sadrŽaj - hfs.hr · neko vrijeme, između dva rata. i uvijek nada da se neće ponovo dogoditi. ne...

SADRŽAJ

PRIREĐIVAČKI ODBOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2UVODNA RIJEČ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3VUKOVAR– GRAD DOMAĆIN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6KINO KLUB VUKOVAR – KLUB DOMAĆIN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7HRVATSKI DOM VUKOVAR – PARTNER REVIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8OCJENJIVAČKI SUD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9REVIJSKI PROGRAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18REVIJSKE PROJEKCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2025 VELIČANSTVENIH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23SJEĆAMO SE VLADIMIRA PUHALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48UNICA 2014. GODINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4946. REVIJA PREDSTAVLJA… . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52VIŠE NISU S NAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54POPIS PRIJAVLJENIH FILMOVA NA 46. REVIJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58ADRESAR SVIH KLUBOVA, UDRUGA, USTANOVA, PRODUKCIJSKIH KUĆA I SAMOSTALNIH AUTORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60STATISTIČKI PODACI O 46. REVIJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62LAUREATI 45. REVIJE U PULI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

2

Priređivači:Hrvatski filmski savezKino klub Vukovar

Partner u organizaciji:Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar

Priređivački odbor:Nikola Bišćan, Hrvatski filmski savezAleksandar Čečavac, Kino klub VukovarTamara Heidler, Hrvatski filmski savezDalibor Jurišić, Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom VukovarBogdan Ljubišić, Kino klub VukovarFilip Markanović, Kino klub VukovarIvanka Miličić, Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom VukovarStrahinja Padežanin, Kino klub VukovarAndrea Papp, Kino klub VukovarDuško Popović, vanjski suradnik, Hrvatski filmski savezMarija Ratković-Vidaković, Hrvatski filmski savezVera Robić-Škarica, Hrvatski filmski savezJovana Stojaković, Kino klub VukovarMislav Vinković, Hrvatski filmski savezMario Soldo, vanjski suradnik, Vukovar

3

UVODNA RIJEČ

Treba sići na obalu Dunava, koji je vječan. Zagle-dati se u tu silnu vodu koja teče oduvijek. I tećiće, kad nas više odavno ne bude bilo. Treba moćishvatiti tko smo i koliki smo, u usporedbi s eo-nima.

Treba otići nekoliko kilometara, i hiljada godina,nizvodno. Do tog vučjeg dola, Vučedola, gdje sunekada zavijali vuci i ljudi, skupa. I klali se, me-đusobno. Pa su se vuci primakli vatri i ljudima, ipostali psi. Najbolji nam prijatelji. Pogledati tabrda žutog lesa i prapora, koja pamte što su svizaboravili. Sjetiti se da je tu sve počelo, u europ-skim i svjetskim razmjerima. Da svi potječemo stih ognjišta, dok su nam preci još znali gledati unebo, čitati iz zvijezda.

Treba se popeti surducima, tim vododerinamakoje su izdubili vrijeme i kiše, da bismo se mimogli naseliti u njima. Prošetati Donjom malom,otići do Leve bare, pa zagrepsti u zemlju i iščepr-kati kakav srebrnjak iz rimskih vremena, ili nekurazbijenu čašu iz koje je pila djeva što su joj mla-

dići pjevali pod prozorima. Popeti se ulicom Triruže, prijeći Drvenu pijacu pa otići na Švapskobrdo, s kojega puca pogled na cijeli grad. Odše-tati čak do Novog Vukovara, tih stotinjak metara,tamo gdje su Eltzovi sagradili ljetnikovac koji suposlije poklonili gradu, za bolnicu. Pogledati Ku-deljaru, gdje se više ne osjeća miris u vodu nato-pljene biljke od koje su živjeli mnogi. VidjetiČešku agenciju, gdje su dolazili mladi iz cijelezemlje, ne bi li našli posla u Bati. Obići crvene bo-rovske četverodomke, podijeljene i skupljene pokolonijama. Udahnuti uvijek i svugdje mirismoćne rijeke koja je donosila i odnosila život.Sjetiti se ona četiri bijela broda, Saturna, Neptuna,Urana i Plutona, koji su svakodnevno, između dvarata, u Vukovar donosili zvuke bečkih valcera iodvozili manufakturne proizvode, od opanaka dohlača, sve tamo do Crnog mora. Uvijek je bilo toneko vrijeme, između dva rata. I uvijek nada dase neće ponovo dogoditi. Ne ponovilo se!

Treba znati uživati u bijelim i crvenim cvjetovimamuškatla u vukovarskim prozorima, u zvonjavi

4

UVODNA RIJEČ

jutarnjih i večernjih zvona, u plaču novorođenihbeba, treba znati s dostojanstvom ispratiti onekoji se više nikada neće vratiti, i dočekati svakukišu i svako sunce, s radošću. Treba znati uživatiu srcu lubenica i u praćakanju smuđeva i u sva-kom susretu s ljudima, ako su pravi.

Zbog toga sam se borio da se Revija održi u Vu-kovaru. Jer, gradu treba vratiti osmijeh na lice,toplinu u srce, mladost na ulice. Život! Sve žrtvekoje su pale za njega, u svim vremenima, odkada vrijeme postoji, bile su zbog života. Život semora održati. Smrt ne smije pobijediti. U tome jeporuka Dunava, koji stalno teče. Ponekad se iz-lije, ponekad donese i nesreću i tugu, ali uvijekse vrati u korito. I obnovi život koji buja na nje-govim obalama.

Filmsko je stvaralaštvo uvijek slavljenje života.Priče su o ljudima, o sudbinama, o svijetu ukojem živimo. O ljepoti, i o zlu. Svejedno. Ali, suuvijek pohvala života. I ljepota koju je teško opi-sati.

Neka tako bude i u ovom gradu, koji je prošaosve što se može proći. A ostao svoj. Rušio se, idizao, mnogo puta. Ima li jačeg dokaza o neuni-štivosti života? I o prolaznosti onoga i onih kojiživot žele uništiti.

Treba stati na obalu Dunava, zagledati se u nje-govu širinu, udahnuti miris rijeke. I stati na ušćeVuke u Dunav. Jer, kažu stari Vukovarci, tko senajede štuke i napije Vuke, nikada neće zaboravitiVukovar. I vraćat će mu se uvijek iznova.

Dobrodošli! I vratite se, još puno puta!

Duško Popović

5

UVODNA RIJEČ

Kino klub Vukovar po prvi put se predstavlja kaodomaćin Revije hrvatskog filmskog stvaralaštvai pored Vukovar film festivala u gradu Vukovarustvara filmsku atmosferu koja rađa kreativnost,slobodu, inspiraciju i težnje ka novim stremlje-njima u hrvatskom neprofesijskom stvaralaštvu.

Činjenica da kao mlad Klub organiziramo ovu du-gogodišnju manifestaciju znači puno članovimakoji svoje umijeće i organizacijske sposobnostižele pokazati. Stoga, Revija hrvatskog filmskogstavarlaštva ovim izdanjem donosi novine u pro-gramu te pored predstavljanja autorskog stva-ralaštva ide korak dalje u formiranju mrežemladih filmskih stvaratelja sa akademija u re-gionu koja će omogućiti nove radove, stvaratelj-ske poduhvate i suradnje.

Nadamo se da će Revija grad Vukovar podcrtatina mapi kulturnih događanja i da će građani udeceniji povratka filma u Vukovar prepoznati vri-jednost zajedničkog angažmana organizatora.

Jovana Stojavić i Filip Markanović,Kino klub Vukovar

6

DOBRO DOŠLI U VUKOVAR!

Naizgled sasvim obična riječ od sedam slova,naizgled sasvim obično ime grada s karakteri-stičnim mađarskim nastavkom VAR koji ozna-čava varoš. No, iza tog imena krije se puno višeod te običnosti, krije se čudesan grad. Smještenje u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske,na ušću Vuke u Dunav, u zagrljaju Slavonije i Sri-jema. Vukovar je dar svojih rijeka. Grad čudesnogsuglasja europski snažnog, drevnog, širokog i ši-rokogrudnog Dunava te zavičajne Vuke; ćudljive,prepuštene ravnici, naravi prirode i slavonskompodneblju. Grad raste u naručju svojih rijeka, dobiva novisjaj i slaže u škrinju ono što se zove baština, kul-tura i tradicija. Uz tu škrinju svakako pristaje dvo-rac Eltz. Dvarac, danas Gradski muzej, sa širokimperivojem koji se u Dunavu ogleda prislanjajućimu svoj zeleni obraz, jedinstvena je razglednica,slikarski akvarel i vukovarska iskaznica.

Nedaleko od raskošnog Dvorca čvrsto seukopala palača Srijem; djeluje široko, mirno i po-stojano. U tradicijskoj slici Vukovara upisane su jošmnoge lijepe i vrijedne građevine: Diližansnapošta, zgrada magistrata, Grand hotel, a na viso-kom, slikovitom položaju iznad Dunava domini-raju gradom Gimnazija te Franjevački samostani crkva sv. Filipa i Jakova, najmarkantnija ba-rokna građevina u Vukovaru i po dužini trećacrkva u Hrvatskoj. Kažu da je grad ogledalo svojih stanovnika injihove ljubavi prema njemu. Upravo je ta ljubavnajvidljivija tu, u Vukovaru. I upravo zbog te lju-bavi, Vukovar svakim danom sve više nalikujesam sebi, jer njegovi stanovnici u njega konstan-tno ugrađuju dio sebe i svojih sjećanja koja nataj način postaju njihova stvarnost. Ne zaborav-ljajući prošlost, okrenuti su budućnosti i svemušto ona nosi. Raduju se svemu što je novo ilionome što je bilo prije, a sada se ponovno oživ-ljava i živi.

VUKOVAR – GRAD DOMAĆIN

7

KINO KLUB VUKOVAR

Kino klub Vukovar je osnovan s ciljem da se mla-dima u Vukovaru omogući bavljenje neprofesio-nalnom filmskom produkcijom. Kao osnovnedjelatnosti udruge mogu se navesti: razvitak ipromidžba neprofesionalnog filmskog/videostvaralaštva i kulture, posebno među mladima;obrazovanje i omogućavanje stvaralačkog radačlanovima u filmskoj umjetnosti, videu, multime-diji; organizacija dodatnog školovanja članovaputem radionica izvan edukacijskog programaKluba; popularizacija filmske/video djelatnosti istvaralačkih dostignuća predavanjima, izlož-bama, filmskim i video projekcijama i na drugesrodne načine.Klub je formalno osnovan krajem 2011. godineod kada je ostvareno nekoliko projekata, a ekipaokupljena oko filmskih ideja oformila se još2010. godine nakon projekta „Upoznajmo se“ Ot-vorene medijske grupacije. Uspješnu suradnjuKlub do sada bilježi sa Otvorenom medijskomgrupacijom, Mirovnom grupom mladih Dunav,Ružičkinom kućom, Osnovnom školom Antuna

Bauera, Udrugom srednjoškolaca, Studijem krea-tivnih ideja Gunja, Studijem 69.Godine 2012. Radionica Akcija! bila je petodne-vna radionica igranog filma za osnovnoškolce nakojoj je nastao film „Dosta više i tajanstvenakocka“, koji je prikazan na 17. Filmskoj reviji mla-deži u Karlovcu. Projekt je nastavljen i sljedećegodine pod nazivom „2.Vukovarska filmska školaza mlade“ pod istim konceptom uz voditeljskupalicu Tomislava Šobana, filmskog redatelja iLee Mileta, filmske montažerke. Film „Osmaši“nastao na toj radionici igranog filma prikazan jeu konkurenciji 18. Filmske revije mladeži u Kar-lovcu. Kino klub Vukovar u godinama svog po-stojanja bilježi i sljedeće projekte: „Minority 3D“,realiziran u suradnji s Otvorenom medijskomgrupacijom tijekom kog je u Vukovaru nastaofilm „Veliki odmor“; „Naša prava“, kratkometražnidokumentarni film nastao u suradnji s Udrugomsrednjoškolaca; „Scenaristička radionica“ koju jevodila Jasna Žmak, te odlasci članova Kluba naMedijsku školu Dr. Ante Peterlić.

KINO KLUB VUKOVAR – KLUB DOMAĆIN

8

JAVNA USTANOVA U KULTURI HRVATSKI DOM VUKOVAR

Odluka o osnivanju Ustanove u kulturi Hrvatskidom Vukovar donesena je 15. veljače 2008. go-dine. Preporukom nadležnog Ministarstva, zbogjavnosti posla kojim se Ustanova bavi, mijenjase naziv u Javna ustanova u kulturi Hrvatski domVukovar te je pod tim nazivom registrirana kodnadležnog suda u Osijeku i u kolovozu 2008. go-dine počela s radom.Ustanova djeluje u prostorima Hrvatskog doma,na adresi J. J. Strossmayera 20, u okviru Usta-nove je i obnovljena rodna kuća nobelovca La-voslava Ružičke. U Ustanovi je zaposleno petdjelatnika: ravnateljica, stručni suradnik, tajnik-računovođa, tehničar i spremačica, koja ujednoobavlja poslove dostavljačice i garderobijerke.Prostor Hrvatskog doma, gdje je i sjedište Usta-nove, jest objekt čija je obnova trajala oko desetgodina. Osim što je u njemu sjedište Ustanove,u Hrvatskom domu odvijaju se i probe HKGD-aDunav, sa svim njegovim sekcijama.U prostorima Ružičkine kuće, nakon odlaskaGradskog muzeja u obnovljene prostore DvorcaEltz, smještena je udruga Hrvatska žena Vuko-var, Klub sudaca, Zavod HAZU-a, a u prostoru ve-like dvorane održavaju se probe svih sekcija

KUD-a Kolo. Polivalentna dvorana služi za odr-žavanje priredbi, stručnih skupova i predavanja. Kao što je osnivačkim aktom utvrđeno, Ustanovase od početka postojanja bavi organizacijom kul-turnih priredbi: predstava, koncerata, izložbi, a uprostoru Ružičkine kuće zaživio je projekt Petaku Ružički u okviru kojeg se petkom prikazuju fil-movi za građanstvo. Uz navedeno, u istom pro-storu organiziraju se promocije, stručni skupovi,završne priredbe učenika OŠ i djece vrtića, kon-gresi, stručna predavanja i sl.Djelatnost Ustanove, osim provođenja planira-nog redovnog programa, usmjerena je na sura-dnju s drugim kulturnim ustanovama u Gradu,školama, vrtićima, KUD-ovima, udrugama ali iGradom kao osnivačem te državnim tijelima i in-stitucijama. Vrlo intenzivna suradnja daje vidljiverezultate, što se može provjeriti prikazom brojaposjetitelja pojedinih sadržaja organiziranih uUstanovi. Zgrade Hrvatskog doma i Ružičkinekuće predstavljaju dio kulturne baštine Vuko-vara, što brojnim posjetiteljima dolazak u te pro-store čini dodatno zanimljivijim.

