iri Daawuuda laam£o, lomtini £um Sawul. Kono ¢ganndee wonaa e 127
oon sahaa Daawuuda joo£ii e jappeere laam£o he. Daawuuda wonnoo ko suka, te o 128
he¥aano duu¥i baaw£i wa£de mo laam£o. Daawuuda fadiino hakke duu¥i sappo hade 129
mum joo£aade e jappeere Israa’iila he. 130
131
Hono noon, Daawuuda ruttii ¢gam aynoyde orle baaba mum e gese saraaji £e. 132
Daawuuda wonnoo ko gaynaako moÿÿo, aadiya¢ke, o hulaano hay huunde, sabu omo 133
hoolinoo Joomiraa£o. E yeru, wa£i ñalawma gooto, Daawuuda ina aynatnoo dammuli 134
baaba mum, mbaroodi ari, diftii heen gootol. Kono Daawuuda riiwi mbaroodi ndi, horkiti 135
dammuwol ¢gol e hunuko mum. So mbaroodi ndi wiyi ina ha¥too mo, o jagga £um, o 136
fiya £um, o wara £um. (ÿeew 1Sam 17.35) 137
138
Kono Daawuuda haa£aani e wonde gaynaako moÿÿo tan; omo waawnoo kadi yimde e 139
fiyde ho£du fof. Ruuhu Alla duñi Daawuuda e fentude jim£i, o winndi £iin jim£i e 140
deftere wiyeteende Jabuura. Daawuuda ina yi£noo Joomiraa£o no feewi, e haala mum 141
fof. 142
143
Hade men to¢¢gude yeewtere men hannde, ÿeewen see£a e ko Daawuuda winndunoo e 144
Jabuura ko. Daawuuda heewnoo wonde ko e gese keew£e hu£o, o wona e hakkunde 145
dammuli £i, omo ho£a, omo yetta Alla, omo yima jim£i gummii£i e Ruuhu Alla. Ke£o-146
£ee mo: 147
148
Yaa Joomiraa£o, Joomi amen! 149
Kooni ko innde maa darji e dow leydi!... 150
So mi hooyniima asamaan maa mo ¢gollir-£aa juu£e maa o, 151
lewru e koode £e ñi¥-£aa heen £e, 152
holi fof ko ne££o woni saka a£a siftora £um? 153
Holi ko ¥iy Aadama woni saka a£a reena £um?... 154
Yaa Joomiraa£o, Joomi amen! 155
Kooni ko innde maa darji e dow leydi! (Jab 8.2,4-5,10) 156
157
Haala maa ko lampa e koy£e am, ko lewlewal e laawol am! 158
Mbo£oni moofta haala maa e ¥ernde am 159
¢gam waasde woofde laawol maa! (Jab 119.105,11) 160
161
Sariya Joomiraa£o ina timmi, 162
ina hes£itina wo¢ki; 163
deentingol Joomiraa£o ina goo¢£i, 164
ina addana jankinii£o hakkolinde; 165
laawol Joomiraa£o ina feewi, 166
ina addana ¥ernde weltaare; 167
5
jamirooje Joomiraa£o ina njalbi, 168
ina laa¥na gite. 169
²uri ka¢¢e hatojineede, hay ka¢¢e dimo keew£o, 170
¥uri njuumiri welde, hay njuumiri kesiri. 171
Miin maccu£o maa oo ne kay £uum wonanii kam deentingol, 172
so fof rewaama, ina heewi njeenaari. (Jab 19.8-9,11-12) 173
174
Joomiraa£o ko gaynaako am, 175
mi waasataa hay huunde. 176
Omo wasa mi e hu£o hecco, 177
omo huccina mi e diÿÿe deeÿ£e, 178
omo hes£itina doole am, 179
omo rewna mi e laabi portii£i 180
sabu innde makko toownde nde. 181
182
Hay so mi naatii e ni¥¥ere ¥uucam-fowru, 183
hay bone gooto mi hulataa, 184
sabu ko e am ¢gondu-£aa; 185
sawru maa e lo¢du maa ina cemmbina ¥ernde am. 186
A£a ñammina mi ñamiri mbelndi, 187
añ¥e am ¥e fof njiyi £um. 188
A£a wuja mi nebam ¢gam teddinde mi; 189
a£a hebbina ñedude am njaram haa wa£ta rufde. 190
Ko e moÿÿere maa e yurmeende maa ¢gondat-mi ñal£i ¢guurndam am fof, 191
ma mi ho£ e galle maa, aan Joomiraa£o, denndaa¢gal duu¥i am. (Jab 23) 192
193
Banndiraa¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 194
en njokku taariiki Daawuuda haa njiyen no Alla wondirnoo e makko ñande o ha¥ata e 195
gorko timmu£o biyetee£o Goliyat o. 196
197
Yoo moÿÿere Alla jippo e mon, te miijto-£on e ko Alla wiynoo Samuwel ko. O wiyi 198
mo: “Joomiraa£o ÿeewiraani no ne££o ÿeewirta nih. Ne££o ndaarata tan ko e mbaydi, 199
kono Joomiraa£o, kañum, ndaarata ko e ¥ernde.” (1Sam 16.7)200
6
1
Winndannde 47 2
3
DAAWUUDA E GOLIYAT (1Sam 17) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8
hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en pu££inooma wi£tude ko fayti e annabi Daawuuda. Alla 11
seedtaninooma Daawuuda £um £oo: Mi yiytii Daawuuda, ¥iy Yese, ko o gorko kawran£o 12
¥ernde am, ma o timminoy sago am fof. (Gol 13.22). En njiyii no Alla su¥orii 13
Daawuuda, wa£i £um laam£o £i£a¥o Israa’iila, sabu Sawul, laam£o gadano o, 14
£ooftanooki haala Alla. Kono Daawuuda joo£aaki e jappeere he ñande Alla su¥ii £um 15
nde. Haa jooni Daawuuda wonnoo ko suka, te waktu mo o fotnoo he¥de laamu ¢gu o 16
yontaano. Nde Alla su¥ii Daawuuda haa gasi. Daawuuda ruttii gese, e saraaji Betelehem 17
ina ayna orle baaba mum. 18
19
Hannde noon, ma en nja¢¢gu daarol bel¢gol, kolloowol en no Alla wondirnoo e 20
Daawuuda, sabu Daawuuda wondiino e Alla. Ja¢nde men hannde wiyetee ko: 21
‘Daawuuda e Goliyat’. Jooni noon, njokken ja¢de men e deftere Samuwel he, e simoore 22
sappo e jee£i¥ere nde. Binndi £i mbiyi: Filistinaa¥e ¥e (¥e ¢ganndu-£aa ko kañum’en 23
¢gonnoo añ¥e Israa’iila’en ¥ur¥e neegde ¥e) naatiinoo e nder leydi Israa’iila he, ndarni 24
tillisaaji mumen ¢gam ha¥eede... Sawul renndini konu mum, darni £um, ina ha¥oyaa e 25
Filistinaa¥e ¥e. Filistinaa¥e ¥e ina ndarii e ¢oral haayre gootal, Israa’iila’en ina ndarii e 26
go£¢gal ¢gal, ca£¢gol ina lommbinoo hakkunde ma¥¥e. 27
28
E nder konu Filistinaa¥e ¢gu, jaambaaro gooto timmu£o biyetee£o Goliyat yalti heen; o 29
jeyaa ko Gat. Omo wona meeteruuji tati. Omo wa£i laafa jaka, omo ¥oorni wutte ¥a££o 30
bacce jaka mo teddeendi mum tolnii e kilooji capan£e jeegom. Omo tarnunoo koy£e 31
makko jaka, wondude e gaawal jaka maw¢gal ¢gal o wakkorinoo paftol. Leggal gaawal 32
makko ¢gal wayi ko no palal nih, te cee¥een£i gaawal makko ¢gal ko njamndi ndi 33
teddeendi mum tolnii e kilooji jee£i£i. Ne££o joginoo£o njamndi mbayndi no mbe£u nih, 34
palotoondi kala ko to¥¥a e makko ina ardii mo. 35
36
Oon Filistinaajo darii wulli fayde e konu Israa’iila ¢gu: “Holi ko wa£i ndari-£on nih 37
¢gam hare? Mate miin mi wonaa Filistinaajo o? Mate onon on ¢gonaa maccu¥e 38
Sawul? Cu¥o-£ee gorko gooto, jippoo, ara gaay e am. So o foolii kam, o warii kam, 39
min ¢gona maccu¥e mon; so tawii ko miin fooli mo, wari mo, ¢gonon maccu¥e amen, 40
¢gollono-£on min.” Filistinaajo o wiyi kadi: “Hannde mi dikkiima konu Israa’iila’en. 41
7
Tottee kam gorko gooto, min cippira.” Sawul wondude e denndaa¢gal Israa’iila nani £iin 42
ko¢¢guli Filistinaajo o, te kulol maw¢gol jaggi ¥e, ¥e ¢gidaa. (1 Sam 17.1-11) 43
44
¿ganndee nde £uum kewatnoo nde, Daawuuda wonnoo ko e aynude dammuli baaba 45
mum to nokku go££u£o hare nde, omo wi£ta e haala Alla, omo ho£a, omo yima 46
Joomiraa£o. Kono Daawuuda ina joginoo mawniraa¥e tato jeyanoo¥e e konu Israa’iila. 47
Wa£i ñalawma gooto, baaba makko wiyi mo yo o yah o ÿeewoya no mawniraa¥e 48
makko ¥e ¢goori, o arta o humpita £um. Daawuuda halfini dammuli £i deenoowo gooto. 49
O ummii subaka law, o fayi to nokku hare to. 50
51
Nde o haaldata e mawniiko’en ¥e, Goliyat yalti, ina yenna konu Israa’iila’en, no 52
woownoo wa£dude e mumen hakke ko ¥uri bal£e capan£e nayi nih. Nde Israa’iila’en 53
njiyi £um, kuli, ndogi. Woodi biy£o Daawuuda: “A yiyii o ne££o, ko enen o yennata. 54
Kono kala bar£o mo, Sawul, laam£o men o, maa rokku joomum jawdi keewndi, rokka 55
£um ¥iyum debbo, te galle baaba mum wontaa yo¥ lempoo.” 56
57
Daawuuda wiyi: “÷um ko gacce keew£e, so ko yim¥e fof kulii! Mo woni oon Filistinaajo 58
cuus£o dikkaade konu Alla guur£o o?” Eliyab, afo galle ma¥¥e o, nani £iin ko¢¢guli, 59
mettini heen no feewi. O woni e dukde, o wiyi Daawuuda: “Mo wondi e dammuli 60
baaba men? Mbo£o anndi feere maa, addu maa £oo tan ko yi£de yee¥de hare nde.” 61
Ndeen, ne££o gooto dogi yettinoyi laam£o o ko Daawuuda haalnoo ko. Daawuuda 62
addaa, nawaa to Sawul. Sawul woni e naamnaade mo. 63
64
Daawuuda wiyi Sawul: “Woto hay gooto haamto sabaabunde oon Filistinaajo. Miin 65
carwoowo maa o, ma mi yah te ma mi sippir e makko.” Sawul wiyi mo: “Aan! A 66
waawaa! Ko a cukalel te ¢gal ne££al ko gorko ganndu£o hare gila e cukaagu mum.” 67
Daawuuda wiyi Sawul: “Mbo£o waawi £um. So tawii mbo£o ayna dammuli baaba am 68
haa mbaroodi walla huunde bonnde arii, ÿettii heen dammuwol, mi rewat caggal mum 69
mbo£o doga, mi fiyat £um haa mi he¥ta ¢gol e hunuko mum. So £um ha¥tiima mi, mi 70
jagga e wahre mum, mi fiya £um, mi wara £um. Miin carwoowo maa o, mi warii 71
mbaroodi e co¢¢gel. Te oon solima Filistinaajo jogori wayde ko no gootel e makkon nih, 72
tawde o dikkiima konu Alla guur£o o.” Daawuuda he¥¥itii, wiyi: “Joomiraa£o o da£ndii 73
kam e cegeneeji mbaroodi wondude e cegeneeji co¢¢gel. Ma o danndu am e ju¢¢go oo 74
Filistinaajo.” Sawul wiyi Daawuuda: “Yah, yoo Joomiraa£o wondu e maa!” 75
76
Sawul totti Daawuuda ka¥ir£e mum, kañum e hoore mum, fawi e hoore makko laafa 77
jaka, ¥oorni mo wutte palotoo£o kala ko to¥¥aa e makko. Daawuuda ha¥¥i e keeci 78
mum silaama Sawul. Kono nde Daawuuda etii yahdude e ko ¥oorninoo ko hakke no 79
wayi teddude, ro¢kani £um. Daawuuda wiyi Sawul: “Mi waawaa yahdude e £um £oo 80
fof. Mi woowaani £um.” Daawuuda weddii fof. O ÿetti sawru makko, o su¥ii kaaÿe joyi 81
£aat£e e daande caa£¢gol he, o wa£i £umen e sasa makko gaynaako o wondude e 82
jeyba makko. Caggal £uum, o ÿetti lottundu makko, o fottoyi e Filistinaajo o. 83
8
84
Filistinaajo o ina ¥eydoo ¥adaade Daawuuda, ne££o joginoo£o njamndi palotoondi kala 85
ko to¥¥aa e makko ndi ina ardii mo. Nde Filistinaajo o ndaari haa yiyi Daawuuda, o 86
hutii £um. O yiyi e makko tan ko suka bo£eejo, moÿÿo mbaydi. O wiyi Daawuuda: 87
“Mbele ko mi rawaandu saka a£a roondoo cabbi ¢gam arde ha¥de e am?” Caggal nde 88
o hu£iri Daawuuda allaaji makko, o wiyi £um: “Ar gaay e am, ma mi rokku teewu maa 89
colli weeyo e baroo£e ladde ñaam maa.” 90
91
Daawuuda ne jaabii Filistinaajo o, wiyi £um: “A£ani fayi e am, a£a jogitii silaama, 92
mbaa¢gu e gaawal. Kono miin pay-mi e maa ko mbo£o wondi e Joomiraa£o Jom 93
semmbe o, Alla konu Israa’iila mo ndikki-£aa o! Hannde, maa Joomiraa£o wa£e e 94
juu£e am, mi war maa, mi taÿa hoore maa. Hannde, ma mi rokku ¥alli konu 95
Filistinaa¥e colli weeyo e baroo£e ladde, ñaama £umen. Maa aduna o fof anndu Alla 96
ina wondi e Israa’iila’en. Maa ¢gal dental fof anndu Joomiraa£o da£ndirtaa silaama walla 97
gaawal. ¿gati ko Joomiraa£o jeyi hare nde, o wa£ii on kadi e juu£e amen.” 98
99
Nde Filistinaajo o arata fayde e Daawuuda nde, Daawuuda ne diirani di¢iral hare ¢gal 100
fayde e Filistinaajo o. Daawuuda naatni ju¢¢go mum e sasa he, yaltini heen haayre, 101
sorni £um e lottundu he. O weddii nde, o fiyi Filistinaajo o e tiinde, haayre nde naati 102
e tiinde Filistinaajo o. Ndeen tan, oon yani e leydi, ari ina hippii. Hono noon, 103
Daawuuda fooliri Filistinaajo o ko lottundu e haayre. O fiyi mo haa o maayi tawi o 104
jogaaki silaama e ju¢¢go makko. 105
106
Daawuuda yettii e makko ko yaawi, yaltini silaama makko e wana, wari mo, taÿi hoore 107
nde. Nde Filistinaa¥e ¥e njiyi jaambaaro mumen maayii, kañum’en fof ndogi. E oon 108
saha, konuuji Israa’iila e Yuda ndartii, mbeddii wulaa¢go, ndiiwi Filistinaa¥e ¥e haa 109
fo¢¢go ca£¢gol ¢gol e haa naatirde Ekoron. (1 Sam 17.32-52) 110
111
En njiyii no suka oo, hono Daawuuda, da£ndirnoo leñol mum, Israa’iila’en, e añ¥e 112
mumen. Ka¢ko Daawuuda, o joginoo tan ko kaaÿe £aat£e e lottundu. Hoolaare makko 113
wonnoo ko e Joomiraa£o. Daarol Daawuuda e Goliyat, ko daarol bel¢gol, te Alla ina 114
yi£i anndinde en heen ko heewi. 115
116
En njiyii hannde no Sawul e konu Israa’iila’en fof kulirnoo Goliyat. Hay gooto e ma¥¥e 117
suusaano ha¥de e makko. Kono Daawuuda, kañum, hulaano Goliyat; ko £uum wa£i, o 118
yehi, o li¥i mo, o wari mo. Holi ko wa£i Sawul e konu mum fof kuli te Daawuuda 119
hulaani? Holi ko seerndi Daawuuda e yim¥e konu Israa’iila ¥e? 120
121
E£en mbaawi wiyde ko £um £oo seerndi ¥e: Daawuuda hulaano ¢gaal ne££al, sabu 122
omo hoolinoo Joomiraa£o. Kono Sawul e konu mum mba£aano hoolaare mumen e 123
Joomiraa£o; ko £uum wa£i ¥e hulde ¢gaal ne££al. Sawul e konu mum njiynoo tan ko 124
doole oon ne££o. Kono Daawuuda yiynoo ko Joomiraa£o. Sawul e konu mum ina 125
9
njoginoo diine, kono £uum wa£aani ¥e jokkondirde e Alla. Sawul e konu mum ina 126
¢ganndunoo Alla ko gooto, ko Jom baaw£e kala. Kono ¢gaal ganndal waawaa da£ndu£e 127
¥e e Goliyat. Kono Daawuuda, ina jokkondirnoo e Alla Jom baaw£e o, jokkere welnde. 128
Daawuuda ina anndunoo Alla, te wondiino e mum. Ko £uum tan wa£i Daawuuda 129
hulaano Goliyat. 130
131
Aan, ke£ii£o hannde, holi e ¥ee £oo mo ¥ur-£aa nanndude? Daawuuda? Walla Sawul 132
e konu mum? Mbele a£a anndi Alla e hoore mum, walla ko see£a tan ¢ganndu-£aa 133
ko fayti e makko? Mbele a£a anndi haala Alla ka? Mbele haala Alla ina rokku maa 134
weltaare? Walla aan ko ko diine maa wiyi tan ndewataa? Mbele a£a jokkondiri e Alla 135
guur£o o jokkere welnde? Walla ko diine maa tan ndewataa? 136
137
Ke£o-£ee ko annabi Daawuuda winndunoo ko fayti e hakkunde mum e Alla. O wiyi: 138
139
Joomiraa£o ko gaynaako am, 140
mi waasataa hay huunde... 141
Omo rewna mi e laabi portii£i 142
sabu innde makko toowne nde. 143
Hay so mi naatii e ni¥¥ere ¥uucam-fowru, 144
hay bone gooto mi hulataa, 145
sabu ko e am ¢gondu-£aa... 146
Ko e moÿÿere maa e yurmeende maa ¢gondat-mi ñal£i ¢guurndam am fof, 147
ma mi ho£ e galle maa, aan Joomiraa£o, denndaa¢gal duu¥i am. (Jab 23.1,3-148
4,6) 149
150
Aan noon, mbele a£a jokkondiri e Joomiraa£o? Mbele ko o gaynaako maa? Mbele a£a 151
hoolii ma a ho£oy galle Alla haa abada? Daawuuda ina hoolinoo £uum, sabu omo 152
anndunoo podooje Joomiraa£o £e mbuntataa £e, kadi omo goo¢£innoo £umen. 153
154
Daawuuda joginoo ko hoolaare sellunde, sabu o yowitanooki e haalaaji yim¥e, o 155
yowitinoo tan ko e haala Joomiraa£o! Ke£o-£ee ko o winndunoo e Jabuura ko. O wiyi: 156
157
Ko Joomiraa£o woni fooyre am, woni Da£ndoowo am: 158
Holi fof mo £e¢ÿotoo-mi? 159
Ko Joomiraa£o woni moolirde fittaandu am: 160
Holi fof mo kulat-mi?... 161
Hay so konu taariima mi, 162
¥ernde am dillataa. 163
Hay so wolde umminaama fayde e am, 164
mi wondat e hoolaare. 165
Ko ge£el gootel ñaagotoo-mi Joomiraa£o, 166
ko huunde wootere tan nji£-mi: 167
10
Ho£de ¢guurndam am fof e galle Joomiraa£o, 168
mi yee¥a mbaydi makko, 169
mi yiiloo sago makko e nder galle makko cenii£o he. (Jab 27.1,3,4) 170
171
Joomiraa£o, mbo£o ÿi£ maa; 172
ko aan woni baaw£e am! 173
Aan Joomiraa£o, ko aan woni haayre am, 174
woni deenoowo mi, woni Da£ndoowo mi... 175
So mbo£o wondi e maa, mi hulaani yande e konu, 176
mi hulaani diwde ¥alal ¥ur¢gal toowde. 177
Alla, laawol mum ¢gol ko timmu¢gol, 178
haala Joomiraa£o ka ko ÿeewtindaaka; 179
ka¢ko, ko o paddorgal kala moolii£o e makko. (Jab 18.2-3,30-31) 180
181
On njaaraama sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma en njokku 182
taariiki annabi Daawuuda, haa njiyen no o wonirnoo laam£o Israa’iila. 183
184
Yoo moÿÿere Alla jippo e mon, te miijo-£on no moÿÿi e ko Daawuuda winndi e 185
Jabuura ko, nde o wiyi: Mee£ee ¢ganndon moÿÿere Joomiraa£o o. Malu woodanii ne££o 186
moolii£o e makko. (Jab 34.9) 187
11
1
Winndannde 48 2
3
DAAWUUDA E LAAMU MUM (1 Sam 18; 2 Sam 7) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7
makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude jokkande 8
on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
Hannde, mbi£taten ko e taariiki annabi Daawuuda. Wa£ii jooni jeewte £i£i, en njiyii no 11
Alla su¥orinoo Daawuuda, wa£i £um laam£o £i£mo Israa’iila. Kono noon, e oon sahaa, 12
Daawuuda suwaano joo£aade e jappeere he. Alla ru¢tinooma Sawul, laam£o gadano o, 13
sabu o wondanooka sago Alla. Alla seedtaninooma Daawuuda £um £oo: Mi yiytii 14
Daawuuda, ¥iy Yese, ko o gorko kawran£o ¥ernde am, ma o timminoy sago am fof. 15
(Gol 13.22) 16
17
E ja¢de men ¥ennunde, en njiyiino no Daawuuda ha¥irnoo e ne££o timmu£o o, hono 18
Goliyat, li¥iri £um haayre e lottundu wondude e hoolaare mum nde joginoo e 19
Joomiraa£o. Jooni, ¥ennen e taariiki Daawuuda, haa njiyen no Alla ittirnoo Sawul laam£o 20
Israa’iila. 21
22
E£eni nja¢¢ga e deftere Samuwel he, e simoore sappo e jeeta¥ere nde. Binndi £i 23
mbiyi: Nde konu ¢gu hooti, kadi nde Daawuuda arti caggal nde wari Filistinaajo o, 24
rew¥e njalti e gure Israa’iila £e fof, ina njima, ina ¢gama, ¢gari fottude e Sawul, ina 25
ko¢¢ga baw£i, ina kuljina, ina ¢gondi e ka¥ir£e naala¢ke. Rew¥e ¥e ina njima, ina 26
nja¥a, ina mbiyondira: “Sawul warii ujunnaaje, Daawuuda ne warii ujunnaaje ujunnaaje.” 27
Sawul laawi, sabu £iin ko¢¢guli mbelaano £um, o woni e wiyde: “Daawuuda rokkaama 28
ujunnaaje ujunnaaje, miin kaandintee-mi tan ko e ujunnaaje. Oo noon, alaa ko heddoraa 29
so wonaa jappeere nde.” Sawul añi Daawuuda gila e oon ñalawma. (1Sam 18.6-9) 30
31
Hono noon, Binndi £i ina kaalana en no Israa’iila’en nji£irnoo Daawuuda no feewi; a¥e 32
¥eydoo yi£de Daawuuda tan, Sawul ina ¥eydo añde £um. Kiram jaggi Sawul, haa to o 33
joo£ii fof, o miijotoo tan ko no o wardi Daawuuda. Daawuuda dogi suu£oyii nder 34
jeereende. Wor¥e teemedde nayo Israa’iila’en njahdi e makko. 35
36
Binndi £i ina njaartana en no Sawul e konu mum njiilortonoo Daawuuda’en e ladde he. 37
Sawul wa£ii huunde fof mbele ina wara Daawuuda, kono ro¢ki, sabu Joomiraa£o ina 38
wondunoo e Daawuuda. Kono Sawul tampiniino Daawuuda no feewi. Hakke duu¥i jeetati 39
paw£i, Daawuuda e yim¥e mum ina ndoga Sawul, laam£o o. 40
41
12
Kono ¢ganndee, fitina e haasidaagal ¢gal Sawul joginoo ¢gal, alaano e Daawuuda. Holi 42
ko wa£i Daawuuda añaano Sawul ji£noo£o warde £um o? Daawuuda waawaano añde 43
mo, sabu Daawuuda ina wondunoo e Alla pu£noowo naa¢ge mum e dow moÿÿu¥e e 44
bon¥e fof o. No Binndi £i mbiyi £um nih: Kala jom yi£de, ko Alla jibini £um, kadi ina 45
anndi Alla. Mo yi£de alaa e mum o anndaa Alla, ¢gati Alla ko yi£de. - Enen noon, 46
nji£irten, ko ka¢ko adii yi£de en. Kala biy£o ina yi£i Alla, tawa ina joganii banndum 47
¢gañamtumaagu, ko penoowo. ¿gati mo yi£aa banndum mo yiyata, waawaa yi£de Alla 48
mo yiyaani. (1Yuh 4.7-8,19-20) 49
50
En mbaawataa jooni ja¢¢gude ko Binndi £i kaali hakkunde Sawul e Daawuuda ko fof, 51
kono e£en mbaawi ÿeewde e daarol gootol tan, haa njiyen deeÿre Daawuuda e yi£de 52
mum. E£eni nja¢¢ga e deftere Samuwel he, e simoore noogaas e naya¥ere nde. 53
54
Binndi £i mbiyi: Woodi ar¥e mbiyi Sawul: “Daawuuda nana e nder jeereende En-Gedii.” 55
Sawul su¥ii e Israa’iila’en ujunnaaje tati gorko, yehi ¢gam yiiloyaade Daawuuda e yim¥e 56
mum haa e dow Haayre dam£i ladde. O yettii e gedduuji dammuli takkinoo£i e sara 57
laawol he; £oon ina wa£noo luuro, o naati £oon ¢gam heblaade. Daawuuda e yim¥e 58
mum ina ¢gonnoo nder luuro to. Yim¥e Daawuuda ¢gari, mbiyi £um: “Ko hannde 59
Joomiraa£o wiy maa: Mi wa£ii gaño maa e juu£e maa; wa£ mo kala ko mbele-£aa.” 60
Daawuuda ummii, taÿiri seesa kombol wutte Sawul. Nde £uum ¥enni, ¥ernde makko dilli 61
doole, sabu ko o taÿi e kombol wutte Sawul ko. Daawudaa wiyi yim¥e mum ¥e: “Yoo 62
Alla heed am fawde ju¢¢go am e joomi am, mo Joomiraa£o su¥ii...” Ko £iin ko¢¢guli 63
Daawuuda ha£iri yim¥e mum yande e Sawul. Sawul ummii, yalti luuro ¢go, jokki laawol 64
mum. 65
66
Nde £uum ¥enni, Daawuuda ne ummii, yalti luuro ¢go. O woni e wullude caggal Sawul: 67
“Yaa aan laam£o, joomi am!” Sawul yeccitii, Daawuuda turii sujji. Daawuuda wiyi 68
Sawul: “Holi ko wa£i a£a nana haala yim¥e wiyoo¥e: Daawuuda woni ko e ÿeewde no 69
wa£ir-maa ko boni? A yiyrii gite maa hannde e wonde Joomiraa£o wa£iino ma e juu£e 70
am to nder luuro to. Won wiy¥e yo mi ware, kono njaafi-maa-mi, mbiy-mi: Mi fawataa 71
ju¢¢go am e joomi am, sabu ko o cu¥aa£o Joomiraa£o. Ndaar, baaba, ndaar kombol 72
wutte maa nana e ju¢¢go am. Haade mi taÿii kombol wutte maa, mi waraani ma, 73
anndu wonde miin mi joganaaki ma hay ba£te ko boni, te mi bakkodinaani fayde e 74
maa, aan noon, a£a radda mi ¢gam warde mi! Maa Joomiraa£o ñaaw hakkunde am e 75
maa, maa Joomiraa£o yoftano mi, kono mi fawataa ju¢¢go am e maa. Maw¥e mbiyi: 76
‘Bonannde ummii ko e bon¥e.’ Kono miin, mi fawataa ju¢¢go am e maa...” 77
78
Nde Daawuuda gasni haalde £iin ko¢¢guli, Sawul wiyi: “Daawuuda, ¥iy am, mbele ko 79
daande maa nanat-mi?” Sawul wulli, woni e woyde. O wiyi Daawuuda: “Aan ¥uri mi 80
wonde peew£o, sabu a wa£anii kam moÿÿere, kono miin, mba£an-maa-mi ko 81
bonannde. Hannde, a hollirii moÿÿere mba£an-£aa mi, sabu Joomiraa£o wa£iino mi e 82
juu£e maa, kono a waraani mi. Mbele so ne££o bettii gaño mum, maa woppu £um 83
13
yaha? Yoo Alla yo¥e ko mba£an-£aa mi hannde ko. Jooni noon, mbo£o anndi ma a 84
laamo te maa laamu Israa’iila won e juu£e maa.” (1 Sam 24.2-14,17-21) 85
86
Nde £uum ¥enni, Sawul ruttii galle mum, kono ¥ooyaani tan, haasidaagal jaggiti ¥ernde 87
