1

S T A T U T KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG

FAKULTETA SVEUČILIŠTA U SPLITU

2

Odgovara: V. d. dekana KBF-a Sveučilišta u Splitu doc. dr. sc. Marin Škarica, Zrinjsko-Frankopanska 19, 21000 Split

Izdaje: Crkva u svijetu, Split, Zrinjsko-Frankopanska 19 Za izdavača: Dr. Nediljko Ante Ančić

Tisak: Dalmacija papir, Split

ISBN 953-6151-45-6

3

S T A T U T KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

SVEUČILIŠTA U SPLITU

Split, 2000.

4

5

Popratna riječ

U Splitu je, nakon što su dobivene sve potrebne suglasnosti, dana 9.

srpnja 1999. godine potpisan Ugovor o položaju i djelovanju

Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu u sastavu Sveučilišta u

Splitu. Ugovor su s crkvene strane potpisali predsjednik Hrvatske

biskupske konferencije nadbiskup mons. Josip Bozanić i nadbiskup-

metropolit splitsko-makarski mons. Ante Jurić, ovlašteni od Svete

Stolice, te ministrica znanosti i tehnologije Republike Hrvatske prof. dr.

sc. Milena Žic-Fuchs i rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Ivo

Babić, s državne strane.

Istoga je dana Kongregacija za katolički odgoj (za sjemeništa i

visoka učilišta) pod br. 791/98. izdala Dekret kojim, prema k. 816. § 1.

Zakonika crkvenoga prava i čl. 61. Apostolske konstitucije Sapientia

Christiana, osniva i proglašuje osnovanim Katolički bogoslovni

fakultet u gradu Splitu, ovlašćujući ga da podjeljuje akademske

stupnjeve prema akademskim zakonima Crkve.

Kongregacija za katolički odgoj istoga je dana pod istim brojem

odobrila Statut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, pokusno na

pet godina.

Na ovaj Statut je svoju suglasnost dalo i Upravno vijeće Sveučilišta

u Splitu na svojoj sjednici 17. rujna 1999. godine, pod br. 05-01/26-2-

99. od 27. rujna 1999. godine.

Statut je Kongregaciji za katolički odgoj predan na hrvatskome

jeziku i u prijevodu na talijanski jezik.

Za sada Statut donosimo samo na hrvatskome jeziku, kako bi mogao

biti dostupan svima koje zanima novoosnovani Katolički bogoslovni

fakultet Sveučilišta u Splitu.

6

Uvrstili smo i Dekret, na latinskom originalu, kojim Kongregacija

za katolički odgoj osniva i proglašuje osnovanim Katolički bogoslovni

fakultet u gradu Splitu. Isto smo tako uvrstili i Odluku kojom

Kongregacija za katolički odgoj odobrava pokusno na pet godina Statut

Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Doc. dr. sc. Marin Škarica

v. d. dekana

7

8

9

10

11

12

13

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U SPLITU

Povijesni osvrt

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu baštinik je filozofskih i bogoslovnih biskupijskih učilišta koja su djelovala na području Splitske metropolije počevši od ranoga srednjeg vijeka, kad je uz prvostolnu crkvu sv. Dujma otvorena katedralna škola, kao i filozofskih i bogoslovnih učilišta koja su djelovala u franjevačkim samostanima još od 13. stoljeća.

U Splitu su u okviru Nadbiskupskoga sjemeništa što ga je godine 1700. otvorio nadbiskup Stjepan Cosmi (1678.-1707.) tijekom 18. stoljeća i u prvim desetljećima 19. stoljeća djelovala uzorno uređena visoka učilišta, filozofsko i bogoslovno. Njih su pohađali izabrani studenti iz svih biskupija ondašnje Splitske metropolije. Odlukom cara Franje II. u Zadru je godine 1826. otvorena Visoka bogoslovna škola za bogoslove svih tadašnjih dalmatinskih biskupija s nastavnim programom jednakim onomu na Bogoslovnom fakultetu Bečkog sveučilišta, a odlukom dalmatinskih biskupa, koju je odobrila Sv. Stolica, to je učilište premješteno u Split, gdje djeluje od godine 1922. Nakon usklađivanja nastavnoga plana i programa s onim na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, priznata mu je s državne strane fakultetska razina (najprije općom Uredbom o rangu rimokatoličkih bogoslovnih škola od 7. lipnja 1940., a zatim i posebnom Uredbom o Visokoj bogoslovnoj školi u Splitu od 9. veljače 1941.). Tada je to bio petogodišnji studij, koji je nakon Drugoga vatikanskog sabora produžen na šest godina. Učilište je od godine 1972. afilijacijom povezano s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu. Od tada mu je službeni naziv Teologija u Splitu. Pri njemu od godine 1970. djeluje Institut za teološku kulturu laika (najprije dvogodišnji, zatim trogodišnji studij sa

14

sažetim programom) koji je godine 1990. prerastao u redoviti četverogodišnji studij te godine 1991. dobio naziv Teološko-katehetski institut.

U Makarskoj je Franjevačka teologija nastala spajanjem učilištâ u Šibeniku i Makarskoj. Šibensko trogodišnje filozofsko učilište osnovano je najkasnije 1699., a makarsko 1708. Četverogodišnje bogoslovno učilište osnovano je u Šibeniku 1714., a u Makarskoj 1736. Za razliku od makarskoga, koje je povremeno djelovalo kao generalno učilište II. stupnja, šibensko je bogoslovno učilište 1735. proglašeno generalnim učilištem I. stupnja s pravom pripremanja lektora, odnosno profesora priznatih u Franje-vačkom redu. Preustrojstvom školstva prema austrijskom zakonodavstvu 1828. iz učilišta je izdvojena filozofija, a oba učilišta ujedinjena su u bogoslovno učilište, s prve dvije godine studija u Šibeniku i druge dvije u Makarskoj. Godine 1907. ujedinjene su sve četiri godine bogoslovnog studija u Makarskoj. Godine 1936. bogoslovnom studiju ponovno je pripojen filozofski studij, a učilište se nazvalo Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj. Objavlji-vanjem Uredbe o rangu rimokatoličkih bogoslovnih škola 7. lipnja 1940. priznat mu je rang fakulteta. Učilište je 1971. prvi put afilirano Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Teologija u Splitu i Franjevačka teologija u Makarskoj od godine 1995. uključene su u Sveučilište u Zagrebu kao područni studiji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Na temelju međusobnih pregovora i na temelju Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture sklopljenog između Svete Stolice i Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu razmjenom ratifikacijskih dokumenata u Vatikanu 9. travnja 1997., biskupi ordinariji Splitske metropolije u ime Teologije u Splitu, a provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u ime Franjevačke teologije u Makarskoj, dana 30. rujna 1997. potpisali su Ugovor o udruživanju i ujedno o osnivanju Katoličkoga bogo-slovnog fakulteta u Splitu.

15

16

17

STATUT KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

U SPLITU

I. NARAV I SVRHA KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA

Članak 1.

§ 1. Ovim statutom Katolički bogoslovni fakultet Sveu-čilišta u Splitu pobliže uređuje svoju svrhu, ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja svojih tijela, vrste studija, način izvođenja nastave, prava i obveze nastavnika, suradnika, znanstvenika i studenata te druga pitanja od značenja za djelatnost i poslovanje Fakulteta.

§ 2. Položaj Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu u sastavu Sveučilišta u Splitu, sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o visokim učilištima uređuje se ugovorom između Sveučilišta u Splitu, s jedne strane, i biskupa ordinarija Splitske metropolije i provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, kao osnivatelja Katoličkoga bogo-slovnog fakulteta u Splitu, s druge strane.

§ 3. Katoličko obilježje Bogoslovnog fakulteta, njegovo očuvanje i promicanje jamči se Ugovorom koji je potpisan 9. srpnja 1999. godine između nadbiskupa splitsko-makarskog i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, s jedne strane, te rektora Sveučilišta u Splitu i ministrice znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, s druge strane.

§ 4. Pravilnik, izrađen u skladu sa Zakonikom kanonskog prava (u daljnjem tekstu ZKP), Zakonom o ustanovama i ovim statutom, potanko određuje način rada pojedinih tijela Fakulteta, odnose nastavnika inkardiniranih u biskupije Splitske metropolije, Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i

18

drugih nastavnika, kao i odnose akademskih osobnih i kolegijalnih tijela.

Članak 2.

§ 1. Katolički bogoslovni fakultet (u daljnjem tekstu Fakultet), u sastavu Sveučilišta u Splitu, javno je visoko učilište, kanonski priznato od Svete Stolice. Fakultet organizira i izvodi sveučilišne dodiplomske i poslije-diplomske studije, znanstveni i visokostručni rad u znanstvenim poljima teologije i filozofije kao i u drugim s teologijom povezanim znanostima.

§ 2. Naziv je Fakulteta “Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet” - “Universitas Studiorum Spalatensis, Facultas Theologiae Catholicae”.

§ 3. Sjedište Fakulteta je u Splitu, Zrinjsko-Frankopanska 19.

§ 4. KBF ima svoj grb, pečat i suhi žig.

Grb je okrugla oblika. Uz gornji rub je natpis “Sveučilište u Splitu”, a uz donji rub natpis “Katolički bogoslovni fakultet - Split”. U sredini je kvadratna kocka iz koje se uzdiže zvonik Svetoga Duje i jedna polukocka, te u gornjem dijelu s lijeve strane zvonika otvorena knjiga na kojoj su glagoljskim slovima upisani prvo i zadnje slovo grčkog alfabeta i .

Pečat i suhi žig su okrugla oblika. U sredini pečata i suhog žiga nalazi se grb Republike Hrvatske, a iznad grba redni broj pečata odnosno suhog žiga; uz njihov gornji rub je natpis “Republika Hrvatska”, ispod toga “Sveučilište u Splitu”, te u trećem redu “Universitas Studiorum Spalaten-sis”; uz donji rub je natpis: “Katolički bogoslovni fakultet - Split”, iznad toga “Facultas Theologiae Catholicae”.

Suhi žig se stavlja na diplome, a pečat na ostale javne isprave koje Fakultet izdaje na temelju javnog ovlaštenja.

19

§ 5. Dan Fakulteta je 9. srpnja, kada je Sveta Stolica osnovala Fakultet.

Članak 3.