Ivanka Miličić, ravnateljica

HRVATSKI DOM VUKOVAR – PARTNER REVIJE

9

MALO NAS JE, AL’ SMO DUGI!

Na prošlogodišnjoj, 45. reviji hrvatskog film-skog stvaralaštva, održanoj u Puli od 22. do 24.studenoga 2013., prikazano je 36 filmova u petrevijskih projekcija. Ove godine, u Vukovaru, ušest revijskih projekcija prikazat će se 25 fil-mova. Najduži film prikazan u Puli trajao je ne-pune 32 minute. Najduži u Vukovaru traje neštoviše od 43 minute.

Stručni žiri našao se ove godine pred slože-nom dilemom. Prikazati što više filmova u dija-pazonu tema, stvaralačkih prosedea i autorskihpristupa, ili ograničiti brojnost zbog relativno ve-likog broja dužih filmova koji pojedu vrijeme dru-gima, ali kvalitetom zavrjeđuju uvrštenje uslužbenu konkurenciju?

Dilema je dugogodišnja i seže u početke odr-žavanja autorskih filmskih okupljanja. Dok sejedni zalažu za koncept smotri, na kojima se pri-kazuje sve što je u nekom vremenskom periodusnimljeno, ali se ne vrednuje i ne dijele se na-grade, drugi misle da je revijski ili festivalski pri-stup bolji i da u konačnici natjecanje potiče

kvalitetu pa ga valja zadržati i jačati. Sistemi ži-riranja pri tomu su neophodni, a njihova odgo-vornost golema. I uvijek suočena s potencijalnimnezadovoljstvom salona odbijenih. Tako je uvijekbilo i tako će uvijek biti.

Stručni žiri u sastavu filmski redatelj Igor Be-zinović, vizualna umjetnica i animatorica AnaHušman, producent Ivan Kelava, filmski redateljZdravko Mustać i direktorica fotografije DinkaRadonić opredijelio se prije svega za kvalitetu imeđu 119 prijavljenih odabrao 25 filmova koji supo njihovom mišljenju najbolje što neprofesijskifilm u Hrvatskoj trenutno može dati. Rezanje iodabir tek svakog petog od prijavljenih nije bilolako, no ne opterećujući se posebno trajanjem,u službenu su selekciju uvrstili i šest dužih fil-mova, pa je tako svaka od šest revijskih projek-cija dobila po jedan duži i nekoliko kraćih radova,a sve se na koncu složilo u dramaturški i smi-sleno opravdanu cjelinu.

Pri tomu treba imati na umu da mnoga stva-ralačka iskustva, u bilo kojoj umjetnosti, svje-

OCJENJIVAČKI SUD

10

doče da dužina, veličina ili koji drugi dimenzijskiatribut ne govore sami po sebi u prilog, ili protivvrijednosti djela. Često je teže, a vrjednije porukuposlati kroz minijaturu ili neku uobičajenu formu,no kreacija često ponese pa su godine u kojimasu dugi filmovi dominantni i nezaobilazni češćepravilo nego izuzetak.

Osim sve dužeg trajanja (čega je dakle bilo iprije, pa su zabilježeni i cjelovečernji, prije svegaigrani filmovi amaterskih redatelja), sve je veća inaglašenija uloga samostalnih autora. Ove ih jegodine čak 29 prijavilo svoje radove na reviju, asedam je filmova uvršteno u službenu konkuren-ciju. Autori dolaze iz Čižića, Kostrene, Matulja,Omiša, Pule, Rijeke, Rovinja, Samobora, Savi-čenta, Splita, Vinkovaca i naravno najviše, čakviše od polovice iz Zagreba, no sve veća disper-

zija diljem Hrvatske pokazuje da se centar krea-tivnosti ne veže isključivo za glavni grad i to sva-kako mora radovati.

Još samo valja pustiti da slika zamijeni riječii uživati u novim filmskim ostvarenjima.

Duško Popović

MALO NAS JE, AL’ SMO DUGI!

OCJENJIVAČKI SUD

11

IGOR BEZINOVIĆ

Igor Bezinović rođen je uRijeci 1983. godine. Di-plomirao je filozofiju, so-ciologiju i komparativnuknjiževnost na Filozof-skom fakultetu u Za-grebu te Filmsku i TV re-

žiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.Režirao je desetak kratkometražnih filmova i du-gometražni dokumentarac „Blokada“. Filmom sebavi profesionalno i amaterski. Fragmente o sva-kodnevici i metafizici objavljuje na Tumblr bloguLavandin.

O ukusima i kriterijima

Proces biranja filmova za Reviju ide otprilikeovako: svaki član selekcijske komisije izjasni seje li za ili protiv toga da se određeni film prikažena Reviji. Filmovi s četiri ili pet glasova sigurnoulaze u program, a o filmovima s tri glasa se do-datno odlučuje. Kada se popuni program prika-zivanja u trajanju od šest sati - program je za-ključen.

Tako izgleda kvantitativna strana priče. Teže je,međutim, objasniti kako dolazi do toga da poje-dini član žirija odabere određeni film. Razloziodabira su raznoliki, ali gledajući popis ovogo-dišnjih odabranih filmova, prepoznajem dva mo-tiva zbog kojih sam osobno glasao za filmove -

ili bi film odgovarao mom osobnom ukusu ili bihu njemu, unatoč tome što mi se na intuitivnojrazini ne bi osobito svidio, prepoznao neki ele-ment koji ga je izdvajao od ostalih.

S obzirom da se o ukusima ne raspravlja (iakobi neki rekli da se samo o ukusima raspravlja),zadržat ću se na nekim elementima koji uspješnefilmove izdvajaju od manje uspješnih.

U uspješnim filmovima, kada filmom autori želenasmijati gledatelja - gledatelj se smije, kadažele uvući gledatelja u atmosferu - gledatelj mi-jenja raspoloženje, kada ga žele iznenaditi - gle-datelj je iznenađen, kada ga žele uvući u priču -gledatelj je koncentriran, kada ga žele zbuniti -gledatelj je zbunjen te je zadovoljan što je zbu-njen.

U slučaju manje uspješnih filmova, u prvom slu-čaju gledatelj se ne smije, u drugom je ravnodu-šan, u trećem je iziritiran, u četvrtom se dosađuje,a u petom je zbunjen i pritom se samo osjećazbunjeno.

Gledajući više stotina kratkih amaterskih filmovasvake godine, neki od njih me nasmiju, neki uvukuu atmosferu, neki iznenade, neki uvuku u priču,a neki me na ugodan način zbune. Ove godineodabrali smo 25 takvih filmova, veselim se daćemo ih opet zajedno gledati na velikom platnu.

OCJENJIVAČKI SUD

12

OCJENJIVAČKI SUD

ANA HUŠMAN

Ana Hušman od 2008. radina Akademiji likovnihumjetnosti u Zagrebu naOdsjeku za animirani film inove medije kao docentica.Radi eksperimentalne fil-move u kojima ju istražujei proučava mogućnosti

animacije, dokumentarnih elemenata u filmu,rada s naturščicima, glasa – mogućnostima ar-tikulacije…

Zanima ju dovođenje u odnos filmske slike, videoslike, digitalnog fotografskog zapisa, odnos iz-među vremena i kvadrata. U svojim radovimapokušava analizirati postupak stvaranja filmskogkadra i njegovo raščlanjenje. Njezini radovi pri-kazani su na više od dvije stotine filmskih festi-vala te sedamdeset samostalnih i grupnih izložbiu relevantnim institucijama; muzejima, galeri-jama, na bijenalima te umjetničkim manifesta-cijama u zemlji i inozemstvu.

Film Plac koji je završila 2006 između ostalog idobio je 26 nagrada. U kolekciju ga je otkupioESSL muzej i još uvijek se aktivno izlaže. U po-sljednje vrijeme prikazan je na Gwangju Bienaluu Južnoj Koreji.

Za film Ručak i Nogomet dobila je nagrade nadanima hrvatskog filma za najbolju režiju, najbolji

film, a između ostalih festivala i izložbi prikazanisu na: Internacionalnom Film Festivalu u Rot-terdamu, 53 Oktobarskom salonu u Beogradu,Ludwig Muzeju u Budimpešti, Medienturm galerijiu Grazu, DOK Leipzih u Njemačkoj, Nam Jun Paikcentru u Koreji i drugdje.

Koliko filmova za pogledati, koliko kadrova zavidjeti, koliko slika za zapamtiti...

Svaka projekcija traje otprilike sedamdeset i šestminuta. Sedamdeset i šest minuta je četiritisu-ćepetstošezdeset sekundi. Četiritisućepetstošez-deset sekundi je stočetrnaesttisuća sličica. Šestputa stočetrnaest tisuća sličica je šeststoosam-deset i četiri tisuće. Šeststoosamdeset i četiri ti-suće sličica će vidjeti gledatelj koja pogleda cijeliprogram.

Otprilike toliko vremena netko će gledati. Kadato pomnožimo sa brojem publike, recimo da ihje pedeset i pet. Pedeset i pet nekih koji su od-gledali sve programe. Pedeset i pet puta šest-stoosamdesetčetiri tisuće. Toliko vremena. Kadana to pomislim malo strepim, ali osjećam i vese-lje.

Unutar tog vremena filmovi su podijeljeni u ka-tegorije: dokumentarni, eksperimentalni, igrani ijedan animirani. Pokušavam se sjetiti filmova,pokušavam se sjetiti priča, pokušavam se sjetitioblika.

13

OCJENJIVAČKI SUD

Mnogo filmova, mnogo autora i autorica, različitihpogleda na film i mnogo mogućnosti toga štofilm može biti. Pokušavajući se sjetiti što mi jeostalo najviše u sjećanju od pogledanih filmovasjećam se fragmenata. Najviše se sjećam krup-nih kadrova.

Krupni kadar prisutan u svemu, u eksperimen-talnim, igranim, dokumentarnim formama. Kadarkoji nam ne daje kontekst. Samo djeliće. Dio ne-čega, izborom autorice izdvojen. Krupni kadarkoji nas tjera da se usredotočimo, da ne možemookrenuti glavu.

Nadam se da u ove šeststoosamdeset i četiri ti-suće sličica koje smo odabrali za gledanje nitkoneće moći okrenuti glavu.

IVAN KELAVA

Ivan Kelava rođen je 1987.godine u Brčkom, BiH. Di-plomirao je na MA studijuProdukcije audiovizualnihi multimedijskih projekatana Akademiji dramske

umjetnosti u Zagrebu gdje je 2009. završio i BAstudij produkcije. Od 2008. član je Hrvatskeudruge producenata. Bio je član žirija na nekolikofestivala (u San Sebastianu, Splitu, Rimu). „Ko-šnice“, međunarodna koprodukcija s pet zemalja,

ujedno je njegov diplomski rad i prvi dugome-tražni film. Na Berlinaleu 2014. godine dobio jenagradu „Discovery award“ za mlade producente.Odradio je stručnu praksu u produkcijskoj kućiCattleya u Rimu. Trenutno radi kao asistent naOdsjeku produkcije na Akademiji dramske umjet-nosti u Zagrebu i priprema nove projekte.

Revija neprofesijskog filma u Vukovaru

Zaključci o igranim filmovima prijavljenim naovogodišnju Reviju hrvatskog filmskog stvara-laštva u Vukovaru i kultne fraze hrvatskih nogo-metnih komentatora i teoretičara u usponu za-panjujuće interferiraju: „Danas svi igraju nogomet“Za one koji ne dokučuju otajstvo ove sintagme,kratko pojašnjenje: radi se o latentnoj pohvali si-romašnim, tehnički i financijski inferiornim klu-bovima koji pariraju nominalno jačem i imućni-jem protivniku. Filmovi prijavljeni na Reviju uVukovaru pokazali su dvije tendencije: jedno jenesvakidašnja pojava da igrani rod dominira naddokumentarnim i pogotovo animiranim, a drugaje upravo ta da „danas svi znaju snimiti film“.Naime, od ukupno 119 prijavljenih filmova, skorodvije trećine je bilo igranih. Opće je mjesto da jeigrani film ‘kabasta’ forma, koja za sobom nužnopovlači puno ljudi, puno vremena, novaca, teh-nike. Ili ne? Hrvatski neprofesijski filmaši svojimfilmovima to oštro demantiraju. Pokazali su za-vidnu razinu tehničkog znanja, ali i ambiciju ihrabrost da se upuste snimiti neke priče koje bi

14

OCJENJIVAČKI SUD

bile veliki zalogaj i njihovim kolegama profesio-nalcima. Ili možda baš i nisu znali što ih svečeka: „Ignorance is a bliss“ tj. „Neznanje je bla-goslov“, ponekad.

„Lopta je okrugla“

Kako god, pred selekcijsku komisiju su donijelivrlo različitu robu što je jako pohvalno. Ponekisu, baš kao i nogometaši, dali 120 posto od sebe,npr.: snimljen je dugometražni igrani film, neko-liko srednjometražnih od kojih je jedan hibrid iz-među igranog filma i animacije te niz kratkome-tražnih igranih filmova najrazličitijih žanrova: odkomedija i promotivnih filmova, preko intimisti-čkih drama, sve do nijemih filmova i mjuzikla!