makko, o ruttii to jeereende to o raddoyi Daawuuda. Ko noon Sawul gollirnoo hakke 88
duu¥i jeetati sabu haasidaagal. Kono ñande kala, Alla ina da£nda Daawuuda e ju¢¢go 89
Sawul. ÷o sakkitii £o, Alla yo¥ii Sawul golle mum. Ke£o-£ee ko winndaa e simoore 90
capan£e tati e goo nde. 91
92
Binndi £i mbiyi: Filistinaa¥e ka¥i e Israa’iila’en, Israa’iila’en ndogi e jeese ma¥¥e, ¥e 93
maayi e dow haayre Gilbowa. Filistinaa¥e ndiddi Sawul e sukaa¥e mum, ¥e mbari 94
Yonatan, Abinadaab wondude e Malkisuwa, ¥i¥¥e Sawul. Hare nde tampini Sawul no 95
feewi, jom laañe’en njiyti mo, ¢gaañi mo no feewi. Sawul wiyi joginoo£o ka¥ir£e mum 96
o: “µettu silaama maa, mbaraa kam, hade £ii solimaaji ¢garde warde mi e fijirde mi.” 97
Joginoo£o ka¥ir£e makko o salii, sabu kulol maw¢gol jaggiino mo. Ndeen noon, Sawul 98
ÿetti silaama mum, wartii. (1 Sam 31.1-4) 99
100
Ko e oon ñalawma, Sawul e sukaa¥e mum tato ¥e maayi. Ko noon, Alla momtiri iwdi 101
Sawul, no o wiyrunoo £um nih. E cimooje dew£e heen £e, Binndi £i ina kaalana en 102
no Alla rokkirnoo Daawuuda laamu Israa’iila. En mbaawataa jooni haalde no Daawuuda 103
laamorinoo nih fof, kono ¢ganndee, Daawuuda wonnoo ko laam£o peew£o. O yi£noo ko 104
ko feewi, o añi ko boni. Daawuuda ina yi£noo Alla no ¥ernde mum fof fotirnoo. Ko 105
haala Alla e darja Alla ¢gardinoo miijooji Daawuuda kala. Ko £uum wa£i, nde Daawuuda 106
fu££i laamu mum nde, ko o adii wa£de fof ko addude tilliisa Alla ka wondude e 107
wakannde aadi nde, o naatni £umen Yerusalem. Ko Yerusalem wonnoo laamorgo 108
Israa’iila; ko £uum wa£i Daawuuda yi£de addude toon tilliisa kawral ka e sakkorde 109
sadak. 110
111
Caggal nde Daawuuda eggini £een ge£e fof Yerusalem, Binndi £i ina kaalana en no o 112
anniyirinoo mahande Joomiraa£o galle joo££o, mo ¢ganndu-£aa ko toon wakannde aadi 113
nde e sakkorde nde mooftatee. 114
115
Kono Alla anndiniino Daawuuda, wiyi £um, wonaa Daawuuda mahanta £um galle, kono 116
ko Alla mahanta mo galle, maanaam rokka mo iwdi ndi ¢ganndu-£aa, ñii¥at haa abada. 117
Aadi mo Alla wa£dunoo e Daawuuda o nani: Alla wiyi mo: “So bal£e maa timmii, a 118
tawtoyii maamiraa¥e maa, ma mi ¥amtoy iwdi maa caggal maa, jaltoowo e duhol maa 119
o, ma mi sellin laamu mum. Ko ka¢ko mahanta kam galle, mi sellina jappeere laamu 120
makko haa abada. Ma mi won baaba makko, o wona ¥iy am... Maa galle maa e 121
laamu maa tabitinoye haa abada e yeeso maa, jappeere maa nde bonataa haa abada.” 122
(2 Sam 7.12-16) 123
124
14
Mbele on nanii no moÿÿi aadi mo Alla wa£dunoo e Daawuuda oo ñalawma? E goo¢ga, 125
ko £um fodoore mawnde haa diwti miijo ne££o. Alla fodaniino Daawuuda wiyi £um: 126
“Maa galle maa e laamu maa tabitinoye haa abada e yeeso maa, jappeere maa nde 127
bonataa haa abada.” 128
129
Mbele maa laamu Daawuuda ñii¥ haa abada? Holi no £uum waawirta wonde? 130
Daawuuda, mo ¢ganndu-£aa ko ne££o tan, holi no dañirta laamu ñii¥oowu haa abada? 131
Jaabowol ¢gol nani: Alla fodaniino Daawuuda laam£o o, wiyi £um, gooto e iwdi mum 132
maa he¥ baaw£e laamaade dow e les fof haa abada! Oon wiyetee ko Laam£o laam¥e, 133
Jom joomiraa¥e, Laam£o jom deeÿre. 134
135
Duu¥i teemedde caggal Daawuuda e hakke duu¥i teemedde jee£i£i ko adii jibineede 136
Lam£o lam¥e o, annabi Esayi haaliino, wiyi: Sabu en njibinanaama ¥i¢¢gel, en 137
ndokkaama ¥i££o gorko; ma o wakko laamu, o inniree: Baajotoo£o pattamlamo, Alla 138
cemmbolin£o, Baaba haa abada, Laam£o jom deeÿre. Maa laamu makko ¥ur yaajde, 139
deeÿre makko ñii¥a haa abada wonande jappeere Daawuuda e laamu mum, darna £um, 140
sellina £um e dow laawol e peewal gila jooni haa abada. Maa himme Joomiraa£o Jom 141
semmbe o wa£ £uum. (Esa 9.5-6) 142
143
Mbele a£a anndi oon laam£o? Oon ko iwdi Daawuuda. Ko ka¢ko rokka baaw£e wa£de 144
laamu haa abada. Ko ka¢ko jogii baaw£e ñaawde bani Aadama, ja¢¢go. Ko ka¢ko woni 145
Almasiihu, Da£ndoowo cenii£o o, mo mboomiri jibini o, mboomiri iwdi Daawuuda! E ko 146
fayti e oon laam£o, Binndi £i mbiyi: Alla suuti mo ha o toowi, rokki mo innde ¥urnde 147
in£e fof. (Fil 2.9) 148
149
Nde Daawuuda faami feere nde Alla wa£i ¢gam rewnude Da£ndoowo o e iwdi mum, 150
sujji, woni e yettude Alla, ina wiya: “Holi miin, Joomiraa£o, holi galle am saka a£a 151
wa£ana mi £uum fof. ÷uum kadi ko see£a e gite maa, aan Joomiraa£o. A£a haala 152
kadi ge£e garooje e galle carwoowo maa ko juuti ko adii £uum. Mbele ko noon 153
¢goow-£aa wa£dude e yim¥e, aan Joomiraa£o?... Kooni ko aan mawni, aan 154
Joomiraa£o. Hay gooto nanndaani e maa, alaa fof Alla, so wonaa aan e wonande ko 155
min naniri noppi amen ko fof... Aan Joomiraa£o, ko aan woni Alla, ko¢¢guli maa ko 156
goo¢ga, a habrii ndeen moÿÿere, carwoowo maa. Ndeen noon, wa£ barke e galle 157
carwoowo maa, mbele oon galle ina ñii¥a e yeeso maa haa abada. Joomiraa£o, ko aan 158
haali; ko e barke maa galle carwoowo maa maletee haa abada.” (2 Sam 7.18-159
19,22,28-29) 160
161
Ko hono noon Daawuuda yettirnoo Joomiraa£o sabu fodoore nde fodannoo £um, faytunde 162
e Da£ndoowo jogor£o yaltude e iwdi mum o. Te onon anndu¥e Binndi cenii£i £i, o£on 163
¢ganndi Almasiihu o jibinaa ko Betelehem, sahre Daawuuda. Sabu ko e iwdi Daawuuda 164
o yalti. E saraaji Betelehem, aynaa¥e ina mbalatnoo aynude orle mumen. Nde 165
Da£ndoowo o jibinaa, maleyka o wiyi aynaa¥e ¥e: “Woto kulee! ¿gati ¢gar-mi ko 166
15
haalande on kabaaru moÿÿo jogor£o addande leñol ¢gol fof weltaare mawnde. On 167
njibinanaama hannde e nder sahre Daawuuda’en he da£ndoowo gooto; ko ka¢ko woni 168
Almasiihu o, Joomiraa£o o.” (Luk 2.10-11) Eey, Da£ndoowo o jibinaama. Ko ka¢ko 169
woni Laam£o mo Alla fodnoo e iwdi Daawuuda. Ko ka¢ko heedi dow huunde kala, 170
teddu¢gal woodanii mo haa abada! 171
172
Ko £oo kaa£aten hannde. Amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so 173
Alla ja¥ii, ma en njokku taariiki Daawuuda. 174
175
Yoo moÿÿere Alla jippo e mon. Min ¢gaccida on e oo £oo aaye cenii£o: Kooni ko 176
moÿÿere Alla mawni! Ko hakkilantaagu makko e ganndal makko luggi£i! Holi fof baaw£o 177
firde anniyaaji makko? Holi fof baaw£o faamde golle makko?... ¿gati, fof sosii ko e 178
makko, fof woni ko e juu£e makko, fof ko jeyi makko. Teddu¢gal woodanii mo haa 179
abada! Aamiini. (Room 11.33,36) 180
16
1
Winndannde 49 2
3
BAKKAAT DAAWUUDA E MOµµERE ALLA (2 Sam 11; 12; Jab 51; 32) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla, Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7
makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude jokkande 8
on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en nja¢¢giino ko fayti e Daawuuda, laam£o Israa’iila. 11
Daawuuda wonno ko laam£o peew£o, laa¥£o reedu, ji££o haala Alla. Kono hannde, ma 12
en nja¢¢gu go££um ko fayti e Daawuuda, go££um ko welaani nande. Ma en njiy no 13
Daawuuda wa£iri huunde soofnde nde welaano Joomiraa£o. Daawuude he¥ti debbo 14
janano, fijdi e mum haa gasi, wari jom galle mum! Ina waawi wooda biy£o: Holi ko 15
wa£i haala mbayka nih ina wona e Binndi cenii£i he? Ke£o-£ee ko Binndi £i e koye 16
mumen njaabii e £uum. ÷i mbiyi: Ko winndanoo adan ko fof winndiranoo ko ¢gam 17
rokkude en hakkille. (Room 15.4) Binndi £i fof, ko Alla lo¢¢gini £umen te nafoore 18
majji ko ja¢¢ginde en, anndinde en goofi men, ooñtude en wondude e nehde en e 19
peewal, mbele kala ne££o Alla ina timma, feewnitanoo golle moÿÿe. (2 Tim 3.16-17) 20
Binndi cenii£i £i cuu£ataa bakkatuuji annabaa¥e £i sabu Alla yi£i ko haalande en e 21
reentinde en. 22
23
Jooni noon, ndutto-£en e deftere £i£mere Samuwel nde, haa njiyen no Daawuuda 24
yanirnoo e bakkaat. E simoore sappo e goo nde, Binndi £i mbiyi: Nde sahaa mo 25
laam¥e ¥e ka¥atnoo o dartii mo wuuri, Daawuuda neli Yohab wondude e sarwoo¥e mum 26
e Israa’iila fof, ¥e mboomi Amona’en ¥e, ¥e taartii sahre Rabba nde ¢gam he¥tude 27
£um. Kono Daawuuda, kañum, heddii Yerusalem. Kikii£e gooto, Daawuuda ummii e 28
leeso mum, woni e yahkinaade e dow hu¥eere galle laamor£o o, o sooynii debbo ina 29
lootoo. Debbo o noon ko joo££o no feewi. Daawuuda naamnii holi oo debbo, ¥e mbiyi 30
mo: “Mate wonaa ko Batseba, ¥iy Eliyam, jom suudu Uriye, Hetiijo o.” Daawuuda neli 31
yim¥e yoo ¢gaddoy debbo o. O ari, Daawuuda fijdi e makko,... o hooti galle makko. 32
Debbo o woni reedu, neli e Daawuuda, wiyi £um: “Ko mi reedu.” (2 Sam 11.1-5) 33
34
Caggal £uum, Binndi £i ina kaalana en no Daawuuda anniyirinoo suu£de bakkaat mum 35
o. Nde Daawuuda tini Batseba ko reedu, neli e Yohab maw£o konu mum o, mbele oon 36
nelda mo Uriye, hono jom galle Batseba, tawii Uriye jeyanoo ko e konu Israa’iila he. 37
Hono noon, Yohab neldi Uriye Daawuuda. Uriye ari, fayi to Daawuuda, Daawuuda woni 38
e naamnaade kabaruuji Yohab e no Israa’iila’en mba£di e hare he. Caggal £uum, 39
Daawuuda wiyi Uriye: “Yah galle maa, kebloyo-£aa.” Uriye yalti galle laamor£o o, 40
laam£o o rewni e mum dokkal. Kono Uriye lelii £o damal galle laamor£o £o, kañum e 41
sarwoo¥e kaliifa mum ¥e fof. O yahaani galle makko. Daawuuda haalanaa, wiyaa: 42
17
“Uriye yahaani galle mum.” Daawuuda wiyi Uriye: “Mate wonaa ¢gummi-£aa ko e 43
£annu¢gal? Ko wa£i a yahaani galle maa?” Uriye jaabii Daawuuda, wiyi: “Wakannde 44
aadi nde e Israa’iila e Yuda fof ko£i ko e tillisaaji; kaliifa am Yohab e sarwoo¥e ¥e fof 45
lelii ko e leydi; miin mi yaha galle am, mbo£o ñaama, mbo£o yara, mbo£o wonda e 46
jom suudu am! So tawii a£a wuuri, miin, mi wa£ataa £een ge£e.” Caggal £uum, 47
Daawuuda wiyi Uriye: “Heddo £oo kadi hannde, ja¢¢go mi neltu maa.” Uriye heddii 48
Yerusalem oon ñalawma e ja¢¢go e mum... 49
50
Ja¢¢go e mum subaka, Daawuuda winndi Yohab ¥ataake, rokki £um Uriye. Ko £um 51
£oo o winndunoo e ¥ataake he: “Wa£ Uriye e nokku ¥ur£o bonde e hare he, 52
¢go££ito-£aa mo, mbele omo fiyee, o maaya.” Yohab woni e ndaarde sahre nde, wa£i 53
Uriye e nokku £o wor¥e timmu¥e ¥uri heedde. Jom sahre’en ¥e njalti, ka¥i e Yohab, 54
woni e sarwoo¥e Daawuuda maayi, Uriye Hetiijo o ne waraa. Yohab neli e Daawuuda, 55
habri £um kabaruuji hare £i fof,... wiyi £um: “Carwoowo maa Uriye... maayii.” 56
57
Jom suudu Uriye nani jom galle mum maayii, woni e woyde £um. Nde edda o timmi, 58
Daawuuda neli yoo debbo o addoye, wa£i £um e galle mum, o wonti jom suudu 59
Daawuuda, ¥e ndañdi ¥i££o gorko. Ko Daawuuda wa£noo ko noon welaano Joomiraa£o. 60
(2Sam 11.6-12,14-18,21,26-27) 61
62
Joomiraa£o neli e Daawuuda (annabi gooto biyetee£o) Natan. Natan ari e makko, wiyi 63
mo: “Wuro wooto ina wa£noo wor¥e £i£o, heen gooto ko galo, oya ko miskiino. Galo 64
o ina heewnoo dammuli e kolce. Miskiino o noon joginoo tan ko baalel gootel ¢gel o 65
soodnoo, omo ñammina ¢gel, a¢gel mawnida e sukaa¥e makko, e nder galle makko; 66
a¢gel ñaama e bottaari makko, a¢gel yara e horde loonde makko, a¢gel leloo e sara 67
makko. O na¢¢giri ¢gel no ¥iyiiko debbo nih. Wa£i ñalawma gooto, galo o dañi ko£o. 68
Galo o salii memde jawdi mum ndi, ¢gam wa£ande ko£o o bottaari, kono o he¥ti 69
baalel miskiino ¢gel, o warani £um ko£o makko o.” 70
71
Daawuuda nani kaan haala, fitina jaggi £um, o wiyi Natan: “Joomiraa£o ina wuuri, 72
ne££o ba££o £uum o foti ko wareede, te yo¥a baali nayi sabu ko o wa£i ko e 73
waasde makko wonde jurumdeero.” Natan wiyi Daawuuda: “Oon ne££o ko aan! Ko nih 74
Joomiraa£o, Alla Israa’iila, wiyi: ‘Mi su¥iima ma mbele ¢gonaa laam£o Israa’iila, mi 75
hakkitii ma e juu£e Sawul. Mi rokkii ma galle kaliifa maa,... Mi halfinii ma Israa’iila’en 76
e Yuda’en, so £uum yonaano, mi ¥eydanatno ma. Holi ko wa£ maa yawaade haala 77
Joomiraa£o, haa a£a wa£a ko boni e gite mum? A fiyii Uriye Hetiijo o silaama, a 78
he¥tii jom suudu mum a wa£tii £um debbo maa, a wardii Uriye silaama ¥i¥¥e 79
Amona’en. Jooni noon, silaama wo££otaako galle maa, haade a yawiima mi, a he¥tii 80
debbo Uriye Hetiijo o, a wa£tii £um de¥¥o maa.’ Ko nih Joomiraa£o wiyi: ‘Ma mi 81
ummin fayde e maa bonannde iwnde e galle maa. Ma mi ÿettu rew¥e maa, tawa a£a 82
ndaara gooto e wor¥e ¥adii¥e ma, mi rokka £um leldoo e mumen naa¢ge e hoore. 83
18
Aan a suu£i, kono miin mba£at-mi £uum ko e jeese Israa’iila’en fof e naa¢ge e 84
hoore.’” 85
86
Daawuuda jaabii Natan, wiyi: “Mi woofii Joomiraa£o!” Natan wiyi Daawuuda: 87
“Joomiraa£o yaafiima bakkaat maa, a maayataa. Kono haade a wa£ii haa añ¥e 88
Joomiraa£o ¥e ina njenna £um sabu ¢gaal gollal ¢gal mba£-£aa, ¥i££o jibinaa£o o 89
maayat.” Natan yehi, ruttii galle mum. (2 Sam 12.1-15) 90
91
E goo¢ga, Daawuuda woofiino Alla, kadi tooñi koo£dii£o mum. Cimooje dew£e heen £e 92
ina kaalana en no bakkaat Daawuuda o jibiniri mette e musiibaaji e nder ¥es¢gu mum. 93
Kono haala Alla ka wiyi kadi: ÷o bakkaat heewi fof, ko £oon moÿÿere Alla ¥uri heewde. 94
(Room 5.20) Hono noon, e sahaa mo keddori-£en o, e£en nji£noo wi£tude e Binndi 95
he, haa njiyen no Alla wa£anirnoo Daawuuda moÿÿere, yaafii £um bakkaat mum fof. 96
97
Holi ko wa£i Alla yaafaade bakkaat Daawuuda? Mbele on nanii ko Daawuuda jaabinoo 98
annabi Natan, nde Natan wiyi £um: “Oon ne££o ko aan!”? E goo¢ga, annabi Natan 99
joginooma cuusal haaldude noon e laam£o Israa’iila maw£o o! Holi ko Daawuuda, 100
laam£o o, jaabinoo Natan? Mbele o wa£ii mo e kasoo? Walla mbele o warii mo? 101
Walla, mbele o wiyi: ‘Ko fodoore Alla tan’? walla: ‘Ah, Alla ko moÿÿo, ina waawi 102
yaafaade mi bakkatuuji am sabu golle am moÿÿe’? Mbele ko £uum Daawuuda jaabii 103
Natan? Daawuuda wiyaani noon! Wa£de noon, holi ko Daawuuda jaabinoo? Ko nih o 104
wiyi: “Mi woofii!” “Mi woofii!” “Mi woofii Joomiraa£o!” 105
106
¿gam anndude no feewi no Daawuuda ja¥irnoo bakkaat mum e yeeso Alla, nja¢¢gen ko 107
Daawuuda winndunoo e Jabuura caggal nde annabi Natan feli £um sabaabunde ko 108
Daawuuda fijdunoo e Batseba ko. E Jabuura, e simoore capan£e joyi e goo, ko £um 109
£oo Daawuuda wiynoo: “Yaa Alla, yurmo mi fotde moÿÿere maa! Momtu goofi am tolno 110
yurmeende maa mawnde nde! Lawÿan am miin fof bonanndeeji am! La¥¥inan am 111
bakkatuuji am. ¿gati mi ja¥ii goofi am; bakkatuuji am e kala sahaa ina e yeeso am. Mi 112
bakkodinii fayde e maa, fayde e maa aan tan; mi wa£ii ko boni e yeeso maa. So a 113
yo¥ii kam, ina haani; so a ñaawii kam, a felnaaki. Ko goo¢ga, bonannde ina e am 114
gila njibinaa-mi; bakkaat ina fawii mi gila e reedu neene am. Ina laa¥i welat maa ko 115
goo¢ga nder ¥ernde; wa£ hakkilantaagu e nder am. La¥¥inir am yamre hisopi, mi laa¥a; 116
loot am, mi ¥ura kosam ranwude... 117
Yaa Alla, tag e am ¥ernde laa¥nde! Hes£itin e am ruuhu ñii¥£o!... Sadak bel£o Alla 118
ko ruuhu pappu£o; aan Alla a hutotaako ¥ernde gasnde, losnde...” (Jab 51.3-9,12,19) 119
120
Ko noon Daawuuda tuubirnoo. Daawuuda ina wondunoo e mette sabaabunde bakkaat 121
mum o! ²ernde makko losiino, o nimsiti ko o wa£noo ko. Daawuuda wayaano no yim¥e 122
diineya¢koo¥e tawa ¢guuri ko e bakkaat nih, sabu Daawuuda ina yi£noo Alla, te ina 123
anndunoo, Alla ko annoore, ni¥¥ere alaa e mum. (1Yuh 1.5) 124
125
19
Caggal nde Daawuuda tuubi, holi ko Alla wiyi £um, rewni £um e hunuko Natan, annabi 126
mum? Mbele Alla wiyi mo: ‘Yah mba£aa golle moÿÿe, mi momta bakkatuuji maa!’? 127
Alla wiyaani noon! Alla neli ko Natan wiyi Daawuuda: “Joomiraa£o yaafiima bakkaat 128
maa, a maayataa!” 129
130
E dow £uum, Daawuuda winndiino e Jabuura, ina haala barke gon£o e ne££o mo Alla 131
yaafii bakkatuuji mum, tawi £uum tuugnaaki e golle mum. O wiyi: Malaa tan ko mo Alla 132
momti goofi mum, mo bakkatuuji mum ¢gubbaa! Malaa tan ko mo Joomiraa£o hiisaaki 133
bonanndeeji mum! (Jab 32.1,2; Room 4.7,8) Eey, Alla yaafinooma Daawuuda, hiisanii 134
£um peewal! ÷uum firtaani, Alla momtiino musibbaaji £i bakkaat Daawuuda o jibini £i. 135
÷uum firti ko ñande ñaawoore, Alla siftortaa bakkaat makko o sabu o momtii mo haa o 136
laa¥i. 137
138
Holi no Alla waawirnoo yaafaade bakkaat Daawuuda o, hiisanoo £um peewal? Mbele 139
Alla ina waawnoo yejjitirde noon tan £een ge£e coof£e £e Daawuuda wa£noo? Alaa! 140
Alla ko ñaawoowo peew£o; wa£de noon, o waawaa mu¥¥ude gite e bakkaat bani 141
Aadama. ÷uum noon, holi no Alla waawirnoo yaafaade Daawuuda, tawa haa jooni, woni 142
ko e peewal mum? 143
144
Mbele o£on ciftora ko Daawuuda ñaagii Alla, caggal nde Daawuuda he¥tini bakkaat mum 145
o? Ko nih o wiyi mo: Lawÿan am miin fof bonanndeeji am! La¥¥inan am bakkatuuji 146
am! La¥¥inir am yamre hisopi, mi laa¥a; loot am, mi ¥ura kosam ranwude. (Jab 147
51.4,9) ¿ganndee ‘hisopi’ ko pu£ol ¢gol Israa’iila’en kuutortonoo ¢gam wisde ÿiiÿam 148
sadakeeji, ÿiiÿam £am ¢ganndu-£aa wonnoo ko annama maayde Da£ndoowo jogornoo£o 149
arde, rufa ÿiiÿam mum ¢gam yo¥de bakkatuuji £i. Ko oon Da£ndoowo subinoo 150
maayande bakkodinoo¥e ¥e. 151
152
Wa£de noon, en njiyii e wonde Alla ina waawnoo yaafaade Daawuuda bakkaat mum, 153
sabu Daawuuda tuubii, te ina goo¢£innoo fodoore Alla faytunde e Da£ndoowo potnoo£o 154
arde o. E ko ra¥¥i£i tan, ko £um £oo Daawuuda ñaagotonoo Alla: “Aan Alla, mbo£o 155
anndi a£a waawi yaafaade mi bakkaat am, sabu maa ñal¢gu maa ar, tellinaa 156
Da£ndoowo mo alaa bakkaat, kañum e hoore mum maa soodtu bakkaat am o haa 157
abada! Joomiraa£o yuurmo mi! Loot am! Wis e am ÿiiÿam Da£ndoowo cenii£o o, mi 158
laa¥a cer!” 159
160
Mbele Alla, e moÿÿere mum, yaafiima bakkaat Daawuuda o fof? Ahaa kay! Holi ko 161
saabii £um? Sabu Daawuuda ja¥iino bakkaat mum e yeeso Alla, te goo¢£iniino fodoore 162
Alla faytunde e Da£ndoowo potnoo£o arde da£nda mo e kuugal bakkaat. Daawuuda 163
weltinooma sabu mum goo¢£inde podooje Alla £e, o winndi e Jabuura, o wiyi: Malaa 164
tan ko mo Alla momti goofi mum, mo bakkatuuji mum ¢gubbaa! Malaa tan ko mo 165
Joomiraa£o hiisaaki bonanndeeji mum, mo ¥ernde mum alaa naafigaagu! (Jab 32.1-2) 166
167
20
Banndiraa¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 168
en mbi£tu e Jabuura haa njiyen no annabi Daawuuda seedtanirinoo Da£ndoowo, 169
jogornoo£o gaddaade kuugal men mbele Alla ina yaafoo en bakkatuuji men haa abada. 170
171
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te ciftoron ko Daawuuda winndunoo e Jabuura, nde wiyi: 172
Malaa tan ko mo Alla momti goofi mum, mo bakkatuuji mum ¢gubbaa! Malaa tan ko 173
mo Joomiraa£o hiisaaki bonanndeeji mum! (Jab 32.1-2) 174
21
1
Winndannde 50 2
3
DAAWUUDA E ALMASIIHU O (Jab 1; 2) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7
makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude hannde 8
jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E ja¢£eele men tati ¥ennu£e, ¢gonno-£en ko e wi£tude e ko fayti e annabi Daawuuda. 11
En njiyii no Daawuuda wonirnoo gaynaako, ko£oowo, jimoowo, ji££o haala Alla, 12
jaambaaro e hare, laam£o Israa’iila e annabi. E ja¢de men ¥ennunde nde, en njiyiino 13
kadi e wonde Daawuuda ko bakkodinoowo wonnoo, te wa£iino ko Alla yi£aa. Kono en 14
njiyiino kadi no Alla yaaforinoo Daawuuda bakkaat mum sabu ko Daawuuda tuubnoo 15
bakkaat mum ko e ko goo¢£innoo fodoore Alla faytunde e Da£ndoowo jogornoo£o arde 16
e aduna he, mbele gaddaade kuugal bakkaat bani Aadama’en. 17
18
Hannde noon, en ¢ganniyiima wi£tude e deftere welnde wonnde e Binndi cenii£i he. 19
Mbele a£a anndi ndeen deftere? Ndeen deftere ko JABUURA. Deftere Jabuura woni e 20
mum ko cimooje teemedere e capan£e joyi. Hakke duu¥i teemedde njeenayi, Alla 21
huutorinooma annabaa¥e ¥e njiidaa mbele ina mbinda Jabuura. Ina jeyaa e ¥een 22
annaba¥e, Muusaa, Sileymaani, Daawuuda, Asaaf e iwdi Kore. Kono ko Daawuuda ¥uri 23
heewde ko winndi e Jabuura. Hannde noon nji£no-£en ko naatde e cimooje £i£i 24
gardii£e £e. 25
26
Simoore adannde nde hollirta ko fannuuji £i£i yim¥e won¥e e aduna he: Rew¥e e 27
laawol peewal ¥e wondude e rew¥e e laawol ooñaare ¥e. E simoore adannde nde, ko 28
nih Binndi £i mbiyi: 29
30
Malaa tan ko mo rewaani waaju bon¥e, 31
mo dardotaako e bakkodinoo¥e, 32
mo joo£dotaako e tooñoo¥e Joomiraa£o! 33
Malaa tan ko tawoowo weltaare mum e sariya Joomiraa£o, 34
deftotoo£o oon sariya jamma e ñalawma! 35
Oon ko lekki ndariiki e daande maayo, 36
njibinoowi kala nde sahaa mum yonti, 37
ki beremlefi mum £aas£ataa: 38
oon ko wa£i fof, feewat. 39
40
Wonaa noon bon£o wayi: 41
bon£o ko wuufru ndu henndu we£ata. 42
22
¿gam £uum, bon£o dartotaako ñande ñalawma ñaawoore, 43
bakkodinoowo jeyetaake e dental feew¥e; 44
¢gati Joomiraa£o wonani ko laawol feew¥e ¥e, 45
¢gol bon¥e ¢gol noon feewi ko e halkaare. (Jab 1) 46
47
Hono noon, e simoore adannde nde, en njiyii laawol malaa¥e e laawol halkii¥e. Enen 48
