samuwel, sawul e daawuuda (1sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/laawol peewal 46-59...107...

71
1 Winndannde 46 1 2 SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16) 3 4 Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 5 yim¥e fof nana, kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 6 e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 7 jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 8 9 E yeewtere men ¥ennunde, en njiyiino wonde jamaanu dewnoo£o e jamaanu annabi 10 Yosuwe o, wonnoo ko jamaanu bon£o e taariiki Israa’iila’en. Kono no oon jamaanu wayi 11 bonde nih fof, Alla, kañum, heddinoo ko e aadiya¢kaagal mum. Joomiraa£o yejjitaano ko 12 fodannoo Ibraahiima e iwdi mum, ko fayti e Da£ndoowo jogor£o yaltude e leñol 13 Israa’iila’en o. En njiyiino no Alla gollorinoo e ¢guurndam debbo gooto biyetee£o Ruut. 14 Ruut jeyanooka e leñol Israa’iila’en, kono ina goo¢£innoo Alla Israa’iila’en o no ¥ernde 15 mum fof fotirnoo. Te nde heew¥e e Israa’iila’en ndu¢tii Joomiraa£o, Alla mumen, ¢gam 16 rewde allaaji leÿÿi taarii£i £umen £i, Ruut, kañum, su¥inoo ko ru¢taade diine 17 maamiraa¥e mum ¢gam rewde Alla Israa’iila o. 18 19 Hono noon, en njiyiino no Ruut eggirnoo, fayi leydi Israa’iila, ho£oyi wuro wiyetee¢go 20 Betelehem. Toon e Betelehem, Alla wa£i Ruut humanaa e gorko gooto Israa’iila, 21 biyetee£o Boos. Boos e Ruut njibidini ¥i££o gorko biyetee£o Obed. Ko Obed jibini 22 Yese, baaba mum annabi Daawuuda. Hono noon, feere nde Alla wa£i ¢gam da£ndude 23 bani Aadama’en e bakkatuuji mumen, nana yahra yeeso, sabu ko e iwdi Daawuuda ndi, 24 Da£ndoowo o fotnoo jibineede. E jeewte men garooje ma en njiyi no annabaa¥e ¥e 25 kabrirnoo £een ge£e fof e no Da£ndoowo o timminiri £e duubi teemedde e teemedde 26 caggal mum. Ko Alla tan waawi wa£de ko wayi noon! 27 28 Annabi Daawuuda ina anndaa no feewi e Binndi cenii£i he; innde makko feeñi e majji 29 hakke laabi ujunere. Holi ko ¢ganndu-£on ko fayti e Daawuuda? Ina waawi tawa o£on 30 ¢ganndi wonde o wardunoo ne££o timmu£o biyetee£o Goliyat, ko lottundu tan e haayre. 31 Kadi o£on ¢ganndi ko Daawuuda wonnoo laam£o maw£o to Israa’iila, ko o annabi 32 binndu£o ko heewi e Jabuura. So o£on ¢ganndi £uum, ina moÿÿi, kono ganndal mon e 33 Daawuuda fotaani haa£de £oon. Sabu so en ¢ganndii Daawuuda ko laam£o maw£o 34 wonnoo, te en ¢ganndaa ko o wa£i nde o mawni, holi ko ¢gaal ganndal nafata en? 35 Walla so tawii e£en ¢ganndi ko Daawuuda winndunoo haala Alla e Jabuura, kono en 36 ¢ganndaa ko o winndi heen, holi ko £uum nafata en? 37 38 Banndiraa¥e, so on nji£ii yaajnude ganndal mon e annabi Daawuuda, te nanon haala 39 mbelka ka o winndunoo e Jabuura, ke£o-£ee jeewte men joyi garooje £e. 40 41

Upload: others

Post on 04-Jan-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

1

Winndannde 46 1

2

SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16) 3

4

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 5

yim¥e fof nana, kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 6

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 7

jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 8

9

E yeewtere men ¥ennunde, en njiyiino wonde jamaanu dewnoo£o e jamaanu annabi 10

Yosuwe o, wonnoo ko jamaanu bon£o e taariiki Israa’iila’en. Kono no oon jamaanu wayi 11

bonde nih fof, Alla, kañum, heddinoo ko e aadiya¢kaagal mum. Joomiraa£o yejjitaano ko 12

fodannoo Ibraahiima e iwdi mum, ko fayti e Da£ndoowo jogor£o yaltude e leñol 13

Israa’iila’en o. En njiyiino no Alla gollorinoo e ¢guurndam debbo gooto biyetee£o Ruut. 14

Ruut jeyanooka e leñol Israa’iila’en, kono ina goo¢£innoo Alla Israa’iila’en o no ¥ernde 15

mum fof fotirnoo. Te nde heew¥e e Israa’iila’en ndu¢tii Joomiraa£o, Alla mumen, ¢gam 16

rewde allaaji leÿÿi taarii£i £umen £i, Ruut, kañum, su¥inoo ko ru¢taade diine 17

maamiraa¥e mum ¢gam rewde Alla Israa’iila o. 18

19

Hono noon, en njiyiino no Ruut eggirnoo, fayi leydi Israa’iila, ho£oyi wuro wiyetee¢go 20

Betelehem. Toon e Betelehem, Alla wa£i Ruut humanaa e gorko gooto Israa’iila, 21

biyetee£o Boos. Boos e Ruut njibidini ¥i££o gorko biyetee£o Obed. Ko Obed jibini 22

Yese, baaba mum annabi Daawuuda. Hono noon, feere nde Alla wa£i ¢gam da£ndude 23

bani Aadama’en e bakkatuuji mumen, nana yahra yeeso, sabu ko e iwdi Daawuuda ndi, 24

Da£ndoowo o fotnoo jibineede. E jeewte men garooje ma en njiyi no annabaa¥e ¥e 25

kabrirnoo £een ge£e fof e no Da£ndoowo o timminiri £e duubi teemedde e teemedde 26

caggal mum. Ko Alla tan waawi wa£de ko wayi noon! 27

28

Annabi Daawuuda ina anndaa no feewi e Binndi cenii£i he; innde makko feeñi e majji 29

hakke laabi ujunere. Holi ko ¢ganndu-£on ko fayti e Daawuuda? Ina waawi tawa o£on 30

¢ganndi wonde o wardunoo ne££o timmu£o biyetee£o Goliyat, ko lottundu tan e haayre. 31

Kadi o£on ¢ganndi ko Daawuuda wonnoo laam£o maw£o to Israa’iila, ko o annabi 32

binndu£o ko heewi e Jabuura. So o£on ¢ganndi £uum, ina moÿÿi, kono ganndal mon e 33

Daawuuda fotaani haa£de £oon. Sabu so en ¢ganndii Daawuuda ko laam£o maw£o 34

wonnoo, te en ¢ganndaa ko o wa£i nde o mawni, holi ko ¢gaal ganndal nafata en? 35

Walla so tawii e£en ¢ganndi ko Daawuuda winndunoo haala Alla e Jabuura, kono en 36

¢ganndaa ko o winndi heen, holi ko £uum nafata en? 37

38

Banndiraa¥e, so on nji£ii yaajnude ganndal mon e annabi Daawuuda, te nanon haala 39

mbelka ka o winndunoo e Jabuura, ke£o-£ee jeewte men joyi garooje £e. 40

41

Page 2: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

2

Mbele a£a anndi innde annabi gardinoo£o annabi Daawuuda o? Oon wiyetee ko annabi 42

Samuwel. Alla su¥inooma Samuwel, mbele artira Israa’iila’en e Joomiraa£o, Alla mumen, 43

sabu ¥er£e ma¥¥e ¢go££iino Alla no feewi. Hannde noon, nja¢¢gaten ko e deftere 44

SAMUWEL. Ndeen deftere seniinde ina heewi faayiida e Binndi annabaa¥e £i, sabu 45

ande wa£i taariiki annabi Samuwel e laam¥e tato Israa’iila’en adii¥e ¥e, maanaam: 46

Sawul, Daawuuda e Sileymaani. 47

48

No njiyruno-£en £um nih, Alla rokkiino Israa’iila’en ardii¥e, way¥e no Muusaa, Yosuwe 49

e Samuwel, mbele ina ¢gardoo £umen, ñaawa £umen. Kono ko Joomiraa£o, jaltinnoo£o 50

¥e e maccu¢gaagu leydi Misira o, wonnoo laam£o ma¥¥e. Alla biynoo£o yo ¥e 51

peewnan £um tilliisa mbele ina ho£a e nder ma¥¥e, yi£noo ko wonde kaliifa ma¥¥e. Ko 52

ka¢ko tan ¥e potnoo £ooftaade, ¥e ndewa mo. Kono ko ¥uri heewde e Israa’iila’en 53

nji£aa wonde e kalfaandi Alla tan. ²e nji£noo wayde ko no leÿÿi aduna £i fof nih, ¥e 54

ndaña ne££o gooto laamoo e dow ma¥¥e! 55

56

Hono noon, e simoore jeeta¥ere e deftere Samuwel, Binndi £i mbiyi: Maw¥e Israa’iila’en 57

fof ndenti, njehi wuro Ramaa, ÿeewoyde Samuwel. ²e mbiyi mo: “Jooni a naywii, te 58

sukaa¥e maa nja¥¥aani e teppere maa. Jooni, rokku min laam£o ñaawoowo min, hono 59

no leÿÿi go££i £i fof nih.” Samuwel welanooka ko ¥e mbiyatnoo: Rokku min laam£o 60

ñaawoowo min ko. Samuwel ñaagii Joomiraa£o. Joomiraa£o wiyi Samuwel: “He£o kala 61

ko dental ¢gal wiy maa; sabu wonaa aan ¥e calii, ko miin ¥e calii mbele mi waasa 62

laamaade ¥e. No ¥e mba£data e maa nih, ko noon ¥e ¢goori gila njaltin-mi ¥e Misira 63

haa e oo ñalawma. ²e ndu¢tiima mi, ¥e ndewi allaaji go££i. He£o daa£e ma¥¥e; kono 64

reentin ¥e no feewi, anndin ¥e fotde laam£o jogor£o laamaade ¥e o.” (1 Sam 8.4-9) 65

66

Hono noon, en nanii Alla wiyi Samuwel yoo wa£ ko dental ¢gal naamnii £um ko, o 67

rokka ¥e laam£o. Alla yi£aano Israa’iila’en ndaña laam£o go££o mo jiidaa e mum, kono 68

so bani Aadama’en caliima kalfaandi Alla, Alla laamortaako ¥e doole. E simoore rewnde 69

heen nde, e£en njiya heen no Samuwel rokkiri ¥e laam£o biyetee£o Sawul. 70

71

Binndi £i mbiyi: Samuwel ÿetti guttu nebam, yuppi £um e hoore Sawul. O uurnii mo, o 72

wiyi: “Joomiraa£o su¥iima ma mbele ¢gonaa laam£o ndonu mum.” - So laam£o walla 73

hooreejo yettinoo¥e sadak ina to££ee, hoore mum moomete nebam, joomum wa£ta 74

wiyeede ‘cu¥aa£o’. - Samuwel wiyi dental ¢gal fof: “Mbele on njiyii mo Joomiraa£o 75

su¥ii o? Leñol ¢gol fof no fotiri, alaa heen nanndu£o e makko.” Dental ¢gal fof wulli, 76

wiyi: “Yoo laam£o wuur!” (1Sam 10.1,24) 77

78

To adan £o, Israa’iila’en ina nji£noo Sawul no feewi. O wonnoo ko jaambaaro keew£o 79

doole, suka, jontaa£o. Ko ka¢ko ¥uri Israa’iila’en fof darnde. E jiy£e ne££o, Sawul foti 80

wonde ko laam£o moÿÿo. Kono ciftoren e wonde Alla teddinaani ko yim¥e teddinta ko. 81

Ne££o ndaarata ko boowal, kono Alla, kañum, ndaarata ko e ¥ernde. Sawul 82

fu££orinooma no moÿÿi kono caggal mum yi£neede e mawnikinaare njaggi mo. O 83

Page 3: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

3

teddinnoo Alla ko e hunuko makko, kono ¥ernde makko ina wo££i £um. O teddinaani 84

haala Alla, te o £ooftaaki £um. O wa£atnoo tan ko yi£de hoore makko kono wonaa 85

yi£de Alla. 86

87

Caggal duu¥i keew£i £i Sawul laaminoo, Joomiraa£o haaldi e Samuwel, wiyi £um: “Mi 88

nimsitii ko mba£irnoo-mi Sawul laam£o, sabu o ru¢tiima mi, o nattii wa£torde haala 89

am.” Samuwel laawii, woni e innude Joomiraa£o o jamma o fof. O ummii subaka law 90

¢gam yahde to Sawul. (1 Sam 15.10-12) 91

92

En mbaawataa yiyde jooni pelooje Samuwel felnoo Sawul £e fof, kono e£en mbaawi 93

ja¢¢gude tan e aaye gooto. Binndi £i mbiyi: Samuwel wiyi Sawul: “Luutndaade wayi ko 94

no bakkaat tiimgol nih, te tii£de hoore wayi ko no ooñaare e dewal sanamuuji nih. 95

Tawde a ru¢tiima ko¢¢gol Joomiraa£o, ka¢ko ne, o ru¢tiima ma, o ittii ma laam£o.” (1 96

Sam 15.23) 97

98

Caggal £uum, Joomiraa£o wiyi Samuwel: “Holi nde nattataa woyde e Sawul? Mi woppi 99

mo, o wonataa laamaade e Israa’iila. Loow guttu maa nebam, njahaa; ma mi nele to 100

Yese Betelehemnaajo o, sabu mi yiyii e sukaa¥e makko ¥e gooto mo ¢ganniyii-mi 101

wa£de laam£o.” Samuwel wiyi: “Holi no njahrat-mi? So Sawul nanii £uum, warat 102

kam?” Joomiraa£o wiyi mo: “A yahat, naworaa ñale, mbiyaa ¢gar-£aa ko wa£ande 103

Joomiraa£o sadak. Noddaa Yese e sadak he, ma mi holle ko pot-£aa wa£de; ma mi 104

holle mo pot-£aa wa£de laam£o.” Samuwel wa£i ko Joomiraa£o wiynoo £um ko, fayi 105

Betelehem. Maw¥e wuro ¥e ¢gari fottude e makko tawa ina ciñña, ¥e mbiyi mo: 106

“Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande 107

Joomiraa£o sadak. Ceninee koye mon, njahdon e am to sadak to.” O senini Yese e 108

sukaa¥e mum, o wiyi ¥e yo ¥e ¢gar sadak Joomiraa£o. 109

110

Nde ¥e njettii, Samuwel yiyi Eliyab, miijii: “Ko oo £oo tigi Joomiraa£o su¥ii.” 111

Joomiraa£o wiyi Samuwel: ”Woto ÿeew mbaydi e darnde, mi welaaka mo. Joomiraa£o 112

ÿeewiraani no ne££o ÿeewirta nih. Ne££o ndaarata tan ko e mbaydi, kono Joomiraa£o, 113

kañum, ndaarata ko e ¥ernde.” Yese noddi Abinadab e yeeso Samuwel. Samuwel wiyi: 114

“Alaa, wonaa oo £oo, Joomiraa£o su¥ii.” Yese addi Samaa, Samuwel wiyi: “Wonaa oo, 115

Joomiraa£o su¥ii.” Yese rewni jee£i£o e ¥i¥¥e mum e yeeso Samuwel, kono Samuwel 116

wiyi Yese: “Joomiraa£o su¥aaki hay gooto e ¥ee £oo.” 117

118

Samuwel naamnii Yese: “Ko ¥ee tan ¢goni ¥i¥¥e maa?” Yese jaabii, wiyi: “Ina heddii 119

¥ur£o fam£ude o; ko oon aynata dammuli am.” Samuwel wiyi Yese: “Nel o noddoyee, 120

sabu en njoo£otaako so wonaa o ar.” Yese nelani mo. O wonnoo ko bo£eejo, joo££o, 121

moÿÿo mbaydi. Joomiraa£o wiyi Samuwel: “Ummo, ruf nebam e hoore makko, sabu ko 122

ka¢ko cu¥ii-mi.” Samuwel ÿetti allaadu nebam ndu, rufi e hoore Daawuuda nebam e 123

hakkunde mawniraa¥e mum fof. Gila e oon ñalawma, Ruuhu Joomiraa£o jipporii e makko 124

baaw£e. (1 Sam 16.1-13) 125

Page 4: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

4

126

En njiyii no Alla wa£iri Daawuuda laam£o, lomtini £um Sawul. Kono ¢ganndee wonaa e 127

oon sahaa Daawuuda joo£ii e jappeere laam£o he. Daawuuda wonnoo ko suka, te o 128

he¥aano duu¥i baaw£i wa£de mo laam£o. Daawuuda fadiino hakke duu¥i sappo hade 129

mum joo£aade e jappeere Israa’iila he. 130

131

Hono noon, Daawuuda ruttii ¢gam aynoyde orle baaba mum e gese saraaji £e. 132

Daawuuda wonnoo ko gaynaako moÿÿo, aadiya¢ke, o hulaano hay huunde, sabu omo 133

hoolinoo Joomiraa£o. E yeru, wa£i ñalawma gooto, Daawuuda ina aynatnoo dammuli 134

baaba mum, mbaroodi ari, diftii heen gootol. Kono Daawuuda riiwi mbaroodi ndi, horkiti 135

dammuwol ¢gol e hunuko mum. So mbaroodi ndi wiyi ina ha¥too mo, o jagga £um, o 136

fiya £um, o wara £um. (ÿeew 1Sam 17.35) 137

138

Kono Daawuuda haa£aani e wonde gaynaako moÿÿo tan; omo waawnoo kadi yimde e 139

fiyde ho£du fof. Ruuhu Alla duñi Daawuuda e fentude jim£i, o winndi £iin jim£i e 140

deftere wiyeteende Jabuura. Daawuuda ina yi£noo Joomiraa£o no feewi, e haala mum 141

fof. 142

143

Hade men to¢¢gude yeewtere men hannde, ÿeewen see£a e ko Daawuuda winndunoo e 144

Jabuura ko. Daawuuda heewnoo wonde ko e gese keew£e hu£o, o wona e hakkunde 145

dammuli £i, omo ho£a, omo yetta Alla, omo yima jim£i gummii£i e Ruuhu Alla. Ke£o-146

£ee mo: 147

148

Yaa Joomiraa£o, Joomi amen! 149

Kooni ko innde maa darji e dow leydi!... 150

So mi hooyniima asamaan maa mo ¢gollir-£aa juu£e maa o, 151

lewru e koode £e ñi¥-£aa heen £e, 152

holi fof ko ne££o woni saka a£a siftora £um? 153

Holi ko ¥iy Aadama woni saka a£a reena £um?... 154

Yaa Joomiraa£o, Joomi amen! 155

Kooni ko innde maa darji e dow leydi! (Jab 8.2,4-5,10) 156

157

Haala maa ko lampa e koy£e am, ko lewlewal e laawol am! 158

Mbo£oni moofta haala maa e ¥ernde am 159

¢gam waasde woofde laawol maa! (Jab 119.105,11) 160

161

Sariya Joomiraa£o ina timmi, 162

ina hes£itina wo¢ki; 163

deentingol Joomiraa£o ina goo¢£i, 164

ina addana jankinii£o hakkolinde; 165

laawol Joomiraa£o ina feewi, 166

ina addana ¥ernde weltaare; 167

Page 5: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

5

jamirooje Joomiraa£o ina njalbi, 168

ina laa¥na gite. 169

²uri ka¢¢e hatojineede, hay ka¢¢e dimo keew£o, 170

¥uri njuumiri welde, hay njuumiri kesiri. 171

Miin maccu£o maa oo ne kay £uum wonanii kam deentingol, 172

so fof rewaama, ina heewi njeenaari. (Jab 19.8-9,11-12) 173

174

Joomiraa£o ko gaynaako am, 175

mi waasataa hay huunde. 176

Omo wasa mi e hu£o hecco, 177

omo huccina mi e diÿÿe deeÿ£e, 178

omo hes£itina doole am, 179

omo rewna mi e laabi portii£i 180

sabu innde makko toownde nde. 181

182

Hay so mi naatii e ni¥¥ere ¥uucam-fowru, 183

hay bone gooto mi hulataa, 184

sabu ko e am ¢gondu-£aa; 185

sawru maa e lo¢du maa ina cemmbina ¥ernde am. 186

A£a ñammina mi ñamiri mbelndi, 187

añ¥e am ¥e fof njiyi £um. 188

A£a wuja mi nebam ¢gam teddinde mi; 189

a£a hebbina ñedude am njaram haa wa£ta rufde. 190

Ko e moÿÿere maa e yurmeende maa ¢gondat-mi ñal£i ¢guurndam am fof, 191

ma mi ho£ e galle maa, aan Joomiraa£o, denndaa¢gal duu¥i am. (Jab 23) 192

193

Banndiraa¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 194

en njokku taariiki Daawuuda haa njiyen no Alla wondirnoo e makko ñande o ha¥ata e 195

gorko timmu£o biyetee£o Goliyat o. 196

197

Yoo moÿÿere Alla jippo e mon, te miijto-£on e ko Alla wiynoo Samuwel ko. O wiyi 198

mo: “Joomiraa£o ÿeewiraani no ne££o ÿeewirta nih. Ne££o ndaarata tan ko e mbaydi, 199

kono Joomiraa£o, kañum, ndaarata ko e ¥ernde.” (1Sam 16.7)200

Page 6: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

6

1

Winndannde 47 2

3

DAAWUUDA E GOLIYAT (1Sam 17) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8

hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en pu££inooma wi£tude ko fayti e annabi Daawuuda. Alla 11

seedtaninooma Daawuuda £um £oo: Mi yiytii Daawuuda, ¥iy Yese, ko o gorko kawran£o 12

¥ernde am, ma o timminoy sago am fof. (Gol 13.22). En njiyii no Alla su¥orii 13

Daawuuda, wa£i £um laam£o £i£a¥o Israa’iila, sabu Sawul, laam£o gadano o, 14

£ooftanooki haala Alla. Kono Daawuuda joo£aaki e jappeere he ñande Alla su¥ii £um 15

nde. Haa jooni Daawuuda wonnoo ko suka, te waktu mo o fotnoo he¥de laamu ¢gu o 16

yontaano. Nde Alla su¥ii Daawuuda haa gasi. Daawuuda ruttii gese, e saraaji Betelehem 17

ina ayna orle baaba mum. 18

19

Hannde noon, ma en nja¢¢gu daarol bel¢gol, kolloowol en no Alla wondirnoo e 20

Daawuuda, sabu Daawuuda wondiino e Alla. Ja¢nde men hannde wiyetee ko: 21

‘Daawuuda e Goliyat’. Jooni noon, njokken ja¢de men e deftere Samuwel he, e simoore 22

sappo e jee£i¥ere nde. Binndi £i mbiyi: Filistinaa¥e ¥e (¥e ¢ganndu-£aa ko kañum’en 23

¢gonnoo añ¥e Israa’iila’en ¥ur¥e neegde ¥e) naatiinoo e nder leydi Israa’iila he, ndarni 24

tillisaaji mumen ¢gam ha¥eede... Sawul renndini konu mum, darni £um, ina ha¥oyaa e 25

Filistinaa¥e ¥e. Filistinaa¥e ¥e ina ndarii e ¢oral haayre gootal, Israa’iila’en ina ndarii e 26

go£¢gal ¢gal, ca£¢gol ina lommbinoo hakkunde ma¥¥e. 27

28

E nder konu Filistinaa¥e ¢gu, jaambaaro gooto timmu£o biyetee£o Goliyat yalti heen; o 29

jeyaa ko Gat. Omo wona meeteruuji tati. Omo wa£i laafa jaka, omo ¥oorni wutte ¥a££o 30

bacce jaka mo teddeendi mum tolnii e kilooji capan£e jeegom. Omo tarnunoo koy£e 31

makko jaka, wondude e gaawal jaka maw¢gal ¢gal o wakkorinoo paftol. Leggal gaawal 32

makko ¢gal wayi ko no palal nih, te cee¥een£i gaawal makko ¢gal ko njamndi ndi 33

teddeendi mum tolnii e kilooji jee£i£i. Ne££o joginoo£o njamndi mbayndi no mbe£u nih, 34

palotoondi kala ko to¥¥a e makko ina ardii mo. 35

36

Oon Filistinaajo darii wulli fayde e konu Israa’iila ¢gu: “Holi ko wa£i ndari-£on nih 37

¢gam hare? Mate miin mi wonaa Filistinaajo o? Mate onon on ¢gonaa maccu¥e 38

Sawul? Cu¥o-£ee gorko gooto, jippoo, ara gaay e am. So o foolii kam, o warii kam, 39

min ¢gona maccu¥e mon; so tawii ko miin fooli mo, wari mo, ¢gonon maccu¥e amen, 40

¢gollono-£on min.” Filistinaajo o wiyi kadi: “Hannde mi dikkiima konu Israa’iila’en. 41

Page 7: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

7

Tottee kam gorko gooto, min cippira.” Sawul wondude e denndaa¢gal Israa’iila nani £iin 42

ko¢¢guli Filistinaajo o, te kulol maw¢gol jaggi ¥e, ¥e ¢gidaa. (1 Sam 17.1-11) 43

44

¿ganndee nde £uum kewatnoo nde, Daawuuda wonnoo ko e aynude dammuli baaba 45

mum to nokku go££u£o hare nde, omo wi£ta e haala Alla, omo ho£a, omo yima 46

Joomiraa£o. Kono Daawuuda ina joginoo mawniraa¥e tato jeyanoo¥e e konu Israa’iila. 47

Wa£i ñalawma gooto, baaba makko wiyi mo yo o yah o ÿeewoya no mawniraa¥e 48

makko ¥e ¢goori, o arta o humpita £um. Daawuuda halfini dammuli £i deenoowo gooto. 49

O ummii subaka law, o fayi to nokku hare to. 50

51

Nde o haaldata e mawniiko’en ¥e, Goliyat yalti, ina yenna konu Israa’iila’en, no 52

woownoo wa£dude e mumen hakke ko ¥uri bal£e capan£e nayi nih. Nde Israa’iila’en 53

njiyi £um, kuli, ndogi. Woodi biy£o Daawuuda: “A yiyii o ne££o, ko enen o yennata. 54

Kono kala bar£o mo, Sawul, laam£o men o, maa rokku joomum jawdi keewndi, rokka 55

£um ¥iyum debbo, te galle baaba mum wontaa yo¥ lempoo.” 56

57

Daawuuda wiyi: “÷um ko gacce keew£e, so ko yim¥e fof kulii! Mo woni oon Filistinaajo 58

cuus£o dikkaade konu Alla guur£o o?” Eliyab, afo galle ma¥¥e o, nani £iin ko¢¢guli, 59

mettini heen no feewi. O woni e dukde, o wiyi Daawuuda: “Mo wondi e dammuli 60

baaba men? Mbo£o anndi feere maa, addu maa £oo tan ko yi£de yee¥de hare nde.” 61

Ndeen, ne££o gooto dogi yettinoyi laam£o o ko Daawuuda haalnoo ko. Daawuuda 62

addaa, nawaa to Sawul. Sawul woni e naamnaade mo. 63

64

Daawuuda wiyi Sawul: “Woto hay gooto haamto sabaabunde oon Filistinaajo. Miin 65

carwoowo maa o, ma mi yah te ma mi sippir e makko.” Sawul wiyi mo: “Aan! A 66

waawaa! Ko a cukalel te ¢gal ne££al ko gorko ganndu£o hare gila e cukaagu mum.” 67

Daawuuda wiyi Sawul: “Mbo£o waawi £um. So tawii mbo£o ayna dammuli baaba am 68

haa mbaroodi walla huunde bonnde arii, ÿettii heen dammuwol, mi rewat caggal mum 69

mbo£o doga, mi fiyat £um haa mi he¥ta ¢gol e hunuko mum. So £um ha¥tiima mi, mi 70

jagga e wahre mum, mi fiya £um, mi wara £um. Miin carwoowo maa o, mi warii 71

mbaroodi e co¢¢gel. Te oon solima Filistinaajo jogori wayde ko no gootel e makkon nih, 72

tawde o dikkiima konu Alla guur£o o.” Daawuuda he¥¥itii, wiyi: “Joomiraa£o o da£ndii 73

kam e cegeneeji mbaroodi wondude e cegeneeji co¢¢gel. Ma o danndu am e ju¢¢go oo 74

Filistinaajo.” Sawul wiyi Daawuuda: “Yah, yoo Joomiraa£o wondu e maa!” 75

76

Sawul totti Daawuuda ka¥ir£e mum, kañum e hoore mum, fawi e hoore makko laafa 77

jaka, ¥oorni mo wutte palotoo£o kala ko to¥¥aa e makko. Daawuuda ha¥¥i e keeci 78

mum silaama Sawul. Kono nde Daawuuda etii yahdude e ko ¥oorninoo ko hakke no 79

wayi teddude, ro¢kani £um. Daawuuda wiyi Sawul: “Mi waawaa yahdude e £um £oo 80

fof. Mi woowaani £um.” Daawuuda weddii fof. O ÿetti sawru makko, o su¥ii kaaÿe joyi 81

£aat£e e daande caa£¢gol he, o wa£i £umen e sasa makko gaynaako o wondude e 82

jeyba makko. Caggal £uum, o ÿetti lottundu makko, o fottoyi e Filistinaajo o. 83

Page 8: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

8

84

Filistinaajo o ina ¥eydoo ¥adaade Daawuuda, ne££o joginoo£o njamndi palotoondi kala 85

ko to¥¥aa e makko ndi ina ardii mo. Nde Filistinaajo o ndaari haa yiyi Daawuuda, o 86

hutii £um. O yiyi e makko tan ko suka bo£eejo, moÿÿo mbaydi. O wiyi Daawuuda: 87

“Mbele ko mi rawaandu saka a£a roondoo cabbi ¢gam arde ha¥de e am?” Caggal nde 88

o hu£iri Daawuuda allaaji makko, o wiyi £um: “Ar gaay e am, ma mi rokku teewu maa 89

colli weeyo e baroo£e ladde ñaam maa.” 90

91

Daawuuda ne jaabii Filistinaajo o, wiyi £um: “A£ani fayi e am, a£a jogitii silaama, 92

mbaa¢gu e gaawal. Kono miin pay-mi e maa ko mbo£o wondi e Joomiraa£o Jom 93

semmbe o, Alla konu Israa’iila mo ndikki-£aa o! Hannde, maa Joomiraa£o wa£e e 94

juu£e am, mi war maa, mi taÿa hoore maa. Hannde, ma mi rokku ¥alli konu 95

Filistinaa¥e colli weeyo e baroo£e ladde, ñaama £umen. Maa aduna o fof anndu Alla 96

ina wondi e Israa’iila’en. Maa ¢gal dental fof anndu Joomiraa£o da£ndirtaa silaama walla 97

gaawal. ¿gati ko Joomiraa£o jeyi hare nde, o wa£ii on kadi e juu£e amen.” 98

99

Nde Filistinaajo o arata fayde e Daawuuda nde, Daawuuda ne diirani di¢iral hare ¢gal 100

fayde e Filistinaajo o. Daawuuda naatni ju¢¢go mum e sasa he, yaltini heen haayre, 101

sorni £um e lottundu he. O weddii nde, o fiyi Filistinaajo o e tiinde, haayre nde naati 102

e tiinde Filistinaajo o. Ndeen tan, oon yani e leydi, ari ina hippii. Hono noon, 103