Pojedini klubovi (filmski, ne nogometni) kao daosim produkcijskog imaju i svoj umjetnički pot-pis. Tako primjerice požeški filmaši snimaju pre-težito komedije s mjestimičnim izletima u ap-surdnost, dok se s druge strane Blank, filmskaudruga iz Zagreba bavi neizrečenim u ljudskojkomunikaciji ili seksualnošću kao temi na veli-kom platnu. S druge strane, studenti filmskihškola – Akademije dramske umjetnosti iz Za-greba i Umjetničke akademije iz Splita – poku-šavaju svoje školske zadatke artikulirati kao sa-mostalne igrane filmove.

Selekcijska komisija se vodila isključivo vlastitimestetskim kriterijima, bez obzira o kojem se film-skom rodu i žanru radilo, tako da je, a što je na

koncu i logično, veliki broj igranih filmova moraoi otpasti. U maniri nogo-znanstvenika nježno bihnadodao: možda je falio „zadnji pas“ i nadajmose da zbog toga neće „objesiti kamere o klin“.Ako su u trenucima defetizma ipak i pomislili nato, podsjetio bih – kolege, ako je nečega u Hr-vatskoj puno, onda je to filmskih festivala, pa ni-kad se ne zna, „lopta je okrugla“...

Onima koji su ovdje čestitam na ustrajnosti dasnime igranofilmske priče i želim inspirativnuReviju. A ti vukovarska publiko budi im svimadvanaesti igrač!

ZDRAVKO MUSTAĆ

Zdravko Mustać rođen je1961. u Zadru. Kao pri-padnik četvrte genera-cije splitske škole alter-nativnog filma tijekomosamdesetih realizirao jedvadeset kratkih alterna-

tivnih filmova. U 1990-ima profesionalno se bavifilmom. Interese proširuje na različite oblike film-skog i video istraživanja. Realizira više od dva-deset dokumentaraca, video radova te kratkihigranih filmova. Njegova ostvarenja s uspjehomsu prikazivana na projekcijama i festivalima uzemlji i inozemstvu (New York, Moskva, Was-hington, Kopenhagen, Budimpešta, Berlin, Ljub-

15

OCJENJIVAČKI SUD

ljana…). Dobitnik je tri nagrade Oktavijan za kratkeeksperimentalne i igrane filmove na Danima hr-vatskog filma (1996, 1999, 2001).

Izbor iz filmografije:

Eksperimentalni filmovi: Žuta kuća (1986), Zovemse film (1987), Izložba dodira (1987), Šir haširim(1987), I nek se čuje urlik djevičanski slobodan(1988), Ekranizacija telefonskog imenika (1988),Boje Paukova (2011)

Videoradovi: Product of body (1994), Deborah(1995), Bouquet (1996), Amen (1998), Morena(2002), Sinaj (2003).

Dokumentarci: Zadar nije za dar (1991), Prijetvorsokolara (1997), Ludar (1999), I sve pasivo (2000),Sjeti se Sali (2001), Rat za Harmagedon (2001),Zrmanja i Po (2001), Purgatorij (2005).

Kratki igrani filmovi: Gdje je Magdalena Kazimi-rovič (1990), Nigredo (2001), Planktoni (2005),Bastion (2007).

Dugometražni igrani film: Blizine (2009), Vjetarpuše kako hoće (2014)

Eksperimentalni film

Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva oduvijekje bila, od samog svog pokretanja prije 46 godina,glavna platforma, često i jedino moguće mjestoza izlaganje i prikazivanje eksperimentalnih film-skih ostvarenja. Takvi filmovi su se isključivo

pravovaljano i valorizirali unutar revijskih dana.Kino klubovi i samostalni autori su svih ovih go-dina reviju koristili kao sofisticiranu podlogu nakojoj će njihova eksperimentalna filmska i videoostvarenja zasjati punim sjajem i biti postavljeniu kinestetični kontekst koji im i pripada.

Na ovogodišnju reviju je uz ostale žanrove, uziznenađujući nedostatak animacije, pristiglo pre-gršt eksperimentalnih radova koji su svojom raz-ličitošću formirali uvjerljivu i ozbiljnu sliku ino-vativnog pogleda unutar utrobe filmskog izričaja.Dotaknut ćemo se nekih ostvarenja koja su indi-kativna po svojoj usmjerenosti prema istraživa-čkom rukopisu u svijetu celuloidnog razmatranjamaterije.

Članovi ovogodišnjeg žirija ujedno i članovi se-lekcijske komisije u konkurenciju nisu uspjeli uvr-stili neka intrigantna ostvarenja koja u svom kon-ceptu uspijevaju otkriti raznolike pravce iprostore djelovanja eksperimentalnog filmskogizraza.

Tako nam se u salonu odbijenih nudi minimali-stička etida s koncentriranom fiksacijom pogleda(„Sreća“), split-screen kao dio intimističkog pro-pitkivanja vlastitog mikrokozmosa i animacijskoguvjerenja („Solitude“), plavo do neba plavo u kon-tekstu proširenog medija („124“), fiksacija na većpostavljenu instalaciju i uporno praćenje inter-vencija nad njom – direktan prijenos koraka uanimalnoj usporenosti („Anatomija“), bilježenje

16

OCJENJIVAČKI SUD

akcije i vizualne transformacije istovremeno nalicu ispod vode („Makeunder“), dokument sjeća-nja i počast sjećanju („Restl“), voajerizam nebit-nog u srazu s dobro poznatim posuđenim ka-drovima visokobudžetnog prisluškivanja („TheConversation“), te sjetna usmjerenost u tri po-duga kadra na izlazak radnika iz tvornice kaominijatura položena na pravac afirmativnog an-gažmana („Merely one way to die in the midst“).

Filmovi koji su pak ušli u konkurenciju na sličannačin nas eksperimentiranjem uvode u svijet ša-renih formalnih akrobacija. Njihove vizualne ipodtekstualne izvedbe nas tjeraju na zaključkeo potentnosti scene i o vječnom nepristajanjuna olako kreiranje utabanih staza unutar složenihfilmskih dispozicija.

Tako će nam ovogodišnja konkurencija Revije ueksperimentalnom izlogu ponuditi vještu stoptrik animaciju poludjele kose koja plešući oživljuječudovišne prikaze („Kosa“), isprekidana bijela li-nija asfalta u pretapanjima i duplim ekspozici-jama otvara vrata za nove nedodirljive doživljajeokoštalih perceptivnih navika („Raytraced“), zatimnam se nudi prastari konceptualno-karizmatičnitrik s uvijek efektnim razlogom nasilja nad tele-vizijskim ekranom („Beat Tv“), putujemo tram-vajskom prugom zagrebačkim predjelima u stro-gom strukturalnom opažaju sublimirajući ireferirajući se na svete velikane hrvatskog ekspe-rimentalnog filma („Putovanje mrežom neurona“),promatramo čvrstu predmetnost filmske vrpcekako se kroz poniranje u ravnotežu sivila trans-

formira u velebnu halucinativnu viziju crno-bijeleakvarelne formule („Microkinetic“).

Eksperimentalni film razbija vizuru kadra, razbijapercepciju, unosi se u lice svim teorijskim uč-malostima; ispadi filmskog razmimoilaženja supoželjne lekcije u cilju otvaranja novih i perspek-tivnih oblika pokretnih umišljaja.

Filmski eksperiment je doživljaj vrpce i platnaiznad provalije običnosti. Gledajte eksperimen-talne filmove, oni se ponavljaju u krug, ponovnoi ponovno, gledajte ih bez obzira na poruke kojese nekad ne daju iščitati na prvi pogled. Ali sezato slike urezuju u snovita pamćenja.

DINKA RADONIĆ

Dinka Radonić rođena je 1984. godine. 2009. di-plomirala je filmsko i televizijsko snimanje na

Akedemiji dramskeumjetnosti u Zagrebu.Autorica je i snimateljicabrojnih kratkih filmova(igranih, dokumentarnihi ekperimentalnih), a asi-

stentica je direktora fotografije i na nekolicinidugometražnih. Već godinama snima kronikebrojnih hrvatskih filmskih festivala. Trenutačnopredaje na Školi dokumentarnog filma, projektudruge Restart, a stalna je suradnica i u Školimedijske kulture u organizaciji Hrvatskog film-skog saveza.

17

OCJENJIVAČKI SUD

Kada problem ne postoji, diskusija o njemu jesuvišna

U filmskom svijetu već su neko vrijeme ustaljenetitule redateljica, producentica, snimateljica,montažerka i sl. Stoga, publika možda i nije svje-sna koliki nesrazmjer u omjeru muških i ženskihfilmskih autora i dalje postoji. Gledatelj ima uti-sak, da je žena u filmu itekako zastupljena, zatosto je u većini slučajeva ispred kamere.

Ma da je internet preplavljen člancima, koji pro-pagiraju rastući trend broja filmskih autorica iiako se u velikoj mjeri razvio izvjesni ženski val ufilmovima, statistike ipak ne govore tome u pri-log. Naime od 1998. godine omjer filmskih dje-latnica u svijetu nije porastao.

Stoga, s velikim zadovoljstvom želim istaknuti,da je ove godine na Reviju hrvatskog filmskogstvaralaštva, od 119 prijavljenih filmova, bilo_____ filmskih autorica, a u konkurenciju od 25filmova, uvršteno je njih 10.

Microkinetic, Kosa i Neptunizam filmovi su auto-rica, predstavnica eksperimentalnih uradaka, kojisu uvršteni u konkurenciju. Vizualno izrazitodojmljivi i osobite atmosfere, odišu istančanimsenzibilitetom. Tri čina zanimljiv je kolaž, kojiujedinjuje dokumentarnu i igranu poetiku.

Borkov zalogaj zivota, jedini je namjenski film uovom slijedu, a istaknuo se duhovitošću , kao ifilm Jedan red za sve šaltere. Zajedno i Tek tako,

vrlo su zokruženi uradci, razrađenih likova i dija-loga. I na poslijetku, Srećko Kramp- skica za por-tret, inovativan film u žanru mockumentary-a,netipičnom za ove prostore. Granje i korijenje iMreža solidarnosti (grupa autora i autorica), do-kumentarni su zapisi od kojih je Granje poetičandokument predivnih ličkih prostranstava, dok jeMreža izrazito aktivistička priča o ljudima, kojise trude održati pravdu u svijetu korupcije i ne-morala. Protagonisti u ovim filmovima izrazitosu raznoliki; Borko, koji ulazi u svoj TV prijemnikne bi li pobjegao od svoje neurotične majke,preko umjetnika Srećka Krampa, koji zapravo nepostoji, do vrlo uvjerljivog bračnog para u filmuZajedno. Pametne, promišljene, uvjerljive i duho-vite replike glavne su karakteristike ovih filmova.

Svi navedeni filmovi sjajan su prikaz raznovrsno-sti forme i sadržaja, a autorice su dokazale, dasu žene u amaterskom filmu kvalitetom zaistazauzele ozbiljne pozicije.

Iako ovaj članak ima prizvuk feminističkog ma-nifesta, ove godine u konkurenciji broj filmskihautorica je u toliki, da nema potrebe diskutiratio tome jesu li žene na ovoj Reviji ravnopravne iline, niti postoji potreba za stvarnom problemati-zacijom te teme.

Stoga, možemo zaključiti da je, u ovogodišnjojReviji element ravnopravnosti zadovoljen, a kadaproblem ne postoji, diskusija o njemu je suvišna.

18

REVIJSKI PROGRAM

Petak, 07. studenog

• 10:00 / Ružičkina kuća Poklon za najmlađe Vukovarce: Retrospektiva Vladimira Puhala: Čudesna šuma

• 11:00 / Kino Borovo naselje Poklon za najmlađe Vukovarce: Retrospektiva Vladimira Puhala: Čudesna šuma

• 18:00 / Ružičkina kuća Prezentacija Danube Boat projekta i Cinema City Campusa

• 19:00 / Ružičkina kuća Svečano otvaranje Revije i Prva revijska projekcija + razgovor s autorima

• 21:00 / Ružičkina kuća Druga revijska projekcija + razgovor s autorima

19

Subota, 08. studenog

• 10:00 / Ružičkina kuća Treća revijska projekcija + razgovor s autorima

• 11:30 / Ružičkina kuća Četvrta revijska projekcija + razgovor s autorima

• 17:00 / Ružičkina kuća Nagrađeni filmovi s UNICE 2014.

• 19:00 / Ružičkina kuća Peta revijska projekcija + razgovor s autorima

• 21:00 / Ružičkina kuća Šesta revijska projekcija + razgovor s autorima

Nedjelja, 09. studenog

• 13:00 / Ružičkina kuća Tribina: neprofesijsko filmsko stvaralaštvo u Podunavskoj regiji

• 15:00 / Ružičkina kuća Javno žiriranje

• 16:30 / Ružičkina kuća Dodjela nagrada i zatvaranje Revije

REVIJSKI PROGRAM

20

REVIJSKE PROJEKCIJE

1. revijska projekcija, 69’08’’

JEDAN RED ZA SVE ŠALTEREigrani, 8’50’’Silva Ćapin, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

MICROKINETICeksperimentalni, 4’12’’Vana Gaćina, SC Klubvizije, Zagreb

BEAT TV (VIDEO)eksperimentalni, 3’34’’Dragan Đokić, samostalni autor, Split

KOSAanimirani, 1’32’’Alma Ćakić, Kino klub Split, Split

VELIKI DANdokumentarni, 52’Đuro Gavran, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb


MREŽA SOLIDARNOSTIdokumentarni, 30’00’’Gildo Bavčević, UMAS, Split

ZAJEDNOigrani, 20’05’’Jasna Nanut, Akdemija dramske umjetnosti, Zagreb

RAYTRACEDeksperimentalni, 3’22’’Lovro Čepelak, Kinoklub Zagreb, Zagreb

SREĆKO KRAMP - SKICA ZA PORTRETigrani, 16’02’’Višnja Vukašinović, Kinoklub Zagreb, Zagreb


TRI ČINAeksperimentalni, 2’44’’Tamara Bilankov, UMAS, Split

21

REVIJSKE PROJEKCIJE

„BEZ-DOM-NI“dokumentarni, 57’Pino Ivančic J., samostalni autor, Pula

DOBRO SAM, VIDIMO SEigrani, 15’Luka Čurčić, Akademija dramske umjetno-sti, Zagreb


POVRATAK POSLJEDNJEGdokumentarni, 43’23’’Igor Paulić, samostalni autor, Matulji

JOHNNY JE MRTAVigrani, 10’22’’Jure Debak, Ante Zlatko Stolica, samostalni autori, Zagreb

GRANJE I KORIJENJEdokumentarni, 12’Nikica Zdunić, Kinoklub Zagreb, Zagreb

PERONIvideo spot, 04’17’’Denis Golenja, samostalni autor, Zagreb


TEK TAKOigrani, 12’02’’Sanja Milardović, samostalna autorica, Zagreb

PUTOVANJE MREŽOM NEURONAeksperimentalni, 40’00’’Krešimir i Željko Radivoj, Kinoklub Zagreb-sf, Zagreb

BORKOV ZALOGAJ ŽIVOTAigrani, 4’15’’Nikica Zdunić, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

SVAKI DAN JE BOŽIĆdokumentarni, 10’56’’Ante Zlatko Stolica, samostalni autor, Zagreb

22

REVIJSKE PROJEKCIJE


NEPTUNIZAMeksperimentalni, 13’47’’Luana Lojić, Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb

DREKAVACigrani, 25’Ivan Mokrović, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

S VAMA KROZ ŽIVOTdokumentarni, 11’59’’Vjekoslav Gašparović, samostalni autor,Rovinj

THE RUNNERdokumentarni, 5’55’’Peter Cerovšek, Nataša Čiča, Toma Zidić,Kinoklub Zagreb i Luksuz produkcija, Zagreb/Krško MASLAČAKdokumentarni, 11’05’’Lovro Čepelak, Kinoklub Zagreb, Zagreb

23

BEZ-DOM-NI57’00’’, 2014., DVDdokumentarni

Autor: Pino Ivančić J.