fof, nji£-£en ko wonde malaa¥e. Kono ko maa ndewen e laawol kaala¢gol e ndee £oo 49
simoore ¢gol. Holi ko woni ¢gool laawol malaa¥e? E£en mbaawi ra¥¥i£inde £um tan e 50
miijooji £i£i. 51
Goo: Woto rew e tooñoo¥e Joomiraa£o e haala mum ¥e. 52
÷i£i: Wi£tu e haala Alla he jamma e ñalawma, haa ¢ganndaa laawol da£ndoore ¢gol 53
Alla lelni ¢gol, ¢goo¢£inaa £um. 54
So a rewii e ¢gool laawol, Binndi £i mbiyi: mbayataa ko no lekki ndariiki e daande 55
maayo nih, te ¢guurndam maa maa jibin te¥¥itte bel£e bay£e no gi£li, weltaare e 56
deeÿre. Ko mba£-£aa fof, feewat! Kono so a rewaani laawol ¢gol Alla lelni ¢gol, a 57
halkoto no wuufru ndu heendu we£ata nih. 58
59
Jooni noon, ¥ennen e simoore £i£mere wonde e Jabuura nde. Ko ndee simoore, Alla 60
loowii e Daawuuda mbele ina winnda ko fayti e Da£ndoowo jogornoo£o arde e aduna 61
he o. Ke£o-£en no moÿÿi kabaaru mo Alla addani en o, rewni £um e Daawuuda, 62
annabi mum. Binndi £i mbiyi: 63
64
Holi ko wa£i dowlaaji ina njirgitoo, 65
ko addi £ee maale £e hay huunde pirtaani? 66
Laam¥e aduna nana ndarii, 67
ardii¥e nana ka¥¥ondiri, 68
ina ka¥oo Joomiraa£o e cu¥aa£o mum o, ina mbiya: 69
‘Taÿen ¥oggi ma¥¥e! 70
¿go££inen koye men callalle ma¥¥e!’ 71
72
Kono mo jappeere mum woni dow asamaan o nana jala, 73
omona tooña ¥e. 74
E nder fitina makko, omona haalda e ma¥¥e, 75
e nder cekedele makko omona hul¥ina ¥e, omo wiya: 76
“Ko miin fiili laam£o am lefol 77
dow Siyon, haayre am seniinde nde!” 78
79
Laam£o o wiyi: 80
“Ma mi hollir anniya Joomiraa£o; 81
ko ka¢ko wiyi mi: Ko a ¥iy am! 82
Mi dañii maa hannde. 83
Ñaago mi, mi wa£a ndonaa dowlaaji £i fof, 84
23
njeyaa haa to leydi haa£i, 85
piyraa £i sawru njamndi, 86
no loonde, moññaa £i.” 87
88
Jooni noon laam¥e, mba£tee hakkillaaji e koye mon! 89
Onon ñaawoo¥e aduna, nja¥ee feloore! 90
Ndewiree Joomiraa£o kulol, 91
cummbaniron mo siññere. 92
Teddinee ¥i££o o woto o finnude, 93
mbaason halkaade e nder laawol mon; 94
¢gati fitina makko ina yaawi ruppitaade. 95
Malu woodanii denndaa¢gal moolii¥e e makko!’ (Jab 2) 96
97
Mbele on nanii no moÿÿi ko Alla Joomiraa£o haali e ndee simoore ko? ÷uum ina heewi 98
faayiida. Ko mbaaw-£en haalde heen ina heewi, kono waktu o ina faa£i, en mbaawataa 99
faamnude jooni £een ge£e fof. Kono noon, ina wa£i huunde nde enen fof, pot-£en 100
siftorde, ¢gannden. E ndee simoore, Alla habrii en in£e tati bel£e £e o inniri 101
Da£ndoowo jogornoo£o arde e aduna faabaade bani Aadama’en. Mbele on nanii £een 102
in£e? ÷een in£e tati ko £ee £o: Almasiihu o, Laam£o o e ²i££o o. Miijo-£en see£a e 103
£een in£e £e Alla innirnoo Da£ndoowo jogornoo£o arde e aduna he o. 104
105
Ko adii fof, en njiyii e wonde Alla innirii Da£ndoowo o: Almasiihu. Almasiihu, e £em¢gal 106
Barahuuta’en, firti ko: ‘Cu¥aa£o Alla’. E pinal Yahuuda’en, so laam£o walla jettinoowo 107
sadak ina to££ee, hoore mum moomete nebam, joomum wa£ta wiyeede ‘moomaa£o 108
Joomiraa£o’ walla ‘cu¥aa£o’. Ko e ndeen innde, Alla anndinatnoo bani Aadama’en yoo 109
¢goo¢£in, te nja¥a Da£ndoowo jogornoo£o arde o, sabu ko kañum woni mo Alla e 110
hoore mum su¥ii. Kono aayeeji tati gardii£i e ndee £oo simoore £i kollirii no Alla 111
habrirnoo wonde maa yim¥e heew¥e calo Almasiihu mo Alla neli o. Nja¢¢giten £iin 112
aayeeji. ÷i mbiyi: Holi ko wa£i dowlaaji ina njirgitoo, ko addi £ee maale £e hay huunde 113
pirtaani? Laam¥e aduna nana ndarii, ardii¥e nana ka¥¥ondiri, ina ka¥oo Joomiraa£o e 114
cu¥aa£o mum o, ina mbiya: ‘Taÿen ¥oggi ma¥¥e! ¿go££inen koye men callalle 115
ma¥¥e!’ ‘(Jab 2.1-3) 116
117
Holi ko wa£i yim¥e aduna ¥e salaade Almasiihu mo Alla neli o? Sabu £uum, Almasiihu 118
o jogornoo ko wonde ne££o cenii£o, mo moddaani bakkaat, te kala ba£oowo ko boni, 119
yi£aa annoore, kadi arataa e annoore, sabu hulde woto golle mum bon£e peññineede. 120
(Yuh 3.20) Hono noon, Alla habriino e £ii £oo aayeeje no Yahuuda’en e leÿÿi aduna 121
£i fof ka¥¥ondirnoo e ha¥aade ne££o cenii£o mo Alla su¥ii, wa£i £um Da£ndoowo 122
aduna o. Kono Alla ina anndunoo ko yim¥e bon¥e ¥e ¢ganniyinoo wa£de ko fof, te 123
Alla anniyinooma waylude peeje ma¥¥e bon£e e timminde feere mum. Ko £uum wa£i, 124
nja¢¢gu-£en £um £oo: Kono mo jappeere mum woni dow asamaan o nana jala, omona 125
24
tooña ¥e. (Jab 2.4) ÷uum noon, ciftoren wonde Alla adii innirde Da£ndoowo o ko 126
Almasiihu, maanaam: ‘Moomaa£o Alla’ walla ‘Cu¥aa£o Alla’. 127
128
Innde £i£mere nde njiy-£en e ndee £oo simoore ko Laam£o. Ko Almasiihu o woni 129
Laam£o. Alla yi£i ko yoo yim¥e fof ¢ganndu wonde Almasiihu mo o neli, mo yim¥e ¥e 130
calii o, maa won kaliifa aduna o fof! Ñande ñalawma ñaawoore, maa yim¥e fof ndicco 131
e yeeso makko, sabu ko ka¢ko woni Laam£o laam¥e, Kaliifa halifaa¥e, mo Alla su¥ii. 132
Hono noon, Almasiihu o wonata ko Da£ndoowo maa walla Ñaawoowo maa, sabu ko 133
ka¢ko woni Laam£o mo Alla su¥ii ¢gam laamaade haa abada! 134
135
En nanii e ndee £oo simoore, innde tata¥ere nde Alla inniri Almasiihu o; e£en poti 136
wa£tude miijooji men e ndeen innde, no moÿÿi. Ko ndee £oo: ²i££o o. Alla yi£i ko yoo 137
yim¥e fof ¢ganndu wonde Almasiihu o ko ²i££o mo horsini. 138
139
Hade men naatde e ndeen innde, ciftoren wonde ko Daawuuda winndi e Jabuura ko fof, 140
o winndirnoo £um ko Ruuhu Alla wa£noo e makko. Ciftoren kadi, Binndi annabaa¥e £i, 141
sahaa, ina ca£ti faamde, kono £uum ha£aani £i wonde goo¢ga. Ko £uum wa£i, Alla 142
reentini en e haala mum, wiyi: Binndi £i ina mba£a ko¢¢guli ca££i faamde, £i 143
humambinnee¥e yaaf¥e hoolaare ¥e mbeñcitta... Ko noon ¥e ¢gaddanirta koye ma¥¥e 144
halkaare. (2 Piy 3.16) Humambinnaagu ko huunde hul¥iniinde ha tee¢ti noon e 145
humambinaagu paatu¢gu e Almasiihu mo Alla subii o. Sabu ko ka¢ko da£ndata bani 146
Aadama’en e halkaare haa abada. Haalpulaar’en mbiyi: ‘So ganndal adotono, tampere 147
woodataano.’ 148
149
÷uum noon, mba£en ¢goon miijo e hakkillaaji men, te njeewten see£a e innde tata¥ere 150
nde Alla inniri Almasiihu o nde. Binndi £i mbiyi: Ma mi hollir anniya Joomiraa£o; ko 151
ka¢ko wiyi mi: Ko a ²iy am! Mi dañii maa hannde. (Jab 2.7) 152
153
Mbele on nanii ko Joomiraa£o wiyi Almasiihu o ko? O wiyi mo: ‘Ko a ²iy am! Mi 154
dañii maa hannde.’ Mbele a£a anndi ko wa£i Alla innirde Almasiihu o ²iyum? Mbele 155
a£a anndi ko ndeen innde firti? Amin njaakorii kadi onon fof o£on ¢ganndi ko ndeen 156
innde firtaani. Sabu £uum firtaani e wonde Alla ko ko dañdi e debbo ¥i££o. Alaa! 157
¿goon miijo ko yennoowo Alla. Alla ko ruuhu, te dañirtaa ¥i££o no ne££o nih. 158
159
Wa£de noon, holi ko wa£i Alla wiyde Almasiihu o, ‘ko a ²iy am!’? Njetten Alla, sabu 160
Alla e hoore mum jaabiima ¢gaal naamnal. Hannde, en mbaawataa wo££oyde e oon 161
fannu, kono ma en njiyi miijooji tati e binndi annabaa¥e £i kollirooji daliilu mo Alla inniri 162
Almasiihu o ²iyum: 163
164
1) Ko adii fof, ¢ganndee Alla innirii Almasiihu o ²iyum, sabu ko dow o ummii. Kala 165
ganndu£o Binndi annabaa¥e £i, ina anndi e wonde Almasiihu o ummaaki e duhol gorko, 166
kono o ummii ko e senaare Alla. O£on ¢ganndi Almasiihu o alaano e aduna he baaba. 167
25
E aduna he, o yalti ko e iwdi Daawuuda, sabu ko mboomiri iwdi Daawuuda jibini mo. 168
Kono ko fayti e baaba makko, o ummii ko e Ruuhu Alla. Ko £uum wa£i Alla wiyde 169
Almasiihu o: ‘Ko a ²iy am, mi dañii ma hannde.’ 170
171
2) To¥¥ere £i£mere nde, ¢ganndee e wonde Alla innirii Almasiihu o ²iyum sabu Binndi 172
£i mbiyi, senaare Alla e senaare Almasiihu o poti. En mbaawataa wo££oyde heen jooni, 173
kono so en njettiima e deftere Linjiila he, ma en njiy no Almasiihu o seertirnoo e bani 174
Aadama’en ¥e ¢ganndu-£aa ko moddu¥e bakkaat! Annabaa¥e ¥e fof mbakkodinii, kono 175
Almasiihu o mee£aani bakkodinde. O wa£atnoo tan ko sago Alla. Ina haani Almasiihu o 176
waasa bakkodinde, sabu o ardunoo e aduna he ko ¢gam da£ndude bakkodinoo¥e ¥e. 177
Mbele jom ñamaande ina waawi yo¥ande go££o ñamaande mum? Alaa! Almasiihu o 178
wondaano hay e bakkaat gooto; ko £uum wa£i, Binndi £i mbiyi: Almasiihu o ko cenii£o, 179
o wa£ataa ko boni, o alaa tuundi, o nanndaani e bakkodinoo¥e ¥e. (Bar 7.26) En 180
njiyii Almasiihu o senorii ko no Alla nel£o £um o senorii nih! Ko £uum wa£noo Alla 181
hersaani noddirde mo ²iyum. 182
183
3) To¥¥ere tata¥ere nde, ¢ganndee e wonde Alla inniri Almasiihu o ²iyum ko ¢gam 184
seertinde £um e annabaa¥e ¥e fof. En njiyiino no annabi Ibraahiima inniranoo: ‘Sehil 185
Alla’. En njiyii no annabi Muusaa inniranoo: ‘Ne££o Alla’. Kono holi annabi mo Alla 186
wiyi £um ‘ko a ²iy am, mi dañii ma hannde’? Ko Almasiihu o tan wiyanoo noon, sabu 187
ko Almasiihu o tan woni gummii£o dow, mo mboomiri jibini, te mo wondaani e bakkaat. 188
189
Aan ke£ii£o hannde, mbele a£a anndi Almasiihu o, laam£o mo Alla inniri ²iyum o? Alla 190
yi£i ko yim¥e fof ¢gannda mo, ke£oo mo, ¢goo¢£ina mo. Ko £uum wa£i annabi 191
Daawuuda joofniri simoore £i£mere nde e ¢gol £oo ko¢¢gol: Jooni noon laam¥e, 192
mba£tee hakkillaaji e koye mon! Onon ñaawoo¥e aduna, nja¥ee feloore! Ndewiree 193
Joomiraa£o kulol, cummbaniron mo siññere. Teddinee ¥i££o o woto o finnude, mbaason 194
halkaade e nder laawol mon; ¢gati fitina makko ina yaawi ruppitaade. Malu woodanii 195
denndaa¢gal moolii¥e e makko! (Jab 2.10-12) 196
197
Ko £oo kaa£aten hannde, kono so Alla ja¥ii, e yeewtere men aroore, ma en mbi£tu e 198
cimooje go££e £e Daawuuda winndunoo e Jabuura. 199
200
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e ko Daawuuda winndunoo e 201
Jabuura, nde wiyi: Ndewiree Joomiraa£o kulol, cummbaniron mo siññere. Teddinee ¥i££o 202
o woto o finnude, mbaason halkaade e nder laawol mon; ¢gati fitina makko ina yaawi 203
ruppitaade. Malu woodanii denndaa¢gal moolii¥e e makko! (Jab 2.11-12) 204
26
1
Winndannde 51 2
3
DAAWUUDA E MAAYDE ALMASIIHU O (Jab 22) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7
makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude hannde 8
jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino e cimooje £i£i gardii£e gon£e e Jabuura. ÷oo 11
e jeewte men LAAWOL PEEWAL, moÿÿatno no feewi, so tawii e£en mbaawno ja¢¢gude 12
cimooje gon£e e Jabuura £e fof, kono, tawde Jabuura woni e mum ko cimooje 13
teemedere e capan£e joyi, £uum waawataa wonde. 14
15
Kono hade men yaltude e Jabuura, e£en nji£noo wi£tude e simoore wo£nde nde Alla 16
loownoo e hakkille Daawuuda; ndeen simoore ko simoore noogaas e £i£mere nde. Ndee 17
£oo simoore ina heewi faayiida sabu nde habrata ko no Almasiihu o jogornoo maayde 18
maayde muusnde yo¥a bakkatuuji bani Aadama’en. Ko e ndee £oo simoore, Daawuuda, 19
mo ¢ganndu-£aa ina ardii garal Almasiihu o duu¥i ujunere habratnoo hakke ge£e 20
capan£e tati jogornoo£e wa£de ñande Almasiihu o fotnoo maayde nde. So en nja¢¢gii 21
deftere Linjiila wa£nde taariiki Almasiihu o nde, ma en njiy wonde fof laatorii ko no 22
annabi Daawuuda winndirnoo £um gila ko ¥ooyi nih! ÷uum noon, ¢gannden ndee £oo 23
simoore ummaaki e miijo ne££o, nde ummii ko e Ruuhu Alla. Sabu ko Alla tan waawi 24
habrude ko jogori arde, £um laatoroo noon. 25
26
Jooni noon, ke£o-£en ko annabi Daawuuda winndunoo e simoore noogaas e £i£mere 27
Jabuura nde, duu¥i ujunnaaje ko adii Almasiihu o ina ara e aduna. Ko e ndee £oo 28
simoore Daawuuda winndunoo miijooji jogornoo£i wonde e hakkille Almasiihu o, ñande 29
jogornoo rufde ÿiiÿam mum, mbele heew¥e ina njaafee bakkatuuji mumen. 30
31
O wiyi: Eehey maa Joomi am! Holi ko wa£i ¢goppu-£aa mi? Holi ko wa£i ¢go££ir-32
£aa mi nih? Ko wa£i a faabaaki mi, a he£aaki gullitaali am?... Ndeen ne dey, cenii£o 33
ko aan, laami-£aa ko e nder njettoor Israa’iila... Kono miin ko mi ¢gil¢gu, mi wonaa 34
ne££o; yim¥e ina njenna mi, aadee’en ina nduuña mi... Semmbe am saayii, majjii no 35
ndiyam ndufa£am, gul£e ÿiye am fof ceertii, ¥ernde am, no kaañeeri, taayii e hakkunde 36
ter£e am. Semmbe am yoorii no laalagal loonde, £em¢gal am £akkiima e £akaaño am; 37
a woppii kam e maayde. ¿gati dawaa£i nana catii mi, doggol bon¥e nana taarii mi, no 38
taktake, ñiiÿe ma¥¥e njulii juu£e am e koy£e am. (Jab 22.2,4,7,15-17) 39
40
Ndaro-£en £oo see£a. Mbele on nanii ko annabi Daawuuda winndunoo ko fayti e 41
Almasiihu o, duu¥i ujunnaaje ko adii garal mum? O wiyi: Doggol bon¥e nana taarii 42
27
mi,... ñiiÿe ma¥¥e njulii juu£e am e koy£e am. Ko e £iin ko¢¢guli Daawuuda habratnoo 43
no bani Aadama’en njogornoo yulde juu£e Almasiihu o, pe¢a £um e fe¢irde. 44
45
Holi ko woni sabaabu £uum? Holi ko wa£i annabi Daawuuda winndude, wiyi: Maa 46
bon¥e njul juu£e Almasiihu o e koy£e muu£um? Holi ko wa£i Almasiihu o maayde 47
ndeen maayde muusnde? Holi ko wa£i Alla woppude yim¥e ¥e ina leeptira noon 48
Almasiihu cenii£o mo o neli o? 49
50
Haala Alla ka haalanii en sabaabu mum. ÷a£ndoowo o ina foti yarde mette muus£e, 51
maaya maayde muusnde, lomtoo en e kuugal Alla. Tawde njo¥di bakkaat ko maayde e 52
halkaare e jey¢gol haa abada, Almasiihu o ina fotnoo yarde mette jey¢gol £e kaandu-53
£en enen bakkodinoo¥e ¥e. Alla, e moÿÿere mum fodiino nelde Da£ndoowo mo 54
wondaani e bakkaat, oon Da£ndoowo yaranii yim¥e fof mette maayde. (Bar 2.9) Ko 55
hono noon Alla waawirta udditande bani Aadama’en laawol yaafuya bakkatuuji e damal 56
¢guurndam £am gasataa, tawa haa jooni, Alla heddii ko e peewal mum. Almasiihu o 57
ardi e aduna ko ¥amande en kuugal Alla ¢gal kaandu-£en sabaabunde bakkatuuji men. 58
Ko maayde Almasiihu peew£o o wa£ata Joomiraa£o na¢¢girde peew£o kala goo¢£in£o 59
mo. 60
61
Ko annabi Daawuuda winndunoo ko fayti e maayde Almasiihu o, ko huunde haawniinde! 62
Mba£tee heen miijooji mon! Duu¥i ujunnaaje ko adii jibineede Almasiihu o, Daawuuda 63
haaliino no Almasiihu o jogornoo yardude mette e fe¢irde £o yim¥e ¥e njogornoo fe¢de 64
£um £o. Ko £um £oo pot-£en anndude e siftorde: Ko Room’en njoginoo aada fe¢de 65
£um yim¥e e fe¢irde, mbara £umen. Kono e sahaa nde Daawuuda winndatnoo £um e 66
Jabuura nde, laamu Room woodaano nih, te hay gooto alaano feere wardude ne££o 67
pe¢gol. Kono Alla wa£ii kabaaru maayde Almasiihu e fe¢irde e hakkille Daawuuda, 68
mbele Daawuuda ina winnda £um e Jabuura, ¢gannden e wonde maayde Almasiihu o e 69
fe¢irde, ko feere nde Alla wa£i haa da£nda en e kuugal bakkatuuji men. 70
71
Goo¢ga gon£o e ndee £oo simoore o ina laa¥i cer, e£en poti wa£torde £um. Kono 72
kabaaru Alla o dey, wonaa yim¥e fof nja¥i £um. Haa hannde ina wa£i yim¥e yeddu¥e 73
ko annabi Daawuuda winndunoo e Jabuura, ko fayti e sadak Almasiihu o. ²een yimbe 74
mbiyata ko Alla ja¥ataa Almasiihu o maaya maayde waynde noon muusde. E goo¢ga, 75
yeddu¥e maayde Almasiihu o e fe¢irde ¢ganndaa Binndi annabaa¥e £i, walla feere nde 76
Alla wa£i mbele da£ndude bakkodinoo¥e ¥e. Binndi £i kaali £um £oo ko fayti e ma¥¥e; 77
£i mbiyi: Haala fe¢irde ka ko bolle puuy£e £o halkotoo¥e ¥e; kono £o men, enen 78
da£ndetee¥e ¥e, ko ka baaw£e Alla. (1 Kor 1.18) Ndeen noon, enen ne, holi no 79
mbaawirten da£de kuugal so tawii en paalkisiima da£ndoore fotnde nih mawnude? (Bar 80
2.3) Haalpulaar’en mbiyi: ‘So ganndal adotono, tampere woodataano.’ 81
82
Jooni, ke£o-£en kadi no moÿÿi ko Daawuuda winndunoo e annama maayde Almasiihu o 83
e dow fe¢irde. En nanii nde Almasiihu o haali, wiyi: “Eehey maa Joomi am! Holi ko 84
28
wa£i ¢goppu-£aa mi? Holi ko wa£i ¢go££ir-£aa mi nih?... Yiy¥e mi fof ¢gona e 85
tooñde mi, ¥iiña, ndimmbina koye, mbiyondira: ‘Tawde o resndii hoore makko 86
Joomiraa£o, ndeen noon, yo o hakkit mo! Yo o da£ndu mo tawde omo yi£i mo!’... 87
Semmbe am saayii, majjii no ndiyam ndufa£am, gul£e ÿiye am fof ceertii, ¥ernde am, 88
no kaañeeri, taayii e hakkunde ter£e am. Semmbe am yoorii no laalagal loonde, 89
£em¢gal am £akkiima e £akaaño am; a woppii kam e maayde. ¿gati dawaa£i nana 90
catii mi, doggol bon¥e nana taarii mi, no taktake, ñiiÿe ma¥¥e njulii juu£e am e koy£e 91
am. Mbo£oni lima ÿiye am fof. Kam¥e, a¥ena puttini mi gite, a¥e ndaara mi. A¥ena 92
pecca comci am, a¥ena mba£a forok am kuraaje.” (Jab 22.2,8-9,15-19) 93
94
Ko e £ii ko¢¢guli, Daawuuda habratnoo e wonde, caggal nde yim¥e ¥e pe¢i Almasiihu 95
o e fe¢irde, maa tooñ £um, ¥iiña £um, pecca comci mum, mba£a forok mum kuraaje. 96
÷uum fof ko noon laatorii, duu¥i ujunnaaje caggal nde Daawuuda winndi £um. Ke£o-£ee 97
ko winndaa e Linjiila, ko fayti e maayde Almasiihu o. Binndi £i mbiyi: Nde ¥e pe¢i mo, 98
¥e mba£i comci makko kuraaje. Caggal £uum, ¥e njoo£ii £oon a¥e ndeena mo... 99
Wirtotonoo¥e mo £oon ¥e ina ndimmbinatnoo koye, ¢gona e yennude mo mbiya: “...So 100
tawii ko a ²iy Alla, jippo e fe¢irde he!” Hono noon, ardii¥e yettinoo¥e sadak ¥e e 101
sariya¢koo¥e ¥e e hoohoo¥e ¥e fof ¢goni kañum’en ne e tooñde mo ina mbiya: “O 102
da£ndii wo£¥e kono o ro¢kii da£ndude hoore makko. Mate wonaa ko o laam£o 103
Israa’iila? Yo o jippo ha¢kadi e fe¢irde he ¢goo¢£inen mo. Wonaa o resndi hoore 104
makko ko Alla? Yoo Alla hakkit mo ha¢kadi tawde ina yi£i mo! ¿gati o wiyii ko o ²iy 105
Alla.” (Mac 27.35-36,39-43) Ko hono noon Linjiila holliri no haalaaji annabi 106
Daawuuda £i timmirnoo. 107
108
En nanii hannde kadi no Daawuuda haalirnoo e wonde maa Almasiihu o £om£u, tampa 109
no feewi to ba¢¢gal ¥anndu mum, e to ba¢¢gal ruuhu mum e hakkille mum. Ko £uum 110
wa£i Almasiihu o wullude e aaye gadano he, wiyi: “Eehey maa Joomi am! Holi ko 111
wa£i ¢goppu-£aa mi? Holi ko wa£i ¢go££ir-£aa mi nih?” Te so a wi£tii e Linjiila, ma 112
a yiy no £uum ko Daawuuda winndunoo e Jabuura fof, timmiri. Holi ko wa£i Almasiihu 113
o wullude e dow fe¢irde he, wiyi: “Alla am, Alla am! Holi ko wa£i ¢goppu-£aa mi?” 114
(Mac 27.46) Sabu Alla ko cenii£o, te waawaa ho£dude e bakkaat. Alla e hoore mum 115
woppii Almasiihu o, yim¥e pe¢i £um e fe¢irde, Alla seertini mo e hoore mum, sabu 116
Alla fawii e makko kuugal bakkatuuji kala! Ko £uum wa£i, Binndi £i mbiyi: Mo mee£aa 117
bakkodinde o, o wa£tii £um bakkaat ¢gam amen, mbele e ka¥¥ondiral amen e makko 118
¢gal, amin ¢gonta peewal Alla. (2 Kor 5.21) 119
120
Kono jettoo£e ¢goodanii Alla, ina wa£i go££um ko annabi Daawuuda habrunoo, ko pot-121
£en anndude! E simoore sappo e jeegom nde, Daawuuda winndiino ko fayti e Almasiihu 122
o, wiyi: “A woppataa fittaandu am to laakara, a accataa aadiya¢ke maa halkoo, ma a 123
anndin am laawol ¢guurndam.” (Jab 16.10-11) Ko hono noon Daawuuda habrirnoo no 124
Alla anniyirinoo wuurtinde Da£ndoowo o, mbele kala goo¢£in£o £um ina waawa 125
wondoyde e makko to Alla haa abada! Hono noon, Linnjiila wiyi: Almasiihu o maayiri 126
29
ko sabaabunde bakkatuuji men, e wonande Binndi £i; o ubbaama, kadi o wuurtii e 127
ñalawma tata¥iijo o, e wonande Binndi £i. (1 Kor 15.3-4) 128
129
Te Daawuuda winndiino, wiyi, caggal nde Alla wuurtini Almasiihu o e hakkunde maay¥e, 130
maa Alla saf mo, wiya mo yo o joo£o ba¢¢ge mum ñaamo haa ñande o ruttotoo ¢gam 131
ñaawde yim¥e aduna ¥e. Ko £uum Daawuuda winndi e Jabuura, e simoore teemedere e 132
sappo nde, o wiyi: Joomiraa£o wiyi fayde e Joomi am: “Joo£o ñaamo am, ha mi wa£a 133
nja¥¥aa e añ¥e maa.” (Jab 110.1) 134
135
E gasirde simoore noogaas e £i£mere nde, Daawuuda wiyi: Leÿÿi aduna ¥ur£i wo££ude 136
maa ciftor Joomiraa£o, kadi maa ndutto e mum; leÿÿi dowlaaji £i fof maa cujju e yeeso 137
makko... ²es¢gu ma¥¥e maa rew Joomiraa£o; yonta fof maa anndin mo yonta garoowo. 138
Peewal makko maa jaaytane leÿÿi peeñoyooji; £i ¢ganndinee Alla da£ndii yim¥e mum. 139
(Jab 22.28,31-32) 140
141
Ko e ¢gool ko¢¢gol ndee £oo simoore Jabuura gasiri: Alla da£ndii yim¥e mum. Holi ko 142
Almasiihu o fotnoo timminde? O fotnoo ko timminde kala ko Alla fodannoo Aadama e 143
Hawaa ko fayti e Da£ndoowo potnoo£o arde da£ndude ¥e, kam¥e e iwdi ma¥¥e, e 144
kuugal bakkaat. Almasiihu o ina fotnoo timminde annama sadakeeji kullon £i Alla 145
yamirnoo bakkodinoo¥e e jamanuuji gadii£i £i. Ko maayde Almasiihu o dow fe¢irde woni 146
sadak cakkitii£o. Ko maayde makko timminii kadi annama njawdi juulde Taaske. No 147
njawdi maayannoondi ¥iy Ibraahiima nih, ko hono noon Da£ndoowo o ardi ¢gam 148
maayande en, enen fof. Ko £uum wa£i, ko adii Almasiihu o ina maaya, o haaliino 149
daande dow, o wiyi: “Fof timmii!” (Yuh 19.30) Te Alla rokki fi£nde timmugol sadak 150
Almasiihu o, nde o wuurtini £um e hakkunde maay¥e, bal£e tati caggal maayde mum! 151
Ko £uum woni kabaaru moÿÿo o. Almasiihu o maayanii ko aan. Go¢£in mo, nda£aa 152
ñaawoore Alla. 153
154
÷uum noon, banndiraa¥e, so en njejjitii ko nja¢¢gu-£en hannde ko fof haa heddi ge£el 155