Daawuuda fooliri Filistinaajo o ko lottundu e haayre. O fiyi mo haa o maayi tawi o 104

jogaaki silaama e ju¢¢go makko. 105

106

Daawuuda yettii e makko ko yaawi, yaltini silaama makko e wana, wari mo, taÿi hoore 107

nde. Nde Filistinaa¥e ¥e njiyi jaambaaro mumen maayii, kañum’en fof ndogi. E oon 108

saha, konuuji Israa’iila e Yuda ndartii, mbeddii wulaa¢go, ndiiwi Filistinaa¥e ¥e haa 109

fo¢¢go ca£¢gol ¢gol e haa naatirde Ekoron. (1 Sam 17.32-52) 110

111

En njiyii no suka oo, hono Daawuuda, da£ndirnoo leñol mum, Israa’iila’en, e añ¥e 112

mumen. Ka¢ko Daawuuda, o joginoo tan ko kaaÿe £aat£e e lottundu. Hoolaare makko 113

wonnoo ko e Joomiraa£o. Daarol Daawuuda e Goliyat, ko daarol bel¢gol, te Alla ina 114

yi£i anndinde en heen ko heewi. 115

116

En njiyii hannde no Sawul e konu Israa’iila’en fof kulirnoo Goliyat. Hay gooto e ma¥¥e 117

suusaano ha¥de e makko. Kono Daawuuda, kañum, hulaano Goliyat; ko £uum wa£i, o 118

yehi, o li¥i mo, o wari mo. Holi ko wa£i Sawul e konu mum fof kuli te Daawuuda 119

hulaani? Holi ko seerndi Daawuuda e yim¥e konu Israa’iila ¥e? 120

121

E£en mbaawi wiyde ko £um £oo seerndi ¥e: Daawuuda hulaano ¢gaal ne££al, sabu 122

omo hoolinoo Joomiraa£o. Kono Sawul e konu mum mba£aano hoolaare mumen e 123

Joomiraa£o; ko £uum wa£i ¥e hulde ¢gaal ne££al. Sawul e konu mum njiynoo tan ko 124

doole oon ne££o. Kono Daawuuda yiynoo ko Joomiraa£o. Sawul e konu mum ina 125

Page 9: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

9

njoginoo diine, kono £uum wa£aani ¥e jokkondirde e Alla. Sawul e konu mum ina 126

¢ganndunoo Alla ko gooto, ko Jom baaw£e kala. Kono ¢gaal ganndal waawaa da£ndu£e 127

¥e e Goliyat. Kono Daawuuda, ina jokkondirnoo e Alla Jom baaw£e o, jokkere welnde. 128

Daawuuda ina anndunoo Alla, te wondiino e mum. Ko £uum tan wa£i Daawuuda 129

hulaano Goliyat. 130

131

Aan, ke£ii£o hannde, holi e ¥ee £oo mo ¥ur-£aa nanndude? Daawuuda? Walla Sawul 132

e konu mum? Mbele a£a anndi Alla e hoore mum, walla ko see£a tan ¢ganndu-£aa 133

ko fayti e makko? Mbele a£a anndi haala Alla ka? Mbele haala Alla ina rokku maa 134

weltaare? Walla aan ko ko diine maa wiyi tan ndewataa? Mbele a£a jokkondiri e Alla 135

guur£o o jokkere welnde? Walla ko diine maa tan ndewataa? 136

137

Ke£o-£ee ko annabi Daawuuda winndunoo ko fayti e hakkunde mum e Alla. O wiyi: 138

139

Joomiraa£o ko gaynaako am, 140

mi waasataa hay huunde... 141

Omo rewna mi e laabi portii£i 142

sabu innde makko toowne nde. 143

Hay so mi naatii e ni¥¥ere ¥uucam-fowru, 144

hay bone gooto mi hulataa, 145

sabu ko e am ¢gondu-£aa... 146

Ko e moÿÿere maa e yurmeende maa ¢gondat-mi ñal£i ¢guurndam am fof, 147

ma mi ho£ e galle maa, aan Joomiraa£o, denndaa¢gal duu¥i am. (Jab 23.1,3-148

4,6) 149

150

Aan noon, mbele a£a jokkondiri e Joomiraa£o? Mbele ko o gaynaako maa? Mbele a£a 151

hoolii ma a ho£oy galle Alla haa abada? Daawuuda ina hoolinoo £uum, sabu omo 152

anndunoo podooje Joomiraa£o £e mbuntataa £e, kadi omo goo¢£innoo £umen. 153

154

Daawuuda joginoo ko hoolaare sellunde, sabu o yowitanooki e haalaaji yim¥e, o 155

yowitinoo tan ko e haala Joomiraa£o! Ke£o-£ee ko o winndunoo e Jabuura ko. O wiyi: 156

157

Ko Joomiraa£o woni fooyre am, woni Da£ndoowo am: 158

Holi fof mo £e¢ÿotoo-mi? 159

Ko Joomiraa£o woni moolirde fittaandu am: 160

Holi fof mo kulat-mi?... 161

Hay so konu taariima mi, 162

¥ernde am dillataa. 163

Hay so wolde umminaama fayde e am, 164

mi wondat e hoolaare. 165

Ko ge£el gootel ñaagotoo-mi Joomiraa£o, 166

ko huunde wootere tan nji£-mi: 167

Page 10: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

10

Ho£de ¢guurndam am fof e galle Joomiraa£o, 168

mi yee¥a mbaydi makko, 169

mi yiiloo sago makko e nder galle makko cenii£o he. (Jab 27.1,3,4) 170

171

Joomiraa£o, mbo£o ÿi£ maa; 172

ko aan woni baaw£e am! 173

Aan Joomiraa£o, ko aan woni haayre am, 174

woni deenoowo mi, woni Da£ndoowo mi... 175

So mbo£o wondi e maa, mi hulaani yande e konu, 176

mi hulaani diwde ¥alal ¥ur¢gal toowde. 177

Alla, laawol mum ¢gol ko timmu¢gol, 178

haala Joomiraa£o ka ko ÿeewtindaaka; 179

ka¢ko, ko o paddorgal kala moolii£o e makko. (Jab 18.2-3,30-31) 180

181

On njaaraama sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma en njokku 182

taariiki annabi Daawuuda, haa njiyen no o wonirnoo laam£o Israa’iila. 183

184

Yoo moÿÿere Alla jippo e mon, te miijo-£on no moÿÿi e ko Daawuuda winndi e 185

Jabuura ko, nde o wiyi: Mee£ee ¢ganndon moÿÿere Joomiraa£o o. Malu woodanii ne££o 186

moolii£o e makko. (Jab 34.9) 187

Page 11: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

11

1

Winndannde 48 2

3

DAAWUUDA E LAAMU MUM (1 Sam 18; 2 Sam 7) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7

makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude jokkande 8

on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

Hannde, mbi£taten ko e taariiki annabi Daawuuda. Wa£ii jooni jeewte £i£i, en njiyii no 11

Alla su¥orinoo Daawuuda, wa£i £um laam£o £i£mo Israa’iila. Kono noon, e oon sahaa, 12

Daawuuda suwaano joo£aade e jappeere he. Alla ru¢tinooma Sawul, laam£o gadano o, 13

sabu o wondanooka sago Alla. Alla seedtaninooma Daawuuda £um £oo: Mi yiytii 14

Daawuuda, ¥iy Yese, ko o gorko kawran£o ¥ernde am, ma o timminoy sago am fof. 15

(Gol 13.22) 16

17

E ja¢de men ¥ennunde, en njiyiino no Daawuuda ha¥irnoo e ne££o timmu£o o, hono 18

Goliyat, li¥iri £um haayre e lottundu wondude e hoolaare mum nde joginoo e 19

Joomiraa£o. Jooni, ¥ennen e taariiki Daawuuda, haa njiyen no Alla ittirnoo Sawul laam£o 20

Israa’iila. 21

22

E£eni nja¢¢ga e deftere Samuwel he, e simoore sappo e jeeta¥ere nde. Binndi £i 23

mbiyi: Nde konu ¢gu hooti, kadi nde Daawuuda arti caggal nde wari Filistinaajo o, 24

rew¥e njalti e gure Israa’iila £e fof, ina njima, ina ¢gama, ¢gari fottude e Sawul, ina 25

ko¢¢ga baw£i, ina kuljina, ina ¢gondi e ka¥ir£e naala¢ke. Rew¥e ¥e ina njima, ina 26

nja¥a, ina mbiyondira: “Sawul warii ujunnaaje, Daawuuda ne warii ujunnaaje ujunnaaje.” 27

Sawul laawi, sabu £iin ko¢¢guli mbelaano £um, o woni e wiyde: “Daawuuda rokkaama 28

ujunnaaje ujunnaaje, miin kaandintee-mi tan ko e ujunnaaje. Oo noon, alaa ko heddoraa 29

so wonaa jappeere nde.” Sawul añi Daawuuda gila e oon ñalawma. (1Sam 18.6-9) 30

31

Hono noon, Binndi £i ina kaalana en no Israa’iila’en nji£irnoo Daawuuda no feewi; a¥e 32

¥eydoo yi£de Daawuuda tan, Sawul ina ¥eydo añde £um. Kiram jaggi Sawul, haa to o 33

joo£ii fof, o miijotoo tan ko no o wardi Daawuuda. Daawuuda dogi suu£oyii nder 34

jeereende. Wor¥e teemedde nayo Israa’iila’en njahdi e makko. 35

36

Binndi £i ina njaartana en no Sawul e konu mum njiilortonoo Daawuuda’en e ladde he. 37

Sawul wa£ii huunde fof mbele ina wara Daawuuda, kono ro¢ki, sabu Joomiraa£o ina 38

wondunoo e Daawuuda. Kono Sawul tampiniino Daawuuda no feewi. Hakke duu¥i jeetati 39

paw£i, Daawuuda e yim¥e mum ina ndoga Sawul, laam£o o. 40

41

Page 12: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

12

Kono ¢ganndee, fitina e haasidaagal ¢gal Sawul joginoo ¢gal, alaano e Daawuuda. Holi 42

ko wa£i Daawuuda añaano Sawul ji£noo£o warde £um o? Daawuuda waawaano añde 43

mo, sabu Daawuuda ina wondunoo e Alla pu£noowo naa¢ge mum e dow moÿÿu¥e e 44

bon¥e fof o. No Binndi £i mbiyi £um nih: Kala jom yi£de, ko Alla jibini £um, kadi ina 45

anndi Alla. Mo yi£de alaa e mum o anndaa Alla, ¢gati Alla ko yi£de. - Enen noon, 46

nji£irten, ko ka¢ko adii yi£de en. Kala biy£o ina yi£i Alla, tawa ina joganii banndum 47

¢gañamtumaagu, ko penoowo. ¿gati mo yi£aa banndum mo yiyata, waawaa yi£de Alla 48

mo yiyaani. (1Yuh 4.7-8,19-20) 49

50

En mbaawataa jooni ja¢¢gude ko Binndi £i kaali hakkunde Sawul e Daawuuda ko fof, 51

kono e£en mbaawi ÿeewde e daarol gootol tan, haa njiyen deeÿre Daawuuda e yi£de 52

mum. E£eni nja¢¢ga e deftere Samuwel he, e simoore noogaas e naya¥ere nde. 53

54

Binndi £i mbiyi: Woodi ar¥e mbiyi Sawul: “Daawuuda nana e nder jeereende En-Gedii.” 55

Sawul su¥ii e Israa’iila’en ujunnaaje tati gorko, yehi ¢gam yiiloyaade Daawuuda e yim¥e 56

mum haa e dow Haayre dam£i ladde. O yettii e gedduuji dammuli takkinoo£i e sara 57

laawol he; £oon ina wa£noo luuro, o naati £oon ¢gam heblaade. Daawuuda e yim¥e 58

mum ina ¢gonnoo nder luuro to. Yim¥e Daawuuda ¢gari, mbiyi £um: “Ko hannde 59

Joomiraa£o wiy maa: Mi wa£ii gaño maa e juu£e maa; wa£ mo kala ko mbele-£aa.” 60

Daawuuda ummii, taÿiri seesa kombol wutte Sawul. Nde £uum ¥enni, ¥ernde makko dilli 61

doole, sabu ko o taÿi e kombol wutte Sawul ko. Daawudaa wiyi yim¥e mum ¥e: “Yoo 62

Alla heed am fawde ju¢¢go am e joomi am, mo Joomiraa£o su¥ii...” Ko £iin ko¢¢guli 63

Daawuuda ha£iri yim¥e mum yande e Sawul. Sawul ummii, yalti luuro ¢go, jokki laawol 64

mum. 65

66

Nde £uum ¥enni, Daawuuda ne ummii, yalti luuro ¢go. O woni e wullude caggal Sawul: 67

“Yaa aan laam£o, joomi am!” Sawul yeccitii, Daawuuda turii sujji. Daawuuda wiyi 68

Sawul: “Holi ko wa£i a£a nana haala yim¥e wiyoo¥e: Daawuuda woni ko e ÿeewde no 69

wa£ir-maa ko boni? A yiyrii gite maa hannde e wonde Joomiraa£o wa£iino ma e juu£e 70

am to nder luuro to. Won wiy¥e yo mi ware, kono njaafi-maa-mi, mbiy-mi: Mi fawataa 71

ju¢¢go am e joomi am, sabu ko o cu¥aa£o Joomiraa£o. Ndaar, baaba, ndaar kombol 72

wutte maa nana e ju¢¢go am. Haade mi taÿii kombol wutte maa, mi waraani ma, 73

anndu wonde miin mi joganaaki ma hay ba£te ko boni, te mi bakkodinaani fayde e 74

maa, aan noon, a£a radda mi ¢gam warde mi! Maa Joomiraa£o ñaaw hakkunde am e 75

maa, maa Joomiraa£o yoftano mi, kono mi fawataa ju¢¢go am e maa. Maw¥e mbiyi: 76

‘Bonannde ummii ko e bon¥e.’ Kono miin, mi fawataa ju¢¢go am e maa...” 77

78

Nde Daawuuda gasni haalde £iin ko¢¢guli, Sawul wiyi: “Daawuuda, ¥iy am, mbele ko 79

daande maa nanat-mi?” Sawul wulli, woni e woyde. O wiyi Daawuuda: “Aan ¥uri mi 80

wonde peew£o, sabu a wa£anii kam moÿÿere, kono miin, mba£an-maa-mi ko 81

bonannde. Hannde, a hollirii moÿÿere mba£an-£aa mi, sabu Joomiraa£o wa£iino mi e 82

juu£e maa, kono a waraani mi. Mbele so ne££o bettii gaño mum, maa woppu £um 83

Page 13: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

13

yaha? Yoo Alla yo¥e ko mba£an-£aa mi hannde ko. Jooni noon, mbo£o anndi ma a 84

laamo te maa laamu Israa’iila won e juu£e maa.” (1 Sam 24.2-14,17-21) 85

86

Nde £uum ¥enni, Sawul ruttii galle mum, kono ¥ooyaani tan, haasidaagal jaggiti ¥ernde 87

makko, o ruttii to jeereende to o raddoyi Daawuuda. Ko noon Sawul gollirnoo hakke 88

duu¥i jeetati sabu haasidaagal. Kono ñande kala, Alla ina da£nda Daawuuda e ju¢¢go 89

Sawul. ÷o sakkitii £o, Alla yo¥ii Sawul golle mum. Ke£o-£ee ko winndaa e simoore 90

capan£e tati e goo nde. 91

92

Binndi £i mbiyi: Filistinaa¥e ka¥i e Israa’iila’en, Israa’iila’en ndogi e jeese ma¥¥e, ¥e 93

maayi e dow haayre Gilbowa. Filistinaa¥e ndiddi Sawul e sukaa¥e mum, ¥e mbari 94

Yonatan, Abinadaab wondude e Malkisuwa, ¥i¥¥e Sawul. Hare nde tampini Sawul no 95

feewi, jom laañe’en njiyti mo, ¢gaañi mo no feewi. Sawul wiyi joginoo£o ka¥ir£e mum 96

o: “µettu silaama maa, mbaraa kam, hade £ii solimaaji ¢garde warde mi e fijirde mi.” 97

Joginoo£o ka¥ir£e makko o salii, sabu kulol maw¢gol jaggiino mo. Ndeen noon, Sawul 98

ÿetti silaama mum, wartii. (1 Sam 31.1-4) 99

100

Ko e oon ñalawma, Sawul e sukaa¥e mum tato ¥e maayi. Ko noon, Alla momtiri iwdi 101

Sawul, no o wiyrunoo £um nih. E cimooje dew£e heen £e, Binndi £i ina kaalana en 102

no Alla rokkirnoo Daawuuda laamu Israa’iila. En mbaawataa jooni haalde no Daawuuda 103

laamorinoo nih fof, kono ¢ganndee, Daawuuda wonnoo ko laam£o peew£o. O yi£noo ko 104

ko feewi, o añi ko boni. Daawuuda ina yi£noo Alla no ¥ernde mum fof fotirnoo. Ko 105

haala Alla e darja Alla ¢gardinoo miijooji Daawuuda kala. Ko £uum wa£i, nde Daawuuda 106

fu££i laamu mum nde, ko o adii wa£de fof ko addude tilliisa Alla ka wondude e 107

wakannde aadi nde, o naatni £umen Yerusalem. Ko Yerusalem wonnoo laamorgo 108

Israa’iila; ko £uum wa£i Daawuuda yi£de addude toon tilliisa kawral ka e sakkorde 109

sadak. 110

111

Caggal nde Daawuuda eggini £een ge£e fof Yerusalem, Binndi £i ina kaalana en no o 112

anniyirinoo mahande Joomiraa£o galle joo££o, mo ¢ganndu-£aa ko toon wakannde aadi 113

nde e sakkorde nde mooftatee. 114

115

Kono Alla anndiniino Daawuuda, wiyi £um, wonaa Daawuuda mahanta £um galle, kono 116

ko Alla mahanta mo galle, maanaam rokka mo iwdi ndi ¢ganndu-£aa, ñii¥at haa abada. 117

Aadi mo Alla wa£dunoo e Daawuuda o nani: Alla wiyi mo: “So bal£e maa timmii, a 118

tawtoyii maamiraa¥e maa, ma mi ¥amtoy iwdi maa caggal maa, jaltoowo e duhol maa 119

o, ma mi sellin laamu mum. Ko ka¢ko mahanta kam galle, mi sellina jappeere laamu 120

makko haa abada. Ma mi won baaba makko, o wona ¥iy am... Maa galle maa e 121

laamu maa tabitinoye haa abada e yeeso maa, jappeere maa nde bonataa haa abada.” 122

(2 Sam 7.12-16) 123

124

Page 14: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

14

Mbele on nanii no moÿÿi aadi mo Alla wa£dunoo e Daawuuda oo ñalawma? E goo¢ga, 125

ko £um fodoore mawnde haa diwti miijo ne££o. Alla fodaniino Daawuuda wiyi £um: 126

“Maa galle maa e laamu maa tabitinoye haa abada e yeeso maa, jappeere maa nde 127

bonataa haa abada.” 128

129

Mbele maa laamu Daawuuda ñii¥ haa abada? Holi no £uum waawirta wonde? 130

Daawuuda, mo ¢ganndu-£aa ko ne££o tan, holi no dañirta laamu ñii¥oowu haa abada? 131

Jaabowol ¢gol nani: Alla fodaniino Daawuuda laam£o o, wiyi £um, gooto e iwdi mum 132

maa he¥ baaw£e laamaade dow e les fof haa abada! Oon wiyetee ko Laam£o laam¥e, 133

Jom joomiraa¥e, Laam£o jom deeÿre. 134

135

Duu¥i teemedde caggal Daawuuda e hakke duu¥i teemedde jee£i£i ko adii jibineede 136

Lam£o lam¥e o, annabi Esayi haaliino, wiyi: Sabu en njibinanaama ¥i¢¢gel, en 137

ndokkaama ¥i££o gorko; ma o wakko laamu, o inniree: Baajotoo£o pattamlamo, Alla 138

cemmbolin£o, Baaba haa abada, Laam£o jom deeÿre. Maa laamu makko ¥ur yaajde, 139

deeÿre makko ñii¥a haa abada wonande jappeere Daawuuda e laamu mum, darna £um, 140

sellina £um e dow laawol e peewal gila jooni haa abada. Maa himme Joomiraa£o Jom 141

semmbe o wa£ £uum. (Esa 9.5-6) 142

143

Mbele a£a anndi oon laam£o? Oon ko iwdi Daawuuda. Ko ka¢ko rokka baaw£e wa£de 144

laamu haa abada. Ko ka¢ko jogii baaw£e ñaawde bani Aadama, ja¢¢go. Ko ka¢ko woni 145

Almasiihu, Da£ndoowo cenii£o o, mo mboomiri jibini o, mboomiri iwdi Daawuuda! E ko 146

fayti e oon laam£o, Binndi £i mbiyi: Alla suuti mo ha o toowi, rokki mo innde ¥urnde 147

in£e fof. (Fil 2.9) 148

149

Nde Daawuuda faami feere nde Alla wa£i ¢gam rewnude Da£ndoowo o e iwdi mum, 150

sujji, woni e yettude Alla, ina wiya: “Holi miin, Joomiraa£o, holi galle am saka a£a 151

wa£ana mi £uum fof. ÷uum kadi ko see£a e gite maa, aan Joomiraa£o. A£a haala 152

kadi ge£e garooje e galle carwoowo maa ko juuti ko adii £uum. Mbele ko noon 153

¢goow-£aa wa£dude e yim¥e, aan Joomiraa£o?... Kooni ko aan mawni, aan 154

Joomiraa£o. Hay gooto nanndaani e maa, alaa fof Alla, so wonaa aan e wonande ko 155

min naniri noppi amen ko fof... Aan Joomiraa£o, ko aan woni Alla, ko¢¢guli maa ko 156

goo¢ga, a habrii ndeen moÿÿere, carwoowo maa. Ndeen noon, wa£ barke e galle 157

carwoowo maa, mbele oon galle ina ñii¥a e yeeso maa haa abada. Joomiraa£o, ko aan 158

haali; ko e barke maa galle carwoowo maa maletee haa abada.” (2 Sam 7.18-159

19,22,28-29) 160

161

Ko hono noon Daawuuda yettirnoo Joomiraa£o sabu fodoore nde fodannoo £um, faytunde 162

e Da£ndoowo jogor£o yaltude e iwdi mum o. Te onon anndu¥e Binndi cenii£i £i, o£on 163

¢ganndi Almasiihu o jibinaa ko Betelehem, sahre Daawuuda. Sabu ko e iwdi Daawuuda 164

o yalti. E saraaji Betelehem, aynaa¥e ina mbalatnoo aynude orle mumen. Nde 165

Da£ndoowo o jibinaa, maleyka o wiyi aynaa¥e ¥e: “Woto kulee! ¿gati ¢gar-mi ko 166

Page 15: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

15

haalande on kabaaru moÿÿo jogor£o addande leñol ¢gol fof weltaare mawnde. On 167

njibinanaama hannde e nder sahre Daawuuda’en he da£ndoowo gooto; ko ka¢ko woni 168

Almasiihu o, Joomiraa£o o.” (Luk 2.10-11) Eey, Da£ndoowo o jibinaama. Ko ka¢ko 169

woni Laam£o mo Alla fodnoo e iwdi Daawuuda. Ko ka¢ko heedi dow huunde kala, 170

teddu¢gal woodanii mo haa abada! 171

172

Ko £oo kaa£aten hannde. Amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so 173

Alla ja¥ii, ma en njokku taariiki Daawuuda. 174

175

Yoo moÿÿere Alla jippo e mon. Min ¢gaccida on e oo £oo aaye cenii£o: Kooni ko 176

moÿÿere Alla mawni! Ko hakkilantaagu makko e ganndal makko luggi£i! Holi fof baaw£o 177

firde anniyaaji makko? Holi fof baaw£o faamde golle makko?... ¿gati, fof sosii ko e 178

makko, fof woni ko e juu£e makko, fof ko jeyi makko. Teddu¢gal woodanii mo haa 179

abada! Aamiini. (Room 11.33,36) 180

Page 16: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

16

1

Winndannde 49 2

3

BAKKAAT DAAWUUDA E MOµµERE ALLA (2 Sam 11; 12; Jab 51; 32) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla, Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7

makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude jokkande 8

on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en nja¢¢giino ko fayti e Daawuuda, laam£o Israa’iila. 11

Daawuuda wonno ko laam£o peew£o, laa¥£o reedu, ji££o haala Alla. Kono hannde, ma 12

en nja¢¢gu go££um ko fayti e Daawuuda, go££um ko welaani nande. Ma en njiy no 13

Daawuuda wa£iri huunde soofnde nde welaano Joomiraa£o. Daawuude he¥ti debbo 14

janano, fijdi e mum haa gasi, wari jom galle mum! Ina waawi wooda biy£o: Holi ko 15

wa£i haala mbayka nih ina wona e Binndi cenii£i he? Ke£o-£ee ko Binndi £i e koye 16

mumen njaabii e £uum. ÷i mbiyi: Ko winndanoo adan ko fof winndiranoo ko ¢gam 17

rokkude en hakkille. (Room 15.4) Binndi £i fof, ko Alla lo¢¢gini £umen te nafoore 18

majji ko ja¢¢ginde en, anndinde en goofi men, ooñtude en wondude e nehde en e 19

peewal, mbele kala ne££o Alla ina timma, feewnitanoo golle moÿÿe. (2 Tim 3.16-17) 20

Binndi cenii£i £i cuu£ataa bakkatuuji annabaa¥e £i sabu Alla yi£i ko haalande en e 21

reentinde en. 22

23

Jooni noon, ndutto-£en e deftere £i£mere Samuwel nde, haa njiyen no Daawuuda 24

yanirnoo e bakkaat. E simoore sappo e goo nde, Binndi £i mbiyi: Nde sahaa mo 25

laam¥e ¥e ka¥atnoo o dartii mo wuuri, Daawuuda neli Yohab wondude e sarwoo¥e mum 26

e Israa’iila fof, ¥e mboomi Amona’en ¥e, ¥e taartii sahre Rabba nde ¢gam he¥tude 27

£um. Kono Daawuuda, kañum, heddii Yerusalem. Kikii£e gooto, Daawuuda ummii e 28

leeso mum, woni e yahkinaade e dow hu¥eere galle laamor£o o, o sooynii debbo ina 29

lootoo. Debbo o noon ko joo££o no feewi. Daawuuda naamnii holi oo debbo, ¥e mbiyi 30

mo: “Mate wonaa ko Batseba, ¥iy Eliyam, jom suudu Uriye, Hetiijo o.” Daawuuda neli 31

yim¥e yoo ¢gaddoy debbo o. O ari, Daawuuda fijdi e makko,... o hooti galle makko. 32

Debbo o woni reedu, neli e Daawuuda, wiyi £um: “Ko mi reedu.” (2 Sam 11.1-5) 33

34

Caggal £uum, Binndi £i ina kaalana en no Daawuuda anniyirinoo suu£de bakkaat mum 35

o. Nde Daawuuda tini Batseba ko reedu, neli e Yohab maw£o konu mum o, mbele oon 36

nelda mo Uriye, hono jom galle Batseba, tawii Uriye jeyanoo ko e konu Israa’iila he. 37

Hono noon, Yohab neldi Uriye Daawuuda. Uriye ari, fayi to Daawuuda, Daawuuda woni 38

e naamnaade kabaruuji Yohab e no Israa’iila’en mba£di e hare he. Caggal £uum, 39

Daawuuda wiyi Uriye: “Yah galle maa, kebloyo-£aa.” Uriye yalti galle laamor£o o, 40

laam£o o rewni e mum dokkal. Kono Uriye lelii £o damal galle laamor£o £o, kañum e 41

sarwoo¥e kaliifa mum ¥e fof. O yahaani galle makko. Daawuuda haalanaa, wiyaa: 42

Page 17: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

17

“Uriye yahaani galle mum.” Daawuuda wiyi Uriye: “Mate wonaa ¢gummi-£aa ko e 43

£annu¢gal? Ko wa£i a yahaani galle maa?” Uriye jaabii Daawuuda, wiyi: “Wakannde 44

aadi nde e Israa’iila e Yuda fof ko£i ko e tillisaaji; kaliifa am Yohab e sarwoo¥e ¥e fof 45

lelii ko e leydi; miin mi yaha galle am, mbo£o ñaama, mbo£o yara, mbo£o wonda e 46

jom suudu am! So tawii a£a wuuri, miin, mi wa£ataa £een ge£e.” Caggal £uum, 47

Daawuuda wiyi Uriye: “Heddo £oo kadi hannde, ja¢¢go mi neltu maa.” Uriye heddii 48

Yerusalem oon ñalawma e ja¢¢go e mum... 49

50

Ja¢¢go e mum subaka, Daawuuda winndi Yohab ¥ataake, rokki £um Uriye. Ko £um 51

£oo o winndunoo e ¥ataake he: “Wa£ Uriye e nokku ¥ur£o bonde e hare he, 52

¢go££ito-£aa mo, mbele omo fiyee, o maaya.” Yohab woni e ndaarde sahre nde, wa£i 53

Uriye e nokku £o wor¥e timmu¥e ¥uri heedde. Jom sahre’en ¥e njalti, ka¥i e Yohab, 54

woni e sarwoo¥e Daawuuda maayi, Uriye Hetiijo o ne waraa. Yohab neli e Daawuuda, 55

habri £um kabaruuji hare £i fof,... wiyi £um: “Carwoowo maa Uriye... maayii.” 56

57

Jom suudu Uriye nani jom galle mum maayii, woni e woyde £um. Nde edda o timmi, 58

Daawuuda neli yoo debbo o addoye, wa£i £um e galle mum, o wonti jom suudu 59

Daawuuda, ¥e ndañdi ¥i££o gorko. Ko Daawuuda wa£noo ko noon welaano Joomiraa£o. 60

(2Sam 11.6-12,14-18,21,26-27) 61

62

Joomiraa£o neli e Daawuuda (annabi gooto biyetee£o) Natan. Natan ari e makko, wiyi 63

mo: “Wuro wooto ina wa£noo wor¥e £i£o, heen gooto ko galo, oya ko miskiino. Galo 64

o ina heewnoo dammuli e kolce. Miskiino o noon joginoo tan ko baalel gootel ¢gel o 65

soodnoo, omo ñammina ¢gel, a¢gel mawnida e sukaa¥e makko, e nder galle makko; 66

a¢gel ñaama e bottaari makko, a¢gel yara e horde loonde makko, a¢gel leloo e sara 67

makko. O na¢¢giri ¢gel no ¥iyiiko debbo nih. Wa£i ñalawma gooto, galo o dañi ko£o. 68

Galo o salii memde jawdi mum ndi, ¢gam wa£ande ko£o o bottaari, kono o he¥ti 69

baalel miskiino ¢gel, o warani £um ko£o makko o.” 70

71

Daawuuda nani kaan haala, fitina jaggi £um, o wiyi Natan: “Joomiraa£o ina wuuri, 72

ne££o ba££o £uum o foti ko wareede, te yo¥a baali nayi sabu ko o wa£i ko e 73

waasde makko wonde jurumdeero.” Natan wiyi Daawuuda: “Oon ne££o ko aan! Ko nih 74

Joomiraa£o, Alla Israa’iila, wiyi: ‘Mi su¥iima ma mbele ¢gonaa laam£o Israa’iila, mi 75

hakkitii ma e juu£e Sawul. Mi rokkii ma galle kaliifa maa,... Mi halfinii ma Israa’iila’en 76

e Yuda’en, so £uum yonaano, mi ¥eydanatno ma. Holi ko wa£ maa yawaade haala 77

Joomiraa£o, haa a£a wa£a ko boni e gite mum? A fiyii Uriye Hetiijo o silaama, a 78

he¥tii jom suudu mum a wa£tii £um debbo maa, a wardii Uriye silaama ¥i¥¥e 79

Amona’en. Jooni noon, silaama wo££otaako galle maa, haade a yawiima mi, a he¥tii 80

debbo Uriye Hetiijo o, a wa£tii £um de¥¥o maa.’ Ko nih Joomiraa£o wiyi: ‘Ma mi 81

ummin fayde e maa bonannde iwnde e galle maa. Ma mi ÿettu rew¥e maa, tawa a£a 82

ndaara gooto e wor¥e ¥adii¥e ma, mi rokka £um leldoo e mumen naa¢ge e hoore. 83

Page 18: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

18

Aan a suu£i, kono miin mba£at-mi £uum ko e jeese Israa’iila’en fof e naa¢ge e 84

hoore.’” 85

86

Daawuuda jaabii Natan, wiyi: “Mi woofii Joomiraa£o!” Natan wiyi Daawuuda: 87

“Joomiraa£o yaafiima bakkaat maa, a maayataa. Kono haade a wa£ii haa añ¥e 88

Joomiraa£o ¥e ina njenna £um sabu ¢gaal gollal ¢gal mba£-£aa, ¥i££o jibinaa£o o 89

maayat.” Natan yehi, ruttii galle mum. (2 Sam 12.1-15) 90

91

E goo¢ga, Daawuuda woofiino Alla, kadi tooñi koo£dii£o mum. Cimooje dew£e heen £e 92

ina kaalana en no bakkaat Daawuuda o jibiniri mette e musiibaaji e nder ¥es¢gu mum. 93