§ 1. Svrha Fakulteta je njegovanje, znanstveno istra-živanje te sustavno i cjelovito izlaganje kršćanske Objave, unapređivanje spoznaje njezine istine preko filozofsko-teoloških znanosti; odgoj i obrazovanje dijecezanskoga i redovničkog klera i katoličkih laika; evangelizacija i inkultu-racija kršćanstva kao i razvoj kršćanske filozofske i teološke misli, u suradnji s ostalim znanstvenim ustanovama.

§ 2. Fakultet se brine za:

- znanstveni filozofsko-teološki odgoj i obrazovanje dije-cezanskih i redovničkih kandidata za svećeništvo i priprav-nika za posebne crkvene službe i zadaće;

- znanstveni filozofsko-teološki odgoj i obrazovanje stu-denata koji će preuzimati zadaću poučavanja na katedrama visokih teoloških učilišta ili službe intelektualnog apos-tolata;

- znanstveni teološko-pedagoški odgoj i obrazovanje stu-denata koji se spremaju za poučavanje u osnovnim i srednjim školama;

- znanstveni teološko-pastoralni odgoj i obrazovanje stu-denata koji se spremaju za crkvene službe pastoralnih radnika;

- promicanje trajnog teološkog usavršavanja svećenika, laika i pastoralnih radnika.

§ 3. Fakultet, u duhu slobode i u skladu s propisima Katoličke crkve, zakona Republike Hrvatske i Statuta Sveučilišta u Splitu, svoje svrhe postiže:

- poučavanjem i znanstvenim istraživanjem;

- suradnjom s drugim fakultetima, posebno s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, njegujući

20

interdisciplinarnost i čuvajući svoju autonomiju prema odredbama Svete Stolice;

- posebnim središtima znanstvenog istraživanja, znan-stvenim revijama i publikacijama, kongresima i drugim znanstvenim susretima;

- aktivnom suradnjom svih svojih članova: nastavnika i studenata, prema svojim mogućnostima i sposobnostima.

Članak 4.

§ 1. Fakultet je pravna osoba i upisuje se u Sudski registar, te u Upisnik visokih učilišta Ministarstva znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu Ministarstvo).

§ 2. Fakultet je kao visoko crkveno učilište podložan Svetoj Stolici i ravna se prema odredbama kanonskog prava, Apostolske konstitucije Sapientia Christiana, Ugo-vora od 30. rujna 1997. zaključenog između Biskupija Splitske metropolije i Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, ovog Statuta, koji je odobrila Sveta Stolica, prema općim aktima koje donosi sam Fakultet. Kao član Sveučilišta u Splitu ravna se i prema zakonima Republike Hrvatske o visokim učilištima i prema Statutu Sveučilišta u Splitu.

§ 3. Biskupi Splitske metropolije i provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, poštujući znanstvenu autonomiju Fakulteta, brinu se za njegov znanstveni i crkveni status, njegove personalne i ekonomske potrebe. Oni potiču i pomažu djelatnosti Fakulteta.

§ 4. Pri Fakultetu djeluje Teološko-katehetski studij, a pod vodstvom odgovarajućih katedri Institut za crkvenu povijest i povijest teologije i Institut za proučavanje odnosa Crkve i svijeta. Instituti se ravnaju prema svojim pravil-nicima, sastavljenima u skladu sa ZKP-om, ovim Statutom i propisima o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti.

21

§ 5. Fakultet ima pravo osnivati i druge institute, primje-rice: Pastoralno-liturgijsko-katehetski institut, Institut za ekumenski i međureligijski dijalog, Institut kršćanske duhovnosti.

§ 6. Fakultet ima pravo podjeljivati akademske stupnjeve u ime Vrhovnog svećenika koji imaju kanonsku vrijednost. Fakultet ima pravo podjeljivati akademske stupnjeve koji imaju građansku vrijednost.

II. VLAST I UPRAVA FAKULTETA

Članak 5.

Fakultet djeluje akademski slobodno i samostalno.

Vlast je veliki kancelar - nadbiskup metropolit splitsko-makarski, koji je ujedno zastupnik ordinarija metropolije. Veliki vicekancelar je provincijal Provincije Presvetog Otku-pitelja. Upravu čine dekan, prodekani i fakultetsko vijeće.

Veliki kancelar

Članak 6.

§ 1. Veliki kancelar predstavlja Svetu Stolicu pred Sveučilištem u Splitu, pred Fakultetom i ujedno predstavlja Fakultet pred Svetom Stolicom. Brine se za očuvanje i napredak izvorne kršćanske misli i života kao i za zajed-ništvo s općom i mjesnom Crkvom.

§ 2. Veliki kancelar je nadbiskup, metropolit splitsko-makarski. Ako je stolica prazna, tu službu obavlja onaj tko zamjenjuje nadbiskupa.

§ 3. Veliki kancelar brine se za:

- vjerno i cjelovito očuvanje kršćanskog nauka;

- obdržavanje normi Svete Stolice i ovog Statuta;

22

- predlaganje Kongregaciji za katolički odgoj kandidata koji treba biti imenovan ili potvrđen za dekana Fakulteta, odnosno imena profesora za koje treba dobiti “nihil obstat” od Kongregacije za katolički odgoj;

- odobrenje zakonito izabranog dekana;

- imenovanje nastavnog osoblja;

- dodjelu i opoziv “missio canonica” i “venia docendi”;

- primanje ispovijesti vjere dekana na početku službe;

- trogodišnji detaljni izvještaj Kongregaciji za katolički odgoj o najvažnijim poslovima, akademskom, moralnom i ekonomskom stanju Fakulteta;

- primanje utoka protiv odluka akademskih tijela i prosudbu njihove zakonitosti;

- predlaganje, preko dekana, pitanja za raspravu Fakul-tetskom vijeću;

- potpisivanje vjerodostojnih isprava teološke diplome, magisterija i doktorata;

- davanje suglasnosti na opće akte Fakulteta.

Veliki kancelar svoje funkcije obavlja osobno ili preko svojega opunomoćenika, u pravilu velikog vicekancelara.

23

Veliki vicekancelar Članak 7.

§ 1. Veliki vicekancelar Fakulteta je provincijal Franje-vačke provincije Presvetog Otkupitelja.

§ 2. Veliki vicekancelar:

- zamjenjuje velikog kancelara u svemu za što mu ovaj dade punomoć;

- daje “nihil obstat” za nastavnike koji pripadaju Franje-vačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja;

- daje “nihil obstat” za dekana ukoliko je član Franje-vačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Dekan Članak 8.

§ 1. Dekan Fakulteta predstavlja i zastupa Fakultet te upravlja njime prema odredbama kanonskog prava, Statuta Sveučilišta u Splitu, ovog Statuta i prema odredbama Fakultetskog vijeća.

§ 2. U skladu sa svojim ovlaštenjima dekan može ovlastiti prodekane i druge službenike Fakulteta da zastupaju Fakultet u određenim poslovima. On određuje sadržaj i opseg punomoći.

§ 3. Dekan može, za poslove iz svojega djelokruga, imenovati povjerenstva.

§ 4. Dekanu, poštujući nadređene vlasti, pripada da:

- saziva sjednice Fakultetskog vijeća, predlaže dnevni red, predsjeda njihovu radu i brine se za provedbu odluka i zaključaka svih fakultetskih tijela;

- promiče i usklađuje svu djelatnost Fakulteta, glede studija;

- prima i otpušta studente, prema Pravilniku;

- vodi brigu da se vjerno obdržavaju ovaj Statut, opći akti Fakulteta kao i odredbe mjerodavnih viših vlasti;

24

- donosi opće akte na prijedlog Fakultetskog vijeća;

- izvješćuje velikog kancelara, velikog vicekancelara i sveučilišna upravna tijela o djelatnostima i potrebama Fakulteta, prema odredbama Statuta sveučilišta u Splitu, ovog Statuta i Pravilnika;

- imenuje povjerenstva i predsjeda im osobno ili preko opunomoćenika;

- potpisuje vjerodostojne dokumente akademskih na-slova bilo kojeg stupnja;

- prima propisanu ispovijest vjere nastavnika pri preu-zimanju službe;

- dopušta nastavnicima, zbog opravdanih razloga i u pojedinačnim slučajevima, da budu odsutni tako da odobri predloženi način kako neće trpjeti predavanja i ostale aktivnosti, ali ne duže od deset dana;

- kada to smatra potrebnim, saziva sve nastavnike, surad-nike, studente i osoblje Fakulteta na raspravu o pojedinim problemima ili zbog obavijesti o važnijim pitanjima.

§ 5. U obavljanju poslova svojega djelokruga dekan je samostalan. Za svoj rad odgovara Fakultetskom vijeću, velikom kancelaru, rektoru, senatu i Upravnom vijeću Sveučilišta.

§ 6. Barem jednom godišnje podnosi pisano izvješće o svojem radu i poslovanju Fakulteta velikom kancelaru, Sveučilišnom senatu i Upravnom vijeću. Kopiju izvješća dostavlja i velikom vicekancelaru.

25

Članak 9.

§ 1. Dekana biraju članovi Fakultetskog vijeća tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom svih članova Fakul-tetskog vijeća.

§ 2. Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora ili izvan-rednog profesora.

§ 3. Dekan se načelno bira izmjenično između profesora inkardiniranih u biskupije Splitske metropolije i profesora inkardiniranih u Franjevačku provinciju Presvetog Otkupi-telja, a može biti izabran i drugi član Fakultetskog vijeća koji ispunjava potrebne uvjete.

§ 4. Dekan se bira na dvije godine, a može biti biran najviše dva puta uzastopce.

§ 5. Prije izbora, predloženici za dekana Fakultetskom vijeću daju program rada za svoj dekanski mandat.

Članak 10.

§ 1. Postupak za izbor dekana počinje 1. svibnja, a izbor treba obaviti do konca lipnja, osim u slučaju ponavljanja postupka.

§ 2. Mandat dekana počinje 1. listopada.

§ 3. Ako novi dekan ne bude izabran do isteka mandata postojećeg dekana ili se utvrdi da je tekući mandat nepropisan, veliki kancelar, uz suglasnost Upravnog vijeća, obavijestivši rektora, a ako se radi o članu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, dobivši pristanak velikog vicekancelara, imenuje za vršitelja dužnosti dekana osobu koja ispunjava propisane uvjete, za vrijeme tekuće aka-demske godine.

§ 4. U slučaju dekanova razrješenja veliki kancelar, u dogovoru s Upravnim vijećem, obavijestivši rektora, a ako se radi o članu Franjevačke provincije Presvetog Otku-pitelja, dobivši

26

pristanak velikog vicekancelara, imenuje vršitelja dužnosti za tu akademsku godinu.