gootel, yoo taw ko ¢gel £oo: Hakke duu¥i ujunere ko adii jibineede Almasiihu o, annabi 156
Daawuuda habriino, wiyi: Maa bakkodinoo¥e ¥e njul juu£e Almasiihu o e koy£e mum 157
fof! Te so en njejjitii sabaabu maayde muusnde nde Almasiihu o maayi nde, o maayani 158
ko aan, e miin e bakkodinoowo fof, mbele kala goo¢£in£o mo, ina waasa halkaade, 159
he¥a ¢guurndam haa abada! Almasiihu o ja¥ii leepteede. Hono noon, o mawninii Alla te 160
o hollii en yi£de makko. Almasiihu o wiyi: “Mi rokkat wo¢ki am ¢gam he¥tude ki. Hay 161
gooto he¥tataa wo¢ki am, ko sago am ndokkirat-mi ki. Mbo£o waawi rokkude ki, kadi 162
mbo£o waawi he¥tude ki. Ko £uum Baaba am yamiri yo mi wa£.” (Yuh 10.17-18) 163
164
Banndiraa¥e he£ii¥e, mbele o£on njetta Alla sabu da£ndoore mum? O nelii Almasiihu o 165
mbele ina da£nda en e bakkatuuji men. Ko £uum Binndi £i kaali, nde £i mbiyi: 166
Almasiihu o ne kay yaranii on mette!... O ¥amii bakkatuuji men e ¥anndu makko e 167
dow leggal he, mbele to ba¢¢ge bakkatuuji e£en maaya, ¢guuren to ba¢¢ge peewal, 168
30
ka¢ko mo gaañan£e mum cellini on o. - Sabu Almasiihu o e hoore mum maayii gootol 169
¢gam bakkatuuji, mbele artirde on e Alla, ka¢ko peew£o ¢gam ooñii¥e o. - Oon 170
baraa£o sabaabunde tooña¢¢geeji men, wuurtinaa mbele e£en na¢¢giree feew¥e - mbele 171
kala goo¢£in£o £um, ina waasa halkaade, he¥a ¢guurndam haa abada. (1Piy 2.21,24; 172
3.18; Room 4.25; Yuh 3.16) 173
174
Banndiraa¥e, yoo Alla la¥¥inan on ko nja¢¢gu-£en hannde ko fof. Amin njetta on sabu 175
ke£ogol mon. E yeewtere men aroore, so Alla ja¥ii, ma en njokku e Binndi annabaa¥e 176
£i, haa naaten e taariiki ¥iy Daawuuda, maanaam annabi Sileymaani. 177
178
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e haalaaji Almasiihu £i 179
Daawuuda winndunoo e Jabuura, nde o wiyi: “²e njulii juu£e am e koy£e am!” (Jab 180
22.17) 181
31
1
Winndannde 52 2
3
ANNABI SILEYMAANI (1 Laam 2-10) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7
makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude hannde 8
jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
So tawii Alla feeñanii ma, wiyii maa: “Hol ko nji£-£aa, mi wa£an maa,” holi ko 11
cu¥oto-£aa? Bal£e juut£e? Jawdi keewndi? Innde mawnde? Walla go££um? Wa£iino 12
ñalawma gooto, Alla feeñani Sileymaani, ¥iyum Daawuuda, e koy£ol, wiyi £um: “Haal 13
ko nji£-£aa, mi rokku maa.” Mbele a£a anndi ko Sileymaani jaabinoo? Ma en nan 14
hannde no o jaaborinoo Alla. 15
16
E ja¢£eele men jeegom ¥ennu£e £e, ¢gonno-£en ko e wi£tude e kabaaru annabi 17
Daawuuda wondude e ko o winndunoo e Jabuura ko. E ja¢de men ¥ennunde, en 18
njiyiino no Daawuuda habrirnoo no bani Aadama’en njogornoo wardude Almasiihu o, 19
pe¢a £um e fe¢irde, kono Alla wuurtinat £um e hakkunde maay¥e. Hannde noon, en 20
njaltat e haala Daawuuda, ¥ennen e taariiki ¥iyum biyetee£o Sileymaani o. 21
22
E deftere LAAM²E he, e simoore £i£mere nde, Binndi cenii£i £i mbiyi: Maayde 23
Daawuuda ¥adtinooma, o rokki ¥iyiiko Sileymaani jamirooje makko, o wiyi £um: “Mbo£oni 24
rewa e laawol ¢gol aduna o fof jogori rewde ¢gol, tii£no e hoore maa, ¢gonaa gorko. 25
Rew jamirooje Joomiraa£o, Alla maa, ndewaa e laabi mum... hono no winndiraa e 26
sariya Muusaa he nih, mbele kala ko mba£-£aa ina feewa, to mbaaw-£aa wonde fof.” 27
Hono noon, Daawuuda leldii e maamiraa¥e mum, o ubbaa e wuro Daawuuda he. 28
Daawuuda laamii e Israa’iila ko duu¥i capan£e nayi... Sileymaani joo£ii e jappeere 29
Daawuuda, baaba mum, te laamu makko ñii¥iino no feewi. (1Laam 2.1-3,10-12) 30
31
Sileymaani ina yi£noo Joomiraa£o, te ina rewatnoo sar£iiji Daawuuda, baaba mum... 32
Joomiraa£o feeñani Sileymaani e koy£ol, nder jamma, wiyi £um: “Haal ko nji£-£aa, mi 33
rokku maa.” Sileymaani jaabii, wiyi: “...Joomiraa£o, Alla am, a su¥iima mi, miin 34
carwoowo maa o, a wa£i kam e dow jappeere Daawuuda, baaba am, te miin ko mi 35
suka, mi alaa ganndal ardaade... ÷uum noon, rokku carwoowo maa hakkille bel£o ¢gam 36
ñaawde dental ¢gal, ¢gam anndude ko moÿÿi e ko boni. Sabu holi baaw£o ñaawde 37
dental maa, ¢gal dental maw¢gal?” (1 Laam 3.3,5,7,9) 38
39
Ñaagunde Sileymaani nde weli Joomiraa£o. Alla wiyi mo: “²aydi ko £uum ñaagi-£aa, a 40
ñaagaaki bal£e juut£e, a ñaagaaki jawdi, a ñaagaaki maayde añ¥e maa, ñaagi-£aa ko 41
hakkille bel£o ¢gam laamdaade peewal, ma mi wa£ ko mbiy-£aa ko. Ma mi rokke 42
32
hakkille bel£o e faamaamuya mo ¢ganndu-£aa hono maa mee£aa yiyeede, te yiyetaake 43
haa abada. Ma mi rokke kadi ko a ñaagaaki ko, jawdi e darja mo ¢ganndu-£aa 44
laam£o hono maa yiyetaake e ¢guurndam maa fof. So tawii a rewii e laabi am, a 45
£ooftiima sar£iiji am e jamirooje am no Daawuuda, baaba maa, nih, ma mi juutnu bal£e 46
maa.” Sileymaani fini, anndi £uum ko koy£ol; o arti Yerusalem, o darii e yeeso 47
wakannde aadi Joomiraa£o nde, o wa£i £oon sadakeeji cumatee£i e sadakeeji jettoo£e 48
Alla, o wa£i kewu, o noddi sarwoo¥e makko. 49
50
Caggal £uum, rew¥e £i£o yeeyoo¥e tebbuuli mumen ¢gari to laam£o to, ndarii e yeeso 51
mum. Gooto e rew¥e ¥e wiyi: “Kaliifa am, miin e oo £oo debbo ko£dunoo e galle 52
gooto, njibin-mi e yeeso makko e nder galle he. Bal£e tati caggal mum, oo £oo debbo 53
ne jibini. Ko minen tan £i£o ko£di e galle he, min ko£daani hay e gooto go££o. Oo 54
£oo debbo lelii e dow ¥iyum, jamma, ¥i££o o maayi. Nde de¥¥o o ummii nder jamma, 55
ÿetti ¥iy am e sara am, tawi mbo£o £aanii, takki £um e sara mum, ÿetti ¥iyum 56
maay£o o, takki e sara am. ¿gummii-mi subaka ¢gam muyninde ¥iy am, taw-mi ko o 57
maay£o. Ndaar-moo-mi no moÿÿi, taw-mi wonaa ¥iy am, mo njibinnoo-mi o.” Debbo 58
go££o o wiyi: “Wonaa goo¢ga, ¥iy am kay ina wuuri, ko ¥iye o maayi.” Debbo 59
gadano o jaabii mo, wiyi: “Ko fenaande, ko ¥iye o maayi, miin kay, ¥iy am o ina 60
wuuri.” Ko noon ¥e ¢goniri e haalde e yeeso laam£o o. 61
62
Laam£o o wiyi: “Oo debbo wiyi ko ¥iyum woni guur£o o, ko ¥iy debbo go££o o 63
maayi. Debbo oya ne wiyi ko ¥iyum wuuri, ko ¥iy debbo go££o o maayi.” O ¥eydi, o 64
wiyi: “¿gaddanee kam silaama.” Silaama addaa e yeeso laam£o o. Laam£o o wiyi: 65
“Taÿee ¥i££o guur£o o, mba£-£on £um gane £i£i, ndokkon debbo gooto fof annde 66
wootere.” 67
68
Tan, debbo, yumma mum ¥i££o guur£o o, ¥ernde mum taÿi, o wiyi laam£o o: “Alaa 69
kaliifa am, so tawii ko noon, rokku mo cukalel ¢gel, ¢gel waasa maayde.” Debbo 70
go££o o he¥¥itii, wiyi: “A nawataa mo mi nawataa mo, yo o taÿe!” ÷oon e £oon, 71
laam£o o wiyi: “µettee cukalel ¢gel, ndokkon £um debbo gadano o, woto mbaree ¢gel. 72
Ko ka¢ko woni yumma maggel.” Israa’iila fof nani ñaawoore nde laam£o o wa£noo nde. 73
Laam£o o hulaa sabu yiyaama e wonde Alla rokkii £um hakkille bel£o ¢gam ñaawde. 74
(1 Laam 3.10-28) 75
76
Alla rokki Sileymaani hakkille bel£o wondude e faamaamuya, rokki £um gannde keew£e 77
no ceenal geej nih. Sileymaani ¥uri leÿÿi fu£naa¢ge e Misiranaa¥e fof hakkilantaagu. Ko 78
ka¢ko ¥urnoo yim¥e fof hakkille... innde makko mawni e dowlaaji saraaji £i fof. O haalii 79
ko¢¢guli ujunnaaje tati, o feentii jim£i ujunere e jim£i joyi... Yehii haa ¢ganndu-£aa, 80
laam¥e aduna fof nanii hakkilantaagu Sileymaani ¢gu, mba£ti nelde yim¥e ¢gam he£aade 81
£um. (1 Laam 5. 9-14) 82
83
33
Caggal £uum, Binndi £i ina kaalana en e wonde ina wa£noo laam£o gooto debbo 84
nannoo£o no ÿoÿre Sileymaani nde e darja muu£um potiri. Oon laam£o debbo felliti 85
yahde Yerusalem, ÿeewoyde ko wiyetee e Sileymaani ko, tawii ko goo¢ga, walla alaa. 86
Kono oon debbo ho£noo ko e leydi ngo££undi Yerusalem no feewi, maanaam, leydi 87
wiyeteendi Saba, keedndi ba¢¢ge worgo Arabi Sawudit. Ndiin, ko leydi mbiyeteendi 88
hannde Yemen. Hakkunde ndiin leydi e Yerusalem, ina wona hakke kiloomeeteruuji 89
ujunnaaje £i£i. Kono ndeen yolnde ha£aani laam£o debbo o ummaade yiyoyde 90
Sileymaani. 91
92
E simoore sappo¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Laam£o debbo Saba o naniino haala 93
Sileymaani e darja mo Joomiraa£o rokki £um o; o ari ÿeewtindaade mo e naamne 94
luggi££e. O naati Yerusalem omo ardi e yim¥e heew¥e, e geloo£i dimndaa£i urateeri, 95
ka¢¢e keew£o e kaaÿe dime. O fayi to Sileymaani, o haalani £um ko wonnoo e ¥ernde 96
makko fof. Kala naamnal o naamninoo, Sileymaani jaabii mo, te alaano hay huunde ko 97
su£ii ko laam£o o waawaano faamnude mo. Laam£o debbo Saba o yiyi hakkilantaagu 98
Sileymaani ¢gu fof, e galle mo o mahnoo o, e ñaameele mum e ho£orde watulaa¥e 99
mum, e sarwoo¥e mum e comci mumen, e halfinaa¥e mum njarameeje, e sadakeeji 100
cumaa£i £i wa£atnoo e galle Joomiraa£o £i. Nde o yiyi £uum fof, o £esi fa££aade. 101
102
O wiyi laam£o o: “Ndeke noon ko nan-mi ina haalee e kabaaru maa e hakkilantaagu 103
maa, to leydi am to, ko goo¢ga. Hade am arde e yiyrude gite am, mi goo¢£inaano 104
£uum. Jooni, mi anndii, mi haalananooka hay feccere nde. Hakkilantaagu maa e amo 105
maa mbappitii kabaaru mo nanno-mi o. Malu woodanii yim¥e maa, malu woodanii 106
sarwoo¥e maa, kam¥e won¥e sahaa kala sara maa a¥e nana hakkillantaagu maa ¥e! 107
Jettoo£e ¢goodanii Joomiraa£o, Alla maa ji££o ma, dokku£o ma joo£aade e jappeere 108
Israa’iila he o! Joomiraa£o ina yi£i Israa’iila haa abada, ko £uum wa£i, o wa£ maa 109
laam£o mbele ñaawaa ñaawooje peew£e.” (1 Laam 10.1-9) 110
111
Ko £oo kaa£aten e daarol laam£o debbo mo leydi Saba o. Kono ko haala Alla ka 112
haali e oon laam£o debbo ko haa£aani £oon. Sabu hakke duu¥i ujunere caggal oon 113
jamaanu, Almasiihu o haali ko fayti e laam£o debbo Saba o, kañum e Sileymaani. 114
Almasiihu o wiyi: “Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa debbo laamii£o worgo o ummodo e oo 115
£oo yonta li¥a £um, ¢gati o iwi ko haa to leydi haa£i ¢gam he£aade hakkilantaagu 116
Sileymaani ¢gu. Ndeen ne dey, gon£o £oo o ¥uri Sileymaani.” (Mac 12.42) 117
118
Mbele on nanii ko Almasiihu o haali ko? O wiyi, laam£o debbo garnoo£o ÿeewde 119
Sileymaani o maa li¥ yim¥e salii¥e yiilaade haa njiyta Almasiihu o. Laam£o debbo mo 120
Saba o wa£iino baaw£e mum kala mbele yiyde darja Sileymaani, he£oo hakkilantaagal 121
mum. O yehii ko ina tolnoo e kiloomeeteruuji ujunnaaje nayi, jahol e gartol, ¢gam 122
anndude so tawii ko o nannoo ko ko goo¢ga walla alaa! Jooni noon, ko fayti e 123
Almasiihu mo Alla neli e aduna o, ko kañum ¥uri Sileymaani darja e hakkilantaagu e 124
ganndal e baaw£e; kono noon, ko ¥uri heewde e bani Aadama’en nja¥aani darja 125
34
makko, te caliima wi£tude haa ¢gannda mo tigi! Ko £uum wa£i Almasiihu o wiyde: 126
“Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa debbo laamii£o worgo o ummodo e oo £oo yonta, li¥a 127
£um, ¢gati o iwi ko haa to leydi haa£i ¢gam he£aade hakkilantaagu Sileymaani ¢gu. 128
Ndeen ne dey, gon£o £oo o ¥uri Sileymaani.” (Mac 12.42) 129
130
Aan ke£ii£o hannde, mbele a yiyii darja Almasiihu, mo Alla neli o? Walla potndu-£aa 131
mo tan ko e annabaa¥e ¥e? Mbele a£a siftora ko ‘Almasiihu’ firti? ‘Almasiihu’ firti ko 132
‘Cu¥aa£o Alla’. Kono haa hannde, ko ¥uri heewde e yim¥e ¥e ¢gondaaka Almasiihu o, 133
¥e ¢ganndaa £um sabu ¥e mee£aa fawde yitere e Binndi annabaa¥e £i! 134
135
Waktu men o, jooni gasa, kono hade men seertude, ¢ganndee laam£o o, Sileymaani, 136
winndiino defte tati lugge, bel£e, gon£e e Binndi cenii£i he. ÷een defte nani: 137
KO¿¿GULI, BAAJOTOO÷O, e JIMOL SILEYMAANI. Te Sileymaani winndiino cimooje 138
gon£e e Jabuura, hono no Daawuuda, baaba mum wa£irnoo nih. Sileymaani habrii e 139
Jabuura e simoore cappande jee£i£i e £i£i e wonde Almasiihu o maa artu e aduna 140
ñaawra yim¥e ¥e peewal. Ke£o-£en ko laam£o o, Sileymaani, winndunoo ko fayti e 141
Laam£o timmu£o, ¥ur£o £um o. 142
143
Ko fayti e Almasiihu o, Sileymaani winndii, wiyi e Jabuura: 144
145
Ma o ñaawir yim¥e maa peewal, 146
miskinee¥e maa laawol. 147
Ma o halfu ley£eele £e fof; 148
gila e maayo haa to leydi haa£i. 149
Maa yim¥e jeereende ndicco, 150
añ¥e makko ñaama leydi!... 151
Maa laam¥e Saba e Sebaa ¢gaddu dokke mumen. 152
Maa laam¥e fof ndicco e yeeso makko; ley£eele kala ndewa mo. 153
154
Yo o wuur!... 155
Yoo innde makko ñii¥ haa abada, 156
tawde naa¢ge ¢ge ina fu£a, maa innde makko ¥ooy. 157
Yoo leÿÿi fof mbarkine e makko, 158
yoo yim¥e fof noddir mo barkinaa£o. 159
160
Jettoo£e ¢goodanii Joomiraa£o, Alla Israa’iila, 161
ko kañum tan wa£ata kaawisaaji. 162
Jettoo£e ¢goodanii innde makko darjunde nde haa abada; 163
yoo darja makko hebbin leydi ndi! Aamiin, aamiin. (Jab 72.2,8-11,15,17-19) 164
165
Ko hono noon, Sileymaani, laam£o o, habrirnoo e wonde, maa yim¥e aduna ¥e fof 166
¢ganndu ko Almasiihu o woni mo Alla wa£i Laam£o laam¥e e Ñaawoowo aduna o! 167
35
Aan noon, mbele a£a anndi baaw£e Almasiihu garnoo£o kadi jogor£o artude e aduna 168
o? Walla potndu-£aa mo tan ko e annabaa¥e ¥e? So a wi£tii e Binndi annabaa¥e £i, 169
ma a yiy ko Almasiihu o woni Da£ndoowo e Ñaawoowo mo annabaa¥e ¥e fof ceedtanii 170
o. Ko ka¢ko Binndi cenii£i £i kaali, nde £i mbiyi: Annabaa¥e ¥e fof ceedtaniima mo e 171
wonde kala goo¢£in£o mo, maa yaafe bakkatuuji mum sabaabunde innde makko. (Gol 172
10.43) Mate wonaa a£a goo¢£ini ko annabaa¥e ¥e mbinn£i ko? (Gol 26.27) 173
174
Banndiraa¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 175
en mbi£tu e ko fayti e annabi Eliyas mo ¢ganndu-£aa ko kañum ñaaginoo yoo jey¢gol 176
to¥. 177
178
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e ko Almasiihu o haalnoo, nde 179
wiyi: Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa debbo laamii£o worgo o ummodo e oo £oo yonta 180
li¥a £um, ¢gati o iwi ko haa to leydi haa£i ¢gam he£aade hakkilantaagu Sileymaani 181
¢gu. Ndeen ne dey, gon£o £oo o ¥uri Sileymaani. (Mac 12.42) 182
36
1
Winndannde 53 2
3
ANNABI ELIYAS (1 Laam 6-18) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7
makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude jokkande 8
on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino e taariiki Sileymaani, ¥iy annabi Daawuuda. En 11
njiyiino no Alla rokkirnoo Sileymaani hakkilantaagu e ganndal keew¢gal. E jamaanu laamu 12
Sileymaani, ko Yerusalem wonnoo sahre ¥urnde yoo£de e aduna o fof. Kono ko 13
Sileymaani darnunoo e Yerusalem ko, hay huunde heen ¥uraani galle Alla o toowde e 14
yoo£de. O mahirnoo oon galle ko haa lomtoo tilliisa ka Muusaa e Israa’iila’en mba£noo 15
e nder jeereende he. Binndi £i ina kaala no laam£o Sileymaani ÿettirnoo hakke 16
teemedde £i£i ujunere gollotoo£o, gollanii¥e mo galle Alla o hakke duubi jee£i£i. Haa 17
hannde, ina yiyee e Yerusalem kaaÿe maw£e gonnoo£e e ¢gooroondi galle Alla, mo 18
Sileymaani mahnoo o. 19
20
Caggal nde galle Alla o woortaa, yettinoo¥e sadak ¥e kirsiino ujunnaaje e ujunnaaje 21
dammuli e gayi, gonnoo£i annama Da£ndoowo potnoo£o arde, rufa ÿiiÿam mum ¢gam 22
bakkodinoo¥e ¥e. Ko noon ¥e cennirnoo galle Alla, mo ¥e mahnoo e innde mum o 23
nde. Caggal nde ¥e kirsi ndiin jawdi, ¥e nduppi £um e dow sakkorde jaka galle Alla o, 24
¥e ÿetti wakannde aadi wonnoonde e tilliisa he nde, nde naatnaa e suudu seniindu 25
cenii£i e galle Alla keso o. Hono noon, so yettinoo¥e sadak ¥e njaltii seniindu cenii£i 26
ndu, £oon e £oon ruulde darja Joomiraa£o heewa suudu seniindu cenii£i e galle Alla 27
ndu! Hono noon, en njiyii no darja Alla heewiri seniindu cenii£i wonnoondu nder tilliisa 28
ka Muusaa e Israa’iila’en mba£noo e jeereende he ka, ko hono noon darja Alla 29
heewirnoo kadi seniindu cenii£i, nder galle Alla mo Sileymaani mahnoo Yerusalem o. 30
31
Jooni, en mbaawataa haalde ¢guurndam Sileymaani fof. Kono noon, ¢ganndee ba£tan£e 32
makko mbayaano no fu££oode ¢guurndam makko nih. Ke£o-£ee ko winndaa e deftere 33
Laam¥e adiinde he, e simoore sappo e goo nde. Ma en njiy kadi e wonde haala Alla 34
ceniika ka suu£ataa bakkatuuji annabaa¥e ¥e. 35
36
Binndi £i mbiyi: Sileymaani, laam£o o, resi rew¥e heew¥e tumara¢koo¥e... Nde o 37
naywunoo, rew¥e makko mba£ti ¥ernde makko e allaaji go££i, ¥ernde makko natti 38
wonde e Joomiraa£o, Alla makko no ¥ernde Daawuuda, baaba makko, wonirnoo e mum 39
nih. (1 Laam 11.1,4) 40
41
37
Hono noon, Sileymaani mahi e haayre heedtunde fu£naa¢ge Yerusalem nde, cakkor£e 42
keew£e ¢gam allaaji rew¥e mum tumara¢koo¥e ¥e. O wa£ani allaaji ma¥¥e cuuraay e 43
sadakeeji. Nde Sileymaani wa£i £uum, Joomiraa£o sekani £um. Joomiraa£o wiyi 44
Sileymaani: “Caggal a wa£ii ko wayi noon, te a reenaani aadi am e sar£iiji am £i 45
ndeentinmaa-mi £i, ma mi he¥tu laamu ¢gu e ju¢¢go maa, mi rokka £um gooto e 46
sarwoo¥e maa. Kono noon, mi wa£ataa £uum e ¢guurndam maa sabaabunde baaba 47
maa Daawuuda. Ke¥tat-mi laamu ¢gu ko e ju¢¢go ¥iye. Kono mi he¥tataa laamu ¢gu 48
fof no woorunoo; ma mi woppan ¥iye o suudu wooturu sabaabunde Daawuuda carwoowo 49
am o e sabaabunde Yerusalem, sahre nde cu¥ii-mi nde.” (1 Laam 11.11-13) 50
51
Hono noon, Binndi £i ina kaalana en e wonde caggal nde Sileymaani maayi, leñol 52
Israa’iila’en woni e foo£ondirde laamu ¢gu e hakkunde mumen. Hono noon, cuu£i sappo 53
e £i£i Israa’iila’en jaltu£i e ¥i¥¥e Yaakuuba £i, peccii pecce £i£i, no Alla wiyrunoo £um 54
Sileymaani nih. Ko £uum wa£i, ¥e nattii wonde leñol gootol: jooni, ko ¥e leÿÿi £i£i, 55
maanaam: Israa’iila e Yuda. Cuu£i Israa’iila sappo, keed£i ba¢¢ge rewo leydi ndi, 56
ndenti ¢goni laamu Israa’iila. Cuu£i £i£i keed£i ba¢¢ge worgo leydi ndi ¢gonti laamu 57
Yuda. ÷iin cuu£i £i£i ko suudu Yuda e cuurel Benyamin. Yuda ko leñol annabi 58
Daawuuda. Ko e ¢gool leñol Alla wa£noo fodoore nelde Almasiihu o e nder aduna. 59
60
Binndi £i ina kollita en no £iin leÿÿi £i£i keewirnoo laam¥e. Ko ¥uri heewde e 61
Israa’iila’en wondude e Yuda’en ¢gonnoo ko laam¥e bon¥e, sabu ¥e ndu¢tinooma 62
Joomiraa£o, ¥e ndewi diineeji leÿÿi taarii£i ¥e £i. E nder ¥een laam¥e fof, ina woodnoo 63
laam£o gooto ¥ur£o bonde e neegde e heddii¥e ¥e fof. Mbele a£a anndi holi oon 64
laam£o? Oon laam£o wiyetee ko Akab. Ko Akab wonnoo laam£o jeeta¥iijo caggal 65
Sileymaani. 66
67
E ko fayti e Akab, Binndi £i mbiyi: O tooñi Joomiraa£o haa ¥uri ko adinoo¥e mo 68
laamaade ¥e fof tooñnoo £um ko. (1 Laam 16.30) O humani Yesabel, mo ¢ganndu-69
£aa ko bon£o te yi£aa haala Alla. O fawti heen kadi mahde e Israa’iila galleeji e innde 70
Baal, mo leÿÿi taarii£i ¥e £i ndewatnoo o. Akab sekni Joomiraa£o sabu o ardiima 71
Israa’iila’en, ¥e ndewi allaaji bolle puuy£e. 72
73
Kono e oon sahaa, ina woodnoo ne££o gooto nder Israa’iila, gondunoo£o e Alla. O 74
wiyetee ko Eliyas. Wa£i ñalawma gooto, Alla neli Eliyas e Akab, laam£o o. Hono noon, 75
Eliyas ... wiyi Akab: “E innde Joomiraa£o guur£o, Alla Israa’iila mo ndewat-mi o, £ii 76
£oo duu¥i garooji saawere woodataa, to¥o woodataa, so wonaa nde mbiy-mi yoo 77
wood.” (1 Laam. 17.1) 78
79
Hono noon, hakke duu¥i tati e feccere to¥aani e leydi Israa’iila. Heege muus¢ge sarii e 80
leydi he. E simoore sappo e jeeta¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Caggal dumunna juut£o, e 81
nder hitaande tata¥ere nde, Joomiraa£o haaldi e Eliyas, wiyi £uum: “Yah to Akab, ¢gati 82
38
ma mi neldu to¥o e dow leydi.” Eliyas fayi to Akab... Ndeen Akab sooyniima Eliyas, 83
wiyi £um: “Ko aan gaddu£o boomaare e nder Israa’iila o woni £oo?” 84
85
Eliyas jaabii mo, wiyi: “Wonaa miin addi boomaare e leydi Israa’iila; addi boomaare e 86
leydi Israa’iila ko aan e galle baaba maa, sabu on ¢goppii jamirooje Joomiraa£o £e, 87
kadi a rewii sanamuuji alla biyetee£o Baal. Jooni noon, noddu Israa’iila fof ara joo£odoo 88
e am e haayre Karmel, noddoraa... annabaa¥e Baal teemedde nayo e capan£e njoyo 89
¥e...” 90
91
Akab wa£i nelaa¥e e Israa’iila fof yoo rentu haayre Karmel, renndinori kadi annabaa¥e 92
wiyaa¥e ¥e. E oon sahaa, Eliyas fayi e yim¥e ¥e, wiyi £umen: “Holi nde ¢goppaton 93
wuuroraade oya ba¢¢ge haa ¥ooya ¢guuroro-£on oya too? So tawii ko Joomiraa£o woni 94
Alla, ndewee £um; so tawii ko Baal kadi, ndewon £um.” Kono yim¥e ¥e njaabaaki mo 95
hay huunde. 96
97
Eliyas wiyi ¥e kadi: “Ko miin tan gooto lutti wonde annabi Joomiraa£o o, kono Baal ina 98
jogii teemedde nayo e capan£e njoyo annabi. ¿gaddanee min gayi £i£i: Yoo annabaa¥e 99
Baal ¥e labo heen ¢gootiri, cila £um, pawa £um e dow le££e ¢gam wa£de sadak 100
cumetee£o, mbaasa hu¥¥ude jey¢gol. Miin ne, mi feewna ¢go£ndi ndi, mi fawa £um e 101
dow le££e, mi waasa hu¥¥ude jey¢gol. Caggal £uum, ¥e toroo alla ma¥¥e, miin ne, mi 102
toroo Joomiraa£o. Kala heen Alla jaabii£o, hu¥¥i jey¢gol, ko kañum tigi woni Alla!” 103