Kono haala Alla ka wiyi kadi: ÷o bakkaat heewi fof, ko £oon moÿÿere Alla ¥uri heewde. 94

(Room 5.20) Hono noon, e sahaa mo keddori-£en o, e£en nji£noo wi£tude e Binndi 95

he, haa njiyen no Alla wa£anirnoo Daawuuda moÿÿere, yaafii £um bakkaat mum fof. 96

97

Holi ko wa£i Alla yaafaade bakkaat Daawuuda? Mbele on nanii ko Daawuuda jaabinoo 98

annabi Natan, nde Natan wiyi £um: “Oon ne££o ko aan!”? E goo¢ga, annabi Natan 99

joginooma cuusal haaldude noon e laam£o Israa’iila maw£o o! Holi ko Daawuuda, 100

laam£o o, jaabinoo Natan? Mbele o wa£ii mo e kasoo? Walla mbele o warii mo? 101

Walla, mbele o wiyi: ‘Ko fodoore Alla tan’? walla: ‘Ah, Alla ko moÿÿo, ina waawi 102

yaafaade mi bakkatuuji am sabu golle am moÿÿe’? Mbele ko £uum Daawuuda jaabii 103

Natan? Daawuuda wiyaani noon! Wa£de noon, holi ko Daawuuda jaabinoo? Ko nih o 104

wiyi: “Mi woofii!” “Mi woofii!” “Mi woofii Joomiraa£o!” 105

106

¿gam anndude no feewi no Daawuuda ja¥irnoo bakkaat mum e yeeso Alla, nja¢¢gen ko 107

Daawuuda winndunoo e Jabuura caggal nde annabi Natan feli £um sabaabunde ko 108

Daawuuda fijdunoo e Batseba ko. E Jabuura, e simoore capan£e joyi e goo, ko £um 109

£oo Daawuuda wiynoo: “Yaa Alla, yurmo mi fotde moÿÿere maa! Momtu goofi am tolno 110

yurmeende maa mawnde nde! Lawÿan am miin fof bonanndeeji am! La¥¥inan am 111

bakkatuuji am. ¿gati mi ja¥ii goofi am; bakkatuuji am e kala sahaa ina e yeeso am. Mi 112

bakkodinii fayde e maa, fayde e maa aan tan; mi wa£ii ko boni e yeeso maa. So a 113

yo¥ii kam, ina haani; so a ñaawii kam, a felnaaki. Ko goo¢ga, bonannde ina e am 114

gila njibinaa-mi; bakkaat ina fawii mi gila e reedu neene am. Ina laa¥i welat maa ko 115

goo¢ga nder ¥ernde; wa£ hakkilantaagu e nder am. La¥¥inir am yamre hisopi, mi laa¥a; 116

loot am, mi ¥ura kosam ranwude... 117

Yaa Alla, tag e am ¥ernde laa¥nde! Hes£itin e am ruuhu ñii¥£o!... Sadak bel£o Alla 118

ko ruuhu pappu£o; aan Alla a hutotaako ¥ernde gasnde, losnde...” (Jab 51.3-9,12,19) 119

120

Ko noon Daawuuda tuubirnoo. Daawuuda ina wondunoo e mette sabaabunde bakkaat 121

mum o! ²ernde makko losiino, o nimsiti ko o wa£noo ko. Daawuuda wayaano no yim¥e 122

diineya¢koo¥e tawa ¢guuri ko e bakkaat nih, sabu Daawuuda ina yi£noo Alla, te ina 123

anndunoo, Alla ko annoore, ni¥¥ere alaa e mum. (1Yuh 1.5) 124

125

Page 19: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

19

Caggal nde Daawuuda tuubi, holi ko Alla wiyi £um, rewni £um e hunuko Natan, annabi 126

mum? Mbele Alla wiyi mo: ‘Yah mba£aa golle moÿÿe, mi momta bakkatuuji maa!’? 127

Alla wiyaani noon! Alla neli ko Natan wiyi Daawuuda: “Joomiraa£o yaafiima bakkaat 128

maa, a maayataa!” 129

130

E dow £uum, Daawuuda winndiino e Jabuura, ina haala barke gon£o e ne££o mo Alla 131

yaafii bakkatuuji mum, tawi £uum tuugnaaki e golle mum. O wiyi: Malaa tan ko mo Alla 132

momti goofi mum, mo bakkatuuji mum ¢gubbaa! Malaa tan ko mo Joomiraa£o hiisaaki 133

bonanndeeji mum! (Jab 32.1,2; Room 4.7,8) Eey, Alla yaafinooma Daawuuda, hiisanii 134

£um peewal! ÷uum firtaani, Alla momtiino musibbaaji £i bakkaat Daawuuda o jibini £i. 135

÷uum firti ko ñande ñaawoore, Alla siftortaa bakkaat makko o sabu o momtii mo haa o 136

laa¥i. 137

138

Holi no Alla waawirnoo yaafaade bakkaat Daawuuda o, hiisanoo £um peewal? Mbele 139

Alla ina waawnoo yejjitirde noon tan £een ge£e coof£e £e Daawuuda wa£noo? Alaa! 140

Alla ko ñaawoowo peew£o; wa£de noon, o waawaa mu¥¥ude gite e bakkaat bani 141

Aadama. ÷uum noon, holi no Alla waawirnoo yaafaade Daawuuda, tawa haa jooni, woni 142

ko e peewal mum? 143

144

Mbele o£on ciftora ko Daawuuda ñaagii Alla, caggal nde Daawuuda he¥tini bakkaat mum 145

o? Ko nih o wiyi mo: Lawÿan am miin fof bonanndeeji am! La¥¥inan am bakkatuuji 146

am! La¥¥inir am yamre hisopi, mi laa¥a; loot am, mi ¥ura kosam ranwude. (Jab 147

51.4,9) ¿ganndee ‘hisopi’ ko pu£ol ¢gol Israa’iila’en kuutortonoo ¢gam wisde ÿiiÿam 148

sadakeeji, ÿiiÿam £am ¢ganndu-£aa wonnoo ko annama maayde Da£ndoowo jogornoo£o 149

arde, rufa ÿiiÿam mum ¢gam yo¥de bakkatuuji £i. Ko oon Da£ndoowo subinoo 150

maayande bakkodinoo¥e ¥e. 151

152

Wa£de noon, en njiyii e wonde Alla ina waawnoo yaafaade Daawuuda bakkaat mum, 153

sabu Daawuuda tuubii, te ina goo¢£innoo fodoore Alla faytunde e Da£ndoowo potnoo£o 154

arde o. E ko ra¥¥i£i tan, ko £um £oo Daawuuda ñaagotonoo Alla: “Aan Alla, mbo£o 155

anndi a£a waawi yaafaade mi bakkaat am, sabu maa ñal¢gu maa ar, tellinaa 156

Da£ndoowo mo alaa bakkaat, kañum e hoore mum maa soodtu bakkaat am o haa 157

abada! Joomiraa£o yuurmo mi! Loot am! Wis e am ÿiiÿam Da£ndoowo cenii£o o, mi 158

laa¥a cer!” 159

160

Mbele Alla, e moÿÿere mum, yaafiima bakkaat Daawuuda o fof? Ahaa kay! Holi ko 161

saabii £um? Sabu Daawuuda ja¥iino bakkaat mum e yeeso Alla, te goo¢£iniino fodoore 162

Alla faytunde e Da£ndoowo potnoo£o arde da£nda mo e kuugal bakkaat. Daawuuda 163

weltinooma sabu mum goo¢£inde podooje Alla £e, o winndi e Jabuura, o wiyi: Malaa 164

tan ko mo Alla momti goofi mum, mo bakkatuuji mum ¢gubbaa! Malaa tan ko mo 165

Joomiraa£o hiisaaki bonanndeeji mum, mo ¥ernde mum alaa naafigaagu! (Jab 32.1-2) 166

167

Page 20: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

20

Banndiraa¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 168

en mbi£tu e Jabuura haa njiyen no annabi Daawuuda seedtanirinoo Da£ndoowo, 169

jogornoo£o gaddaade kuugal men mbele Alla ina yaafoo en bakkatuuji men haa abada. 170

171

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te ciftoron ko Daawuuda winndunoo e Jabuura, nde wiyi: 172

Malaa tan ko mo Alla momti goofi mum, mo bakkatuuji mum ¢gubbaa! Malaa tan ko 173

mo Joomiraa£o hiisaaki bonanndeeji mum! (Jab 32.1-2) 174

Page 21: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

21

1

Winndannde 50 2

3

DAAWUUDA E ALMASIIHU O (Jab 1; 2) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7

makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude hannde 8

jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E ja¢£eele men tati ¥ennu£e, ¢gonno-£en ko e wi£tude e ko fayti e annabi Daawuuda. 11

En njiyii no Daawuuda wonirnoo gaynaako, ko£oowo, jimoowo, ji££o haala Alla, 12

jaambaaro e hare, laam£o Israa’iila e annabi. E ja¢de men ¥ennunde nde, en njiyiino 13

kadi e wonde Daawuuda ko bakkodinoowo wonnoo, te wa£iino ko Alla yi£aa. Kono en 14

njiyiino kadi no Alla yaaforinoo Daawuuda bakkaat mum sabu ko Daawuuda tuubnoo 15

bakkaat mum ko e ko goo¢£innoo fodoore Alla faytunde e Da£ndoowo jogornoo£o arde 16

e aduna he, mbele gaddaade kuugal bakkaat bani Aadama’en. 17

18

Hannde noon, en ¢ganniyiima wi£tude e deftere welnde wonnde e Binndi cenii£i he. 19

Mbele a£a anndi ndeen deftere? Ndeen deftere ko JABUURA. Deftere Jabuura woni e 20

mum ko cimooje teemedere e capan£e joyi. Hakke duu¥i teemedde njeenayi, Alla 21

huutorinooma annabaa¥e ¥e njiidaa mbele ina mbinda Jabuura. Ina jeyaa e ¥een 22

annaba¥e, Muusaa, Sileymaani, Daawuuda, Asaaf e iwdi Kore. Kono ko Daawuuda ¥uri 23

heewde ko winndi e Jabuura. Hannde noon nji£no-£en ko naatde e cimooje £i£i 24

gardii£e £e. 25

26

Simoore adannde nde hollirta ko fannuuji £i£i yim¥e won¥e e aduna he: Rew¥e e 27

laawol peewal ¥e wondude e rew¥e e laawol ooñaare ¥e. E simoore adannde nde, ko 28

nih Binndi £i mbiyi: 29

30

Malaa tan ko mo rewaani waaju bon¥e, 31

mo dardotaako e bakkodinoo¥e, 32

mo joo£dotaako e tooñoo¥e Joomiraa£o! 33

Malaa tan ko tawoowo weltaare mum e sariya Joomiraa£o, 34

deftotoo£o oon sariya jamma e ñalawma! 35

Oon ko lekki ndariiki e daande maayo, 36

njibinoowi kala nde sahaa mum yonti, 37

ki beremlefi mum £aas£ataa: 38

oon ko wa£i fof, feewat. 39

40

Wonaa noon bon£o wayi: 41

bon£o ko wuufru ndu henndu we£ata. 42

Page 22: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

22

¿gam £uum, bon£o dartotaako ñande ñalawma ñaawoore, 43

bakkodinoowo jeyetaake e dental feew¥e; 44

¢gati Joomiraa£o wonani ko laawol feew¥e ¥e, 45

¢gol bon¥e ¢gol noon feewi ko e halkaare. (Jab 1) 46

47

Hono noon, e simoore adannde nde, en njiyii laawol malaa¥e e laawol halkii¥e. Enen 48

fof, nji£-£en ko wonde malaa¥e. Kono ko maa ndewen e laawol kaala¢gol e ndee £oo 49

simoore ¢gol. Holi ko woni ¢gool laawol malaa¥e? E£en mbaawi ra¥¥i£inde £um tan e 50

miijooji £i£i. 51

Goo: Woto rew e tooñoo¥e Joomiraa£o e haala mum ¥e. 52

÷i£i: Wi£tu e haala Alla he jamma e ñalawma, haa ¢ganndaa laawol da£ndoore ¢gol 53

Alla lelni ¢gol, ¢goo¢£inaa £um. 54

So a rewii e ¢gool laawol, Binndi £i mbiyi: mbayataa ko no lekki ndariiki e daande 55

maayo nih, te ¢guurndam maa maa jibin te¥¥itte bel£e bay£e no gi£li, weltaare e 56

deeÿre. Ko mba£-£aa fof, feewat! Kono so a rewaani laawol ¢gol Alla lelni ¢gol, a 57

halkoto no wuufru ndu heendu we£ata nih. 58

59

Jooni noon, ¥ennen e simoore £i£mere wonde e Jabuura nde. Ko ndee simoore, Alla 60

loowii e Daawuuda mbele ina winnda ko fayti e Da£ndoowo jogornoo£o arde e aduna 61

he o. Ke£o-£en no moÿÿi kabaaru mo Alla addani en o, rewni £um e Daawuuda, 62

annabi mum. Binndi £i mbiyi: 63

64

Holi ko wa£i dowlaaji ina njirgitoo, 65

ko addi £ee maale £e hay huunde pirtaani? 66

Laam¥e aduna nana ndarii, 67

ardii¥e nana ka¥¥ondiri, 68

ina ka¥oo Joomiraa£o e cu¥aa£o mum o, ina mbiya: 69

‘Taÿen ¥oggi ma¥¥e! 70

¿go££inen koye men callalle ma¥¥e!’ 71

72

Kono mo jappeere mum woni dow asamaan o nana jala, 73

omona tooña ¥e. 74

E nder fitina makko, omona haalda e ma¥¥e, 75

e nder cekedele makko omona hul¥ina ¥e, omo wiya: 76

“Ko miin fiili laam£o am lefol 77

dow Siyon, haayre am seniinde nde!” 78

79

Laam£o o wiyi: 80

“Ma mi hollir anniya Joomiraa£o; 81

ko ka¢ko wiyi mi: Ko a ¥iy am! 82

Mi dañii maa hannde. 83

Ñaago mi, mi wa£a ndonaa dowlaaji £i fof, 84

Page 23: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

23

njeyaa haa to leydi haa£i, 85

piyraa £i sawru njamndi, 86

no loonde, moññaa £i.” 87

88

Jooni noon laam¥e, mba£tee hakkillaaji e koye mon! 89

Onon ñaawoo¥e aduna, nja¥ee feloore! 90

Ndewiree Joomiraa£o kulol, 91

cummbaniron mo siññere. 92

Teddinee ¥i££o o woto o finnude, 93

mbaason halkaade e nder laawol mon; 94

¢gati fitina makko ina yaawi ruppitaade. 95

Malu woodanii denndaa¢gal moolii¥e e makko!’ (Jab 2) 96

97

Mbele on nanii no moÿÿi ko Alla Joomiraa£o haali e ndee simoore ko? ÷uum ina heewi 98

faayiida. Ko mbaaw-£en haalde heen ina heewi, kono waktu o ina faa£i, en mbaawataa 99

faamnude jooni £een ge£e fof. Kono noon, ina wa£i huunde nde enen fof, pot-£en 100

siftorde, ¢gannden. E ndee simoore, Alla habrii en in£e tati bel£e £e o inniri 101

Da£ndoowo jogornoo£o arde e aduna faabaade bani Aadama’en. Mbele on nanii £een 102

in£e? ÷een in£e tati ko £ee £o: Almasiihu o, Laam£o o e ²i££o o. Miijo-£en see£a e 103

£een in£e £e Alla innirnoo Da£ndoowo jogornoo£o arde e aduna he o. 104

105

Ko adii fof, en njiyii e wonde Alla innirii Da£ndoowo o: Almasiihu. Almasiihu, e £em¢gal 106

Barahuuta’en, firti ko: ‘Cu¥aa£o Alla’. E pinal Yahuuda’en, so laam£o walla jettinoowo 107

sadak ina to££ee, hoore mum moomete nebam, joomum wa£ta wiyeede ‘moomaa£o 108

Joomiraa£o’ walla ‘cu¥aa£o’. Ko e ndeen innde, Alla anndinatnoo bani Aadama’en yoo 109

¢goo¢£in, te nja¥a Da£ndoowo jogornoo£o arde o, sabu ko kañum woni mo Alla e 110

hoore mum su¥ii. Kono aayeeji tati gardii£i e ndee £oo simoore £i kollirii no Alla 111

habrirnoo wonde maa yim¥e heew¥e calo Almasiihu mo Alla neli o. Nja¢¢giten £iin 112

aayeeji. ÷i mbiyi: Holi ko wa£i dowlaaji ina njirgitoo, ko addi £ee maale £e hay huunde 113

pirtaani? Laam¥e aduna nana ndarii, ardii¥e nana ka¥¥ondiri, ina ka¥oo Joomiraa£o e 114

cu¥aa£o mum o, ina mbiya: ‘Taÿen ¥oggi ma¥¥e! ¿go££inen koye men callalle 115

ma¥¥e!’ ‘(Jab 2.1-3) 116

117

Holi ko wa£i yim¥e aduna ¥e salaade Almasiihu mo Alla neli o? Sabu £uum, Almasiihu 118

o jogornoo ko wonde ne££o cenii£o, mo moddaani bakkaat, te kala ba£oowo ko boni, 119

yi£aa annoore, kadi arataa e annoore, sabu hulde woto golle mum bon£e peññineede. 120

(Yuh 3.20) Hono noon, Alla habriino e £ii £oo aayeeje no Yahuuda’en e leÿÿi aduna 121

£i fof ka¥¥ondirnoo e ha¥aade ne££o cenii£o mo Alla su¥ii, wa£i £um Da£ndoowo 122

aduna o. Kono Alla ina anndunoo ko yim¥e bon¥e ¥e ¢ganniyinoo wa£de ko fof, te 123

Alla anniyinooma waylude peeje ma¥¥e bon£e e timminde feere mum. Ko £uum wa£i, 124

nja¢¢gu-£en £um £oo: Kono mo jappeere mum woni dow asamaan o nana jala, omona 125

Page 24: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

24

tooña ¥e. (Jab 2.4) ÷uum noon, ciftoren wonde Alla adii innirde Da£ndoowo o ko 126

Almasiihu, maanaam: ‘Moomaa£o Alla’ walla ‘Cu¥aa£o Alla’. 127

128

Innde £i£mere nde njiy-£en e ndee £oo simoore ko Laam£o. Ko Almasiihu o woni 129

Laam£o. Alla yi£i ko yoo yim¥e fof ¢ganndu wonde Almasiihu mo o neli, mo yim¥e ¥e 130

calii o, maa won kaliifa aduna o fof! Ñande ñalawma ñaawoore, maa yim¥e fof ndicco 131

e yeeso makko, sabu ko ka¢ko woni Laam£o laam¥e, Kaliifa halifaa¥e, mo Alla su¥ii. 132

Hono noon, Almasiihu o wonata ko Da£ndoowo maa walla Ñaawoowo maa, sabu ko 133

ka¢ko woni Laam£o mo Alla su¥ii ¢gam laamaade haa abada! 134

135

En nanii e ndee £oo simoore, innde tata¥ere nde Alla inniri Almasiihu o; e£en poti 136

wa£tude miijooji men e ndeen innde, no moÿÿi. Ko ndee £oo: ²i££o o. Alla yi£i ko yoo 137

yim¥e fof ¢ganndu wonde Almasiihu o ko ²i££o mo horsini. 138

139

Hade men naatde e ndeen innde, ciftoren wonde ko Daawuuda winndi e Jabuura ko fof, 140

o winndirnoo £um ko Ruuhu Alla wa£noo e makko. Ciftoren kadi, Binndi annabaa¥e £i, 141

sahaa, ina ca£ti faamde, kono £uum ha£aani £i wonde goo¢ga. Ko £uum wa£i, Alla 142

reentini en e haala mum, wiyi: Binndi £i ina mba£a ko¢¢guli ca££i faamde, £i 143

humambinnee¥e yaaf¥e hoolaare ¥e mbeñcitta... Ko noon ¥e ¢gaddanirta koye ma¥¥e 144

halkaare. (2 Piy 3.16) Humambinnaagu ko huunde hul¥iniinde ha tee¢ti noon e 145

humambinaagu paatu¢gu e Almasiihu mo Alla subii o. Sabu ko ka¢ko da£ndata bani 146

Aadama’en e halkaare haa abada. Haalpulaar’en mbiyi: ‘So ganndal adotono, tampere 147

woodataano.’ 148

149

÷uum noon, mba£en ¢goon miijo e hakkillaaji men, te njeewten see£a e innde tata¥ere 150

nde Alla inniri Almasiihu o nde. Binndi £i mbiyi: Ma mi hollir anniya Joomiraa£o; ko 151

ka¢ko wiyi mi: Ko a ²iy am! Mi dañii maa hannde. (Jab 2.7) 152

153

Mbele on nanii ko Joomiraa£o wiyi Almasiihu o ko? O wiyi mo: ‘Ko a ²iy am! Mi 154

dañii maa hannde.’ Mbele a£a anndi ko wa£i Alla innirde Almasiihu o ²iyum? Mbele 155

a£a anndi ko ndeen innde firti? Amin njaakorii kadi onon fof o£on ¢ganndi ko ndeen 156

innde firtaani. Sabu £uum firtaani e wonde Alla ko ko dañdi e debbo ¥i££o. Alaa! 157

¿goon miijo ko yennoowo Alla. Alla ko ruuhu, te dañirtaa ¥i££o no ne££o nih. 158

159

Wa£de noon, holi ko wa£i Alla wiyde Almasiihu o, ‘ko a ²iy am!’? Njetten Alla, sabu 160

Alla e hoore mum jaabiima ¢gaal naamnal. Hannde, en mbaawataa wo££oyde e oon 161

fannu, kono ma en njiyi miijooji tati e binndi annabaa¥e £i kollirooji daliilu mo Alla inniri 162

Almasiihu o ²iyum: 163

164

1) Ko adii fof, ¢ganndee Alla innirii Almasiihu o ²iyum, sabu ko dow o ummii. Kala 165

ganndu£o Binndi annabaa¥e £i, ina anndi e wonde Almasiihu o ummaaki e duhol gorko, 166

kono o ummii ko e senaare Alla. O£on ¢ganndi Almasiihu o alaano e aduna he baaba. 167

Page 25: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

25

E aduna he, o yalti ko e iwdi Daawuuda, sabu ko mboomiri iwdi Daawuuda jibini mo. 168

Kono ko fayti e baaba makko, o ummii ko e Ruuhu Alla. Ko £uum wa£i Alla wiyde 169

Almasiihu o: ‘Ko a ²iy am, mi dañii ma hannde.’ 170

171

2) To¥¥ere £i£mere nde, ¢ganndee e wonde Alla innirii Almasiihu o ²iyum sabu Binndi 172

£i mbiyi, senaare Alla e senaare Almasiihu o poti. En mbaawataa wo££oyde heen jooni, 173

kono so en njettiima e deftere Linjiila he, ma en njiy no Almasiihu o seertirnoo e bani 174

Aadama’en ¥e ¢ganndu-£aa ko moddu¥e bakkaat! Annabaa¥e ¥e fof mbakkodinii, kono 175

Almasiihu o mee£aani bakkodinde. O wa£atnoo tan ko sago Alla. Ina haani Almasiihu o 176

waasa bakkodinde, sabu o ardunoo e aduna he ko ¢gam da£ndude bakkodinoo¥e ¥e. 177

Mbele jom ñamaande ina waawi yo¥ande go££o ñamaande mum? Alaa! Almasiihu o 178

wondaano hay e bakkaat gooto; ko £uum wa£i, Binndi £i mbiyi: Almasiihu o ko cenii£o, 179

o wa£ataa ko boni, o alaa tuundi, o nanndaani e bakkodinoo¥e ¥e. (Bar 7.26) En 180

njiyii Almasiihu o senorii ko no Alla nel£o £um o senorii nih! Ko £uum wa£noo Alla 181

hersaani noddirde mo ²iyum. 182

183

3) To¥¥ere tata¥ere nde, ¢ganndee e wonde Alla inniri Almasiihu o ²iyum ko ¢gam 184

seertinde £um e annabaa¥e ¥e fof. En njiyiino no annabi Ibraahiima inniranoo: ‘Sehil 185

Alla’. En njiyii no annabi Muusaa inniranoo: ‘Ne££o Alla’. Kono holi annabi mo Alla 186

wiyi £um ‘ko a ²iy am, mi dañii ma hannde’? Ko Almasiihu o tan wiyanoo noon, sabu 187

ko Almasiihu o tan woni gummii£o dow, mo mboomiri jibini, te mo wondaani e bakkaat. 188

189

Aan ke£ii£o hannde, mbele a£a anndi Almasiihu o, laam£o mo Alla inniri ²iyum o? Alla 190

yi£i ko yim¥e fof ¢gannda mo, ke£oo mo, ¢goo¢£ina mo. Ko £uum wa£i annabi 191

Daawuuda joofniri simoore £i£mere nde e ¢gol £oo ko¢¢gol: Jooni noon laam¥e, 192

mba£tee hakkillaaji e koye mon! Onon ñaawoo¥e aduna, nja¥ee feloore! Ndewiree 193

Joomiraa£o kulol, cummbaniron mo siññere. Teddinee ¥i££o o woto o finnude, mbaason 194

halkaade e nder laawol mon; ¢gati fitina makko ina yaawi ruppitaade. Malu woodanii 195

denndaa¢gal moolii¥e e makko! (Jab 2.10-12) 196

197

Ko £oo kaa£aten hannde, kono so Alla ja¥ii, e yeewtere men aroore, ma en mbi£tu e 198

cimooje go££e £e Daawuuda winndunoo e Jabuura. 199

200

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e ko Daawuuda winndunoo e 201

Jabuura, nde wiyi: Ndewiree Joomiraa£o kulol, cummbaniron mo siññere. Teddinee ¥i££o 202

o woto o finnude, mbaason halkaade e nder laawol mon; ¢gati fitina makko ina yaawi 203

ruppitaade. Malu woodanii denndaa¢gal moolii¥e e makko! (Jab 2.11-12) 204

Page 26: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

26

1

Winndannde 51 2

3

DAAWUUDA E MAAYDE ALMASIIHU O (Jab 22) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7

makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude hannde 8

jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino e cimooje £i£i gardii£e gon£e e Jabuura. ÷oo 11

e jeewte men LAAWOL PEEWAL, moÿÿatno no feewi, so tawii e£en mbaawno ja¢¢gude 12

cimooje gon£e e Jabuura £e fof, kono, tawde Jabuura woni e mum ko cimooje 13

teemedere e capan£e joyi, £uum waawataa wonde. 14

15

Kono hade men yaltude e Jabuura, e£en nji£noo wi£tude e simoore wo£nde nde Alla 16

loownoo e hakkille Daawuuda; ndeen simoore ko simoore noogaas e £i£mere nde. Ndee 17

£oo simoore ina heewi faayiida sabu nde habrata ko no Almasiihu o jogornoo maayde 18

maayde muusnde yo¥a bakkatuuji bani Aadama’en. Ko e ndee £oo simoore, Daawuuda, 19

mo ¢ganndu-£aa ina ardii garal Almasiihu o duu¥i ujunere habratnoo hakke ge£e 20

capan£e tati jogornoo£e wa£de ñande Almasiihu o fotnoo maayde nde. So en nja¢¢gii 21

deftere Linjiila wa£nde taariiki Almasiihu o nde, ma en njiy wonde fof laatorii ko no 22

annabi Daawuuda winndirnoo £um gila ko ¥ooyi nih! ÷uum noon, ¢gannden ndee £oo 23

simoore ummaaki e miijo ne££o, nde ummii ko e Ruuhu Alla. Sabu ko Alla tan waawi 24

habrude ko jogori arde, £um laatoroo noon. 25

26

Jooni noon, ke£o-£en ko annabi Daawuuda winndunoo e simoore noogaas e £i£mere 27

Jabuura nde, duu¥i ujunnaaje ko adii Almasiihu o ina ara e aduna. Ko e ndee £oo 28

simoore Daawuuda winndunoo miijooji jogornoo£i wonde e hakkille Almasiihu o, ñande 29

jogornoo rufde ÿiiÿam mum, mbele heew¥e ina njaafee bakkatuuji mumen. 30

31

O wiyi: Eehey maa Joomi am! Holi ko wa£i ¢goppu-£aa mi? Holi ko wa£i ¢go££ir-32

£aa mi nih? Ko wa£i a faabaaki mi, a he£aaki gullitaali am?... Ndeen ne dey, cenii£o 33

ko aan, laami-£aa ko e nder njettoor Israa’iila... Kono miin ko mi ¢gil¢gu, mi wonaa 34

ne££o; yim¥e ina njenna mi, aadee’en ina nduuña mi... Semmbe am saayii, majjii no 35

ndiyam ndufa£am, gul£e ÿiye am fof ceertii, ¥ernde am, no kaañeeri, taayii e hakkunde 36

ter£e am. Semmbe am yoorii no laalagal loonde, £em¢gal am £akkiima e £akaaño am; 37

a woppii kam e maayde. ¿gati dawaa£i nana catii mi, doggol bon¥e nana taarii mi, no 38

taktake, ñiiÿe ma¥¥e njulii juu£e am e koy£e am. (Jab 22.2,4,7,15-17) 39

40

Ndaro-£en £oo see£a. Mbele on nanii ko annabi Daawuuda winndunoo ko fayti e 41

Almasiihu o, duu¥i ujunnaaje ko adii garal mum? O wiyi: Doggol bon¥e nana taarii 42

Page 27: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

27

mi,... ñiiÿe ma¥¥e njulii juu£e am e koy£e am. Ko e £iin ko¢¢guli Daawuuda habratnoo 43

no bani Aadama’en njogornoo yulde juu£e Almasiihu o, pe¢a £um e fe¢irde. 44

45

Holi ko woni sabaabu £uum? Holi ko wa£i annabi Daawuuda winndude, wiyi: Maa 46

bon¥e njul juu£e Almasiihu o e koy£e muu£um? Holi ko wa£i Almasiihu o maayde 47

ndeen maayde muusnde? Holi ko wa£i Alla woppude yim¥e ¥e ina leeptira noon 48

Almasiihu cenii£o mo o neli o? 49

50

Haala Alla ka haalanii en sabaabu mum. ÷a£ndoowo o ina foti yarde mette muus£e, 51

maaya maayde muusnde, lomtoo en e kuugal Alla. Tawde njo¥di bakkaat ko maayde e 52

halkaare e jey¢gol haa abada, Almasiihu o ina fotnoo yarde mette jey¢gol £e kaandu-53

£en enen bakkodinoo¥e ¥e. Alla, e moÿÿere mum fodiino nelde Da£ndoowo mo 54

wondaani e bakkaat, oon Da£ndoowo yaranii yim¥e fof mette maayde. (Bar 2.9) Ko 55

hono noon Alla waawirta udditande bani Aadama’en laawol yaafuya bakkatuuji e damal 56

¢guurndam £am gasataa, tawa haa jooni, Alla heddii ko e peewal mum. Almasiihu o 57

ardi e aduna ko ¥amande en kuugal Alla ¢gal kaandu-£en sabaabunde bakkatuuji men. 58

Ko maayde Almasiihu peew£o o wa£ata Joomiraa£o na¢¢girde peew£o kala goo¢£in£o 59

mo. 60

61

Ko annabi Daawuuda winndunoo ko fayti e maayde Almasiihu o, ko huunde haawniinde! 62

Mba£tee heen miijooji mon! Duu¥i ujunnaaje ko adii jibineede Almasiihu o, Daawuuda 63

haaliino no Almasiihu o jogornoo yardude mette e fe¢irde £o yim¥e ¥e njogornoo fe¢de 64

£um £o. Ko £um £oo pot-£en anndude e siftorde: Ko Room’en njoginoo aada fe¢de 65

£um yim¥e e fe¢irde, mbara £umen. Kono e sahaa nde Daawuuda winndatnoo £um e 66

Jabuura nde, laamu Room woodaano nih, te hay gooto alaano feere wardude ne££o 67

pe¢gol. Kono Alla wa£ii kabaaru maayde Almasiihu e fe¢irde e hakkille Daawuuda, 68

mbele Daawuuda ina winnda £um e Jabuura, ¢gannden e wonde maayde Almasiihu o e 69

fe¢irde, ko feere nde Alla wa£i haa da£nda en e kuugal bakkatuuji men. 70

71

Goo¢ga gon£o e ndee £oo simoore o ina laa¥i cer, e£en poti wa£torde £um. Kono 72

kabaaru Alla o dey, wonaa yim¥e fof nja¥i £um. Haa hannde ina wa£i yim¥e yeddu¥e 73

ko annabi Daawuuda winndunoo e Jabuura, ko fayti e sadak Almasiihu o. ²een yimbe 74

mbiyata ko Alla ja¥ataa Almasiihu o maaya maayde waynde noon muusde. E goo¢ga, 75

yeddu¥e maayde Almasiihu o e fe¢irde ¢ganndaa Binndi annabaa¥e £i, walla feere nde 76