Suradnik: Krešo Kovačiček

Sinopsis: Ljudi koji su potpuno van sistema; si-stem je indiferentan i ništa se ne mijenja jernisu postigli kritičnu masu. Većina ne vidi ljud-ska bića u njima već gubitnike koji imaju pro-blema sa sobom i svojim navikama.U našsim „socijalističkim“ uvjetima je to jošgore sagledati. Autor je krenuo od tog stereo-tipa (suosjećajnost, socijalna osjetljivost) iželio si je potvrditi/pojasniti taj stereotip ali irazbiti ga.

O autoru: Performer, likovni umjetnik, glazbe-nik. Alternativnoj kulturnoj sceni poznat je većod početka sedamdesetih godina kada ulazi ukonceptualni krug i performans vode. U to vri-jeme s prijateljima stvara ‘mental spirit music’,a pod utjecajem Beuysa otvara procese zastvaranje tzv.’socijalne skulpture’ čime već

tada pripada nevelikoj skupini konceptualnihumjetnika koji su angažirano propitivali socijali-stičke vrijednosne sustave, ponajprije smisaorada i poziciju radnika. Pinova pozicija izvancentra te njegovo iskustvo radnika u brodogra-dilištu Uljanik osiguralo mu je ‘pravo’ na doda-tno radikaliziranje u prostoru umjetnosti.Tijekom osamdesetih svoje umjetničke inte-rese ostvaruje u prostoru spajanjamedija glazbe,performansa i likovne umjetnosti(alterrock gupa ‘GustapH y njegovi dobrydu-hovy’, a od devedesetih javnost ga pozna kaojednog od najprovokativnijih hrvatskih perfor-mera (‘Theater like a Life/Life like a Theater iliŽivot je feferon…’), ali i kao alternativnog novo-medijskog eksperimentatora…

Produkcija: Samostalni autor, Pula

25 VELIČANSTVENIH

24

BEAT TV (VIDEO)3’34’’, 2014., HDVeksperimentalni

Autor: Dragan Đokić

Sinopsis: Televizija kao predmet iz kojeg izlazeslike i zvukovi u obliku raznog televizijskog sa-držaja, uglavnom kod autora izaziva frustracijujer smo kroz taj medij svakodnevno bombardi-rani tonama nebitnih, ružnih, tužnih, iskrivljenih,netočnih i glupih informacija. Naravno svatkose može pitati zašto jednostavno ne gledati te-leviziju ali on kao student i osoba koja se bavivideom ima potrebu upaliti televiziju u nadi daće na njoj vidjeti nešto korisno, poučno i zanim-ljivo, no to uglavnom ne biva tako.

O autoru: Rođen u Splitu 1983. Videom se baviod 2003. godine. Trenutno na zadnjoj godini di-plomskog studija Animacije na UMAS-u. Osni-vač je multimedijskog kolektivaStudio Baranda. Živi i radi u Splitu.

Produkcija: UMAS, Split

25 VELIČANSTVENIH

25

BORKOV ZALOGAJ ŽIVOTA4’15’’, 2014., HDigrani

Autorica: Nikica Zdunić

Suradnici: Mario Pućić, Lana Horvatić, TajanaBakota, Mia Begović, Petar Vratović, HanaGrebenar, Vedran Šuvar

Sinopsis: Promo film za odsjek režije u kojemdečka (Petar Vratović) po cijele dane gnjavi na-porna mama (Mia Begovć), dok on samo poku-šava uživati u gledanju televizije. Naposljetkuon bježi u svijet televizije.

O autorici: Ovo su neki od autoričinih prvih fil-mova i samim time prvi put ikad sudjeluje nanekom festivalu. Filmovi su nastali kao stu-

dentska vježba, od kojih jedan u koprodukcijiADU i KKZ-a. Od 2011. aktivna je članica KKZ-a,trenutno na drugoj godini studija FTV režije naADU u Zagrebu.

Produkcija: Akademija dramske umjetnosti, Za-greb

25 VELIČANSTVENIH

26

DOBRO SAM, VIDIMO SE15’00’’, 2014, HDigrani

Autor: Luka Čurčić

Suradnici: Matija Drniković, Bojan Mrđenović,Tomislav Stojanović, Filip Lozić, Dado Ćosić,Slaven Španović

Sinopsis: Po završetku sprovoda njihovog naj-boljeg prijatelja koji je počinio samoubojstvo,Dena i Kuzma zajedno provode dan. Šetaju seraznim zagrebačkim lokacijama, ispijaju pive ipričaju. U konačnici odlaze posjetiti krovzgrade - mjesto s kojeg se Tiho bacio. Tamo ihdočekuje mrtvi prijatelj. Ponovni susret nadobro znanoj lokaciji eskalira novim sukobima.

O autoru: Luka Čurčić studira i honorarči po Za-grebu. Uživa u svemu tome jer se bavi filmom isrodnim stvarima.

Produkcija: Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

25 VELIČANSTVENIH

27

DREKAVAC25’00’’, 2014, HDigrani

Autor: Ivan Mokrović

Suradnici: Tvrtko Stipić, David Oguić, ŽarkoSavić, Monika Drahotuski Maja Ožegović,Vid Adam Hribar, Dino Osmanagić, Klara Naka

Sinopsis: Priča je smještena na kraj 19. sto-ljeća u malom selu u Hrvatskoj. Lovac Aleksan-dar slučajno upuca mladu djevojku koja berecvijeće u šumi. Zbog straha od zakona odbijajoj pomoći i ona umire. Njegov kukavni čin pro-budi Drekavca, balkansko mitološko biće kojenaplaćuje zlodjela.

O autoru: Rođen je u Zagrebu 1986. godine.Nakon završene osnovne škole upisuje Klasi-čnu gimnaziju, a zatim i Pravni fakultet, smjerSocijalni rad. Paralelno s Pravnim fakultetom

upisuje Akademiju dramske umjetnosti, smjerFilmska i TV režija. Socijalni rad završava u si-ječnju 2011., a MA igranog filma na akademiji ulipnju 2014. u klasi profesora Lukasa Nole.Autor je nekolicine kratkih igranih i dokumen-tarnih filmova te jednog dugometražnog u vla-stitoj produkciji.


25 VELIČANSTVENIH

28

GRANJE I KORIJENJE12’56’’, 2014., HD dokumentarni

Autorica: Nikica Zdunić

Suradnici: Vedran Šuvar, Ivor Šonje

Sinopsis: Autobiografija kroz povratak. Lika jedanas napuštena, hladna i ostavljena. Samostari se vraćaju kako bi pričali o povratku i umi-ranju. Mi dolazimo vidjeti što smo od tamo od-nijeli i zadržali, u nama.

O autorici: Ovo su neki od autoričinih prvih fil-mova i samim time prvi put ikad sudjeluje na

nekom festivalu. Filmovi su nastali kao stu-dentska vježba, od kojih jedan u koprodukcijiADU i KKZ-a. Od 2011. aktivna je članica KKZ-a,trenutno na drugoj godini studija FTV režije naADU u Zagrebu.

Produkcija: Kinoklub Zagreb, Zagreb

25 VELIČANSTVENIH

29

JEDAN RED ZA SVE ŠALTERE8’50’’, 2014, HDigrani

Autorica: Silva Ćapin

Suradnici: Filip Starešinić, Denis Golenja, Karolina Leaković, Vinko raljević, Nadežda Perišić

Sinopsis: Mali čovjek postaje još manji dokčeka u redu za šalter. Ovaj film nastao je premamotivima priče Slawomira Mrožeka „Susret“.

O autorici: Rođena je u Osijeku 1989. Studen-tica je diplomskog studija Igranog filma naAkademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.2012. završila je preddiplomski studij Filmske iTV režije pri istom fakultetu, a 2010. preddi-

plomski studij Komparativne književnosti (Filo-zofski fakultet, Zagreb). Trenutno honorarnoradi za HRT i razvija animirani projekt „Va-kuum“.


25 VELIČANSTVENIH

30

JOHNNY JE MRTAV10’22’’, 2014, HDigrani

Autor: Jure Debak, Ante Zlatko Stolica

Sudjelovali: Miro Manojlović, Mirela Mađor, Stipe Gugić

Sinopsis: Mirela priča u kameru, priča na mobi-tel, priča na skype i pritom pokušava vlastitiživot odvesti u drugom pravcu. S druge straneje Nikša - na plaži provodi zadnje dane ljeta. Iz-među je Johnny.

O autorima: Jure Debak rođen je 1985. u Splitugdje je završio elektrotehničku školu. Početnofilmsko iskustvo stječe kroz rad na sportskimemisijama, a filmom se počinje baviti u okvi-rima Kinokluba Split gdje završava filmskuškolu te ostaje aktivan član do danas.

A.Z. Stolica rođen je 1985. u Splitu. Završio jehrvatski jezik i književnost i filozofiju. Filmsko

obrazovanje stekao je na kolegiju Scenarij idramaturgija na UMAS-u, Restartovoj školi do-kumentarnog filma, Palunkovoj radionici, teMediteran FF radionica. Živi u Zagrebu, piše naadresi alkatmer.tumblr.com

Produkcija: Samostalni autori, Zagreb

25 VELIČANSTVENIH

31

KOSA1’32’’, 2014., HDanimirani

Autorica: Alma Ćakić

Sinopsis: Neposlušna i nestašna kosa avanturi-stičkog duha, nakon češljanja odbija ostati učetki. Bježi i hrabro kreće u vlastite pustolo-vine. Na tom putu pronalazi izazove koje rje-šava na sebi svojstven način.

O autorici: Rođena je u Splitu 1996. godine.Član je Kino kluba Split od 2012.g. gdje pohađarazličite filmske radionice i nakon toga se poči-nje baviti filmom. Sudjelovala jeu Internetional Talent Workshop-u u sklopu Ži-dovskog film festivala 2013.g., gdje grupno

snima kratki film. 2013. godine snima eksperi-mentalni film „Kiwi, aj opet“, te stop animaciju„Kosa“ 2014.g. koja je do sada prikazan na Da-nima Hrvatskog filma i na festivalu Kratki nabrzinu 2014. godine. Trenutačno je studenticaAnimiranog filma i novih medija pri Likovnojakademiji u Zagrebu.

Produkcija: Kino klub Split, Split

25 VELIČANSTVENIH

32

MASLAČAK11’05’’, 2013., HDdokumentarni

Autor: Lovro Čepelak

Sinopsis: „Maslačak“ ulazi u neobičan svijetistarskog umjetnika Darka Brajkovića. U svomradu on traži svijet oslobođen represivnih stegaintelekta i logičnih zakonitosti klasičnih pravila.Promatrajući njegove radove dobiva se jedanzanimljiv pogled na realnost u kojoj živimo, a toje da ništa nije trajno. Da sve prolazi i sve semijenja, te da se nema smisla za ništa vezati.Svojom kreativnošću i umjetničkim izrazomBrajković prikazuje da sve u životu ima svoj po-četak i kraj, svoj uspon i pad.

O autoru: Lovro Čepelak započeo je 2005. go-dine sa svojim radom u Kinoklubu Zagreb kaoautor kratkih eksperimentalnih i dokumentar-

nih filmova gdje djeluje sve do danas. Uz autor-ski rad u Kinoklubu Zagreb volontirao je nafunkciji tehničkog tajnika nekoliko godina te ječlan izvršnog odbora Kinokluba Zagreb. Kaoprofesionalac djeluje sedam godina u produk-cijskoj kući Fade In gdje radi kao snimatelj imontažer dokumentarnih filmova i brojnih TVreportaža. Uz produkcijski rad u Fade In-u jesudjelovao kao predavač i mentor na brojnimedukacijskim radionicama. Kao autoru fokusmu je na eksperimentalnom i dokumentarnomfilmu.


25 VELIČANSTVENIH

33

MICROKINETIC4’12’’, 2014., 16 mmeksperimentalni

Autorica: Vana Gaćina

Suradnica: Branka Valjin

Sinopsis: MicroKinetic je eksperimentalni filmkratke forme. Kao polazište, postavlja razi-granu kompoziciju nastalu izrezivanjem i slaga-njem serije apstraktnih, duboko kontrastiranih,snimljenih formi.Samopropitivanja započinjukruženjem kroz forme slikovnog i medijskog iz-ražavanja. Nacrtanu formu prenosi se u filmskikod čime se otvara široko polje za igranje, raz-laganje i analiziranje svog rada, što nas dovodii do otkrivanja same mikrostrukture crteža.Film prikazuje kolaž kao pokretni objekt.