Yim¥e ¥e fof njaabii, mbiyi: “Min nja¥ii!” 104
105
Gayi £i ¢gaddaa. Eliyas wiyi annabaa¥e Baal ¥e: “Cu¥ano-£ee heen koye mon ¢gootiri, 106
¢gado-£on feewnude £um, sabu ko onon ¥uri heewde, toro-£on alla mon, mbaason 107
hu¥¥ude jey¢gol.” ²e tottaa ¢gaari, ¥e peewni £um; gila subaka haa naa¢ge e hoore, 108
¥e ¢goni e innude Baal a¥e mbiya: “Baal, jaabo min!” Kono hay sawta gooto ¥e 109
nanaani, hay jaabawol gootol ¥e ke¥aani. ²e ¢goni e amde e sara sakkorde nde ¥e 110
peewnunoo nde. Hedde naa¢ge e hoore, Eliyas woni e tooñde ¥e ina wiya: “¿gullee 111
daan£e dow, tawde ko o alla; maa taw won ko o miijotoo, walla tawa won ko o 112
na¢¢gi, walla tawa ko o £annii£o, walla tawa ko o £aanii£o, ma o fin.” ²e ¢gulli 113
doole, ¥e ÿetti silamaaji e gaawe, ¥e ceeki ¥alli ma¥¥e haa ¥e cilsilti ÿiiÿam no aada 114
ma¥¥e wiyri £um nih. Ndeen yehii haa kikii£e, ¥e ¥eydii kadi dulbitaade e torogol Baal, 115
haa waktu mo sadak ñamiri foti wa£eede o. Kono ¥e ke¥aani wonaa sawta, wonaa 116
jaabawol, wonaa hay maale mum. 117
118
E nder £uum, Eliyas wiyi yim¥e ¥e: “¿garee, ¥ado-£ee kam!” Yim¥e ¥e fof ¥adii mo. 119
Ndeen, Eliyas woni e feewnitde sakkorde Joomiraa£o firtanoonde nde. O hocci kaaÿe 120
sappo e £i£i hono limoore yerondirnde e cuu£i ¥i¥¥e Yaakuuba mo Joomiraa£o 121
haaldunoo e mum ¢gol £oo ko¢¢gol o: “Ma a wiye Israa’iila.” O ÿetti £een kaaÿe, o 122
mahtorii £umen sakkorde nde e dow innde Joomiraa£o. O taarni sakkorde nde gaawol 123
baaw¢gol nawde hedde capan£e tati liiteer. O fawi heen le££e £e; caggal £uum, o hirsi 124
39
¢gaari ndi, o sili £um, o fawi £um e dow le££e he. Nde £uum yawti, o wiyi ¥e: 125
“Kebbinee paali nayi ndiyam, njuppon e dow sadak cumetee£o he kañum e le££e £e!” 126
O he¥¥itii kadi, o wiyi ¥e: “Mba£ee noon go£¢gol!” ²e mba£i noon go£¢gol. O wiyi 127
¥e kadi: “Mba£ee noon tata¥ol!” ²e mba£i noon tata¥ol. Ndiyam £am woni e 128
walwaltude e taaro sakkorde he, haa gaawol ¢gol heewi. 129
130
Nde waktu mo sadak ñamiri foti wa£eede o yoni, annabi Eliyas ¥adii sakkorde nde, 131
wiyi: “Joomiraa£o, Alla Ibraahiima, Isaaga e Israa’iila, yoo annde hannde ko aan woni 132
Alla e nder leydi Israa’iila, ko miin woni carwoowo maa, kadi mba£-mi £ee £oo ge£e 133
fof ko e yamiroore maa. Jaabo mi Joomiraa£o, jaabo mi mbele ¥ee £oo yim¥e ina 134
¢gannda ko aan Joomiraa£o woni Alla, kadi ko aan artirta ¥er£e ma¥¥e!” 135
136
Ndeen tan, jey¢gol Joomiraa£o tellii, duppi sadak cumetee£o o, le££e £e, kaaÿe £e e 137
leydi ndi, kadi horni ndiyam gaawol £am. Nde yim¥e ¥e njiyi £um, kañum’en fof mar¥ii 138
e leydi, ¢goni e wiyde: “Ko Joomiraa£o tigi woni Alla! Ko Joomiraa£o tigi woni Alla!” 139
140
Eliyas wiyi ¥e: “Njaggee annabaa¥e Baal ¥e, woto hay gooto e ma¥¥e ¥occito!” ²e 141
njaggaa. Eliyas yortini ¥e e maayel biyetee¢gel Kison, hirsi ¥e £oon. Eliyas wiyi Akab: 142
“¿abbu ñaamaa, njaraa, sabu ¢goo iidaa¢go ko iidaa¢go to¥o.” Akab ¢abbi ¢gam 143
ñaamde e yarde. Eliyas kañum, he¥oyi dow cettam haayre Karmel nde, ina toroo... 144
Tan, asamaan o fof ¥awli kurum, henndu wutti, ÿiiwoonde maamaare fu££ii fiyde e 145
leydi... (1 Laam 18.1-2,17-42,45) 146
147
E goo¢ga, ¢gol daarol kaawni¢gol ina heewi darja Alla e baaw£e mum, te jaraani ko 148
e£en ¥eyda heen haala ¢go£ka. Kono hade men seertude hannde, ciftoren ko annabi 149
Eliyas wiynoo Israa’iila’en ko, ko adii omo dikkoo annabaa¥e Baal fenoo¥e teemedde 150
nayo e capan£e njoyo ¥e. O wiyi: “Holi nde ¢goppaton wuuroraade oya ba¢¢ge haa 151
¥ooya ¢guuroro-£on oya too? So tawii ko Joomiraa£o woni Alla, ndewee £um; so tawii 152
ko Baal kadi, ndewon £um.” 153
154
To adan £o, Israa’iila’en njaabaaki hay huunde. Kono nde ¥e njiyi e wonde Alla, 155
Joomiraa£o, jaabiima torogol Eliyas, to¥i jey¢gol e sakkorde he, dental ¢gal fof mar¥ii, 156
sujji, wiyi: “Ko Joomiraa£o tigi woni Alla! Ko Joomiraa£o tigi woni Alla!” Ko noon 157
annabi Eliyas weejniri diine Baal mo ¢ganndu-£aa ko diine fenaande, e jeese yim¥e fof, 158
o artiri ¥er£e Israa’iila’en e Joomiraa£o, Alla mumen, e nder ñalawma gooto! 159
160
Holi ko wa£i Alla jaabaade ñaagunde Eliyas nde? Sabaabu £uum: Eliyas ina yi£noo 161
Joomiraa£o Alla, te ina goo¢£innoo haala mum. Holi ko wa£i Alla jaabaaki ñaagunde 162
annabaa¥e Baal ¥e? Sabu £uum: ²e ñaaganooki Alla goo¢gere e goo¢ga mo ¢ganndu-163
£aa feeñaniino Ibraahiima, Isaaga wondude e Israa’iila’en fof. Annabaa¥e Baal ¥e 164
nji£aano haala Alla, te ¥e ndewnoo tan ko aadaaji diine ma¥¥e. A¥e coftunoo e dewal 165
aadaaji ma¥¥e, kono ¥e ndewaano Alla guur£o o. ²e mba£ii gulaali keew£i e sadakeeji, 166
40
kono alaa ko nafi. Ko £uum wa£i, coftal dewal diine ma¥¥e firtaano hay huunde, sabu 167
alaa heen fof ko yowitinoo e haala Alla. 168
169
Hono noon, en njiyii no annabi Eliyas wiyrunoo yoo Israa’iila’en labo Joomiraa£o, Alla 170
Ibrahiima, Isaaga e Yaakuuba, walla diineeji Baal £i; goo¢ga walla fenaande; annoore 171
walla ni¥¥ere; laawol peewal walla laawol ooñaare; haala Alla ¢goo¢£uka ka walla 172
diineeji ne££o £i ndaraaki hay nokku. 173
174
Ina waawi wonde hannde, ne££o ke£otoo£o ina woodi, tawa ko pot£o jaabaade e 175
naamnal annabi Eliyas ¢gal. Holi nde ¢goppataa wuuroraade oyo ba¢¢ge haa ¥ooya 176
¢guuroro-£aa oyo too? Holi nde ¢goppataa wuuroraade hakkunde haala Alla goo¢£uka 177
ka e aadaaji yim¥e £i ndaraaki hay nokku £i? Binndi £i mbiyi: Hay gooto waawaa 178
sarwude halifaa¥e £i£o, ¢gati maa joomum añii heen gooto yi£ii keddii£o o, maa 179
ha¥¥iima e heen gooto hutiima keddii£o o. On mbaawaa rewdude Alla e jawdi fof 180
laawol gootol. (Mac 6.24) On mbaawaa renndinde dewal Alla e dewal diineeji bolle 181
puuy£e. Holi nde ¢goppataa wuuroraade oya ba¢¢ge haa ¥ooya ¢guuroro-£aa oya too? 182
183
Banndiraa¥e, on njaaraama sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 184
en njokku e Binndi annabaa¥e £i, te mbi£ten e daarol kaawni¢gol paytu¢gol e annabi 185
ba£noo£o bal£e tati e nder reedu lii¢gu maw¢gu. Mbele o£on ¢ganndi oon annabi? 186
187
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on e ko annabi Eliyas wiynoo Israa’iila’en ko: 188
“Holi nde ¢goppaton wuuroraade oya ba¢¢ge haa ¥ooya ¢guuroro-£on oya too? So 189
tawii ko Joomiraa£o woni Alla, ndewee £um!” (1 Laam 18.21) 190
41
1
Winndannde 54 2
3
ANNABI YUUNUS (Yuunus) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8
jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino e ko fayti e annabi Eliyas. Eliyas wonnoo ko 11
annabi maw£o sabu baaw£e Ruuhu Alla ina ¢gondunoo e makko. O ñaaginooma Alla 12
mbele ina waasa to¥de, te ndiyam memaani leydi hakke duu¥i tati e feccere. Te en 13
njiyiino kadi no Eliyas dikkondirnoo e annabaa¥e Baal fenoo¥e ¥e, weejni diine mumen 14
fenaande o e yeeso Israa’iila’en fof. Ko hono noon, annabi Eliyas artiri ¥er£e 15
Israa’iila’en e Joomiraa£o, Alla mumen. 16
17
Hannde noon, nji£-£en ko jokkude haa nanen taariiki annabi go££o, dewnoo£o e annabi 18
Eliyas. Ma en njiy no Alla su¥orinoo ne££o gooto Israa’iila, biyetee£o Yuunus, wiyi £um 19
yoo yah waajoyoo tumara¢koo¥e, añ¥e Israa’iila ¥e. 20
21
E£eni nja¢¢ga e deftere YUUNUS. E simoore adannde nde, Binndi £i mbiyi: Mee£ii 22
wa£de sahaa gooto, Joomiraa£o haaldi e Yuunus ¥iy Amittay, wiyi £um: “Ummo, yah 23
sahre mawnde wiyeteende Niniwe, puro-£aa yim¥e mum! ¿gati bonannde nde ¥e 24
mba£ata nde ¢abbii haa to am.” (Yuun 1.1-2) 25
26
Mbele on nanii ko Alla wiyi Yuunus ko? Alla wiyi mo yo o yah o waajoyoo yim¥e 27
sahre wiyeteende Niniwe nde, yoo tuub bakkatuuji mumen, tawii ko Niniwe wonnoo wuro 28
laamorgo leydi Asiri, te Asirinaa¥e ¢gonnoo ko leñol bon¢gol, neeg¢gol, ji£no¢gol 29
momtude Israa’iila’en e dow leydi! 30
31
Holi ko wa£i Alla nelde Yuunus e ¥een tumara¢koo¥e, añ¥e Israa’iila’en? Mbele Alla 32
ina toppitinoo añ¥e Israa’iila’en ¥e ne? Ahaa kay! Alla fodiino ñaawde Niniwenaa¥e, 33
sabu bakkatuuji mumen ¢abbii haa dow asamaan! Kono Alla yi£aa accidde bakkodinoo¥e 34
¥e e bakkatuuji mumen. Alla yi£i ko yoo yim¥e fof ¢goo¢£in ko¢¢gol mum, tuuba 35
bakkatuuji mumen, nda£a. Ko £uum wa£i Alla noddude Yuunus, wiyi £um yoo yah to 36
Niniwenaa¥e, waajoo £umen, mbele ina nduttoo e Alla, tuuba bakkatuuji mumen, mbaasa 37
halkaade. 38
39
Kono Yuunus yi£aano yahde waajoyaade añ¥e mum! Yuunus yi£aano wonde annabi e 40
sahre Niniwe nde! Alla yi£noo ko yoo Niniwenaa¥e mbaajto koye mumen, mbele omo 41
yurmoo £umen, kono Yuunus yi£noo ko yoo Alla wa£ e ma¥¥e kuugal! Ko £uum wa£i, 42
42
Yuunus salii annabaagal mum, fewji dogde Joomiraa£o. Kono holi to o waawi 43
suu£oyaade, so o dogii Joomiraa£o? 44
45
Jooni noon, njokken e daarol ¢gol. Binndi £i mbiyi: Yuunus noon ummii, ... ¢gam 46
yi£de suu£aade Joomiraa£o. O fokkiti, o fayi Yafo, o tawi £oon laana payka Tarsis 47
(maanaam to wo££i Niniwe). O yo¥i paas, o joli. Kono Joomiraa£o wutti e geej he 48
henndu semmbolinndu. Geej o fof jirgitii haa laana ka £e¥i soÿÿaade. Dognoo¥e laana 49
¥e kuli, gooto e ma¥¥e fof woni e toraade alla mum. ²e ÿetti kaake gonnoo£e e laana 50
£e, ¥e ¢goni e weddaade £e e geej he mbele aka hoyta. Tawi Yuunus tellinooma to 51
reedu laana to ko adii £uum, lelii, £aanii £oy¢gol luggol. Maw£o dognoo¥e laana o ari, 52
wiyi mo: “Holi ko £aanoto-£aa? Ummo, noddu alla maa! Maa taw ma o siftor en 53
kaayten boomaade.” Dognoo¥e laana ¥e mbiyondiri e koye mumen: “¿garee mba£en 54
kuraaje, ÿeewen gaddu£o e men ndee £oo boomaare.” ²e mba£i kuraaje; kuraaje £e 55
njani e Yuunus. 56
57
Caggal £uum, ¥e mbiyi mo. “Haalan min holi ko addi e men ndee £oo boomaare. Holi 58
kabaaru maa? Holi to ¢gummi-£aa? Holi leydi maa, kadi holi leñol maa?” Yuunus 59
jaabii ¥e, wiyi: “Ko mi Barahuuta kadi mbo£o huli Joomiraa£o, hono Alla gon£o dow 60
asamaan, tag£o leydi, tagi geej o.” ²e kuli no feewi, ¥e mbiyi mo: “Holi ko addan 61
maa wa£de £uum?” ¿gati ¥e paamii o woni ko e dogde omo suu£oyoo Joomiraa£o, 62
sabu ko noon o habrirnoo ¥e. Nde tawnoo geej o wonnoo ko e ¥eydaade jirgitaade, ¥e 63
naamnii mo kadi, ¥e mbiyi mo: “Holi ko min mba£at maa mbele geej o ina deeÿa?” 64
O jaabii ¥e, o wiyi: “µettee kam, mbeddo-£on mi e geej he, ma o deeÿ; sabu mbo£o 65
anndi ko miin addi e mon nduu £oo henndu semmbolinndu!” Dognoo¥e laana ¥e noon 66
¢gonnoo ko e etaade joofde laana ka no doole mumen potnoo, kono ndo¢ki, sabu geej 67
o ina ¥eydotonoo jirgitaade. 68
69
E oon sahaa, ¥e ¢goni e toraade Joomiraa£o, a¥e mbiya: “Yaa aan Joomiraa£o, tii£no 70
woto boom min sabaabunde fittaandu oo £oo ne££o gooto! Woto faw min ÿiiÿam mo 71
wiyaani min wa£aani min! ¿gati aan, Joomiraa£o, mba£-£aa ko no nji£ir-£aa nih.” 72
Caggal £uum, ¥e ÿetti Yuunus, ¥e mbeddii £um e geej he. Tan geej o deeÿi. Kulol 73
Joomiraa£o maw¢gol jaggi dognoo¥e laana ¥e, ¥e mba£ani mo sadak, ¥e kunanii mo. 74
E nder £uum, Joomiraa£o addi lii¢gu maw¢gu mo£i Yuunus. O wa£ii e nder reedu 75
lii¢gu he jammaaji tati e ñalawmaaji tati. (Yuun 1.3-2.1) 76
77
Ndaro-£en £oo see£a. En njiyii no Alla rewirnoo e Yuunus, annabi mum dogatnoo£o o! 78
Yuunus ina waawnoo dogde, kono waawaano da£de Alla. Holi ko wa£i Alla rewde e 79
Yuunus? Sabu Alla ina yi£i Yuunus, ina yi£i kadi Yuunus wa£a ko o wiyi £um ko. 80
Hono noon, en njiyii no Alla addiri lii¢gu maw¢gu mo£i Yuunus, kono Yuunus 81
maayaano. Holi ko Yuunus waawnoo wa£de haa da£nda hoore mum? Hay huunde! Hay 82
huunde, so wonaa noddude Joomiraa£o! Ko Alla tan waawnoo da£ndude mo. Hono 83
noon, e simoore £i£mere nde, Binndi £i ina kaalana en no Yuunus ñaagorinoo 84
43
Joomiraa£o e nder reedu lii¢gu he, o tuubi bakkatuuji makko e ko o salii £ooftaade Alla 85
ko. Alla reenii Yuunus e nder reedu lii¢gu he hakke bal£e tati, haa Yuunus anndi no 86
moÿÿi: ÷ooftaade Alla ¥uri dogde £um! 87
88
En mbaawataa ja¢¢gude ko Yuunus wiynoo Alla e reedu lii¢gu ko fof. Kono ma en 89
nja¢¢gu ko o sakkitinoo haalde ko, sabu ko £um huunde heewnde faayiida. Ñande 90
ñalawma tata¥iijo o, Yuunus wiyi: “Da£ndoore ummotoo ko e maa, aan Joomiraa£o!” 91
Nde o wiyi: “Da£ndoore ummotoo ko e maa, aan Joomiraa£o!” Binndi ndi mbiyi: 92
“Joomiraa£o yamiri lii¢gu ¢gu yoo wukkit Yuunus dow leydi njoorndi.” (Yuun 2.10-11) 93
94
E simoore tata¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Joomiraa£o haaldi kadi e Yuunus go£¢gol, wiyi 95
£um: “Ummo, yah sahre mawnde wiyeteende Niniwe, njeeynaa toon ko njamir-maa-mi 96
ko!” Yuunus ummii, yehi Niniwe hono no Joomiraa£o wiyri nih. Niniwe noon ko sahre 97
mawnde no feewi; sahre nde ne££o wa£ata bal£e tati nde tacca £um. Yuunus yehi e 98
sahre he ko foti no ñalawma, fu££ii yeeynude ina wiya: “Heddii tan ko bal£e capan£e 99
nayi Niniwe firtee!” 100
101
Niniwenaa¥e ¢goo¢£ini Alla, njeeyni koorka, kadi gila e maw¥e haa e sukaa¥e ¥oornii 102
comci ñootiraa£i bagi saak, ¢gam yankinaade e yeeso Alla. Ndeen kabaaru o yettiima 103
laam£o Niniwe o, oon ne ummii e jappeere mum, ¥oorti forok mum, ¥oornii saak, joo£ii 104
e ndoondi ¢gam yankinaade e yeeso Alla, yamiri yoo £um £oo yeeyne e nder Niniwe: 105
“E dow yamiroore laam£o o e watulaa¥e mum, woto yim¥e e jawdi mee£ hay huunde, 106
gila e dammuli haa e nayi fof, woto jawdi dur te woto hay huunde heen yar hay 107
to¥¥ere ndiyam! Yoo yim¥e e jawdi fof ¥oorno saakuuji, toroo no doole mumen potnoo 108
fayde e Alla, kadi ¢gacca kañum’en fof golle mumen bon£e £e e ge£e ndool-ndoolaagu 109
£e mba£atnoo £e! Maa taw maa Alla artu e men, wayla faandaare mum, natta fitnude 110
fayde e men, haayta boomde en!” Alla yiyi a¥e mba£ira noon, a¥e ¢gacca ge£e 111
ma¥¥e bon£e £e. Ndeen, Alla wayli faandaare mum e boomaare nde fodatnoo ¥e nde, 112
haayti firtude ¥e. (Yuun 3.1-10) 113
114
En njiyii no Alla yurmorii Niniwenaa¥e, sabu ¥e goo¢£inii haala ka Alla wiynoo ¥e ka, 115
te ¥e tuubii bakkatuuji ma¥¥e, ¥e nimsitii £um. Kono noon, Yuunus weltanooki e ko Alla 116
yurmii Niniwenaa¥e ko! Ke£o-£ee ko o winndi e simoore sakkitiinde he. 117
118
Binndi £i mbiyi: ÷uum metti Yuunus no feewi, sekni £um. O torii Joomiraa£o, o wiyi 119
£um: “Aahaa, Joomiraa£o! Nani! Ko £um tigi kulnoo-mi nde ¢gon-mi leydi amen nde! 120
Ko £um £oo kolliratnoo-mi nde ndog-mi pay-mi Tarsis nde. ¿gati mbo£o anndunoo ko 121
a Alla kecco-¥ernde, jurumdeero, Jom muñal, Jom yi£de nde gasataa, a£a haayta 122
fawde kuugal. Jooni noon, Joomiraa£o, ittu wo¢ki am tawde ko noon, sabu maayde 123
¥urani mi wuurde.” Kono Joomiraa£o jaabii, wiyi: “A£a sikki fitnude maa ina moÿÿi?” 124
125
44
Caggal £uum, Yuunus yalti sahre nde, he¥oyi fu£naa¢ge mayre. O wa£i £oon cuurel 126
makko, o sakkii les mum e ¥uu¥iri he, ¢gam yiyde holi to £um jogori yuumtande sahre 127
nde. Joomiraa£o Alla fu£ni £oon so¥oÿuru, jiimni £um e Yuunus mbele ina rokka £um 128
¥uu¥iri, itta tampere mum. Yuunus weltii e nduun so¥oÿuru no feewi. 129
130
Kono subaka ja¢¢go e mum hedde pu£al naa¢ge, Alla addi ¢gil¢gu, ¢gu urii so¥oÿuru 131
ndu, ndu yoori, ndu maayi. Ndeen naa¢ge ñawlii, Alla addi henndu fu£naa¢ge wulndu, 132
naa¢ge ñippii e hoore Yuunus haa fappi. O torii Alla, o wiyi: ”Ittu wo¢ki am, sabu ko 133
maayde ¥urani mi wuurde.” 134
135
Ndeen Alla wiyi Yuunus: “A£a sikki fitnude ma sabaabunde so¥oÿuru ina moÿÿi?” O 136
jaabii, o wiyi: “Ha mi maaya ne kay!” Caggal £uum, Joomiraa£o wiyi: “Gila aan, a 137
yurmiima so¥oÿuru ndu a tampanaani, ndu a fu£naani, fu£ndu e jamma gooto, maayi e 138
jamma gooto, saka hakkunde am e Niniwe! Ko wa£i mi yurmotaako ndeen sahre 139
mawnde wa£nde ko ¥uri teemedere e noogaas ujunere yim¥e ¥e mbaawaa seerndude 140
nano mumen e ñaamo mumen, wa£nde kadi jawdi ndariinde keewndi?” (Yuun 4.2-11) 141
Ko £oo deftere Yuunus nde haa£i. 142
143
Banndiraa¥e, e nder taariiki annabi Yuunus, ina wa£i ko heewi ko pot-£en anndude ko 144
fayti e sifaaji ne££o e sifaaji Alla. Ko £um £oo pot-£en anndude: Alla ji¢¢gataa. 145
Yuunus ji¢¢giino no feewi, kono Alla ji¢¢gaani. E goo¢ga, ¥ernde Alla jiidaano e ¥ernde 146
Yuunus. 147
148
²ernde Yuunus heewnoo ko ji¢¢gere. Kono ¥ernde Alla heewi ko gi£li e yurmeende 149
fayde e yim¥e kala. Yuunus yi£noo ko banndum’en, yi£aano añ¥e mum. Kono Alla ina 150
yi£i Israa’iila’en e Niniwenaa¥e fof. Yuunus yi£noo ko Niniwenaa¥e kalkoo, sabu ¥e 151
¢gonnoo ko añ¥e Israa’iila’en. Kono Alla yi£noo ko ¥e tuuba bakkatuuji ma¥¥e, ¥e 152
¢goo¢£ina haala mum, ¥e nda£a. Alla ji¢¢gataa. Ko mbaaw-£aa wonde e no mbaaw-153
£aa wayde fof, Alla ina yi£-maa! O yi£aa bakkaat maa e serindaare maa, kono omo 154
yi£-maa, aan. Omo yi£i yim¥e aduna ¥e fof! Alla yi£i ko yim¥e fof e leÿÿi kala nja¥a 155
bakkatuuji mumen e yeeso makko, ke£oo goo¢ga o, ¢gannda £um, ¢goo¢£ina £um 156
mbele ina nda£ndee. 157
158
Eey, ina wa£i haaloo¥e mbiya: “Alla su¥iima haa gasi naatoo¥e aljanna e naatoo¥e 159
jey¢gol.” Kono noon, wiyoo¥e noon ¥e dey kaalaani goo¢ga e Alla peew£o, moÿÿo o. 160
Sabu Binndi cenii£i £i mbiyi: Alla yi£i ko yim¥e fof nda£ndee, ¢gannda goo¢ga o. - O 161
yi£aa hay gooto halkoo; o yi£i ko yim¥e fof mbaajtoo koye mumen. (1 Tim 2.4; 2 Piy 162
3.9) Kono noon, salii¥e tuubde bakkatuuji mumen ¥e, maa Alla ñaaw £umen, sabu ¥e 163
nja¥aani yi£de goo¢ga o ¥e nda£ndee. Alla maa faw e ma¥¥e kuugal, mbele ¥e 164
¢goo¢£inaani goo¢ga o ina mbeltoroo ooñaare ¥e fof ina ñaawee. (2 Tes 2.10,12) Ko 165
£uum haala Alla ka habri. Alla ko moÿÿo, ko jurumdeero. O wa£anii bani Aadama 166
45
laawol da£ndoore. Kono Alla ko cenii£o, ko peew£o, te ma o ñaaw kala mo ja¥aani 167
peewal laawol makko da£ndoore ¢gol. 168
169
÷uum noon, woto hay gooto fuuntu on. Alla ji¢¢gataa te weltotaako e leeptude 170
bakkodinoo¥e ¥e. Alla yi£i ko ¢ganndaa goo¢ga o, ¢goo¢£inaa £um, nda£aa! Ko £uum 171
wa£i, e jamanuuji gadii£i, Alla su¥inooma yim¥e, wa£i £umen annabaa¥e, ¥e mbinndi 172
haala Alla ka, mbele a£a waawa anndude laawol ¢gol Alla wa£i, nja¥aa £um, nda£aa! 173
Kala goo¢£in£o laawol Alla da£ndoore ¢gol maa hawroy e Alla. Kala mo goo¢£inaani 174
¢gol halkoto. Alla ji¢¢gantaa hay gooto! Alla yi£i ko yim¥e fof nda£nde. - Kono so on 175
mbaajtaaki koye mon, onon fof ko noon kalkorto-£on. (1 Tim 2.4; Luk 13.3) 176
177
Ko £oo kaa£aten hannde. E yeewtere men aroore, so Alla ja¥ii, ma en mbi£tu e ko 178
annabi maw£o habrunoo, ge£e keew£e paytu£e e Da£ndoowo potnoo£o arde e aduna 179
he da£nda bakkodinoo¥e ¥e. Oon annabi wiyetee ko Esayi. Ko o annabi gardinoo£o 180
Almasiihu o hakke duu¥i teemedde jee£i£i. 181
182
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te ciftoron ko nja¢¢gu-£en hannde e Binndi cenii£i he 183
ko: Da£ndoore ummotoo ko e Joomiraa£o! (Yuun 2.10) Alla ji¢¢gantaa hay gooto. 184
(Gol 10.34) O yi£i ko yim¥e fof nda£ndee. (1 Tim 2.4) Kono so on mbaajtaaki 185
koye mon, onon fof ko noon kalkorto-£on. (Luk 13.3) 186
46
1
Winndannde 55 2
3
ANNABI ESAYI (Esayi) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8
hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino ko fayti e annabi Yuunus e no fewjiratnoo 11
dogde Joomiraa£o. Kono fewjude dogde Alla wayi ko no dogde mbeelu mum nih. Hono 12
noon, en njiyiino no Alla wondirnoo e Yuunus to nder reedu lii¢gu to. 13
14
Hannde noon, en ¢ganniyiima ja¢¢gude ko fayti e annabi dewnoo£o e Yuunus o, te 15
innde makko ina anndaa e haala Alla he. Oon ko annabi Esayi, mo jamaanu mum 16
adinoo jamaanu Almasiihu o hakke duu¥i teemedde jee£i£i. Esayi wonnoo ko jettinoowo 17
sadak gollantonoo£o Alla e nder galle Alla mo Sileymaani mahnoo Yerusalem o. Ñande 18
fof, Esayi wondude e yettinoo¥e sadak heddii¥e ¥e, ina potnoo wa£ande Alla sadakeeji 19
jaw£i e dow sakkorde nde. ÷iin sadakeeji ¢gonnoo ko annama ÿiiÿam Almasiihu 20
potno£am rufeede sabaabunde bakkatuuji aduna. Kono Alla fodanaano Esayi wonde 21
jettinoowo sadak ¥olo. Ke£o-£ee ko kewnoo ñalawma gooto, tawi Esayi ina woni nder 22
galle Alla he. E£eni nja¢¢ga e deftere ESAYI, e simoore jeego¥ere nde. 23
24
Ko £um £oo Esayi winndi: E hitaande maayde Osiyas, laam£o o, njiy-mi Joomiraa£o 25
ina joo£ii e jappeere toownde no feewi, kommbol wutte makko ina heewi galle Alla o. 26
Maleykaaji ina njiimi e makko; gooto e majji fof ina wa£i bibje jeegom: bibje £i£i, a£i 27
cuddira £umen jeese majji; bibje £i£i, a£i cuddira £umen koy£e majji; bibje £i£i keddii£e 28
£e, ko £een £i ndiwirta. Gooto e majji fof ina wulla, a£i mbiyondira: “Cenii£o, cenii£o, 29
cenii£o ko Joomiraa£o Jom semmbe o! Leydi ndi fof ina heewi darja makko!” Le££e 30
damal £e ndilli sabu wulaa¢go ¢go mawnude, galle o fof heewi cuurki. ÷oon tan, mbiy-31