Alla wa£i mbele da£ndude bakkodinoo¥e ¥e. Binndi £i kaali £um £oo ko fayti e ma¥¥e; 77

£i mbiyi: Haala fe¢irde ka ko bolle puuy£e £o halkotoo¥e ¥e; kono £o men, enen 78

da£ndetee¥e ¥e, ko ka baaw£e Alla. (1 Kor 1.18) Ndeen noon, enen ne, holi no 79

mbaawirten da£de kuugal so tawii en paalkisiima da£ndoore fotnde nih mawnude? (Bar 80

2.3) Haalpulaar’en mbiyi: ‘So ganndal adotono, tampere woodataano.’ 81

82

Jooni, ke£o-£en kadi no moÿÿi ko Daawuuda winndunoo e annama maayde Almasiihu o 83

e dow fe¢irde. En nanii nde Almasiihu o haali, wiyi: “Eehey maa Joomi am! Holi ko 84

Page 28: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

28

wa£i ¢goppu-£aa mi? Holi ko wa£i ¢go££ir-£aa mi nih?... Yiy¥e mi fof ¢gona e 85

tooñde mi, ¥iiña, ndimmbina koye, mbiyondira: ‘Tawde o resndii hoore makko 86

Joomiraa£o, ndeen noon, yo o hakkit mo! Yo o da£ndu mo tawde omo yi£i mo!’... 87

Semmbe am saayii, majjii no ndiyam ndufa£am, gul£e ÿiye am fof ceertii, ¥ernde am, 88

no kaañeeri, taayii e hakkunde ter£e am. Semmbe am yoorii no laalagal loonde, 89

£em¢gal am £akkiima e £akaaño am; a woppii kam e maayde. ¿gati dawaa£i nana 90

catii mi, doggol bon¥e nana taarii mi, no taktake, ñiiÿe ma¥¥e njulii juu£e am e koy£e 91

am. Mbo£oni lima ÿiye am fof. Kam¥e, a¥ena puttini mi gite, a¥e ndaara mi. A¥ena 92

pecca comci am, a¥ena mba£a forok am kuraaje.” (Jab 22.2,8-9,15-19) 93

94

Ko e £ii ko¢¢guli, Daawuuda habratnoo e wonde, caggal nde yim¥e ¥e pe¢i Almasiihu 95

o e fe¢irde, maa tooñ £um, ¥iiña £um, pecca comci mum, mba£a forok mum kuraaje. 96

÷uum fof ko noon laatorii, duu¥i ujunnaaje caggal nde Daawuuda winndi £um. Ke£o-£ee 97

ko winndaa e Linjiila, ko fayti e maayde Almasiihu o. Binndi £i mbiyi: Nde ¥e pe¢i mo, 98

¥e mba£i comci makko kuraaje. Caggal £uum, ¥e njoo£ii £oon a¥e ndeena mo... 99

Wirtotonoo¥e mo £oon ¥e ina ndimmbinatnoo koye, ¢gona e yennude mo mbiya: “...So 100

tawii ko a ²iy Alla, jippo e fe¢irde he!” Hono noon, ardii¥e yettinoo¥e sadak ¥e e 101

sariya¢koo¥e ¥e e hoohoo¥e ¥e fof ¢goni kañum’en ne e tooñde mo ina mbiya: “O 102

da£ndii wo£¥e kono o ro¢kii da£ndude hoore makko. Mate wonaa ko o laam£o 103

Israa’iila? Yo o jippo ha¢kadi e fe¢irde he ¢goo¢£inen mo. Wonaa o resndi hoore 104

makko ko Alla? Yoo Alla hakkit mo ha¢kadi tawde ina yi£i mo! ¿gati o wiyii ko o ²iy 105

Alla.” (Mac 27.35-36,39-43) Ko hono noon Linjiila holliri no haalaaji annabi 106

Daawuuda £i timmirnoo. 107

108

En nanii hannde kadi no Daawuuda haalirnoo e wonde maa Almasiihu o £om£u, tampa 109

no feewi to ba¢¢gal ¥anndu mum, e to ba¢¢gal ruuhu mum e hakkille mum. Ko £uum 110

wa£i Almasiihu o wullude e aaye gadano he, wiyi: “Eehey maa Joomi am! Holi ko 111

wa£i ¢goppu-£aa mi? Holi ko wa£i ¢go££ir-£aa mi nih?” Te so a wi£tii e Linjiila, ma 112

a yiy no £uum ko Daawuuda winndunoo e Jabuura fof, timmiri. Holi ko wa£i Almasiihu 113

o wullude e dow fe¢irde he, wiyi: “Alla am, Alla am! Holi ko wa£i ¢goppu-£aa mi?” 114

(Mac 27.46) Sabu Alla ko cenii£o, te waawaa ho£dude e bakkaat. Alla e hoore mum 115

woppii Almasiihu o, yim¥e pe¢i £um e fe¢irde, Alla seertini mo e hoore mum, sabu 116

Alla fawii e makko kuugal bakkatuuji kala! Ko £uum wa£i, Binndi £i mbiyi: Mo mee£aa 117

bakkodinde o, o wa£tii £um bakkaat ¢gam amen, mbele e ka¥¥ondiral amen e makko 118

¢gal, amin ¢gonta peewal Alla. (2 Kor 5.21) 119

120

Kono jettoo£e ¢goodanii Alla, ina wa£i go££um ko annabi Daawuuda habrunoo, ko pot-121

£en anndude! E simoore sappo e jeegom nde, Daawuuda winndiino ko fayti e Almasiihu 122

o, wiyi: “A woppataa fittaandu am to laakara, a accataa aadiya¢ke maa halkoo, ma a 123

anndin am laawol ¢guurndam.” (Jab 16.10-11) Ko hono noon Daawuuda habrirnoo no 124

Alla anniyirinoo wuurtinde Da£ndoowo o, mbele kala goo¢£in£o £um ina waawa 125

wondoyde e makko to Alla haa abada! Hono noon, Linnjiila wiyi: Almasiihu o maayiri 126

Page 29: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

29

ko sabaabunde bakkatuuji men, e wonande Binndi £i; o ubbaama, kadi o wuurtii e 127

ñalawma tata¥iijo o, e wonande Binndi £i. (1 Kor 15.3-4) 128

129

Te Daawuuda winndiino, wiyi, caggal nde Alla wuurtini Almasiihu o e hakkunde maay¥e, 130

maa Alla saf mo, wiya mo yo o joo£o ba¢¢ge mum ñaamo haa ñande o ruttotoo ¢gam 131

ñaawde yim¥e aduna ¥e. Ko £uum Daawuuda winndi e Jabuura, e simoore teemedere e 132

sappo nde, o wiyi: Joomiraa£o wiyi fayde e Joomi am: “Joo£o ñaamo am, ha mi wa£a 133

nja¥¥aa e añ¥e maa.” (Jab 110.1) 134

135

E gasirde simoore noogaas e £i£mere nde, Daawuuda wiyi: Leÿÿi aduna ¥ur£i wo££ude 136

maa ciftor Joomiraa£o, kadi maa ndutto e mum; leÿÿi dowlaaji £i fof maa cujju e yeeso 137

makko... ²es¢gu ma¥¥e maa rew Joomiraa£o; yonta fof maa anndin mo yonta garoowo. 138

Peewal makko maa jaaytane leÿÿi peeñoyooji; £i ¢ganndinee Alla da£ndii yim¥e mum. 139

(Jab 22.28,31-32) 140

141

Ko e ¢gool ko¢¢gol ndee £oo simoore Jabuura gasiri: Alla da£ndii yim¥e mum. Holi ko 142

Almasiihu o fotnoo timminde? O fotnoo ko timminde kala ko Alla fodannoo Aadama e 143

Hawaa ko fayti e Da£ndoowo potnoo£o arde da£ndude ¥e, kam¥e e iwdi ma¥¥e, e 144

kuugal bakkaat. Almasiihu o ina fotnoo timminde annama sadakeeji kullon £i Alla 145

yamirnoo bakkodinoo¥e e jamanuuji gadii£i £i. Ko maayde Almasiihu o dow fe¢irde woni 146

sadak cakkitii£o. Ko maayde makko timminii kadi annama njawdi juulde Taaske. No 147

njawdi maayannoondi ¥iy Ibraahiima nih, ko hono noon Da£ndoowo o ardi ¢gam 148

maayande en, enen fof. Ko £uum wa£i, ko adii Almasiihu o ina maaya, o haaliino 149

daande dow, o wiyi: “Fof timmii!” (Yuh 19.30) Te Alla rokki fi£nde timmugol sadak 150

Almasiihu o, nde o wuurtini £um e hakkunde maay¥e, bal£e tati caggal maayde mum! 151

Ko £uum woni kabaaru moÿÿo o. Almasiihu o maayanii ko aan. Go¢£in mo, nda£aa 152

ñaawoore Alla. 153

154

÷uum noon, banndiraa¥e, so en njejjitii ko nja¢¢gu-£en hannde ko fof haa heddi ge£el 155

gootel, yoo taw ko ¢gel £oo: Hakke duu¥i ujunere ko adii jibineede Almasiihu o, annabi 156

Daawuuda habriino, wiyi: Maa bakkodinoo¥e ¥e njul juu£e Almasiihu o e koy£e mum 157

fof! Te so en njejjitii sabaabu maayde muusnde nde Almasiihu o maayi nde, o maayani 158

ko aan, e miin e bakkodinoowo fof, mbele kala goo¢£in£o mo, ina waasa halkaade, 159

he¥a ¢guurndam haa abada! Almasiihu o ja¥ii leepteede. Hono noon, o mawninii Alla te 160

o hollii en yi£de makko. Almasiihu o wiyi: “Mi rokkat wo¢ki am ¢gam he¥tude ki. Hay 161

gooto he¥tataa wo¢ki am, ko sago am ndokkirat-mi ki. Mbo£o waawi rokkude ki, kadi 162

mbo£o waawi he¥tude ki. Ko £uum Baaba am yamiri yo mi wa£.” (Yuh 10.17-18) 163

164

Banndiraa¥e he£ii¥e, mbele o£on njetta Alla sabu da£ndoore mum? O nelii Almasiihu o 165

mbele ina da£nda en e bakkatuuji men. Ko £uum Binndi £i kaali, nde £i mbiyi: 166

Almasiihu o ne kay yaranii on mette!... O ¥amii bakkatuuji men e ¥anndu makko e 167

dow leggal he, mbele to ba¢¢ge bakkatuuji e£en maaya, ¢guuren to ba¢¢ge peewal, 168

Page 30: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

30

ka¢ko mo gaañan£e mum cellini on o. - Sabu Almasiihu o e hoore mum maayii gootol 169

¢gam bakkatuuji, mbele artirde on e Alla, ka¢ko peew£o ¢gam ooñii¥e o. - Oon 170

baraa£o sabaabunde tooña¢¢geeji men, wuurtinaa mbele e£en na¢¢giree feew¥e - mbele 171

kala goo¢£in£o £um, ina waasa halkaade, he¥a ¢guurndam haa abada. (1Piy 2.21,24; 172

3.18; Room 4.25; Yuh 3.16) 173

174

Banndiraa¥e, yoo Alla la¥¥inan on ko nja¢¢gu-£en hannde ko fof. Amin njetta on sabu 175

ke£ogol mon. E yeewtere men aroore, so Alla ja¥ii, ma en njokku e Binndi annabaa¥e 176

£i, haa naaten e taariiki ¥iy Daawuuda, maanaam annabi Sileymaani. 177

178

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e haalaaji Almasiihu £i 179

Daawuuda winndunoo e Jabuura, nde o wiyi: “²e njulii juu£e am e koy£e am!” (Jab 180

22.17) 181

Page 31: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

31

1

Winndannde 52 2

3

ANNABI SILEYMAANI (1 Laam 2-10) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7

makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude hannde 8

jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

So tawii Alla feeñanii ma, wiyii maa: “Hol ko nji£-£aa, mi wa£an maa,” holi ko 11

cu¥oto-£aa? Bal£e juut£e? Jawdi keewndi? Innde mawnde? Walla go££um? Wa£iino 12

ñalawma gooto, Alla feeñani Sileymaani, ¥iyum Daawuuda, e koy£ol, wiyi £um: “Haal 13

ko nji£-£aa, mi rokku maa.” Mbele a£a anndi ko Sileymaani jaabinoo? Ma en nan 14

hannde no o jaaborinoo Alla. 15

16

E ja¢£eele men jeegom ¥ennu£e £e, ¢gonno-£en ko e wi£tude e kabaaru annabi 17

Daawuuda wondude e ko o winndunoo e Jabuura ko. E ja¢de men ¥ennunde, en 18

njiyiino no Daawuuda habrirnoo no bani Aadama’en njogornoo wardude Almasiihu o, 19

pe¢a £um e fe¢irde, kono Alla wuurtinat £um e hakkunde maay¥e. Hannde noon, en 20

njaltat e haala Daawuuda, ¥ennen e taariiki ¥iyum biyetee£o Sileymaani o. 21

22

E deftere LAAM²E he, e simoore £i£mere nde, Binndi cenii£i £i mbiyi: Maayde 23

Daawuuda ¥adtinooma, o rokki ¥iyiiko Sileymaani jamirooje makko, o wiyi £um: “Mbo£oni 24

rewa e laawol ¢gol aduna o fof jogori rewde ¢gol, tii£no e hoore maa, ¢gonaa gorko. 25

Rew jamirooje Joomiraa£o, Alla maa, ndewaa e laabi mum... hono no winndiraa e 26

sariya Muusaa he nih, mbele kala ko mba£-£aa ina feewa, to mbaaw-£aa wonde fof.” 27

Hono noon, Daawuuda leldii e maamiraa¥e mum, o ubbaa e wuro Daawuuda he. 28

Daawuuda laamii e Israa’iila ko duu¥i capan£e nayi... Sileymaani joo£ii e jappeere 29

Daawuuda, baaba mum, te laamu makko ñii¥iino no feewi. (1Laam 2.1-3,10-12) 30

31

Sileymaani ina yi£noo Joomiraa£o, te ina rewatnoo sar£iiji Daawuuda, baaba mum... 32

Joomiraa£o feeñani Sileymaani e koy£ol, nder jamma, wiyi £um: “Haal ko nji£-£aa, mi 33

rokku maa.” Sileymaani jaabii, wiyi: “...Joomiraa£o, Alla am, a su¥iima mi, miin 34

carwoowo maa o, a wa£i kam e dow jappeere Daawuuda, baaba am, te miin ko mi 35

suka, mi alaa ganndal ardaade... ÷uum noon, rokku carwoowo maa hakkille bel£o ¢gam 36

ñaawde dental ¢gal, ¢gam anndude ko moÿÿi e ko boni. Sabu holi baaw£o ñaawde 37

dental maa, ¢gal dental maw¢gal?” (1 Laam 3.3,5,7,9) 38

39

Ñaagunde Sileymaani nde weli Joomiraa£o. Alla wiyi mo: “²aydi ko £uum ñaagi-£aa, a 40

ñaagaaki bal£e juut£e, a ñaagaaki jawdi, a ñaagaaki maayde añ¥e maa, ñaagi-£aa ko 41

hakkille bel£o ¢gam laamdaade peewal, ma mi wa£ ko mbiy-£aa ko. Ma mi rokke 42

Page 32: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

32

hakkille bel£o e faamaamuya mo ¢ganndu-£aa hono maa mee£aa yiyeede, te yiyetaake 43

haa abada. Ma mi rokke kadi ko a ñaagaaki ko, jawdi e darja mo ¢ganndu-£aa 44

laam£o hono maa yiyetaake e ¢guurndam maa fof. So tawii a rewii e laabi am, a 45

£ooftiima sar£iiji am e jamirooje am no Daawuuda, baaba maa, nih, ma mi juutnu bal£e 46

maa.” Sileymaani fini, anndi £uum ko koy£ol; o arti Yerusalem, o darii e yeeso 47

wakannde aadi Joomiraa£o nde, o wa£i £oon sadakeeji cumatee£i e sadakeeji jettoo£e 48

Alla, o wa£i kewu, o noddi sarwoo¥e makko. 49

50

Caggal £uum, rew¥e £i£o yeeyoo¥e tebbuuli mumen ¢gari to laam£o to, ndarii e yeeso 51

mum. Gooto e rew¥e ¥e wiyi: “Kaliifa am, miin e oo £oo debbo ko£dunoo e galle 52

gooto, njibin-mi e yeeso makko e nder galle he. Bal£e tati caggal mum, oo £oo debbo 53

ne jibini. Ko minen tan £i£o ko£di e galle he, min ko£daani hay e gooto go££o. Oo 54

£oo debbo lelii e dow ¥iyum, jamma, ¥i££o o maayi. Nde de¥¥o o ummii nder jamma, 55

ÿetti ¥iy am e sara am, tawi mbo£o £aanii, takki £um e sara mum, ÿetti ¥iyum 56

maay£o o, takki e sara am. ¿gummii-mi subaka ¢gam muyninde ¥iy am, taw-mi ko o 57

maay£o. Ndaar-moo-mi no moÿÿi, taw-mi wonaa ¥iy am, mo njibinnoo-mi o.” Debbo 58

go££o o wiyi: “Wonaa goo¢ga, ¥iy am kay ina wuuri, ko ¥iye o maayi.” Debbo 59

gadano o jaabii mo, wiyi: “Ko fenaande, ko ¥iye o maayi, miin kay, ¥iy am o ina 60

wuuri.” Ko noon ¥e ¢goniri e haalde e yeeso laam£o o. 61

62

Laam£o o wiyi: “Oo debbo wiyi ko ¥iyum woni guur£o o, ko ¥iy debbo go££o o 63

maayi. Debbo oya ne wiyi ko ¥iyum wuuri, ko ¥iy debbo go££o o maayi.” O ¥eydi, o 64

wiyi: “¿gaddanee kam silaama.” Silaama addaa e yeeso laam£o o. Laam£o o wiyi: 65

“Taÿee ¥i££o guur£o o, mba£-£on £um gane £i£i, ndokkon debbo gooto fof annde 66

wootere.” 67

68

Tan, debbo, yumma mum ¥i££o guur£o o, ¥ernde mum taÿi, o wiyi laam£o o: “Alaa 69

kaliifa am, so tawii ko noon, rokku mo cukalel ¢gel, ¢gel waasa maayde.” Debbo 70

go££o o he¥¥itii, wiyi: “A nawataa mo mi nawataa mo, yo o taÿe!” ÷oon e £oon, 71

laam£o o wiyi: “µettee cukalel ¢gel, ndokkon £um debbo gadano o, woto mbaree ¢gel. 72

Ko ka¢ko woni yumma maggel.” Israa’iila fof nani ñaawoore nde laam£o o wa£noo nde. 73

Laam£o o hulaa sabu yiyaama e wonde Alla rokkii £um hakkille bel£o ¢gam ñaawde. 74

(1 Laam 3.10-28) 75

76

Alla rokki Sileymaani hakkille bel£o wondude e faamaamuya, rokki £um gannde keew£e 77

no ceenal geej nih. Sileymaani ¥uri leÿÿi fu£naa¢ge e Misiranaa¥e fof hakkilantaagu. Ko 78

ka¢ko ¥urnoo yim¥e fof hakkille... innde makko mawni e dowlaaji saraaji £i fof. O haalii 79

ko¢¢guli ujunnaaje tati, o feentii jim£i ujunere e jim£i joyi... Yehii haa ¢ganndu-£aa, 80

laam¥e aduna fof nanii hakkilantaagu Sileymaani ¢gu, mba£ti nelde yim¥e ¢gam he£aade 81

£um. (1 Laam 5. 9-14) 82

83

Page 33: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

33

Caggal £uum, Binndi £i ina kaalana en e wonde ina wa£noo laam£o gooto debbo 84

nannoo£o no ÿoÿre Sileymaani nde e darja muu£um potiri. Oon laam£o debbo felliti 85

yahde Yerusalem, ÿeewoyde ko wiyetee e Sileymaani ko, tawii ko goo¢ga, walla alaa. 86

Kono oon debbo ho£noo ko e leydi ngo££undi Yerusalem no feewi, maanaam, leydi 87

wiyeteendi Saba, keedndi ba¢¢ge worgo Arabi Sawudit. Ndiin, ko leydi mbiyeteendi 88

hannde Yemen. Hakkunde ndiin leydi e Yerusalem, ina wona hakke kiloomeeteruuji 89

ujunnaaje £i£i. Kono ndeen yolnde ha£aani laam£o debbo o ummaade yiyoyde 90

Sileymaani. 91

92

E simoore sappo¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Laam£o debbo Saba o naniino haala 93

Sileymaani e darja mo Joomiraa£o rokki £um o; o ari ÿeewtindaade mo e naamne 94

luggi££e. O naati Yerusalem omo ardi e yim¥e heew¥e, e geloo£i dimndaa£i urateeri, 95

ka¢¢e keew£o e kaaÿe dime. O fayi to Sileymaani, o haalani £um ko wonnoo e ¥ernde 96

makko fof. Kala naamnal o naamninoo, Sileymaani jaabii mo, te alaano hay huunde ko 97

su£ii ko laam£o o waawaano faamnude mo. Laam£o debbo Saba o yiyi hakkilantaagu 98

Sileymaani ¢gu fof, e galle mo o mahnoo o, e ñaameele mum e ho£orde watulaa¥e 99

mum, e sarwoo¥e mum e comci mumen, e halfinaa¥e mum njarameeje, e sadakeeji 100

cumaa£i £i wa£atnoo e galle Joomiraa£o £i. Nde o yiyi £uum fof, o £esi fa££aade. 101

102

O wiyi laam£o o: “Ndeke noon ko nan-mi ina haalee e kabaaru maa e hakkilantaagu 103

maa, to leydi am to, ko goo¢ga. Hade am arde e yiyrude gite am, mi goo¢£inaano 104

£uum. Jooni, mi anndii, mi haalananooka hay feccere nde. Hakkilantaagu maa e amo 105

maa mbappitii kabaaru mo nanno-mi o. Malu woodanii yim¥e maa, malu woodanii 106

sarwoo¥e maa, kam¥e won¥e sahaa kala sara maa a¥e nana hakkillantaagu maa ¥e! 107

Jettoo£e ¢goodanii Joomiraa£o, Alla maa ji££o ma, dokku£o ma joo£aade e jappeere 108

Israa’iila he o! Joomiraa£o ina yi£i Israa’iila haa abada, ko £uum wa£i, o wa£ maa 109

laam£o mbele ñaawaa ñaawooje peew£e.” (1 Laam 10.1-9) 110

111

Ko £oo kaa£aten e daarol laam£o debbo mo leydi Saba o. Kono ko haala Alla ka 112

haali e oon laam£o debbo ko haa£aani £oon. Sabu hakke duu¥i ujunere caggal oon 113

jamaanu, Almasiihu o haali ko fayti e laam£o debbo Saba o, kañum e Sileymaani. 114

Almasiihu o wiyi: “Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa debbo laamii£o worgo o ummodo e oo 115

£oo yonta li¥a £um, ¢gati o iwi ko haa to leydi haa£i ¢gam he£aade hakkilantaagu 116

Sileymaani ¢gu. Ndeen ne dey, gon£o £oo o ¥uri Sileymaani.” (Mac 12.42) 117

118

Mbele on nanii ko Almasiihu o haali ko? O wiyi, laam£o debbo garnoo£o ÿeewde 119

Sileymaani o maa li¥ yim¥e salii¥e yiilaade haa njiyta Almasiihu o. Laam£o debbo mo 120

Saba o wa£iino baaw£e mum kala mbele yiyde darja Sileymaani, he£oo hakkilantaagal 121

mum. O yehii ko ina tolnoo e kiloomeeteruuji ujunnaaje nayi, jahol e gartol, ¢gam 122

anndude so tawii ko o nannoo ko ko goo¢ga walla alaa! Jooni noon, ko fayti e 123

Almasiihu mo Alla neli e aduna o, ko kañum ¥uri Sileymaani darja e hakkilantaagu e 124

ganndal e baaw£e; kono noon, ko ¥uri heewde e bani Aadama’en nja¥aani darja 125

Page 34: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

34

makko, te caliima wi£tude haa ¢gannda mo tigi! Ko £uum wa£i Almasiihu o wiyde: 126

“Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa debbo laamii£o worgo o ummodo e oo £oo yonta, li¥a 127

£um, ¢gati o iwi ko haa to leydi haa£i ¢gam he£aade hakkilantaagu Sileymaani ¢gu. 128

Ndeen ne dey, gon£o £oo o ¥uri Sileymaani.” (Mac 12.42) 129

130

Aan ke£ii£o hannde, mbele a yiyii darja Almasiihu, mo Alla neli o? Walla potndu-£aa 131

mo tan ko e annabaa¥e ¥e? Mbele a£a siftora ko ‘Almasiihu’ firti? ‘Almasiihu’ firti ko 132

‘Cu¥aa£o Alla’. Kono haa hannde, ko ¥uri heewde e yim¥e ¥e ¢gondaaka Almasiihu o, 133

¥e ¢ganndaa £um sabu ¥e mee£aa fawde yitere e Binndi annabaa¥e £i! 134

135

Waktu men o, jooni gasa, kono hade men seertude, ¢ganndee laam£o o, Sileymaani, 136

winndiino defte tati lugge, bel£e, gon£e e Binndi cenii£i he. ÷een defte nani: 137

KO¿¿GULI, BAAJOTOO÷O, e JIMOL SILEYMAANI. Te Sileymaani winndiino cimooje 138

gon£e e Jabuura, hono no Daawuuda, baaba mum wa£irnoo nih. Sileymaani habrii e 139

Jabuura e simoore cappande jee£i£i e £i£i e wonde Almasiihu o maa artu e aduna 140

ñaawra yim¥e ¥e peewal. Ke£o-£en ko laam£o o, Sileymaani, winndunoo ko fayti e 141

Laam£o timmu£o, ¥ur£o £um o. 142

143

Ko fayti e Almasiihu o, Sileymaani winndii, wiyi e Jabuura: 144

145

Ma o ñaawir yim¥e maa peewal, 146

miskinee¥e maa laawol. 147

Ma o halfu ley£eele £e fof; 148

gila e maayo haa to leydi haa£i. 149

Maa yim¥e jeereende ndicco, 150

añ¥e makko ñaama leydi!... 151

Maa laam¥e Saba e Sebaa ¢gaddu dokke mumen. 152

Maa laam¥e fof ndicco e yeeso makko; ley£eele kala ndewa mo. 153

154

Yo o wuur!... 155

Yoo innde makko ñii¥ haa abada, 156

tawde naa¢ge ¢ge ina fu£a, maa innde makko ¥ooy. 157

Yoo leÿÿi fof mbarkine e makko, 158

yoo yim¥e fof noddir mo barkinaa£o. 159

160

Jettoo£e ¢goodanii Joomiraa£o, Alla Israa’iila, 161

ko kañum tan wa£ata kaawisaaji. 162

Jettoo£e ¢goodanii innde makko darjunde nde haa abada; 163

yoo darja makko hebbin leydi ndi! Aamiin, aamiin. (Jab 72.2,8-11,15,17-19) 164

165

Ko hono noon, Sileymaani, laam£o o, habrirnoo e wonde, maa yim¥e aduna ¥e fof 166

¢ganndu ko Almasiihu o woni mo Alla wa£i Laam£o laam¥e e Ñaawoowo aduna o! 167

Page 35: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

35

Aan noon, mbele a£a anndi baaw£e Almasiihu garnoo£o kadi jogor£o artude e aduna 168

o? Walla potndu-£aa mo tan ko e annabaa¥e ¥e? So a wi£tii e Binndi annabaa¥e £i, 169

ma a yiy ko Almasiihu o woni Da£ndoowo e Ñaawoowo mo annabaa¥e ¥e fof ceedtanii 170

o. Ko ka¢ko Binndi cenii£i £i kaali, nde £i mbiyi: Annabaa¥e ¥e fof ceedtaniima mo e 171

wonde kala goo¢£in£o mo, maa yaafe bakkatuuji mum sabaabunde innde makko. (Gol 172

10.43) Mate wonaa a£a goo¢£ini ko annabaa¥e ¥e mbinn£i ko? (Gol 26.27) 173

174

Banndiraa¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 175

en mbi£tu e ko fayti e annabi Eliyas mo ¢ganndu-£aa ko kañum ñaaginoo yoo jey¢gol 176

to¥. 177

178

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e ko Almasiihu o haalnoo, nde 179

wiyi: Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa debbo laamii£o worgo o ummodo e oo £oo yonta 180

li¥a £um, ¢gati o iwi ko haa to leydi haa£i ¢gam he£aade hakkilantaagu Sileymaani 181

¢gu. Ndeen ne dey, gon£o £oo o ¥uri Sileymaani. (Mac 12.42) 182

Page 36: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

36

1

Winndannde 53 2

3

ANNABI ELIYAS (1 Laam 6-18) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana te nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude e 7

makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude jokkande 8

on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino e taariiki Sileymaani, ¥iy annabi Daawuuda. En 11

njiyiino no Alla rokkirnoo Sileymaani hakkilantaagu e ganndal keew¢gal. E jamaanu laamu 12

Sileymaani, ko Yerusalem wonnoo sahre ¥urnde yoo£de e aduna o fof. Kono ko 13

Sileymaani darnunoo e Yerusalem ko, hay huunde heen ¥uraani galle Alla o toowde e 14

yoo£de. O mahirnoo oon galle ko haa lomtoo tilliisa ka Muusaa e Israa’iila’en mba£noo 15

e nder jeereende he. Binndi £i ina kaala no laam£o Sileymaani ÿettirnoo hakke 16

teemedde £i£i ujunere gollotoo£o, gollanii¥e mo galle Alla o hakke duubi jee£i£i. Haa 17

hannde, ina yiyee e Yerusalem kaaÿe maw£e gonnoo£e e ¢gooroondi galle Alla, mo 18

Sileymaani mahnoo o. 19

20

Caggal nde galle Alla o woortaa, yettinoo¥e sadak ¥e kirsiino ujunnaaje e ujunnaaje 21

dammuli e gayi, gonnoo£i annama Da£ndoowo potnoo£o arde, rufa ÿiiÿam mum ¢gam 22

bakkodinoo¥e ¥e. Ko noon ¥e cennirnoo galle Alla, mo ¥e mahnoo e innde mum o 23

nde. Caggal nde ¥e kirsi ndiin jawdi, ¥e nduppi £um e dow sakkorde jaka galle Alla o, 24

¥e ÿetti wakannde aadi wonnoonde e tilliisa he nde, nde naatnaa e suudu seniindu 25

cenii£i e galle Alla keso o. Hono noon, so yettinoo¥e sadak ¥e njaltii seniindu cenii£i 26

ndu, £oon e £oon ruulde darja Joomiraa£o heewa suudu seniindu cenii£i e galle Alla 27

ndu! Hono noon, en njiyii no darja Alla heewiri seniindu cenii£i wonnoondu nder tilliisa 28

ka Muusaa e Israa’iila’en mba£noo e jeereende he ka, ko hono noon darja Alla 29

heewirnoo kadi seniindu cenii£i, nder galle Alla mo Sileymaani mahnoo Yerusalem o. 30