Članak 11.

§ 1. Svaki nastavnik Fakulteta u zvanju redovitog ili izvan-rednog profesora ima pravo u propisanom roku predati program rada za natječaj za dekanski mandat.

§ 2. Fakultetsko vijeće, pošto od prijavljenih kandidata prikupi programe rada, obvezno je prethodno prikupiti mišljenje o predloženim programima rada od rektora, Upravnog vijeća i velikog kancelara, a za kandidate nastav-nika inkardiniranih u Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja i od velikog vicekancelara.

§ 3. Fakultetsko vijeće pristupa izboru dekana pošto je prethodno pribavilo mišljenja o programima kandidata.

§ 4. Izabran je onaj kandidat koji u prvom ili drugom krugu glasovanja dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskoga vijeća. Ako se ni u drugom krugu ne postigne potrebna većina glasova, u trećem se krugu bira između dvojice kandidata koji su u drugom krugu dobili najviše glasova. Ako broj glasova bude jednak, izabran je kandidat koji je inkardiniran u biskupije Splitske metro-polije, ako je aktualni dekan inkardiniran u Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja i obratno. Ako je taj ključ već zadovoljen, izabran je stariji po službi.

§ 5. Izabranog dekana odobrava veliki kancelar, a za izabranog člana Franjevačke provincije Presvetog Otku-pitelja pristanak daje veliki vicekancelar, a potvrđuju ga Upravno vijeće i Sveta Stolica.

§ 6. Ako Upravno vijeće ili Sveta Stolica ne potvrde izabranog dekana, postupak izbora se ponavlja.

27

§ 7. Ako dekan ne bi bio izabran ili potvrđen u propi-sanom roku, Sveta Stolica i Upravno vijeće, na prijedlog velikog kancelara, uz mišljenje rektora Sveučilišta, a ako se radi o članu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i uz pristanak velikog vicekancelara, imenuju vršitelja dužnosti dekana za iduću akademsku godinu između profesora KBF-a koji ispunjavaju uvjete.

Članak 12.

§ 1. U skladu s odredbama Statuta Sveučilišta i s pri-stankom velikog kancelara dekan može biti razriješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran, u slučaju:

- ako sam zatraži razrješenje;

- ako svoju dužnost ne obavlja u skladu s kanonskim propisima, sa Zakonom o visokim učilištima, Statutom Sveučilišta, ovim Statutom, Pravilnikom i općim aktima Fakulteta.

§ 2. Prijedlog za opoziv dekana podnosi se Fakultetskom vijeću. Prijedlog može podnijeti polovina ukupnih članova Fakultetskog vijeća, Sveučilišni senat ili Upravno vijeće. Prijedlog za opoziv mora sadržavati činjenice i ocjenu na temelju kojih se zahtijeva opoziv.

§ 3. O prijedlogu za opoziv glasuje Fakultetsko vijeće. Pravovaljanu odluku o razrješenju dekana donosi dvotre-ćinska većina glasova svih članova Fakultetskoga vijeća.

28

Prodekani Članak 13.

§ 1. Dekanu u radu izravno pomažu prodekan za nastavu i prodekan za znanost.

§ 2. Obveze i službe prodekana propisuju se Pravil-nikom.

§ 3. Ako je dekan inkardiniran u biskupije Splitske metropolije, jedan od prodekana je nastavnik inkardiniran u Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja i obratno. Ako je dekan nastavnik koji nije inkardiniran ni u biskupije Splitske metropolije ni u Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja, jedan prodekan je nastavnik inkardiniran u biskupije Splitske metropolije, a drugi nastavnik inkar-diniran u Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja.

§ 4. Ako je dekan odsutan ili spriječen u obavljanju službe, zamjenjuje ga prodekan koji je stariji po službi.

§ 5. Dekan može, uz pristanak Fakultetskoga vijeća, prodekanima povjeriti poslove iz svojega djelokruga.

§ 6. Prodekane bira Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova na prijedlog dekana.

§ 7. Prodekani se biraju na vrijeme od dvije godine, a ista osoba može biti izabrana dva puta uzastopce.

§ 8. Prodekan može biti razriješen dužnosti i prije isteka roka u slučaju da:

- sam zatraži razrješenje;

- ako ga službe razriješi Fakultetsko vijeće, na dekanov prijedlog, zbog kršenja odredaba ovog Statuta i Pravilnika.

§ 9. Novoizabrani prodekani preuzimaju službu 1. listo-pada.

Fakultetsko vijeće Članak 14.

29

§ 1. Fakultetsko vijeće je stručno vijeće Fakulteta.

§ 2. Članovi Fakultetskog vijeća su:

- dekan i prodekani;

- redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti;

- predstavnik nastavnika inkardiniranih u biskupije Split-ske metropolije;

- predstavnik nastavnika inkardiniranih u Provinciju Pre-svetog Otkupitelja;

- predstavnik suradničkih zvanja inkardiniranih u bisku-pije Splitske metropolije;

- predstavnik suradničkih zvanja inkardiniranih u Pro-vinciju Presvetog Otkupitelja;

- predstavnici redovitih studenata Fakulteta izabranih prema Pravilniku, kada se raspravlja o studentskim pita-njima, kada se bira dekan i prodekani i kad ih pozove dekan.

§ 3. Predstavnici nastavnika i suradničkih zvanja biraju se na dvije godine, a predstavnici studenata na godinu dana, prema Pravilniku.

§ 4. Fakultetsko vijeće prati nastavnu, znanstvenoistra-živačku i stručnu djelatnost na filozofsko-teološkom po-dručju kao i na područjima s njima povezanih znanosti na Fakultetu i izvan njega, brine se o njihovu napretku, razmatra važnija pitanja koja se tiču nastavnika, suradnika, znanstvenika, studenata i odlučuje o svim važnijim poslovima Fakulteta.

§ 5. Fakultetsko vijeće:

- bira dekana i, na dekanov prijedlog, prodekane; - predlaže dekanu promjene Statuta Fakulteta;

- predlaže dekanu opće akte Fakulteta;

- predlaže Sveučilišnom senatu i Kongregaciji za kato-lički odgoj programe studija;

30

- donosi nastavne planove kao dio nastavnog plana Sveučilišta;

- analizira i procjenjuje rezultate nastavnoga, znanstve-noga i stručnog rada;

- brine se za znanstveno-nastavno osoblje Fakulteta vodeći računa o stručnosti i paritetu kako je to dogovoreno u Ugovoru biskupija Splitske metropolije i Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja;

- bira stručna povjerenstva za provođenje izbora u zvanja;

- bira povjerenstva u postupku za stjecanje magisterija i doktorata znanosti;

- donosi odluku o pozivu gostujućeg nastavnika;

- daje pristanak za prihvaćanje ili obustavljanje afilijacija, agregacija, inkorporacija i sponzorstva kao i za osnivanje i ukinuće fakultetskih instituta;

- provodi postupak nostrifikacije i priznavanja ekviva-lencije sveučilišnih studija prema Statutu Sveučilišta;

- daje mišljenje o otpuštanju studenata;

- utvrđuje kriterije za dvojbene slučajeve po kojima će dekan primiti ili otpustiti studenta;

- brine se, pod dekanovim vodstvom, za disciplinu i funkcioniranje Fakulteta;

- razmatra i prihvaća dekanov godišnji izvještaj;

- sudjeluje u koordinaciji znanstvenih i stručnih proje-kata Fakulteta i prati njihovo ostvarivanje;

- obavlja i druge poslove u skladu s odredbama Svete Stolice, Zakona o visokim učilištima, Statutom Sveučilišta ili drugim općim aktima Fakulteta.

§ 6. Sjednice Fakultetskoga vijeća saziva i predsjeda im dekan. Način sazivanja i učestalost redovitih i izvanrednih sjednica određuje se Pravilnikom.

31

§ 7. Odluke Fakultetskoga vijeća su pravovaljane ako je na sjednici prisutna natpolovična većina svih članova i ako je za njih glasovala natpolovična većina prisutnih članova, osim u slučajevima kada ovaj Statut traži natpolovičnu većinu svih članova.

§ 8. Rad Fakultetskog vijeća pobliže se propisuje Pravil-nikom donesenim u skladu s ovim Statutom.

§ 9. Fakultetsko vijeće može dekanu i prodekanu sma-njiti opseg nastavnih obveza u odnosu na druge nastavnike u odgovarajućim zvanjima.

III. NASTAVNICI, SURADNICI I ZNANSTVENICI

Članak 15.

§ 1. Nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost na Fakul-tetu obavljaju nastavnici, suradnici i znanstvenici.

§ 2. Kvalificiranost nastavnika, suradnika i znanstvenika utvrđuje se izborom u znanstveno-nastavno, nastavno, suradničko i znanstveno zvanje.

Vrste zvanja

Članak 16.

Nastavnici se biraju u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja. Znanstveno-nastavna zvanja jesu:

- docent;

- izvanredni profesor;

- redoviti profesor;

- počasno znanstveno-nastavno zvanje, prof. emmeritus. Nastavna zvanja jesu:

32

- predavač;

- viši predavač.

Znanstveno-nastavna zvanja

Članak 17.

§ 1. U zvanje docenta može biti izabrana osoba koja ispu-njava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika te uvjete koje propisuje kanonski zakon i Rektorski zbor, a od Povjerenstva Fakultetskog vijeća ima potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastav-nicima i studentima.

§ 2. U zvanje izvanrednog profesora može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika te uvjete koje propisuje kanonski zakon i Rektorski zbor i ima nove radove objavljene nakon izbora u prethodno zvanje i najmanje tri godine nastavnog rada na Fakultetu u zvanju docenta.

§ 3. U zvanje redovitog profesora može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika te uvjete koje propisuje kanonski zakon i Rektorski zbor i koji ima najmanje šest godina nastavnog rada na Fakultetu, a od toga barem tri godine u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora, kao i nove znanstvene radove objavljene nakon izbora u prethodno zvanje.

33

Članak 18.

§ 1. Nastavnik se bira u znanstveno-nastavno zvanje na vrijeme od pet godina.

§ 2. Nastavnik može biti izabran u više znanstveno-nastavno zvanje ako dade svoju pisanu suglasnost i prije isteka roka iz stavka 1. ovog članka, ali ne prije isteka od tri godine rada u istom zvanju.