mi: “Mi booraama! Mi halkiima, sabu ko mi ne££o mo toni mum cenaaki, ko£-mi ko e 32
hakkunde yim¥e ¥e toni mumen cenaaki, kadi gite am njiyii Laam£o o, Joomiraa£o Jom 33
semmbe o.” Kono maleyka gooto diwi, ari e am, ina jogii e ju¢¢go mum ÿulmere 34
hu¥¥oore nde o ÿettirnoo mecekke e nder sakkorde he. O memni £um hunuko am, o 35
wiyi: “÷um £oo memii toni maa, ooñaare maa ittaama, bakkaat maa yaafaama.” Nan-mi 36
sawta Joomiraa£o ina wiya: “Holi mo nelan-mi, holi jahanoowo en?” Njaabii-mi, mbiy-37
mi: “Mbo£oni, nel am.” (Esa 6.1-8) 38
39
Ko hono noon, Joomiraa£o hollirnoo Esayi darja mum e senaare mum. O noddi Esayi, 40
o neli £um yoo habroy ko¢¢gol makko Israa’iila’en, hono Yahuuda’en, winnda £um e 41
deftere mbele bani Aadama’en fof ina mbaawa naftoraade £um. Deftere Esayi nde ko 42
47
deftere mawnde, luggi£nde, te en mbaawataa ja¢¢gidde ko woni e mayre ko fof. Kono 43
e yeewtere men hannde, ma en eto to¢¢gude kabaaru annabi Esayi o e miijooji £i£i 44
ba££i faayiida. 45
46
E ko adii, ma en njiy no Esayi habrirnoo Yahuuda’en kabaaru bon£o e njo¥di kuugal 47
mumen. So £uum ¥ennii, ma en njiyi no o habrirnoo ¥e kabaaru moÿÿo paytu£o e 48
Almasiihu potnoo£o arde e aduna he roondoo kuugal bakkatuuji men. Kabaruuji £i£i £i 49
ko nih mbayi: 50
• Kabaaru bon£o paytu£o e njo¥di bakkaat. 51
• Kabaaru moÿÿo paytu£o e Da£ndoowo jogor£o arde yo¥ana bakkodinoo¥e ¥e 52
bakkaatuuji mumen: Ko £um woni fotde annabi Esayi. 53
54
¿gadoro-£en yuurnitaade huunde e aayeeji kollirooji kabaaru bon£o mo Alla wa£i e 55
hunuko Esayi, fayde e Yahuuda’en e kala nanoowo. E simoore adannde nde, annabi 56
Esayi winndii, wiyi: Asamaanuuji, ke£o-£ee! Leydi, wertu nofuru! ¿gati Joomiraa£o nana 57
haala: “Mi nehii sukaa¥e, mi ñamminii £umen, kono luutndiima mi. ¿gaari ina anndi 58
jey£o £um, te mbabba ina anndi jaa¥nirgal joomum; kono Israa’iila anndaa hay huunde. 59
Leñol am ¢gol faamaani.” Musiiba woodanii dowla bakkodinoowo, leydi teddundi ooñaare, 60
¥es¢gu gollotoo¥e bonannde, sukaa¥e fuuntaa¥e! ²e ¢goppii Joomiraa£o, ¥e njawii 61
Cenii£o Israa’iila o, ¥e nduttitiima caggal... ÷alee addude sadakeeji mon puuy£i £i; 62
cuuraayi ko haram £o am. Lebbi kesi £i, ñal£i fooftere £i, e dente £e, - mi waawaa 63
ndaarde bonanndeeji £i e mbummbayuuji £i. Fittaandu am ina hutii lebbi mon kesi e 64
kewuuji diine mon; ko £i do¢¢gal £o am, te mi tampii roondaade £i. So on cuutii 65
juu£e mon, mi ru¢toto on; hay so ko on cowondirii ñaagule mon, mi he£otaako on. 66
(Esa 1.2-4,13-15) 67
68
Ko hono noon annabi Esayi felirnoo Yahuuda’en sabu bakkatuuji mumen, o wiyi ¥e: 69
Joomiraa£o wiyi: “¿gol leñol teddinta mi tan ko e haala, kono e nder ¥er£e ma¥¥e a¥e 70
¢go££i mi. No ¥e ndewirta mi nih, alaa ko firti hay ba£te, ¢gati ¥e nja¢¢ginta ko 71
aadaaji yim¥e ellee ko jamirooje am.” (Mac 15.8-9; Esa 29.13) 72
73
Caggal nde Esayi feli Yahuuda’en sabaabunde tii£de mumen koye wondude e bakkatuuji 74
mumen, o fu££ii habrude ¥e kabaaru moÿÿo, keew£o semmbe, o sellini ¥ernde kala 75
goo¢£in£o. E hojomaaji keddori-£en £i, ma en eto yaltinde heen haalaaji bel£i £i Esayi 76
winndunoo, paytu£i e Almasiihu jogornoo£o arde e aduna he ¢gam da£ndude 77
bakkodinoo¥e ¥e. 78
79
E simoore capan£e nayi nde, Esayi winndi heen, wiyi: Alla mon wiyi: Ndeÿÿinee dental 80
am, ndeÿÿinee dental am!... Daande wulli, wiyi: Peewnanee Joomiraa£o laawol mum 81
nder jeereende to, peranee Alla men laawol e nokkuuji joor£i he! Yoo kala caa£¢gol 82
joore, kala haayre e kala tulde potndee, laabi bon£i £i peewnitee, kala ko fotaani 83
fotndee. Ndeen, maa darja Joomiraa£o feññine, yim¥e kala njiyda £um e sahaa gooto; 84
48
sabu hunuko Joomiraa£o haalii... Aan Siyon, jeeynoowo kabaaru moÿÿo o, ¢abbu e 85
haayre toownde. ²amtu daande maa dow. Aan Yerusalem, jeeynoowo kabaaru moÿÿo o, 86
¥amtu nde, woto hul. Wiy cahe Yuda £e: ‘Alla mon nani!’ Alla, Joomiraa£o o, nani; 87
omo arda e baaw£e...! (Esa 40.1,3-5,9-10) 88
89
E simoore jee£i¥ere nde, Esayi winndii, wiyi: Joomiraa£o o e hoore mum maa rokku on 90
fi£nde: Maa mboomiri ndi ¥am reedu, jibina ¥i££o gorko, innira £um Emanuwel 91
(maanam: Alla ina wondi e men). (Esa 7.14; Mac 1.23) 92
93
Hono noon, en nanii kabaaru sirlu maw£o mo Alla feññiniri en annabi Esayi! Alla 94
anniyiima jippinde Ruuhu mum e reedu mboomiri ndi mee£aa anndude gorko, mbele 95
Almasiihu o ina jibinee e aduna. O£on ¢ganndi Almasiihu o jogaaki baaba e aduna he. 96
Ko adii omo jibinee, o wonnoo ko dow asamaan, sabu ko ka¢ko woni ko¢¢gol 97
gondunoo¢gol e Alla gila e fu££oode. Ko¢¢gol ¢gol wonti aadee. Kooni ndaw goo¢ga 98
luggi££o! Alla, mo ¢ganndu-£aa ko kañum woni Ruuhu, anniyiima wa£de Ruuhu mum 99
e reedu mboomiri, caggal £uum, jibinee e aduna no tigguyel nih! Ko £uum Esayi 100
lo¢¢ginii, nde wiyi: Maa mboomiri ndi ¥am reedu, jibina ¥i££o gorko, innira £um 101
Emanuwel (maanam: Alla ina wondi e men). 102
103
E cimooje dew£e heen £e, Esayi winndii ko heewi ko fayti e Almasiihu o. Ina woodi to 104
o haali, o wiyi: Leñol gonno¢gol e ni¥¥ere ¢gol yiyii annoore mawnde. Wonnoo¥e e 105
leydi cakkiindi mbeelu maayde ¥e, annoore yayniima e dow mumen... Sabu en 106
njibinanaama ¥i¢¢gel, en ndokkaama ¥i££o gorko,... ma o innire: Baajotoo£o 107
pattamlamo, Alla cemmbolin£o, Baaba haa abada, Laam£o jom deeÿre! (Esa 9.1,5) 108
109
Hono noon, maa wum¥e njiy, faa£u¥e mba£ta nande, laÿoo¥e mba£ta diwdiwnude no 110
lella nih, £em¢gal muum¥e wulla sabu weltaare! (Esa 35.5-6) 111
112
En nanii e £iin aayeeji kabaaru mo annabi Esayi habri, paytu£o e no Almasiihu o 113
fotirnoo addude e aduna he senaare Alla e yuurmeende mum, wa£a golle £e hay gooto 114
mee£aa wa£de, mbele yim¥e fof ina ¢gannda: Almasiihu cenii£o o ummii ko to Alla! 115
Ko £uum wa£i annabi Esayi winndude, wiyi: Maa Almasiihu o wiye: Baajotoo£o 116
pattamlamo, Alla cemmbolin£o, Baaba haa abada, Laam£o jom deeÿre! E goo¢ga, 117
Esayi wayaano no yim¥e hannde ¥e nih, ¥e ¢ganndu-£aa potndata Almasiihu o ko e 118
annabaa¥e ¥e. Annabi Esayi, kañum, yiyi darja Da£ndoowo potnoo£o ummaade to Alla 119
to o! 120
121
Jooni noon, hade men seertude, ina wa£i simoore wo£nde nde pot-£en ja¢¢gude: 122
simoore capan£e joyi e tati nde. Ndeen simoore woni ¥urnde heewde faayiida e kala ko 123
annabi Esayi winndunoo, sabu nde jaaytata ko no Almasiihu o fotirnoo rufde ÿiiÿam 124
mum, no njawdi hirsaandi nih, yo¥a kuugal bakkatuuji aduna fof. Ke£o-£ee no moÿÿi 125
49
kabaaru moÿÿo mo Alla rokki annabi Esayi, duu¥i teemedde jee£i£i ko adii jamaanu 126
Almasiihu o. 127
128
Binndi cenii£i £i mbiyi: Holi goo¢£in£o kabaaru men o? Holi ke¥tin£o ju¢¢go 129
Joomiraa£o? O mawnii e yeeso makko no lekki fam£uki semmbe nih, no pu£i jaltu£i e 130
leydi njoorndi nih: o moÿÿaano mbaydi, o alaano darja mbele foo£tude ndaar£i men e 131
makko. Alaa fof e mbaydi makko ko welnoo en. Ko o gañaa£o, mo yim¥e mbeddii, ko 132
o ne££o tampere, goow£o mette, o nanndi ko e ne££o du¢taa£o. Ko o gañaa£o, en 133
¢gonndaaka mo nih. Ndeen ne dey, ko mette men o roondii, ko tampere men o rimndi 134
e hoore makko; enen, na¢¢gir-£en mo no pawaa£o kuugal mo Alla fiyi, les£ini nih. 135
Kono o yuwiraa ko sabaabunde goofi men, o moññiraa ko sabaabunde bonanndeeji men; 136
kuugal timminoowal en ¢gal fawaa ko e makko, ko gaañan£e makko cellir-£en. Enen 137
fof ¢gonno-£en ko e dunndaade no dammuli nih; gooto e men fof rewnoo ko laawol 138
mum; te Joomiraa£o o fawi e makko bonannde men, enen fof. 139
140
O leeptaama, o les£inaama, kono o mu¥¥itaani hunuko; o wayi ko no dammuwol 141
£owanoo¢gol ¢gam hirsoyeede nih, no mbaalu muum£u¢gu e yeeso to¢¢goo¥e £um nih; 142
kono o mu¥¥itaani hunuko. O ittiraa ko leepte e kuugal. E yonta makko, holi heen 143
gonndaa£o e wonde o ittaama e leydi wuur¥e ¥e, o fiyaa sabaabunde goofi yim¥e am? 144
O ubbidaa e bon¥e, yanaande makko wa£daa e galo hay so tawii o mee£aani wa£de 145
ko boni, kalabantayaagal mee£aani yaltude e hunuko makko. Kono Joomiraa£o 146
welanooma moññirde mo mette; caggal nde wa£i wo¢ki makko sadak bakkatuuji, ma o 147
dañ iwdi, juutna bal£e makko, moÿÿina sago Joomiraa£o e juu£e makko. Caggal nde 148
mette fittaandu makko ¢gasi, ma o haarnu jiy£e makko. Carwoowo am peew£o o maa 149
wa£ haa heew¥e na¢¢giree feew¥e, rewna £um e ganndal mum. Ma o roondo 150
bonanndeeji ma¥¥e. Ko £uum wa£i, ma mi rokkoy mo ge£al e hakkunde maw¥e ¥e te 151
ma o feccid ge£e konaa£e £e e jom baaw£e en, sabu ko ka¢ko e hoore makko rokki 152
wo¢ki makko, o maayi, o hiisaa e woofoo¥e ¥e, sabu o roondiima bakkatuuji yim¥e 153
heew¥e, o ñaaganiima woofoo¥e ¥e. (Esa 53.1-12) 154
155
Ko £uum Esayi winndunoo ko fayti e mette £e Almasiihu o fotnoo he¥de so ina yo¥ana 156
en bakkatuuji men. Eey. Almasiihu o maa tampu, rufa ÿiiÿam mum, mbele Alla ina 157
waawa yaafaade en bakkatuuji men, tawa heddii ko e peewal mum. Ko £uum wa£i 158
Esayi winndude, wiyi: O yuwiraa ko sabaabunde goofi men, o moññiraa ko sabaabunde 159
bonanndeeji men... Enen fof ¢gonno-£en ko e dunndaade no dammuli nih; gooto e 160
men fof rewnoo ko laawol mum; te Joomiraa£o o fawi e makko bonannde men, enen 161
fof. (Esa. 53.5-6) 162
163
Oo £oo aaye bel£o to¢¢gii kabaaru deftere Esayi nde e miijooji £i£i. Miijo adan¢go 164
¢go, woni e mum ko kabaaru bon£o; miijo £i£mo ¢go, woni e mum ko kabaaru 165
moÿÿo. Ko adii fof, ¢ganndee e wonde enen fof ko en bakkodinoo¥e te en ¢galaa hay 166
feere wootere da£ndude koye men! Ko £uum wa£i Esayi winndude, wiyi: Enen fof 167
50
¢gonno-£en ko e dunndaade no dammuli nih; gooto e men fof rewnoo ko laawol mum. 168
÷i£i, ¢ganndee e wonde Alla wa£ii feere ¢gam da£ndude bakkodinoo¥e ¥e, te ndeen 169
feere woni ko e maayde Almasiihu o e guurtugol mum. Ko £uum wa£i Esayi winndude, 170
wiyi: O yuwiraa ko sabaabunde goofi men, o moññiraa ko sabaabunde bonanndeeji 171
men...; te Joomiraa£o o fawi e makko bonannde men, enen fof. 172
173
Aan ke£ii£o hannde, mbele a£a anndi no bakkatuuji maa mbayi mawnude e yeeso Alla 174
cenii£o o? Mbele a£a anndi ko wa£i Almasiihu o rufde ÿiiÿam mum no njawdi kirsaandi 175
nih? Wa£tu miijo maa no moÿÿi e haalaaji annabi Esayi £i. Alla yi£i ko semmbinde ma 176
e kala ko annabi Esayi winndunoo e simoore capan£e joyi e tati nde. 177
178
Amin njetta on sabu ke£ogol mon. Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no 179
moÿÿi e ko annabi Esayi winndi nde wiyi: Joomiraa£o wiyi: ¿garee mbelditen! So tawii 180
bakkatuuji mon mbayi ko no ¢gommbudi nih, ma £i ndanwit no ¥ira£am nih; so tawii 181
ko £i biy£i coy no goobu, ma £i ndanwir no wiro. (Esa 1.18) 182
51
1
Winndannde 56 2
3
ANNABI YEREMI (Yeremi) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8
hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en naniino no annabi Esayi winndirnoo ge£e keew£e 11
paytu£e e Almasiihu potnoo£o arde o. Duu¥i teemedde jee£i£i ko adii jibineede 12
Almasiihu o, Alla anndiniino Esayi no Da£ndoowo bakkodinoo¥e o fotirno ummaade to 13
Alla, mboomiri jibina £um, wuura ¢guurndam ceni£am, te wa£a kaawisaaji £i hay gooto 14
mee£aani wa£de. Kono Esayi habriino kadi no Almasiihu o fotirnoo rufde ÿiiÿam mum 15
yo¥a bakkatuuji aduna, waya no dammuwol kirsoytee¢gol nih. Te kadi, so sadak makko 16
o timmii, ma o fool maayde, o wuurta, o yalta yanaande makko, o rokka kala 17
goo¢£in£o mo ¢guurndam haa abada. 18
19
Hannde noon, en njokkat e haala annabaa¥e ka, njiyen annabi go££o teddu£o, 20
guurnoo£o hedde duu¥i teemedere caggal Esayi. Oon annabi wiyetee ko Yeremi. 21
22
En njiyiino wonde leñol Israa’iil’en nattiino wonde leñol gootol tan. ÷o sakkitii £o ¢gol 23
fecci ¢gol wonti leÿÿi £i£i, maanaam leñol Israa’iila e leñol Yuda. Te, e jamaanu annabi 24
Yeremi, ¢ganndee laamu Israa’iila, heedtunoo¢gu ba¢¢ge rewo ¢gu, bonii. Alla wa£i 25
Israa’iila’en e juu£e añ¥e mumen, sabu ¥e ¢goo¢£inaani haala annabaa¥e ka, ¥e 26
tuubaani bakkatuuji ma¥¥e. Ko £uum wa£i, e leñol Yahuuda’en ¢gol, ko Yuda tan 27
heddinoo. Yuda ko leñol keedtu¢gol ba¢¢ge worgo ¢gol, ko Yerusalem wonnoo laamorgo 28
maggol, sahre nde ¢ganndu-£aa ko £oon galle Alla mo Sileymaani mahnoo o wonnoo. 29
En nja¢¢giino haa gasi e wonde Yuda ko leñol ¢gol Alla wa£noo fodoore mum addude 30
Almasiihu o e aduna. 31
32
Annabi Yeremi noon wonnoo ko Yahuuda jibinanoo£o e sahre tokosere, nde ¢ganndu-33
£aa hakkunde mum e Yerusalem, ina wona kilomeeteruuji joyi. Baaba mum Yeremi 34
wonno ko jettinoowo sadak e nder galle Alla gonnoo£o Yerusalem o. E oon sahaa, ko 35
¥uri heewde e Yahuuda’en ho£noo¥e Yerusalem ndewatnoo ko aadaaji taaniraa¥e 36
mumen, kono ¥e toppitanooki haala Alla. Kono noon Yeremi, kañum, ina toppitinoo haala 37
Alla, £ooftii £um, te o yiyno to wo££i sahaa mo Alla fotnoo jippinde Almasiihu o e 38
aduna. 39
40
Jooni noon, naaten e deftere YEREMI he, haa njiyen no Alla noddirnoo mo, wa£i mo 41
annabi. E simoore adannde he, Yeremi wiyi: Joomiraa£o haaldi e am, wiyi mi: “Hade 42
52
am tagde ma e reedu yumma maa, mbo£o annduno maa, te hade maa jibineede, mi 43
sennii ma mba£-maa-mi annabi dowlaaji.” Njaabii-mi, mbiy-mi: “Yaa aan, Joomiraa£o 44
Alla, ko mi cukalel, mi waawaa haalde.” Joomiraa£o wiyi mi: “Woto wiy: Ko mi 45
cukalel. Sabu ko a jahoowo to yim¥e ¥e nelat-maa-mi ¥e fof, te ko a kaaloowo ko 46
njamir-maa-mi ko fof. Woto hul ¥e, sabu mbo£o wondi e maa ¢gam hakkitde ma.” 47
Caggal £uum, Joomiraa£o forti ju¢¢go mum, memi toni am, wiyi mi: “A yiyii, mi wa£ii 48
ko¢¢guli am e hunuko maa. Ndaar, mi wa£ii ma hannde e dow dowlaaji, e dow 49
laamuuji mbele £uggitaa, kelaa, mbele mbonnaa, pirtaa, mbele mahaa, loraa.” (Yer 50
1.4-10) 51
52
Ko hono noon, Alla noddiri Yeremi, wa£i £um annabi mum. Alla su¥orii mo ko ha o 53
yaha to banndiraa¥e makko Yahuuda’en, o anndina £umen no Alla anniyorii ñaawirde 54
£umen so tawii ¥e tuubaani bakkatuuji ma¥¥e ¥e ¢garta e Joomiraa£o e ko¢¢gol mum. 55
E goo¢ga, Yeremi he¥iino do¢¢gal teddu¢gal, mettu¢gal, sabu Yahuuda’en nji£aano hay 56
gooto wiya £umen golle diine mumen mbelaano Alla! Ndeen ne dey, Yeremi wonaano 57
ji£noo£o welde yim¥e. 58
59
Kono noon, hakke duu¥i noogaas e tati, annabi Yeremi ina waajoo e nder Yerusalem e 60
dowla Yuda fof, ina wiya: “Alla nana reentina on! ¿ganndee so on tuubaani bakkatuuji 61
mon, £oofti-£on Joomiraa£o, maa Alla woppu konuuji dowla Babilon ¢gara, naata e 62
Yerusalem, nduppa sahre nde, kañum e galle Alla o fof! Te ¥e kona on, ¥e nawa on 63
dowla go££u£o, ¢gonon toon maccu¥e!” Ko £uum Yeremi habrunoo Yahuuda’en ho£¥e 64
Yuda ¥e. 65
66
Ke£to-£en haalaaji £i Yeremi waajortonoo banndiraa¥e mum Yahuuda’en. E£eni nja¢¢ga 67
e deftere Yeremi, e simoore jee£i¥ere nde. Binndi £i mbiyi: Joomiraa£o haaldi e Yeremi 68
e £ii £oo ko¢¢guli: “Daroyo damal galle Joomiraa£o, njeeynaa oo £oo kabaaru mbiyaa: 69
Ke£o-£ee haala Joomiraa£o, onon fof yim¥e Yuda naatiroo¥e e £ee dame ¢gam 70
sujjande Joomiraa£o. Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe, Alla Israa’iila o, wiyi: Mbaylee 71
laabi mon e golle mon, mi woppa on ¢gonon e oo £oo nokku. Woto njogo-£ee 72
hoolaare e £ii ko¢¢guli puuntooji, ¢gonon e wiyde: ‘Ko £oo woni galle Alla, galle Alla, 73
galle Alla!’ So on mbaylii laabi mon e golle mon, on mba£ondirii peewal e hakkunde 74
mon, so tawii on leeptataa ko£o, walla baaye walla diwo ca¢koraa£o, so tawii on 75
ndufaani e oo nokku ÿiiÿam £am wiyaani wa£aani, so tawii on ndewaani allaaji go££i 76
boomooji on, ndeen, ma mi woppu on ¢gonon e oo £oo nokku, e leydi ndi ndokku-mi 77
maamiraa¥e mon gila awlan haa abada ndi. Kono noon, on mba£tii hoolaare mon e 78
ko¢¢guli puuntooji £i nafataa hay huunde. Holi £uum noon! ¿guyka, war-hoore, jinaa, 79
woondde e fenaande, hu¥¥ande Baal cuuraayi, rewde allaaji go££i £i on ¢ganndaa! 80
Caggal £uum, ¢garon e yeeso am, nder oo galle £o innde am noddetee, ¢gonon e 81
wiyde: Min kakkitaama! - ¢gam wa£de £een ge£e karmu£e fof!” (Yer 7.1-10) 82
83
53
Ko hono noon Yeremi felirnoo Yahuuda’en ¥oornotonoo¥e wutteeji ganndal Alla, tawi 84
noon, golle mumen njerondiraano e ko innortonoo ko! Hono noon, e simoore sappo e 85
jee£i¥ere he, Yeremi wiyi: Ko nih Joomiraa£o wiyi: “Kala ba££o hoolaare mum e 86
ne££o, hu£aama, ba££o £amuya mum e semmbe aadee, du¢tin£o ¥ernde mum 87
Joomiraa£o... Huunde fof ko ¥ernde ne££o ¥uri ooñaade e ñawde; holi baaw£o anndude 88
£um? Miin Joomiraa£o, mbo£o ÿeewtindoo ¥ernde, mbo£o ndaara nder ne££o, ¢gam 89
ruttude mo woni kala ko wa£i tolno laabi mum, mo woni kala ko golle mum njibini.” 90
(Yer 17.5,9-10) 91
92
Ko hono noon Yeremi waajorinoo Yuda’en, wiyi £umen: “So on tuubaani bakkatuuji mon 93
ndutti-£on e Joomiraa£o, maa konuuji Babilon mbonnu Yerusalem e galle Alla o fof, 94
onon ne ¢gonton maccu¥e ma¥¥e!” 95
96
Onon he£ii¥e, holi miijo mon heen? Mbele Yuda’en £ooftinooma haala ka Joomiraa£o 97
haalatnoo £umen ka? Ko ¥uri heewde e ma¥¥e £ooftanooki ka! Hay yettinoo¥e sadak 98
¥e nih ¢goo¢£inaano ko Yeremi haalatnoo ko. E goo¢ga, nde yettinoo¥e sadak ¥e nani 99
ko Yeremi wiyi ko, njaggi £um, piyi £um, mba£i koy£e mum e callalle. Yettinoo¥e 100
sadak ¥e mbaawaano goo¢£inde e wonde maa Alla woppu añ¥e mumen, hono 101
Babilonnaa¥e, naata Yerusalem, mbonna sahre nde e galle Alla mo Sileymaani mahnoo 102
o fof. E miijo ma¥¥e, £uum waawaano wa£de. Ko £uum wa£i, ¥e cekani Yeremi ko 103
lo¢¢ginnoo e ko winndunoo ko fayti e bonnugol Yerusalem ko. 104
105
Wonaa yim¥e ¥e e yettinoo¥e sadak ¥e tan calinoo haala annabi Yeremi. Hay laam£o 106
Yuda o ja¥aano ka. Nde laam£o o ja¢¢gi deftere Yeremi winndunoo nde, o seekiri 107
deftere nde la¥i, o weddii £um e jey¢gol £o di¢iral galle £o. Hono noon, deftere nde 108
fof hu¥¥i. Ko noon laam£o Yuda o wa£irnoo. O tuubaano bakkatuuji makko o ja¥i haala 109
Joomiraa£o. Eey, laam£o o duppiino deftere Yeremi nde kono o waawaano waylude 110
feere Alla. Alla lo¢¢gini Yeremi, o winndi haala Alla e deftere wo£nde. 111
112
So on nja¢¢gii deftere Yeremi nde, ma on njiy no laam£o Yuda o wondude e 113
yettinoo¥e sadak ¥e e yim¥e leydi Yuda ¥e fof leeptirnoo Yeremi no feewi. ²e mba£i 114
mo e kasoo laabi keew£i. Wa£ii nih ñalawma gooto, ¥e naatni Yeremi e ¢gaska lugga, 115
mba£ka ¥akkere ¥orwunde. Kono noon, Alla da£ndi mo, neli e makko Afiriknaajo gooto, 116
yaltini mo e ¢gaska he. 117
118
Ina woodi go££um ko pot-£en anndude; ko £um £oo: Ko ¥uri heewde e Yahuuda’en 119
salinoo¥e haalaaji annabi Yeremi £i, £um ha£aani £umen waasde he£aade yim¥e 120
wo£¥e. A¥e ke£otonoo yim¥e wo£¥e! ²e cu¥inoo ko he£aade annabaa¥e fenoo¥e. Eey, 121
Binndi £i ina njaaytana en e wonde e oon jamaanu, ina woodnoo yim¥e ¥e ¢ganndu-122
£aa ina mbiyatnoo koye mumen annabaa¥e, kono e goo¢ga ko ¥e naafigeeji e fenoo¥e. 123
Annabaa¥e ¥e ¢gonaa goo¢ga, sabu ko¢¢guli ma¥¥e ¢gummaaki e Alla. Hono noon, 124
nde Yeremi habratnoo ñaawoore Alla jogornde he¥de Yerusalem nde, annabaa¥e fenoo¥e 125
54
¥e, kañum’en ne, ¢gonnoo ko e wiyde Yuda’en ¥e: “Alaa! Wonaa goo¢ga! Musibbaaji 126
£i Yeremi habrata £i ¢garataa! Babilon waawaa bonnude Yerusalem! Hay gooto waawaa 127
helde galle Alla o! On njiyataa hay musiiba gooto; ko jam tan!” 128
129
Kono Yeremi haaldiino e Yahuuda’en fof, wiyi £umen: Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe 130
o wiyi: “Woto ke£o-£ee haalaaji annabaa¥e haaldoo¥e e mon ¥e! ²e naatnata on ko e 131
ge£e puuy£e; ¥e kaalanta on tan ko jiy£e hakkillaaji ma¥¥e, kono wonaa ko ummii e 132
hunuko Joomiraa£o!... Miin, mi nelaani ¥een annabaa¥e, ¥e ndogi; mi haalanaani ¥e 133
hay huunde, ¥e ¢goni e lo¢¢ginde! So ¥e nja¥iino waaju am, ¥e mbaawatno haalande 134
leñol am ko¢¢guli am, ¥e mba£a ¥een ndu¢too laawol mumen bon¢gol e golle mumen 135
gamotin£e.” (Yer 23.16,21-22) 136
137
Ko hono noon Yeremi waajorinoo Yahuuda’en mbele ina ndeentoo haala annabaa¥e 138
fenoo¥e ka. Kono noon ko ¥uri heewde e Yuda’en ¢gondanooka waaju annabi Yeremi, 139
¥e nja¥i tan ko haala annabaa¥e fenoo¥e ¥e. Kono to sakkitii £o, laam£o o, e 140
yettinoo¥e sadak ¥e, e dental ¢gal fof wondude e annabaa¥e fenoo¥e ¥e, ¢ganndii holi 141
joginoo£o ko¢¢gol Alla goo¢£u¢gol ¢gol! Kono, ha¢kadi leeli. Sabu to sakkitii £o, Alla 142
woppii ko Yeremi habratnoo ko fof wa£i e Yerusalem. Ko¢¢gol Alla ¢gol firtotaako muk! 143
144
Ke£o-£ee ko Binndi £i kaali ko, £i mbiyi: E hitaande jeena¥ere laamu Sedekiyas, 145
laam£o Yuda,... Nebukadnesaar, laam£o Babilon o, ardi e konu mum fof ¢gam naatde 146
