s njima svakako na zapad - hdsta poput natka dev~i}a, antuna dobroni}a i josipa ka{mana, slavimo...

R a z g o v o r s G o r d a n o m M u r a t o v i } e m — C o c o m p o v o d o m p o n o v n o g o k u p l j a n j a J i n x a

S NJIMA SVAKAKO NA ZAPAD!Razgovarao: Robert Urli}

Nakon {est godina izbiva nja,Jinxi, jedna od najzna~ajnijihpop skupina u Hrvat skoj ti-

jekom zad njih desetak godina, ponov -no su na sceni {to je, s obzirom na sta -nje na{e glazbene scene, jedna od naj -ljep{ih i najbo ljih ovogodi{ njih glaz -benih vijes ti. Nisu se vra ti li tek da biodràli nekoliko povratni~kih koncer-ata, svirali stare stvari i ubirali plodoveminulog rada. Poznavaju}i Cocu, kodnjega ne ide tako. Iako su se za nas-tavak surad nje dogovorili prije gotovo

osamnaest mjeseci, dràli su to u tajnosti,vje`baju}i i pripremaju}i novi materijal itek kad su posloìli sve kockice, kada suosjetili da su spremni, objavili su: ponovosmo zajedno i imamo novi album Na za-padu. Album se pojavio sredinom lip nja iprema o~ekiva njima s razlogom je postaonajtraèniji hrvat ski glazbeni projekt. Co-co, Yaya, Berko, Mr. Goody i Pavlica uznovoga ~lana, basista Ada ma Ma ti ja {e vi}a,po nov no su u pogonu, sjajni, spremnipruìti nam jo{ puno glazbenog uìtka, au to smo se mogli uvjeriti ve} na prvom

koncertu u zagreba~koj Tvornici. Nesje}am se kad sam na jednom doma}emkoncertu osjetio toliko pozitivnih vibraci-ja, sre}e zbog ponovnog susreta, dobresvirke. Pri~a je krenula da lje, a prva s -ljede}a postaja bila je Dubrovnik, gdjesmo porazgovarali s autorom, gitaristom iguruom Jinxa Gordanom Muratovi}em —Cocom.

Je li ovdje u Dubrovniku prevladao lokalpa-triotizam s obzirom da ste iz Grada?

Raspored turneje nismo radili mi, pane mogu re}i da smo namjestili Du -brov nik. Ali bilo mi je posebno drago,jer mislim da je dubrova~ka publikadobar test. Zahtjev nija je i stroà i dra-go mi je da smo dobro pro {li. Ne mis-lim da nas zbog toga {to smo Berko ija iz Dubrovnika doìv ljavaju druk ~ijene go u osta lim gra do vima.

VELIKI POVRATAK JINXA/DESET GODINA BEZ NATKA DEVÎ]A/HRVAT SKA GLAZBA UOSORU/XV. VEÊRI ANTUNA DOBRONI]A/FESTIVAL ZABAVNE GLAZBE SPLIT '07/

10. FESTIVAL DALMATINSKE [ANSONE/SVEÂNOSTI KAJKAVSKE POPEVKE/CD IZLOG

NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 146RUJAN 2007.CIJENA 20 kn

ISSN 1330–4747

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

CA

NTU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

C

AN

TU

S

(nastav lja se na str. 3)

cantus_10:cantus_01.qxd 21-Nov-07 2:41 PM

2 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

IZDAVAÎ: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAÊ: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik iurednik fotografije), Maja Saboli} / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747

PO[TOVANIÎTATE LJI CANTUSA!

Hrvat sko je dru{tvo skladate lja po~et -kom rujna pokrenulo svoju osvje ̀ e -nu internet sku stranicu www.hds.hr.

Kroz ve}i broj tema: O nama, ^lanovi,Manifestacije, Novine Cantus, ZAMP, Cantusd.o.o i Na{e teme redovito }emo vas izvje{ -tavati o aktivnostima Dru{tva i nje govih~lanova, a dostupne su i informacije koje }evam olak{ati obav lja nje posla ili pomo}i uprikup lja nju podataka. Na stranici NovineCantus moète se upoznati s op}im podacimao glasilu Dru{tva i pro~itati ~lanke izprethodnih brojeva jer su na toj stranicidostupne u PDF formatu po~ev{i od broja139. Osim toga, od ovoga }e mjeseca nastranci Dru{tva biti dostupni i ~lanci kojizbog ograni~enog prostora ne mogu bitiobjav ljeni u novinama, a svojom kvalitetomili aktualno{}u zasluùju va{u pa` nju, tecjelovite verzije tekstova koje u novinamamogu biti objav ljene tek djelomi~no. Takove} sada na internet skoj stranici moètepro~itati cjeloviti razgovor s dr. BojanomBuji}em te ~lanke o osnutku Sredi{ njegahrvat skog fonoarhiva i deset godina radaHrvat skoga dru{tva glazbenih teoreti~ara.

U novom broju novina Cantus bi ljeìmome|unarodne uspjehe, zatim prizna nja inagrade hrvat skim glazbenim umjetnicima,izvje{tavamo o zastup ljenosti i kvalitetihrvat ske glazbe na ljetnim priredbama,prisje}amo se zaslu`nih skladate lja i inter pre -ta poput Natka Dev~i}a, Antuna Dobroni}a iJosipa Ka{mana, slavimo glazbu preranopreminulih Zdenka Ru nji}a i Kre{imiraBlaèvi}a, donosimo razgovor s GordanomMuratovi}em — Cocom koji govori o po vrat -ku skupine Jinx na scenu, izvje{ ta va mo o no -vi tetima na{e di skografije i jo{ mnogo toga.

Davor Hrvoj, urednik

UV

UD

NIK

UV

OD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

UV

UD

NIK

Mi ljenko Grgi} jedan oddobitnika Nagrade GradaSplita

Komisija za dodjelu javnih prizna njaGrada Splita ove je godine odlu~iladodijeliti pet nagrada za ìvotno dje-

lo, tri osobne te ~etiri skupne nagrade. Jedanod dobitnika osobne nagrade je i split skimuzikolog, glazbeni pisac, pedagog i kul-turni djelatnik dr. Mi ljenko Grgi}. Dekanumjetni~ke akademije u Splitu i umjetni~kiravnate lj Festivala dalmatin skih klapa Omi{,Mi ljenko Grgi} dobitnik je brojnih nagrada iprizna nja te ~lan Hrvat skog muzikolo{kogdru{tva i Hrvat skog dru{tva skladate lja. Na-grade su laureatima dodije ljene u povoduproslave Dana grada u Hrvat skom narodnomkazali{tu u Splitu. (B.P.)

Ivan Repu{i} dobitnik na-grade Orlando za najbo ljeglazbeno ostvare nje

Nagrada Orlando Hrvat ske radiotele-vizije za najbo lje glazbeno ostvare -nje na 58. Dubrova~kim ljetnim

igrama dodije ljena je dirigentu IvanuRepu{i}u za ravna nje koncertimaDubrova~kog simfonij skog orkestra i laurea-ta ovogodi{ njeg me|u na rodnog natjeca nja P.I. âjkov ski te Zadar skoga komornogorkestra i violinista Stefana Milenkovi}aodrànima u atriju Kneèva dvora. Stru~nisud u sastavu Mario Polzer (predsjednik),Ileana Grazio i Vladimir First jednoglasno jeodlu~io nagradu dodijeliti mladom dirigentuRepu{i}u koji je prema njihovu mi{ lje nju »...pokazao visoko umije}e i izrazitu senzibil-nost prepoznava nja glazbenog tkiva...« te je»ostavio dojam respektabilna glazbenikapred kojim je bogata umjetni~ka karijera.«(B.P.)

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

Nakon kratke, galopiraju}e bo -les ti Maja Papandopulo Mija~preminula je 10. rujna u za-

greba~koj bolnici Rebro. Tu`nom is-pra}aju pokojnice na Krematoriju 14.rujna bili su nazo~ni, uz oàlo{}enuobite lj, mnogobrojni prijate lji — cijeliglazbeni Zagreb sastao se da joj odapos ljed nji znak pa` nje.

Poliglot izuzetne memorijeK}i akademika Borisa Papandopula iproslav ljene operne pjeva~ice JanePuleve, udovica uglednog basa Ante

Mija~a, pridruìla se Maja PapandopuloMija~ svojim vo ljenima na zad njoj postajiovozema lj skog ljud skog ìvota. Ro|ena uSarajevu 1. svib nja 1950. oti{la je Majaprerano za svako poima nje pravednostivje~ne izmjene u borbi ìvota i smrti.Napustila nas je osoba koja je kao rijetkotko u hrvat skoj glazbenoj sredini zra~ilaonom prepoznatom toplinom {arma koji

glazba daruje svojim za ljub -ljenicima. Od najranijegdjeti njstva provedenog uzrodite lje u Rijeci, gdje je uHNK Ivan pl. Zajc njezinotac obav ljao zahtjevnu fun -kciju ravnate lja Opere, amaj ka pjevala glavne uloge,bila je Maja sastavni diohrvat ske glazbene kulture ito je ostala do svojeg pos -ljed njeg dana. U vlastitoj sekarijeri posve}ivala glazbilak{eg ànra i ostvarila broj -ne nastupe, posebice u dr ̀ a -vama biv{eg Sovjet skog Sa -ve za, a pos ljed njih je godinabila i vjerna pratite ljicaDon skih kozaka s kojima jegostovala di ljem Europe.Kao poliglot izuzetne me -mo rije bila je uvijek traènivodite lj glazbenih programa,osobito prisutna na opatij -skoj Ljetnoj pozornici i naHistria festivalu u Puli.

Iako je glazba velikana Bo -risa Papandopula nezaobi-lazna sastavnica repertoarahrvat skih solista i ansamba -la, zalagala se Maja Papan-dopulo Mija~ izuzetnom en-ergijom za promica nje i o~u -va nje te preva`ne ostav{tinepohraniv{i njezin glavni dio

u arhivu Hrvat skoga glazbenog zavoda.Svijest o zna~aju vrijednog naslije|a, kaopotomak uglednih obite lji Strozzi i Papan-dopulo, pratila je Maju tijekom cijelog ì -

vota i njezin stan u Opatiji ~uva jo{ mnogevrijednosti koje va lja dostojno pohraniti.

@ivot »punim plu}ima«U pro{loj godini, posve}enoj 100. ob -ljetnici ro|e nja maestra Borisa Papandop-ula, Maja je nevjerojatnom energijompratila svaki od koncerata, sakup ljala not -ne materijale i snimke, sudjelovala upripremi izuzetno uspjele praizvedbe ba -leta Maestro u HNK u Zagrebu. Kada jebilo {to zapelo, glazbenici su se njoj obra -}ali i ona je uvijek iznalazila pravo rje{e -nje. Uz sve te poslove va`ne za javni ìv-ot, Maja je s velikom ljubav lju pomagalak}erki Ani koja joj je podarila unuka Do-minika. Posebna pak zna~ajka njezinaizuzetnog karaktera ogledala se u kontak-tima s ~lanovima uè obite lji te s mnogob-rojnim prijate ljima. Rijetko tko je spo so -ban na uvijek srda~an na~in susretati svo-je suvremenike kako je to ~inila Maja.Uvijek spremna pomo}i, uvijek iskrenozainteresirana za svojeg sugovornika, stje-cala je Maja prijate lje gdje god se pojavila.A imala je i poseban dar za okup lja nje, tra-jno è ljna da i njezini bli` nji, dugogodi{ njaprijate ljica Edita Ambrozi, tatina udovicaZdenka Papandopulo, {ogorica Ljerka Pa-pandopulo i niz drugih bli skih osoba,mogu uìvati u glazbenim zbiva njima ko-ja je ona sama s izuzetnom pa` njom prati-la. Komunikativna i uvijek srda~na, ìvjelaje Maja intenzivno i punim plu}ima narelaciji Opatija–Zagreb, uvijek nazo~na ta-mo gdje se doga|alo ne{to vezano uzglazbu njezina oca. A pratila je i stva ra la{ -tvo svih drugih hrvat skih skladate lja i nas-tupe glazbenih umjetnika, uvijek zaintere-sirana za doga|a nja na glazbenoj sceni.

U hrvat skom glazbenom ìvotu svima }enedostajati jedinstvena, nepreà ljena Ma-ja Papandopulo Mija~. Urna pokojnice po-loèna je, uz rodite lje, na Grad skom grob -lju u Opatiji.

U povodu smrti Maje Papandopulo Mija~Pi{e: Dr. Zdenka Weber

Napustila nas je osoba koja je kao rijetko tko uhrvat skoj glazbenoj sredini zra~ila onom prepoz-natom toplinom {arma koji glazba daruje svojimza ljub ljenicima.

PRAIZVEDBA KLAVIRSKOG KVINTETA PATER NOSTER NIKOLE GLASSLAPi{e: Ana Vidi}

Na program svojega drugogkoncerta u ovogodi{ njem cik-lusu êtiri godi{ nja doba Gu-

da~ki kvartet Rucner uvrstio je i jed-no novo djelo hrvat skog autora, PaterNoster Nikole Glassla, izvev{i ga uzgosta, makedon skog pijanista NikoluPa skalova, 13. lip nja u Hrvat skomglazbenom zavodu. Skladate lj, ro|en1920. godine u Budimpe{ti, preseliose s obite lji iz Ma|ar ske zbog o~evaanga`mana u osje~koj Operi, gdje jepoha|ao grad sku glazbenu {kolu. Kao~etrnaestogodi{ njak stigao je u Zagrebi tu se upisao u privatnu glazbenu{kolu Elly Ba{i}, da bi 1940. upisaokompoziciju na Muzi~koj akademiji.