31

Jooni, en mbaawataa haalde ¢guurndam Sileymaani fof. Kono noon, ¢ganndee ba£tan£e 32

makko mbayaano no fu££oode ¢guurndam makko nih. Ke£o-£ee ko winndaa e deftere 33

Laam¥e adiinde he, e simoore sappo e goo nde. Ma en njiy kadi e wonde haala Alla 34

ceniika ka suu£ataa bakkatuuji annabaa¥e ¥e. 35

36

Binndi £i mbiyi: Sileymaani, laam£o o, resi rew¥e heew¥e tumara¢koo¥e... Nde o 37

naywunoo, rew¥e makko mba£ti ¥ernde makko e allaaji go££i, ¥ernde makko natti 38

wonde e Joomiraa£o, Alla makko no ¥ernde Daawuuda, baaba makko, wonirnoo e mum 39

nih. (1 Laam 11.1,4) 40

41

Page 37: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

37

Hono noon, Sileymaani mahi e haayre heedtunde fu£naa¢ge Yerusalem nde, cakkor£e 42

keew£e ¢gam allaaji rew¥e mum tumara¢koo¥e ¥e. O wa£ani allaaji ma¥¥e cuuraay e 43

sadakeeji. Nde Sileymaani wa£i £uum, Joomiraa£o sekani £um. Joomiraa£o wiyi 44

Sileymaani: “Caggal a wa£ii ko wayi noon, te a reenaani aadi am e sar£iiji am £i 45

ndeentinmaa-mi £i, ma mi he¥tu laamu ¢gu e ju¢¢go maa, mi rokka £um gooto e 46

sarwoo¥e maa. Kono noon, mi wa£ataa £uum e ¢guurndam maa sabaabunde baaba 47

maa Daawuuda. Ke¥tat-mi laamu ¢gu ko e ju¢¢go ¥iye. Kono mi he¥tataa laamu ¢gu 48

fof no woorunoo; ma mi woppan ¥iye o suudu wooturu sabaabunde Daawuuda carwoowo 49

am o e sabaabunde Yerusalem, sahre nde cu¥ii-mi nde.” (1 Laam 11.11-13) 50

51

Hono noon, Binndi £i ina kaalana en e wonde caggal nde Sileymaani maayi, leñol 52

Israa’iila’en woni e foo£ondirde laamu ¢gu e hakkunde mumen. Hono noon, cuu£i sappo 53

e £i£i Israa’iila’en jaltu£i e ¥i¥¥e Yaakuuba £i, peccii pecce £i£i, no Alla wiyrunoo £um 54

Sileymaani nih. Ko £uum wa£i, ¥e nattii wonde leñol gootol: jooni, ko ¥e leÿÿi £i£i, 55

maanaam: Israa’iila e Yuda. Cuu£i Israa’iila sappo, keed£i ba¢¢ge rewo leydi ndi, 56

ndenti ¢goni laamu Israa’iila. Cuu£i £i£i keed£i ba¢¢ge worgo leydi ndi ¢gonti laamu 57

Yuda. ÷iin cuu£i £i£i ko suudu Yuda e cuurel Benyamin. Yuda ko leñol annabi 58

Daawuuda. Ko e ¢gool leñol Alla wa£noo fodoore nelde Almasiihu o e nder aduna. 59

60

Binndi £i ina kollita en no £iin leÿÿi £i£i keewirnoo laam¥e. Ko ¥uri heewde e 61

Israa’iila’en wondude e Yuda’en ¢gonnoo ko laam¥e bon¥e, sabu ¥e ndu¢tinooma 62

Joomiraa£o, ¥e ndewi diineeji leÿÿi taarii£i ¥e £i. E nder ¥een laam¥e fof, ina woodnoo 63

laam£o gooto ¥ur£o bonde e neegde e heddii¥e ¥e fof. Mbele a£a anndi holi oon 64

laam£o? Oon laam£o wiyetee ko Akab. Ko Akab wonnoo laam£o jeeta¥iijo caggal 65

Sileymaani. 66

67

E ko fayti e Akab, Binndi £i mbiyi: O tooñi Joomiraa£o haa ¥uri ko adinoo¥e mo 68

laamaade ¥e fof tooñnoo £um ko. (1 Laam 16.30) O humani Yesabel, mo ¢ganndu-69

£aa ko bon£o te yi£aa haala Alla. O fawti heen kadi mahde e Israa’iila galleeji e innde 70

Baal, mo leÿÿi taarii£i ¥e £i ndewatnoo o. Akab sekni Joomiraa£o sabu o ardiima 71

Israa’iila’en, ¥e ndewi allaaji bolle puuy£e. 72

73

Kono e oon sahaa, ina woodnoo ne££o gooto nder Israa’iila, gondunoo£o e Alla. O 74

wiyetee ko Eliyas. Wa£i ñalawma gooto, Alla neli Eliyas e Akab, laam£o o. Hono noon, 75

Eliyas ... wiyi Akab: “E innde Joomiraa£o guur£o, Alla Israa’iila mo ndewat-mi o, £ii 76

£oo duu¥i garooji saawere woodataa, to¥o woodataa, so wonaa nde mbiy-mi yoo 77

wood.” (1 Laam. 17.1) 78

79

Hono noon, hakke duu¥i tati e feccere to¥aani e leydi Israa’iila. Heege muus¢ge sarii e 80

leydi he. E simoore sappo e jeeta¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Caggal dumunna juut£o, e 81

nder hitaande tata¥ere nde, Joomiraa£o haaldi e Eliyas, wiyi £uum: “Yah to Akab, ¢gati 82

Page 38: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

38

ma mi neldu to¥o e dow leydi.” Eliyas fayi to Akab... Ndeen Akab sooyniima Eliyas, 83

wiyi £um: “Ko aan gaddu£o boomaare e nder Israa’iila o woni £oo?” 84

85

Eliyas jaabii mo, wiyi: “Wonaa miin addi boomaare e leydi Israa’iila; addi boomaare e 86

leydi Israa’iila ko aan e galle baaba maa, sabu on ¢goppii jamirooje Joomiraa£o £e, 87

kadi a rewii sanamuuji alla biyetee£o Baal. Jooni noon, noddu Israa’iila fof ara joo£odoo 88

e am e haayre Karmel, noddoraa... annabaa¥e Baal teemedde nayo e capan£e njoyo 89

¥e...” 90

91

Akab wa£i nelaa¥e e Israa’iila fof yoo rentu haayre Karmel, renndinori kadi annabaa¥e 92

wiyaa¥e ¥e. E oon sahaa, Eliyas fayi e yim¥e ¥e, wiyi £umen: “Holi nde ¢goppaton 93

wuuroraade oya ba¢¢ge haa ¥ooya ¢guuroro-£on oya too? So tawii ko Joomiraa£o woni 94

Alla, ndewee £um; so tawii ko Baal kadi, ndewon £um.” Kono yim¥e ¥e njaabaaki mo 95

hay huunde. 96

97

Eliyas wiyi ¥e kadi: “Ko miin tan gooto lutti wonde annabi Joomiraa£o o, kono Baal ina 98

jogii teemedde nayo e capan£e njoyo annabi. ¿gaddanee min gayi £i£i: Yoo annabaa¥e 99

Baal ¥e labo heen ¢gootiri, cila £um, pawa £um e dow le££e ¢gam wa£de sadak 100

cumetee£o, mbaasa hu¥¥ude jey¢gol. Miin ne, mi feewna ¢go£ndi ndi, mi fawa £um e 101

dow le££e, mi waasa hu¥¥ude jey¢gol. Caggal £uum, ¥e toroo alla ma¥¥e, miin ne, mi 102

toroo Joomiraa£o. Kala heen Alla jaabii£o, hu¥¥i jey¢gol, ko kañum tigi woni Alla!” 103

Yim¥e ¥e fof njaabii, mbiyi: “Min nja¥ii!” 104

105

Gayi £i ¢gaddaa. Eliyas wiyi annabaa¥e Baal ¥e: “Cu¥ano-£ee heen koye mon ¢gootiri, 106

¢gado-£on feewnude £um, sabu ko onon ¥uri heewde, toro-£on alla mon, mbaason 107

hu¥¥ude jey¢gol.” ²e tottaa ¢gaari, ¥e peewni £um; gila subaka haa naa¢ge e hoore, 108

¥e ¢goni e innude Baal a¥e mbiya: “Baal, jaabo min!” Kono hay sawta gooto ¥e 109

nanaani, hay jaabawol gootol ¥e ke¥aani. ²e ¢goni e amde e sara sakkorde nde ¥e 110

peewnunoo nde. Hedde naa¢ge e hoore, Eliyas woni e tooñde ¥e ina wiya: “¿gullee 111

daan£e dow, tawde ko o alla; maa taw won ko o miijotoo, walla tawa won ko o 112

na¢¢gi, walla tawa ko o £annii£o, walla tawa ko o £aanii£o, ma o fin.” ²e ¢gulli 113

doole, ¥e ÿetti silamaaji e gaawe, ¥e ceeki ¥alli ma¥¥e haa ¥e cilsilti ÿiiÿam no aada 114

ma¥¥e wiyri £um nih. Ndeen yehii haa kikii£e, ¥e ¥eydii kadi dulbitaade e torogol Baal, 115

haa waktu mo sadak ñamiri foti wa£eede o. Kono ¥e ke¥aani wonaa sawta, wonaa 116

jaabawol, wonaa hay maale mum. 117

118

E nder £uum, Eliyas wiyi yim¥e ¥e: “¿garee, ¥ado-£ee kam!” Yim¥e ¥e fof ¥adii mo. 119

Ndeen, Eliyas woni e feewnitde sakkorde Joomiraa£o firtanoonde nde. O hocci kaaÿe 120

sappo e £i£i hono limoore yerondirnde e cuu£i ¥i¥¥e Yaakuuba mo Joomiraa£o 121

haaldunoo e mum ¢gol £oo ko¢¢gol o: “Ma a wiye Israa’iila.” O ÿetti £een kaaÿe, o 122

mahtorii £umen sakkorde nde e dow innde Joomiraa£o. O taarni sakkorde nde gaawol 123

baaw¢gol nawde hedde capan£e tati liiteer. O fawi heen le££e £e; caggal £uum, o hirsi 124

Page 39: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

39

¢gaari ndi, o sili £um, o fawi £um e dow le££e he. Nde £uum yawti, o wiyi ¥e: 125

“Kebbinee paali nayi ndiyam, njuppon e dow sadak cumetee£o he kañum e le££e £e!” 126

O he¥¥itii kadi, o wiyi ¥e: “Mba£ee noon go£¢gol!” ²e mba£i noon go£¢gol. O wiyi 127

¥e kadi: “Mba£ee noon tata¥ol!” ²e mba£i noon tata¥ol. Ndiyam £am woni e 128

walwaltude e taaro sakkorde he, haa gaawol ¢gol heewi. 129

130

Nde waktu mo sadak ñamiri foti wa£eede o yoni, annabi Eliyas ¥adii sakkorde nde, 131

wiyi: “Joomiraa£o, Alla Ibraahiima, Isaaga e Israa’iila, yoo annde hannde ko aan woni 132

Alla e nder leydi Israa’iila, ko miin woni carwoowo maa, kadi mba£-mi £ee £oo ge£e 133

fof ko e yamiroore maa. Jaabo mi Joomiraa£o, jaabo mi mbele ¥ee £oo yim¥e ina 134

¢gannda ko aan Joomiraa£o woni Alla, kadi ko aan artirta ¥er£e ma¥¥e!” 135

136

Ndeen tan, jey¢gol Joomiraa£o tellii, duppi sadak cumetee£o o, le££e £e, kaaÿe £e e 137

leydi ndi, kadi horni ndiyam gaawol £am. Nde yim¥e ¥e njiyi £um, kañum’en fof mar¥ii 138

e leydi, ¢goni e wiyde: “Ko Joomiraa£o tigi woni Alla! Ko Joomiraa£o tigi woni Alla!” 139

140

Eliyas wiyi ¥e: “Njaggee annabaa¥e Baal ¥e, woto hay gooto e ma¥¥e ¥occito!” ²e 141

njaggaa. Eliyas yortini ¥e e maayel biyetee¢gel Kison, hirsi ¥e £oon. Eliyas wiyi Akab: 142

“¿abbu ñaamaa, njaraa, sabu ¢goo iidaa¢go ko iidaa¢go to¥o.” Akab ¢abbi ¢gam 143

ñaamde e yarde. Eliyas kañum, he¥oyi dow cettam haayre Karmel nde, ina toroo... 144

Tan, asamaan o fof ¥awli kurum, henndu wutti, ÿiiwoonde maamaare fu££ii fiyde e 145

leydi... (1 Laam 18.1-2,17-42,45) 146

147

E goo¢ga, ¢gol daarol kaawni¢gol ina heewi darja Alla e baaw£e mum, te jaraani ko 148

e£en ¥eyda heen haala ¢go£ka. Kono hade men seertude hannde, ciftoren ko annabi 149

Eliyas wiynoo Israa’iila’en ko, ko adii omo dikkoo annabaa¥e Baal fenoo¥e teemedde 150

nayo e capan£e njoyo ¥e. O wiyi: “Holi nde ¢goppaton wuuroraade oya ba¢¢ge haa 151

¥ooya ¢guuroro-£on oya too? So tawii ko Joomiraa£o woni Alla, ndewee £um; so tawii 152

ko Baal kadi, ndewon £um.” 153

154

To adan £o, Israa’iila’en njaabaaki hay huunde. Kono nde ¥e njiyi e wonde Alla, 155

Joomiraa£o, jaabiima torogol Eliyas, to¥i jey¢gol e sakkorde he, dental ¢gal fof mar¥ii, 156

sujji, wiyi: “Ko Joomiraa£o tigi woni Alla! Ko Joomiraa£o tigi woni Alla!” Ko noon 157

annabi Eliyas weejniri diine Baal mo ¢ganndu-£aa ko diine fenaande, e jeese yim¥e fof, 158

o artiri ¥er£e Israa’iila’en e Joomiraa£o, Alla mumen, e nder ñalawma gooto! 159

160

Holi ko wa£i Alla jaabaade ñaagunde Eliyas nde? Sabaabu £uum: Eliyas ina yi£noo 161

Joomiraa£o Alla, te ina goo¢£innoo haala mum. Holi ko wa£i Alla jaabaaki ñaagunde 162

annabaa¥e Baal ¥e? Sabu £uum: ²e ñaaganooki Alla goo¢gere e goo¢ga mo ¢ganndu-163

£aa feeñaniino Ibraahiima, Isaaga wondude e Israa’iila’en fof. Annabaa¥e Baal ¥e 164

nji£aano haala Alla, te ¥e ndewnoo tan ko aadaaji diine ma¥¥e. A¥e coftunoo e dewal 165

aadaaji ma¥¥e, kono ¥e ndewaano Alla guur£o o. ²e mba£ii gulaali keew£i e sadakeeji, 166

Page 40: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

40

kono alaa ko nafi. Ko £uum wa£i, coftal dewal diine ma¥¥e firtaano hay huunde, sabu 167

alaa heen fof ko yowitinoo e haala Alla. 168

169

Hono noon, en njiyii no annabi Eliyas wiyrunoo yoo Israa’iila’en labo Joomiraa£o, Alla 170

Ibrahiima, Isaaga e Yaakuuba, walla diineeji Baal £i; goo¢ga walla fenaande; annoore 171

walla ni¥¥ere; laawol peewal walla laawol ooñaare; haala Alla ¢goo¢£uka ka walla 172

diineeji ne££o £i ndaraaki hay nokku. 173

174

Ina waawi wonde hannde, ne££o ke£otoo£o ina woodi, tawa ko pot£o jaabaade e 175

naamnal annabi Eliyas ¢gal. Holi nde ¢goppataa wuuroraade oyo ba¢¢ge haa ¥ooya 176

¢guuroro-£aa oyo too? Holi nde ¢goppataa wuuroraade hakkunde haala Alla goo¢£uka 177

ka e aadaaji yim¥e £i ndaraaki hay nokku £i? Binndi £i mbiyi: Hay gooto waawaa 178

sarwude halifaa¥e £i£o, ¢gati maa joomum añii heen gooto yi£ii keddii£o o, maa 179

ha¥¥iima e heen gooto hutiima keddii£o o. On mbaawaa rewdude Alla e jawdi fof 180

laawol gootol. (Mac 6.24) On mbaawaa renndinde dewal Alla e dewal diineeji bolle 181

puuy£e. Holi nde ¢goppataa wuuroraade oya ba¢¢ge haa ¥ooya ¢guuroro-£aa oya too? 182

183

Banndiraa¥e, on njaaraama sabu ke£ogol mon. E ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma 184

en njokku e Binndi annabaa¥e £i, te mbi£ten e daarol kaawni¢gol paytu¢gol e annabi 185

ba£noo£o bal£e tati e nder reedu lii¢gu maw¢gu. Mbele o£on ¢ganndi oon annabi? 186

187

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on e ko annabi Eliyas wiynoo Israa’iila’en ko: 188

“Holi nde ¢goppaton wuuroraade oya ba¢¢ge haa ¥ooya ¢guuroro-£on oya too? So 189

tawii ko Joomiraa£o woni Alla, ndewee £um!” (1 Laam 18.21) 190

Page 41: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

41

1

Winndannde 54 2

3

ANNABI YUUNUS (Yuunus) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8

jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino e ko fayti e annabi Eliyas. Eliyas wonnoo ko 11

annabi maw£o sabu baaw£e Ruuhu Alla ina ¢gondunoo e makko. O ñaaginooma Alla 12

mbele ina waasa to¥de, te ndiyam memaani leydi hakke duu¥i tati e feccere. Te en 13

njiyiino kadi no Eliyas dikkondirnoo e annabaa¥e Baal fenoo¥e ¥e, weejni diine mumen 14

fenaande o e yeeso Israa’iila’en fof. Ko hono noon, annabi Eliyas artiri ¥er£e 15

Israa’iila’en e Joomiraa£o, Alla mumen. 16

17

Hannde noon, nji£-£en ko jokkude haa nanen taariiki annabi go££o, dewnoo£o e annabi 18

Eliyas. Ma en njiy no Alla su¥orinoo ne££o gooto Israa’iila, biyetee£o Yuunus, wiyi £um 19

yoo yah waajoyoo tumara¢koo¥e, añ¥e Israa’iila ¥e. 20

21

E£eni nja¢¢ga e deftere YUUNUS. E simoore adannde nde, Binndi £i mbiyi: Mee£ii 22

wa£de sahaa gooto, Joomiraa£o haaldi e Yuunus ¥iy Amittay, wiyi £um: “Ummo, yah 23

sahre mawnde wiyeteende Niniwe, puro-£aa yim¥e mum! ¿gati bonannde nde ¥e 24

mba£ata nde ¢abbii haa to am.” (Yuun 1.1-2) 25

26

Mbele on nanii ko Alla wiyi Yuunus ko? Alla wiyi mo yo o yah o waajoyoo yim¥e 27

sahre wiyeteende Niniwe nde, yoo tuub bakkatuuji mumen, tawii ko Niniwe wonnoo wuro 28

laamorgo leydi Asiri, te Asirinaa¥e ¢gonnoo ko leñol bon¢gol, neeg¢gol, ji£no¢gol 29

momtude Israa’iila’en e dow leydi! 30

31

Holi ko wa£i Alla nelde Yuunus e ¥een tumara¢koo¥e, añ¥e Israa’iila’en? Mbele Alla 32

ina toppitinoo añ¥e Israa’iila’en ¥e ne? Ahaa kay! Alla fodiino ñaawde Niniwenaa¥e, 33

sabu bakkatuuji mumen ¢abbii haa dow asamaan! Kono Alla yi£aa accidde bakkodinoo¥e 34

¥e e bakkatuuji mumen. Alla yi£i ko yoo yim¥e fof ¢goo¢£in ko¢¢gol mum, tuuba 35

bakkatuuji mumen, nda£a. Ko £uum wa£i Alla noddude Yuunus, wiyi £um yoo yah to 36

Niniwenaa¥e, waajoo £umen, mbele ina nduttoo e Alla, tuuba bakkatuuji mumen, mbaasa 37

halkaade. 38

39

Kono Yuunus yi£aano yahde waajoyaade añ¥e mum! Yuunus yi£aano wonde annabi e 40

sahre Niniwe nde! Alla yi£noo ko yoo Niniwenaa¥e mbaajto koye mumen, mbele omo 41

yurmoo £umen, kono Yuunus yi£noo ko yoo Alla wa£ e ma¥¥e kuugal! Ko £uum wa£i, 42

Page 42: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

42

Yuunus salii annabaagal mum, fewji dogde Joomiraa£o. Kono holi to o waawi 43

suu£oyaade, so o dogii Joomiraa£o? 44

45

Jooni noon, njokken e daarol ¢gol. Binndi £i mbiyi: Yuunus noon ummii, ... ¢gam 46

yi£de suu£aade Joomiraa£o. O fokkiti, o fayi Yafo, o tawi £oon laana payka Tarsis 47

(maanaam to wo££i Niniwe). O yo¥i paas, o joli. Kono Joomiraa£o wutti e geej he 48

henndu semmbolinndu. Geej o fof jirgitii haa laana ka £e¥i soÿÿaade. Dognoo¥e laana 49

¥e kuli, gooto e ma¥¥e fof woni e toraade alla mum. ²e ÿetti kaake gonnoo£e e laana 50

£e, ¥e ¢goni e weddaade £e e geej he mbele aka hoyta. Tawi Yuunus tellinooma to 51

reedu laana to ko adii £uum, lelii, £aanii £oy¢gol luggol. Maw£o dognoo¥e laana o ari, 52

wiyi mo: “Holi ko £aanoto-£aa? Ummo, noddu alla maa! Maa taw ma o siftor en 53

kaayten boomaade.” Dognoo¥e laana ¥e mbiyondiri e koye mumen: “¿garee mba£en 54

kuraaje, ÿeewen gaddu£o e men ndee £oo boomaare.” ²e mba£i kuraaje; kuraaje £e 55

njani e Yuunus. 56

57

Caggal £uum, ¥e mbiyi mo. “Haalan min holi ko addi e men ndee £oo boomaare. Holi 58

kabaaru maa? Holi to ¢gummi-£aa? Holi leydi maa, kadi holi leñol maa?” Yuunus 59

jaabii ¥e, wiyi: “Ko mi Barahuuta kadi mbo£o huli Joomiraa£o, hono Alla gon£o dow 60

asamaan, tag£o leydi, tagi geej o.” ²e kuli no feewi, ¥e mbiyi mo: “Holi ko addan 61

maa wa£de £uum?” ¿gati ¥e paamii o woni ko e dogde omo suu£oyoo Joomiraa£o, 62

sabu ko noon o habrirnoo ¥e. Nde tawnoo geej o wonnoo ko e ¥eydaade jirgitaade, ¥e 63

naamnii mo kadi, ¥e mbiyi mo: “Holi ko min mba£at maa mbele geej o ina deeÿa?” 64

O jaabii ¥e, o wiyi: “µettee kam, mbeddo-£on mi e geej he, ma o deeÿ; sabu mbo£o 65

anndi ko miin addi e mon nduu £oo henndu semmbolinndu!” Dognoo¥e laana ¥e noon 66

¢gonnoo ko e etaade joofde laana ka no doole mumen potnoo, kono ndo¢ki, sabu geej 67

o ina ¥eydotonoo jirgitaade. 68

69

E oon sahaa, ¥e ¢goni e toraade Joomiraa£o, a¥e mbiya: “Yaa aan Joomiraa£o, tii£no 70

woto boom min sabaabunde fittaandu oo £oo ne££o gooto! Woto faw min ÿiiÿam mo 71

wiyaani min wa£aani min! ¿gati aan, Joomiraa£o, mba£-£aa ko no nji£ir-£aa nih.” 72

Caggal £uum, ¥e ÿetti Yuunus, ¥e mbeddii £um e geej he. Tan geej o deeÿi. Kulol 73

Joomiraa£o maw¢gol jaggi dognoo¥e laana ¥e, ¥e mba£ani mo sadak, ¥e kunanii mo. 74

E nder £uum, Joomiraa£o addi lii¢gu maw¢gu mo£i Yuunus. O wa£ii e nder reedu 75

lii¢gu he jammaaji tati e ñalawmaaji tati. (Yuun 1.3-2.1) 76

77

Ndaro-£en £oo see£a. En njiyii no Alla rewirnoo e Yuunus, annabi mum dogatnoo£o o! 78

Yuunus ina waawnoo dogde, kono waawaano da£de Alla. Holi ko wa£i Alla rewde e 79

Yuunus? Sabu Alla ina yi£i Yuunus, ina yi£i kadi Yuunus wa£a ko o wiyi £um ko. 80

Hono noon, en njiyii no Alla addiri lii¢gu maw¢gu mo£i Yuunus, kono Yuunus 81

maayaano. Holi ko Yuunus waawnoo wa£de haa da£nda hoore mum? Hay huunde! Hay 82

huunde, so wonaa noddude Joomiraa£o! Ko Alla tan waawnoo da£ndude mo. Hono 83

noon, e simoore £i£mere nde, Binndi £i ina kaalana en no Yuunus ñaagorinoo 84

Page 43: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

43

Joomiraa£o e nder reedu lii¢gu he, o tuubi bakkatuuji makko e ko o salii £ooftaade Alla 85

ko. Alla reenii Yuunus e nder reedu lii¢gu he hakke bal£e tati, haa Yuunus anndi no 86

moÿÿi: ÷ooftaade Alla ¥uri dogde £um! 87

88

En mbaawataa ja¢¢gude ko Yuunus wiynoo Alla e reedu lii¢gu ko fof. Kono ma en 89

nja¢¢gu ko o sakkitinoo haalde ko, sabu ko £um huunde heewnde faayiida. Ñande 90

ñalawma tata¥iijo o, Yuunus wiyi: “Da£ndoore ummotoo ko e maa, aan Joomiraa£o!” 91

Nde o wiyi: “Da£ndoore ummotoo ko e maa, aan Joomiraa£o!” Binndi ndi mbiyi: 92

“Joomiraa£o yamiri lii¢gu ¢gu yoo wukkit Yuunus dow leydi njoorndi.” (Yuun 2.10-11) 93

94

E simoore tata¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Joomiraa£o haaldi kadi e Yuunus go£¢gol, wiyi 95

£um: “Ummo, yah sahre mawnde wiyeteende Niniwe, njeeynaa toon ko njamir-maa-mi 96

ko!” Yuunus ummii, yehi Niniwe hono no Joomiraa£o wiyri nih. Niniwe noon ko sahre 97

mawnde no feewi; sahre nde ne££o wa£ata bal£e tati nde tacca £um. Yuunus yehi e 98

sahre he ko foti no ñalawma, fu££ii yeeynude ina wiya: “Heddii tan ko bal£e capan£e 99

nayi Niniwe firtee!” 100

101

Niniwenaa¥e ¢goo¢£ini Alla, njeeyni koorka, kadi gila e maw¥e haa e sukaa¥e ¥oornii 102

comci ñootiraa£i bagi saak, ¢gam yankinaade e yeeso Alla. Ndeen kabaaru o yettiima 103

laam£o Niniwe o, oon ne ummii e jappeere mum, ¥oorti forok mum, ¥oornii saak, joo£ii 104

e ndoondi ¢gam yankinaade e yeeso Alla, yamiri yoo £um £oo yeeyne e nder Niniwe: 105

“E dow yamiroore laam£o o e watulaa¥e mum, woto yim¥e e jawdi mee£ hay huunde, 106

gila e dammuli haa e nayi fof, woto jawdi dur te woto hay huunde heen yar hay 107

to¥¥ere ndiyam! Yoo yim¥e e jawdi fof ¥oorno saakuuji, toroo no doole mumen potnoo 108

fayde e Alla, kadi ¢gacca kañum’en fof golle mumen bon£e £e e ge£e ndool-ndoolaagu 109

£e mba£atnoo £e! Maa taw maa Alla artu e men, wayla faandaare mum, natta fitnude 110

fayde e men, haayta boomde en!” Alla yiyi a¥e mba£ira noon, a¥e ¢gacca ge£e 111

ma¥¥e bon£e £e. Ndeen, Alla wayli faandaare mum e boomaare nde fodatnoo ¥e nde, 112

haayti firtude ¥e. (Yuun 3.1-10) 113

114

En njiyii no Alla yurmorii Niniwenaa¥e, sabu ¥e goo¢£inii haala ka Alla wiynoo ¥e ka, 115

te ¥e tuubii bakkatuuji ma¥¥e, ¥e nimsitii £um. Kono noon, Yuunus weltanooki e ko Alla 116

yurmii Niniwenaa¥e ko! Ke£o-£ee ko o winndi e simoore sakkitiinde he. 117

118

Binndi £i mbiyi: ÷uum metti Yuunus no feewi, sekni £um. O torii Joomiraa£o, o wiyi 119

£um: “Aahaa, Joomiraa£o! Nani! Ko £um tigi kulnoo-mi nde ¢gon-mi leydi amen nde! 120

Ko £um £oo kolliratnoo-mi nde ndog-mi pay-mi Tarsis nde. ¿gati mbo£o anndunoo ko 121

a Alla kecco-¥ernde, jurumdeero, Jom muñal, Jom yi£de nde gasataa, a£a haayta 122

fawde kuugal. Jooni noon, Joomiraa£o, ittu wo¢ki am tawde ko noon, sabu maayde 123

¥urani mi wuurde.” Kono Joomiraa£o jaabii, wiyi: “A£a sikki fitnude maa ina moÿÿi?” 124

125

Page 44: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

44

Caggal £uum, Yuunus yalti sahre nde, he¥oyi fu£naa¢ge mayre. O wa£i £oon cuurel 126

makko, o sakkii les mum e ¥uu¥iri he, ¢gam yiyde holi to £um jogori yuumtande sahre 127

nde. Joomiraa£o Alla fu£ni £oon so¥oÿuru, jiimni £um e Yuunus mbele ina rokka £um 128

¥uu¥iri, itta tampere mum. Yuunus weltii e nduun so¥oÿuru no feewi. 129

130

Kono subaka ja¢¢go e mum hedde pu£al naa¢ge, Alla addi ¢gil¢gu, ¢gu urii so¥oÿuru 131

ndu, ndu yoori, ndu maayi. Ndeen naa¢ge ñawlii, Alla addi henndu fu£naa¢ge wulndu, 132

naa¢ge ñippii e hoore Yuunus haa fappi. O torii Alla, o wiyi: ”Ittu wo¢ki am, sabu ko 133

maayde ¥urani mi wuurde.” 134

135

Ndeen Alla wiyi Yuunus: “A£a sikki fitnude ma sabaabunde so¥oÿuru ina moÿÿi?” O 136

jaabii, o wiyi: “Ha mi maaya ne kay!” Caggal £uum, Joomiraa£o wiyi: “Gila aan, a 137

yurmiima so¥oÿuru ndu a tampanaani, ndu a fu£naani, fu£ndu e jamma gooto, maayi e 138

jamma gooto, saka hakkunde am e Niniwe! Ko wa£i mi yurmotaako ndeen sahre 139

mawnde wa£nde ko ¥uri teemedere e noogaas ujunere yim¥e ¥e mbaawaa seerndude 140

nano mumen e ñaamo mumen, wa£nde kadi jawdi ndariinde keewndi?” (Yuun 4.2-11) 141

Ko £oo deftere Yuunus nde haa£i. 142

143

Banndiraa¥e, e nder taariiki annabi Yuunus, ina wa£i ko heewi ko pot-£en anndude ko 144

fayti e sifaaji ne££o e sifaaji Alla. Ko £um £oo pot-£en anndude: Alla ji¢¢gataa. 145

Yuunus ji¢¢giino no feewi, kono Alla ji¢¢gaani. E goo¢ga, ¥ernde Alla jiidaano e ¥ernde 146

Yuunus. 147

148

²ernde Yuunus heewnoo ko ji¢¢gere. Kono ¥ernde Alla heewi ko gi£li e yurmeende 149

fayde e yim¥e kala. Yuunus yi£noo ko banndum’en, yi£aano añ¥e mum. Kono Alla ina 150

yi£i Israa’iila’en e Niniwenaa¥e fof. Yuunus yi£noo ko Niniwenaa¥e kalkoo, sabu ¥e 151

¢gonnoo ko añ¥e Israa’iila’en. Kono Alla yi£noo ko ¥e tuuba bakkatuuji ma¥¥e, ¥e 152

¢goo¢£ina haala mum, ¥e nda£a. Alla ji¢¢gataa. Ko mbaaw-£aa wonde e no mbaaw-153

£aa wayde fof, Alla ina yi£-maa! O yi£aa bakkaat maa e serindaare maa, kono omo 154

yi£-maa, aan. Omo yi£i yim¥e aduna ¥e fof! Alla yi£i ko yim¥e fof e leÿÿi kala nja¥a 155

bakkatuuji mumen e yeeso makko, ke£oo goo¢ga o, ¢gannda £um, ¢goo¢£ina £um 156

mbele ina nda£ndee. 157

158

Eey, ina wa£i haaloo¥e mbiya: “Alla su¥iima haa gasi naatoo¥e aljanna e naatoo¥e 159

jey¢gol.” Kono noon, wiyoo¥e noon ¥e dey kaalaani goo¢ga e Alla peew£o, moÿÿo o. 160