Yerusalem. O wa£i jippunde makko sara sahre he, o wa£i ¥ale taarii sahre nde fof. 147
Sahre nde taaraa haa hitaande sappo e goo¥ere Sedekiyas, laam£o o. Ñande ñalawma 148
jeena¥iijo e lewru naya¥uru ndu, heege ¢ge mawni e sahre he, ñaamde alaano e 149
mayre. Ndeen, ¥alal sahre ¢gal yulaama... honoo¥e ¥e njaggi laam£o Yuda o, ¢gaddi 150
£um e yeeso laam£o Babilon £o, ...o ñaawaa. Laam£o Babilon o hirsi ¥i¥¥e makko 151
wor¥e ¥e e yeeso makko... Caggal £uum, o lokñiti gite makko, o to¢¢giri mo callalle 152
jaka, o nawi mo Babilon... Hono noon, Nebukadnesaar laam£o Babilon o wondude e 153
konuuji mum nduppi galle Joomiraa£o o e galle laam£o o, wondude e kala galleeji 154
ba££i faayiida e nder Yerusalem... ²e li¥i ¥ale taarii£e Yerusalem £e fof. Nebusaradan, 155
maw£o konu o, na¢¢gi ba¢¢ge e ¥ur¥e waasde e dental ¢gal, yim¥e heddinoo¥e e 156
sahre he, yim¥e naatnunoo¥e koye mumen e juu£e laam£o Babilon wondude e ko 157
heddinoo e dental ¢gal, dahi £umen. Kono noon, Nebusaradan, maw£o konu o, woppi 158
e sahre he huunde e miskinee¥e ¥e, ¢gam remde gese mumen wondude e rese¢... 159
Hono noon, Yuda’en ndahaa payraa nokku go££u£o leydi mumen. (Yer 52.4-7,9-160
11,13-16,27) 161
162
Hono noon, en njiyii e wonde Alla wa£ii ko wiynoo ko fof, ko rewnunoo e hunuko 163
annabi Yeremi ko. Jooni, Yahuuda’en fof ¢ganndiino e wonde ko haalaaji Yeremi £i 164
¢gonnoo goo¢ga. Kono ¢gaal ganndal nafataa ¥e hay huunde, sabu jooni ko ¥e 165
maccu¥e konuuji Babilon. 166
167
55
Holi no ¢gasnirten yeewtere men hannde? Ko nih: Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa bani 168
Aadama’en fof ¢ganndu ko woni goo¢ga e ko woni fenaande. Kono jooni Alla yi£i ko 169
¢ganndaa ko woni goo¢ga e ko woni fenaande, sabu ñande ñal¢gu ñaawoore, anndude 170
goo¢ga mo ¢gañno-£aa e ¢guurndam e aduna o, nafataa ma hay huunde! Ñande 171
ñal¢gu ñaawoore, a waawataa waajtaade hoore maa, sabu a halkiima sabaabunde 172
bakkatuuji maa. Ko £uum wa£i, ko¢¢gol Alla ¢gol wiyi: Ko jooni tigi woni nde haani 173
nde, ko jooni woni ñande da£ndoore. (2 Kor 6.2) Banndiraa¥e horsu¥e, wonaa ruuhu 174
fof pot-£on goo¢£inde, ÿeewtinto-£ee ruuhuuji £i ¢gam anndude so tawii £i ¢gummii ko 175
e Alla; ¢gati annabaa¥e fenoo¥e heew¥e cariima e aduna he. (1 Yuh 4.1) 176
177
÷uum noon, banndiraa¥e, ko £oo min kaa£ata hannde. E yeewtere men aroore, so Alla 178
ja¥ii, ma en njiy ko kewnoo e Yahuuda’en dahanoo¥e Babilon ¥e. 179
180
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e ko annabi Yeremi winndi ko, 181
nde o wiyi: Joomiraa£o wiyi:... “Ma on njiilo mi, te ma on njiytu am, so on njiiloriima 182
mi no ¥er£e mon fof potiri.” (Yer 29.13) 183
56
1
Winndannde 57 2
3
ANNABI DAÑEL (Dañel 1; 6) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8
hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
E yeewtere men ¥ennunde, en nja¢¢giino e deftere annabi Yeremi mo ¢ganndu-£aa ina 11
ardii Almasiihu o hakke duu¥i teemedde jeegom. En njiyii no Yeremi reentinirnoo 12
banndiraa¥e mum Yahuuda’en, wiyi £umen so tuubaani bakkatuuji mumen nduttii e Alla, 13
maa konuuji dowla Babilon mbonnu Yerusalem, kona ¥e, mba£ta ¥e maccu¥e. Kono 14
noon, ko ¥uri heewde e Yahuuda’en ¢gondanooka haala Yeremi, ¥e ke£otonoo tan ko 15
annabaa¥e fenoo¥e. Hono noon, en nja¢¢giino no konuuji Babilon ¢garirnoo, mbonni 16
Yerusalem, ndahi Yahuuda’en ¥e, nawi £umen leydi ¢go££undi, maanaam Babilon. Ge£e 17
£e fof ¢goniri no Alla wiyrunoo £um, rewni £um e hunuko annabi Yeremi nih. 18
19
Kono bonnugol Yerusalem wa£aani Alla woppude Yahuuda’en, leñol ¢gol o su¥inoo gila 20
ko ¥ooyi ¢gol. Alla waawaano yejjitde aadi mo wa£dunoo e Ibraahiima, Isaaga e 21
Yaakuuba, nde o wiyi £umen: “Maa leÿÿi aduna fof mbarkine e mon!” Alla yejjitaani 22
feere nde wa£noo ¢gam rewnude Da£ndoowo aduna o e leñol Yahuuda’en ¢gol 23
¢ganndu-£aa ko iwdi Ibraahiima. Hono noon, Binndi £i ina njaaytana en no Alla 24
toppitirinoo Yahuuda’en ¥e to Babilon hakke duu¥i capan£e jee£i£i haa ñande o wa£ti 25
Yerusalem e juu£e ma¥¥e, no o wiyrunoo £um nih. Kono noon, so on nji£ii he£aade 26
oon taariiki, on padat yeewtere men aroore. 27
28
Hannde, en ¢ganniyiima ja¢¢gude ko fayti e suka gooto Yahuuda, mo ¢ganndu-£aa ko 29
e dahanoo¥e Babilon ¥e, jeyanoo. Oon suka wiyetee ko Dañel, annabi Dañel. Innde 30
Dañel firtata ko: ‘Alla woni ñaawoowo am’. E ko ra¥¥i£i, ko £uum woni seedamfaagu 31
Dañel. Dañel hulaano hay gooto, so wonaa Alla ñaawoowo aduna o. Dañel wondanooka 32
ko yim¥e ¥e mbiyatno £um ko. O toppitinoo tan ko haala Alla. Dañel goo¢£iniino ko 33
annabi Sileymaani winndunoo gila ko ¥ooyi, nde wiyi: Kulol yim¥e ko wilde tuufotoonde, 34
kono kala ba££o hoolaare mum e Joomiraa£o, maa reene. (Ko¢ 29.25) 35
36
Woow¥e Binndi annabaa¥e £i ina ¢ganndi e wonde Dañel ko annabi tigi wonnoo, sabu 37
deftere luggi£nde nde o winndi nde ina heewi goo¢gaaji £i hakkille ne££o waawaa 38
anndude. Annabi DAÑEL winndiino ko heewi ko fayti e taarikaaji leÿÿi aduna £i, ko adii 39
nih £iin leÿÿi ina ¢gooda! So en ndokkii yeru, Dañel winndiino no laamuuji dowlaaji 40
Perse e Gerek e Room potirnoo woodirde, e ko ¥e njogornoo wa£de fof, te Dañel 41
winndiino £uum duu¥i teemedde ko adii ko ¥uri heewde e £iin dowlaaji ina ¢gooda! Te 42
57
no annabaa¥e heew¥e nih, Dañel ne haaliino ko fayti e garal Almasiihu o wondude e 43
gartal mum. Annabi Dañel lo¢¢giniino e wonde so Almasiihu o ari maa ware wona 44
sadak bakkatuuji. Kono so Almasiihu o artii, maa rokke kalfaandi, teddu¢gal e laamu 45
haa abada, te maa ñaawir aduna o peewal. 46
47
Kono noon, tawde sahaa men hannde o rokkaani en naatde e haalaaji luggi gon£i e 48
deftere Dañel £i, ma en mbi£tu e ko fayti e annabi Dañel e hoore mum. 49
50
E simoore adannde nde, e£en njiya no Nebukadnesaar, laam£o Babilon, su¥orinoo 51
sukaa¥e moÿÿu¥e mbaydi, wel¥e hakkillaaji, ja¢¢gini £umen £em£e Babilon, mbele ina 52
mbaawa gollaade e nder laamu he. Dañel noon jeyanoo ko e ¥een sukaa¥e ¥e laam£o 53
o su¥inoo ¥e. Laam£o o yi£noo ko ja¢¢ginde ¥e haa ¥e mbaawa, rokka ¥e ñameeje 54
¥ur£e moÿÿude £e. 55
56
Ko hono noon Dañel fu££orinoo ja¢¢gude e du£e Babilon. Kono, hay e ñalawma 57
gadano he, Dañel dañii ca£eele. ÷een ca£eele ko nih mbayi: Laam£o Babilon maw£o o 58
rokkiino yamiroore e wonde yoo sukaa¥e jeyaa¥e e du£e mum ¥e njar ndiyam rese¢, 59
ñaama ñaamiri mba£anaandi sanamuuji £i. Mbele Dañel ina waawnoo jeyeede e ¢gaal 60
teddu¢gal sanamuuji? Muk! O waawaano! Holi ko ha£ata? Sabu Dañel ina hulnoo 61
Alla! Ko maayde ¥uratnoo Dañel wa£de ko welaani Joomi mum. Hono noon, Binndi £i 62
mbiyi: Dañel anniyii waasde £alde ¢guura laam£o o e sa¢¢gara mum tunwina £um. O 63
ñaagii maw£o gardeeji o woto waawnu mo tunwude. (Dañ 1.8) 64
65
Hono noon, Binndi £i ina kaalana en no Alla faaborinoo Dañel e £een ca£eele, wa£i e 66
mum barke, rokki £um hakkilantaagal e ganndal. Dañel naati e golle laam£o o. Binndi 67
£i mbiyi: E kala to¥¥ere noddunde hakkilantaagu e ÿoÿre nde laam£o o naamnii ¥e, o 68
tawat ko Dañel ¥uri dabatoo¥e e anndu¥e koode laamu makko ¥e fof laabi sappo. 69
(Dañ 1.20) Hono noon, hakke duu¥i capan£e jee£i£i, Dañel ina gollanoo laam¥e 70
Babilon nayo, te Alla ina wondunoo e mum. 71
72
Hannde noon, e sahaa mo keddori-£en o, e£en nji£i naatde e taariiki go££o Dañel, 73
taariiki mo ¢ganndu-£aa ina hollita e wonde Dañel hulaano hay gooto so wonaa Alla 74
tan. Ma en njiy no Dañel seertirnoo e watulaa¥e wo£¥e gollantonoo¥e laam£o o ¥e. 75
²een watulaa¥e mba£ataano hay huunde ko moÿÿi sabu Alla alaano e ¥er£e ma¥¥e. 76
Kono Dañel, kañum, salinooma kala ko ooñii sabu Alla ina wonnoo e ¥ernde mum. 77
Wa£eede mo e ¢gaska mbaroodi taktakiri ¥urani mo wa£de ko welaani Alla. 78
79
Ko adii e£en naata e daarol Dañel e baroo£e taktake £e, ¢ganndee e wonde, £oo £o 80
tolni-£en hannde e taariiki Dañel £o, laamu Babilon nattii wiyeede Babilon, kono ¢gu 81
wiyetee jooni ko Perse sabu ko leÿÿi £i£i, maanaam, Mede’en e Perse’en kalfunoo 82
laamu Babilon ¢gu, hono noon, ¥e pecci ¢gu. Jooni noon, Dañel mawniino. 83
84
58
E simoore jeego¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Dariyus laam£o o ÿetti anniya, su¥ii ardii¥e 85
teemedere e noogaas, sari £umen e diiwaan mo laamii o. O wa£ani ¥een ardii¥e 86
hoohoo¥e tato, tawi Dañel ina heen. Wonnoo nafoore ¥een hoohoo¥e ko ÿeewtaade 87
golle ardii¥e ¥e, mbele laam£o o ina waasa bonireede. Ko Dañel da£noo hoohoo¥e ¥e 88
e ardii¥e ¥e, sabu ko ka¢ko ¥urnoo ¥e hakkille. E nder £uum, laam£o o miijii ardinde 89
mo laamu mum fof no fotiri. E oon sahaa, hoohoo¥e heddii¥e ¥e, kañum’en e ardii¥e 90
¥e, ¢goni e yiilaade mosel no takkiri Dañel ko fayti e kafeeje laamu £e. Kono noon, 91
¥e ndo¢ki dañde mosel; ¥e ndañaani kadi ko a¥e pota wiyde mo, sabu ko o 92
aadiya¢ke, te hay huunde yiyetenooka e makko, wonaa feloore, wonaa ooñaare. Ko 93
£uum wa£i, ¥e mbiyondiri e koye ma¥¥e: “En ndañataa hay mosel gootel ¢gel e£en 94
takkira oo £oo Dañel, so wonaa tawa ko e nder sariya Alla makko he.” 95
96
Caggal £uum, ¥een hoohoo¥e e ¥een ardii¥e ndogani laam£o o, mbiyi £um: “Aan 97
Dariyus, laam£o amen o, yo a ¥ooy £o jeese amen £o! Hoohoo¥e laamu ¥e, perefeeji 98
£i, ardii¥e ¥e, watulaa¥e ¥e, kañum’en e goorneeruuji £i fof ina ñaago maa yo a wa£ 99
ndee £oo yamiroore, tawa ina wondi e ndeenka kittuka: Hakke bal£e capan£e tati, kala 100
torii£o alla baaw£o wonde fof, walla ne££o baaw£o wonde fof, woorti aan laam£o o, 101
weddete e nder luuro baroo£e taktake he. Jooni noon, aan laam£o o, taÿ ha£de nde, 102
ciifaa yamiroore nde, mbele ande waasa wayleede, no sariya men enen Mede’en e 103
Perse’en mo firtotaako o wiyri nih.” E dow £uum, laam£o o, hono Dariyus, siifi 104
yamiroore nde e ha£de nde. 105
106
Nde Dañel anndi yamiroore nde siifaama, naatti nder hu¥eere mum, ¢abbi fayde suudu 107
mum ndu pallanteeje mum ¢gudditii e Yerusalem ndu, ñalawma fof o diccoo, o toroo 108
laabi tati, o yetta Alla, hono no o wa£atnoo adan nih. Tan, e oon sahaa, wor¥e ¥e 109
keñii naati, tawi Dañel ina toroo, ina nodda Alla mum. Caggal £uum, ¥e njehi to 110
laam£o to, ¥e ciftini £um ha£de nde, ¥e mbiyi: “Aan kam, mate a siifaano ha£de 111
wiynde hakke bal£e capan£e tati, kala torii£o alla baaw£o wonde fof, walla ne££o 112
baaw£o wonde fof, woorti aan laam£o o, ina weddee e luuro baroo£e taktake he?” 113
Laam£o o jaabii, wiyi: “Ko noon tigi, hono no sariya men enen Mede’en e Perse’en 114
mo firtotaako o wiyri nih.” ²e ÿettiti kadi ko¢¢gol, ¥e mbiyi laam£o o: “Dañel, gooto e 115
maccu¥e dahaa¥e diiwaan Yuda ¥e, wonndaaka ma, wonndaaka ha£de nde ciif-£aa 116
nde, omo toroo Alla makko ñalawma fof laabi tati.” 117
118
Ndeen laam£o o nanii £uum, ¥ernde mum boni heen no feewi, anniyii da£ndude Dañel, 119
te alaa fof no wa£aani tuggude e ndeen haa mutal naa¢ge. Kono yim¥e ¥e keñii, njehi 120
to laam£o o, ¥amdi, mbiyi £um: “Eehey maa laam£o, anndu £um £oo: e sariya men 121
enen Mede’en e Perse’en kala ha£de walla yamiroore nde laam£o wa£i fotaani 122
firteede.” E nder £uum, laam£o o yamiri yoo Dañel adde, weddee e luuro baroo£e 123
taktake he. O ÿetti ko¢¢gol, o wiyi Dañel: “Yoo Alla maa mo ka¥¥i-£aa o da£nde!” 124
Haayre addaa, hippaa e damal luuro he; laam£o o wa£i e mayre jeloode mum e 125
59
jeloode ardii¥e ¥e, mbele woto Dañel memeede. Caggal £uum, laam£o o hooti galle 126
mum, waaldi koorka, kadi weltinaani ¥ernde mum e jamma he fof, gite mum njoori kos. 127
128
Ndeen yehii haa weetii, o ummii hedde pu£al naa¢ge, o dogani luuro baroo£e taktake 129
¢go. Ndeen o arii ha o yettii luuro ¢go, o noddiri Dañel daande yurminiinde, o wiyi 130
£um: “Dañel, dewoowo Alla guur£o o, mbele Alla maa mo ka¥¥i-£aa o kam waawii 131
hakkitde ma e baroo£e taktake he?” Dañel jaabii laam£o o, wiyi £um: “Eehey maa 132
laam£o, yo a ¥ooy £o jeese amen £o! Alla am nelii maleyka mum, mu¥¥ii gaa¥le 133
baroo£e taktake £e, £e mba£aani mi hay huunde, sabu tawaama ko mi peew£o e 134
yeeso makko; kadi aan laam£o o ne kay, mi wa£aani e yeeso maa hay huunde ko 135
boni.” 136
137
E oon sahaa, laam£o o weltii no feewi, yamiri yoo Dañel yaltine e luuro he. Dañel 138
yaltinaa e luuro he, tawaa hay ¢aaccel alaa e mum, sabu ina goo¢£ini Alla mum. 139
Laam£o o yamiri yoo wor¥e takkunoo¥e Dañel ¥e ¢gadde, mbeddee e luuro baroo£e 140
taktake he, kañum’en e ¥es¢gu mumen e rew¥e mumen. ÷um wa£iraa noon. ²e mbeeyi 141
e luuro he tan, baroo£e taktake £e ke¥¥ii ¥e, moññi ÿiye ma¥¥e fof. 142
143
Caggal £uum, Dariyus laam£o o, winndi yim¥e ¥e fof, leÿÿi £i fof, haaloo¥e £em£e 144
gon£e e leydi ¥e fof, wiyi £umen: “Yo on ke¥ deeÿre timmunde! Mi yamirii e nder 145
laamu am he fof no fotiri: Yoo yim¥e njogo kulol e siññere fayde e Alla Dañel o. Sabu 146
ko ka¢ko woni Alla guur£o, goodoowo haa abada, mo laamu mum firtotaako, mo 147
baaw£e mum ¢goodata hay so aduna gasii. Ko ka¢ko hakkitta, da£ndata. Ko ka¢ko 148
wa£ata maandeeji, kañum’en e kaawisaaji e dow asamaan wondude e dow leydi. Ko 149
ka¢ko da£ndi Dañel e cegeneeji baroo£e taktake £e.” (Dañ 6.2-28) 150
151
Mbele on nanii ko laam£o mo goo¢£inaano Alla o wiynoo, caggal nde yiyi no Alla 152
da£ndiri Dañel e baroo£e taktake he? O wiyi: “Mi yamirii e nder laamu am he fof no 153
fotiri: Yoo yim¥e njogo kulol... Alla Dañel o, sabu ko ka¢ko woni Alla guur£o, 154
goodoowo,... hay so aduna gasii.” 155
156
Aan ke£ii£o hannde, mbele a£a huli Alla Dañel o? Ina waawi tawi a£a naamnoo, 157
mbiyaa: “Holi gon£o Alla Dañel?” Alla Dañel o ko Alla Ibraahiima, Isaaga e Yaakuuba. 158
Alla Dañel o ko Alla Muusaa e Daawuuda. Alla Dañel o ko Alla dokku£o en Binndi 159
cenii£i £i o. Ko ka¢ko woni Alla ba£noo£o fodoore tellinde Da£ndoowo o, mbele ina 160
da£nda bakkodinoo¥e ¥e e semmbe ¥ur£e semmbe baroo£e taktake £e, maanaam e 161
doole Seytaane wondude e bakkaat e jey¢gol ¢gol ñifataa haa abada ¢gol! Alla Dañel 162
o ko Alla gooto good£o o! 163
164
Mbele a£a huli Alla Dañel o? Min naamnaaki mbele a£a huli sehilaa¥e maa e ko 165
miijotoo, walla mbele a£a huli maamiraa¥e maa e aadaaji mumen, walla mbele a£a huli 166
60
ardii¥e ma e sar£iiji diine mumen! Ko £um £oo, min naamni maa: mbele a£a huli 167
Alla? Mbele a£a yi£i welde Joomiraa£o e £ooftaade ko¢¢gol mum ceni¢gol ¢gol? 168
169
Dañel, kañum, ina hulnoo Alla haa waawaano hulde ne££o! Dañel ina hulnoo Alla, ko 170
£uum wa£i, waalde e luuro baroo£e taktake, ¥uratnoo mo woppude Alla! Dañel ina 171
hulnoo Alla, ko £uum wa£i, o yi£i ko feewi, o añi ko boni. 172
173
Aan noon, mbele a£a huli Alla? Mbele a£a huliri mo no Dañel hulirnoo mo nih? Mbele 174
a£a salii ko ooñii, no Dañel salorinoo £um nih? Mbele a£a wa£tori haala Alla, no 175
Dañel wa£tornoo £um nih? So £uum alaa, mbele mbay-£aa ko no ¥ur¥e heewde e 176
bani Aadama’en, ¥e ¢ganndu-£aa, ¢gardini e ¢guurndam mumen ko kaalis, mbelsindii 177
Binndi cenii£i £i? Mbele a£a huli Alla, Joomiraa£o o? 178
179
Amin njetta on sabu ke£ogol mon. E yeewtere men aroore, so Alla ja¥ii, ma en 180
nja¢¢gu lo¢¢gi kaawnii£i £i annabi Sakari winndunoo. Annabi Sakari ari ko caggal 181
annabi Dañel. 182
183
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te mba£ton hakkillaaji e ko haala Alla ka wiyi ko: Kulol 184
yim¥e ko wilde tuufotoonde, kono kala ba££o hoolaare mum e Joomiraa£o, maa reene. 185
(Ko¢ 29.25) 186
61
1
Winndannde 58 2
3
ANNABI SAKARI (Sakari) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8
hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
Wa£ii jooni jeewte £i£i, en nja¢¢giino no annabi Yeremi waajorinoo banndiraa¥e mum 11
Yahuuda’en, wiyi £umen so tawii £ooftaaki ko¢¢gol Alla ¢gol, tuubi bakkatuuji mumen, 12
maa Alla woppu konuuji Babilon naata e leydi he, mbonna £um, ndaha ¥e, nawa ¥e to 13
wo££i. Kono ko ¥uri heewde e Yahuuda’en ¢gondanooka waaju Yeremi o. En njiyiino 14
no konuuji Babilon ¢gummorinoo fu£naa¢ge, naati Yerusalem, keli galle Alla o, ndahi 15
Yahuuda’en, mba£oyi £umen maccu¥e to dowla Babilon, no Alla wiyrunoo £um nih. Ko 16
hono noon leñol Yahuuda’en bonirnoo sabaabunde waasde mumen £ooftaade haala 17
annabaa¥e ka. 18
19
Kono noon, so tawii leñol Yahuuda’en ¢gol wonaa aadiya¢ke, mbele £uum ina waawi 20
bonnude aadiya¢kaagal Alla ¢gal? Alaa! Ke£o-£ee ko annabi Yeremi wiynoo 21
Yahuuda’en wonnoo¥e maccu¥e Babilon sabaabunde bakkatuuji mumen ¥e. O wiyi ¥e: 22
Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe, Alla Israa’iila, wiyi fayde e dahaa¥e fof ¥e ¢gittu-mi 23
Yerusalem naw-mi Babilon ¥e:... So duu¥i capan£e jee£i£i timmanii Babilon, ma mi 24
siftor on, mi timmina e mon fodoore am, mi artira on Yerusalem. Sabu mbo£o anndi ko 25
¢ganniyii-mi wa£ande on,... ko anniya moÿÿere kono wonaa bonannde, mbele mi rokka 26
on ba£tan£e moÿÿe e £amuya. (Yer 29.4,10-11) 27
28
Ko e £iin ko¢¢guli annabi Yeremi anndinnoo Yahuuda’en, hay so tawii kam¥e ¥e njejjitii 29
Alla, Alla kañum yejjitaani ¥e! Hono noon, £oon e duu¥i capan£e jee£i£i, maa Alla 30
nawtu ¥e leydi maamiraa¥e ma¥¥e. Ko £uum Yeremi wiynoo Yahuuda’en wonnoo¥e 31
maccu¥e Babilon ¥e. E goo¢ga, Alla ko aadiya¢ke! Alla yejjitaani fodoore mum barkinde 32
leÿÿi aduna fof, rewni £um e iwdi Ibraahiima, Isaaga e Israa’iila. Alla yejjitaani fodoore 33
mum halfinde Israa’iila’en ko¢¢gol mum, mbele a¥e njettina £um bani Aadama’en fof. 34
Haa £oo £o tolni-£en e ja¢de men he, en njiyiino no Alla su¥ortonoo annabaa¥e mum 35
e nder Yahuuda’en, lo¢¢gina £umen mbele ina kabra kabaaru mum cenii£o o, 36
mbinndana £um yontaaji garooji. En njiyiino no Alla wa£irnoo deftere Tawreeta nde e 37
hakkille Muusaa, wa£i jim£i Jabuura £i e ¥ernde Daawuuda. Te en njiyiino no Alla 38
wondirnoo e Yahuuda’en wo£¥e, way¥e no Yosuwe, Samuwel, Sileymaani, Esayi, Yeremi 39
e Dañel, mbele ina mbinnda haala Alla. Te kadi, en njiyiino no Binndi ¥een annabaa¥e 40
fof njogorinoo miijo wooto e kabaaru gooto! Sabu tuggi e Ibraahiima, fayi yeeso, 41
62
annabaa¥e ¥e fof kabriino kabaaru moÿÿo mo Alla haalnoo paytu£o e rewnude 42
Da£ndoowo aduna o e leñol Israa’iila’en! 43
44
Hannde noon, ma en njiy no Alla jokkirnoo e feere mum he ¢gam jippinde Almasiihu o 45
e aduna, sabu ma en njiy no o nawtirnoo Yahuuda’en leydi ndi Almasiihu o fotnoo 46
jibineede ndi. Ma en njiy no Yahuuda’en nduttorinoo Yerusalem, caggal nde duu¥i 47
capan£e jee£i£i £i annabi Yeremi habrunoo £i timmi. Kono noon, ko adii e£en naata e 48
simoore he, ciftoree e wonde oon sahaa, dowla Babilon nattiino wiyeede Babilon, kono 49
wa£tii wiyeede dowla Perse, sabu Babilon wonnoo ko e kalfaandi Perse. 50
51
÷uum noon, e deftere ESDARAS, e simoore adannde he, Binndi £i mbiyi: E hitaande 52
adannde Sirus, laam£o Perse, ¢gam timminde ko¢¢gol Joomiraa£o ¢gol Yeremi habrunoo 53
¢gol, Joomiraa£o findini hakkille Sirus, laam£o Perse, rokki ndee £oo yamiroore e nder 54
laamu mum he fof, winndi £um kadi. Ko nih Sirus,laam£o Perse o, wiyi: “Joomiraa£o, 55
Alla asamanuuji o rokkii kam laamuuji aduna £i fof; o yamirii kam yo mi mahan mo 56
galle nder Yerusalem e diiwaan Yuda. Holi e mon jeyaa£o e yim¥e makko? Yoo Alla 57
mum wondu e joomum, yoo joomum ¢abboy Yerusalem to Yuda, maha galle 58
Joomiraa£o, Alla Israa’iila o!”... Hono noon, ardii¥e cuu£i jeyaa¥e e Yuda e Benyamin 59
¥e, yettinoo¥e sadak ¥e wondude e leñol Lewi ¢gol, maanaam kala mo Alla findinnoo 60
hakkille mum, ¢gummii ¢gam mahoyde galle Joomiraa£o o Yerusalem. Ho£dii¥e ma¥¥e 61
fof ndokki ¥e mballudi: kaalis, ka¢¢e, jawdi, jawdi ndariindi wondude e ge£e tii££e 62
coggu, caggal dokke ba£anoo£e. Sirus, laam£o o, artiri ka¥ir£e galle Joomiraa£o, £e 63
Nebukadnesaar ittunoo Yerusalem, wa£i £umen e galle alla mum £e. (Esd 1.1-7) 64
65
Mbele Alla wa£ii ko fodnoo gila ko ¥ooyi ko, rewni £um e hunuko annabi Yeremi? 66
Ahaa kay! En njiyiino no Alla woppirnoo laam£o Babilon o bonni Yerusalem, heli galle 67
Alla o, no Yeremi habrirnoo £um nih. Jooni kadi, en njiyii no Sirus, laam£o Perse o 68
yamirirnoo Yahuuda’en ¥e e wonde kala ji££o yoo rutto leydi mum ¢gam mahtude galle 69
Alla o wondude e sahre Yerusalem nde. E goo¢ga, ko Joomiraa£o woni Laam£o 70
laam¥e! Ko ka¢ko woni jogii£o aduna o e sahaaji mum e ju¢¢go makko te kala ko o 71
wiyi, ko o ba£oowo! Annabi Sileymaani winndii, wiyi: ²ernde laam£o o ko ndiyam 72
gaawol e ju¢¢go Joomiraa£o; o fayrata nde ko £o o welaa. (Ko¢ 21.1) 73
74
Hono noon, Binndi £i ina njaaytana en no dental gootal Yahuuda’en yaltirnoo dowla 75
Perse, woni e £annu¢gal fayde leydi Yuda e sahre Yerusalem he. Ardinoo ¥e ko 76