Kao glazbenik bavio se razli~itim poslovi-ma, primjerice svirao je po terasama i ka-vanama. Studij kompozicije dovr{io je 1957.u razredu Stjepana [uleka, nakon ~ega jeodmah angaìran kao pijanist i asistent Mi-lana Horvata, {efa dirigenta Zagreba~ke fil-harmonije. Godine 1964. Glassl je oti{ao uNjema~ku poku{av{i se vi{e posvetiti skla -da nju. Tamo je, me|u ostalima, sura |i vao suglednim radio–stanicama i orkestrima, teje kao komorni glazbenik snimio nekolikonosa~a zvuka. Iako je umirov ljen, Glassl ida lje sklada, pa je tako svoje novo djelonapisao za klavir i guda~ki kvartet. Naz-vav{i ga latin skim imenom Pater Noster, kv-intet je oblikovao u ~etiri stavka. U prvomeModerato religioso i u zak lju~nome Moderato

solenne guda~i i glasovir u ravnopravnom suodnosu, dok u drugom stavku — In modo ditoccata guda~ki instrumenti predstav ljajusamo harmonij ski kostur kojemu je klavirdekorativna varijacija. Djelo romanti~ar -skog zvu~a nja i ugo|aja, u ~vrstim okvirimatonaliteta, autor je oblikovao prema svoje-mu vi|e nju molitve ~iji naslov nosi — jed-nostavnim i spontanim harmonij skim raz -vo jem po uzoru na spontanost iskrene mo -lit ve, ali i ponekim iznena|e njem poputspaja nja vrlo uda ljenih harmonija. Skladbazavr{ava u D–duru, koji je prema skladate -lju »vje~nost, potpuna predaja sudbini teprostorna i vremen ska be skona~nost«.

IZ S

KLA

DA

TE

LJS

KE

RA

DIO

NIC

E

UMRLA LJILJANA MOLNAR-TALAJI]

Operna diva Ljiljana Molnar Talaji} umrla je nakon kratke bolesti u Bolnici Ses-tara milosrdnica u Zagrebu u posljednjim minutama ponedjeljka 17. rujna.Jedna od najve}ih hrvatskih opernih umjetnica i dugogodi{nja profesorica na

zagreba~koj Muzi~koj akademiji, ro|ena je 30. prosinca 1938. u Bosanskom Brodu.Debitirala je kao Grofica u Mozartovu Figarovom piru jo{ za studija na sarajevskojAkademiji, potom je od 1960. do 1975. bila ~lanica sarajevske Opere, a od 1975. do1980. prvakinja zagreba~ke Opere. Taj posljednji veliki verdijanski glas, kako ju je ne-davno nazvao urednik opere na Austrijskom radiju, Gottfried Cervenka, pro~uo se svi-jetom nakon spektakularne produkcije Aide pod ravnanjem Zubina Mehte u Firenci,na festivalu Maggio Musicale Fiorentino 1969. godine. Uslijedili su nastupi u Be~koj dràvnoj operi, milanskoj Scali, londonskomCovent Gardenu i njujor{kom Metropolitanu s nezaboravnim ulogama Verdijevih i Puccinijevih heroina. Hrvatska je glazba pamtipo povijesnim interpretacijama Jelene i Eve u Zaj~evu Zrinskom te \ule u Gotov~evu Eri. (JH)

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

I

N M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

I

N M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

I

N M

EM

OR

IAM


3B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

HRVAT SKO GLAZBENO STVARALA[TVO NA58. DUBROVA^KIM LJETNIM IGRAMAA

trijem Kneèva dvora i tvr|avom Revelin proteklog su srp nja i kolovoza prodefilirali brojni vrhun -ski hrvat ski i svjet ski glazbenici, me|u kojima violinistica Midori i pijanist Charles Abramovich, so-pranistica Inva Mula, gitaristica Xuefei Yang, violinisti Vadim Rjepin, Gidon Kremer, Stefan

Milenkovi}, te dirigenti Krzysztof Penderecki i George Pehlivanian. Zastup ljenost hrvat ske glazbe na ovo-godi{ njim Dubrova~kim ljetnim igrama mogla bi se opisati zadovo ljavaju}om, a nacionalno se glazbenostvarala{tvo u podjednakoj mjeri na{lo na programima hrvat skih i inozemnih umjetnika. Ansambl Sinfoni-etta Cracovia pod vodstvom ovogodi{ njeg biennal skog gosta Krzysztofa Pendereckog izvela je Preobrazbeza orkestar Dubravka Detonija, skladbu nastalu 1963. godine, koju je dvije godine kasnije praizveoSimfonij ski orkestar RTZ pod vodstvom Pavla De{pa lja. Ansambl Lado predstavio je Kalvariju, oratorij zasole, mu{ki, èn ski i mje{oviti zbor, a udara ljka{ Igor Le{nik i orgu lja{ Mario Penzar, koji ~ine Duo Attac-cantilena, izveli su Le{nikovu Uskrsnu tokatu za udara ljke i orgu lje. Dubrova~ki gitar ski trio, u sastavu AnteSkaramuca, Frano Matu{i} i Maroje Br~i}, na kon-certu u atriju Kneèva dvora izveo je Uvertiru (8.simfoniju) u G–duru Luke Sorko~evi}a i skladbuHommage a Sorko~evi} Nik{e Njiri}a. To djelo,napisano 1978. za dubrova~ki komorni sastav Col-legium musicum, skladate lj je obradio 1999. godineza trio gitara, a Dubrova~ki gitar ski trio djelo je istegodine praizveo na Osor skim glazbenim ve~erima.

Ameri~ki klarinetist Michael Edwards i Dubrova~kisimfonij ski orkestar pod ravna njem Zlatana Srzi}ana programu su imali Koncert za klarinet i guda~eBrune Bjelin skog, koji je autor skladao 1952. ubrazil skome gradu Teresopolisu. Na pos ljed njemfestival skom koncertu, Sloven ska filharmonija podvodstvom uglednoga dirigenta Georgea Pehlivani-ana izvela je Dramat sku predigru, op. 25a BlagojaBerse, najpoznatiji dio njegove nedovr{ene Simfoni-je u c–molu, op. 25 koju je skladao tijekom studijau Be~u, od 1898. do 1902. godine. (Bojana Ple}a{)

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

4 2 . f e s t i v a l k a j k a v s k i h p o p e v k i K r a p i n a 2 0 0 7 .

SUVREMENO RUHO SVEÂNOSTI KAJKAVSKIH POPEVKIPi{e: Dalibor Paulik

Ovogodi{ nji Tjedan kajkav ske kulture odràn od 6. do 8. rujna, jedna odnajve}ih tradicionalnih rujan skih svetkovina u sjevernoj Hrvat skoj,zavr{nicu je imao 8. rujna Sve~anostima kajkav skih popevki, koje

organizira Dru{tvo za kajkav sko kulturno stvarala{tvo Krapina.

Nakon dje~jeg festivala Kaj u rije~i, pjesmi, slici i plesu, recitala stihovapjesnika koji pi{u na kajkav skom, znanstvenog skupa Kajkav ski jezik,knjièvnost i kultura kroz sto lje}a, ~etrdesetdvogodi{ nju tradiciju Festivalapotvrdila je retrospektivna ve~er kantautora Arsena Dedi}a, jednoga odnajuglednijih skladate lja koji su dali doprinos promica nju kajkav ske popevke.

Uz simpati~nu i nenamet ljivu najavu samog autora, izvedeno je dvadesetpopevki koje su napisane isk lju~ivo za Krapin ski festival u razdob lju od 1971.do 2005. godine. Izvo|a~e je pratio Festival ski orkestar HRT–a pod ravna -njem Stjepana Miha ljinca i Josipa Cvitanovi}a, a nastupili su Arsen Dedi},Gabi Novak, Danijela Pintari}, Barbara Othman, Bojan Kodri~, BrankoOv~ari}, Ivica Bobinec, Suzana ê{ njaj, Ivana Trogrli} i Kvartet Gubec.Redala se tako pjesmarica Dedi}eva, nastala na stihove Dragutina Dom -jani}a, Drage Britvi}a, An~ice Koprek, Ladislava Radeka, Jure Stu bi ~anca, asvi izvo|a~i zajedno su zapjevali kultnu popevku Fala Vlahe Pa ljetka naDomjani}eve stihove. Ponovo su zazvu~ale antologij ske Dugo me ni bilo(1971.), Lehka nojca (1973.), Sam jena je (1982.) u Arsenovoj izvedbi,Podraga{ lasi (1973.), Kmica (1976.), [estin ske ambrele (1990.), Oko jenehiè navek fti~i lete (1980.) u interpretaciji Gabi, a zajedno su otpjevali i Gdoti je rekel (1984.), Fali{ mi (1991.). Danijela Pintari} po prvi put je otpjevalaNapali lampu za spomenek (1983.) i Fergismajniht (1984.), a publiku jerazgalila i instrumentalna obrada popevke Jo{ va njku{i na te di{iju (1981.) uizvedbi klarinetista Branka Ov~ari}a. Bojan Kodri~ podsjetio je na Angelu{(1972.), a Barbara Othman na popevku Doma (2005.), pos ljed nju Dedi}evukrapin sku surad nju s preminulim Dragom Britvi}em, vjerojatno najve}impjesnikom novouglazb ljene kajkav ske popevke. Croatia Records izdala je CDs ovim popevkama.

Evergreene kajkav ske popevke zanim ljivo je usporediti sa sedamnaest novihkoje su se na{le i na CD–u spomenutog di skografa. Od pro{le godineumjetni~ko ravnate ljstvo krapin skih Sve~anosti preuzeo je Josip Cvitanovi}najav ljuju}i suvremenije ruho, kako u autor skom i izvo|a~kom smislu, tako iu sma njenom i osuvreme njenom orkestralnom korpusu, uz nagla{eniju uloguritam–sekcije te diskretniji zvuk guda~a i tamburica. Ove je godine to bo ljeuspjelo zahva ljuju}i preure|enoj festival skoj dvorani i kvalitetnijem zvukupopevki.

Festival ska pjesmarica zapo~ela je ìvom popevkom [pancir fest (S. Doro -njga, R. Stlinovi}, J. Cvitanovi}) koju je izveo Pero Rogan, a zatim je BarbaraOthman uvjer ljivo otpjevala Krapina, Krapina Fedora Kopse u aran`manuStjepana Miha ljinca, osvojiv{i tre}u nagradu stru~nog ìrija (S. Kalogjera, M.Tomasovi}, D. Dikli}, @. Mesar, N. Mikac, Z. Hr{ak, K. Gregurovi}). ûli smoi dva nova uglazb lje nja Domjani}evih stihova, A. Kabi ljo je skladao ê i krovani, koju je izveo i skusni \ani Stipani~ev, a Daj ruku S. Cvije (arr. T. Eterovi})otpjevali su mladi Antonija Besednik i Antonio Mari~evi}. Ljubavnu, pjevnupopevku Ak se jemput vrne{ meni (D. Paulik, R. Novina, T. Eterovi})nadahnuto je otpjevao \uka âi}, dok su Stjepan Jer{ek [tef i zbor Ilirci izveliPopevku v popevki (V. Crnek, Z. Crnec, J. Cvitanovi}), za koju je autor stihovaZlatko Crnec dobio nagradu stru~nog ìrija. Oktet Kaj izveo je Jo{ imam jenuè lju (R. Suhodol~an, Z. Marku lj), debitant, popularni Vinko Coce Magdalenu(T. Eterovi}, D. Kova~i}ek) kojom je razgalio krapin sku publiku, a Lea Buli}izvela je hitov sku Ruda (B. Ov~ari}, @. Fo~i}, Z. Dvoràk). Vi{ nja Korbarpotvrdila je svoju interpretativnu zrelost u Se nje jene mladosti (A.Dobri}–Jela~a, R. Novina, S. Miha ljinec). Prvi je put na Festivalu nastupio iIvo Pattiera izvode}i duhovitu popevku Dotepenec (A. Dedi}, N. Zuban, A.Dedi}). Jacques Houdek istaknuo je svoju specifi~nu interpretaciju u No}asti nosim srce i du{u osvojiv{i autorima Kre{imiru Hercegu, Zlatku Crnecu iJosipu Cvitanovi}u drugu nagradu stru~nog ìrija. @iga i bandisti na osebujansu na~in izveli Dok pred oltar stane ona (V. Ko~i{–Zec, L. Baksa–ê~i, M.[venda), Ksenija Erker je otpjevala nje`nu Leta letiju (H. Hegedu{i}, Lj.[eme{), a Marko Novosel ìvu Zagor sku veselicu (E. Fliser, M. Doleàl, S.Miha ljinec). Nagradu publike osvojila je ritmi~na popevka Puca je bela ZrinkaTuti}a i @e ljka Pavi~i}a u aran`manu Josipa Cvitanovi}a, zahva ljuju}i i izvedbidoma}ih snaga — Kvarteta Gubec. Ove je godine pobjednik Sve~anostiprvonagra|ena popevka stru~nog ìrija Jo{ o tebi se njam, balada MirjanePospi{ (arr. J. Cvitanovi}) u sigurnoj i uvjer ljivoj interpretaciji Danijele Pintari}.Uz interprete zna~ajan doprinos zvuku popevki dao je i Festival ski orkestarHRT–a pod ravna njem Pere Gotovca, Sini{e Leopolda, Zlatka Dvoràka,Viktora Crneka i Josipa Cvitanovi}a.

Suvremeno ruho novih kajkav skih popevki pretvara manifestaciju u festivalzabavne glazbe ~ija je namjera ulazak u krug probranih festival skih doga|a -nja, kojemu kao identitet i poveznica s pro{lo{}u ostaje ponajprije uglazb -ljena kajkav ska rije~.

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

R a z g o v o r s G o r d a n o m M u r a t o v i } e m — C o c o m p o v o d o m p o n o v n o go k u p l j a n j a J i n x a

S NJIMA SVAKAKONA ZAPAD!Razgovarao: Robert Urli}(nastavak sa str.1)

Kako je ponovno biti na pozornici?

Ja sam, kao i ostali dio ekipe, bio stra{no nervozan.Nije nam bilo svejedno nakon {est godina iza}i predpubliku. Bili smo svjesni da moramo biti pravi i tonas je mo`da malo sputalo na po~etku, ali kako jevrijeme odmicalo toga je nestajalo i bili smo sveopu{teniji, a samim tim i bo lji. Na tom smo prvomkoncertu bili solidni. Nismo mi velike i stare zvi-jezde da bi samim izla skom na binu izazvali eufori-ju, a kako }e{ odsvirati koncert nije bitno. Nama jeto bilo vrlo bitno, bojali smo se gre{aka i to je bioglavni razlog nervoze i treme.

Jesu li taj uteg postav ljali i prethodni uspjesi, al-bumi i pjesme, koje su podjednako hvalili i pub-lika i kritika?