Sabu Binndi cenii£i £i mbiyi: Alla yi£i ko yim¥e fof nda£ndee, ¢gannda goo¢ga o. - O 161

yi£aa hay gooto halkoo; o yi£i ko yim¥e fof mbaajtoo koye mumen. (1 Tim 2.4; 2 Piy 162

3.9) Kono noon, salii¥e tuubde bakkatuuji mumen ¥e, maa Alla ñaaw £umen, sabu ¥e 163

nja¥aani yi£de goo¢ga o ¥e nda£ndee. Alla maa faw e ma¥¥e kuugal, mbele ¥e 164

¢goo¢£inaani goo¢ga o ina mbeltoroo ooñaare ¥e fof ina ñaawee. (2 Tes 2.10,12) Ko 165

£uum haala Alla ka habri. Alla ko moÿÿo, ko jurumdeero. O wa£anii bani Aadama 166

Page 45: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

45

laawol da£ndoore. Kono Alla ko cenii£o, ko peew£o, te ma o ñaaw kala mo ja¥aani 167

peewal laawol makko da£ndoore ¢gol. 168

169

÷uum noon, woto hay gooto fuuntu on. Alla ji¢¢gataa te weltotaako e leeptude 170

bakkodinoo¥e ¥e. Alla yi£i ko ¢ganndaa goo¢ga o, ¢goo¢£inaa £um, nda£aa! Ko £uum 171

wa£i, e jamanuuji gadii£i, Alla su¥inooma yim¥e, wa£i £umen annabaa¥e, ¥e mbinndi 172

haala Alla ka, mbele a£a waawa anndude laawol ¢gol Alla wa£i, nja¥aa £um, nda£aa! 173

Kala goo¢£in£o laawol Alla da£ndoore ¢gol maa hawroy e Alla. Kala mo goo¢£inaani 174

¢gol halkoto. Alla ji¢¢gantaa hay gooto! Alla yi£i ko yim¥e fof nda£nde. - Kono so on 175

mbaajtaaki koye mon, onon fof ko noon kalkorto-£on. (1 Tim 2.4; Luk 13.3) 176

177

Ko £oo kaa£aten hannde. E yeewtere men aroore, so Alla ja¥ii, ma en mbi£tu e ko 178

annabi maw£o habrunoo, ge£e keew£e paytu£e e Da£ndoowo potnoo£o arde e aduna 179

he da£nda bakkodinoo¥e ¥e. Oon annabi wiyetee ko Esayi. Ko o annabi gardinoo£o 180

Almasiihu o hakke duu¥i teemedde jee£i£i. 181

182

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te ciftoron ko nja¢¢gu-£en hannde e Binndi cenii£i he 183

ko: Da£ndoore ummotoo ko e Joomiraa£o! (Yuun 2.10) Alla ji¢¢gantaa hay gooto. 184

(Gol 10.34) O yi£i ko yim¥e fof nda£ndee. (1 Tim 2.4) Kono so on mbaajtaaki 185

koye mon, onon fof ko noon kalkorto-£on. (Luk 13.3) 186

Page 46: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

46

1

Winndannde 55 2

3

ANNABI ESAYI (Esayi) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8

hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en mbi£tiino ko fayti e annabi Yuunus e no fewjiratnoo 11

dogde Joomiraa£o. Kono fewjude dogde Alla wayi ko no dogde mbeelu mum nih. Hono 12

noon, en njiyiino no Alla wondirnoo e Yuunus to nder reedu lii¢gu to. 13

14

Hannde noon, en ¢ganniyiima ja¢¢gude ko fayti e annabi dewnoo£o e Yuunus o, te 15

innde makko ina anndaa e haala Alla he. Oon ko annabi Esayi, mo jamaanu mum 16

adinoo jamaanu Almasiihu o hakke duu¥i teemedde jee£i£i. Esayi wonnoo ko jettinoowo 17

sadak gollantonoo£o Alla e nder galle Alla mo Sileymaani mahnoo Yerusalem o. Ñande 18

fof, Esayi wondude e yettinoo¥e sadak heddii¥e ¥e, ina potnoo wa£ande Alla sadakeeji 19

jaw£i e dow sakkorde nde. ÷iin sadakeeji ¢gonnoo ko annama ÿiiÿam Almasiihu 20

potno£am rufeede sabaabunde bakkatuuji aduna. Kono Alla fodanaano Esayi wonde 21

jettinoowo sadak ¥olo. Ke£o-£ee ko kewnoo ñalawma gooto, tawi Esayi ina woni nder 22

galle Alla he. E£eni nja¢¢ga e deftere ESAYI, e simoore jeego¥ere nde. 23

24

Ko £um £oo Esayi winndi: E hitaande maayde Osiyas, laam£o o, njiy-mi Joomiraa£o 25

ina joo£ii e jappeere toownde no feewi, kommbol wutte makko ina heewi galle Alla o. 26

Maleykaaji ina njiimi e makko; gooto e majji fof ina wa£i bibje jeegom: bibje £i£i, a£i 27

cuddira £umen jeese majji; bibje £i£i, a£i cuddira £umen koy£e majji; bibje £i£i keddii£e 28

£e, ko £een £i ndiwirta. Gooto e majji fof ina wulla, a£i mbiyondira: “Cenii£o, cenii£o, 29

cenii£o ko Joomiraa£o Jom semmbe o! Leydi ndi fof ina heewi darja makko!” Le££e 30

damal £e ndilli sabu wulaa¢go ¢go mawnude, galle o fof heewi cuurki. ÷oon tan, mbiy-31

mi: “Mi booraama! Mi halkiima, sabu ko mi ne££o mo toni mum cenaaki, ko£-mi ko e 32

hakkunde yim¥e ¥e toni mumen cenaaki, kadi gite am njiyii Laam£o o, Joomiraa£o Jom 33

semmbe o.” Kono maleyka gooto diwi, ari e am, ina jogii e ju¢¢go mum ÿulmere 34

hu¥¥oore nde o ÿettirnoo mecekke e nder sakkorde he. O memni £um hunuko am, o 35

wiyi: “÷um £oo memii toni maa, ooñaare maa ittaama, bakkaat maa yaafaama.” Nan-mi 36

sawta Joomiraa£o ina wiya: “Holi mo nelan-mi, holi jahanoowo en?” Njaabii-mi, mbiy-37

mi: “Mbo£oni, nel am.” (Esa 6.1-8) 38

39

Ko hono noon, Joomiraa£o hollirnoo Esayi darja mum e senaare mum. O noddi Esayi, 40

o neli £um yoo habroy ko¢¢gol makko Israa’iila’en, hono Yahuuda’en, winnda £um e 41

deftere mbele bani Aadama’en fof ina mbaawa naftoraade £um. Deftere Esayi nde ko 42

Page 47: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

47

deftere mawnde, luggi£nde, te en mbaawataa ja¢¢gidde ko woni e mayre ko fof. Kono 43

e yeewtere men hannde, ma en eto to¢¢gude kabaaru annabi Esayi o e miijooji £i£i 44

ba££i faayiida. 45

46

E ko adii, ma en njiy no Esayi habrirnoo Yahuuda’en kabaaru bon£o e njo¥di kuugal 47

mumen. So £uum ¥ennii, ma en njiyi no o habrirnoo ¥e kabaaru moÿÿo paytu£o e 48

Almasiihu potnoo£o arde e aduna he roondoo kuugal bakkatuuji men. Kabaruuji £i£i £i 49

ko nih mbayi: 50

• Kabaaru bon£o paytu£o e njo¥di bakkaat. 51

• Kabaaru moÿÿo paytu£o e Da£ndoowo jogor£o arde yo¥ana bakkodinoo¥e ¥e 52

bakkaatuuji mumen: Ko £um woni fotde annabi Esayi. 53

54

¿gadoro-£en yuurnitaade huunde e aayeeji kollirooji kabaaru bon£o mo Alla wa£i e 55

hunuko Esayi, fayde e Yahuuda’en e kala nanoowo. E simoore adannde nde, annabi 56

Esayi winndii, wiyi: Asamaanuuji, ke£o-£ee! Leydi, wertu nofuru! ¿gati Joomiraa£o nana 57

haala: “Mi nehii sukaa¥e, mi ñamminii £umen, kono luutndiima mi. ¿gaari ina anndi 58

jey£o £um, te mbabba ina anndi jaa¥nirgal joomum; kono Israa’iila anndaa hay huunde. 59

Leñol am ¢gol faamaani.” Musiiba woodanii dowla bakkodinoowo, leydi teddundi ooñaare, 60

¥es¢gu gollotoo¥e bonannde, sukaa¥e fuuntaa¥e! ²e ¢goppii Joomiraa£o, ¥e njawii 61

Cenii£o Israa’iila o, ¥e nduttitiima caggal... ÷alee addude sadakeeji mon puuy£i £i; 62

cuuraayi ko haram £o am. Lebbi kesi £i, ñal£i fooftere £i, e dente £e, - mi waawaa 63

ndaarde bonanndeeji £i e mbummbayuuji £i. Fittaandu am ina hutii lebbi mon kesi e 64

kewuuji diine mon; ko £i do¢¢gal £o am, te mi tampii roondaade £i. So on cuutii 65

juu£e mon, mi ru¢toto on; hay so ko on cowondirii ñaagule mon, mi he£otaako on. 66

(Esa 1.2-4,13-15) 67

68

Ko hono noon annabi Esayi felirnoo Yahuuda’en sabu bakkatuuji mumen, o wiyi ¥e: 69

Joomiraa£o wiyi: “¿gol leñol teddinta mi tan ko e haala, kono e nder ¥er£e ma¥¥e a¥e 70

¢go££i mi. No ¥e ndewirta mi nih, alaa ko firti hay ba£te, ¢gati ¥e nja¢¢ginta ko 71

aadaaji yim¥e ellee ko jamirooje am.” (Mac 15.8-9; Esa 29.13) 72

73

Caggal nde Esayi feli Yahuuda’en sabaabunde tii£de mumen koye wondude e bakkatuuji 74

mumen, o fu££ii habrude ¥e kabaaru moÿÿo, keew£o semmbe, o sellini ¥ernde kala 75

goo¢£in£o. E hojomaaji keddori-£en £i, ma en eto yaltinde heen haalaaji bel£i £i Esayi 76

winndunoo, paytu£i e Almasiihu jogornoo£o arde e aduna he ¢gam da£ndude 77

bakkodinoo¥e ¥e. 78

79

E simoore capan£e nayi nde, Esayi winndi heen, wiyi: Alla mon wiyi: Ndeÿÿinee dental 80

am, ndeÿÿinee dental am!... Daande wulli, wiyi: Peewnanee Joomiraa£o laawol mum 81

nder jeereende to, peranee Alla men laawol e nokkuuji joor£i he! Yoo kala caa£¢gol 82

joore, kala haayre e kala tulde potndee, laabi bon£i £i peewnitee, kala ko fotaani 83

fotndee. Ndeen, maa darja Joomiraa£o feññine, yim¥e kala njiyda £um e sahaa gooto; 84

Page 48: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

48

sabu hunuko Joomiraa£o haalii... Aan Siyon, jeeynoowo kabaaru moÿÿo o, ¢abbu e 85

haayre toownde. ²amtu daande maa dow. Aan Yerusalem, jeeynoowo kabaaru moÿÿo o, 86

¥amtu nde, woto hul. Wiy cahe Yuda £e: ‘Alla mon nani!’ Alla, Joomiraa£o o, nani; 87

omo arda e baaw£e...! (Esa 40.1,3-5,9-10) 88

89

E simoore jee£i¥ere nde, Esayi winndii, wiyi: Joomiraa£o o e hoore mum maa rokku on 90

fi£nde: Maa mboomiri ndi ¥am reedu, jibina ¥i££o gorko, innira £um Emanuwel 91

(maanam: Alla ina wondi e men). (Esa 7.14; Mac 1.23) 92

93

Hono noon, en nanii kabaaru sirlu maw£o mo Alla feññiniri en annabi Esayi! Alla 94

anniyiima jippinde Ruuhu mum e reedu mboomiri ndi mee£aa anndude gorko, mbele 95

Almasiihu o ina jibinee e aduna. O£on ¢ganndi Almasiihu o jogaaki baaba e aduna he. 96

Ko adii omo jibinee, o wonnoo ko dow asamaan, sabu ko ka¢ko woni ko¢¢gol 97

gondunoo¢gol e Alla gila e fu££oode. Ko¢¢gol ¢gol wonti aadee. Kooni ndaw goo¢ga 98

luggi££o! Alla, mo ¢ganndu-£aa ko kañum woni Ruuhu, anniyiima wa£de Ruuhu mum 99

e reedu mboomiri, caggal £uum, jibinee e aduna no tigguyel nih! Ko £uum Esayi 100

lo¢¢ginii, nde wiyi: Maa mboomiri ndi ¥am reedu, jibina ¥i££o gorko, innira £um 101

Emanuwel (maanam: Alla ina wondi e men). 102

103

E cimooje dew£e heen £e, Esayi winndii ko heewi ko fayti e Almasiihu o. Ina woodi to 104

o haali, o wiyi: Leñol gonno¢gol e ni¥¥ere ¢gol yiyii annoore mawnde. Wonnoo¥e e 105

leydi cakkiindi mbeelu maayde ¥e, annoore yayniima e dow mumen... Sabu en 106

njibinanaama ¥i¢¢gel, en ndokkaama ¥i££o gorko,... ma o innire: Baajotoo£o 107

pattamlamo, Alla cemmbolin£o, Baaba haa abada, Laam£o jom deeÿre! (Esa 9.1,5) 108

109

Hono noon, maa wum¥e njiy, faa£u¥e mba£ta nande, laÿoo¥e mba£ta diwdiwnude no 110

lella nih, £em¢gal muum¥e wulla sabu weltaare! (Esa 35.5-6) 111

112

En nanii e £iin aayeeji kabaaru mo annabi Esayi habri, paytu£o e no Almasiihu o 113

fotirnoo addude e aduna he senaare Alla e yuurmeende mum, wa£a golle £e hay gooto 114

mee£aa wa£de, mbele yim¥e fof ina ¢gannda: Almasiihu cenii£o o ummii ko to Alla! 115

Ko £uum wa£i annabi Esayi winndude, wiyi: Maa Almasiihu o wiye: Baajotoo£o 116

pattamlamo, Alla cemmbolin£o, Baaba haa abada, Laam£o jom deeÿre! E goo¢ga, 117

Esayi wayaano no yim¥e hannde ¥e nih, ¥e ¢ganndu-£aa potndata Almasiihu o ko e 118

annabaa¥e ¥e. Annabi Esayi, kañum, yiyi darja Da£ndoowo potnoo£o ummaade to Alla 119

to o! 120

121

Jooni noon, hade men seertude, ina wa£i simoore wo£nde nde pot-£en ja¢¢gude: 122

simoore capan£e joyi e tati nde. Ndeen simoore woni ¥urnde heewde faayiida e kala ko 123

annabi Esayi winndunoo, sabu nde jaaytata ko no Almasiihu o fotirnoo rufde ÿiiÿam 124

mum, no njawdi hirsaandi nih, yo¥a kuugal bakkatuuji aduna fof. Ke£o-£ee no moÿÿi 125

Page 49: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

49

kabaaru moÿÿo mo Alla rokki annabi Esayi, duu¥i teemedde jee£i£i ko adii jamaanu 126

Almasiihu o. 127

128

Binndi cenii£i £i mbiyi: Holi goo¢£in£o kabaaru men o? Holi ke¥tin£o ju¢¢go 129

Joomiraa£o? O mawnii e yeeso makko no lekki fam£uki semmbe nih, no pu£i jaltu£i e 130

leydi njoorndi nih: o moÿÿaano mbaydi, o alaano darja mbele foo£tude ndaar£i men e 131

makko. Alaa fof e mbaydi makko ko welnoo en. Ko o gañaa£o, mo yim¥e mbeddii, ko 132

o ne££o tampere, goow£o mette, o nanndi ko e ne££o du¢taa£o. Ko o gañaa£o, en 133

¢gonndaaka mo nih. Ndeen ne dey, ko mette men o roondii, ko tampere men o rimndi 134

e hoore makko; enen, na¢¢gir-£en mo no pawaa£o kuugal mo Alla fiyi, les£ini nih. 135

Kono o yuwiraa ko sabaabunde goofi men, o moññiraa ko sabaabunde bonanndeeji men; 136

kuugal timminoowal en ¢gal fawaa ko e makko, ko gaañan£e makko cellir-£en. Enen 137

fof ¢gonno-£en ko e dunndaade no dammuli nih; gooto e men fof rewnoo ko laawol 138

mum; te Joomiraa£o o fawi e makko bonannde men, enen fof. 139

140

O leeptaama, o les£inaama, kono o mu¥¥itaani hunuko; o wayi ko no dammuwol 141

£owanoo¢gol ¢gam hirsoyeede nih, no mbaalu muum£u¢gu e yeeso to¢¢goo¥e £um nih; 142

kono o mu¥¥itaani hunuko. O ittiraa ko leepte e kuugal. E yonta makko, holi heen 143

gonndaa£o e wonde o ittaama e leydi wuur¥e ¥e, o fiyaa sabaabunde goofi yim¥e am? 144

O ubbidaa e bon¥e, yanaande makko wa£daa e galo hay so tawii o mee£aani wa£de 145

ko boni, kalabantayaagal mee£aani yaltude e hunuko makko. Kono Joomiraa£o 146

welanooma moññirde mo mette; caggal nde wa£i wo¢ki makko sadak bakkatuuji, ma o 147

dañ iwdi, juutna bal£e makko, moÿÿina sago Joomiraa£o e juu£e makko. Caggal nde 148

mette fittaandu makko ¢gasi, ma o haarnu jiy£e makko. Carwoowo am peew£o o maa 149

wa£ haa heew¥e na¢¢giree feew¥e, rewna £um e ganndal mum. Ma o roondo 150

bonanndeeji ma¥¥e. Ko £uum wa£i, ma mi rokkoy mo ge£al e hakkunde maw¥e ¥e te 151

ma o feccid ge£e konaa£e £e e jom baaw£e en, sabu ko ka¢ko e hoore makko rokki 152

wo¢ki makko, o maayi, o hiisaa e woofoo¥e ¥e, sabu o roondiima bakkatuuji yim¥e 153

heew¥e, o ñaaganiima woofoo¥e ¥e. (Esa 53.1-12) 154

155

Ko £uum Esayi winndunoo ko fayti e mette £e Almasiihu o fotnoo he¥de so ina yo¥ana 156

en bakkatuuji men. Eey. Almasiihu o maa tampu, rufa ÿiiÿam mum, mbele Alla ina 157

waawa yaafaade en bakkatuuji men, tawa heddii ko e peewal mum. Ko £uum wa£i 158

Esayi winndude, wiyi: O yuwiraa ko sabaabunde goofi men, o moññiraa ko sabaabunde 159

bonanndeeji men... Enen fof ¢gonno-£en ko e dunndaade no dammuli nih; gooto e 160

men fof rewnoo ko laawol mum; te Joomiraa£o o fawi e makko bonannde men, enen 161

fof. (Esa. 53.5-6) 162

163

Oo £oo aaye bel£o to¢¢gii kabaaru deftere Esayi nde e miijooji £i£i. Miijo adan¢go 164

¢go, woni e mum ko kabaaru bon£o; miijo £i£mo ¢go, woni e mum ko kabaaru 165

moÿÿo. Ko adii fof, ¢ganndee e wonde enen fof ko en bakkodinoo¥e te en ¢galaa hay 166

feere wootere da£ndude koye men! Ko £uum wa£i Esayi winndude, wiyi: Enen fof 167

Page 50: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

50

¢gonno-£en ko e dunndaade no dammuli nih; gooto e men fof rewnoo ko laawol mum. 168

÷i£i, ¢ganndee e wonde Alla wa£ii feere ¢gam da£ndude bakkodinoo¥e ¥e, te ndeen 169

feere woni ko e maayde Almasiihu o e guurtugol mum. Ko £uum wa£i Esayi winndude, 170

wiyi: O yuwiraa ko sabaabunde goofi men, o moññiraa ko sabaabunde bonanndeeji 171

men...; te Joomiraa£o o fawi e makko bonannde men, enen fof. 172

173

Aan ke£ii£o hannde, mbele a£a anndi no bakkatuuji maa mbayi mawnude e yeeso Alla 174

cenii£o o? Mbele a£a anndi ko wa£i Almasiihu o rufde ÿiiÿam mum no njawdi kirsaandi 175

nih? Wa£tu miijo maa no moÿÿi e haalaaji annabi Esayi £i. Alla yi£i ko semmbinde ma 176

e kala ko annabi Esayi winndunoo e simoore capan£e joyi e tati nde. 177

178

Amin njetta on sabu ke£ogol mon. Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no 179

moÿÿi e ko annabi Esayi winndi nde wiyi: Joomiraa£o wiyi: ¿garee mbelditen! So tawii 180

bakkatuuji mon mbayi ko no ¢gommbudi nih, ma £i ndanwit no ¥ira£am nih; so tawii 181

ko £i biy£i coy no goobu, ma £i ndanwir no wiro. (Esa 1.18) 182

Page 51: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

51

1

Winndannde 56 2

3

ANNABI YEREMI (Yeremi) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8

hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en naniino no annabi Esayi winndirnoo ge£e keew£e 11

paytu£e e Almasiihu potnoo£o arde o. Duu¥i teemedde jee£i£i ko adii jibineede 12

Almasiihu o, Alla anndiniino Esayi no Da£ndoowo bakkodinoo¥e o fotirno ummaade to 13

Alla, mboomiri jibina £um, wuura ¢guurndam ceni£am, te wa£a kaawisaaji £i hay gooto 14

mee£aani wa£de. Kono Esayi habriino kadi no Almasiihu o fotirnoo rufde ÿiiÿam mum 15

yo¥a bakkatuuji aduna, waya no dammuwol kirsoytee¢gol nih. Te kadi, so sadak makko 16

o timmii, ma o fool maayde, o wuurta, o yalta yanaande makko, o rokka kala 17

goo¢£in£o mo ¢guurndam haa abada. 18

19

Hannde noon, en njokkat e haala annabaa¥e ka, njiyen annabi go££o teddu£o, 20

guurnoo£o hedde duu¥i teemedere caggal Esayi. Oon annabi wiyetee ko Yeremi. 21

22

En njiyiino wonde leñol Israa’iil’en nattiino wonde leñol gootol tan. ÷o sakkitii £o ¢gol 23

fecci ¢gol wonti leÿÿi £i£i, maanaam leñol Israa’iila e leñol Yuda. Te, e jamaanu annabi 24

Yeremi, ¢ganndee laamu Israa’iila, heedtunoo¢gu ba¢¢ge rewo ¢gu, bonii. Alla wa£i 25

Israa’iila’en e juu£e añ¥e mumen, sabu ¥e ¢goo¢£inaani haala annabaa¥e ka, ¥e 26

tuubaani bakkatuuji ma¥¥e. Ko £uum wa£i, e leñol Yahuuda’en ¢gol, ko Yuda tan 27

heddinoo. Yuda ko leñol keedtu¢gol ba¢¢ge worgo ¢gol, ko Yerusalem wonnoo laamorgo 28

maggol, sahre nde ¢ganndu-£aa ko £oon galle Alla mo Sileymaani mahnoo o wonnoo. 29

En nja¢¢giino haa gasi e wonde Yuda ko leñol ¢gol Alla wa£noo fodoore mum addude 30

Almasiihu o e aduna. 31

32

Annabi Yeremi noon wonnoo ko Yahuuda jibinanoo£o e sahre tokosere, nde ¢ganndu-33

£aa hakkunde mum e Yerusalem, ina wona kilomeeteruuji joyi. Baaba mum Yeremi 34

wonno ko jettinoowo sadak e nder galle Alla gonnoo£o Yerusalem o. E oon sahaa, ko 35

¥uri heewde e Yahuuda’en ho£noo¥e Yerusalem ndewatnoo ko aadaaji taaniraa¥e 36

mumen, kono ¥e toppitanooki haala Alla. Kono noon Yeremi, kañum, ina toppitinoo haala 37

Alla, £ooftii £um, te o yiyno to wo££i sahaa mo Alla fotnoo jippinde Almasiihu o e 38

aduna. 39

40

Jooni noon, naaten e deftere YEREMI he, haa njiyen no Alla noddirnoo mo, wa£i mo 41

annabi. E simoore adannde he, Yeremi wiyi: Joomiraa£o haaldi e am, wiyi mi: “Hade 42

Page 52: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

52

am tagde ma e reedu yumma maa, mbo£o annduno maa, te hade maa jibineede, mi 43

sennii ma mba£-maa-mi annabi dowlaaji.” Njaabii-mi, mbiy-mi: “Yaa aan, Joomiraa£o 44

Alla, ko mi cukalel, mi waawaa haalde.” Joomiraa£o wiyi mi: “Woto wiy: Ko mi 45

cukalel. Sabu ko a jahoowo to yim¥e ¥e nelat-maa-mi ¥e fof, te ko a kaaloowo ko 46

njamir-maa-mi ko fof. Woto hul ¥e, sabu mbo£o wondi e maa ¢gam hakkitde ma.” 47

Caggal £uum, Joomiraa£o forti ju¢¢go mum, memi toni am, wiyi mi: “A yiyii, mi wa£ii 48

ko¢¢guli am e hunuko maa. Ndaar, mi wa£ii ma hannde e dow dowlaaji, e dow 49

laamuuji mbele £uggitaa, kelaa, mbele mbonnaa, pirtaa, mbele mahaa, loraa.” (Yer 50

1.4-10) 51

52

Ko hono noon, Alla noddiri Yeremi, wa£i £um annabi mum. Alla su¥orii mo ko ha o 53

yaha to banndiraa¥e makko Yahuuda’en, o anndina £umen no Alla anniyorii ñaawirde 54

£umen so tawii ¥e tuubaani bakkatuuji ma¥¥e ¥e ¢garta e Joomiraa£o e ko¢¢gol mum. 55

E goo¢ga, Yeremi he¥iino do¢¢gal teddu¢gal, mettu¢gal, sabu Yahuuda’en nji£aano hay 56

gooto wiya £umen golle diine mumen mbelaano Alla! Ndeen ne dey, Yeremi wonaano 57

ji£noo£o welde yim¥e. 58

59

Kono noon, hakke duu¥i noogaas e tati, annabi Yeremi ina waajoo e nder Yerusalem e 60

dowla Yuda fof, ina wiya: “Alla nana reentina on! ¿ganndee so on tuubaani bakkatuuji 61

mon, £oofti-£on Joomiraa£o, maa Alla woppu konuuji dowla Babilon ¢gara, naata e 62

Yerusalem, nduppa sahre nde, kañum e galle Alla o fof! Te ¥e kona on, ¥e nawa on 63

dowla go££u£o, ¢gonon toon maccu¥e!” Ko £uum Yeremi habrunoo Yahuuda’en ho£¥e 64

Yuda ¥e. 65

66

Ke£to-£en haalaaji £i Yeremi waajortonoo banndiraa¥e mum Yahuuda’en. E£eni nja¢¢ga 67

e deftere Yeremi, e simoore jee£i¥ere nde. Binndi £i mbiyi: Joomiraa£o haaldi e Yeremi 68

e £ii £oo ko¢¢guli: “Daroyo damal galle Joomiraa£o, njeeynaa oo £oo kabaaru mbiyaa: 69

Ke£o-£ee haala Joomiraa£o, onon fof yim¥e Yuda naatiroo¥e e £ee dame ¢gam 70

sujjande Joomiraa£o. Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe, Alla Israa’iila o, wiyi: Mbaylee 71

laabi mon e golle mon, mi woppa on ¢gonon e oo £oo nokku. Woto njogo-£ee 72

hoolaare e £ii ko¢¢guli puuntooji, ¢gonon e wiyde: ‘Ko £oo woni galle Alla, galle Alla, 73

galle Alla!’ So on mbaylii laabi mon e golle mon, on mba£ondirii peewal e hakkunde 74

mon, so tawii on leeptataa ko£o, walla baaye walla diwo ca¢koraa£o, so tawii on 75

ndufaani e oo nokku ÿiiÿam £am wiyaani wa£aani, so tawii on ndewaani allaaji go££i 76

boomooji on, ndeen, ma mi woppu on ¢gonon e oo £oo nokku, e leydi ndi ndokku-mi 77

maamiraa¥e mon gila awlan haa abada ndi. Kono noon, on mba£tii hoolaare mon e 78

ko¢¢guli puuntooji £i nafataa hay huunde. Holi £uum noon! ¿guyka, war-hoore, jinaa, 79

woondde e fenaande, hu¥¥ande Baal cuuraayi, rewde allaaji go££i £i on ¢ganndaa! 80

Caggal £uum, ¢garon e yeeso am, nder oo galle £o innde am noddetee, ¢gonon e 81

wiyde: Min kakkitaama! - ¢gam wa£de £een ge£e karmu£e fof!” (Yer 7.1-10) 82

83

Page 53: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

53

Ko hono noon Yeremi felirnoo Yahuuda’en ¥oornotonoo¥e wutteeji ganndal Alla, tawi 84

noon, golle mumen njerondiraano e ko innortonoo ko! Hono noon, e simoore sappo e 85

jee£i¥ere he, Yeremi wiyi: Ko nih Joomiraa£o wiyi: “Kala ba££o hoolaare mum e 86

ne££o, hu£aama, ba££o £amuya mum e semmbe aadee, du¢tin£o ¥ernde mum 87

Joomiraa£o... Huunde fof ko ¥ernde ne££o ¥uri ooñaade e ñawde; holi baaw£o anndude 88

£um? Miin Joomiraa£o, mbo£o ÿeewtindoo ¥ernde, mbo£o ndaara nder ne££o, ¢gam 89

ruttude mo woni kala ko wa£i tolno laabi mum, mo woni kala ko golle mum njibini.” 90

(Yer 17.5,9-10) 91

92

Ko hono noon Yeremi waajorinoo Yuda’en, wiyi £umen: “So on tuubaani bakkatuuji mon 93

ndutti-£on e Joomiraa£o, maa konuuji Babilon mbonnu Yerusalem e galle Alla o fof, 94

onon ne ¢gonton maccu¥e ma¥¥e!” 95

96

Onon he£ii¥e, holi miijo mon heen? Mbele Yuda’en £ooftinooma haala ka Joomiraa£o 97

haalatnoo £umen ka? Ko ¥uri heewde e ma¥¥e £ooftanooki ka! Hay yettinoo¥e sadak 98

¥e nih ¢goo¢£inaano ko Yeremi haalatnoo ko. E goo¢ga, nde yettinoo¥e sadak ¥e nani 99

ko Yeremi wiyi ko, njaggi £um, piyi £um, mba£i koy£e mum e callalle. Yettinoo¥e 100

sadak ¥e mbaawaano goo¢£inde e wonde maa Alla woppu añ¥e mumen, hono 101

Babilonnaa¥e, naata Yerusalem, mbonna sahre nde e galle Alla mo Sileymaani mahnoo 102

o fof. E miijo ma¥¥e, £uum waawaano wa£de. Ko £uum wa£i, ¥e cekani Yeremi ko 103

lo¢¢ginnoo e ko winndunoo ko fayti e bonnugol Yerusalem ko. 104

105

Wonaa yim¥e ¥e e yettinoo¥e sadak ¥e tan calinoo haala annabi Yeremi. Hay laam£o 106

Yuda o ja¥aano ka. Nde laam£o o ja¢¢gi deftere Yeremi winndunoo nde, o seekiri 107

deftere nde la¥i, o weddii £um e jey¢gol £o di¢iral galle £o. Hono noon, deftere nde 108

fof hu¥¥i. Ko noon laam£o Yuda o wa£irnoo. O tuubaano bakkatuuji makko o ja¥i haala 109