§ 3. Nastavnik može biti ponovno izabran u isto znan-stveno-nastavno zvanje ako ima nove radove objavljene nakon posljednjeg izbora.

§ 4. Nastavnik zadržava zvanje i nakon isteka vremena na koje je izabran, najduže do završetka postupka izbora u isto ili više znanstveno-nastavno zvanje.

§ 5. Nastavniku izabranom na izbornu funkciju koji je zadržao pravo izvođenja nastave na Fakultetu, tijekom traja-nja izborne funkcije, ali ne dulje od 4 godine, na njegov zahtjev, ne teče rok za provođenje postupka reizbora.

§ 6. Znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora postaje trajno zvanje nakon drugog izbora u to zvanje.

Članak 19.

§ 1. Iznimno se u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 17. ovog Statuta, ako je među-narodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak.

§ 2. Odluku o izboru tog nastavnika donosi Fakultetsko vijeće sukladno crkvenom zakonu, a uz suglasnost Senata Sveučilišta.

34

Nastavna zvanja

Članak 20.

§ 1. Uvjeti za izbor nastavnika u nastavno zvanje preda-vača i višeg predavača utvrđuju se Zakonom o visokim učilištima, Statutom Sveučilišta, ovim Statutom i Pravil-nikom.

§ 2. Nastavnik u nastavnom zvanju predavača ili višeg predavača može biti izabran za izvođenje nastave samo iz onih predmeta na Fakultetu koji su za to izričito propisani nastavnim planom i programom.

§ 3. U zvanje predavača može biti izabrana osoba s odgo-varajućom stručnom spremom, ako ispunjava uvjete koje propisuje Rektorski zbor i ima najmanje tri godine iskustva u struci te od Povjerenstva Fakultetskog vijeća pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima, ako se prvi put izabire u nastavno zvanje.

§ 4. U zvanje predavača nastavnik se bira na vrijeme od pet godina i može biti ponovno izabran u isto nastavno zvanje ako ima radove objavljene nakon posljednjeg izbora.

§ 5. U zvanje višeg predavača može biti izabrana osoba s odgovarajućom visokom stručnom spremom ako ispunjava uvjete što ih propisuje Rektorski zbor, ako ima objavljene stručne radove i najmanje pet godina radnog iskustva u struci te od Povjerenstva Fakultetskog vijeća potvrdno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima kada se prvi put izabire u nastavno zvanje.

§ 6. U zvanje višeg predavača nastavnici se biraju na vrije-me od pet godina i mogu biti ponovno izabrani u isto zvanje.

§ 7. Nastavnik koji je napunio 55 godina života zadržava zvanje višeg predavača kao trajno zvanje.

§ 8. Posebnom odlukom Fakultetskog vijeća prisutnom stručnjaku može se dodijeliti naslovno nastavno zvanje.

35

Suradnička zvanja

Članak 21.

Suradnička zvanja jesu: - stručni suradnik;

- mlađi asistent;

- asistent;

- viši asistent.

Članak 22.

Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba sa završenim dodiplomskim studijem teologije ili neke druge discipline koja se predaje na Fakultetu.

Članak 23.

§ 1. Za mlađeg asistenta može biti izabrana osoba sa zavr-šenim dodiplomskim studijem neke od znanosti koje se predaju na Fakultetu i upisanim poslijediplomskim stu-dijem te znanosti.

§ 2. Za asistenta može biti izabrana osoba koja je nakon dodiplomskog studija neke od znanstvenih disciplina na programu Fakulteta stekla akademski stupanj magistra znanosti, koja je odslušala poslijediplomski studij za stjecanje doktorata znanosti, te osoba kojoj je prihvaćen prijedlog disertacije.

§ 3. Za višeg asistenta može biti izabrana osoba s dokto-ratom znanosti na području teologije ili na području neke druge znanstvene discipline predviđene programom Fakul-teta.

§ 4. Mlađi asistent, asistent i viši asistent biraju se na prijedlog pojedine katedre.

§ 5. Mlađi asistent i asistent biraju se jedanput na vrijeme od 4 godine, a viši asistent na vrijeme od 3 godine.

36

§ 6. Mlađi asistent, asistent i viši asistent mogu biti iza-brani u isto zvanje samo jedan put.

§ 7. Mlađi asistent, asistent i viši asistent sudjeluju u izvo-đenju nastave i drugih oblika nastavnog rada iz predmeta za koji su izabrani, sudjeluju u znanstvenom i stručnom radu te obavljaju i druge poslove utvrđene ovim Statutom i općim aktima Fakulteta.

§ 8. Najviše dopušteno opterećenje u nastavi za mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta iznosi 12 sati tjedno.

Znanstvena zvanja

Članak 24.

Na Fakultetu znanstvena zvanja jesu: - znanstveni suradnik;

- viši znanstveni suradnik;

- znanstveni savjetnik.

Članak 25.

§ 1. Znanstvenici se biraju na vrijeme od pet godina.

§ 2. Izbor u znanstveno zvanje provodi se po postupku i uvjetima određenima Zakonom o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i u skladu s kriterijima propisanim crkvenim zakonom.

§ 3. Znanstvenik može biti ponovno izabran u isto zvanje ako ima nove znanstvene radove objavljene nakon poslje-dnjeg izbora.

§ 4. Znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika postaje trajno nakon drugog izbora u to zvanje.

Postupak izbora u zvanja

37

Članak 26.

Izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje vrši se nakon propisanog vremenskog razdoblja, uzimajući u obzir sposobnost za proučavanje, objavljene znanstvene radove, suradnju u proučavanju i istraživanju te stvarnu zauzetost za Fakultet.

Članak 27.

Nastavnici i suradnici Fakulteta biraju se na temelju javnog natječaja objavljenog u dnevnom tisku.

Članak 28.

Izbor se provodi pod uvjetima i prema postupku odre-đenim Zakonom o visokim učilištima, Statutom sveučilišta, ovim Statutom i općim aktima, poštujući uvjete koje su donijeli nadležno Znanstveno vijeće i Rektorski zbor te uvažavajući crkvene kriterije.

Članak 29.

Postupak izbora i reizbora mora biti dovršen do kraja lipnja ili veljače kako bi izabrani mogao početi s nastavnom djelatnošću u sljedećem semestru, osim ako bi se postupak za postignuće “nihil obstat” Svete Stolice produžio.

38

Članak 30.

Dekan je dužan obavijestiti zaposlenika kome istječe raz-doblje za koje je izabran najmanje šest mjeseci prije tog roka.

Članak 31.

§ 1. U svakom pojedinom postupku izbora ili reizbora Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana, a u skladu s ustrojstvom radnih mjesta, donosi odluku o popuni radnog mjesta i raspisivanju javnog natječaja te imenuje Stručno povjerenstvo od barem tri člana za izbor u znanstveno-nastavno, nastavno ili suradničko zvanje.

§ 2. Članovi Stručnog povjerenstva ne mogu biti u nižem zvanju od zvanja u koje se predloženik bira.

Članak 32.

§ 1. Nakon završenoga natječajnog postupka Stručno po-vjerenstvo utvrđuje broj i imena kandidata, razmatra pristigle prijave na natječaj i sastavlja izvješće za svakog kandidata u skladu s uputama Znanstvenog područnog vijeća, uvjetima što ih propisuje Rektorski zbor i prema odredbama fakultetskog Statuta i Pravilnika.

§ 2. Stručno povjerenstvo dužno je pripremiti izvješće u roku od 30 dana od dana isteka natječaja.

Članak 33.

§ 1. Prije konačnog izbora Fakultetsko vijeće koje pro-vodi izbor dužno je zatražiti od Matičnog povjerenstva mišljenje ispunjava li predloženik u postupku izbora mini-malne uvjete za izbor u znanstveno-nastavno i nastavno zvanje.

§ 2. Matično povjerenstvo dužno je dati mišljenje Fakul-tetskom vijeću u roku od 3 mjeseca od uredno podne-senog zahtjeva. Ako matično povjerenstvo u propisanom roku ne da

39

nikakvo mišljenje, smatrat će se da je predlo-ženik u postupku ispunio minimalne uvjete za izbor u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje. Propisani rok ne teče od 1. do 31. kolovoza.

Članak 34.

Posebni uvjeti i postupak za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta i redovitog profesora jesu:

- predloženik za izbor u zvanje docenta mora imati i pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje čiji oblik, postupak i provedbu utvrđuje Rektorski zbor;

- usvojeno izvješće za izbor predloženika za zvanje redovitog profesora zajedno s odlukom Fakultetskog vijeća dostavlja se Sveučilišnom senatu koji potvrđuje izbor.

Članak 35.

§ 1. Sukladno Ugovoru o osnivanju Fakulteta u Splitu sklopljenom između Splitske metropolije i Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Fakultetsko vijeće prilikom provođenja postupka za izbor u znanstveno-nastavno i nastavno zvanje treba voditi računa o tome da na razini ukupnog broja fakultetskih nastavnika bude po mogućnosti sačuvan minimalni paritet predstavnika jedne i druge ugovorne strane.

§ 2. Minimalni paritet regulira se Pravilnikom Fakulteta.

Članak 36.

§ 1. Ako Fakultetsko vijeće nije ovlašteno utvrditi ispu-njava li kandidat uvjete za izbor, zatražit će mišljenje Fakultetskog vijeća visokog učilišta koje je za to ovlašteno.

§ 2. Ovlašteno visoko učilište dužno je u roku od tri mje-seca dati traženo mišljenje.

Članak 37.

40

Mišljenje ispunjava li predloženik uvjete za izbor u suradničko zvanje stručnog suradnika, mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta daje Fakultetsko vijeće samostalno na prijedlog određene katedre ili instituta.

Članak 38.

§ 1. Izbor između predloženika koji ispunjavaju pro-pisane uvjete za izbor u suradničko zvanje stručnog suradnika, mlađeg asistenta, asistenta i višeg asistenta obavlja Fakultetsko vijeće na temelju prijedloga određene katedre ili instituta.

§ 2. Ako Fakultetsko vijeće ne izvrši izbor prema prethodnom paragrafu, može raspisati novi natječaj.

Članak 39.

Postupak izbora mora se završiti u roku od najviše šest mjeseci nakon isteka natječaja.

Članak 40.

Fakultet može priznati izbor u znanstveno-nastavno, nastavno i suradničko zvanje provedeno na drugom viso-kom učilištu.