Yahuuda gooto biyetenoo£o Sorobabel. Nde ¥e njettii Yerusalem, ¥e njiyi ko haawni no 77
feewi. Sahre nde fof ina boni, galle Alla joo££o mo Sileymaani mahnoo o ina helaa. 78
Hay huunde heddanooki £oon, so wonaa kaaÿe e ¥ale ¥aleeje sabu jey¢gol! 79
80
Hono noon, Binndi £i ina kaalana en no Yahuuda’en ¥e ¢gadorinoo rentude e nokku £o 81
galle Alla o wonnoo £o, ¥e peewniti sakkorde nde. Hono noon, ¥e kirsi jawdi, ¥e njetti 82
Alla, Joomiraa£o o, sabaabunde ko reeni ¥e e dowla Babilon e Perse hakke duu¥i 83
63
capan£e jee£i£i, caggal £uum, artiri ¥e e leydi ma¥¥e. Binndi £i ina kaalana en no 84
Alla wondirnoo e ¥een Yahuuda’en, walli £umen, rokki £umen doole, haa ¥e mahtii 85
galle Alla o e sahre Yerusalem nde wondude e ¥ale taarinoo£e sahre nde fof. 86
Israa’iila’en ke¥iino ca£eele keew£e, kono Alla wallii £umen haa £een golle fof ¢gasi 87
caggal duu¥i keew£i. 88
89
Ina gasa wooda e mon biy£o: Holi nafoore, gartugol Yahuuda’en Yerusalem, woodani 90
min e yeewtere hannde nde? Banndiraa¥e, gartugol Yahuuda’en leydi mumen ko huunde 91
heewnde faayiida no feewi, sabu ko e oon diiwaan Yuda, to ba¢¢ge worgo leydi 92
Israa’iila, Almasiihu o fotnoo jibineede. ÷uum noon, alaa e sago Yahuuda’en nduttoo 93
leydi mumen, mbele Da£ndoowo aduna o, mo ¢gannndu-£aa ko ÷a£ndoowo maa, ina 94
ara! 95
96
E sahaa duttogol Yahuuda’en Yerusalem, Alla feññiniino e ma¥¥e annabi gooto biyetee£o 97
Sakari. ¿ganndee noon, oo £oo Sakari jiidaani e Sakari, baaba mum annabi Yaayaa. 98
Alla nelirnoo Sakari ko mbele tii£nude hoolaare Yahuuda’en ¥e fayde e Alla e podooje 99
mum. Sakari fotnoo ko yettinde kabaaru keew£o faayiida. Sahaa mo Alla wa£noo 100
fodoore tellinde Almasiihu o, ¥a£tiima! Heddinoo tan ko duu¥i teemedde joyi, Almasiihu 101
o ara e aduna. 102
103
Jooni noon, mbi£ten see£a e haalaaji £i Alla wa£noo e hakkille Sakari. E£eni nja¢¢ga 104
e deftere SAKARI, e simoore adannde he. Binndi £i mbiyi: Haala Joomiraa£o jippii e 105
Sakari, ¥iy Berekiya, ¥iy Idoo, e £ii £oo ko¢¢guli: Joomiraa£o sekaniino maamiraa¥e 106
mon no feewi... Woto mbayee no maamiraa¥e mon, ¥e annabaa¥e adan ¥e kaaldunoo, 107
mbiyi £umen: “Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe o wiyi: ¿goppee laabi mon bon£i, e 108
golle mon bon£e!” Kono ¥e ke£anooki, ¥e ¢gondanooka mi; ko £uum Joomiraa£o wiyi. 109
Maamiraa¥e mon, holi to ¢goni? Annabaa¥e ¥ee ne, mbele a¥e mbaawnoo wuurde haa 110
abada? Ndeen ne dey, mbele haalaaji am e sar£iiji am £i ndokku-mi sarwoo¥e am, 111
hono annabaa¥e ¥e, njettaaki maamiraa¥e mon? (Sak 1.1-6) 112
113
Mbele on nanii no moÿÿi no annabi Sakari waajorinoo Yahuuda’en ¥e? O wiyi ¥e: “Alla 114
sekaniino maamiraa¥e mon no feewi. Woto mbayee no maamiraa¥e mon nih!” Holi ko 115
wa£noo Alla sekande maamiraa¥e Yahuuda’en ¥e? Wa£noo Alla sekande ¥e ko sabu 116
¥e ¢gondanooka haala annabaa¥e ¥e Alla nelnoo e ma¥¥e ka! Ko £uum wa£i, £o 117
sakkitii £o, ¥e ¢goni maccu¥e dowla Babilon. E goo¢ga, maamiraa¥e ma¥¥e ina 118
njoginoo diine, kono ¥e ¥uu¥naano ¥ernde Alla, sabu ¥e ¢gondanooka haala annabaa¥e 119
ka. Yahuuda’en e oon sahaa, mbaynoo ko no won e yim¥e hannde wiyoo¥e: “Eey, 120
minen, amin ¢goo¢£ini annabaa¥e ¥e fof!” Kono e goo¢ga, ¥e ¢goo¢£inaani annabaa¥e 121
Alla ¥e, sabu ¥e ¢gondaaka ko annabaa¥e ¥e mbinndunoo e Binndi cenii£i ko. 122
123
Ko ¥e jom diine’en, kono ¥e njokkondiraani e Alla. Ko hono noon, ko ¥uri heewde e 124
maamiraa¥e Yahuuda’en mbaynoo. ²e ¢goo¢£inaani haalaaji annabaa¥e £i. ²e teddini Alla 125
64
tan ko e kunu£e ma¥¥e, kono ¥e ¢goo¢£inaani haala mum e ¥er£e ma¥¥e. Ko £uum 126
wa£noo Alla nelde carwoowo mum, hono Sakari, e Yahuuda’en, mbele ina waajoo 127
£umen, ¥e mbaasa ñemmbude maamiraa¥e ma¥¥e wiyatnoo¥e “Alla! Alla! Alla!” tawi 128
noon ¢gondaaka haala ka Alla haaldi e mumen, rewni £um e annabaa¥e mum. 129
130
Caggal nde Sakari waajorii noon Yahuuda’en ¥e, o fu££ii habrude no Da£ndoowo o 131
fotirnoo ardude. En mbaawataa ja¢¢gude ko annabi Sakari winndunoo ko fof, ko fayti e 132
Almasiihu o, kono e£en mbaawi tan ja¢¢gude heen fannuuji see£a. E deftere Sakari he, 133
e simoore jeena¥ere nde, Sakari ina anndina en no Almasiihu o fotirnoo wa££aade 134
mbabba, naata Yerusalem. O wiyi: Onon Siyonnaa¥e, mbelto-£ee no moÿÿi! Onon 135
Yerusalemnaa¥e, ¢gullee sabaabunde weltaare! Laam£o mon nana ara e mon; ko o 136
peew£o, jom poolgu, ko o jankinii£o ba££ii£o mbabba, mola njarla. (Sak 9.9) 137
138
Ko e simoore sappo e goo he, annabi Sakari habrunoo no yim¥e ¥e njogorirnoo 139
salaade Almasiihu o, njeeya £um buu£i capan£e tati kaalis daneejo. O wiyi: Mbiy-mi 140
¥e, so ina henanii on, ndokkee kam njo¥di am; so £uum alaa, ¢goppee. ²e ¥etani mi 141
buu£i capan£e tati kaalis daneejo ¢gam njo¥di am. (Sak 11.12) 142
143
E simoore sappo e £i£i he, annabi Sakari habriino heen, wiyi Yahuuda’en ¥e kaa£ataa 144
tan e yeeyde Almasiihu o, kono kadi ma ¥e mbar £um! O wiyi: Ndeen, ma mi sar e 145
galle Daawuuda he wondude e ho£¥e Yerusalem ¥e, ruuhu yurmeende e ñaagunde; ma 146
¥e njeccito ¥e ndaara mi, miin mo ¥e njuli o. Ma o woye no ¥i££o bajjo woyirtee nih. 147
Ma o woye bojji mettu£i no afo woyirtee nih. (Sak 12.10) - Te so o naamnaama: 148
“Holi to gaañan£e maa e juu£e £e ¢gummii?” O jaaboo, o wiya: “Ko e nder galle 149
yi£¥e am £e ¢gummii.” (Sak 13.6) 150
151
Ko e £iin ko¢¢guli, annabi Sakari habratnoo no juu£e Almasiihu £e potirnoo yulireede. 152
Holi to o he¥i £een gaañan£e? Ko banndiraa¥e makko Yahuuda’en mbiyata Room’en 153
yoo pe¢ mo. Wa£de noon, ko Room’en pe¢oyta juude makko e koy£e makko e leggal, 154
caggal £uum ¥e njulira wuttulo makko mbaa¢gu. ÷uum fof wa£iri ko no annabi Sakari 155
wiyrunoo nih. Ko £uum annabi Sakari winndunoo, te ina yerondiri no feewi e ko annabi 156
Daawuuda e hoore mum habrunoo ko fayti e Da£ndoowo o ko, nde o winndi e 157
Jabuura, o wiyi: “²e njulii juu£e am e koy£e am.” (Jab 22.17) 158
159
Banndiraa¥e, Alla yi£i ko ¢gannden e wonde maayde Almasiihu o e fe¢irde ko ge£al 160
¥ur¢gal heewde faayiida e feere nde Alla wa£noo gila ko ¥ooyi mbele ina da£nda bani 161
Aadama’en e njo¥di bakkatuuji mumen. Alaa e sago Almasiihu peew£o o jibine, tampa, 162
maayana yim¥e ooñii¥e ¥e! E ra¥¥i£inaade tan, ko £uum woni kabaaru annabaa¥e Alla 163
fof. Mbele £uum fof laa¥i e hakkille maa? Mbele a nanii no moÿÿi ko Sakari habrunoo 164
ko fayti e Almasiihu o, duu¥i teemedde joyi ko adii jibineede Almasiihu o? Mbele a£a 165
goo¢£ini e goo¢ga haala annabaa¥e paytuka e no Almasiihu o fotirnoo tampude e 166
maayde, te caggal £uum adoo wuurtude? Ma o yaafo bakkatuuji kala goo¢£in£o mo, o 167
65
rokka £um ¢guurndam haa abada. Mbele a£a goo¢£ini haala annabaa¥e ka? So £uum 168
alaa, mbele mbay-£aa tan ko no Yahuuda’en teddinnoo¥e Alla e kunu£e mumen, kono 169
¢goo¢£inaano £um ¥e? Aan noon, mbele a£a goo¢£ini annabaa¥e ¥e? 170
171
E ko fayti e haala annabaa¥e ka, Binndi £i mbiyi: Woto njawee haala annabaa¥e ka. 172
(1Tes 5.20) Min ¥eydiima kadi laa¥eede kabaaru annabaa¥e o. O£oni mba£a ko feewi 173
e wa£tude heen hakkillaaji mon no lampa ku¥¥oowa e nder ni¥¥ere, haa nde fajiri 174
seekii, hoodere subaka yaynii ¥er£e mon fof. (2 Piy 1.19) 175
176
Banndiraa¥e he£ii¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. So Alla ja¥ii, e yeewtere men 177
aroore, ma en nan haala ummiika e annabi binndunoo£o deftere sakkitiinde e Binndi 178
cenii£i he ko adii Almasiihu o ina ara e aduna. 179
180
Yoo moÿÿere Alla jippo e mon, te miijto-£on ¢gam jaabaade ¢gal £oo naamnal 181
keew¢gal nafoore gon¢gal e haala Alla: Mate wonaa a£a goo¢£ini ko annabaa¥e ¥e 182
mbinndi ko? (Gol 26.27) 183
66
1
Winndannde 59 2
3
KABAARU AADI KII÷÷O O (Malaki) 4
5
Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6
yim¥e fof nana, kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7
e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8
hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9
10
Gila ko ¥ooyi, e£eni nja¢¢ga e feccere adannde e Binndi cenii£i he. Ndeen feccere 11
wiyetee ko: ‘Aadi Kii££o’. Nde wiyetee e tuuba¢koore ko: ‘Ancien Testament’. E kala 12
no mbaaw-£en innirde £um, ¢gannden tan e wonde ndeen feccere adannde, woni e 13
mum ko Tawreeta, Jabuura e binndi annabaa¥e go££i. En njiyii e wonde Alla 14
huutorinooma ko ¥uri capan£e tati annabi e nder duu¥i ujunere e teemedde joyi, mbele 15
¥een annabaa¥e ina mbinnda deftere Aadi Kii££o nde. 16
17
Hannde noon, en njettiima e yeewtere heewnde faayiida no feewi, sabu ko £oo 18
¢ganniyi-£en joofnirde ja¢de men e feccere adannde e Binndi cenii£i he. Kono ko adii 19
e£en nja¢¢ga e cimooje cakkitii£e e deftere Aadi Kii££o nde, e£en nji£noo yeewtude 20
see£a e ko fayti e ko nja¢¢guno-£en gila e fu££oode haa jooni. Ma en eto to¢¢gude 21
kabaaru annabaa¥e o e miijooji tati keew£i maanaa. E ko ra¥¥i£i, ko £um £oo woni 22
haala annabaa¥e ka: 23
Goo: Alla ko cenii£o, te alaa e sago ñaawa kala bakkaat. 24
÷i£i: Bonannde ina e bani Aadama’en gila njibinaa te maa Alla ñaaw £umen. 25
Tati: Alla anniyinooma tellinde Da£ndoowo cenii£o, potnoo£o defanaade bani 26
Aadama’en kuugal bakkatuuji mumen. 27
Ko £uum woni goo¢gaaji tati £i annabaa¥e Alla fof kabrunoo. 28
29
Ndeften kadi e £iin goo¢gaaji tati. Goo¢ga gadano o wiyi en: Alla ko cenii£o te 30
waawaa faalkisaade bakkaat. Goo¢ga £i£mo o wiyi: Ne££o wonaa cenii£o, ko 31
bakkodinoowo, wa£de noon, ne££o jogaaki hay feere wootere waawnde da£ndude £um e 32
kuugal bakkaat. Goo¢ga tata¥o o wiyi: Alla ina jogii feere waawnde sennude 33
bakkodinoo¥e ¥e e da£nude £umen e ñaawoore nde. 34
35
Aan ke£ii£o hannde, mbele a faamii £iin goo¢gaaji tati? Mbele £iin goo¢gaaji memii 36
ma? Mbele a yiyii no Alla wayi senaade? Mbele a yiyii no bakkaat maa o wayi 37
mawnude e yeeso pot£o ñaawde ma o? Mbele a£a anndi Alla ina jogii feere waawnde 38
sennude ma e bakkatuuji maa? 39
40
E goo¢ga, Alla ko cenii£o kono ne££o senaaki. En njiyiino £iin goo¢gaaji £i£i laabi 41
keew£i e nder Binndi cenii£i he. Ko senaare Alla wa£i £um tagde jey¢gol ¢gol ñifataa 42
67
haa abada ¢gol, o tagani £um Seytaane e kala dew£o £um! Ko senaare Alla wa£noo 43
£um riiwde Aadama e Hawaa nder ¢gesa Eden ba, ñande ¥e ñaamnoo e lekki o 44
ha£noo ¥e ki. Ko senaare Alla wa£noo £um yamirde bani Aadama’en yoo kirsu jawdi, 45
mba£a £um sadak cumetee£o ¢gam yaafuya bakkatuuji. Ko senaare Alla wa£noo Alla 46
salaade sadak Kayin o. Ko senaare Alla wa£noo £um momtirde yim¥e jamaanu Nuuhu 47
¥e ilam £ufan. Ko senaare Alla wa£noo £um to¥de jey¢gol e dow Sodomnaa¥e, 48
kañum’en e Gomoornaa¥e, e jamaanu Ibraahiima. Te ko senaare Alla wa£i Alla tagde 49
ñalawma mo o ñaawata aduna o fof e peewal. 50
51
Ke£o-£ee ko annabaa¥e ¥e mbinndi ko fayti e senaare Alla e waasde ne££o wonde 52
cenii£o. ²e mbiyi: Joomiraa£o, Alla am, Cenii£o am... Gite maa ko cenii£e haa 53
mbaawaa ndaarde ko boni, te a waawaa ho£dude e bakkaat. (Hab 1.12,13) Enen fof, 54
mbay-£en ko no wondu¥e e so¥e nih, te golle men peew£e fof nana ciccira no comcol 55
tunwu¢gol nih. (Esa 64.5) So tawii ko noon Alla wayi senaade, te ne££o ko noon 56
moddiri so¥e, holi baaw£o da£de? Holi no mbaawirten da£de jey¢gol ¢gol ñifataa haa 57
abada ¢gol? Holi no bani Aadama waawirta wondoyde e Alla cenii£o o? 58
59
Jaabowol ¢gaal naamnal ko huunde heewnde fayiida e kabaaru annabaa¥e o. Sabu 60
caggal nde annabaa¥e ¥e kaali ko fayti e senaare Alla e waasde ne££o wonde cenii£o, 61
en njiyii no ¥e kabratnoo e wonde Alla e hoore mum ina jogii feere waawnde sennude 62
bani Aadama’en e bakkatuuji mumen. E ko ra¥¥i£i, ko £uum woni haala annabaa¥e ka. 63
Ko £uum woni kabaaru deftere Aadi Kii££o nde. Alla fodiino nelde e aduna he 64
Da£ndoowo peew£o, potnoo£o maayande bani Aadama’en ooñii¥e ¥e, e da£ndude kala 65
goo¢£in£o mo. Ko £uum woni feere nde Alla wa£noo mbele ina da£nda bakkodinoo¥e 66
¥e. Ko e ndeen feere tan, Alla waawi welditde e bakkodinoo¥e ¥e, yaafoo bakkatuuji 67
mumen tawi haa jooni, ka¢ko Alla, omo heddii e peewal makko. 68
69
Nde Alla yi£noo nawrude feere mum nde yeeso, en njiyiino no Alla noddirnoo 70
Ibraahiima, ¢gam wa£de e mum leñol kesol £o annabaa¥e ¥e e Da£ndoowo aduna o 71
njogornoo yaltude. Ko £uum wa£noo Alla haaldude e Ibraahiima, wiyi £um: “Maa barke 72
jippine e yim¥e sabaabunde maa... Ma a barkinire leÿÿi aduna £i fof.” (Las 12.2-3) 73
Hono noon, Ibraahiima dañi Isaaga e nayewu mum, Isaaga jibini Yaakuuba; te Yaakuuba 74
jibini ¥i¥¥e sappo e £i£o wor¥e; ko ¥een cosi leñol Israa’iila’en ¢gol. Hono noon, en 75
njiyii, nde Alla noddi Ibraahiima nde, Alla wonnoo ko e nawrude yeeso feere mum 76
maanaam nelde Da£ndoowo o e aduna he, sabu ko e Ibraahiima, e leñol Israa’iila’en 77
he, Almasiihu o fotnoo jibineede. 78
79
Caggal £uum, en njiyiino no Israa’iila’en eggirnoo leydi Kanaan, payi leydi Misira, ¢gonti 80
toon maccu¥e Misiranaa¥e. Kono noon, Alla yejjitaano iwdi Ibraahiima ndi, hono 81
Israa’iila’en. Alla noddiino Muusaa mbele ina da£nda Israa’iila’en, nawta £umen leydi ndi 82
Alla fodannoo maami mumen Ibraahiima gila ko ¥ooyi ndi. Te kadi ko e annabi Muusaa 83
68
Alla rewni deftere wiyeteende Tawreeta nde; ko ndeen woni ¢gooroondi kala ko Alla 84
anniyinoo anndinde e yontaaji dew£i heen £i. 85
86
Caggal jamaanu Muusaa, en njiyii no Alla nelirnoo e Israa’iila annabaa¥e heew¥e, kono 87
ko ¥uri heewde e Israa’iila’en ¢gondanooka haala annabaa¥e ka. Mbele waasde 88
Israa’iila’en wonde aadiya¢koo¥e ina waawi bonnude aadiya¢kaagal Alla e feere nde Alla 89
wa£noo ¢gam nelde Almasiihu o e aduna? Alaa! Hono noon, en njiyii no Alla 90
su¥orinoo Daawuuda, wa£i £um laam£o Israa’iila, wa£i £um kadi annabi, jogornoo£o 91
winndude ko ¥uri heewde e jim£i bel£i, luggi gon£i e deftere Jabuura he. Annabi 92
Daawuuda winndiino e Jabuura ge£e keew£e paytu£e e Almasiihu o e no bani 93
Aadama’en njogorirnoo leeptude £um, njula juu£e mum e koy£e mum. Kono kadi, 94
Daawuuda lo¢¢giniino e Jabuura, wiyi: caggal nde Almasiihu o rufi ÿiiÿam mum no 95
sadak momtoowo bakkatuuji nih, ma o fool maayde, o wuurta, o yalta yanaande makko! 96
97
E ko nja¢¢gu-£en e Binndi cenii£i he ko, en njiyiino kadi wonaa Muusaa tan e 98
Daawuuda mbinndunoo ko fayti e Almasiihu o, kono ko annabaa¥e ¥e fof kabri garal 99
makko. E yeru, en njiyiino no annabi Esayi habrirnoo no Almasiihu o fotirnoo jibineede 100
no ¢ganndu-£aa hay gooto mee£aani jibinireede noon. O wiyi: Maa mboomiri ndi ¥am 101
reedu, jibina ¥i££o gorko, innira £um Emanuwel (maanam: Alla ina wondi e men). 102
(Esa 7.14; Mac 1.23) Ko £uum annabi Esayi winndunoo, duu¥i teemedde jee£i£i ko 103
adii Almasiihu o ina ara e aduna. 104
105
Ina wa£noo kadi annabi go££o e jamaanu Esayi. Oon annabi wiyetee ko Mika. Alla 106
haalaniino Mika sahre £o Almasiihu o fotnoo jibineede nde. Ke£o-£ee no moÿÿi ko 107
annabi MIKA winndunoo e deftere mum, e simoore joya¥ere nde. O wiyi: Aan noon, 108
Betelehem Efarata, aan sahre tokosere nder cahe diiwaan Yuda, ko e maa yaltata ¢gam 109
am jogor£o halfude Israa’iila, mo lasli mum woodnoo gila fu££oode, gila awlan o. (Mik 110
5.1) Ko hono noon, Mika habrirnoo no Almasiihu o fotirnoo jibineede e sahre Betelehem 111
nde, hono sahre laam£o Daawuuda nde! ÷oo e ja¢£eele tati, ma en njiy no Alla wa£iri 112
£een ge£e fof, sabu ko e sahre Betelehem nde Almasiihu o jibinaa, no Alla habrirnoo 113
£um gila ko ¥ooyi nih, rewni £um e hunuko annabi Mika. 114
115
Eey, banndiraa¥e he£ii¥e, e goo¢ga Alla heblaniino garal Da£ndoowo o no moÿÿi! En 116
mbaawataa ja¢¢gude hannde haala annabaa¥e paytuka e Almasiihu ka fof, sabu ina 117
wa£i ko ¥uri haalaaji teemedde tati £i annabaa¥e ¥e kaali ko fayti e garal Almasiihu o 118
e aduna. 119
120
Ina waawi tawa a£a naamnoo, mbiyaa: Holi ko wa£i Alla loowi haalaaji Almasiihu £i e 121
hakkillaaji annabaa¥e, ko adii garal Almasiihu o e aduna? Ko ge£el gootel tan woni 122
sabaabu mum. Alla lo¢¢giniino annabaa¥e ¥e, yoo mbinndu ko heewi ko fayti e 123
Almasiihu o, hade mum arde, mbele so £uum fof timmoyii, a£a waawa anndude tigirigi 124
ko oo woni Da£ndoowo mo Alla neli o! Alla yi£aa hay gooto fuuntu maa! Alla yi£i ko 125
69
¢ganndaa holi gon£o Almasiihu da£ndoowo bakkodinoo¥e o, mbele a£a waawa 126
goo¢£inde £um, ndewaa £um. Ko £uum wa£i mo rokkude en deftere sellunde nde 127
¢ginnir-£en Aadi Kii££o, mbele mbaawen seerndude goo¢ga e fenaande. 128
129
Jooni noon, njoofnen ja¢de men e deftere Aadi Kii££o nde, e£en nji£noo ja¢¢gude 130
see£a e deftere MALAKI nde. Ko kayre woni deftere sakkitiinde e Aadi Kii££o o. 131
Haalaaji annabi Malaki ina keewi e men nafoore no feewi, sabu ko £i haalaaji cakkitii£i 132
£i Alla jippinani bani Aadama’en, hade Almasiihu o arde e aduna he. Heddinoo tan e 133
jibineede Da£ndoowo o ko duu¥i teemedde nayi! 134
135
Ke£o-£ee ko Alla rewnunoo e hunuko annabi Malaki e simoore sakkitiinde e Aadi Kii££o 136
o: “Ma mi nel nelaa£o am peroowo laawol ¢gol e yeeso am. ÷oon e £oon, 137
Joomiraa£o mo njiiloto-£on o, maa naat e galle Alla he. Te nelaa£o aadi mo nji£-£on 138
o, nana ara!... Sabu ko miin woni Joomiraa£o, mi waylotaako... Kono onon hul¥e 139
innde am, maa naa¢ge peewal fu£ e dow mon, tawa woni les bibje magge ko baaw£e 140
sellinde.” (Mal 3.1,6,20) Ko hono noon annabi Malaki habrirnoo no Alla anniyirinoo 141
nelde nelaa£o gooto e yeeso Almasiihu o mbele feewnitde laawol mum. Mbele a£a 142
anndi oon annabi? E ja¢de men aroore, ma en njiy annabi jogornoo£o feewnitde laawol 143
Almasiihu o. Oon annabi wiyetee ko Yaayaa. Kono ina wa£i go££um ko pot-£en yiyde 144
e £iin aayeeji, sabu Malaki winndiino kadi, wiyi: Joomiraa£o Jom semmbe o wiyi:... 145
“Nelaa£o aadi mo nji£-£on o nana ara!... Sabu ko miin woni Joomiraa£o, mi 146
waylotaako!” (Mal 3.1,6) 147
148
Hakke duu¥i teemedde £i£i ko adii £uum, annabi Yeremi lo¢¢giniino haala Alla, wiyi: 149
Sahaa nana ara £o mba£dat-mi aadi keso e Israa’iila’en... Ma mi wa£ sariya am e 150
nder hakkillaaji ma¥¥e, mi winnda £um e ¥er£e ma¥¥e. Mi wona Alla ma¥¥e, ¥e ¢gona 151
leñol am... Ma mi yaafo bonannde ma¥¥e te mi wontaa siftorde bakkatuuji ma¥¥e. (Yer 152
31.31,33-34) Ko e £iin ko¢¢guli Alla habrirnoo no Almasiihu o fotirnoo addude aadi 153
keso o, no o fodirnoo £um gila ko ¥ooyi nih. Aadi keso o fawii ko e Alla. Alla, e 154
nder adaiya¢kaagal mum e moÿÿere mum, maa nel Almasiihu o e aduna. Hakke duu¥i 155
ujunnaaje, Alla yamiriino bani Aadama’en sadakeeji kullon mbele yim¥e ina ciftora njo¥di 156
bakkaat ko maayde (Room 6.23) te so ÿiiÿam rufaani, yaafuya woodaani (Bar 9.22). 157
Sadakeeji ÿiiÿam £i ina keewnoo nafoore e aadi kii££o mo Alla halfinnoo annabaa¥e o. 158
Kono ÿiiÿam gayi e dam£i waawaa momtude bakkatuuji. (Bar 10.4) Ko Almasiihu o 159
woni jogornoo£o addude e aduna he aadi keso o, sabu ko ka¢ko e hoore makko 160
jogornoo timminde annama sadakeeji jawdi £i fof, o timmina aadi ki££o o. 161
162
Almasiihu o araano mbele momtude haala annabaa¥e ka, o ardi ko mbele kaan haala 163
ina timma e makko. Ko £uum wa£i annabi Malaki innirde mo ‘Naa¢ge Peewal!’ Holi no 164
Almasiihu o jogornoo wayde no naa¢ge nih? Annabaa¥e ¥e mbayi ko no lewru nih, 165
walla no fooyre nih. Kono ko Almasiihu o woni naa¢ge fu£oowe, sabu o ardi ko riiwde 166
ni¥¥ere bakkatuuji men, o wa£ta en e laawol peewal haa abada! Holi ko mba£dataa e 167
70
lewru walla fooyre so tawii naa¢ge fu£ii? Ko Almasiihu o woni ‘naa¢ge peewal!’ E 168
yeewtere men aroore, ma en nja¢¢gu no Sakari, baaba mum annabi Yaayaa, haaliri e 169
ko¢¢guli bay£i noon, ko fayti e Almasiihu o. O wiyi: Alla men ko keew£o yurmeende. 170
Ko sabaabunde mayre naa¢ge fu£oowe jipportoo e men, mbele yaynaade won¥e e 171
ni¥¥ere e mbeelu maayde ¥e, mbele omo rewna pele men e laawol deeÿre. (Luk 172
1.78-79) 173
174
÷uum noon banndiraa¥e, en njoofnii ja¢de men e deftere Aadi Kii££o nde. Ko £uum 175
wa£i, e ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma en naat e deftere welnde rewnde heen 176
nde, maanaam Aadi Keso ba££o Linjiila o. Ma en njiy e Linjiila no haala annabaa¥e ka 177
timmiri e Almasiihu o. 178
179
Yoo moÿÿere Alla won e mon, te mba£ton hakkillaaji mon no moÿÿi e ¢gol £oo 180
deentingol: Hono noon, min ¥eydiima kadi laa¥eede kabaaru annabaa¥e o. O£oni mba£a 181
ko feewi e wa£tude heen hakkillaaji mon no lampa ku¥¥oowa e nder ni¥¥ere, haa nde 182
fajiri seekii, hoodere subaka yaynii ¥er£e mon fof. (2 Piy 1.19)183
71
1