Joomiraa£o. Eey, laam£o o duppiino deftere Yeremi nde kono o waawaano waylude 110

feere Alla. Alla lo¢¢gini Yeremi, o winndi haala Alla e deftere wo£nde. 111

112

So on nja¢¢gii deftere Yeremi nde, ma on njiy no laam£o Yuda o wondude e 113

yettinoo¥e sadak ¥e e yim¥e leydi Yuda ¥e fof leeptirnoo Yeremi no feewi. ²e mba£i 114

mo e kasoo laabi keew£i. Wa£ii nih ñalawma gooto, ¥e naatni Yeremi e ¢gaska lugga, 115

mba£ka ¥akkere ¥orwunde. Kono noon, Alla da£ndi mo, neli e makko Afiriknaajo gooto, 116

yaltini mo e ¢gaska he. 117

118

Ina woodi go££um ko pot-£en anndude; ko £um £oo: Ko ¥uri heewde e Yahuuda’en 119

salinoo¥e haalaaji annabi Yeremi £i, £um ha£aani £umen waasde he£aade yim¥e 120

wo£¥e. A¥e ke£otonoo yim¥e wo£¥e! ²e cu¥inoo ko he£aade annabaa¥e fenoo¥e. Eey, 121

Binndi £i ina njaaytana en e wonde e oon jamaanu, ina woodnoo yim¥e ¥e ¢ganndu-122

£aa ina mbiyatnoo koye mumen annabaa¥e, kono e goo¢ga ko ¥e naafigeeji e fenoo¥e. 123

Annabaa¥e ¥e ¢gonaa goo¢ga, sabu ko¢¢guli ma¥¥e ¢gummaaki e Alla. Hono noon, 124

nde Yeremi habratnoo ñaawoore Alla jogornde he¥de Yerusalem nde, annabaa¥e fenoo¥e 125

Page 54: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

54

¥e, kañum’en ne, ¢gonnoo ko e wiyde Yuda’en ¥e: “Alaa! Wonaa goo¢ga! Musibbaaji 126

£i Yeremi habrata £i ¢garataa! Babilon waawaa bonnude Yerusalem! Hay gooto waawaa 127

helde galle Alla o! On njiyataa hay musiiba gooto; ko jam tan!” 128

129

Kono Yeremi haaldiino e Yahuuda’en fof, wiyi £umen: Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe 130

o wiyi: “Woto ke£o-£ee haalaaji annabaa¥e haaldoo¥e e mon ¥e! ²e naatnata on ko e 131

ge£e puuy£e; ¥e kaalanta on tan ko jiy£e hakkillaaji ma¥¥e, kono wonaa ko ummii e 132

hunuko Joomiraa£o!... Miin, mi nelaani ¥een annabaa¥e, ¥e ndogi; mi haalanaani ¥e 133

hay huunde, ¥e ¢goni e lo¢¢ginde! So ¥e nja¥iino waaju am, ¥e mbaawatno haalande 134

leñol am ko¢¢guli am, ¥e mba£a ¥een ndu¢too laawol mumen bon¢gol e golle mumen 135

gamotin£e.” (Yer 23.16,21-22) 136

137

Ko hono noon Yeremi waajorinoo Yahuuda’en mbele ina ndeentoo haala annabaa¥e 138

fenoo¥e ka. Kono noon ko ¥uri heewde e Yuda’en ¢gondanooka waaju annabi Yeremi, 139

¥e nja¥i tan ko haala annabaa¥e fenoo¥e ¥e. Kono to sakkitii £o, laam£o o, e 140

yettinoo¥e sadak ¥e, e dental ¢gal fof wondude e annabaa¥e fenoo¥e ¥e, ¢ganndii holi 141

joginoo£o ko¢¢gol Alla goo¢£u¢gol ¢gol! Kono, ha¢kadi leeli. Sabu to sakkitii £o, Alla 142

woppii ko Yeremi habratnoo ko fof wa£i e Yerusalem. Ko¢¢gol Alla ¢gol firtotaako muk! 143

144

Ke£o-£ee ko Binndi £i kaali ko, £i mbiyi: E hitaande jeena¥ere laamu Sedekiyas, 145

laam£o Yuda,... Nebukadnesaar, laam£o Babilon o, ardi e konu mum fof ¢gam naatde 146

Yerusalem. O wa£i jippunde makko sara sahre he, o wa£i ¥ale taarii sahre nde fof. 147

Sahre nde taaraa haa hitaande sappo e goo¥ere Sedekiyas, laam£o o. Ñande ñalawma 148

jeena¥iijo e lewru naya¥uru ndu, heege ¢ge mawni e sahre he, ñaamde alaano e 149

mayre. Ndeen, ¥alal sahre ¢gal yulaama... honoo¥e ¥e njaggi laam£o Yuda o, ¢gaddi 150

£um e yeeso laam£o Babilon £o, ...o ñaawaa. Laam£o Babilon o hirsi ¥i¥¥e makko 151

wor¥e ¥e e yeeso makko... Caggal £uum, o lokñiti gite makko, o to¢¢giri mo callalle 152

jaka, o nawi mo Babilon... Hono noon, Nebukadnesaar laam£o Babilon o wondude e 153

konuuji mum nduppi galle Joomiraa£o o e galle laam£o o, wondude e kala galleeji 154

ba££i faayiida e nder Yerusalem... ²e li¥i ¥ale taarii£e Yerusalem £e fof. Nebusaradan, 155

maw£o konu o, na¢¢gi ba¢¢ge e ¥ur¥e waasde e dental ¢gal, yim¥e heddinoo¥e e 156

sahre he, yim¥e naatnunoo¥e koye mumen e juu£e laam£o Babilon wondude e ko 157

heddinoo e dental ¢gal, dahi £umen. Kono noon, Nebusaradan, maw£o konu o, woppi 158

e sahre he huunde e miskinee¥e ¥e, ¢gam remde gese mumen wondude e rese¢... 159

Hono noon, Yuda’en ndahaa payraa nokku go££u£o leydi mumen. (Yer 52.4-7,9-160

11,13-16,27) 161

162

Hono noon, en njiyii e wonde Alla wa£ii ko wiynoo ko fof, ko rewnunoo e hunuko 163

annabi Yeremi ko. Jooni, Yahuuda’en fof ¢ganndiino e wonde ko haalaaji Yeremi £i 164

¢gonnoo goo¢ga. Kono ¢gaal ganndal nafataa ¥e hay huunde, sabu jooni ko ¥e 165

maccu¥e konuuji Babilon. 166

167

Page 55: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

55

Holi no ¢gasnirten yeewtere men hannde? Ko nih: Ñande ñal¢gu ñaawoore, maa bani 168

Aadama’en fof ¢ganndu ko woni goo¢ga e ko woni fenaande. Kono jooni Alla yi£i ko 169

¢ganndaa ko woni goo¢ga e ko woni fenaande, sabu ñande ñal¢gu ñaawoore, anndude 170

goo¢ga mo ¢gañno-£aa e ¢guurndam e aduna o, nafataa ma hay huunde! Ñande 171

ñal¢gu ñaawoore, a waawataa waajtaade hoore maa, sabu a halkiima sabaabunde 172

bakkatuuji maa. Ko £uum wa£i, ko¢¢gol Alla ¢gol wiyi: Ko jooni tigi woni nde haani 173

nde, ko jooni woni ñande da£ndoore. (2 Kor 6.2) Banndiraa¥e horsu¥e, wonaa ruuhu 174

fof pot-£on goo¢£inde, ÿeewtinto-£ee ruuhuuji £i ¢gam anndude so tawii £i ¢gummii ko 175

e Alla; ¢gati annabaa¥e fenoo¥e heew¥e cariima e aduna he. (1 Yuh 4.1) 176

177

÷uum noon, banndiraa¥e, ko £oo min kaa£ata hannde. E yeewtere men aroore, so Alla 178

ja¥ii, ma en njiy ko kewnoo e Yahuuda’en dahanoo¥e Babilon ¥e. 179

180

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te miijto-£on no moÿÿi e ko annabi Yeremi winndi ko, 181

nde o wiyi: Joomiraa£o wiyi:... “Ma on njiilo mi, te ma on njiytu am, so on njiiloriima 182

mi no ¥er£e mon fof potiri.” (Yer 29.13) 183

Page 56: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

56

1

Winndannde 57 2

3

ANNABI DAÑEL (Dañel 1; 6) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8

hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

E yeewtere men ¥ennunde, en nja¢¢giino e deftere annabi Yeremi mo ¢ganndu-£aa ina 11

ardii Almasiihu o hakke duu¥i teemedde jeegom. En njiyii no Yeremi reentinirnoo 12

banndiraa¥e mum Yahuuda’en, wiyi £umen so tuubaani bakkatuuji mumen nduttii e Alla, 13

maa konuuji dowla Babilon mbonnu Yerusalem, kona ¥e, mba£ta ¥e maccu¥e. Kono 14

noon, ko ¥uri heewde e Yahuuda’en ¢gondanooka haala Yeremi, ¥e ke£otonoo tan ko 15

annabaa¥e fenoo¥e. Hono noon, en nja¢¢giino no konuuji Babilon ¢garirnoo, mbonni 16

Yerusalem, ndahi Yahuuda’en ¥e, nawi £umen leydi ¢go££undi, maanaam Babilon. Ge£e 17

£e fof ¢goniri no Alla wiyrunoo £um, rewni £um e hunuko annabi Yeremi nih. 18

19

Kono bonnugol Yerusalem wa£aani Alla woppude Yahuuda’en, leñol ¢gol o su¥inoo gila 20

ko ¥ooyi ¢gol. Alla waawaano yejjitde aadi mo wa£dunoo e Ibraahiima, Isaaga e 21

Yaakuuba, nde o wiyi £umen: “Maa leÿÿi aduna fof mbarkine e mon!” Alla yejjitaani 22

feere nde wa£noo ¢gam rewnude Da£ndoowo aduna o e leñol Yahuuda’en ¢gol 23

¢ganndu-£aa ko iwdi Ibraahiima. Hono noon, Binndi £i ina njaaytana en no Alla 24

toppitirinoo Yahuuda’en ¥e to Babilon hakke duu¥i capan£e jee£i£i haa ñande o wa£ti 25

Yerusalem e juu£e ma¥¥e, no o wiyrunoo £um nih. Kono noon, so on nji£ii he£aade 26

oon taariiki, on padat yeewtere men aroore. 27

28

Hannde, en ¢ganniyiima ja¢¢gude ko fayti e suka gooto Yahuuda, mo ¢ganndu-£aa ko 29

e dahanoo¥e Babilon ¥e, jeyanoo. Oon suka wiyetee ko Dañel, annabi Dañel. Innde 30

Dañel firtata ko: ‘Alla woni ñaawoowo am’. E ko ra¥¥i£i, ko £uum woni seedamfaagu 31

Dañel. Dañel hulaano hay gooto, so wonaa Alla ñaawoowo aduna o. Dañel wondanooka 32

ko yim¥e ¥e mbiyatno £um ko. O toppitinoo tan ko haala Alla. Dañel goo¢£iniino ko 33

annabi Sileymaani winndunoo gila ko ¥ooyi, nde wiyi: Kulol yim¥e ko wilde tuufotoonde, 34

kono kala ba££o hoolaare mum e Joomiraa£o, maa reene. (Ko¢ 29.25) 35

36

Woow¥e Binndi annabaa¥e £i ina ¢ganndi e wonde Dañel ko annabi tigi wonnoo, sabu 37

deftere luggi£nde nde o winndi nde ina heewi goo¢gaaji £i hakkille ne££o waawaa 38

anndude. Annabi DAÑEL winndiino ko heewi ko fayti e taarikaaji leÿÿi aduna £i, ko adii 39

nih £iin leÿÿi ina ¢gooda! So en ndokkii yeru, Dañel winndiino no laamuuji dowlaaji 40

Perse e Gerek e Room potirnoo woodirde, e ko ¥e njogornoo wa£de fof, te Dañel 41

winndiino £uum duu¥i teemedde ko adii ko ¥uri heewde e £iin dowlaaji ina ¢gooda! Te 42

Page 57: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

57

no annabaa¥e heew¥e nih, Dañel ne haaliino ko fayti e garal Almasiihu o wondude e 43

gartal mum. Annabi Dañel lo¢¢giniino e wonde so Almasiihu o ari maa ware wona 44

sadak bakkatuuji. Kono so Almasiihu o artii, maa rokke kalfaandi, teddu¢gal e laamu 45

haa abada, te maa ñaawir aduna o peewal. 46

47

Kono noon, tawde sahaa men hannde o rokkaani en naatde e haalaaji luggi gon£i e 48

deftere Dañel £i, ma en mbi£tu e ko fayti e annabi Dañel e hoore mum. 49

50

E simoore adannde nde, e£en njiya no Nebukadnesaar, laam£o Babilon, su¥orinoo 51

sukaa¥e moÿÿu¥e mbaydi, wel¥e hakkillaaji, ja¢¢gini £umen £em£e Babilon, mbele ina 52

mbaawa gollaade e nder laamu he. Dañel noon jeyanoo ko e ¥een sukaa¥e ¥e laam£o 53

o su¥inoo ¥e. Laam£o o yi£noo ko ja¢¢ginde ¥e haa ¥e mbaawa, rokka ¥e ñameeje 54

¥ur£e moÿÿude £e. 55

56

Ko hono noon Dañel fu££orinoo ja¢¢gude e du£e Babilon. Kono, hay e ñalawma 57

gadano he, Dañel dañii ca£eele. ÷een ca£eele ko nih mbayi: Laam£o Babilon maw£o o 58

rokkiino yamiroore e wonde yoo sukaa¥e jeyaa¥e e du£e mum ¥e njar ndiyam rese¢, 59

ñaama ñaamiri mba£anaandi sanamuuji £i. Mbele Dañel ina waawnoo jeyeede e ¢gaal 60

teddu¢gal sanamuuji? Muk! O waawaano! Holi ko ha£ata? Sabu Dañel ina hulnoo 61

Alla! Ko maayde ¥uratnoo Dañel wa£de ko welaani Joomi mum. Hono noon, Binndi £i 62

mbiyi: Dañel anniyii waasde £alde ¢guura laam£o o e sa¢¢gara mum tunwina £um. O 63

ñaagii maw£o gardeeji o woto waawnu mo tunwude. (Dañ 1.8) 64

65

Hono noon, Binndi £i ina kaalana en no Alla faaborinoo Dañel e £een ca£eele, wa£i e 66

mum barke, rokki £um hakkilantaagal e ganndal. Dañel naati e golle laam£o o. Binndi 67

£i mbiyi: E kala to¥¥ere noddunde hakkilantaagu e ÿoÿre nde laam£o o naamnii ¥e, o 68

tawat ko Dañel ¥uri dabatoo¥e e anndu¥e koode laamu makko ¥e fof laabi sappo. 69

(Dañ 1.20) Hono noon, hakke duu¥i capan£e jee£i£i, Dañel ina gollanoo laam¥e 70

Babilon nayo, te Alla ina wondunoo e mum. 71

72

Hannde noon, e sahaa mo keddori-£en o, e£en nji£i naatde e taariiki go££o Dañel, 73

taariiki mo ¢ganndu-£aa ina hollita e wonde Dañel hulaano hay gooto so wonaa Alla 74

tan. Ma en njiy no Dañel seertirnoo e watulaa¥e wo£¥e gollantonoo¥e laam£o o ¥e. 75

²een watulaa¥e mba£ataano hay huunde ko moÿÿi sabu Alla alaano e ¥er£e ma¥¥e. 76

Kono Dañel, kañum, salinooma kala ko ooñii sabu Alla ina wonnoo e ¥ernde mum. 77

Wa£eede mo e ¢gaska mbaroodi taktakiri ¥urani mo wa£de ko welaani Alla. 78

79

Ko adii e£en naata e daarol Dañel e baroo£e taktake £e, ¢ganndee e wonde, £oo £o 80

tolni-£en hannde e taariiki Dañel £o, laamu Babilon nattii wiyeede Babilon, kono ¢gu 81

wiyetee jooni ko Perse sabu ko leÿÿi £i£i, maanaam, Mede’en e Perse’en kalfunoo 82

laamu Babilon ¢gu, hono noon, ¥e pecci ¢gu. Jooni noon, Dañel mawniino. 83

84

Page 58: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

58

E simoore jeego¥ere nde, Binndi £i mbiyi: Dariyus laam£o o ÿetti anniya, su¥ii ardii¥e 85

teemedere e noogaas, sari £umen e diiwaan mo laamii o. O wa£ani ¥een ardii¥e 86

hoohoo¥e tato, tawi Dañel ina heen. Wonnoo nafoore ¥een hoohoo¥e ko ÿeewtaade 87

golle ardii¥e ¥e, mbele laam£o o ina waasa bonireede. Ko Dañel da£noo hoohoo¥e ¥e 88

e ardii¥e ¥e, sabu ko ka¢ko ¥urnoo ¥e hakkille. E nder £uum, laam£o o miijii ardinde 89

mo laamu mum fof no fotiri. E oon sahaa, hoohoo¥e heddii¥e ¥e, kañum’en e ardii¥e 90

¥e, ¢goni e yiilaade mosel no takkiri Dañel ko fayti e kafeeje laamu £e. Kono noon, 91

¥e ndo¢ki dañde mosel; ¥e ndañaani kadi ko a¥e pota wiyde mo, sabu ko o 92

aadiya¢ke, te hay huunde yiyetenooka e makko, wonaa feloore, wonaa ooñaare. Ko 93

£uum wa£i, ¥e mbiyondiri e koye ma¥¥e: “En ndañataa hay mosel gootel ¢gel e£en 94

takkira oo £oo Dañel, so wonaa tawa ko e nder sariya Alla makko he.” 95

96

Caggal £uum, ¥een hoohoo¥e e ¥een ardii¥e ndogani laam£o o, mbiyi £um: “Aan 97

Dariyus, laam£o amen o, yo a ¥ooy £o jeese amen £o! Hoohoo¥e laamu ¥e, perefeeji 98

£i, ardii¥e ¥e, watulaa¥e ¥e, kañum’en e goorneeruuji £i fof ina ñaago maa yo a wa£ 99

ndee £oo yamiroore, tawa ina wondi e ndeenka kittuka: Hakke bal£e capan£e tati, kala 100

torii£o alla baaw£o wonde fof, walla ne££o baaw£o wonde fof, woorti aan laam£o o, 101

weddete e nder luuro baroo£e taktake he. Jooni noon, aan laam£o o, taÿ ha£de nde, 102

ciifaa yamiroore nde, mbele ande waasa wayleede, no sariya men enen Mede’en e 103

Perse’en mo firtotaako o wiyri nih.” E dow £uum, laam£o o, hono Dariyus, siifi 104

yamiroore nde e ha£de nde. 105

106

Nde Dañel anndi yamiroore nde siifaama, naatti nder hu¥eere mum, ¢abbi fayde suudu 107

mum ndu pallanteeje mum ¢gudditii e Yerusalem ndu, ñalawma fof o diccoo, o toroo 108

laabi tati, o yetta Alla, hono no o wa£atnoo adan nih. Tan, e oon sahaa, wor¥e ¥e 109

keñii naati, tawi Dañel ina toroo, ina nodda Alla mum. Caggal £uum, ¥e njehi to 110

laam£o to, ¥e ciftini £um ha£de nde, ¥e mbiyi: “Aan kam, mate a siifaano ha£de 111

wiynde hakke bal£e capan£e tati, kala torii£o alla baaw£o wonde fof, walla ne££o 112

baaw£o wonde fof, woorti aan laam£o o, ina weddee e luuro baroo£e taktake he?” 113

Laam£o o jaabii, wiyi: “Ko noon tigi, hono no sariya men enen Mede’en e Perse’en 114

mo firtotaako o wiyri nih.” ²e ÿettiti kadi ko¢¢gol, ¥e mbiyi laam£o o: “Dañel, gooto e 115

maccu¥e dahaa¥e diiwaan Yuda ¥e, wonndaaka ma, wonndaaka ha£de nde ciif-£aa 116

nde, omo toroo Alla makko ñalawma fof laabi tati.” 117

118

Ndeen laam£o o nanii £uum, ¥ernde mum boni heen no feewi, anniyii da£ndude Dañel, 119

te alaa fof no wa£aani tuggude e ndeen haa mutal naa¢ge. Kono yim¥e ¥e keñii, njehi 120

to laam£o o, ¥amdi, mbiyi £um: “Eehey maa laam£o, anndu £um £oo: e sariya men 121

enen Mede’en e Perse’en kala ha£de walla yamiroore nde laam£o wa£i fotaani 122

firteede.” E nder £uum, laam£o o yamiri yoo Dañel adde, weddee e luuro baroo£e 123

taktake he. O ÿetti ko¢¢gol, o wiyi Dañel: “Yoo Alla maa mo ka¥¥i-£aa o da£nde!” 124

Haayre addaa, hippaa e damal luuro he; laam£o o wa£i e mayre jeloode mum e 125

Page 59: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

59

jeloode ardii¥e ¥e, mbele woto Dañel memeede. Caggal £uum, laam£o o hooti galle 126

mum, waaldi koorka, kadi weltinaani ¥ernde mum e jamma he fof, gite mum njoori kos. 127

128

Ndeen yehii haa weetii, o ummii hedde pu£al naa¢ge, o dogani luuro baroo£e taktake 129

¢go. Ndeen o arii ha o yettii luuro ¢go, o noddiri Dañel daande yurminiinde, o wiyi 130

£um: “Dañel, dewoowo Alla guur£o o, mbele Alla maa mo ka¥¥i-£aa o kam waawii 131

hakkitde ma e baroo£e taktake he?” Dañel jaabii laam£o o, wiyi £um: “Eehey maa 132

laam£o, yo a ¥ooy £o jeese amen £o! Alla am nelii maleyka mum, mu¥¥ii gaa¥le 133

baroo£e taktake £e, £e mba£aani mi hay huunde, sabu tawaama ko mi peew£o e 134

yeeso makko; kadi aan laam£o o ne kay, mi wa£aani e yeeso maa hay huunde ko 135

boni.” 136

137

E oon sahaa, laam£o o weltii no feewi, yamiri yoo Dañel yaltine e luuro he. Dañel 138

yaltinaa e luuro he, tawaa hay ¢aaccel alaa e mum, sabu ina goo¢£ini Alla mum. 139

Laam£o o yamiri yoo wor¥e takkunoo¥e Dañel ¥e ¢gadde, mbeddee e luuro baroo£e 140

taktake he, kañum’en e ¥es¢gu mumen e rew¥e mumen. ÷um wa£iraa noon. ²e mbeeyi 141

e luuro he tan, baroo£e taktake £e ke¥¥ii ¥e, moññi ÿiye ma¥¥e fof. 142

143

Caggal £uum, Dariyus laam£o o, winndi yim¥e ¥e fof, leÿÿi £i fof, haaloo¥e £em£e 144

gon£e e leydi ¥e fof, wiyi £umen: “Yo on ke¥ deeÿre timmunde! Mi yamirii e nder 145

laamu am he fof no fotiri: Yoo yim¥e njogo kulol e siññere fayde e Alla Dañel o. Sabu 146

ko ka¢ko woni Alla guur£o, goodoowo haa abada, mo laamu mum firtotaako, mo 147

baaw£e mum ¢goodata hay so aduna gasii. Ko ka¢ko hakkitta, da£ndata. Ko ka¢ko 148

wa£ata maandeeji, kañum’en e kaawisaaji e dow asamaan wondude e dow leydi. Ko 149

ka¢ko da£ndi Dañel e cegeneeji baroo£e taktake £e.” (Dañ 6.2-28) 150

151

Mbele on nanii ko laam£o mo goo¢£inaano Alla o wiynoo, caggal nde yiyi no Alla 152

da£ndiri Dañel e baroo£e taktake he? O wiyi: “Mi yamirii e nder laamu am he fof no 153

fotiri: Yoo yim¥e njogo kulol... Alla Dañel o, sabu ko ka¢ko woni Alla guur£o, 154

goodoowo,... hay so aduna gasii.” 155

156

Aan ke£ii£o hannde, mbele a£a huli Alla Dañel o? Ina waawi tawi a£a naamnoo, 157

mbiyaa: “Holi gon£o Alla Dañel?” Alla Dañel o ko Alla Ibraahiima, Isaaga e Yaakuuba. 158

Alla Dañel o ko Alla Muusaa e Daawuuda. Alla Dañel o ko Alla dokku£o en Binndi 159

cenii£i £i o. Ko ka¢ko woni Alla ba£noo£o fodoore tellinde Da£ndoowo o, mbele ina 160

da£nda bakkodinoo¥e ¥e e semmbe ¥ur£e semmbe baroo£e taktake £e, maanaam e 161

doole Seytaane wondude e bakkaat e jey¢gol ¢gol ñifataa haa abada ¢gol! Alla Dañel 162

o ko Alla gooto good£o o! 163

164

Mbele a£a huli Alla Dañel o? Min naamnaaki mbele a£a huli sehilaa¥e maa e ko 165

miijotoo, walla mbele a£a huli maamiraa¥e maa e aadaaji mumen, walla mbele a£a huli 166

Page 60: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

60

ardii¥e ma e sar£iiji diine mumen! Ko £um £oo, min naamni maa: mbele a£a huli 167

Alla? Mbele a£a yi£i welde Joomiraa£o e £ooftaade ko¢¢gol mum ceni¢gol ¢gol? 168

169

Dañel, kañum, ina hulnoo Alla haa waawaano hulde ne££o! Dañel ina hulnoo Alla, ko 170

£uum wa£i, waalde e luuro baroo£e taktake, ¥uratnoo mo woppude Alla! Dañel ina 171

hulnoo Alla, ko £uum wa£i, o yi£i ko feewi, o añi ko boni. 172

173

Aan noon, mbele a£a huli Alla? Mbele a£a huliri mo no Dañel hulirnoo mo nih? Mbele 174

a£a salii ko ooñii, no Dañel salorinoo £um nih? Mbele a£a wa£tori haala Alla, no 175

Dañel wa£tornoo £um nih? So £uum alaa, mbele mbay-£aa ko no ¥ur¥e heewde e 176

bani Aadama’en, ¥e ¢ganndu-£aa, ¢gardini e ¢guurndam mumen ko kaalis, mbelsindii 177

Binndi cenii£i £i? Mbele a£a huli Alla, Joomiraa£o o? 178

179

Amin njetta on sabu ke£ogol mon. E yeewtere men aroore, so Alla ja¥ii, ma en 180

nja¢¢gu lo¢¢gi kaawnii£i £i annabi Sakari winndunoo. Annabi Sakari ari ko caggal 181

annabi Dañel. 182

183

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te mba£ton hakkillaaji e ko haala Alla ka wiyi ko: Kulol 184

yim¥e ko wilde tuufotoonde, kono kala ba££o hoolaare mum e Joomiraa£o, maa reene. 185

(Ko¢ 29.25) 186

Page 61: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

61

1

Winndannde 58 2

3

ANNABI SAKARI (Sakari) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8

hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

Wa£ii jooni jeewte £i£i, en nja¢¢giino no annabi Yeremi waajorinoo banndiraa¥e mum 11

Yahuuda’en, wiyi £umen so tawii £ooftaaki ko¢¢gol Alla ¢gol, tuubi bakkatuuji mumen, 12

maa Alla woppu konuuji Babilon naata e leydi he, mbonna £um, ndaha ¥e, nawa ¥e to 13

wo££i. Kono ko ¥uri heewde e Yahuuda’en ¢gondanooka waaju Yeremi o. En njiyiino 14

no konuuji Babilon ¢gummorinoo fu£naa¢ge, naati Yerusalem, keli galle Alla o, ndahi 15

Yahuuda’en, mba£oyi £umen maccu¥e to dowla Babilon, no Alla wiyrunoo £um nih. Ko 16

hono noon leñol Yahuuda’en bonirnoo sabaabunde waasde mumen £ooftaade haala 17

annabaa¥e ka. 18

19

Kono noon, so tawii leñol Yahuuda’en ¢gol wonaa aadiya¢ke, mbele £uum ina waawi 20

bonnude aadiya¢kaagal Alla ¢gal? Alaa! Ke£o-£ee ko annabi Yeremi wiynoo 21

Yahuuda’en wonnoo¥e maccu¥e Babilon sabaabunde bakkatuuji mumen ¥e. O wiyi ¥e: 22

Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe, Alla Israa’iila, wiyi fayde e dahaa¥e fof ¥e ¢gittu-mi 23

Yerusalem naw-mi Babilon ¥e:... So duu¥i capan£e jee£i£i timmanii Babilon, ma mi 24

siftor on, mi timmina e mon fodoore am, mi artira on Yerusalem. Sabu mbo£o anndi ko 25

¢ganniyii-mi wa£ande on,... ko anniya moÿÿere kono wonaa bonannde, mbele mi rokka 26

on ba£tan£e moÿÿe e £amuya. (Yer 29.4,10-11) 27

28

Ko e £iin ko¢¢guli annabi Yeremi anndinnoo Yahuuda’en, hay so tawii kam¥e ¥e njejjitii 29

Alla, Alla kañum yejjitaani ¥e! Hono noon, £oon e duu¥i capan£e jee£i£i, maa Alla 30

nawtu ¥e leydi maamiraa¥e ma¥¥e. Ko £uum Yeremi wiynoo Yahuuda’en wonnoo¥e 31

maccu¥e Babilon ¥e. E goo¢ga, Alla ko aadiya¢ke! Alla yejjitaani fodoore mum barkinde 32

leÿÿi aduna fof, rewni £um e iwdi Ibraahiima, Isaaga e Israa’iila. Alla yejjitaani fodoore 33

mum halfinde Israa’iila’en ko¢¢gol mum, mbele a¥e njettina £um bani Aadama’en fof. 34

Haa £oo £o tolni-£en e ja¢de men he, en njiyiino no Alla su¥ortonoo annabaa¥e mum 35

e nder Yahuuda’en, lo¢¢gina £umen mbele ina kabra kabaaru mum cenii£o o, 36

mbinndana £um yontaaji garooji. En njiyiino no Alla wa£irnoo deftere Tawreeta nde e 37

hakkille Muusaa, wa£i jim£i Jabuura £i e ¥ernde Daawuuda. Te en njiyiino no Alla 38

wondirnoo e Yahuuda’en wo£¥e, way¥e no Yosuwe, Samuwel, Sileymaani, Esayi, Yeremi 39

e Dañel, mbele ina mbinnda haala Alla. Te kadi, en njiyiino no Binndi ¥een annabaa¥e 40

fof njogorinoo miijo wooto e kabaaru gooto! Sabu tuggi e Ibraahiima, fayi yeeso, 41

Page 62: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

62

annabaa¥e ¥e fof kabriino kabaaru moÿÿo mo Alla haalnoo paytu£o e rewnude 42

Da£ndoowo aduna o e leñol Israa’iila’en! 43

44

Hannde noon, ma en njiy no Alla jokkirnoo e feere mum he ¢gam jippinde Almasiihu o 45

e aduna, sabu ma en njiy no o nawtirnoo Yahuuda’en leydi ndi Almasiihu o fotnoo 46

jibineede ndi. Ma en njiy no Yahuuda’en nduttorinoo Yerusalem, caggal nde duu¥i 47

capan£e jee£i£i £i annabi Yeremi habrunoo £i timmi. Kono noon, ko adii e£en naata e 48

simoore he, ciftoree e wonde oon sahaa, dowla Babilon nattiino wiyeede Babilon, kono 49

wa£tii wiyeede dowla Perse, sabu Babilon wonnoo ko e kalfaandi Perse. 50

51

÷uum noon, e deftere ESDARAS, e simoore adannde he, Binndi £i mbiyi: E hitaande 52

adannde Sirus, laam£o Perse, ¢gam timminde ko¢¢gol Joomiraa£o ¢gol Yeremi habrunoo 53

¢gol, Joomiraa£o findini hakkille Sirus, laam£o Perse, rokki ndee £oo yamiroore e nder 54

laamu mum he fof, winndi £um kadi. Ko nih Sirus,laam£o Perse o, wiyi: “Joomiraa£o, 55

Alla asamanuuji o rokkii kam laamuuji aduna £i fof; o yamirii kam yo mi mahan mo 56

galle nder Yerusalem e diiwaan Yuda. Holi e mon jeyaa£o e yim¥e makko? Yoo Alla 57

mum wondu e joomum, yoo joomum ¢abboy Yerusalem to Yuda, maha galle 58

Joomiraa£o, Alla Israa’iila o!”... Hono noon, ardii¥e cuu£i jeyaa¥e e Yuda e Benyamin 59

¥e, yettinoo¥e sadak ¥e wondude e leñol Lewi ¢gol, maanaam kala mo Alla findinnoo 60

hakkille mum, ¢gummii ¢gam mahoyde galle Joomiraa£o o Yerusalem. Ho£dii¥e ma¥¥e 61

fof ndokki ¥e mballudi: kaalis, ka¢¢e, jawdi, jawdi ndariindi wondude e ge£e tii££e 62

coggu, caggal dokke ba£anoo£e. Sirus, laam£o o, artiri ka¥ir£e galle Joomiraa£o, £e 63