Odlu~ili smo se za nastavak rada, ni-je ovo samo comeback zbog svirke.Jinxi èle raditi nove pjesme,novu glazbu, ono {to nas sad fu-ra. Naravno da }e se novi ma-terijal i neki budu}i uspo re -|ivati s prija{ njim albumima,ali volio bih da nas gledajukroz ne{to {to smo sada, krozpjesme koje su nastale prijenekoliko mjeseci, a ne prije de-setak godina. Ne bjeìm od njih,nikako, to su sve Jinxi, samo smosada stariji i zreliji.

Upravo je na koncertu u Zagrebu bilozanim ljivo vidjeti i ~uti da publika osimprija{ njih hitova zna i rije~i novih pje-sama, a album se pojavio samo desetakdana ranije.

To je ono {to nas je najvi{e iznenadi-lo i razveselilo . To je onaj feedbackpublike koji nam je pokazao da i ovonovo {to radimo ima smisla i to namje puno va`nije od onoga starog,barem u ovom trenutku.

Kao autor materijala na albumu, kao ina prethodnima, slaè{ li se s konstataci-jom da je ovo va{ najzreliji i najujedna~eniji album?

Svatko }e to doìvjeti na svoj na~in. Mislim da sam

prije svega sazrio kao osoba i jo{ vi{e tehni~ki kao pro-ducent. U zad njih {est godina dosta sam vremena provo-dio u studiju gdje sam puno toga nau~io. Kao autordruk~ije vidim i doìv ljavam sve oko sebe nego prije.Danas me ma nje toga moè zadiviti, a i ìvot, kako tvojtako i okoline, mije nja se i to sve utje~e na mene kao au-tora. U tih {est godina, koliko nismo radili, sva{ta se do-godilo s glazbom i na svim drugim po ljima, a mi nismoìvjeli u inkubatoru da te promjene ne bi utjecale i nanas. Jinxi su se mije njali od samog po~etka iz rock 'n' rolltrash disco benda s prvog albuma Sextazy, preko funka,

loungea i bossa nove tako da promjene i nisu nekanovost.

Odluku o ponovnom djelova nju donijeli ste prijegodinu i pol dana, a slu`beno ste to objavili tekpo~etkom lip nja. êmu tajnovitost?

Nije to bila tajnovitost. Mislili smo da je bezveze najav ljivati ne{to {to se treba dogoditi

za godinu i vi{e dana. Druga stvar je {tosmo trebali mir, jer da smo tada objavili da

se ponovo okup ljamo bili bi ma -nje posve}eni glazbi zbog sve-ga {to bi ta vijest povukla zasobom. Usredoto~ili smo se na

vje` ba nje, usvirava nje i snima njenovih pjesama. Bila je to logi~na odluka jer u tomtrenutku jo{ nismo imali nove skladbe i glupo bibilo pri~ati o ne~emu {to se tek treba napraviti isnimiti za godinu dana.

Iza ili ispred scene, hamletov ska dvojba.

Kao netko tko je {est godina bio u logistici, bezdirektnog kontakta s publikom, moram priz natida je ovo puno ljep{e i da tek sada vi di m kolikomi je nedostajala pozornica i iz rav ni kontakt.Uìtak je kada ne{to napravi{ po pe ti se na binui dobiti tu izravnu reakciju, jednostavno jedruk~iji osje}aj, bo lji. Ako se Jinxi jednom i ras-

padnu, sebi vi{e ne}u doz vo liti {est godinalogistike, ni u kojem slu ~a ju.

Za{to niste napravili ne{to novo u ovih {estgodina?

Mo`da je razlog tomu i to {to sam ja negdje upodsvijesti osje}ao da Jinxi kao bend nisu rekli zad njurije~ i da s njima nije sve gotovo.

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

Dubravko Detoni i Krzysztof Pendercki u Dubrovniku


4 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

Jo{ jedan uspjeh zbora Ivan Filipovi}

Komorni zbor Ivan Filipovi} izZagreba sudjelovao je na 2.me|unarodnom natjeca nju

pjeva~kih zborova pod nazivom MusicaSacra a Roma — Maestri della ScholaRomana. Natjeca nje se odràvalo uRimu od 10. do 15. srp nja 2007. uorganizaciji INTERKULTUR Foundation iMusica Mundi. Sudjelovalo jedvadesetak zborova iz Rusije, Ma|ar -ske, Njema~ke, Gr~ke, Italije, Latvije,Ukrajine, Bosne i Hercegovine i Hrvat -ske. Natjeca nje se odvijalo u dvijeetape: zborovi su se prvo nadmetaliunutar kategorija, a potom je osamnajbo lje plasiranih sudjelovalo nazavr{nom koncertu, natjeca nju za grandprix na kojemu se odlu~ivalo o ukupnompobjedniku. U kategoriji komornihzborova Filipovi} je osvojio Zlatnudiplomu i time osigurao utrku za Granpremio. Zavr{ni dio natjeca nja odràn je14. srp nja u crkvi San Josemaría Escriváde Balaguer, a odlukom stru~nog ìrijaGran premio dodije ljen je hrvat skomzboru i dirigentu Goranu Jerkovi}u. Zborje na natjeca nju nastupio sa {arolikimprogramom. Izme|u djela Palestrine,Lottija, Brucknera, Lauridsena, Biebla iDurufléa, na{la se i skladba hrvat skogautora, Zdrava Devica Mate Le{}ana.Prema ocjenama stru~nog ocje -njiva~kog suda, a i po reakcijamapublike, kao i dirigenata i pjeva~a izdrugih zborova, Komorni zbor IvanFilipovi} i njihov dirigent svojim sunastupom odu{evili sve prisutne. Takoje i ovaj rezultat, jo{ jedan u nizu njihovih vrijednih me|unarodnihnagrada, pokazao iznimnu kvalitetu radai najvi{e umjetni~ke standarde koje je,kao svoj trajni ci lj i kriterij, Zbor postaviood osniva nja. Osim nastupa na natjeca -nju, nagra|eni ansambl je 16. srp njasudjelovao na sve~anosti u povodu 20.godi{ njice otvore nja i obnove doma zahrvat ske hodo~asnike Domus Croata,kao i na misi koju je tom prilikompredvodio ba njalu~ki bi skup monsignorFra njo Komarica. (G.J.)

Uspjeh violon~elisticeZite Varga u Austriji

Na 14. Me|unarodnom natjeca njuJohannes Brahms odrànom uPörtshachu, Brahmsovu omi -

ljenom ljetovali{tu u kojem je skladaosvoja brojna remek–djela, s velikim jeuspjehom sudjelovala hrvat ska

violon~elistica Zita Varga,studentica profesora Val-tera De{pa lja na Muzi~kojakademiji u Zagrebu.Jedna od najmla|ih iz-me|u 43 violon~elista iz18 zema lja svijeta, Zita jeosvojila drugu i posebnunagradu — poziv zasudjelova njem na ugled-nom festivalu Les Som-mets Musicaux u Gstaa-du. Svojim je izvedbamamlada violon~elisticapokazala zavidnutehni~ku sigurnost, zrelosti glazbenu osobnost i ti-me osvojila nepodije ljenesimpatije ìrija i publike.(B.P.)

Koncert Tamare Jurki}Sviben u Madridu

Uorganizaciji Veleposlanstva RepublikeHrvat ske u Madridu, u madrid skom jeKulturnom centru Nicolas Salmeron

29. svib nja recital odràla pijanistica TamaraJurki} Sviben. Koncertu organiziranom u ok-viru kulturne i gospodar ske promocije Repu-blike Hrvat ske u [pa njol skoj, uz redovnu pu-bliku programa klasi~ne glazbe Kulturnogcentra, prisustvovali su i predstavnicidiplomat skog zbora. Tamara Jurki} Svibenizvela je pred oko 150 slu{ate lja programsastav ljen od djela {pa njol skih i hrvat skihskladate lja Padre Antonia Solera, Tome Re-stija, Joaquina Turine, Ivane Lang i BoìdaraKunca. Prema rije~ima pijanistice koja sepos ljed njih godina intenzivno bavistvarala{tvom Ivane Lang i Boìdara Kunca,{pa njol ska je publika vrlo zahvalna te je po-zitivno reagirala na hrvat sku glazbu, a osobi-to je dobro prihvatila Kuncovu 4. sonatu zaklavir u As–duru, op. 43. U znak zahvale zadugotrajni p ljesak, Tamara Jurki} Sviben od-svirala je u dodatku Ruù Dore Peja~evi},nakon ~ega je publika dobila mogu}nost po-dijeliti svoje dojmove s pijanisticom na kokte-lu odrànom u galeriji Chamartin u sklopuCentra. (B.P.)

Uspjeh violon~elisticePetre Ku{an na 41.me|unarodnom radij -skom natjeca nju mladihglazbenika ConcertinoPraga 2007

Kandidatki nja Redakcije ozbi ljne glazbeHrvat skoga radija, violon~elistica PetraKu{an osvojila je drugu nagradu i

nagradu za najbo lju izvedbu zadane skladbe(Sonata Miloslava Kabela~a) u kategorijiviolon~ela na 41. me|unarodnom radij skomnatjeca nju mladih glazbenika ConcertinoPraga. Petra Ku{an (Zagreb, 1988.) po~ela jeu~iti violon~elo u dobi od {est godina, ve}1997. postaje u~enica prof. Valtera De{pa lja,a 2004. i studenticom na Muzi~koj akademiji.Nastupala je u Hrvat skoj i inozemstvu teosvojila brojne nagrade na dràvnim i me|u -na rodnim natjeca njima. Kao solisticanastupila je uz Zagreba~ke soliste, a odpo~etka studija ~lanica je violon~elisti~kogansambla Cellomania s kojim aktivnokoncertira. Redovito se usavr{ava koduglednih pedagoga poput V. De{pa lja, J.Bergera, K. Botvaya, D. Ferschtmana, R.Latzka, R. Leopolda i drugih. Na ovogodi{ njiConcertino Praga, ugledno natjeca nje dugetradicije pristiglo je 36 snimki radio–postajaiz 14 zema lja (Bugar ska, ê{ka, Hrvat ska,Letonija, Ma|ar ska, Njema~ka, Portugal, Ru -mu nj ska, Rusija, Srbija, Slova~ka, Taj van,Ukrajina i Uzbekistan), a najbo lje ukategorijama glasovira, violine, violon~ela iklasi~ne gitare odabrao je ocje njiva~ki sud usastavu Vaclav Hude~ek, [tepan Rak,Leonid Gorokhov, Jenoe Jando, ShizukaIshikawa, Marco Mauceri i Veronika Brvar.Apsolutnim pobjednikom natjeca njaprogla{en je ru ski pijanist Alexey Sychev(1988.). Nagra|eni natjecate lji iz Rusije(pijanist A. Sychev i violinist SergejPospelov), Njema~ke (gitaristica JudithBunk), Hrvat ske (violon~elistica Petra Ku{an)i Republike ê{ke (violinistica Bar boraVale~kova i violon~elist Petr [pa~ek)nastupili su 17. lip nja na sve~anom koncertuu pra{kom Rudolfinumu uz Sim fonij skiorkestar Pra{kog radija i dirigenta VladimiraValeka, koji je bio emitiran u izravnom

prijenosu na 3. pro gramu ê{kog radijaVltava te naknadno na ê{koj televiziji. PetraKu{an predstavila se kao solistica u izvedbiRonda za violon~elo i orkestar u g–molu, op.94 A. Dvoûaka. Koncertnu turneju na kojoj suim se pridruìli i dobitnici diploma izPortugala i Rumu nj ske, gitarist FranciscoFranco i pijanistica Cristiana Mihart, laureatisu nastavili na festivalu Concertino Praga,odrànom od 18. do 22. lip nja u gradovimaju`ne ê{ke (êsky Krumlov, ê skeBudejovice, Trebon i Jindrichuv Hradec).(Bojana Ple}a{)

Ameri~ko prizna njeNeboj{i Buhinu

Skladbe gitarista Neboj{e Buhina Wouldyou s albuma 10 Guitar Stories i GuitarLanguage s istoimena albuma, na}i }e

se na kompilaciji Guitars of Tomorrow Vol. 1

u izda nju K. T. Records iz Kankakee–Illinois,di skograf ske ku}e koja pa` nju usmjerava naizvo|a~e i grupe s podru~ja smooth jazza,fusiona, rocka, bluesa i drugih sli~nih glazbe-nih ànrova. Guitars of Tomorrow Vol. 1. iza}i}e do kraja rujna 2007. u po~etnoj nakladiod 30.000 primjeraka. Pjesme koje }e sena}i na albumu dostupne su na web straniciwww.ktrecords.com Kompilacija okup lja slje-de}e izvo|a~e Jimmy Warren, Neboj{aBuhin, Juan Coronado, Spiros Soukis, EricBrewer, Bandidos De Amor, Arek Religa,Shawn Needham, 900 Pound Gorilla i JamesFilkins. (M.S.)