O autorici: Vana Gaćina po završetku studijaslikarstva na ALU Zagreb, u želji za pokreta-

njem svojih slika otkriva video umjetnost. Upi-suje magisterij smjer video na ALU u Ljubljani,na kojem ima priliku upoznati se sa raznim mo-gućnostima koje nam može pružiti spoj umjet-nosti i tehnologije. Počinje s radom namultimedijalnim instalacijama u kojima pove-zuje klasičnu umjetnost sa suvremenom tehno-logijom. Glavni interes joj je istraživanjeklasične forme. Prilikom tog procesa koristi serazličitim analognim i digitalnim medijima. Čla-nica je HDLU-a i HZSU-a.

Produkcija: Klubvizija SC, Zagreb

25 VELIČANSTVENIH

34

MREŽA SOLIDARNOSTI30’00’’, 2013, HDVdokumentarni

Autor: Gildo Bavčević

Suradnici: Dijana Čurković, Nina Jurić,Anita Lunić, Petar Geimani, Antej Jelinić

Sinopsis: Nova vrsta borbe i otpora represiv-nom djelovanju sistema bazira se na ideji soli-darnosti među građanima izvaninstitucionalnih okvira te na lakšoj mogućnostiumrežavanja i razmjeni informacija i ideja s ob-zirom na vrijeme u kojem živimo. Mogućnostdokumentiranja i dijeljenja putem alternativnihmedija postaje strategijom za mobiliziranje ja-vnosti i apeliranje na širu svijest o društvenojodgovornosti, samim time i snažno oruđe ot-pora.

O autoru: Multimedijalni je umjetnik, živi i radi uSplitu. Djeluje kroz različite medije (perfor-mans, video, film, umjetničke akcije, multime-dijske instalacije, audio projekti, snimanje idizajn zvuka). Sudjeluje na mnogim grupnim iz-ložbama i festivalima u zemlji iinozemstvu Split, Diplomirao je 2013. MAFilma i medijske umjetnosti na UMAS-u, gdjetrenutno radi kao vanjski suradnik. Član je Hr-vatske udruge likovnih umjetnika Split.


25 VELIČANSTVENIH

35

NEPTUNIZAM13’47’’, 2014, HDeksperimentalni

Autorica: Luana Lojić

Sinopsis: Dodavanjem soli vodi iz Pazinčice,stvara se land specific kristal, svojstven struk-turi te riječice ponornice. Mali materijaliziranipodsjetnik procesa stvaranja planine, koji trajemilijunima godina, kristal je prizor jednog tre-nutka u vremenu spram ljudskog života. Se-kvence nastale za vrijeme svakodnevnogodlaženja u Pazinsku jamu doživljaj je susretas prirodom, energija dobivenih iz te lokacije iglasa autoriceispuštenog u stanju opuštenosti- pjesme iz tijela vodi.

O autorici: Luana Lojić rođena je 1991. u Puli.Trenutno na posljednjoj godini diplomskog stu-dija Novih Medija ALU u Zagrebu. Bavi se primi-jenjenom biofilijom. Od poezija za kamenje doživih instalacija, videa i live arta koji tematizi-raju odnos čovjeka sa sustavima, percepcijamai materijalnostima što ga okružuju, u svomradu nastoji shvatiti prirodne procese izvan iunutar pojma osjetila.

Produkcija: ALU, Zagreb

25 VELIČANSTVENIH

36

PERONI4’17’’, 2013, HDvideo spot

Autor: Denis Golenja

Suradnici: Lukša Benić

Sinopsis: „Peroni“ je prva pjesma i prvi videospot mlade glumice Ive Visković. Spot je na-pravljen kombinacijom snimljenog mateijala,klasične i računalne animacije.

O autoru: Denis Golenja student je Oblikovanjazvuka na ADU. Na filmovima uglavnom radi kaomontažer. Rekreativno se bavi animacijom.Ovo mu je prvi rad koji je uploadao na youtube.

Produkcija: Samostalni autor, Zagreb

25 VELIČANSTVENIH

37

POVRATAK POSLJEDNJEG43’23’’, 2014, HDdokumentarni

Autor: Igor Paulić

Suradnici: Oleg Mandić, Damir Jevtić,Danijel Sorola, Igor Franceško, Goran Troha

Sinopsis: „Povratak posljednjeg“ vodi nas go-tovo sedamdeset godina u prošlost.U vrijemekada se život pojedinca označavao brojem ikada je sudbina mnogih postala dijelom crnestatistike nacističkih logora i njihove „industrijesmrti“. Oleg Mandić kao 11-godišnji dječak bioje posljednji uznik koji je živ napustio najveći inajozloglašeniji nacistički logor za istrebljenje,Auschwitz

– Birkenau. Sada,sedamdesetljeća kasnije,vraća se na mjesto masovnog zločina počinjenogkako nad njim tako i nad ljudskošću.

O autoru: Rođen je 1973. u Rijeci. Od 2007. go-dine radi kao TV snimatelj. Vodio je radionicekamere i snimanja pri LFA. Autor je nekolikonagrađivanih kratkometražnih filmova.

Produkcija: Samostalni autor, Matulji

25 VELIČANSTVENIH

38

PUTOVANJE MREŽOM NEURONA40’00’’, 2014, HDeksperimentalni

Autori: Krešimir i Željko Radivoj

Sinopsis: Krajem pedesetih prošlog stoljeća,Tomislav Gotovac planira snimiti vožnju tram-vajem od Maksimira do Dubrave, a Ivan Marti-nac podnosi scenarij za film u Kino klubuZagreb, koji sadrži i tramvajsku vožnju od Du-brave do Trga Republike. Autorova opsjednu-tost tramvajem datira od rane mladosti, a linijaDubrava - Trešnjevka predstavlja mu magičnunit uz koju naviru nataložena sjećanja. Film jeposvećen doktoru Mihovilu Pansiniju.

O autorima: Željko Radivoj, rođen je 1948. u Do-njim Andrijevcima. Od 1961. živi u Zagrebu.Nakon gimnazije diplomirao je Višu grafičkuškolu i apsolvirao na Fakultetu ekonomskih

nauka u Zagrebu. Član KK Zagreb od 1965. go-dine. Zadnji film na 8 mm filmskoj traci snimioje 1971. a prvi na video vrpci 1998. godine. Od1999. surađivao je na mnogim projektima saTomom Gotovcem.

Krešimir Radivoj, rođen je1979. u Zagrebu. Za-vršio je ekonomsku školu. Zaposlen je kao služ-benik. Fotografija mu je već nekoliko godinaviše od hobija. Sa ocem, Željkom, snimio je dvafilma: „Izvan kruga“ i „Putovanje mrežom ne-urona“.

Produkcija: Kinoklub Zagreb-sf, Zagreb

25 VELIČANSTVENIH

39

RAYTRACED3’22’’, 2013, HDeksperimentalni

Autor: Lovro Čepelak

Sinopsis: “Raytraced” je u neprekidnoj mijeni,vođen ritmom, vibracijom i oblikom. Smještenu prostor bez oblika, pojavom zvuka i ritma po-javljuju se svjetlosni oblici. Postepenim ubrza-vanjem ritma i vibracije oblici prelaze u drugukrajnost.

O autoru: Lovro Čepelak započeo je 2005. go-dine sa svojim radom u Kinoklubu Zagreb kaoautor kratkih eksperimentalnih i dokumentar-nih filmova gdje djeluje sve do danas. Uz autor-ski rad u Kinoklubu Zagreb volontirao je na

funkciji tehničkog tajnika nekoliko godina te ječlan izvršnog odbora Kinokluba Zagreb. Kaoprofesionalac djeluje sedam godina u produk-cijskoj kući Fade In gdje radi kao snimatelj imontažer dokumentarnih filmova i brojnih TVreportaža. Uz produkcijski rad u Fade In-u jesudjelovao kao predavač i mentor na brojnimedukacijskim radionicama. Kao autoru fokusmu je na eksperimentalnom i dokumentarnomfilmu.


25 VELIČANSTVENIH

40

S VAMA KROZ ŽIVOT11’59’’, 2014, DVDdokumentarni

Autor: Vjekoslav Gašparović

Sinopsis: Dokumentarni film o odgovornosti, ži-votu, društvu i zajednici, snimljen kroz trenutkeobrade i pripreme hrane - negledljive prizore odkojih smo posredstvom supermarketa (i me-dija) odvojeni, lišeni baš kao i od odgovornostisame.

O autoru: Rođen 1980. u Puli. Diplomirao je ar-hitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Za-grebu 2007. Studirao je Filmsku i TV režiju -dokumentarni film na ADU u Zagrebu.

Produkcija: Samostalni autor, Rovinj

25 VELIČANSTVENIH

41

SREĆKO KRAMP - SKICA ZA PORTRET16’02’’, 2014, HDigrani

Autorica: Višnja Vukašinović

Suradnici: Milko Šparemblek, Miro Manojlović,Eva Kraljević, Željko Tomac, GordanaCrnković, Feđa Gavrilović, Ivan Zelić, Iva Ilakovac

Sinopsis: Lažni dokumentarac o izmišljenomhrvatskom pjesniku Srećku Krampu čija je živo-pisna biografija smještena u stvarni konteksthrvatske kulture druge polovice 20. stoljećapropitujući njena ključna mjesta te odnosistina-fikcija.

O autorici: Rođena je 1982. godine u Splitu. Di-plomirala je komparativnu književnost i engle-ski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Kasnije upisuje doktorski studij iz književnosti ifilma na istom fakultetu, a potom i doktorskistudij povijesti umjetnosti. Profesionalno sebavi književnom i likovnom kritikom te knjiže-vnim prevođenjem. Piše za Bibliovizor Trećegprograma Hrvatskog radija, časopise Vijenac,

Zarez, Tema i 15 dana te portal Moderna vre-mena. Objavljuje eseje filmske tematike u Hr-vatskom filmskom ljetopisu, u emisijiFimoskop Trećeg programa Hrvatskog radija tečasopisu Zarez i na svom filmskom blogu.Koordinatorica je filmskih programa KinoklubaZagreb i voditeljica Autorskih večeri. Izabranaje za Berlinale Talent Campus 2013. u katego-riji Talent Press. Dobitnica je diplome VladimirVuković za najboljeg mladog filmskog kritičara2013. U Kinoklubu Zagreb snimila je svoj prvikratki igrani/dokumentarni film Srećko Kramp -skica za portret.


25 VELIČANSTVENIH

42

SVAKI DAN JE BOŽIĆ10’56’’, 2014, HDdokumentarni

Autor: Ante Zlatko Stolica

Suradnici: Marin Stolica, Mia Stolica

Sinopsis: Ovaj kratki dokumentarac prati sva-kodnevicu autorove obitelji. No, unutar svakod-nevne rutine autor vodi i tajni projekt. Kako filmodmiče, sve više se nameću pitanja: Kada će ina koji način obitelj otkriti što se događa? I naj-važnije ,kakve će biti njihove reakcije?

O autoru: Rođen je 1985. u Splitu. Završio jehrvatski jezik i književnost i filozofiju. Filmskoobrazovanje stekao je na kolegiju Scenarij idramaturgija na UMAS-u, Restartovoj školi do-kumentarnog filma, Palunkovoj radionici, teMediteran FF radionica. Živi u Zagrebu, piše naadresi alkatmer.tumblr.com


25 VELIČANSTVENIH

43

TEK TAKO12’02’’, 2014, HDigrani

Autorica: Sanja Milardović

Suradnici: Tamara Dugandžija, Dalija Dozet, Sara Gregorić, Dubravka Kurobšsa, Dado Ćosić, Zvonimir Jurić, Marko Gregurić, Ana Mihalić

Sinopsis: On i Ona se druže već neko vrijeme.Njoj se sviđa On. Uvjerena je da se i Ona Njemusviđa. Napokon mu to priznaje. On ne osjećaisto za nju. Ona to ne prihvaća, ne razumijekako je to moguće i kreće u ispitivanje dashvati u čemu je zapravo problem.

O autorici: Rođena je 1987. u Rijeci, a 2009. di-plomirala je Glumu i lutkarstvo na Umjetničkojakademiji u Osijeku. Kao glumica igrala je u

dvadesetak predstava a u nekoliko od njih su-djelovala je i kao koautor projekta („Nabavit ćusi mačka“, „Pristajanja“, „Studije o divljojguski“...). Glumila je u nekoliko kratkih igranihfilmova („Pile“, „Jazavci“, „Raskružje“, „Krznenikaput“, „Marija se ženi, „Tina&Sandy Foxx“...).„Tek tako“ je njen režijski prvijenac na filmu.


25 VELIČANSTVENIH

44

THE RUNNER5’55’’, 2014, HDdokumentarni

Autori: Peter Cerovšek, Nataša Čiča, Toma Zidić

Suradnik: Luka Cvetko

Sinopsis: Svaki udah je odluka. Svaki novi udahje borba za cilj koji još nije na vidiku. Borba zaživot. On je bivši profesionalni trkač. Maratonac.Otkriva nam svoje patnje, boli i trud koji su pre-sudni elementi svake trke...