Članak 41.

§ 1. Fakultetsko vijeće može povjeriti izvedbu dijela ili cijelog nastavnog predmeta nastavniku, znanstveniku ili stručnjaku izvan Fakulteta kao i nastavniku iz drugoga visokog učilišta.

§ 2. Izvedba dijela ili cijeloga nastavnog predmeta može se povjeriti i nastavniku, međunarodno priznatom znan-stveniku iz inozemstva.

§ 3. Ako osobe iz stavka 1. i 2. ovog članka nisu izabrane u znanstveno-nastavno, nastavno, odnosno suradničko zvanje, može ih se izabrati u znanstveno-nastavno, nastavno ili suradničko zvanje po postupku utvrđenom državnim zakonom i

41

ovim Statutom i to im se zvanje može dodijeliti kao naslovno zvanje bez obveze sklapanja ugovora o radu.

Članak 42.

§ 1. Klerici moraju za sudjelovanje na natječaju priložiti pisani pristanak svojeg ordinarija.

§ 2. Pošto zakonito završi postupak izbora, veliki kan-celar izabranom nastavniku, nakon što se za redovitog profesora dobije “nihil obstat” Svete Stolice i nakon što nastavnik položi ispovijest vjere, daje “kanonsko poslanje” za poučavanje u disciplinama koje se tiču vjere i ćudoređa i dekret imenovanja.

Sklapanje i prestanak ugovora o radu

Članak 43.

§ 1. Nastavnici, suradnici i znanstvenici zapošljavaju se na Fakultetu nakon provedenog natječaja i izbornog po-stupka, potpisivanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije drugačije određeno.

§ 2. Dekan, nakon odluke o izboru i nakon imenovanja koje na temelju te odluke daje veliki kancelar, donosi rješenje o primanju izabranog kandidata u radni odnos.

42

Članak 44.

Fakultet će otkazati ugovor o radu: § 1. Znanstveniku u znanstvenom zvanju znanstvenog

suradnika, višega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika ako ne bude izabran u više ili isto zvanje.

§ 2. Nastavniku u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora ako ne bude izabran u više ili isto zvanje.

§ 3. Nastavniku u nastavnom zvanju predavača, višeg predavača ako ne bude izabran u isto ili više zvanje.

§ 4. Suradniku, u suradničkim zvanjima mlađeg asistenta, asistenta ili višeg asistenta ako ne bude izabran u više zvanje.

§ 5. Ako javnim natječajem bude izabrana druga osoba.

Članak 45.

Nastavnik, znanstvenik ili suradnik kojem je otkazan ugovor o radu jer je u javnom natječaju izabrana druga osoba, ima prava koja zakon predviđa za slučaj redovitog otkaza ugovora o radu.

Članak 46.

§ 1. Nastavniku u nastavnom ili znanstveno-nastavnom zvanju prestaje ugovor o radu po završetku školske godine u kojoj navršava 65 godina života.

§ 2. S nastavnikom u znanstveno-nastavnom zvanju redo-vitog profesora koji je ispunio uvjete za prestanak ugovora o radu zbog navršenih 65 godina života, Fakultet može sklopiti ugovor o radu ako postoji nastavna potreba i ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete propisane ovim Statutom.

§ 3. Fakultet je dužan raspisati natječaj glede nastavnika iz stavka 2. ovog članka za svaku školsku godinu.

43

§ 4. U slučajevima iz stavka 3. ovog članka kod nastavnika kojemu se produžuje ugovor o radu na 1 godinu nije potrebno provesti postupak izbora u zvanje prije isteka roka na koji je izabran.

§ 5. S nastavnikom iz stavka 2. ovog članka može se sklopiti ugovor o radu najdulje do kraja školske godine u kojoj dotični navršava 70. godinu života.

Prava i obveze nastavnika

Članak 47.

§ 1. Obveze nastavnika na Fakultetu utvrđuju se Statu-tom, programom rada Fakulteta i drugim aktima.

§ 2. U okviru zakonom predviđenog radnog tjedna utvr-đene su sljedeće obveze nastavnika:

- u nastavi i ostalim oblicima izravnog rada sa studen-tima kao što su predavanja, vježbe, seminari, konzultacije, ispiti, mentorski rad sa studentima poslijediplomskog stu-dija; mentorski rad s pristupnicima za stjecanje doktorata;

- u znanstveno-istraživalačkom i stručnom radu;

- u pripremi rada iz točke 1. i 2. ovog članka;

- u stalnoj naobrazbi i usavršavanju;

- u vijećima i povjerenstvima Fakulteta;

- u radu stručnih tijela, udruženja i drugih organizacija u vezi s ostvarenjem zadataka studija.

44

Članak 48.

§ 1. Nastavnici se trebaju odlikovati vrlinama, pravo-vjernošću, cjelovitošću katoličkoga nauka, marljivošću u službi i revnošću u evangelizaciji.

§ 2. Službu naučavanja u stvarima vjere i morala nastav-nici trebaju obavljati u punom zajedništvu s vjerodostojnim crkvenim učiteljstvom na čelu s papom.

Članak 49.

U iznimnim slučajevima, posebice poradi ekumenskih razloga kao i radi unaprjeđenja međureligijskog dijaloga, Fakultetsko vijeće može pozvati za nastavnike i pripadnike neke druge Crkve, crkvene zajednice ili religije pa čak i osobe koje ne pripadaju nikakvoj religiji, pod uvjetom da poštuju katolički karakter Fakulteta. Ipak taj nastavnik ne može predavati katolički nauk.

Članak 50.

§ 1. Svi nastavnici bez iznimke imaju pravo i dužnost sudjelovati u zajedničkim djelatnostima Fakulteta.

§ 2. Pravilnikom se određuje mjera najmanje suradnje koja se zahtijeva.

Članak 51.

§ 1. Nakon šest godina rada na Fakultetu nastavnik može, u svrhu znanstvenog usavršavanja, uzeti slobodnu studijsku godinu (“annum sabbaticum”) ili jedan semestar nakon treće godine.

§ 2. Slobodnu studijsku godinu odobrava dekan s pri-stankom Fakultetskoga vijeća sukladno proceduri predvi-đenoj Statutom Sveučilišta, a pod uvjetom da se zbog odsutnosti nastavnika ne naruši nastavni proces.

Članak 52.

45

Nastavnik može preuzeti nastavne obveze na drugim visokim učilištima na temelju odobrenja Fakultetskoga vijeća, a u okviru sporazuma o suradnji između Fakulteta i drugog zainteresiranog visokog učilišta.

Članak 53.

§ 1. Znanstvena, nastavna ili stručna djelatnost nastav-nika koja se uz naplatu, s dekanovim odobrenjem, obavlja izvan Fakulteta, te drugi interesi koji nastaju iz takve djelatnosti ne smiju biti u sukobu s interesima Fakulteta.

§ 2. Pravilnikom se utvrđuju uvjeti pod kojima se nastav-nicima, znanstvenicima, suradnicima i drugim radnicima Fakulteta omogućuje djelovanje izvan matične ustanove.

Broj nastavnika

Članak 54.

Broj nastavnika mora biti takav da discipline koje je potrebno predavati vlastitom metodom imaju vlastite nastavnike, jednog ili više njih, kako to već zahtijeva narav i važnost predmeta i broj studenata.

Disciplinska odgovornost

Članak 55.

§ 1. Zbog povrede radnih obveza nastavnici, znan-stvenici, suradnici i ostali djelatnici odgovaraju prema odredbama zakona i općih akata kojima se uređuju radne obveze i njihova povreda.

§ 2. Pri suspendiranju ili otpuštanju nastavnika iz službe poučavanja ili članstva u znanstveno-istraživačkom pro-jektu, posebno zbog doktrinarnih razloga, neka se obdržava postupak propisan konstitucijom “Sapientia Christiana”, “Ordinationes”, čl. 22. § 2. i 3.

46

§ 3. Veliki kancelar, pošto sasluša Fakultetsko vijeće, može zbog teških i opravdanih razloga, koje prije mora priopćiti nastavniku, dotičnog nastavnika razriješiti službe.

Provjera uspješnosti nastavnog rada

Članak 56.

Zbog odgovornosti posla nastavnici, suradnici i znan-stvenici podvrgnuti su provjeri rada. Redovita provjera nastavnog rada nastavnika, suradnika i znanstvenika vrši se jednom godišnje na Fakultetu na temelju izvješća koja zaposlenici podnose dekanu.

Članak 57.

§ 1. Redovita provjera nastavnog rada mora uzeti u obzir i rezultate studentske ankete koja se vrši među studentima koji redovito pribivaju nastavi.

§ 2. Anketa se provodi za sve predmete koji se predaju na Fakultetu.

§ 3. Anketna pitanja utvrđuje Sveučilišni senat, a anketa je anonimna i njezini rezultati se dostavljaju dekanu.

§ 4. Rezultati ankete nisu javno dostupni, ali svaki zaposlenik ima pravo uvida u odgovore studenata koji se na njega odnose.

§ 5. Ako anketa upućuje na nepravilnosti u radu poje-dinog nastavnika, dekan je dužan pozvati dotičnog na razgovor, utvrditi koliko su prigovori opravdani i ozbiljni te prema tome poduzeti daljnje mjere.

IV. SLUŽBENICI I POMOĆNO OSOBLJE

Članak 58.

47

§ 1. Viši službenici jesu glavni tajnik, knjižničar i eko-nom, koji pomažu u upravi Fakulteta. Za različite potrebe mogu se postaviti i drugi službenici.

§ 2. U pomoćno osoblje spadaju oni koji surađuju s višim službenicima prema posebnim kompetencijama.

Glavni tajnik

Članak 59.

§ 1. Glavnog tajnika bira Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja i na dekanov prijedlog. Može biti izabrana osoba koja ima zvanje pravnika, civilnoga ili crkvenoga, a u iznimnim slučajevima može biti izabran i diplomirani teolog. Izbor je na rok od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana nekoliko puta.

§ 2. Dužnosti su glavnog tajnika da ravna radom Tajništva, daje stručna i pravna mišljenja, tumačenja zakona i drugih propisa dekanu i Fakultetskom vijeću; sastavlja zapisnike sjednica Vijeća i oblikuje prijedloge općih akata; brine se za izvršavanje administrativnih, pravnih i drugih općih poslova Fakulteta.