Orgu lja{ Mario Perestegiu Parizu i Salzburgu

Hrvat ski orgu lja{ Mario Perestegiodrào je koncerte u Parizu i Salzbur-gu. U Parizu je nastupio 27. svib nja u

Crkvi sv. Augustina u elitnom VIII. pari{komokrugu. Perestegi je na vrhun skim orgu ljamanajpoznatije francu ske orgu lj ske marke Ca-vaillé–Coll svirao djela hrvat skih skladate ljaB. Papandopula, K. Odaka i A. Klobu~ara, teskladbe J. S. Bacha i francu skih skladate ljaC. Francka i J. Alaina. Koncertu, odrànom uorganizaciji Veleposlanstva RH u Francu skoj,nazo~ili su mnogi francu ski uzvanici te hrvat -ski diplomati na ~elu s veleposlanikom, go-spodinom Mir kom Gali}em. Bio je to prvikoncert hrvat skog orgu lja{a takve vrsteodràn u Francu skoj u zad njih nekoliko godi-na. U Salzburgu je Perestegi odrào recital31. kolovoza u Katedrali, u sklopu me|una-rodnog festivala Orgel zu Mittag. Na progra-mu su bila djela A. Klobu~ara i F. Dugana uzrepertoarne naslove J. S. Bacha i C.Saint–Saënsa. Nastupio je na glavnim ve-likim orgu ljama salzbur{ke Katedrale kojaima ukupno sedam izvrsnih orgu lja, a na njima je ~esto svirao i sam W. A. Mozart.Nakon koncerta umjetni~ki direktor festivaladr. Heribert Metzger pozvao je Perestegijada i s ljede}e godine nastupi u istom ciklusu.(Hina)

HDS izabran u radnugrupu CIAM–a

UVar{avi je 11. i 12. rujna odrànakonferencija CIAM–a, vije}askladate lja pri CISAC–u, krovnoj

konfederaciji svih svjet skih autor -sko–pravnih dru{tava. Na konferenciji suodràni izbori za predstavnike u radnoj skupini, na kojima je, uz sedam ostalihdru{tava, po prvi put izabrano i Hrvat skodru{tvo skladate lja (HDS). Uspjeh pred-stavnika HDS–a utoliko je ve}i {to su sviostali ~lanovi radne skupine djelovali i upro{lom mandatu. Va lja podsjetiti da jepro{le godine zamjenik direktoraZAMP–a Nenad Mar~ec izabran za koor-dinatora radne grupe za pita nja publishin-ga u zem ljama jugoisto~ne Europe. Sveto svjedo~i o porastu ugleda i zna~ajaHrvat skoga dru{tva skladate lja, nje go vih~lanova i djelatnika u me|unarodnojzajednici autora i kreativne industrije. Zapredsjednika CIAM–a izabran je norve{kiskladate lj Bendik Hofseth. Na konferencijije, uz niz izvje{taja i referata, ponajvi{e bi-lo rije~i o ulozi samih autora u sustavimaautor sko–pravne za {tite, koja je zad njedvije godine jasno artikulirana osniva njemeurop skih saveza skladate lj skih dru{tava.Jedna od teme ljnih ideja jest {ire njeautor skog udruìva nja iz Europe na osta-tak svijeta, ~ime bi se oja~ao poloàjkreativaca — skladate lja u globalnom lan-cu glazbene industrije. Na konferenciji jehrvat ske autore zastupao glavni tajnikHDS–a Antun Tomislav [aban koji }e unovom mandatu obna{ati funkciju pred-stavnika HDS–a u radnoj skupiniCIAM–a. (A.K.)

Razgovor s dr. Bojanom Buji}em,muzikologom i umirov ljenim profesoromna Magdalen Collegeu u Oxfordu

Ljubav prema estetici glazbeRazgovarao: Og njen Tvrtkovi}

Podrijetlom Dalmatinac, rodom izSarajeva, dr. Bojan Bui} je u Sa -rajevu zavr{io studij engle skoga

jezika i k njièvnosti te diplomirao naMuzikolo{kom odjelu Muzi~ke aka de mije.Doktorat iz muzikologije stekao je 1967.na Sveu~ili{tu u Oxfordu. Osno vao je ivodio ansambl Musica rediviva s kojim jeizvodio sred njovjekovnu i rene sansnuglazbu, a djelovao je i kao dirigentsveu~ili{nog komornog zbora Palestrinana Sveu~ili{tu u Readingu gdje jepredavao na katedri za muzi ko logiju.Autor je brojnih radova i k njiga napodru~ju muzikologije. Nedavnim odla -skom u mirovinu okon~ao je du go godi{ -nju karijeru sveu~ili{nog pro fesora, ali ne idjelova nje na znan stve nom po lju.

Kako se osje}ate kao ~ovjek koji vi{e nepredaje na presti`nom Magdalen Collegeu Oxfordu i je li se mnogo toga sadaizmijenilo u Va{em znanstvenom ìvotu?

Osje}am da stalno prolazim kroz kon -trastiraju}e dojmove. Sje}am se mno gihjutara kada sam ùrio na predava njaprolaze}i pored ulaza u Bodleian Library,jedne od na jzna ~ajnijih k nji` nica ukulturnome svijetu uop}e, svjes tan da nitoga dana niti tijekom idu}ega tjednane}u prona}i vremena da u nju i u|em.înjenicu da sada mogu u toj knji`niciprovoditi vi{e vremena doìvio sam kaoveliki dar, kao povratak u ona vremenapostdiplom skih studija u Oxfordu prijevi{e od ~etr deset godina. Moja titula uOxfordu bila je Reader, {to odgovaraterminu »izvanredni profe sor«, pa sam se~esto s kolegama {alio da, jednom kada~ovjek postane Rea der, uglavnom muvi{e ne ostaje vre mena za ~ita nje, svovrijeme odlazi na studente iliadministrativne du`nosti. Sada toganema, ali mi ujedno nedo staje onaj stalnikontakt s mladim i znatiè ljnimmozgovima — u Oxfordu postoji bli skostu kontaktima izme|u studenata i njihovihprofesora koja je nezamisliva ukontinentalnoj Europi a koja ukidaopasnost da se studentima prilazi excathedra. Svaki od nas, bez obzira napoziciju i titulu, morao je biti spreman nato da mu se, ~ak i u pro lazu, u hodniku,student obrati s kakvim zaku~astim pita -njem.

(Razgovor u cijelosti na www.hds.hr)

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

RA

ZG

OV

OR

I

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

Zbor Ivan Filipovi} u Rimu

ME

\U

NA

RO

DN

I U

SP

JE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

M

E\

UN

AR

OD

NI

US

PJE

SI

DAM

IL K

ALO

GJE

RA


5B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

D j e l a h r v a t s k i h s k l a d a t e l j a n a 3 2 . O s o r s k i m g l a z b e n i m v e ~ e r i m a

RAJSKI VRT HRVATSKE GLAZBEPi{e: dr. sc. Zdenka Weber

Od 1976. do danas Osor ske glaz be -ne ve~eri (OGV), koje se odràva-ju u drevnom gradi}u na prevlaci

otoka Cresa i Lo{i nja, uporno{}u svojegosniva~a i kontinuiranog ravnate lja, ugled -nog redate lja Daniela Maru{i}a, ustraju uuk lju~iva nju skladbi hrvat skih autora nasvaki od koncerata. Bilo da se radi o po no -v ljenim izvedbama, o prvim suvremenimpredstav lja njima ili o praizvedbama glaz -be hrvat skih skladate lja, svaki od solista iliansambala koji nastupaju u osor skoj CrkviMarijina uznese nja, obavezno u svoj pro-gram uk lju~uju doma}e djelo. Budu}i dasvaka festival ska sezona obuhva}a dvade-setak koncerata, u protekle 32 godineodràno je oko 640 programa s gotovo to-liko izvedbi djela hrvat skih skladate lja.Monografija OGV–a objav ljena pro{le go-dine pod nazivom Arkadija hrvat ske glazbe— 30 godina festivala Osor ske glazbene ve~eri(izdava~ Hrvat ska udruga Osor skeglazbene ve~eri 2006.), zorno predo~ujebogatstvo izvedenog repertoara svih glaz -benih vrsta, uk lju~uju}i i stotine osvrtakoji su o osor skim sve~anostima glazbeob jav ljeni u hrvat skim novinama i ~a so -pisima. To opse`no izda nje izuzetnom jepom njom u nalaè nju svih relevantnihpodataka o izvedbama i prate}im doku-mentima priredila Dodi Komanov. Ne iz -mjer no je to bogatstvo skladate lj skih po-tencijala koji su svakog ljeta predstav ljeniosor skoj, prete`no inozemnoj publici. Jed-nako tako te ~i njenice upozoravaju na in-spirativnu snagu OGV–a kao jedinog hr -vat skog nacionalnog festivala koji trajnopobu|uje hrvat ske skladate lje na pisa njenovih djela, nerijetko posve}enih upravoonim interpretima koji su ih u Osoru pra -izvodili. Za~u|uje stoga premalo zanima -nje Hrvat skog radija i televizije za taj Fes-tival, trajno snima nje doga|aja, a da negovorimo o mogu}nostima izravnih pri-jenosa otvara nja godi{ njeg OGV–a, prigo-da u kojima se gotovo bez izuzetka, pra -izvode skladbe na{ih autora. Za hrvat skuglazbu izuzetno plodan, OGV jo{ uvijeknije dovo ljno prepoznati festival u okvirukojega se afirmiraju hrvat ski skladate ljikao {to se i potvr|uju oni koji su ve}odavno stekli ugled u okvirima tradicio -nalno bogate hrvat ske glazbene tvorbe.

Mileti} u sredi{tuPrema prihva}enoj praksi Osor skih glaz -be nih ve~eri, svake je godine Festival uzna ku pojedinog skladate lj skog imena.Ovoga je ljeta u sredi{tu pozornosti bioskladate lj Miroslav Mileti} (1925.) te jetako izvedeno {est njegovih djela, me|ukojima dvije praizvedbe. âst otvara njaFestivala 14. srp nja pripala je Bukure{tan -skm sinfonijskom orkestru pod ravna njemFlorina Totana. Gosti iz Rumu nj ske pra -izveli su Mileti}evu Laudu Osoru, skladbunepretenciozna traja nja kao spontani i skazsje}a nja na djela koja je autor pisao za Os-or u prija{ njim godinama, sa stavcima

Tu`balica, Nada i Ples. Mladi orkestar izveo jei bitno revidirani Koncert za violinu i orkestar(Promenadni) Miroslava Mileti}a, iz 1986. kadaje praizveden u Roga{koj Slatini. Za taj Koncertsâm autor kaè da »odi{e vedrinom«, a u dru-gom stavku, violin skom solu, koristi glazbu izskladate ljeve jo{ neizvedene opere KarolinaSuhodol ska. Druga Mileti}eva praizvedba bio jeHommage à Ferdo Livadi} Notturno (1822.). Za-misao za verziju tog djela u izvo|e nju glasovi-ra i guda~kog ansambla (izvrstan po lj ski Gu-da~ki kvartet Frédéric Chopin i pijanist MarekDrewnow ski), potekla je u surad nji ravnate ljaOGV–a Daniela Maru{i}a i skladate lja Miro -slava Mileti}a. Rije~ je o inspiriranoj obradiantologij ske klavir ske minijature iz hrvat skeglazbene ba{tine, kao Mileti}ev aktivni odnosprema prvom hrvat skom notturnu, skladanomprije Chopinovih remek–djela s no}nimugo|ajima. Na programima drugih glazbenikabili su jo{ Mileti}eva antologij ska Me|imur skasuita za gitaru (Darko Petri njak), êtiri plesa izdje~jeg baleta Djeca ple{u (po lj ski Aquamarinekvartet) i Suite du bourdon (Zagreba~ki gi-taristi~ki kvartet).

Bobi}eve tri praizvedbeS tri se praizvedbe u Osoru predstavio DavorBobi}, skladate lj u izrazitom usponu, koji serado odaziv lje pozivima izvo|a~a u nekonven-cionalnim formacijama. Za Kvartet tuba »XL«Zagreba~ke filharmonije skladao je djelo podnaslovom Kroatina, {to upu}uje na bli skost shrvat skim nacionalnim glazbenim idiomom.Davor Bobi} znala~ki koristi virtuozne mo gu -}nosti odabranih instrumenata, a u melodij -sko–harmonij skom izrazu je inventivan, ne na-

pu{taju}i tonalnu prepoznat ljivost glazbenogprotoka. Praizveden je bio jo{ i njegov Concerti-no za 13 glazbenika (Grand Wind Zagreb podravna njem Ante Mili}a) te Dje~ja suita br. 4 zabajan solo (Miran Vaupoti}), opseàn niz stava-ka s program skim naslovima. Bajan je instru-ment kojemu je Bobi} ve} posvetio vrlo usp-jela djela, jer je uz diplomu iz kompozicije naKonzervatoriju u Kijevu stekao i diplomu izharmonike.

S tri je skladbe iz bogate ostav{tineremek–djela bio zastup ljen i akademik BorisPapandopulo, jedan od najzna~ajnijih skla da -te lja hrvat ske glazbe 20. sto lje}a. Papandopu -lo va su djela nezaobilazna na repertoarimana{ih solista i ansambala i trajno svjedo~e o na-jvi{oj razini skladate lj ske inventivnosti. Flau-tistica Renata Penezi} i gitarist Darko Petri -njak izveli su maestrova Tri dijaloga, harfisticaDiana Grubi{i} ]ikovi} i hornist Bo{tjan Li -

pov {ek Legendu za rog i harfu, a gitarist DarkoPetri njak na solisti~kom je recitalu interpreti-rao Ples br. 3. Sva su ta djela, predstav ljena uvrsnim interpretacijama, nailazila na spontanip ljesak odu{ev ljene publike.

Otkri}e bra}e Fumi}Otkri}e u skladbama za gitaru jesu bra}a Slav -ko i Rudolf Fumi} ~iju glazbu promi~e gitaristDarko Petri njak. Rije~ je o glazbenim minijat-urama »jednostavnoga izri~aja, a koje dozivajuromanti~ku atmosferu«, kako je zapisano uprogram skoj k njiìci Festivala. Ro|eni u Za-grebu, bra}a Fumi} glazbom su se bavili iz ljubavi, a gitara im je bila glavna preokupacija.Rudolf Fumi} je 13. svib nja 1947. priredio so-listi~ki cjelove~er nji koncert u Hrvat skomglazbenom zavodu u Zagrebu, {to je bio prvitakav gitar ski recital u Hrvat skoj. Darko Petri -njak je u Osoru, kao prve suvremene izvedbe,predstavio Malu melodiju, Romanzu i Preludijbr. 2 Slavka Fumi}a i Preludije br. 4 i 5 Rudol-fa Fumi}a. Op}enito, koncert Darka Petri -njaka bio je sa sedam djela najposve}eniji hr -vat skoj glazbi, {to je publika prepoznala kaoosobit domet i nagradila burnim p lje skom.

Praizvedbama su se jo{ istakli Goran Liste{(Tulipan za flautu i gitaru), Gordan Tudor(Nekoliko minijatura za kvartet saksofona), AlfiKabi ljo (Party za dva glasovira), Josip Mata no -vi} (Me|imur ska/Vehni, vehni, za dvije harmo ni -ke) i Davorin Kempf (Tri pogleda na osor skukatedralu za glasovir). Izuzetno dobar prijemkod publike imala je trostava~na skladba PartyAlfija Kabi lja u izvedbi Katarine i VladimiraKrpana. Glasovir ski je duo ponovio prvi stavakKolo. Kako i inozemni interpreti uk lju~uju usvoj program djela hrvat skih skladate lja, takoje ugledni talijan ski pijanist Virginio Pavaranapraizveo Tre sguardi sul duomo di Osor/Tri pogle-da na osor sku katedralu, novu partituru ugledni-ka me|u hrvat skim skladate ljima, DavorinaKempfa.