O autorima: Toma Zidić rođen je u Zagrebu,1988. Autorski rad započeo u Kinoklubu Zagreb,gdje radi svoje prve filmove. Nakon toga na-stavlja raditi svoje kratke filmove te istovremen-no raditi u produkciji na domaćim filmovima inozemnim koprodukacijama. Susonivač je iumjetnički direktor Revije hrvatskih kratkih fil-mova „Kratki na brzinu“ koja se od 2014. odvijau Svetom Ivanu Zelini. Sudjeluje na brojnim ra-dionicama, međunarodnim talent campusima isličnim forumima. U njegovoj filmografiji su: do-kumentaraci „The Runner“ i „Filmskaglazba“, kratki igrani filmovi „Carousel,“, „Krivodijeljenje“ i „Srokani Werder“, te eksperimental-ni filmovi „Zvrk“ i „U posljednji čas“.Peter Cerovšek rođen je u Novom Mestu u Slo-

veniji 1984. godine. Studirajući na ljubljanskojAkademiji likovnih umjetnosti počeo je volonti-rati i raditi na brojnim filmskim festivalima. Tre-nutačno je producent na slovenskom regiona-lnom filmskom festivalu K3. Također radi kaonovinar na Radiju Student i piše za akademskičasopis o umjetnosti Artfiks. Filmografija muuključuje filmove „The Runner“, „King of Falafel“i „King’s Gambit“. Nataša Čiča rođena je 1989. uKarlovcu. 2003. polazi tečaj crtanja i slikanja uGradskom muzeja Karlovac, gdje i izlaže svojeradove. Sudjeluje na brojnim natjecanjim i smo-trama gdje osvajanagrade.Posebno se ističu:48. natjecanje mladih tehničara Republike Hr-vatske-Fototehnika, 2.mjesto, 2006. 1. Svjet-skom dječjem festivalu animiranog filma u Vra-nju, 2007. – posebno priznanje za film „Pismo ičetiri godišnja doba“.„The Runner“ je njen prvi dokumentarni film.

Produkcija: Kinoklub Zagreb i Luksuz Produkcija, Zagreb / Krško

25 VELIČANSTVENIH

45

TRI ČINA2’44’’, 2014, HDeksperimentalni

Autorica: Tamara Bilankov

Suradnici: Jurica Cukar, Eugen Bilankov

Sinopsis: Čovjek i čimpanza potječu od zajedni-čkog pretka, a do razdvajanja dviju vrsta došloje prije oko šest milijuna godina. DNK čovjeka ičimpanze podudara se u 98%. Mazga je čovjekova životinja. U želji da skrojišto efikasniju radnu snagu čovjek je pariokonja i magaricu iz čega je nastala mazga. Na-stale životinje postale su idealna radna snagataman po mjeri čovjeka, ali njihova biološkakonstrukcija ne omogućava im daljnje razmno-žavanje. Takva kalkulacija svojevrstan je poče-tak biopolitike.

O autorici: Tamara Bilankov rođena je u Splitu1988. godine. Magistrirala je Animirani film iNove medije na Akademiji likovnih umjetnosti uZagrebu. Trenutno studira komparativnu knji-ževnost na diplomskom studiju Filozofskog fa-kulteta u Zagrebu. Izlaže na mnogim skupnimizložbama te sudjeluje u stručnim radionicamai seminarima. Radi i djeluje kao samostalnaumjetnica te unutar umjetničkog kolektiva ‘Sfljubavnice’.


25 VELIČANSTVENIH

46

VELIKI DAN52’00’’, 2012, HDdokumentarni

Autor: Đuro Gavran

Suradnici: Pavel Posavec, Iva Mrkić, Isa Živanović

Sinopsis: Vjenčanje je poseban događaj u ži-votu. Tradicionalno vjenčanje zahtijeva duge idetaljne pripreme. Ovaj film prikazuje što sumladi spremni prihvatiti, koliko ih sve to košta iu čemu ne može biti kompromisa kada se radio vlastitu vjenčanju. Na njihovim željama raz-vija se i tržište koje te potrebe zadovoljava. Po-stoje ljudi koji snove o vjenčanju pretvaraju ustvarnost. Kada dođe ‘veliki dan’.

O autoru: Rođen je 1982. u Bjelovaru. Godine2007. diplomirao je na Grafičkom fakultetu uZagrebu, a zatim je upisao i završio magistarskistudij na Akademiji dramske umjetnosti u Za-grebu, Filmska i TV režija, smjer Dokumentarnifilm. Izlagao je na tri samostalne, tridesetak

skupnih domaćih i međunarodnih izložbi i de-setak filmskih festivala. Za film Veliki dan, pri-kazan u regionalnoj konkurenciji ZagrebDoxa2012, osvojio je Grand Prix na 21. Danima hr-vatskog filma. Jedan je od osnivača producent-ske kuće Pipser d.o.o. i udruge Priroda idruštvo koja se bavi promicanjem prirodnih,društvenih i kulturnih vrijednosti. Živi i radi uZagrebu kao slobodni umjetnik u području mul-timedije.


25 VELIČANSTVENIH

47

ZAJEDNO

Sinopsis: Saša dolazi kući s posla i umjesto dadođe pozdraviti obitelj, produži na tuširanje.Njegovoj supruzi Petri je to veoma čudno. Slje-dećeg jutra Saša odlazi na posao, a ona započi-nje njuškati oko njegovih stvari u potrazi zadokazima o aferi. Kada ne pronađe ništa sum-njivo, odluči uhvatiti ga inflagranati u njegovomuredu. Kad u uredu ugleda Sašinog novu po-moćnicu koju je zaboravi spomenuti, paranojapostane još veća...

O autorici: Rođena je u Zagrebu 1975. Nakonpetnaest godina rada na televiziji, odlučila seposvetiti filmmakingu. Trenutno pohađa zavr-šnu godinu MA studija filmske i televizijske re-žije na Akademiji dramske umjetnosti uZagrebu. „Zajedno“ je njezin prvi kratkometra-žni film. Ostala filmografija uključuje filmove„Generalka“ i „Šake“.


20’05’’, 2014, DCPigrani

Autorica: Jasna Nanut

Suradnici: Tanja Smoje, Franko Mašković, GoranBogdan, Kimi Husar, Ivana Gudelj, Tibor Keser, Vedran Rapo, Sara Gregorić, Višeslav Laboš, Denis Rubinić, Aleksandra Koluder, Zdenka Mihelj,Gordana Čorapina Kojundžić, Luka Mustać, Tomislav Zainko

25 VELIČANSTVENIH

48

SJEĆAMO SE VLADIMIRA PUHALA

Vladimir Puhalo rođen je 12. rujna 1947.godine u Borovu naselju. Bio je to plavi dječakkoji se igrao u borovskim kolonijama. U Borovu,industrijskom naselju napravio je prve korake iprvi put zaigrao tenis. Danas ga ne trebamopamtiti kao samo još jednog dječaka koji seigrao u borovskim kolonijama, danas ga pam-timo i prisjećamo ga se kao akademika izgrada sa Dunava i Borova naselja industrijskoggiganta. Što je i razlog da se na 46. Reviji hrvat-skog filmskog stvaralaštva dodjeljuje nagradepublike koja nosi njegovo ime. Baš kao što jeRevija po prvi puta u gradu na Dunavu i grad sekulturno uzdiže tako će i građani tog gradaimati priliku da se upoznaju s likom i djelompreminulog im sugrađanina koji je puno posti-gao u filmskoj karijeri.

Plavi dječak je u vrlo ranoj dobi pokazivaoje talent za glumu, što i ne treba čuditi s obzi-rom da su i njegove majka (Jelica Puhalo, ro-đena Birovljević) i baka (Marija Biroljević, ro-đena Nagy) bile istaknute glumice uamaterskom kazalištu u Valpovu. Gimnazijupohađa u Karlovcu kada se i počinje ozbiljnije

baviti gumom. Bio je jedan od najpoznatijih čla-nova dramskog studija karlovačkog Zorindoma, gdje je odigrao više od 100 predstava urežiji Berislava Frkića. Suradnju sa Zorin do-mom nastavio je i kasnije, tijekom duljeg nizagodina. Uglavnom je igrao, kako se to tadazvalo, nervčike, mlade osobe u sukobu sa dru-štvom i samim sobom. Bio je ekspresivan gla-som i pokretom, na granici posvemašnjeg uživ-ljavanja u lik koji dočarava, po tada slavnim

SJEĆAMO SE VLADIMIRA PUHALA…

49

SJEĆAMO SE VLADIMIRA PUHALA

principima kazališta Stanislavskog i Eliaha Ka-zana. Posebno je volio igrati likove u djelimasuvremenih američkih pisaca, a glavni mu jeuzor bio Marlon Brando. Usporedno s Akademi-jom za kazalište, film, radio i televiziju upisuje ifrancuski jezik i komparativnu književnost nazagrebačkom Filozofskom fakultetu. Nakondruge godine studija, odbija asistenturu profe-sora Bratoljuba Klaića jer se opredjeljuje zaglumu te 1970. godine diplomira u klasi KosteSpaića. Prvi profesionalni jednogodišnji kazali-šni angažman imao je u kazalištu u Suboticigdje je ostvario niz zapaženih uloga i započeotelevizijsku karijeru. Nakon povratka u Zagrebkratko je vrijeme imao status slobodnog umjet-nika te vrlo brzo započinje svoj dugogodišnjiangažman u Gradskom kazalištu Komedijagdje je tijekom godina ostvario niz zapaženihuloga u predstavama O’Kaj, Gubec Beg, JaltaJalta, Guslač na krovu, Zlatni dečki, dokazujućisvoju svestranost kao pjevač i plesač, u drami ikomediji. Odigrao je i niz televizijskih uloga, odkojih su najzapaženije one u Gruntovčanima,Kapelskim kresovima, Pozitivnoj nuli te poslje-dnju u TV drami Kad ftičeki popevleju. No,prava glumačka legenda postao je kao najpoz-natiji glas u crtanim filmovima Zekoslava Mr-kve, uz čiju su poštapalicu „Kaj te muči, Njofra“odrastale generacije, a za čije je ostvarenjesam Chuck Jones izjavio da je bolje od origi-

nala. Ostat će zapamćen i po sinkronizaciji cr-tanog lika Japanska Buba. Široj javnosti, uglav-nom je nepoznato da je svestrani Puhalo uspo-redno sa svojom glumačkom karijerom imao ivrlo uspješnu karijeru teniskog trenera. U Ame-rici je zajedno s obitelji proveo nekoliko godinasredinom 80-ih, gdje je trenirao svoje kćeri Ivu iTinu te vodio Four Seasons Tennis akademiju.Nesretni događaj vezan uz tenisku karijeru nje-gove iznimno talentirane kćeri bio je okidač zabipolari poremećaj od kojeg je obolio sa svega37. godina. Iako je povratkom u Hrvatsku 1984.godine, ostvario neka od svojih ponajboljih glu-mačkih ostvarenja u sinkronizaciji, te nekolikoodličnih TV uloga, njegovih posljednjih 25 go-dina života obilježila je velika patnja uzroko-vana teškom duševnom bolešću uslijed koje senebrojeno puta liječio u Psihijatrijskoj bolniciJankomir, gdje je i umro, 2009. godine u 62. go-dini, u potpunosti zaboravljen od svojih kolega iprijatelja.

U čast Vladimira Puhala na Reviji u Vuko-varu vukovarskim i borovskim osnovnoškol-cima bit će i prikazan film Čudesna šuma Mi-lana Blažekovića, u kojoj je glas posudioupravo Vladimir Puhalo. Bit će to svojevrsni re-vijski pretprogram i poklon za osnovnoškolcegrada na Dunavu.

50

UNICA 2014. GODINE

Sa 76. Međunarodnog festivala neprofesijskog

filma UNICA 2014 koji se od 23. do 30.

kolovoza održavao u Pies’tany u Slovačkoj, hr-

vatska reprezentacija vratila se s broncom.

UNICA je i ove godine okupila sve nacionalne

saveze koji joj pripadaju i na tom jedinstvenom

svjetskom festivalu predstavila izbor filmova

produciranih u prošloj godini. Međunarodni sed-

močlani ocjenjivački sud broncom je nagradio

hrvatskog autora Igora Dropuljića za igrani

film „Marko“, koji je nagrađen i na prošlogodišnjoj

Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva održanoj

u Puli. U svom igranom filmu Igor progovara o

12godišnjem dječaku, za kojeg je djetinjstvo

nešto drugačije. Dok većina njegovih vršnjaka

vrijeme provodi na igralištu, Marko je s druge

strane ograde i suočava se sa svijetom odra-

slih…

Inače, hrvatsku filmsku reprezentaciju

u Pies’tanyu predstavljala su tri uspješna autora:

Ivana Rupić, Igor Dropuljić i Saša Zec. Navedeni

trojac već dugi niz godina sudjeluje na Reviji hr-

vatskog filmskog stvaralaštva, kao završnoj go-

dišnjoj priredbi neprofesijskog filmskog stvara-

laštva u Hrvatskoj. Na posljednjoj Reviji, održanoj

u studenom u Puli, njihovi filmovi su i nagrađeni.

Oni su u Pies’tanyu predstavili sljedeći hrvatski

program:

• Laminati, dokumentarni, 14’ 40’’, A : Ivana

Rupić

• Marko, igrani, 10‘ 14‘‘, A: Igor Dropuljić

UNICA 2014. GODINE

51

• Oni, animirani, 53‘‘, A: Saša Zec

• Pinokio, eksperimentalni, 11‘ 04‘‘, A: Toma

Šimundža

• Ethan, eksperimentalni, 08‘ 30‘‘, A: Elvis Cu-

kić

Također, ove godine Hrvatskoj je ukazana i

velika čast – jedan od članova žirija bio je Vje-

koslav Živković, iskusni hrvatski animator koji

je nekada također sudjelovao (i sa svojim fil-

movima pobjeđivao) ne samo na Reviji hrvat-

skog filmskog stvaralaštva nego i na UNICA-i.

U okviru programa posvećemo UNICA-i ove go-

dine na Reviji pogledat ćemo:

• Не меньше 50 кг (Not less than 50 kg),

igrani, Ukrajina, 13’, A: Maryna Artemenko

• Провода (the wires), animirani, Ruska Fe-

deracija, 7’, A: Tatiana Moshkova, Marina

Moshkova

• Somewhere USA, dokumentarni, Luksem-

burg, 4’, A: Vito Labalestra

• 콩나물 (Sprout), igrani, Republika Koreja,

20‘, A: GaEun Yoon

• Arefi, der hirte (Arefi, the shepherd), doku-

mentarni, Njemačka, 9‘, A: Daniel Faezi Asadi

• Ciudadano torralba redux (citizen torralba

redux), igrani, Španjolska, 12’, A: Suso Her-

nández

PLAKETA UNICA-e za 2014.godinu

Plaketa UNICA-e za 2014. godinu dodjeljuje

se Edi Lukmanu, osnivaču Škole animiranog

filma Čakovec za izuzetan doprinos u radu s

djecom i mladima u kontekstu filmske i medijske

kulture i filmskog stvaralaštva. Upravo je ŠAF

jedan od najvećih kulturnih brendova grada Ča-

kovca i poznato ime na međunarodnoj sceni

animiranog filma.