§ 3. Prava i obveze glavnog tajnika, ustrojstvo Tajništva, način poslovanja i druga pitanja važna za rad Tajništva određuju se Pravilnikom o organizaciji rada.

Knjižničar

Članak 60.

§ 1. Knjižničara bira Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja i na dekanov prijedlog. Može biti izabrana osoba koja ima diplomu teologije i osposobljena je u knjižni-čarstvu. Izbor je na rok od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana nekoliko puta.

48

§ 2. Dužnosti su voditelja knjižnice da predsjeda Knjižni-čkom vijeću koje čine četiri nastavnika Fakulteta, a koje, na dekanov prijedlog, imenuje Fakultetsko vijeće na dvije godine. Knjižničar osigurava slobodan pristup u knjižnicu i vodi registar posudbe i povrata knjiga. Na prijedlog profesora i uz odobrenje dekana nabavlja knjige koje su potrebne za normalno odvijanje studija na Fakultetu, čuva pečat i vodi službeno dopisivanje. Na poziv dekana može prisustvovati sjednicama Fakultetskog vijeća. Jednom godiš-nje podnosi Fakultetskom vijeću izvješće o radu knjižnice.

§ 3. Prava i obveze knjižničara te način rada određuju se Ugovorom o radu i Pravilnikom.

Ekonom

Članak 61.

§ 1. Ekonoma bira Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja i na dekanov prijedlog. Može biti izabrana osoba koja ima visoku stručnu spremu. Izbor je na rok od četiri godine. Ista osoba može ponovno biti izabrana nekoliko puta.

§ 2. Dužnost je ekonoma da obavlja sve financijske i knjigovodstvene poslove te statističke i analitičke poslove materijalno-finacijskog poslovanja, čuva arhiv i financijsko-knjigovodstvenu dokumentaciju i obavlja ostale poslove određene zakonima i Pravilnikom.

§ 3. Prava i obveze ekonoma, ustrojstvo Ekonomata, način poslovanja i druga pitanja važna za rad Ekonomata određuju se Pravilnikom o organizaciji rada.

Pomoćno osoblje

Članak 62.

49

§ 1. Pomoćno osoblje bira Fakultetsko vijeće na temelju javnog natječaja i na dekanov prijedlog. Izbor je na rok od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno izabrana neko-liko puta.

§ 2. Pomoćno osoblje čine sve osobe koje se brinu za održavanje i red u zgradi i postrojenjima i za drugo što je potrebno da bi Fakultet mogao nesmetano djelovati.

§ 3. Prava i obveze pomoćnog osoblja i način njihova rada određuju se Ugovorom između Fakulteta i pomoćnog osoblja.

V. STUDENTI

Članak 63.

§ 1. Na Fakultet se mogu upisati pripravnici za klerički stalež, članovi ustanova posvećenog života, članovi družbi apostolskog života, vjernici laici, a u iznimnim slučajevima, uz dopuštenje velikog kancelara, i nekatolici i nekršćani.

§ 2. Studenti su redoviti, izvanredni i gosti. Redoviti je student onaj koji želi postići akademske stupnjeve, studira na redovitom studiju, uz potporu Ministarstva ili sam plaća studij; izvanredni je student onaj koji studira na izvanrednom studiju i sam snosi troškove studija u visini koju odredi Ministarstvo. Gost je student koji pohađa samo neke predmete.

50

Upis na studij

Članak 64.

§ 1. Status studenta stječe se upisom na redoviti ili izvanredni studij, a dokazuje se indeksom.

§ 2. Upis na prvu godinu studija obavlja se prema Pravilniku.

§ 3. Za pristup razredbenom ispitu za upis je potrebno predati sljedeće isprave:

- domovnicu;

- krsni list;

- autentične isprave o završenoj četverogodišnjoj srednjoj školi;

- svjedočanstvo o ponašanju koje za klerike i kandidate za redove daje njihov ordinarij, za članove posvećenog života redovnički poglavar, a za laike njihov župnik.

§ 4. Razredbeni postupak provodi Povjerenstvo za upis studenata, koje imenuje Fakultetsko vijeće na rok od dvije godine.

§ 5. Na temelju rezultata razredbenog postupka Povje-renstvo za upis izrađuje rang-listu i utvrđuje koji su kandidati, u skladu s natječajem, stekli pravo na upis.

§ 6. Fakultet može izbor između pristupnika obaviti i bez provođenja razredbenog postupka, na temelju uspjeha pristupnika u srednjoj školi, u skladu sa zakonom RH.

§ 7. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, rješava žalbe kandidata u svezi s razredbenim postupkom i donosi konačno rješenje o upisu najkasnije do 30. rujna.

§ 8. O upisu nekrštenih i pripadnika drugih vjerskih zajednica odlučuje veliki kancelar na prijedlog Povjerenstva za upis prema Pravilniku.

51

§ 9. Student je dužan pravilno se upisati na početku svakog semestra.

§ 10. Nitko se ne može istodobno upisati na više fakul-teta kao redoviti student.

§ 11. Redoviti i izvanredni studenti, kad se prvi put zakonito upišu, dobivaju iskaznicu i indeks. Student gost dobiva samo iskaznicu.

§ 12. Pravo upisa u sljedeću godinu stječe student koji ispuni sve obveze propisane Pravilnikom.

Članak 65.

§ 1. Student koji nije stekao pravo upisa u višu godinu, može ponovno upisati istu godinu studija samo jednom uz potporu Ministarstva. Fakultetsko vijeće određuje koje predmete iz više godine može upisati student koji ponovno upisuje istu godinu, ali ne više od broja položenih pred-meta iz godine koju ponovno upisuje.

§ 2. Student koji ponavlja godinu, za upis u višu godinu studija mora imati položene sve ispite iz predmeta pono-vljene godine.

§ 3. Student koji nakon ponavljanja godine ne ispuni uvjete za upis u sljedeću godinu, može nastaviti studij bez potpore Ministarstva, uz uvjete koje, za svaki pojedinačni slučaj, odredi Fakultetsko vijeće.

§ 4. Studenti upisani na Fakultet imaju pravo, prema Pravilniku, upisati pojedine predmete na drugim visokim učilištima u sastavu Splitskoga sveučilišta i polagati ispite iz tih predmeta, u skladu sa Statutom dotičnog učilišta.

52

Status studenta

Članak 66.

§ 1. Student zadržava status redovitog studenta najviše 4 semestra duže od propisanog trajanja studija.

§ 2. Prigodom ovjere posljednjeg semestra u indeksu se označuje rok do kada traje status redovitog studenta-apsolventa.

§ 3. Student koji je izgubio status redovitog studenta ima pravo završiti započeti studij uz naknadu troškova studija u skladu sa Zakonom i pod uvjetima koje odredi dekan.

§ 4. Ukupni rok za završetak studija, od prvog upisa do diplomiranja, ne može biti duži od deset godina.

§ 5. Studentu koji se ispisao s Fakulteta, izdaje se ispisnica s popisom ovjerenih semestara i položenih ispita. O ispisu se unosi bilješka u indeks.

§ 6. Student koji je izgubio pravo studiranja na nekom visokom crkvenom učilištu, ne može nastaviti i završiti studij na ovom Fakultetu.

§ 7. Obveze redovitog studenta miruju za vrijeme služe-nja vojnog roka, za vrijeme trudnoće studentice do godine dana starosti djeteta, za vrijeme duže bolesti, za vrijeme novicijata članova ustanova posvećenog života i u sluča-jevima koje, na pisani zahtjev, odobri Fakultetsko vijeće.

Članak 67.

Osoba gubi status studenta: - kad završi studij;

- kad se ispiše sa studija;

- kad se ne upiše u sljedeću akademsku godinu;

53

- kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene Pravilnikom;

- kad ne završi studij u roku utvrđenom ovim Statutom;

- ako ne položi ispit iz upisanog predmeta u skladu s člankom 84. ovog Statuta.

Članak 68.

§ 1. Fakultet može priznati studij obavljen na drugom visokom teološkom učilištu kao i postignute akademske stupnjeve.

§ 2. Da bi postigao kakav akademski stupanj na Fakultetu potrebno je biti upisan najmanje jedan semestar i udovoljiti svim zahtjevima koje Fakultet postavlja za postignuće tog stupnja.

§ 3. Fakultet ima pravo, prema crkvenim propisima i za svaki slučaj posebno, odrediti vrijednost studija na visokom crkvenom učilištu koje nema pravo davati akademske stupnjeve.

§ 4. Prelazak studenta s nekog drugog visokog teološkog učilišta na Fakultet moguć je samo na početku semestra, nakon što se pažljivo ispita njegov akademski i disciplinski položaj.

§ 5. Studenti drugih visokih učilišta u sastavu Sveučilišta u Splitu mogu na Fakultetu upisati pojedine predmete i polagati ispite iz tih predmeta.

§ 6. Odluku o upisu pojedinih predmeta, na temelju kandidatove obrazložene molbe, donosi dekan.

§ 7. Predmet se upisuje u indeks matičnog fakulteta.

54

Članak 69.

§ 1. Studenti sudjeluju u životu i radu Fakulteta poha-đanjem predavanja, seminara i vježbi, sudjelovanjem u nastavnom procesu, znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima, a njihovi zakonito izabrani predstavnici imaju pravo glasa u Fakultetskom vijeću.

§ 2. Aktom prvog upisa student preuzima obvezu da vje-rno obdržava Zakon o visokim učilištima, odredbe Statuta Sveučilišta i Statuta Fakulteta.

§ 3. Student je dužan ispunjavati obveze utvrđene nastav-nim programom i planom.

§ 4. Zbog neispunjenja obveza, odnosno povrede duž-nosti, student stegovno odgovara, prema postupku koji se uređuje Pravilnikom.

§ 5. Studentu koji bi radio protiv odredaba Zakona ili Statuta, crkvene, državne ili fakultetske discipline, mogu se suspendirati neka prava.

§ 6. Isključenje s Fakulteta određuje se Pravilnikom, a o njemu odlučuje Fakultetsko vijeće.

§ 7. Lakše slučajeve povrede discipline rješava dekan, a teže Fakultetsko vijeće.

§ 8. Student ima pravo braniti se pred akademskim tije-lima prije donošenja disciplinskih mjera ili isključenja s Fakulteta.

§ 9. Protiv donesenih odluka koje smatra nepravednima student ima pravo utoka velikom kancelaru.

55

VI. RED STUDIJA

Tijek studija

Članak 70.