Novoosnovani ansamblU doista reprezentativnom broju djela hrvat -skih skladate lja razli~itih stil skih pripadnosti i

generacija bili su jo{ svojom glazbom zastup -ljeni Juraj Stahu ljak (Zagreba~ki kvartet),Ruben Radica (Izdaleka, tri stavka za guda~kiorkestar, I Cameristi Italiani), Luka Sorko~evi}(Simfonija br. 7, Dubrova~ki simfonij ski or ke -star pod ravna njem Pavla De{pa lja), Pero [i{a(Glasovir ski koncert br. 2, Pavica Gvozdi} iDubrova~ki simfonij ski orkestar), Josip Kaplan(Bodul ski tanac, Trio Osor), Luka Sorko~evi}(Simfonija br. 3, Dubrova~ki gitar ski trio),Stanko Horvat (Paysage sombre, Pavica Gvoz-di}), Tomislav Uhlik (Qartetto concertante, Za-greba~ki gitaristi~ki kvartet) i Bruno Bjelin ski(Sinfonietta za saksofon, guda~e i udara ljke;Lovro Mer~ep, saksofon, Hrvat ski komorniorkestar pod ravna njem Dinka Appelta). Utom su nizu ponov ljenih izvedbi osobitu po-zornost ostvarili nadahnuta glazba Pere [i{e u njegovom opse`nom, romanti~ki intoniranomDrugom glasovir skom koncertu u magistralnojizvedbi pijanistice Pavice Gvozdi} kao i, u sli-jedu komornih minijatura, Bodul ski tanac Josi-pa Kaplana. Tu istar skim folklorom inspiriranuskladbu izveo je Trio Osor, novi komor -no–glaz beni sastav na koncertnim podijima uHrvat skoj. U triju su se okupili flautistica Re-nata Penezi}, violon~elist Petar Kova~i} i pi-janistica Zarija Alajbeg Galuf, koji su odabiromimena (na poticaj Daniela Maru{i}a) o~ito od-lu~ili promicati ljepote drevnog Osora i izvan njegova domicilnog Festivala.

U 32. godini postoja nja OGV su nastavile kro -~iti putom koji afirmira hrvat sku glazbu imoèmo se nadati da }e skladbe predstav ljeneu Osoru ìvjeti na koncertnim podijima uHrvat skoj i di ljem svijeta. Potencijali hrvat -skog glazbenog stvarala{tva to svojim dometi-ma zavrje|uju. Da je za to da lj nje {ire njehrvat ske glazbene produkcije neophodnopotrebno ispu nje nje nekih drugih uvjeta, pr-venstveno na planu uprav lja nja i izdava{tva,dobro je poznato i izlazi iz okvira ljetnog Fes-tivala. Ali, nije naodmet i na to upozoriti. Ispu -nje njem svega potrebnoga moglo bi se jo{uvjer ljivije govoriti o »idili~nom raj skom vrtu«hrvat ske glazbe.

MIK, kako od mi lja tepaju Melo-dijama Istre i Kvarnera, i ove je go-dine sigurnom rukom vodio i skusnikapetan od nota, direktor FestivalaAndrej Ba{a. Glazbenici su ljetosposjetili Mali Lo{i nj, Nova lju, Labin,âvle, Gra~i{}e, Novi, Krk (naàlo-st, koncert nije odràn zbog nevre-mena), Kostrenu, Pulu i na kraju sti-gli do velike zavr{nice na rije~komeKorzu, uz izravni radio i TV prijenos.

Jedno od obi lje`ja MIK–a jest izo-stanak festival ske nervoze. Na-vija~kim strastima Ba{a je do -sko~io tako {to publika ve} godina-ma glasuje za dvije, po njimanajbo lje skladbe. Pa, ako prvo mje-sto etape i osvoji pjeva~ posebno

omi ljen u tome mjestu, uvijek }eisplivati i objektivno vrijedna pje-sma.

Primorci, Istrani i oto~ani tako suplebiscitarno na prvo mjesto posta-vili skladbu Barka lipog imena auto-ra Andreja Ba{e. Prednost je bilatako velika da je pobjednica bilaznana ve} na pola manifestacije.Gina Picini}, koja ve} sedmu godi-nu na MIK dolazi iz New Jerseya, akarijeru je zapo~ela pjevaju}i nadje~jem festivalu u New Yorku, no-va je mi ljenica brojne mikov ske pu-blike. Do drugoga mjesta stigli suautori R. Grubi{i} i M. Bobu{ skompozicijom Dobro jutro, krajuprimor ski u izvedbi dueta Mirjana

Bobu{ i Mario Lipov{ek, a tre}u sk-ladbu u ukupnom poretku Mojaruà za Trio Rio napisali su S. Mar-tinovi} i L. Domijan.

Stru~ni sud ocijenio je najbo ljomskladbu Roberta Grubi{i}a i MarineValkovi} Kanet na vetru u izvedbiDamira Kedè. Drugoplasirani jeautor Bruno Krajcar napisav{i [pe -ga lj za Sabrinu. Tre}u stru~nu na-gradu primio je kantautor \aniMar {an za Kameliju na tekst D.Na~inovi}a.

Plakete povodom 30 godina nastu-pa na MIK–u dobile su VesnaNeì} Ruì} i Ljubica Bestuli}Stankovi}. (Maja Saboli})

Vi{e od stotinu sudionika,tisu}e prije|enih kilometara,mor skih mi lja i odu{ev ljenihposjetite lja, obi lje pjesme iplesa ... zna~ajke su jedin-stvenog glazbenog festivaladuge tradicije koji generaci-jama promi~e ~akav skiizri~aj, taj najstariji oblikhrvat skoga jezika, koristiprimor ski i istar ski melos,ali i prisje}a na povijesne ituristi~ke posebnosti kroznajavne televizij ske pri~e ogradovima sudionicima.

Gina Picini}

ARH

IV M

ELO

DY

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

U 32. godini postoja nja Osor skeglazbene ve~eri nastavile su kro~itiputem koji afirmira hrvat sku glazbu imoèmo se nadati da }e skladbepredstav ljene u Osoru ìvjeti na koncert-nim podijima u Hrvat skoj i di ljem svijeta.Potencijali hrvat skog glazbenog stvar-ala{tva to svojim dometima zavre|uju.

GINA PICINI] POBJEDNICA 37. MIK–a

Dubrova~ki gitarski trio


6 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

F e s t i v a l z a b a v n e g l a z b e S p l i t ' 0 7 . b e z n a g r a d a

U REVIJALNOM IZDANJUPi{e: Goran Pelaji}

Dvije festival ske ve~eri s revijalnimpredznakom posebnost su 47.Festivala zabavne glazbe Split

(FZG), odrànog 6. i 7. srp nja na kultnim,veli~anstvenim Prokurativama, koje su(barem {to se scen skoga rukopisa ti~e) ne-nadma{ne u svojoj ljepoti i ambijentustvorenom za velike festivale i velikefestival ske pjesme. Ako je suditi po brojupjesama, ovogodi{ nji je Split bio velik fes-tival, ali su, naàlost, izostale one bitnekarakteristike po kojima se poimaju festi-vali. Naime, odlukom Savjeta FZG Split idirektora Tomislava Mrdu lja{a, 47. izda -nje, jo{ uvijek najja~eg (pa i najbo ljeg)festivala zabavne glazbe u Hrvat skoj, nijeimalo natjecate lj ski karakter. Ugledniskladate lj smatra da: ... u ovakvoj konkuren-ciji, u kojoj se najbo lje pjesme bore protivnajbo ljih, nagrada gubi smisao. Uostalom, p -ljesak za vokalnu (autor sku) izvedbu zna~ipuno vi{e od formalnog prizna nja uobli~ena uneku statuu. Ove godine pjesma je imperativ,a ne rivalitet sudionika. Ukusi su razli~iti paje potrebno odre|eno vrijeme da slu{ate lji pro-filiraju njima najdraù pjesmu, jer su na kon-cu, one za njih i pisane. Mrdu lja{ je ve}2005., prve godine s njegovim potpisom,uspio vratiti FZG Split na sna`nije teme -lje po kojima je kroz pro{lost ova glazbe-

na manifestacija dosegnula vrhunac. Up-ravo stoga, {to je razvidno da brojni autorijo{ uvijek imaju (umjetni~kog) interesa dasvoje pjesme predstave na toj sceni, nijetrebalo ukidati nagrade. One su i poticajautorima i izvo|a~ima, prizna nje zakvalitetu i na koncu radost za publiku, pabi ih idu}e godine na Prokurative trebalovratiti.

I program ski, Festival se razlikovao oddosada{ njih. Prva ve~er bila je u znakuponajbo ljih klapa koje su izvele svima do-bro poznate glazbene bisere iz bogatefestival ske riznice. Split u klap skoj pjesmi,autora Mojmira â~ije, okupio je 12 klapakoje su pjeva~ki imponirale, a vrhunacve~eri bile su dodjele Nagrade za izuze-tan doprinos hrvat skoj glazbenoj kulturi.Nakon Zdenka Ru nji}a, Josipa Bi skupovi}a,Nikice Kalogjere i Vice Vukova, ove godine toprizna nje dobili su Tereza Kesovija, Zvonko[pi{i} i Radojka [verko. Uvaène je umjet-nike split ska publika do~ekala ovacijama,potvr|uju}i na taj na~in da je nagrada do{la uprave ruke, a laureatima pripada i naziv maes-tra.

Ako je prva festival ska ve~er bila u znakustarog, dobro poznatog zvuka i sjaja, druga jepod nazivom Ve~er novih skladbi predstavila 27

glazbeno–pjeva~kih uradaka, od ko-jih }e neki zasigurno ostati u ìvotu i koje ljetovi{e. Bila je to dobro koncipirana glazbenapriredba sloèna po principu »za svakogapone{to«. Uz veliki festival ski orkestar kojimsu ravnali Jo{ko Banov, Josip Cvitanovi} i @e -ljko [parmajer, nastupili su nadolaze}e nadehrvat ske zabavno–glazbene scene, ali i imenapoput Zorice Kondè, Tereze Kesovije, Giu-liana, Zrinke, Harija Ron~evi}a... I dok suponeki zadivili publiku pjeva~kim kreacijama,drugi su se zadovo ljili glamuroznim modnimdeta ljima, {to opet spada u festival ski mi lje.

Zanim ljivo je i ohrabruju}e {to su split skeProkurative nakon niza godina ponovno bileispu njene do pos ljed njeg mjesta, a ove godinepored gotovo svih hrvat skih redakcija, akred-itacije za pra}e nje Festivala zatraìli su nov-inari iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Make-donije, Slovenije, ê{ke, Slova~ke, Crne Gorei Bugar ske.

Gdje su po~etkom srp nja nastupale »velikepjeva~ke zvijezde« kojima je Split toliko dao?Ove godine nisu se trebali nadmetati i timedovoditi svoj zvjezdani status i ego u pita nje!

FE

ST

IVA

LI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

Festival zabavne glazbe Split stojina ~vrstim nogama, i prema 50.izda nju ide i nada lje bez financij skepotpore grada ~ije ime nosi. A ho}eli u takvoj situaciji festival ski pr-vokategornik do~ekati svoj jubilejìv i zdrav, ovisi ne samo o organi-zatoru ve} i o politici u kojoj segrad ski o~evi odri~u o~instva nadmanifestacijom koja je proteklih petdeset lje}a na najbo lji na~in pred-stavila darovite autore i izvo|a~e izsvih hrvat skih krajeva, a sve podnazivom Nima Splita do Splita.

Tereza Kesovija, Zvonko [pi{i} i Radojka [verko — laureati nagradeza izuzetan doprinos hrvat skoj glazbenoj kulturi

ZVO

NIM

IR B

ARI[

IN

2 . f e s t i v a l k o m o r n e g l a z b e R i j e k a 2 0 0 7

NOVA RIJE^KA KONCERTNA SEZONAPi{e: Ramiro Palmi}

Ovogodi{ nji 2. Festival komorneglazbe Rijeka 2007. po~eo je kon-certom izvrsnih mladih glazbeni-

ka, studenata i profesionalaca iz Pragaokup ljenih u komorni zbor i orkestar podnazivom Piccolo coro & Piccola orchestrakoji vodi poznati ~e{ki dirigent i pedagogMarek Vala{ek. Zbor skim ciklusima Uprirodi Antonina Dvoûaka i Ljubav i smrtPetra Ebena, komorni mje{oviti zbor podmaestrovom pedantnom rukom demon-strirali su od njegovano i ~uvstveno pjeva -nje. Ebenova skladba De tempore podravna njem studentice Jane Secke izvede-na je uzornim vokalnim slogom. SuituLeo{a Jana~eka, komorni guda~ki orke -star pod vodstvom dirigentova asistentaLubo{a Pribyla interpretirao je zvukovnoizbalansirano i s intonativnom jasno}om.Vokalno–instrumentalno djelo turobnaraspoloè nja Litanije Crnoj Madoni F.Poulenca primjereno su izveli èn ski zbori orkestar, a sve~ani Magnificat J. DismasaZelenike cjelokupan ansambl i njihovdirigent predstavili su duboko proìv ljenoi bravurozno. Festival je nastav ljen nas-tupom zagreba~kog Guda~kog kvartetaCadenza u sastavu: Kre{imir Marmili} iGorjana Juri lj violine, Mirko Boch, viola iDora Kuzmin, violon~elo. Nakon melodi-oznih i prozra~nih [est talijan skih menuetaStjepana Spadine, ma nje poznata skla -date lja i plemi}a koji se potpisivaoStephano N. detta Spadina, Gentiluomo

Dalmatino, ro|ena oko 1730. u Zadru, ~uli smoGuda~ki kvartet br. 1 u d–molu {pa njol skogskladate lja Juana C. de Arriaga. Opse`no~etverostava~no djelo izvedeno je angaìrano,plemenitom komornom zvu~no{}u i posebnoefektnim dijalozima violine i ~ela. Koncertgostiju iz Zagreba nastav ljen je u ozra~juplesne glazbe, skladbama Alla Mazurka A.Glazunova, Ma|ar skim plesom br. 4 J. Brahmsai Slaven skim plesovima A. Dvoûaka u kojima sunagla{eni ljupkost melodij skih linija i ritmi~kiobrasci djela. Na tre}em koncertu muzicirao jerije~ki guda~ki duo, violinistica Vedrana Ve -lja~i} i Mauro [estan, violon~elo. To je i jednaod osobitosti Festivala koji angaìra i rije~keglazbene umjetnike. U prvom dijelu suptilnimosje}ajem za stil ska obi lje`ja epohe te uskla -|enim zajedni~kim nastupima svirali su Dvadueta J. S. Bacha i Passacagliu G. F. Händela.Sviraju}i opuse J. F. Zbindena, Z. Kodalya i M.Ravela rije~ki su umjetnici pristupom inter-pretaciji na upe~at ljiv na~in pribliìli slu{ate -ljima moderniju glazbu.