Edo Lukman voditelj je filmskih radionica i

autor radioničkih modela koji su ga učinili

poznatim i traženim voditeljem filmskih radionica

u zemlji i svijetu. Samozatajan, ali dugogodišnji

kontinuriran i uporan rad u razvoju animacije re-

zultirao je s Edinih više od 150 filmskih radionica

u Hrvatskoj i inozemstvu. Između ostalog, autor

je kratkog animiranog filma Dobro obavljen posao,

ostvarenog 1989. za Zagreb film, animiranih di-

jelova za igrani film Ne daj se, Floki! (2000), ani-

mirane špice festivala u Laonu (Francuska) 1994.

i dvaju namjenskih filmova o problemu trgovine

ljudima (2004). Bio je i član žirija na brojnim me-

đunarodnim festivalima animiranog filma.

UNICA 2014. GODINE

52

Edo Lukman je ove godine proglašen i Vitezom

reda akademskih palmi, čime ga je Republika

Francuska nagradila za njegov izuzetan doprinos

u akademskoj zajednici za promicanje francuske

kulture. Odličje reda Akademskih palmi jedno je

od najstarijih državnih odličja koje je u Francuskoj

uvedeno još u doba Napoleona. Dodjeljuje se za

osobit doprinos akademskoj zajednici za promi-

canje francuske kulture i akademskog obrazovanja,

znanja i jezika.

UNICA 2014. GODINE

53

46. REVIJA PREDSTAVLJA…

Evropsko razumjevanije i zajedničke aktivnostiu stvaranju mogućnosti za svakoga da uče-stvuje u razvoju interkulturne medijske pedago-gije i novog, digitalnog multimedijalnogobrazovanja. Dunavski će projekat primijenitiiskustva naših partnera iz Austrije, Slovačke,Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije u stvara-nju filmske, animirane, audiovizualne, obrazo-vne prezentacije prirodnih, kulturnih, povijesnihi tradicionalnih vrijednosti Dunavske regije.

Glavni elementi projekta su:

• Putujuća audio-vizualna izložba/festivalmultimedijalnih radova u vezi sa rijekomDunav sa sedam osnovnih tema: mir, dija-log, ostavština, okruženje, razvoj, ljudskaprava i uključivanje;

• Ploveća interkulturna učionica;• Učesnici u projektu DUNAVSKI BROD MIRA

E.U.R.O.P.E. će biti učenici srednjih škola

zainteresirani za medije, film, animaciju i vi-zualnu ekspresiju. Sa njima, u projektu ćeučestvovati i profesori zainteresirani da za-jedno sa svojim učenicima učestvuju u pro-mociji i očuvanju različitosti, kulture,pvoijesti, ekologije i tradicije Dunava, riekekoja nas spaja bogatstvom jednog od naj-snažnijih korena razvoja evropske kulture.

• U prvoj fazi projekta u srpnju 2015. uče-snici će putujući na brodu posjetiti Beč,Bratislavu, Trbovlje, Budimpeštu, Vukovar,Novi Sad i Beograd.

• Do kraja rada na projektu u 2015. godini sviučesnici će osmisliti i producirati jedin-stvene filmske, animirane, medijske vesti,TV reportaže, radio emisije, materijale za in-ternet prezentacije, blogove, obrazovne,kulturne i ekološke sadržaje za široku upo-trebu na platformi projekta, medijima i dru-štvenim mrežama.

PROJEKAT DUNAVSKI BROD MIRA E.U.R.O.P.E.PUTUJUĆI FESTIVAL, MEĐUNARODNA ŠKOLA MEDIJSKE PEDAGOGIJE I RADIONICE NA PLOVEĆOJ UČIONICI

54

46. REVIJA PREDSTAVLJA…

Učesnici u DUNAV 2015 projektu su:

Ministarstvo obrazovanja AustrijeMladinski centar Trbovlje, SlovenijaHrvatski filmski savez, HrvatskaGombolzag fondacija, Mađarska iMedijski edukativni centar, Srbija

Specijalni gosti projekta će biti predstavnici UNAlliance for Civilization, UNESCO, Unity in Diver-sity, World Civil Society, Prix Jeunesse, Minhen,Nemačka, T.I.M.E. iz Sjedinjenih Država, pred-stavnici Kine i Hong Konga…

CINEMA CITY KAMPUS

Cinema City Campus je edukativna platforma uokviru međunarodnog filmskog festivala Ci-nema City, tijekom kojeg Novi Sad, kao mjestoodržavanja postane uistinu grad filma.Cinema City Campus namijenjen je mladim au-torima i filmskim profesionalcima iz zemlje i re-gije (ex-YU). Koncipirana je tako da im pruži setznanja i inovativnih vještina i pomogne dadođu do svojih debitantskih filmova. Cilj Ci-nema City Campusa je da inspirira, motivira iukaže dolazećim generacijama na značaj pra-ćenja trendova u kreativnim industrijama i raz-mišljanja izvan ustaljenih okvira, kao ikontinuiranog usavršavanja i stjecanja novihznanja.Iako baziran na pravilima i znanju o konvencio-nalnoj filmskoj produkciji u Evropi, Cinema City

Campus će nastojati da nadogradi postojećupraksu i kurikulume umjetničkih akademija iučesnicima kroz niz radionica pruži znanja kojamogu biti dragocjena za njihove umjetničke po-duhvate. Pored toga, omogućit će međusobnoupoznavanje mladih filmskih profesionalaca,kreativnu razmjenu ideja i, nadamo se, razvojnovih projekata.U fokusu prvog Cinema City Campusa, održa-nog u lipnju 2014. bili suredatelji i producenti iz regije. Tokom 5 danatrajanja programa i radionica, polaznici, njih 27,imali su priliku da se upoznaju sa predavačima- renomiranim profesionalcima iz svijeta filma,pažljivo odabranim domaćim i stranim auto-rima (redatelji, scenaristi, snimatelji, monta-žeri), producentima, stručnjacima ipredstavnicima različitih fondova i institucija.

55

TATJANA IVANIŠEVIĆ – DUNJA (1942-2014)

ODLAZAK PRVE „ŽEMSKE“ HRVATSKOG EKSPERIMENTALNOG FILMA

Rijetki su domaći mediji, i to uglavnom

oni feminističke orijentacije, objavili

vijest da je prije nekoliko dana premi-

nula Tatjana Ivanišević (rođena 1942. u Splitu),

poznatija kao Dunja. Oni koji jesu, poput por-

tala Vox Feminae, znali su da je samozatajna

splitska pjesninikinja i profesorica povijesti,

koja je s veseljem ispratila generacije matura-

nata splitske gimnazije Natko Nodilo i splitske

Škole likovnih umjetnosti, po nečemu ipak bila

posebna. Dok se ne dokaže nešto drugo, Dunja

Ivanišević autorica je prvog hrvatskog femini-

stičkog filma Žemsko, snimljenog daleke 1968.

na nekoliko metara 8mm vrpce u boji, koju joj

je - nakon strogog filmskog tečaja i više scena-

rističkih dorada – milosrdno dodijelo tadašnje

muško društvo okupljeno u Kinoklubu Split.

Bilo je to vrijeme besprimjerne kreativne znati-

želje, izazivačkog Crvenog Peristila i amaterske

slave takozvane „prve autorske“ generacije Ki-

nokluba Split, koju su uz I. Martinca i L. Zafra-

VIŠE NISU S NAMA

56

novića, činili R. Kursar, V. Nakić, A. Pivčević i A.

Verzotti. Pa iako je sloboda bila i u muškoj

modi, a underground filmovima splitskih klu-

baša kao glumice su dotad već bile prodefili-

rale majke, sestre, prijateljice i djevojke, žene iz

njihova društva teško se moglo vidjeti i iza ka-

mere. Dunja Ivanišević u svojem redateljskom

prvijencu spojila je te dvije ženske pozicije, s

tim da je u filmu kao glumica nastupala Iskra

Kuzmanić. Zafranovićeva amaterska muza (Ki-

šno – nevina subota, 1966) odigrala je pred ka-

merom iz ruke A. Pivčevića ulogu koju najsuge-

stivnije definira sam naslov filma - „žemsko“:

običnu djevojku svoje šezdesetosmaške gene-

racije koja dokoličari listajući modne magazine,

sanjari o svojim glazbenim idolima (John Len-

non), pleše uz njihovu glazbu (Stand by Me), a

povremeno i koketira s kamerom.

Osim što je u središte pozornosti stavio žensko

tijelo i energiju, opsesije vlastitom (ali i mu-

škom) ljepotom i (erotske) žudnje, taj filmić je

izgledao i zvučao atraktivno. „Disao“ je upravo

u ritmu svojega raspojasanog i psihodeličnog

doba, pa je upravo zato najveća šteta što je,

posve neobjašnjivo, proveo devetnaest godina

u klupskom „bunkeru“. Kada je prvi put javno

prikazan na 10. Saboru alternativnog filma u

Splitu 1987. godine u okruženju novih filmova,

vidjelo se da po svojemu stilu pripada nekom

posve drugom vremenu, ali i da je po samosvje-

snom izričaju itekako blisko feminističkoj este-

tici. Dakako, rodno deklarativni naslov filma s

vremenom je dobio još veću simboličku vrijed-

nost, pa Žemsko, zajedno s pričom o neshvaće-

nosti njezine autorice, danas kruži svijetom kao

ogledni rani primjerak hrvatske feminističke

kulture.

Dunji Ivanišević, nažalost, to je bio prvi i poslje-

dnji autorski film. Shvativši da „muški“ iz Kluba

ne prizanju njezin rad i ne žele ga javno prika-

zati ni u Splitu ni izvan njega, izgubila je volju i

samopouzdanje, posvetila se poeziji i profesuri.

Za razliku od druge amaterske Tatjane, one s

prezimenom Ivančić, koja je živeći u „metropoli“

snimila na desetke, uglavnom jednako nepoz-

natih, poetskih dokumentaraca, odrekla se au-

torskih ambicija. Reklo bi se, ni prva ni poslje-

dnja koju je homocentrično društvo „ubilo u

pojam“, ali rijetka koja se nije libila - služeći se

ironičnim splićanizmom žemsko, ispustiti vox

feminae i tako ući u povijest hrvatskog eksperi-

mentalnog filma.

Diana Nenadić

VIŠE NISU S NAMA

57

IVICA HRIPKO(1939-2013)

Rođen u Ogulinu, gdje je njegov otac nekovrijeme bio vlasnikom pokretnoga kina,odrastao dijelom na imanju svoga djeda

u okolici Našica, dijelom u Osijeku, gdje je otacbio vlasnikom stalnoga kina, na Pampasu, a ranumladost provodeći ponovo u Ogulinu, gdje je poprvi puta, 1956. godine uzeo u ruke filmsku ka-meru, šesnaesticu i snimio svoj prvi film na pet-naest metara poklonjene mu filmske vrpce, IvicaHripko kao da je bio sudbinski predodređen zastudij likovne umjetnosti na zagrebačkoj Peda-goškoj akademiji (studirao je kod Veže). Uz sni-manje filmova bavio se i fotografiranjem,konstruirao i neke svoje kamere, a nakon odlaskau Zagreb odmah se učlanio u Kinoklub Zagrebgdje upoznaje Hoholača i Oreščanina koji mu po-staju učitelji i uzori, dok je ispit nakon filmskogatečaja položio kod Mihovila Pansinija.

Uzor nalazi u filmovima i razmišljanjima Tomi-slava Kobije, a likovnjak u njemu više cijeni lje-potu kadra i suvislu priču od avangardnih ieksperimentalnih istraživanja pa se rano okrećedokumentarnim i obiteljskim, iako je snimao ikratke igrane te crtane filmove. Uglavnom je biokompletan autor, snimatelj, montažer, scenarist,redatelj, a po potrebi i razvijao vrpce. Priredio je

više samostalnih izložbi fotografija, radio dijapo-zitive u boji, crtao karikature i kratke stripove,vodio filmske tečaje i sudjelovao u nizu projekatasvojih kolega, kada je trebalo organizirati, sni-mati, tehnički osmisliti ili jednostavno, vrtjeti pro-jekcije.

Od 1960. godine počinje raditi na Televiziji Za-greb, na kojoj će, kao snimatelj, ostati idućih dva-deset godina. Od 1980. radio je u INA-Naftaplinu,gdje filmskom i televizijskom kamerom bilježisve što je važno za firmu, a bavi se i općenitomedijima i sličnim temama.

Dugogodišnji predsjednik Kinokluba Zagreb, film-ski publicist, pokretač fotografske galerije u iz-lozima tri solitera u zagrebačkoj Branimirovojulici, zaljubljenik u Ogulin u kojem je htio pokre-nuti ljetnu filmsku školu, veliki zagovornik so-larne energije kojom se bavio zadnjih desetak iviše godina, povučen i samozatajan, kao kakavčovjek iz sjene, često autoironičan i pomalo cini-čan, umro je u Ogulinu i zatvorio svoj krug.