§ 1. Cjeloviti tijek studija na Fakultetu obuhvaća tri su-sljedna ciklusa.

§ 2. Prvi ciklus obuhvaća, uz filozofsku formaciju, sve teološke discipline s potrebnim uvodom u znanstvenu me-todu. On traje pet godina ili deset semestara. Za svećeničke kandidate prvi ciklus obuhvaća i pastoralnu godinu.

§ 3. Drugi ciklus je ciklus specijalizacije, u kojem stu-denti produbljuju pojedino teološko područje i potpunije se uvode u znanstveno istraživanje. Ovaj ciklus traje dvije godine ili četiri semestra.

§ 4. U trećem ciklusu studenti napreduju u znanstvenoj zrelosti, posebno pomoću daljnjih vježbi i istraživanja koja pridonose napretku znanosti. Ovaj ciklus traje barem jednu godinu ili dva semestra.

Prvi ciklus

Članak 71.

§ 1. Studij filozofije temelji se na valjanoj filozofskoj baštini, novijim filozofskim istraživanjima i napretku zna-nosti; uvodi u specifične filozofske metode i dublje zahvaća ljudske i životne istine radi teološkog razmišljanja i promi-canja dijaloga s današnjim svijetom.

§ 2. Filozofske discipline predaju se u prve dvije godine teološkog studija.

§ 3. Biblijske discipline zauzimaju prvotno i temeljno mjesto, jer od Biblije polazi svako teološko razmišljanje.

56

§ 4. Sustavna teologija izlaže Kristovo otajstvo i povijest spasenja.

§ 5. Studij obuhvaća glavne i pomoćne discipline raspo-dijeljene po katedrama prema redu studija.

§ 6. U svakoj godini ponuđeni su opcionalni predmeti, od kojih su studenti obvezni izabrati određeni broj, prema Pravilniku.

§ 7. Uz pohađanje predavanja studenti trebaju ući u metode teoloških znanosti po seminarima.

§ 8. Detaljni plan i program pojedinih disciplina razra-đuje se u Pravilniku.

§ 9. Završenim studijem prvog ciklusa postiže se akademski stupanj diplomiranog teologa (bakalaureat).

Drugi ciklus

Članak 72.

§ 1. Za dublje proučavanje određenog vida teoloških znanosti Fakultet nudi sljedeća područja specijalizacije prema katedrama.

§ 2. Predmeti drugog ciklusa jesu: (1) predmeti zajed-nički svim odsjecima; (2) predmeti vlastiti pojedinim odsjecima; (3) izborni predmeti iz drugih odsjeka ili fakulteta Sveučilišta, od kojih studenti, s dekanovim pristankom, mogu izabrati određeni broj.

§ 3. Završenim studijem drugog ciklusa postiže se akademski stupanj magisterija.

57

Treći ciklus

Članak 73.

§ 1. U trećem ciklusu studenti, pod vodstvom profesora Fakulteta, pripremaju disertaciju za doktorat.

§ 2. Kandidat za doktorat mora tijekom jedne godine pohađati bar četiri kolegija, što iznosi najmanje osam sati tjedno. Kolegiji se mogu birati i iz drugog ciklusa.

Pastoralna godina

Članak 74.

§ 1. Fakultet se brine za znanstveno formiranje teologa koji se pripremaju za prezbiterat ili za posebne crkvene službe, a ne namjeravaju upisati II. ciklus.

§ 2. U tu svrhu za njih se predaju posebne discipline u pastoralnoj godini prema programu studija.

Katedre disciplina Članak 75.

§ 1. Da bi se studij svih predmeta na Fakultetu što skladnije održavao, ustanovljene su katedre za poglavite discipline.

§ 2. Katedre obuhvaćaju glavne i pomoćne predmete.

§ 3. Svaka katedra može imati, prema broju predmeta, i u istom zvanju, više nastavnika.

§ 4. Na čelu svake katedre jest pročelnik katedre kojega bira Fakultetsko vijeće između nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju, na rok od pet godina. Pročelnik ravna nastavnim i stručnim radom katedre i za svoj rad odgovara Fakultetskom vijeću i dekanu.

58

§ 5. Pročelnik katedre vodi brigu da se s područja svake katedre predlože opcionalni (izborni) i neobvezni pred-meti kao i specijalni kolegiji za poslijediplomski studij.

§ 6. Nastavnici preko dekana, u skladu s radom pojedine katedre, predlažu Fakultetskom vijeću način interdiscipli-narnog istraživanja, studija i suradnje s drugim fakultetima srodnih usmjerenja.

§ 7. Na Fakultetu postoje sljedeće katedre: 1. katedra filozofije, 2. katedra Svetog pisma Starog zavjeta, 3. katedra Svetog pisma Novog zavjeta, 4. katedra temeljnog bogo-slovlja, 5. katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka, 6. katedra dogmatskog bogoslovlja, 7. katedra moralnog bogoslovlja, 8. katedra pastoralnog bogoslovlja, 9. katedra ekumenskog bogoslovlja, 10. katedra liturgike, 11. katedra crkvene povijesti, 12. katedra kanonskog prava, 13. katedra religiozne pedagogije i katehetike.

Poznavanje jezika

Članak 76.

§ 1. Kandidat I. ciklusa za upis u treću godinu treba poznavati latinski i jedan od živih jezika. Za upis u četvrtu godinu mora se znati služiti i grčkim jezikom. Upis i provjera znanja jezika određuje se Pravilnikom.

§ 2. Kandidat II. ciklusa, osim latinskoga, treba poznavati i biblijski grčki jezik. Ujedno treba poznavati i dva živa jezika od sljedećih svjetskih jezika: njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski. Znanje se dokazuje pravo-valjanom ispravom, a mora biti dostatno da se kandidat može služiti jezikom.

§ 3. Kandidat III. ciklusa, osim latinskog i biblijskog grčkog jezika treba poznavati najmanje tri živa svjetska jezika iz br. 2. ovog članka.

59

VII. NASTAVA I ISPITI

Članak 77.

Akademska godina započinje 1. listopada tekuće, a zavr-šava 30. rujna iduće godine. Zimski semestar traje od 1. listopada do konca veljače, a ljetni od 1. ožujka do 30. rujna.

Članak 78.

Nastava se izvodi tijekom 30 tjedana u akademskoj godini. Radni tjedan obuhvaća zakonski predviđeni broj radnih sati, a predavanja ne smiju prelaziti 30 sati tjedno.

Članak 79.

Student je dužan pribivati predavanjima i sudjelovati u vježbama i seminarima, prema Pravilniku.

Članak 80.

§ 1. Ispiti se polažu iz svakog predmeta pojedinačno.

§ 2. Ispiti se u pravilu polažu u istoj akademskoj godini u kojoj su odslušani. Pravilnikom se određuje koje ispite i koliko ispita student može prenijeti u sljedeću godinu.

Članak 81.

Ispitni rokovi su redoviti i izvanredni. Redoviti su zimski, ljetni i jesenski. Izvanredne ispitne rokove određuje Fakul-tetsko vijeće i traju tjedan dana.

Članak 82.

§ 1. U redovitim ispitnim rokovima za svaki predmet treba odrediti najmanje dva ispitna termina, i to tako da se svakom studentu omogući eventualni drugi izlazak na ispit.

60

§ 2. U istom ispitnom roku ispit iz istog predmeta može se polagati drugi put samo ako je od prvog ispita proteklo petnaest dana.

§ 3. U izvanrednim ispitnim rokovima za svaki se predmet utvrđuje po jedan ispitni termin.

§ 4. Ispitni se rokovi utvrđuju za cijelu akademsku godinu prije početka akademske godine.

Članak 83.

1. Znanje studenta ocjenjuje se i tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu.

2. Ispiti su usmeni ili pisani ili usmeni i pisani.

3. Uspjeh studenta izražava se ocjenama:

- izvrstan (5);

- vrlo dobar (4);

- dobar (3);

- dovoljan (2);

- nedovoljan (1);

4. Student ocijenjen ocjenom nedovoljan (1) nije položio ispit. Ova se ocjena unosi samo u prijavnicu.

Članak 84.

§ 1. Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta.

§ 2. Četvrti put ispit se polaže pred nastavničkim povje-renstvom.

§ 3. Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u sljedećoj školskoj godini ponovno upisati taj predmet.

61

§ 4. Student koji i nakon ponovljenog upisivanja pre-dmeta ne položi ispit na način utvrđen brojevima 1. i 2. ovog članka, gubi pravo studiranja.

Članak 85.

§ 1. Nastavničko povjerenstvo iz prethodnog članka br. 2 imenuje dekan.

§ 2. Nastavničko povjerenstvo ima tri člana, a pred-sjednik povjerenstva ne može biti nastavnik koji je studenta prethodno negativno ocijenio.

§ 3. Na ocjenu nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba.

Članak 86.

§ 1. Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom, može u roku od 24 sata nakon objavljivanja rezultata ispita pisanom žalbom zatražiti polaganje ispita pred nastav-ničkim povjerenstvom koje imenuje dekan, a ispit će se održati u roku od 24 sata po primitku žalbe.

§ 2. Na ocjenu nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba.

VIII. AKADEMSKI STUPNJEVI I NASLOVI

Članak 87.

Akademski stupnjevi koji se podjeljuju na Fakultetu jesu: bakalaureat (diploma), magisterij (licencijat) i doktorat.

62

Članak 88.

§ 1. Na završetku uspješno završenoga I. ciklusa teološkog studija, studentu se podjeljuje diploma teologije (bakalaureat).

§ 2. Magisterij u teologiji (licencijat) podjeljuje se studentu na završetku II. ciklusa studija, čime mu se priznaje osposobljenost za poučavanje u teološkim discipli-nama na visokoškolskim ustanovama.

§ 3. Doktorat iz teologije podjeljuje se studentu na završetku III. ciklusa studija, čime mu se priznaje znan-stvena zrelost i sposobnost za poučavanje na teološkim fakultetima.

Postignuće akademskih stupnjeva i svjedočanstvo

Članak 89.

§ 1. Akademski stupnjevi stječu se po samom pravu kad se ispune svi uvjeti koje zahtijeva Statut Sveučilišta i Statut Fakulteta.

§ 2. Studentima koji postignu akademske stupnjeve, izdaje se odgovarajuća diploma prema odredbama utvrđe-nima u Pravilniku.

Članak 90.

Na kraju I. i II. ciklusa student polaže sveobuhvatni ispit kojim pokazuje da je stekao cjelovitu znanstvenu formaciju odgovarajućeg ciklusa.