Barok na rije~ki na~inDosada{ nji koncerti rije~kog komornog an -sam bla Collegium musicum Fluminense kojikoncertira na autenti~nim glazbalima 17. i 18.sto lje}a, popra}eni su la skavim prizna njimapublike i kritike. Sastav ansambla se mije njaovisno o djelima i stilovima, a na ovogodi{ njemFestivalu svirali su Branimir Rizoniko, baroknaoboa, violinisti Tea Grubi{i} i Eduard Kra lji},Valerya Caschenko, viola, David Stefanuti, vi-olon~elo i umjetni~ko vodstvo, Valter Ve ljak,kontrabas i Roberto Haller, ~embalo. Suz dr -àna tempa i dinamike, ansambl je na po~etkus elegancijom predstavio stavke iz baleta Lesfontaines de Versailles francu skog dvor skogskladate lja i orgu lja{a M. R. de Lalandea, aKoncert u g–molu A. Vivaldija u nastavku jepredstavio baroknom motorikom. Ova glazbe-na ve~er nastav ljena je instrumentalnim di-jelovima iz opere Didona i Enej najzna~ajnijegskladate lja engle skog baroka H. Purcella kojisu interpretirani ìvim baroknim pulsira njem.Nakon Koncerta u C–duru A. Vivaldija, kon-certna ve~er zaokruèna je instrumentalnimulomcima iz Händelove opere Rinaldo ~iju suizvedbu krasili efektni solo nastupi, dueti iuskla|enost zajedni~kog muzicira nja. Maestro

D. Stefanuti, istodobno sviraju}i ~elo, diskret-no je i sigurno vodio cjelokupnu izvedbu.

Prvorazredni koncertKoncert Baroknog orkestra Europ ske unijepredstav ljao je izniman glazbeni doga|aj ipravu baroknu poslasticu. Ravnate lj orkestra{to ga ~ine sedamnaest glazbenih talenataraznih europ skih konzervatorija iz dvanaestzema lja, karizmati~ni je dan ski dirigent i ~em-balist Lars Ulrik Mortensen. Kao vrstanpoznavate lj zna~ajki baroknog stila Mortensenje dobitnik brojnih me|unarodnih prizna nja.Interpretacija suite iz Pan i Syrinx J. E. Gaillar-da odisala je savr{enom uigrano{}u i zvu kov -nom homogeno{}u, kao i Simfonija za guda~e ue–molu J. H. Romana, svjeè razra|enihukrasa i appoggiatura. U tom dijelu osobitomzvukovnom izvorno{}u puha~kog trija, dvijeoboe i fagot, izvedena je suita iz opere Zoroas-

tra J. Ph. Rameaua. Bachov Koncert za violinuu a–molu nizozem ska violinistica Lidewij vander Voort svirala je osebujnom ugla|eno{}u,~istim dvoglasjima i finim pianissimima, a nasamom kraju koncerta, ~embalist i dirigentMortensen te blistavi orkestar izveli susavr{enom disciplinom i stra{}u Orkestralnusuitu u C–duru br. 1 istog autora. Va lja odatiprizna nje organizatoru posebno ovog festival -skog koncerta, kao i pokrovite ljima Odjelu zakulturu Grada Rijeke, Primor sko–goran skojùpaniji i Ministarstvu kulture RH koji suomo gu}ili gostova nje koje bi rado ~ula i na-jve}a glazbena sredi{ta.

Ma{ti na vo lju[esti koncert Festivala bio je rezerviran zaDuo Grubi{i}, dvije darovite rije~ke umjet-

nice, sestre Teu Grubi{i}, violina i Dianu Gru-bi{i} îkovi}, harfa. Prvi dio ve~eri bio je uznaku baroka. U Sonati u D–duru za violinu ibasso continuo (harfu) A. Corellija, u ~etirikontrastna stavka simpati~ne i darovite umjet-nice pruìle su ma{tovite i sabrane kreacije. T.Grubi{i} puno}om i zaob ljeno{}u violin skogtona i tehni~kom lako}om suvereno je inter-pretirala Partitu u E–duru br. 3 za violinu soloJ. S. Bacha. Glazbena ve~er bila je ispu njenakra}im skladbama izvorno pisanima i u tran-skripcijama za violinu i harfu. Razigrane suumjetnice poeti~no{}u i iskrenim oìv ljava -njem glazbenog teksta pruìle osebujnu ve~er.Na pretpos ljed njem koncertu uz poznati gu-da~ki kvartet Moyzes iz Bratislave, nastupio jeglazbeni virtuoz, {vicar ski klarinetist NocolaBulfone. Svirati na cjelove~er njem koncertu trizahtjevna komorna djela vrlo je rijetka praksai za to moraju postojati goleme glazbene ikondicij ske mogu}nosti. N. Bulfone na najbo -lji je na~in pokazao da sve to ima. U kra}emstavku Allegro u B–duru W. A. Mozarta, Bul-fone je prikazao tehni~ku lepr{avost i perfek-ciju, a u Kvintetu u Es–duru, br. 3, op. 23 H. J.Baermana b lje{tavilo i romanti~ku melodi-oznost. Na kraju, Kvintet u B–duru op. 43 C.M. von Webera, skladbu raznolika tempa iugo|aja koje obiluje brojnim ukrasima, trileri-ma i pasaàma, Bulfone je izveo fenomenalno,te je izvedba majstor ski privedena impre-sivnom i bravuroznom zavr{etku.

Zavr{nicu 2. festivala komorne glazbe Rijeka2007. obi ljeìo je nastup Rije~kog komornogorkestra i Adriana Martinollija D' Arcija, solistai gosta dirigenta iz Trsta. U tri Sonate da chiesaza orgu lje i orkestar, orgu lja{ Roberto Haller uzansambl pod vodstvom talijan skog maestramuzicirali su u Mozartovu stilu rafinirano de-likatno. Sredi{ nje djelo ve~eri bio je MozartovKoncert za flautu, harfu i orkestar u C–duru, KV299. Solisti, flautist Metod Sironi}, ~isto}omfrazira nja i jasno}om izraza, te harfistica VlastaHribar vrlo preciznim oblikova njem glazbenihmisli i nenamet ljivom pedalizacijom u vrsnimzajedni~kim izvedbama kadenci u sva tristavka Koncerta, ostvarili su kreativno ìvu in-terpretaciju profi njene zvukovnosti. Koncert jepriveden kraju Simfonijom u F–duru, br. 17 J.Haydna i romanti~nom Holberg suitom za gu-da~e E. Griega.

Svi mi koji pratimo rije~ki glazbeniìvot ugodno smo bili iznena|eni ka-da je prije dvije godine bez velikogglamura i pompe u organizacijiGlazbene agencije Haller po~eo Festi-val komorne glazbe. Idejni za~etnik iorganizator ove ljetne glazbenesvetkovine je Roberto Haller, ugledni isvestrani rije~ki glazbenik. Prostori ukojima se odvijaju koncerti Festivala~etvrtkom tijekom mjeseca srp nja ikolovoza prekrasne su rije~keakusti~ne Crkve Uznese nja BlaèneDjevice Marije, sv. Jeronima i Kate-drala sv. Vida.

Potaknuti uspjehom Festivala komorneglazbe koji se do sada odràvao u tijeku ljetnih mjeseci, Glazbena agencija Haller,priprema cjelogodi{ nju koncertnu sezonu2007./ 2008., {to }e uvelike obogatiti, os-vjeìti i pokrenuti cjelokupni stagniraju}iglazbeni ìvot grada na Rje~ini u tijekugodine.

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI


7B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

H r v a t s k a p r a i z v e d b a g l a z b e n e m o n o d r a m e J u d i t a K a t a r i n e L i v l j a n i } 1 8 . s r p n j a 2 0 0 7 . n a G l a z b e n i m v e ~ e r i m a u S v . D o n a t u

POVRATAK GLAZBIPi{e: Ana Vidi}

Najav ljen u programu kao»glazbeno kazali{te — Judita,biblij ska pripovijest iz renesansne

Hrvat ske prema tekstu Marka Maruli}a«,novi projekt Katarine Liv ljani} poseban jene samo zbog prvog predstav lja nja hrvat -skoj javnosti, nego i zbog Zadra gdje jepremijerno prikazan. Zadar je grad iz ko-jega je autorica krenula u svijet premanovim ìvotnim i profesionalnim izazovi-ma koji su je doveli do statusamuzikologi nje me|unarodnog ugleda tepjeva~ice i stru~ njaki nje za sred -njovjekovnu izvedbu koja predaje napari{koj Sorbonni i u Limericku u Ir skoj.Sa ~lanovima svojega ansambla Dialogos,

koji je osnovala 1997., upustila se i ovajput u ponira nje i istraìva nje sred -njovjekovnoga glazbenoga svijetamediteran skoga prostora i njegovopoveziva nje s vlastitim inovativnim ideja-ma, spajaju}i tako glazbu, tekst i scen skotuma~e nje u nera skidivu cjelinu.

Dosezi Maruli}eva prostoraKao za~etak ideje projektu Katarina Liv -ljani} navodi pronalazak ulomka tekstanepoznatog sred njovjekovnog hrvat skogapisca ~ija ju je arhai~na ljepota zvuka pre-to~ena u dijalog izme|u du{e i mislinavela na da lj nja istraìva nja. Tako jedo{la do dalmatin ske zbirke Vartal iz 16.sto lje}a u kojoj su sadràni brojni sli~nialegorij ski dijalozi, takozvana pre nja. Nekiod tekstova pripisuju se Marku Maruli}u,pa stoga ne za~u|uje da se javila asocijaci-ja upravo na njegov najve}i pjesni~kidomet — Juditu. U oblikova nju biblij skepri~e o lijepoj udovici iz Betulije kojausmr}iva njem neprijate lja Holoferna oslo-ba|a svoj narod, Maruli} je kao obrazo-vani humanist, osim poznava nja klasika,talijan skih renesansnih pjesnika i dakako

Biblije, u svoje stihove utkao i sve dosegena{ih prostora od glago lja{a, za~i njavaca i naro-dnih pjesnika do pu~kih prosvjetite lja.

Put do rekonstrukcije

Polaze}i od toga, i vizija Katarine Liv ljani} naneki je na~in nastavak rada na svevremenojpri~i o Juditi u smislu spaja nja raznih utjecajate njihova pro{iriva nja drugim izri~ajima. Utekst su stoga, uz Maruli}evu Juditu, uk lju~enii ulomci iz spomenutih pre nja koji su kao di-jalozi izme|u misli i du{e posluìli za intimanprikaz glavnih likova — Judite i Holoferna. Iglazba te pri~e nastajala je na sli~an na~in —asocijativno, ali i rekonstrukcij ski, kroz i -skustvo u slu{a nju i prou~ava nju gregorijan -skih i glago lja{kih izvora iz Dalmacije kao i us-mene predaje. Stari glazbeni materijal tako jeupotrijeb ljen za stvara nje novoga. Naime, pre-ma autorici projekta, gra|a unutar nje struktureteksta o Juditi odgovara nekolicini glago lja{kihmelodija koje su se koristile u narativnim nap-jevima u Dalmaciji, ~esto u sklopu vrlo emo-tivnih i dramati~nih liturgij skih situacija kojese odnose na Pasiju ili obrede Velikoga tjedna.[tovi{e, tekst evocira i odre|ene responzorijeiz biblij ske k njige o Juditi koji su se pjevali uliturgij skoj slu`bi, {to je ukazivalo na potrebupronalaè nja melodija u srodnim glazbenimizvorima ovoga podneb lja, dakle dalmatin skimi talijan skim, koje bi odgovarale elementima izMaruli}evih stihova. Pritom su za izraduglazbene gra|e i za pjeva~icu i za instrumen-taliste ~ija je prat nja uteme ljena na im-provizaciji, ali opet prema teoret skim izvorimaiz Maruli}eva vremena, kori{teni modusi imelodij ske formule.

Hrvat ska tradicij ska glazbalaPartiture, u standardnom smislu nisu bile ko-ri{tene, a najbo lji opis ukupnoga rezultata da-ju rije~i same autorice: »Judita i Holofern i svidemoni iz njihovih unutar njih svjetova dolazepred publiku u ovoj glazbenoj monodramikroz medij èn skoga glasa koji pjeva nekolikouloga koriste}i {irok spektar vokalnih nijansi.

U glazbenom pohodu prate je viela, lirica i dr-vene flaute (popre~ne flaute i dvojnice). Onizajedno grade pri~u koja se razvija u rastu}ememocionalnom naboju, prenose}i drevnupripovijest pra}enu sna`nim i nostalgi~nimdalmatin skim napjevima u suvremenikazali{ni kontekst.«

O kompleksnosti projekta svjedo~i i ~i njenicada je rad na njemu trajao ~ak tri godine uzsudjelova nje brojnih stru~ njaka. Tako su in-strumentalisti, i ina~e svestrani glazbenici,~lanovi ansambla Dialogos — violinist, vielist iskladate lj Albrecht Maurer te skladate lj i iz-vo|a~ na sred njovjekovnim tipovima flauteRobert Rodenkirchen posebno za Juditunau~ili svirati dva hrvat ska tradicij ska glazbala,liricu gradite lja Zlatka Glavini}a i dvojnicegradite lja Stjepana Ve~kovi}a. Kombiniraju}ipri izvedbi popre~ne i tradicij ske flaute,odnosno vielu i liricu, Maurer i Rodenkirchensu nenamet ljivo, ali iznimno sugestivno nasceni pratili zbiva nja u stihovima. U nadahnu-tom tuma~e nju stihova ekspresivnim pjevom ioìv ljava nju starodalmatin skog izgovora,Katarini Liv ljani} pomogao je jezi~ni savjetnikBratislav Lu~in, vodite lj Marulianuma, centraza prou~ava nje Marka Maruli}a i njegova hu-manisti~kog kruga pri K njièvnom kruguSplit. Jezik od prije pet sto lje}a publici je pri-bliìo suvremeni prijevod projiciran na jednos-tavno crno platno koje je, zahva ljuju}i SandiHrì}, dugogodi{ njoj suradnici Katarine Liv -ljani}, u ovome slu~aju redate ljici, scenografki -nji i kostimografki nji projekta, bilo i kulisa,pregrada i osobit scen ski efekt u igri svjetla.Arhai~nost jezika, izraàjnost gestikulacije ipjeva, razra|enost instrumentalnih dionica iproètost uloga svih triju izvo|a~a na jedin-stvenoj sceni uz arhitekturu i akustiku Crkvesv. Donata izrazito su komunikativno, a uzminimum sredstava, publici predstavili ìvost isnagu sadràja Maruli}evih stihova.