Duško Popović

VIŠE NISU S NAMA

58

POPIS PRIJAVLJENIH FILMOVA NA 46. REVIJU

1. Izgubljeni; igrani; Blank_filmski inkubator;Zagreb

2. Platforme; dokumentarni; Blank_filmski in-kubator; Zagreb

3. Vrag u gospođici Jones; igrani; Blank_film-ski inkubator; Zagreb

4. Roditelji u akciji - autosjedalica; video spot;Blank_filmski inkubator; Zagreb

5. Građanski odgoj i obrazovanje - promo 3;video spot; Blank_filmski inkubator; Zagreb

6. Građanski odgoj i obrazovanje - promo 4;video spot; Blank_filmski inkubator; Zagreb

7. Performans; igrani; Blank_filmski inkubator;Zagreb

8. Dan Marjana; igrani; Blank_filmski inkuba-tor; Zagreb

9. Azil Dumovec - Dan otvorenih vrata; videospot ; Blank_filmski inkubator; Zagreb

10. Uskrs; igrani; Šimun Šitum, samostalni au-tor; Split

11. Jonathan - Maggie; video spot; Blank_film-ski inkubator; Zagreb

12. Teretana; igrani; Blank_filmski inkubator;Zagreb

13. Posavski Podgajci; video spot; Blank_film-ski inkubator; Zagreb

14. Crne Mačke; igrani; Blank_filmski inkuba-tor; Zagreb

15. Sreća; video spot ; Blank_filmski inkubator;Zagreb

16. Povratak posljednjeg; dokumentarni; IgorPaulić, samostalni autor; Matulji

17. Realnost; video spot; Notturno; Labin18. MicroKinetic; eksperimentalni; Klubvizija

SC; Zagreb

19. Potresna ljubavna priča; igrani; Kino KlubZagreb; Zagreb

20. H*A*R*F*A; igrani; Kinoklub Zagreb; Zagreb21. Izgubljeni raj; dokumentarni; Damir Radić,

samostalni autor; Zagreb22. Konverzacija-Prisluškivanje-The Conversa-

tion; eksperimentalni; Damir Radić, samo-stalni autor; Zagreb

23. Maslačak; dokumentarni; Kinoklub Zagreb;Zagreb

24. Merely one way to die in the midst...; ekspe-rimentalni; Video klub Mursa; Osijek

25. Šalata z podljevom; igrani; FFVAL; Luka26. Lupatva pri nas; dokumentarni; FFVAL;

Luka27. Kosa; animirani; Kino klub Split; Split28. Red and Don; igrani; Kino klub Split; Split29. Dvoje; igrani; Kino klub Split; Split30. Makeunder; eksperimentalni; Ksenija Juri-

šić, samostalni autor; Vinkovci31. Prolog; eksperimentalni; Šikuti Machine;

Savičenta32. M.O.R.T. - Austrija; video spot; Kino klub

Split; Split33. Sacred Forest; eksperimentalni; Kino klub

Split; Split34. Namazan u kocki; video spot; Kino klub

Split; Split35. Sinj; eksperimentalni; Kino klub Split; Split36. Vrt u kiši; eksperimentalni; Kino klub Split;

Split37. Raytraced; eksperimentalni; Kinoklub Za-

greb; Zagreb38. Đurđevdan; dokumentarni; Ivana Butković,

samostalni autor; Rijeka

POPIS PRIJAVLJENIH FILMOVA

59


39. Noćna šetnja; eksperimentalni; KinoklubZagreb-sf; Zagreb

40. Anatomija; eksperimentalni; Ivana Butko-vić, samostalni autor; Rijeka

41. Putovanje mrežom neurona; eksperimen-talni; Kinoklub Zagreb-sf; Zagreb

42. Gravitacija; eksperimentalni; Ivana Butko-vić, samostalni autor; Rijeka

43. Restl; dokumentarni; Kinoklub Zagreb-sf;Zagreb

44. S Darkom; igrani; Kinoklub Zagreb; Zagreb45. Srećko Kramp - skica za portret; igrani; Ki-

noklub Zagreb; Zagreb46. Udaljeni glasovi (eng. Distant voices);

eksperimentalni; Mario Merdžan, samostal-ni autor; Zagreb

47. Quo vadis ; eksperimentalni ; Mario Mer-džan, samostalni autor; Zagreb

48. Bog je mrtav (eng. God is dead); eksperi-mentalni; Mario Merdžan, samostalni autor;Zagreb

49. Drekavac; igrani; Akademija dramskeumjetnosti; Zagreb

50. Nebitan; igrani; Petar Starčević, samostalniautor; Jakšić

51. Vinko; igrani; Gerger film; Požega52. Problemi s televizijom; animirani; Sandro

Toth, samostalni autor; Zagreb53. Most; eksperimentalni; Nika Gvozden, sa-

mostalni autor; Kostrena54. S vama kroz život; dokumentarni; Vjekoslav

Gašparović, samostalni autor; Rovinj55. Mreža solidarnosti; dokumentarni; UMAS;

Split56. Hux Flux - Smokvin sin; dokumentarni; Sun-

čica Ana Veldić, samostalni autor; Zagreb57. Granje i korijenje; dokumentarni; Kinoklub

Zagreb; Zagreb58. Malo zraka; igrani; Dalija Dozet, samostalni

autor; Zagreb59. Happy Karlovac; video spot; Kinoklub Karlo-

vac; Karlovac

60. Change; eksperimentalni; Marija Barkiđija,samostalni autor; Zagreb

61. Svaki dan je Božić; dokumentarni; Ante Zla-tko Stolica, samostalni autor; Zagreb

62. Naša prava; dokumentarni; Kino klub Vuko-var; Vukovar

63. Johnny je mrtav; igrani; Jure Debak i AnteZlatko Stolica, samostalni autor; Zagreb

64. Sveci; igrani; Ivan Perić, samostalni autor,Omiš

65. Indokina 2013-2014; dokumentarni; JuraTroje, samostalni autor; Zagreb

66. Beat TV (video); eksperimentalni; UMAS;Split

67. Starfilmfest; eksperimentalni; Kino klub Si-sak; Sisak

68. Iskreno Božje Magare; dokumentarni; Kinoklub Sisak; Sisak

69. Why not uss; eksperimentalni; Kino klub Si-sak; Sisak

70. Dani Straha; igrani; Petar Starčević, samo-stalni autor; Jakšić

71. Mangup šmeker; igrani; Boris Vuković, sa-mostalni autor; Zagreb

72. Ušuškavanje; igrani; Boris Vuković, samo-stalni autor; Zagreb

73. „ Bez-dom-ni“; dokumentarni; Pino IvančićJ., samostalni autor; Pula

74. „ Bez_Dom-mi...stereotipsss“; dokumentar-ni; Pino Ivančić J., samostalni autor; Pula

75. Bakina unuka; igrani; Blank_filmski inkuba-tor; Zagreb

76. Dobro sam, vidimo se; igrani; Akademijadramske umjetnosti; Zagreb

77. Stari posao; igrani; Matija Drniković, samo-stalni autor; Zagreb

78. Povratak; igrani; Matija Drniković, samo-stalni autor; Zagreb

79. Lov u zatvorenom; igrani; Lorena Vlahovski,samostalni autor; Zagreb

80. Foto dani mladih Pula; dokumentarni; IzvanFokusa; Karlovac

60

81. BootyShakeRagga -SpanishLine; videospot; Izvan Fokusa; Karlovac

82. Park Sessions | Half A Chicken, You NeverKnow When These Days Will End; videospot; Izvan Fokusa; Karlovac

83. PickUp Music Festival 2014 Trailer; videospot; Izvan Fokusa; Karlovac

84. Discover -Baška; dokumentarni; Izvan Fo-kusa; Karlovac

85. Downcast art-Home Of Silence; video spot;Izvan Fokusa; Karlovac

86. Fear (Strah); igrani; Izvan Fokusa; Karlovac87. Bez naziva (arhivska fikcija); eksperimental-

ni; Bojan Mucko, samostalni autor; Zagreb88. Buj.room; dokumentarni; Kinoklub Zagreb;

Zagreb89. Pazinka; dokumentarni; Video grupa; Pazin90. Solitude Samoća; eksperimentalni; Film-

sko-kreativni studio Vanima; Varaždin91. Sedam; igrani ; Kinoklub Zagreb; Zagreb92. Borkov zalogaj života; igrani; Akademija

dramske umjetnosti; Zagreb93. Neptunizam; eksperimentalni; ALU; Zagreb94. Zgodba; dokumentarni; Kinoklub Zagreb;

Zagreb95. Tri Čina; eksperimentalni; UMAS; Split96. 124; eksperimentalni; Lea Anić, samostalni

autor; Samobor97. Riba ribi grize rep; eksperimentalni; Marko

Gutić Mižimakov, samostalni autor; Zagreb98. Zovem se Niko; igrani; Klub Pulske filmske

tvornica; Pula99. Supernatural parody; igrani; Klub Pulske

filmske tvornica; Pula100. Pogled; igrani; Klub Pulske filmske tvorni-

ca; Pula101. Electrowestern; dokumentarni; Klub Pul-

ske filmske tvornica; Pula

102. Biće bolje; dokumentarni; Klub Pulskefilmske tvornica; Pula

103. Nema ljudi; dokumentarni; Klub Pulskefilmske tvornica; Pula

104. Tek tako; igrani; Sanja Milardović, samo-stalni autor; Zagreb

105. Sir od dunja; dokumentarni; Foto-kinoklub Baranja-film Beli Manastir; Beli Ma-nastir

106. Jednostavno je; igrani; Akademija dram-ske umjetnosti; Zagreb

107. Školarac; dokumentarni; Akademijadramske umjetnosti; Zagreb

108. Uzmi i bježi; igrani; Akademija dramskeumjetnosti; Zagreb

109. Priča o drvenoj glavi; dokumentarni; Fotokino klub Drava; Đurđevac

110. Generalka; igrani; Akademija dramskeumjetnosti; Zagreb

111. Deep; eksperimentalni; Eugen Bilankov,samostalni autor; Split

112. Free falling; eksperimentalni; Helga Paš-kvan, samostalni autor; Čižići

113. Jedan red za sve šaltere; igrani; Akade-mija dramske umjetnosti; Zagreb

114. Zajedno; igrani; Akademija dramskeumjetnosti; Zagreb

115. Veliki dan; dokumentarni; Akademijadramske umjetnosti; Zagreb

116. Polupane oči; eksperimentalni; Mario Pu-čić, samostalni autor; Zagreb

117. The Runner; dokumentarni; Toma Zidić,Kinoklub Zagreb i Luksuz Produkcija; Za-greb i Krško

118. Plitvički akvarel; dokumentarni; Juraj Paj-nić, samostalni autor; Zagreb

119. Peroni; video spot; Denis Golenja, samo-stalni autor; Zagreb


61

ADRESAR SVIH KLUBOVA, UDRUGA, USTANOVA, PRODUKCIJSKIH KUĆA I SAMOSTALNIH AUTORA

62

ADRESAR SVIH KLUBOVA, UDRUGA, USTANOVA, PRODUKCIJSKIH KUĆA I SAMOSTALNIH AUTORA

63

STATISTIČKI PODACI O 46. REVIJI

64

POPIS NAGRADA S PROŠLOGOŠINJE REVIJE

Specijalne diplome dobili su eksperimentalnifilm Pokret Tamare Bilankov, UMAS, Split, kojikroz plesnu koreografiju govori o stečajnojpropasti domaćih tvornica i pogona te Vjetarpuše kamo hoće Filipa Mojzeša, ADU, Zagreb, oglumačkim i životnim dilemama aktera koji po-kušava postati dijelom predstave, ali shvaća damu to neće poći za rukom (a možda iskreno i neželi?), koji je na Reviji prikazan u izdanju od 21minute, iako postoji i verzija od 86, za koju suneki članovi žirija rekli da bi je silno željeli vidjeti.

Četiri treće nagrade dobili su animiranifilm inanibus Jadranka Lopatića, FKVK Zaprešić,o životnom sivilu i praznini u utrobi, dokumen-tarni Park ljubavi Lane Kosovac, ADU, Zagreb, obračnim i vanbračnim sjećanjima parova koji suprije četrdesetak godina sadili stabla u zagreba-čkom Parku mladenaca, igrani Iz košmara redateljaMarka Majerskog, Brojka produkcija / KinoklubZagreb, o konačnom razbijanju opsesije bivšomljubavi te dokumentarni Laminati, samostalneautorice Ivane Rupić, Šibenik, o prijateljskompostavljanju laminata koje su autorica i njenaprijateljica Ruža darovale svom prijatelju Mirku.

Drugu su nagradu dobili igrani film Snijeg uSplitu samostalnog autora Igora Jelinovića, omuškom prijateljstvu koje se možda razvija i unešto snažnije, eksperimentalni Ethan Elvisa Le-nića, nastao u produkciji Šikuti Machine, Savičenta,

o intelektualno pojednostavljenom čovjeku kojicijeli život traga za nečim, a to naravno ne možepronaći, autobiografski dokumentarni Tamo gdježivi Nada samostalnog autora Darija Bukovskog,Zagreb, o njegovom i obiteljskom (a bitno serazlikuju) odnosu prema baki Nadi, nastalog uprocesu montaže za koju autor kaže da je u sta-nju sjediti ispred kompjutora dok god ima struje ieksperimentalni Petra Novaka, Kinoklub Zagreb,o dijelovima grada, zgrada i ulica koje autor,inače student arhitekture i urbanizma, artificijelnoprenosi i postavlja u druge ambijente.

Pobjednik 45. revije hrvatskog filmskogstvaralaštva JE eksperimentalni film Pinokio autoraTome Šimundže, UMAS, Split, o procesu snimanjaili bar pokušaja snimanja filma u kojem mnogotoga ode u krivom smjeru.

LAUREATI 45. REVIJE U PULI

65

PARTNERI I SPONZORI

Sponzori:

Pokrovitelji:

Priređivači:

KinoBOROVO NASELJE

Medijski

pokrovitelji:

66

VIDIMO SE NA 47. REVIJI HRVATSKOGFILMSKOG STVARALAŠTVA OD 27. DO29. STUDENOG 2015. U KARLOVCU!

NAJAVA IDUĆE REVIJE

67

IMPRESSUM

IzdavačiHrvatski filmski savez i Kino klub Vukovar

Za izdavačaVera Robić Škarica i Jovana Stojaković

UredniceVera Robić Škarica i Marija Ratković Vidaković

Grafički urednikMario Soldo

Suradnici na kataloguDuško Popović, Tamara Heidler, Filip Markanović

Lektorica i korektoricaIvančica Šebalj

Fotografijeiz arhiva Hrvatskog filmskog saveza, Kino kluba Vukovar, Grada Vukovara, privatnog arhiva Tine Puhalo i Duška Popovića

TisakTiskara Soldo

Naklada350 primjeraka

sadrŽaj - hfs.hr · neko vrijeme, između dva rata. i uvijek nada da se neće ponovo dogoditi. ne...

Documents