63

Diploma Članak 91.

§ 1. Za postignuće akademskog stupnja diplomiranog teologa potrebno je, osim pravilnog upisa na Fakultet, položiti sve pojedinačne ispite iz I. ciklusa, položiti sveobuhvatni završni ispit i izraditi pisani rad pod vodstvom mentora.

§ 2. Diplomski se ispit može ponoviti samo jednom.

§ 3. Rok između prvoga i drugog polaganja ispita ne može biti kraći od tri mjeseca.

Magisterij Članak 92.

§ 1. Za postignuće akademskog stupnja magistra teolo-gije potrebno je imati akademski stupanj diplomiranog teologa, uredno pohađati predavanja i vježbe II. ciklusa, propisane Statutom, Pravilnikom i programom studija kao i uspješno položiti sve pojedinačne ispite propisane nastavnim planom.

§ 2. Potrebno je uspješno položiti sveobuhvatni ispit, na način utvrđen Pravilnikom, kojim se dokazuje postignuta znanstvena formacija II. ciklusa.

§ 3. Osim toga, potrebno je pod vodstvom mentora znanstvenom metodom napisati magistarski rad i obraniti ga pred nastavničkim povjerenstvom od tri člana, koje imenuje Fakultetsko vijeće. Predsjednik povjerenstva ne može biti nastavnik koji je bio mentor.

§ 4. Obrana pisanog rada je javna.

§ 5. Konačnu ocjenu rada i obrane donosi povjerenstvo na temelju pojedinačnih ocjena članova povjerenstva, ocjene sveobuhvatnog ispita kao i prosjekom ocjena tijekom II. ciklusa.

64

Članak 93.

§ 1. Magistarski ispit se može ponoviti samo jednom.

§ 2. Rok između prvoga i drugog ispita ne može biti kraći od šest mjeseci.

Doktorat

Članak 94.

Da bi se postigao akademski stupanj doktorata potrebno je:

§ 1. da je kandidat za doktorat postigao magisterij iz teologije na nekom teološkom fakultetu barem s ocjenom dobar (3). Pravilnikom se mogu zahtijevati i drugi uvjeti za doktorat;

§ 2. da pod vodstvom nastavnika Fakulteta ili, s pri-stankom Fakultetskog vijeća, nastavnika drugog fakulteta Sveučilišta napiše i pred povjerenstvom koje imenuje Fakultetsko vijeće obrani disertaciju koja stvarno pridonosi napretku teološke znanosti i vrijedna je da se barem djelomice objavi;

§ 3. da cijelu disertaciju ili određeni njezin dio objavi na način određen Pravilnikom.

§ 4. Primjerak objavljene doktorske disertacije šalje se Kongregaciji za katolički odgoj i drugim crkvenim Fakul-tetima koji obrađuju istu materiju.

65

Članak 95.

§ 1. Magisterij i doktorat znanosti oduzimaju se ako se utvrdi da je magistarska ili doktorska disertacija bila prisvojeno znanstveno djelo ili krivotvorina.

§ 2. Postupak oduzimanja akademskih stupnjeva magis-terija i doktorata provodi se na temelju ovlaštenoga stručnog vijeća postupkom koji odgovara postupku stjecanja akademskog stupnja u skladu s odredbama Statuta Sveučilišta i ovog Statuta.

Članak 96.

Osobama izrazito zaslužnim za razvoj teološke znanosti, kao i teologiji srodnih znanosti, odnosno osobama zasluž-nima za širenje i svjedočenje općeljudskih vrednota KBF može dodjeliti naziv doctor theologiae honoris causa. Način dodjeljivanja počasnog doktorata određuje se Pravilnikom.

Teološki studij koji nije usmjeren na akademske stupnjeve

Članak 97.

§ 1. Tko započne teološki studij u I. ciklusu Fakulteta, ali se ne može više upisati kao redoviti student, sve do kraja I. ciklusa može studirati kao izvanredni student.

§ 2. Da bi se upotpunila osobito pastoralna formacija kandidata za prezbiterat koji ne namjeravaju upisati II. ciklus studija, Fakultet priprema program studija za ostvarenje Pastoralne godine prema odredbi Apostolske konstitucije “Sapientia Christiana”.

§ 3. Pošto se završi studij Pastoralne godine, daje se diploma o cjelovitoj svećeničkoj formaciji.

66

IX. KNJIŽNICA, ARHIV I DIDAKTIČKA SREDSTVA

Knjižnica

Članak 98.

§ 1. Za ostvarenje vlastitih ciljeva na Fakultetu postoji odgovarajuća knjižnica, prilagođena profesorima i stu-dentima, te opskrbljena knjigama i časopisima kao i pomagalima za predavanja i za seminare.

§ 2. Knjižnicom upravlja knjižničar, a u radu mu pomaže knjižnično vijeće.

§ 3. U okviru knjižnice mogu se osnovati posebne semi-narske knjižnice u kojima se nalazi ono što se traži za posebne studije. Brigu za posebne knjižnice, pod vodstvom knjižničara, imaju profesori koje, pošto se posavjetuje s Knjižničnim vijećem, imenuje dekan.

§ 4. Rad knjižnice odvija se prema Pravilniku.

Arhiv

Članak 99.

Fakultetsko vijeće imenuje nastavnika koji upravlja arhi-vom. On vodi brigu o arhivu tako da bi, poštujući pravila za korištenje arhivom, doista mogao služiti znanstvenom istraživanju.

Didaktička sredstva

Članak 100.

Fakultet raspolaže potrebnim tehničkim, audiovizualnim i ostalim didaktičkim pomagalima, o čijoj nabavi, poprav-cima i održavanju brigu vode Fakultetsko vijeće, dekan i ekonom.

X. EKONOMSKA PITANJA

67

Sredstva za rad Fakulteta

Članak 101.

Sredstva za obavljanje djelatnosti Fakulteta osiguravaju se: - iz sredstava proračuna Republike Hrvatske;

- od zaklada, fondova, darovnica;

- od školarina i stipendija;

- iz drugih izvora vezanih za djelatnost Fakulteta (biskupije Splitske metropolije i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja).

Članak 102.

Fakultet može osnovati zakladu za poticanje teološkog istraživanja, objavljivanje vrijednih knjiga, izvođenje znanstvenih projekata ili nagrađivanje vrijednih radova te za stipendiranje studenata i nastavnika.

Ekonomsko upravljanje

Članak 103.

§ 1. Ekonomsko upravljanje pripada Fakultetskom vijeću, Odboru za materijalno-financijsko poslovanje i ekonomu, prema Pravilniku.

§ 2. Predsjednik Odbora za materijalno-financijsko poslo-vanje je dekan.

§ 3. Za materijalno-financijsko poslovanje ekonom je od-govoran dekanu, a dekan Fakultetskome vijeću.

XI. PRIJELAZNE ODREDBE

68

Članak 104.

§ 1. Činom ustanovljenja od Kongregacije za katolički odgoj i proglašenjem tog ustanovljenja od strane ordinarijâ Splitske metropolije i provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Fakultet počinje djelovati.

§ 2. Stupanjem na snagu ovoga Statuta sadašnji članovi profesorskih zborova, u načelu, ostaju na svojim polo-žajima, prema Ugovoru između Metropolije i Provincije.

§ 3. Eventualne promjene ovog Statuta mora odobriti Kongregacija za katolički odgoj.

§ 4. Ovaj Statut odobrila je Kongregacija za katolički odgoj dana 9. srpnja 1999. pod br. 791/98. ad experi-mentum na pet godina.

Naš broj: 240/1998. Split, 9. srpnja 1999.

V. d. dekana

Doc. dr. Marin Škarica

69

KAZALO

Popratna riječ ................................................................................. 5

Katolički bogoslovni fakultet u Splitu (Povijesni osvrt) .............. 13

I. NARAV I SVRHA KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA 17

II. VLAST I UPRAVA FAKULTETA ........................................... 21

Veliki kancelar ..................................................................... 21

Veliki vicekancelar .............................................................. 23 Dekan ................................................................................... 23 Prodekani ............................................................................. 28 Fakultetsko vijeće ................................................................ 29

III. NASTAVNICI, SURADNICI I ZNANSTVENICI ........................ 31 Vrste zvanja ......................................................................... 31 Znanstveno-nastavna zvanja ................................................ 32 Nastavna zvanja ................................................................... 34 Suradnička zvanja ................................................................ 35 Znanstvena zvanja ............................................................... 36 Postupak izbora u zvanja ..................................................... 37 Sklapanje i prestanak ugovora o radu ................................... 41 Prava i obveze nastavnika .................................................... 43 Broj nastavnika .................................................................... 45 Disciplinska odgovornost .................................................... 45 Provjera uspješnosti nastavnog rada .................................... 46

IV. SLUŽBENICI I POMOĆNO OSOBLJE .................................... 47

Glavni tajnik ........................................................................ 47 Knjižničar ............................................................................ 47 Ekonom ................................................................................ 48 Pomoćno osoblje ................................................................. 49

70

V. STUDENTI ............................................................................ 49 Upis na studij ....................................................................... 50 Status studenta ..................................................................... 52

VI. RED STUDIJA ....................................................................... 55 Tijek studija ......................................................................... 55 Prvi ciklus ............................................................................ 55

Drugi ciklus .......................................................................... 56 Treći ciklus .......................................................................... 57 Pastoralna godina ................................................................. 57 Katedre disciplina ................................................................ 57 Poznavanje jezika ................................................................ 58

VII. NASTAVA I ISPITI ................................................................ 59

VIII. AKADEMSKI STUPNJEVI I NASLOVI .................................. 61

Postignuća akademskih stupnjeva i svjedočanstvo .............. 62 Diploma ............................................................................... 63 Magisterij ............................................................................. 63 Doktorat ............................................................................... 64 Teološki studij koji nije usmjeren na akademske stupnjeve ........................................................... 65

IX. KNJIŽNICA, ARHIV I DIDAKTIČKA SREDSTVA ................... 66 Knjižnica .............................................................................. 66 Arhiv .................................................................................... 66 Didaktička sredstva .............................................................. 66

X. EKONOMSKA PITANJA ........................................................ 67

Sredstva za rad fakulteta ...................................................... 67 Ekonomsko upravljanje ....................................................... 67

XI. PRIJELAZNE ODREDBE ....................................................... 68

KAZALO ....................................................................................... 69