Ostvare nje po prvi put predstav ljeno svijetupro{le godine u Ambronayu u Francu skoj nasvojoj je hrvat skoj premijeri bilo povod ri-jetkom okup lja nju velikog broja stru~ njaka izainteresirane publike u Zadru, {to je mo`dapodsjetilo i na nekada{ nje dosege i razinuGlazbenih ve~eri u Sv. Donatu. O vrijednostiJudite Katarine Liv ljani} govore i da lj njeizvedbe, primjerice u Splitu nekoliko dananakon Zadra (za koju je primila nagradu Judi-ta kao najbo lje glazbeno postignu}e ovogodi{-njeg 53. Split skog ljeta) te u Barceloni na Fes-tivalu komorne glazbe, {to ovogodi{ njim zadar -

skim Donat skim ve~erima u traja nju od 10.srp nja do 5. kolovoza, donekle daje posebnomjesto u ovo ljetnim doma}im glazbenimzbiva njima.

Arhai~nost jezika, izraàjnost gestiku-lacije i pjeva, razra|enost instrumen-talnih dionica i proètost uloga svihtriju izvo|a~a na jedinstvenoj sceni uzarhitekturu i akustiku Crkve svetogDonata izrazito su komunikativno, auz minimum sredstava, publici pred-stavili ìvost i snagu sadràjaMaruli}evih stihova.

Instrumentalisti, ~lanovi ansambla Dialo-gos — violinist, vielist i skladate lj Al-brecht Maurer te skladate lj i izvo|a~ nasred njovjekovnim tipovima flaute RobertRodenkirchen, i ina~e svestrani glazbeni-ci, posebno su za Juditu nau~ili sviratidva hrvat ska tradicij ska glazbala: liricu idvojnice.

T r i g l a v f e s t i v a l g i t a r e uK a s t v u

GITARA U SREDI[TUPOZNATOG SVEMIRAPi{e: Davor Merka{

Triglav festival gitare i njegov za~etnik DarkoKonofsky ve} jedanaestu godinu zaredomdokazuju da je gitara barem pet dana u

godini u sredi{tu poznatog svemira. Da mukastav ska publika rado vjeruje i uop}e nemanamjeru proglasiti ga heretikom, pokazao je iovogodi{ nji izbor vrhun skih gitarista koje je doveou Kastav.

Ovogodi{ nji festival sa svojim ansamblom otvorioje 13. srp nja ~uveni argentin ski gitarist Luis Bordana novoj, impresivnoj lokaciji Crekvina, prostorunikad dovr{ene monumentalne Crkve MarijinaUznese nja iz 16. sto lje}a. U toj fascinantnojgra|evini mo}nih kamenih lukova i zidina visokou istar skim brdima, u kojoj ~ovjek osje}a magijumisterioznih anti~kih ruina poput onih u ~udesnolijepim krajolicima kaspardavidov skih romanti~nihplatna, Kastav je dobio unikatnu festival skupozornicu na otvorenom, prepoznat ljivu i jedin -stvenu gotovo poput veron ske ili pul ske arene!

Luis Borda jedan je od najpoznatijih glazbenikaponiklih u tradiciji argentin skog tanga. [tovi{e, onje ovaj ples u kojemu je zato~ena sva snagastrasti, melankolije i o~aja buenosaire skih slu mo -

va, a kojega je svjet ski poznatim u~inio kari zma -ti~ni bandoneonist i skladate lj Astor Piazzolla,izdigao na jednu novu, sofisticiranu razinu i stvoriopotpuno novi stil. U nizu vlastitih skladbi koje jeizvodio, Borda u ritam tanga ~esto utkiva opore idisonantne harmonije bli ske jazzu i suvremenimglazbenim izri~ajima. Rezultat je zanim ljiva,maniristi~ki obojena i »otu|ena« glazba jakog,melankoli~nog naboja. Ipak, Bordin me|unarodniansambl sastav ljen od vrhun skih glazbenika:nizozem ske pijanistice Judy Ruks, njema~kogbandoneonist Michaela Dolaka i strastvenemoldav ske violinistice Luciane Beleaeve, izved -bama originalnih Piazzollinih skladbi, kao i snekoliko efektnih milonga, petak 13. u~inio jekastav skoj publici izuzetno sretnim danom.

Dan kasnije u Crkvi sv. Jelene Kriàrice solisti~kirecital odrào je mladi gitarist Petrit Çeku, studenttre}e godine gitare zagreba~ke Muzi~ke aka -demije u klasi Darka Petri njaka. Nije pretjeranore}i da je Çeku jedan od najnadarenijih gitaristasvoje generacije u cijelom svijetu! On je ve}potpuno formiran umjetnik, virtuoz koji je zagle -dan duboko u sr` glazbe. Fascinantno je da mladiglazbenik svira potpuno zatvorenih o~iju, a dapritom suvereno vlada i najteìm pasaìma. Çekuima filigran ski osje}aj za glazbu — poput dragu -ljara glazbenu supstancu brusi, vaè u mili -gramima i pretvara u bri ljant, svaki ton je to~noodmjeren i kristalno ~ist, nijednu notu ne prepu{taslu~aju. Snaga njegovih interpretacija velika je ipredstoji mu sjajna umjetni~ka budu}nost.

Ansambl Matamá na originalan na~in stapaflamenco s drugim ju`noameri~kim stilovima.

Kon cert pod nazivom Flamenco goes Brasil {pa -njol skoga gitarista Rodrigeza i njema~kog Krikulete venecuelan skog udara ljka{a Falcóna bio jeuhu ugodna glazbena mje{avina — zvu~ni koktelopojnih ritmova sambe, flamenca i profi njenihbrazil skih balada.

Nakon pet godina kastav skoj se publici vratioNijemac Uwe Kropin ski, jedan od najinventivnijihgitarista europ ske jazz scene. Kropin ski svojugitaru sa ~ak 39 po lja koju je sam konstruirao,virtuozno, poput najbo ljih perkusionista, pretvara iu udara ljku (~ujemo indij sku tablu, pa ~ak i afri~kebub njeve!). Bub njaju}i i sviraju}i na njoj spe -cijalnom tehnikom okida nja ìca s obje ruke,istodobno nogom lupkaju}i po obi~noj plasti~nojvre}ici, stvara fascinantni privid da je na pozornicicijeli niz glazbenika. Njegove su jazz harmonijedopad ljive, pri~e o skladbama koje izvodiduhovite i {armantne, a cijeli nastup originalan.

Vrhunac Festivala s »energet skog aspekta« bio jepos ljed nji koncert pun intenziteta — jazz najvi{esvjet ske klase za ovu prigodu nominalno uvezeniz Nizozem ske. Ipak, »carin ska deklaracija« po -kazala je da su izvanredni glazbenici ansamblaMa|ar Kém, Hrvat Zja~a, Srbin Mitrovi} i SlovenacDivjak nacionalno {arena, ali virtuozna »podloga«za sjajnu Denise Jannah, tamnoputu jazz pje -va~icu predivnog, dubokog i pastoznog glasapodrijetlom iz Surinama. Jazz standarde me|u -narodni je kvintet izvodio majstor ski i koncert jeosebujnom, èstokom obradom sveprisutnogstandarda Sum mertime doveo do usija nja.

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

Uwe Kropinski

FE

ST

IVA

LI


SNatkom sam Dev~i}em bio u posebnomodnosu jo{ od mojih »formativnih go -dina«, negdje od druge polovine sedam -

desetih. Kada nisam jo{ ni pomi{ ljao na znan -stveno kontekstualizira nje njegova opusa, znaosam s njime rasprav ljati o koje~emu, zapravonajma nje o njegovoj glazbi. (Izravni povod toj

njegovoj spremnosti na sve dub lje raspravemo`da su bile neke moje kritike u kojima jeDev~i} zasigurno mogao nazrijeti stanovitusrodnost u njegovu i mojemu promi{ lja njuglazbe.) No, krajem sedamdesetih odlu~io samse teme ljitije pozabaviti njegovim opusom,ponajprije zato {to sam u njemu ugledao ka rak -teristi~nu paradigmu razvojnoga kon ti nu iteta uhrvat skoj glazbi nakon 2. svjet skog rata kojusam poku{avao usporediti sa strastvenimmodernizmom »pod svaku cijenu« kod Brani -mira Saka~a i sa svojevrsnim razvojnim stasisomkod Stjepana [uleka.

Muzikolo{ka analiti~nost i skladate lj ska pre-ciznostFilolo{ke predrad nje opet su nas zbliìle naneobi~an na~in: Dev~i} mi je u potpunostistavio na raspolaga nje svu svoju uzorno sre |e nugra|u (popis skladbi, pisanih radova, ru kopise, skice i sli~no), no ni na koji na~in nije htiosudjelovati u raspravama o odre|enimproblemima koje sam otkrivao dok sam ana -lizirao tu gra|u. »Ja sam svoje rekao, sada je naVama rije~«, ~esto je nagla{avao. No do{ao jetrenutak u kojemu je trebao reagirati na nekepismeno fiksirane predlo{ke, to~nije na mojeinterpretacije analiti~kih nalaza. Na~elno sam idanas nesklon teìti objektivnosti di skursa takoda svojim i skazima podilazim skladate ljima ~ijisu opusi predmet moga znanstvenoga interesa.Izme|u mene i Dev~i}a po~ela je ti njati

posebna polemika nakon {to bi pro~itaofragmente tekstova koje bih mu donosio (a kojisu kasnije, to jest 1985., u{li u k nji{ku cjelinupod naslovom Varijacije razvojnoga kontinuiteta:skladate lj Natko Dev~i}). Ta bi se polemikakratko dala opisati njegovim suhim i za menezapravo uvijek vrlo neugodnim pita njem »Za{totako?«. Moj je odgovor na postav ljeno pita njemorao ponuditi egzaktnu argu men taciju,nikakvu lijeporje~ivost i glori fi kaciju. Jer da jebilo tako, znao sam, pita nje »Za{to tako?«ponav ljalo bi se u nedogled. Dev ~i} je tako neznaju}i brusio stil moga di skur sa. A ja sam sezapravo podsvjesno pri vikavao na preciznostpismenoga i skaza za ko ju danas mo`da najvi{e njemu mogu zah va liti.

Za 90. Dev~i}ev ro|endan, 2004. godine, po -nov no sam se osvrnuo na njegov opus (»Sa mot -njak iz 'sred nje struje'? Uz 90. godi{ njicu ro|e -nja skladate lja Natka Dev~i}a«, Cantus, 129,2004 studeni, str. 19–21). Poku{ao sam ponovnoaktualizirati njegov specifi~ni razvojnikontinuitet, indirektno upozoravaju}i naneobi~nu ~i njenicu da njegovu opusu zapravoma njkaju zna~ajke Spätwerka (za razliku odSaka~a i, dakako, [uleka). Lir ska scena iz 1984. iGuda~ki kvartet iz 1987. o~iti su dokazi za to,naàlost nepotvr|eni dokazi, jer se ni jedna nidruga skladba nisu recepcij ski afirmirale kaodijelovi historiograf skoga kanona u hrvat skojglazbi nakon 2. svjet skog rata. Zna~i li to da sekanon promijenio?

Polemi~ni ~itate ljGodine 1987. bila je objav ljena moja k njigaProblemi Nove glazbe 20. sto lje}a: teorij ske osnove ikriteriji vrednova nja. Za rada na njoj Dev~i}asam samo par puta usput konzultirao oko nekihbibliograf skih jedinica, u neke ozbi ljnijerasprave nismo zalazili. Nakon {to je k njigupro~itao (to~no se sje}am: po~etkom ve lja~e1988.), pozvao me na razgovor koji je trajaocijelo poslijepodne, a kruìo je oko zapravo jo{uvijek nerje{ivoga problema vrednova nja sobzirom na funkciju glazbe, odnosno naskladate ljev (i ne samo dru{tveni) anga`man.Dev~i} je polazio od vlastita, posebno zanim -

ljiva skladate lj skog i skustva, ali su ga naro~itozaintrigirale moje interpretacije nekih, njemuma nje poznatih stavova (naro~ito onih Ador -novih i »adornijan skih«!). Drào je da je u knji -zi taj segment ostao nedore~en, to jest da samse isuvi{e nepromi{ ljeno opredijelio »pro -adornijan ski«, zanemaruju}i mo`da ipak pravoglazbe da bude posve autonomna, »esteti~ka«.Imao je zasigurno pravo {to se ti~e procjenemoga opredje lje nja! No u me|uvremenu suprotut njali poku{aji detronizacije Adorna, kakoznamo, bez nekih bitnih pomaka...

Recenzent i terminolo{ki savjetnikDevedesetih se godina 20. sto lje}a moj odnos sDev~i}em stjecajem neobi~nih okolnosti nado -gradio gotovo suradni~kim prijate ljstvom. Dev -~i} je, naime, uz Vladimira Bitija, bio recenzentmojega Pojmovnog vodi~a kroz glazbu 20. sto lje}a(1996.). I taj je svoj zadatak shvatio dalekoteme ljitije nego {to je uobi~ajeno za recenzentajer je, dubin ski i{~itavaju}i ispis predzad njeverzije teksta, koji sam mu predao krajem1995., otvarao terminologij ske prob le me koje— istini za vo lju — nisam ni naslu }i vao. Takoje Dev~i}, uz Josipa Sili}a kao jezi~noga sav -jetnika, doista postao moj pravi terminolo{kisav jetnik, ne prezaju}i pritom ni od izrazitokriti~koga promi{ lja nja vlastitih terminolo{kihsugestija koje je mahom iznosio u nizu natu k ni -ca pisanih za drugo izda nje Muzi~ke enci klopedijeJLZ (1971–1977). Kada je 4. rujna 1997. pre mi -nuo, nisam mogao ne zabi ljeìti taj ele ment nje -gove stru~ne anga ̀ i ra nosti o kojemu se za pravoslabo zna (»Esej nakon rje~nika. In me mo riamNatku Dev~i}u«, Vijenac, 5, 1997, 97, str. 7).