Nebukadnesaar ittunoo Yerusalem, wa£i £umen e galle alla mum £e. (Esd 1.1-7) 64

65

Mbele Alla wa£ii ko fodnoo gila ko ¥ooyi ko, rewni £um e hunuko annabi Yeremi? 66

Ahaa kay! En njiyiino no Alla woppirnoo laam£o Babilon o bonni Yerusalem, heli galle 67

Alla o, no Yeremi habrirnoo £um nih. Jooni kadi, en njiyii no Sirus, laam£o Perse o 68

yamirirnoo Yahuuda’en ¥e e wonde kala ji££o yoo rutto leydi mum ¢gam mahtude galle 69

Alla o wondude e sahre Yerusalem nde. E goo¢ga, ko Joomiraa£o woni Laam£o 70

laam¥e! Ko ka¢ko woni jogii£o aduna o e sahaaji mum e ju¢¢go makko te kala ko o 71

wiyi, ko o ba£oowo! Annabi Sileymaani winndii, wiyi: ²ernde laam£o o ko ndiyam 72

gaawol e ju¢¢go Joomiraa£o; o fayrata nde ko £o o welaa. (Ko¢ 21.1) 73

74

Hono noon, Binndi £i ina njaaytana en no dental gootal Yahuuda’en yaltirnoo dowla 75

Perse, woni e £annu¢gal fayde leydi Yuda e sahre Yerusalem he. Ardinoo ¥e ko 76

Yahuuda gooto biyetenoo£o Sorobabel. Nde ¥e njettii Yerusalem, ¥e njiyi ko haawni no 77

feewi. Sahre nde fof ina boni, galle Alla joo££o mo Sileymaani mahnoo o ina helaa. 78

Hay huunde heddanooki £oon, so wonaa kaaÿe e ¥ale ¥aleeje sabu jey¢gol! 79

80

Hono noon, Binndi £i ina kaalana en no Yahuuda’en ¥e ¢gadorinoo rentude e nokku £o 81

galle Alla o wonnoo £o, ¥e peewniti sakkorde nde. Hono noon, ¥e kirsi jawdi, ¥e njetti 82

Alla, Joomiraa£o o, sabaabunde ko reeni ¥e e dowla Babilon e Perse hakke duu¥i 83

Page 63: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

63

capan£e jee£i£i, caggal £uum, artiri ¥e e leydi ma¥¥e. Binndi £i ina kaalana en no 84

Alla wondirnoo e ¥een Yahuuda’en, walli £umen, rokki £umen doole, haa ¥e mahtii 85

galle Alla o e sahre Yerusalem nde wondude e ¥ale taarinoo£e sahre nde fof. 86

Israa’iila’en ke¥iino ca£eele keew£e, kono Alla wallii £umen haa £een golle fof ¢gasi 87

caggal duu¥i keew£i. 88

89

Ina gasa wooda e mon biy£o: Holi nafoore, gartugol Yahuuda’en Yerusalem, woodani 90

min e yeewtere hannde nde? Banndiraa¥e, gartugol Yahuuda’en leydi mumen ko huunde 91

heewnde faayiida no feewi, sabu ko e oon diiwaan Yuda, to ba¢¢ge worgo leydi 92

Israa’iila, Almasiihu o fotnoo jibineede. ÷uum noon, alaa e sago Yahuuda’en nduttoo 93

leydi mumen, mbele Da£ndoowo aduna o, mo ¢gannndu-£aa ko ÷a£ndoowo maa, ina 94

ara! 95

96

E sahaa duttogol Yahuuda’en Yerusalem, Alla feññiniino e ma¥¥e annabi gooto biyetee£o 97

Sakari. ¿ganndee noon, oo £oo Sakari jiidaani e Sakari, baaba mum annabi Yaayaa. 98

Alla nelirnoo Sakari ko mbele tii£nude hoolaare Yahuuda’en ¥e fayde e Alla e podooje 99

mum. Sakari fotnoo ko yettinde kabaaru keew£o faayiida. Sahaa mo Alla wa£noo 100

fodoore tellinde Almasiihu o, ¥a£tiima! Heddinoo tan ko duu¥i teemedde joyi, Almasiihu 101

o ara e aduna. 102

103

Jooni noon, mbi£ten see£a e haalaaji £i Alla wa£noo e hakkille Sakari. E£eni nja¢¢ga 104

e deftere SAKARI, e simoore adannde he. Binndi £i mbiyi: Haala Joomiraa£o jippii e 105

Sakari, ¥iy Berekiya, ¥iy Idoo, e £ii £oo ko¢¢guli: Joomiraa£o sekaniino maamiraa¥e 106

mon no feewi... Woto mbayee no maamiraa¥e mon, ¥e annabaa¥e adan ¥e kaaldunoo, 107

mbiyi £umen: “Ko nih Joomiraa£o Jom semmbe o wiyi: ¿goppee laabi mon bon£i, e 108

golle mon bon£e!” Kono ¥e ke£anooki, ¥e ¢gondanooka mi; ko £uum Joomiraa£o wiyi. 109

Maamiraa¥e mon, holi to ¢goni? Annabaa¥e ¥ee ne, mbele a¥e mbaawnoo wuurde haa 110

abada? Ndeen ne dey, mbele haalaaji am e sar£iiji am £i ndokku-mi sarwoo¥e am, 111

hono annabaa¥e ¥e, njettaaki maamiraa¥e mon? (Sak 1.1-6) 112

113

Mbele on nanii no moÿÿi no annabi Sakari waajorinoo Yahuuda’en ¥e? O wiyi ¥e: “Alla 114

sekaniino maamiraa¥e mon no feewi. Woto mbayee no maamiraa¥e mon nih!” Holi ko 115

wa£noo Alla sekande maamiraa¥e Yahuuda’en ¥e? Wa£noo Alla sekande ¥e ko sabu 116

¥e ¢gondanooka haala annabaa¥e ¥e Alla nelnoo e ma¥¥e ka! Ko £uum wa£i, £o 117

sakkitii £o, ¥e ¢goni maccu¥e dowla Babilon. E goo¢ga, maamiraa¥e ma¥¥e ina 118

njoginoo diine, kono ¥e ¥uu¥naano ¥ernde Alla, sabu ¥e ¢gondanooka haala annabaa¥e 119

ka. Yahuuda’en e oon sahaa, mbaynoo ko no won e yim¥e hannde wiyoo¥e: “Eey, 120

minen, amin ¢goo¢£ini annabaa¥e ¥e fof!” Kono e goo¢ga, ¥e ¢goo¢£inaani annabaa¥e 121

Alla ¥e, sabu ¥e ¢gondaaka ko annabaa¥e ¥e mbinndunoo e Binndi cenii£i ko. 122

123

Ko ¥e jom diine’en, kono ¥e njokkondiraani e Alla. Ko hono noon, ko ¥uri heewde e 124

maamiraa¥e Yahuuda’en mbaynoo. ²e ¢goo¢£inaani haalaaji annabaa¥e £i. ²e teddini Alla 125

Page 64: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

64

tan ko e kunu£e ma¥¥e, kono ¥e ¢goo¢£inaani haala mum e ¥er£e ma¥¥e. Ko £uum 126

wa£noo Alla nelde carwoowo mum, hono Sakari, e Yahuuda’en, mbele ina waajoo 127

£umen, ¥e mbaasa ñemmbude maamiraa¥e ma¥¥e wiyatnoo¥e “Alla! Alla! Alla!” tawi 128

noon ¢gondaaka haala ka Alla haaldi e mumen, rewni £um e annabaa¥e mum. 129

130

Caggal nde Sakari waajorii noon Yahuuda’en ¥e, o fu££ii habrude no Da£ndoowo o 131

fotirnoo ardude. En mbaawataa ja¢¢gude ko annabi Sakari winndunoo ko fof, ko fayti e 132

Almasiihu o, kono e£en mbaawi tan ja¢¢gude heen fannuuji see£a. E deftere Sakari he, 133

e simoore jeena¥ere nde, Sakari ina anndina en no Almasiihu o fotirnoo wa££aade 134

mbabba, naata Yerusalem. O wiyi: Onon Siyonnaa¥e, mbelto-£ee no moÿÿi! Onon 135

Yerusalemnaa¥e, ¢gullee sabaabunde weltaare! Laam£o mon nana ara e mon; ko o 136

peew£o, jom poolgu, ko o jankinii£o ba££ii£o mbabba, mola njarla. (Sak 9.9) 137

138

Ko e simoore sappo e goo he, annabi Sakari habrunoo no yim¥e ¥e njogorirnoo 139

salaade Almasiihu o, njeeya £um buu£i capan£e tati kaalis daneejo. O wiyi: Mbiy-mi 140

¥e, so ina henanii on, ndokkee kam njo¥di am; so £uum alaa, ¢goppee. ²e ¥etani mi 141

buu£i capan£e tati kaalis daneejo ¢gam njo¥di am. (Sak 11.12) 142

143

E simoore sappo e £i£i he, annabi Sakari habriino heen, wiyi Yahuuda’en ¥e kaa£ataa 144

tan e yeeyde Almasiihu o, kono kadi ma ¥e mbar £um! O wiyi: Ndeen, ma mi sar e 145

galle Daawuuda he wondude e ho£¥e Yerusalem ¥e, ruuhu yurmeende e ñaagunde; ma 146

¥e njeccito ¥e ndaara mi, miin mo ¥e njuli o. Ma o woye no ¥i££o bajjo woyirtee nih. 147

Ma o woye bojji mettu£i no afo woyirtee nih. (Sak 12.10) - Te so o naamnaama: 148

“Holi to gaañan£e maa e juu£e £e ¢gummii?” O jaaboo, o wiya: “Ko e nder galle 149

yi£¥e am £e ¢gummii.” (Sak 13.6) 150

151

Ko e £iin ko¢¢guli, annabi Sakari habratnoo no juu£e Almasiihu £e potirnoo yulireede. 152

Holi to o he¥i £een gaañan£e? Ko banndiraa¥e makko Yahuuda’en mbiyata Room’en 153

yoo pe¢ mo. Wa£de noon, ko Room’en pe¢oyta juude makko e koy£e makko e leggal, 154

caggal £uum ¥e njulira wuttulo makko mbaa¢gu. ÷uum fof wa£iri ko no annabi Sakari 155

wiyrunoo nih. Ko £uum annabi Sakari winndunoo, te ina yerondiri no feewi e ko annabi 156

Daawuuda e hoore mum habrunoo ko fayti e Da£ndoowo o ko, nde o winndi e 157

Jabuura, o wiyi: “²e njulii juu£e am e koy£e am.” (Jab 22.17) 158

159

Banndiraa¥e, Alla yi£i ko ¢gannden e wonde maayde Almasiihu o e fe¢irde ko ge£al 160

¥ur¢gal heewde faayiida e feere nde Alla wa£noo gila ko ¥ooyi mbele ina da£nda bani 161

Aadama’en e njo¥di bakkatuuji mumen. Alaa e sago Almasiihu peew£o o jibine, tampa, 162

maayana yim¥e ooñii¥e ¥e! E ra¥¥i£inaade tan, ko £uum woni kabaaru annabaa¥e Alla 163

fof. Mbele £uum fof laa¥i e hakkille maa? Mbele a nanii no moÿÿi ko Sakari habrunoo 164

ko fayti e Almasiihu o, duu¥i teemedde joyi ko adii jibineede Almasiihu o? Mbele a£a 165

goo¢£ini e goo¢ga haala annabaa¥e paytuka e no Almasiihu o fotirnoo tampude e 166

maayde, te caggal £uum adoo wuurtude? Ma o yaafo bakkatuuji kala goo¢£in£o mo, o 167

Page 65: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

65

rokka £um ¢guurndam haa abada. Mbele a£a goo¢£ini haala annabaa¥e ka? So £uum 168

alaa, mbele mbay-£aa tan ko no Yahuuda’en teddinnoo¥e Alla e kunu£e mumen, kono 169

¢goo¢£inaano £um ¥e? Aan noon, mbele a£a goo¢£ini annabaa¥e ¥e? 170

171

E ko fayti e haala annabaa¥e ka, Binndi £i mbiyi: Woto njawee haala annabaa¥e ka. 172

(1Tes 5.20) Min ¥eydiima kadi laa¥eede kabaaru annabaa¥e o. O£oni mba£a ko feewi 173

e wa£tude heen hakkillaaji mon no lampa ku¥¥oowa e nder ni¥¥ere, haa nde fajiri 174

seekii, hoodere subaka yaynii ¥er£e mon fof. (2 Piy 1.19) 175

176

Banndiraa¥e he£ii¥e, amin njetta on sabu ke£ogol mon. So Alla ja¥ii, e yeewtere men 177

aroore, ma en nan haala ummiika e annabi binndunoo£o deftere sakkitiinde e Binndi 178

cenii£i he ko adii Almasiihu o ina ara e aduna. 179

180

Yoo moÿÿere Alla jippo e mon, te miijto-£on ¢gam jaabaade ¢gal £oo naamnal 181

keew¢gal nafoore gon¢gal e haala Alla: Mate wonaa a£a goo¢£ini ko annabaa¥e ¥e 182

mbinndi ko? (Gol 26.27) 183

Page 66: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

66

1

Winndannde 59 2

3

KABAARU AADI KII÷÷O O (Malaki) 4

5

Asalaamaleykum banndiraa¥e he£ii¥e. Amin calmina on e innde Alla Jom jam o, ji££o 6

yim¥e fof nana, kadi nja¥a laawol peewal ¢gol o lelni ¢gol, mbele ina mbaawa dañdude 7

e makko jam cellu£o haa abada. Amin mbeltii no feewi e ko min mbaawi artude 8

hannde jokkande on yeewtere mon LAAWOL PEEWAL. 9

10

Gila ko ¥ooyi, e£eni nja¢¢ga e feccere adannde e Binndi cenii£i he. Ndeen feccere 11

wiyetee ko: ‘Aadi Kii££o’. Nde wiyetee e tuuba¢koore ko: ‘Ancien Testament’. E kala 12

no mbaaw-£en innirde £um, ¢gannden tan e wonde ndeen feccere adannde, woni e 13

mum ko Tawreeta, Jabuura e binndi annabaa¥e go££i. En njiyii e wonde Alla 14

huutorinooma ko ¥uri capan£e tati annabi e nder duu¥i ujunere e teemedde joyi, mbele 15

¥een annabaa¥e ina mbinnda deftere Aadi Kii££o nde. 16

17

Hannde noon, en njettiima e yeewtere heewnde faayiida no feewi, sabu ko £oo 18

¢ganniyi-£en joofnirde ja¢de men e feccere adannde e Binndi cenii£i he. Kono ko adii 19

e£en nja¢¢ga e cimooje cakkitii£e e deftere Aadi Kii££o nde, e£en nji£noo yeewtude 20

see£a e ko fayti e ko nja¢¢guno-£en gila e fu££oode haa jooni. Ma en eto to¢¢gude 21

kabaaru annabaa¥e o e miijooji tati keew£i maanaa. E ko ra¥¥i£i, ko £um £oo woni 22

haala annabaa¥e ka: 23

Goo: Alla ko cenii£o, te alaa e sago ñaawa kala bakkaat. 24

÷i£i: Bonannde ina e bani Aadama’en gila njibinaa te maa Alla ñaaw £umen. 25

Tati: Alla anniyinooma tellinde Da£ndoowo cenii£o, potnoo£o defanaade bani 26

Aadama’en kuugal bakkatuuji mumen. 27

Ko £uum woni goo¢gaaji tati £i annabaa¥e Alla fof kabrunoo. 28

29

Ndeften kadi e £iin goo¢gaaji tati. Goo¢ga gadano o wiyi en: Alla ko cenii£o te 30

waawaa faalkisaade bakkaat. Goo¢ga £i£mo o wiyi: Ne££o wonaa cenii£o, ko 31

bakkodinoowo, wa£de noon, ne££o jogaaki hay feere wootere waawnde da£ndude £um e 32

kuugal bakkaat. Goo¢ga tata¥o o wiyi: Alla ina jogii feere waawnde sennude 33

bakkodinoo¥e ¥e e da£nude £umen e ñaawoore nde. 34

35

Aan ke£ii£o hannde, mbele a faamii £iin goo¢gaaji tati? Mbele £iin goo¢gaaji memii 36

ma? Mbele a yiyii no Alla wayi senaade? Mbele a yiyii no bakkaat maa o wayi 37

mawnude e yeeso pot£o ñaawde ma o? Mbele a£a anndi Alla ina jogii feere waawnde 38

sennude ma e bakkatuuji maa? 39

40

E goo¢ga, Alla ko cenii£o kono ne££o senaaki. En njiyiino £iin goo¢gaaji £i£i laabi 41

keew£i e nder Binndi cenii£i he. Ko senaare Alla wa£i £um tagde jey¢gol ¢gol ñifataa 42

Page 67: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

67

haa abada ¢gol, o tagani £um Seytaane e kala dew£o £um! Ko senaare Alla wa£noo 43

£um riiwde Aadama e Hawaa nder ¢gesa Eden ba, ñande ¥e ñaamnoo e lekki o 44

ha£noo ¥e ki. Ko senaare Alla wa£noo £um yamirde bani Aadama’en yoo kirsu jawdi, 45

mba£a £um sadak cumetee£o ¢gam yaafuya bakkatuuji. Ko senaare Alla wa£noo Alla 46

salaade sadak Kayin o. Ko senaare Alla wa£noo £um momtirde yim¥e jamaanu Nuuhu 47

¥e ilam £ufan. Ko senaare Alla wa£noo £um to¥de jey¢gol e dow Sodomnaa¥e, 48

kañum’en e Gomoornaa¥e, e jamaanu Ibraahiima. Te ko senaare Alla wa£i Alla tagde 49

ñalawma mo o ñaawata aduna o fof e peewal. 50

51

Ke£o-£ee ko annabaa¥e ¥e mbinndi ko fayti e senaare Alla e waasde ne££o wonde 52

cenii£o. ²e mbiyi: Joomiraa£o, Alla am, Cenii£o am... Gite maa ko cenii£e haa 53

mbaawaa ndaarde ko boni, te a waawaa ho£dude e bakkaat. (Hab 1.12,13) Enen fof, 54

mbay-£en ko no wondu¥e e so¥e nih, te golle men peew£e fof nana ciccira no comcol 55

tunwu¢gol nih. (Esa 64.5) So tawii ko noon Alla wayi senaade, te ne££o ko noon 56

moddiri so¥e, holi baaw£o da£de? Holi no mbaawirten da£de jey¢gol ¢gol ñifataa haa 57

abada ¢gol? Holi no bani Aadama waawirta wondoyde e Alla cenii£o o? 58

59

Jaabowol ¢gaal naamnal ko huunde heewnde fayiida e kabaaru annabaa¥e o. Sabu 60

caggal nde annabaa¥e ¥e kaali ko fayti e senaare Alla e waasde ne££o wonde cenii£o, 61

en njiyii no ¥e kabratnoo e wonde Alla e hoore mum ina jogii feere waawnde sennude 62

bani Aadama’en e bakkatuuji mumen. E ko ra¥¥i£i, ko £uum woni haala annabaa¥e ka. 63

Ko £uum woni kabaaru deftere Aadi Kii££o nde. Alla fodiino nelde e aduna he 64

Da£ndoowo peew£o, potnoo£o maayande bani Aadama’en ooñii¥e ¥e, e da£ndude kala 65

goo¢£in£o mo. Ko £uum woni feere nde Alla wa£noo mbele ina da£nda bakkodinoo¥e 66

¥e. Ko e ndeen feere tan, Alla waawi welditde e bakkodinoo¥e ¥e, yaafoo bakkatuuji 67

mumen tawi haa jooni, ka¢ko Alla, omo heddii e peewal makko. 68

69

Nde Alla yi£noo nawrude feere mum nde yeeso, en njiyiino no Alla noddirnoo 70

Ibraahiima, ¢gam wa£de e mum leñol kesol £o annabaa¥e ¥e e Da£ndoowo aduna o 71

njogornoo yaltude. Ko £uum wa£noo Alla haaldude e Ibraahiima, wiyi £um: “Maa barke 72

jippine e yim¥e sabaabunde maa... Ma a barkinire leÿÿi aduna £i fof.” (Las 12.2-3) 73

Hono noon, Ibraahiima dañi Isaaga e nayewu mum, Isaaga jibini Yaakuuba; te Yaakuuba 74

jibini ¥i¥¥e sappo e £i£o wor¥e; ko ¥een cosi leñol Israa’iila’en ¢gol. Hono noon, en 75

njiyii, nde Alla noddi Ibraahiima nde, Alla wonnoo ko e nawrude yeeso feere mum 76

maanaam nelde Da£ndoowo o e aduna he, sabu ko e Ibraahiima, e leñol Israa’iila’en 77

he, Almasiihu o fotnoo jibineede. 78

79

Caggal £uum, en njiyiino no Israa’iila’en eggirnoo leydi Kanaan, payi leydi Misira, ¢gonti 80

toon maccu¥e Misiranaa¥e. Kono noon, Alla yejjitaano iwdi Ibraahiima ndi, hono 81

Israa’iila’en. Alla noddiino Muusaa mbele ina da£nda Israa’iila’en, nawta £umen leydi ndi 82

Alla fodannoo maami mumen Ibraahiima gila ko ¥ooyi ndi. Te kadi ko e annabi Muusaa 83

Page 68: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

68

Alla rewni deftere wiyeteende Tawreeta nde; ko ndeen woni ¢gooroondi kala ko Alla 84

anniyinoo anndinde e yontaaji dew£i heen £i. 85

86

Caggal jamaanu Muusaa, en njiyii no Alla nelirnoo e Israa’iila annabaa¥e heew¥e, kono 87

ko ¥uri heewde e Israa’iila’en ¢gondanooka haala annabaa¥e ka. Mbele waasde 88

Israa’iila’en wonde aadiya¢koo¥e ina waawi bonnude aadiya¢kaagal Alla e feere nde Alla 89

wa£noo ¢gam nelde Almasiihu o e aduna? Alaa! Hono noon, en njiyii no Alla 90

su¥orinoo Daawuuda, wa£i £um laam£o Israa’iila, wa£i £um kadi annabi, jogornoo£o 91

winndude ko ¥uri heewde e jim£i bel£i, luggi gon£i e deftere Jabuura he. Annabi 92

Daawuuda winndiino e Jabuura ge£e keew£e paytu£e e Almasiihu o e no bani 93

Aadama’en njogorirnoo leeptude £um, njula juu£e mum e koy£e mum. Kono kadi, 94

Daawuuda lo¢¢giniino e Jabuura, wiyi: caggal nde Almasiihu o rufi ÿiiÿam mum no 95

sadak momtoowo bakkatuuji nih, ma o fool maayde, o wuurta, o yalta yanaande makko! 96

97

E ko nja¢¢gu-£en e Binndi cenii£i he ko, en njiyiino kadi wonaa Muusaa tan e 98

Daawuuda mbinndunoo ko fayti e Almasiihu o, kono ko annabaa¥e ¥e fof kabri garal 99

makko. E yeru, en njiyiino no annabi Esayi habrirnoo no Almasiihu o fotirnoo jibineede 100

no ¢ganndu-£aa hay gooto mee£aani jibinireede noon. O wiyi: Maa mboomiri ndi ¥am 101

reedu, jibina ¥i££o gorko, innira £um Emanuwel (maanam: Alla ina wondi e men). 102

(Esa 7.14; Mac 1.23) Ko £uum annabi Esayi winndunoo, duu¥i teemedde jee£i£i ko 103

adii Almasiihu o ina ara e aduna. 104

105

Ina wa£noo kadi annabi go££o e jamaanu Esayi. Oon annabi wiyetee ko Mika. Alla 106

haalaniino Mika sahre £o Almasiihu o fotnoo jibineede nde. Ke£o-£ee no moÿÿi ko 107

annabi MIKA winndunoo e deftere mum, e simoore joya¥ere nde. O wiyi: Aan noon, 108

Betelehem Efarata, aan sahre tokosere nder cahe diiwaan Yuda, ko e maa yaltata ¢gam 109

am jogor£o halfude Israa’iila, mo lasli mum woodnoo gila fu££oode, gila awlan o. (Mik 110

5.1) Ko hono noon, Mika habrirnoo no Almasiihu o fotirnoo jibineede e sahre Betelehem 111

nde, hono sahre laam£o Daawuuda nde! ÷oo e ja¢£eele tati, ma en njiy no Alla wa£iri 112

£een ge£e fof, sabu ko e sahre Betelehem nde Almasiihu o jibinaa, no Alla habrirnoo 113

£um gila ko ¥ooyi nih, rewni £um e hunuko annabi Mika. 114

115

Eey, banndiraa¥e he£ii¥e, e goo¢ga Alla heblaniino garal Da£ndoowo o no moÿÿi! En 116

mbaawataa ja¢¢gude hannde haala annabaa¥e paytuka e Almasiihu ka fof, sabu ina 117

wa£i ko ¥uri haalaaji teemedde tati £i annabaa¥e ¥e kaali ko fayti e garal Almasiihu o 118

e aduna. 119

120

Ina waawi tawa a£a naamnoo, mbiyaa: Holi ko wa£i Alla loowi haalaaji Almasiihu £i e 121

hakkillaaji annabaa¥e, ko adii garal Almasiihu o e aduna? Ko ge£el gootel tan woni 122

sabaabu mum. Alla lo¢¢giniino annabaa¥e ¥e, yoo mbinndu ko heewi ko fayti e 123

Almasiihu o, hade mum arde, mbele so £uum fof timmoyii, a£a waawa anndude tigirigi 124

ko oo woni Da£ndoowo mo Alla neli o! Alla yi£aa hay gooto fuuntu maa! Alla yi£i ko 125

Page 69: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

69

¢ganndaa holi gon£o Almasiihu da£ndoowo bakkodinoo¥e o, mbele a£a waawa 126

goo¢£inde £um, ndewaa £um. Ko £uum wa£i mo rokkude en deftere sellunde nde 127

¢ginnir-£en Aadi Kii££o, mbele mbaawen seerndude goo¢ga e fenaande. 128

129

Jooni noon, njoofnen ja¢de men e deftere Aadi Kii££o nde, e£en nji£noo ja¢¢gude 130

see£a e deftere MALAKI nde. Ko kayre woni deftere sakkitiinde e Aadi Kii££o o. 131

Haalaaji annabi Malaki ina keewi e men nafoore no feewi, sabu ko £i haalaaji cakkitii£i 132

£i Alla jippinani bani Aadama’en, hade Almasiihu o arde e aduna he. Heddinoo tan e 133

jibineede Da£ndoowo o ko duu¥i teemedde nayi! 134

135

Ke£o-£ee ko Alla rewnunoo e hunuko annabi Malaki e simoore sakkitiinde e Aadi Kii££o 136

o: “Ma mi nel nelaa£o am peroowo laawol ¢gol e yeeso am. ÷oon e £oon, 137

Joomiraa£o mo njiiloto-£on o, maa naat e galle Alla he. Te nelaa£o aadi mo nji£-£on 138

o, nana ara!... Sabu ko miin woni Joomiraa£o, mi waylotaako... Kono onon hul¥e 139

innde am, maa naa¢ge peewal fu£ e dow mon, tawa woni les bibje magge ko baaw£e 140

sellinde.” (Mal 3.1,6,20) Ko hono noon annabi Malaki habrirnoo no Alla anniyirinoo 141

nelde nelaa£o gooto e yeeso Almasiihu o mbele feewnitde laawol mum. Mbele a£a 142

anndi oon annabi? E ja¢de men aroore, ma en njiy annabi jogornoo£o feewnitde laawol 143

Almasiihu o. Oon annabi wiyetee ko Yaayaa. Kono ina wa£i go££um ko pot-£en yiyde 144

e £iin aayeeji, sabu Malaki winndiino kadi, wiyi: Joomiraa£o Jom semmbe o wiyi:... 145

“Nelaa£o aadi mo nji£-£on o nana ara!... Sabu ko miin woni Joomiraa£o, mi 146

waylotaako!” (Mal 3.1,6) 147

148

Hakke duu¥i teemedde £i£i ko adii £uum, annabi Yeremi lo¢¢giniino haala Alla, wiyi: 149

Sahaa nana ara £o mba£dat-mi aadi keso e Israa’iila’en... Ma mi wa£ sariya am e 150

nder hakkillaaji ma¥¥e, mi winnda £um e ¥er£e ma¥¥e. Mi wona Alla ma¥¥e, ¥e ¢gona 151

leñol am... Ma mi yaafo bonannde ma¥¥e te mi wontaa siftorde bakkatuuji ma¥¥e. (Yer 152

31.31,33-34) Ko e £iin ko¢¢guli Alla habrirnoo no Almasiihu o fotirnoo addude aadi 153

keso o, no o fodirnoo £um gila ko ¥ooyi nih. Aadi keso o fawii ko e Alla. Alla, e 154

nder adaiya¢kaagal mum e moÿÿere mum, maa nel Almasiihu o e aduna. Hakke duu¥i 155

ujunnaaje, Alla yamiriino bani Aadama’en sadakeeji kullon mbele yim¥e ina ciftora njo¥di 156

bakkaat ko maayde (Room 6.23) te so ÿiiÿam rufaani, yaafuya woodaani (Bar 9.22). 157

Sadakeeji ÿiiÿam £i ina keewnoo nafoore e aadi kii££o mo Alla halfinnoo annabaa¥e o. 158

Kono ÿiiÿam gayi e dam£i waawaa momtude bakkatuuji. (Bar 10.4) Ko Almasiihu o 159

woni jogornoo£o addude e aduna he aadi keso o, sabu ko ka¢ko e hoore makko 160

jogornoo timminde annama sadakeeji jawdi £i fof, o timmina aadi ki££o o. 161

162

Almasiihu o araano mbele momtude haala annabaa¥e ka, o ardi ko mbele kaan haala 163

ina timma e makko. Ko £uum wa£i annabi Malaki innirde mo ‘Naa¢ge Peewal!’ Holi no 164

Almasiihu o jogornoo wayde no naa¢ge nih? Annabaa¥e ¥e mbayi ko no lewru nih, 165

walla no fooyre nih. Kono ko Almasiihu o woni naa¢ge fu£oowe, sabu o ardi ko riiwde 166

ni¥¥ere bakkatuuji men, o wa£ta en e laawol peewal haa abada! Holi ko mba£dataa e 167

Page 70: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

70

lewru walla fooyre so tawii naa¢ge fu£ii? Ko Almasiihu o woni ‘naa¢ge peewal!’ E 168

yeewtere men aroore, ma en nja¢¢gu no Sakari, baaba mum annabi Yaayaa, haaliri e 169

ko¢¢guli bay£i noon, ko fayti e Almasiihu o. O wiyi: Alla men ko keew£o yurmeende. 170

Ko sabaabunde mayre naa¢ge fu£oowe jipportoo e men, mbele yaynaade won¥e e 171

ni¥¥ere e mbeelu maayde ¥e, mbele omo rewna pele men e laawol deeÿre. (Luk 172

1.78-79) 173

174

÷uum noon banndiraa¥e, en njoofnii ja¢de men e deftere Aadi Kii££o nde. Ko £uum 175

wa£i, e ja¢de men aroore, so Alla ja¥ii, ma en naat e deftere welnde rewnde heen 176

nde, maanaam Aadi Keso ba££o Linjiila o. Ma en njiy e Linjiila no haala annabaa¥e ka 177

timmiri e Almasiihu o. 178

179

Yoo moÿÿere Alla won e mon, te mba£ton hakkillaaji mon no moÿÿi e ¢gol £oo 180

deentingol: Hono noon, min ¥eydiima kadi laa¥eede kabaaru annabaa¥e o. O£oni mba£a 181

ko feewi e wa£tude heen hakkillaaji mon no lampa ku¥¥oowa e nder ni¥¥ere, haa nde 182

fajiri seekii, hoodere subaka yaynii ¥er£e mon fof. (2 Piy 1.19)183

Page 71: SAMUWEL, SAWUL E DAAWUUDA (1Sam 1-16)inyourlanguage.org/botschaften/pulaar/Laawol Peewal 46-59...107 “Mbaar ko jam ¢gardu-£aa?” O jaabii, o wiyi: “Jam tan, ¢gar-mi ko wa£ande

71

1