Uzimam si pravo posve osobno vrednovatitragove {to ih je Natko Dev~i} ostavio u momeìvotu. (A tko mi to pravo moè uskratiti!)Vremena su se, istina, u ovih deset godina od njegove smrti promijenila, kao da (vi{e) nismou dobu dubine i teme ljitosti! Sre}a je {to se nato doba moèmo podsjetiti kroz tragove {to ih jeostavio Natko Dev~i}, kompleksan ~ovjek kojije golemo, vi{estrano i skustvo u poznoj ìvotnojdobi znao dovesti do savr{ene sim bi oze sdubokom mudro{}u.

8 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

N a t k u D e v ~ i } u i n m e m o r i a m : 3 0 . l i p n j a 1 9 1 4 . — 4 . r u j n a 1 9 9 7 .

DESET GODINA BEZ NATKAPi{e: dr. Nik{a Gligo

Osobe koje ostav ljaju tragove u na{im ìvotima ìve i nakon smrti, pogotovo akopomno slijedimo tragove, to jest ono {to seu njima mije nja.

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

IN

ME

MO

RIA

M

IN M

EM

OR

IAM

X V . v e ~ e r i A n t u n a D o b r o n i }

U SPOMEN HVARANINAPi{e: Vi{ nje Po`gaj

Sa è ljom njegova nja uspomene na Anbroni}a, istaknutog hrvat skog skladateografa i publicista, ogranak Matice Hr

njegovoj rodnoj Jelsi na otoku Hvaru os1992. Ve~eri Antuna Dobroni}a. U raznolikturnom programu koji se tijekom tridesetadana nudi hrvat skoj i stranoj publici izvodebroni}eva djela. Njegov opus, teme ljen na koblicima i nacionalnom smjeru obuhva}a dnjak skladbi, osam simfonija, pet guda~kih dvanaest kantata, velik broj zborova i popijnaest opera i pet baleta. Ve}ina tih djela danizvodi, s iznimkom najpoznatije i najuskladbe — suite Jel{on ski tonci za guda~ki inspirirane narodnim melodijama rodnogVe~eri Antuna Dobroni}a donekle ispravnepravdu. Tako su i proteklog ljeta, od 20. s20. kolovoza, od sedamnaest predvi|enih (jedna nije odràna zbog nevremena), na prmalom Trgu sv. Ivana odràna i ~etiri klasi~ne glazbe na kojima je, izme|u ostaloDobroni}eve glazbe.

Izbor iz opusaNa koncertu Ve~er uz flautu i harfu odrànomnja harfistica Mirjam Lu~ev–Debani} izvenarodnih u obradi za harfu iz 1939., dok je fAna Doman~i}– Krstulovi} izvela melodijuvoli da mi dojde iz scen ske glazbe za jel{an skkomediju Komediju od Ra skota iz 1950. gopranistica Ivana Kladarin u sklopu koncertnma 11. kolovoza predstavila je Sumorne akoromanci za sitno grlo i klavir koje je obradiopratio Igor Paro. Violon~elist Jasen Chelfi i Lana Genc izveli su 16. kolovoza DoBaladu za violon~elo i klavir (1935.).

Otkri}e Pjesme srodnih du{aUgodno iznena|e nje priredio je 13. kolovoGraffe iz ~e{koga grada Brna. U sklopu proPraga do Jelse izveli su gotovo nepoznat DobGuda~ki kvartet op. 15. Djelo je nastalo po~etku skladate ljeva bra~nog ìvota pod znaslovom Pjesma srodnih du{a. Godine 1917ga je jedan ~e{ki kvartet u okviru gostova njbu. Note su me|utim jo{ uvijek u rukopisu lo vrijedno ti skati. Iako opsegom skroman,traja nju od dvanaestak minuta (s vrlo lijjevnom temom koju donosi viola i kojajednog do drugoga instrumenta u obliku fugu nastavku razigrala do ìva i radosna ponovno smirila uz violon~elo) ostavio je dojam zahva ljuju}i i studioznoj izvedbi. Grtet na svojemu prvom nastupu u Hrvat skoje ugled jednoga od vode}ih guda~kih kvartjoj domovini. Nosi ime prvog violinista Stefea uz kojega sviraju redom odli~ni glazbenlinist Lukas Bednarik, violist Lukas Cybu

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E

MA

NIF

ES

TA

CIJ

E


9B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

n i } a

N NA UGLEDNOG NA

a Antuna Do-ladate lja, mel-ce Hrvat ske uru osnovao jeznolikom kul-esetak ljetnih

zvode se i Do-n na klasi~nimva}a dvjestoti -~kih kvarteta,popijevki, tri-la danas se nenajuspje{nije

da~ki orkestarodnoga kraja.isprav ljaju tu

d 20. srp nja doenih priredbina prelijepometiri koncertaostaloga, bilo i

anom 31. srp -izvela je [est

k je flautisticalodiju Kako bi{an sku se lja~ku50. godine. So-certnog progra-ne akorde — petradio i na gitarielfi i pijanistica Dobroni}evu

olovoza Kvartetu programa Odt Dobroni}ev 1.stalo 1917. na

pod znakovitim1917. praizveo

ova nja u Zagre-pisu te bi ih bi-

oman, kvartet urlo lijepom pi-koja kruì od

ku fuge, da bi seosna vrtloga io je vrlo dobar

bi. Graffe Quar-at skoj potvrdiokvarteta u svo-a Stefana Graf-

azbenici — vio-Cybul ski i vio-

lon~elist Michal Hreno. Graffe Quartet posebice sespecijalizirao za izvo|e nje guda~kih kvarteta Leo{aJana~eka, no u Jelsi su, uz Dobroni}ev opus, na pro-gramu bile Minijature op. 75A Antonina Dvoûaka i,kao vrhunac ve~eri, 2. guda~ki kvartet u D–duru op. 35Vitezslava Novaka, Dobroni}eva profesora kompozi-cije i dirigira nja na Konzervatoriju u Pragu.

Memorijalna zbirkaOvogodi{ nje Ve~eri pamtit }e se po jo{ jednoj vrijed-noj inicijativi — Memorijalnoj zbirci Antuna Do-broni}a, koja je zahva ljuju}i financij skoj pomo}iOp}ine Jelsa i na~elniku Ivi Milati}u postav ljena uobnov ljenoj neorenesansnoj zgradi Op}in skoga domakoja je stradala u poàru 2003. U zgradi, sve~anootvorenoj 14. kolovoza na prvom katu u salonu uz Vi-je}nicu smje{tena je Memorijalna zbirka autorice IreKarlovi}, muzikologi nje iz Zagreba. Tu se nalazipoku}stvo i razni predmeti iz skladate ljeve radnesobe, koje je Op}ini Jelsa u sije~ nju ove godinedarovala skladate ljeva k}i Rajka Mazzoni–Dobroni}.

Ambiciozan ìvotni putKao za{ti}eno kulturno dobro ta je memorijalna sobapomno i stru~no restaurirana, a prati je zanim ljivabiograf ska audio–vizualna izlo`ba na kojoj se, izme|uostaloga, moè vidjeti dokumentarni film ski zapisJelse i njezinih ìte lja iz skladate ljeva vremena, teposlu{ati neka autorova snim ljena djela pomo}u audioure|aja postav ljenih na nekoliko punktova salona.Zbirka podsje}a na jasno i ambiciozno zacrtan Do-

broni}ev ìvotni put (Jelsa, 1878. — Zagreb,1955.), koji je po~eo u~ite ljeva njem na Hvaru,Visu i Drni{u, nastavio se studijem na Konzer-vatoriju u Pragu, a zavr{io mjestom profesorakompozicije na Muzi~koj akademiji u Zagre-bu, oboga}en plodnim stvarala{tvom, ne samou skladate lj skom pogledu, nego iglazbeno–publicisti~kim i melograf skimradom.

Idu}e godine 130. ob ljetnica ro|e njaKako se Ira Karlovi} u sklopu svojega poslije -diplom skog studija muzeologije na Filozof -skom fa kultetu u Zagrebu posvetila muzeo-lo{koj pre zen taciji glazbe i glazbenika, postav -lja nje memorijalne zbirke bio je jo{ jedan iza-zov u predstav lja nju Dobroni}a {iroj javnosti. Sistim àrom prihvatila je i ponudu da uz Fabi-jana Pero nju, predsjednika Matice hrvat skeJelsa ure|uje glazbeni dio Dana Antuna Do-broni}a. Idu}e godine obi ljeìt }e se 130. ob -ljetnica maestrova ro|e nja, s nekoliko koncer-ata u razdob lju od 27. srp nja do 1. kolovoza {to}e biti prigoda za nove sadràje i nova otkri}a.

Ve}ina Dobroni}evih djela danas se ne izvodi, s izn-imkom najpoznatije i najuspje{nije skladbe —suite Jel{on ski tonci za guda~ki orkestar inspiriranenarodnim melodijama rodnoga kraja. Ve~eri AntunaDobroni}a donekle isprav ljaju tu nepravdu. Tako sui protekloga ljeta od sedamnaest predvi|enihpriredbi (jedna nije odràna zbog nevremena), naprelijepom malom Trgu sv. Ivana odràna i ~etirikoncerta klasi~ne glazbe na kojima je bilo mnogoDobroni}eve glazbe.

T r e } e R u n j i } e v e v e ~ e r i

BRILJANTNI GALEB ANTI GELIP

ostoje li duhovi, tada su sjene starog cara Dioklecijana sada sretne. Nakon 2.300 godina na njegovu sredi{ njem tr-gu Peristilu okupila se skupina po{tovate lja impresivnog opusa velikog skladate lja popularnih napjeva Zdenka Ru -nji}a kako bi zajedno uìvali u 16 obnov ljenih, ponekad i iznena|uju}e druk~ijih pjesama koje pripadaju zlatnim

napjevima njegove impresivne pjesmarice od preko 7.700 pjesama.

Ru nji}eva k}er Ivana, izvr{na producentica priredbe povjerila jeumjetni~ko vodstvo ve~eri Alanu Bjelin skom i Anti Geli, a oni su,uz Ninu Badri} (Karoca), Massima Savi}a (K lju~ ìvota) i TedijaSpalata (Zelena grana ...) , odane od prvoga izda nja, program otvo-rili novoj generaciji — Marku To lji (Prva ljubav), IvaniRadovnikovi} (Stine), Kristijanu Beluhanu (Vjeruj u ljubav), Jacque-su Houdeku (Nocturno), Detouru (Kad se vrati brod), Luki Buli}u(Balada o }a}inom satu) i Ivani Star~evi} (Skalinada). Simboli~no,skladbom Adio kumpa nji peristil sku no} otvorili su T. B. F., a za-vr{etak je, naravno, pripao Oliveru Dragojevi}u i Zdenkovoj osob-no najmilijoj skladbi Di{peradun kojoj ni proteklih dvadeset godi-na nisu uma njile snagu i uvjer ljivost.

Jedinstveni dueti novost su tre}ega izda nja manifestacije koja se,nakon dvije godine »boravka« u Trogiru vratila u grad pod Mar-janom. Uz veliki orkestar kojim je ravnao Alan Bjelin ski nastupilisu Ivana Star~evi} i Kiki Beluhan u romanti~noj Laku no} Bepina,laku no} Luigi, Ivana Husar Mlinac i Luka Buli} u vje~nome letuGaleba te iznena|uju}e vedri i rasplesani Nina Badri} i Tedi Spala-to u razigranome Vagabundu.

Bri ljantni bro{ Galeb za poseban doprinos o~uva nju autor skog radaZdenka Ru nji}a zavrijedio je Ante Gelo. (Maja Saboli})

K o n c e r t z a K r e { u

OSTAT ]U MLADPi{e: Branka Muvrin

Vi{e od tisu}u posjetite lja Tvornice kulture punim je srcem sudjelovalo u koncertu zami{ ljenome kao posveta pjes-mama koje je Kre{imir Blaèvi} napisao i izvodio s Animatorima. Na spektaklu, odrànom 20. lip nja 2007., tri i polsata svirali su njegovi prijate lji i kolege. Ljeto nam se vratilo i ugrijalo Zagreb nepuna 24 sata prije kalendar skog

po~etka ljeta, uz zavr{no Band Aid pjeva nje svih sudionika jedne od najizvo|enijih pjesama Animatora. Program su os-mislili basist Animatora Zoran Haramin~i} Hara koji je, uz Kre{imira Blaèvi}a najduè svirao u Animatorima, te rock kri-ti~ar i novinar Hrvoje Horvat. Brojne hitove skladate lja, tekstopisca, pjeva~a i gitarista Animatora, me|u kojima Male curice,Dok leìm cijeli dan u sjeni, Kao ogledala, An|eli nas zovu da im skinemo krila i Ostat }u mlad, povezivao je Pjer @ardin uizravnome TV prijenosu za HRT plus, a koncert se snimao za album. Ve~er su otvorili tambura{i Berde benda iz Kre{inarodnog Slavon skog Broda, a nakon toga je petnaestogodi{ nja Hana Blaèvi}, uz svoj Izolir band, pokazala kako jabuka nepada daleko od stabla te da ima istu, sjajnu, pozitivnu energiju svojeg oca. Skupina Hakuna Matata, s kojom je Blaèvi}zad njih godina ~esto nastupao, bila je prat nja nekim pjeva~ima poput Marine Perazi} i Davorina Bogovi}a, a popis okup -ljenih glazbenika obuhvatio je i goste iz inozemstva — Zorana Predina i Sr|ana Gojkovi}a Gileta iz Elektri~nog orgazma.Doma}e su snage branili Neno Belan, Branko Bogunovi}–Pif, Renato Metessi i Darko Rundek te dana{ nja postava Ani-matora — Zoran Haramin~i}, Goran Marki} i Rista Ibri} kojima se za mikrofonom pridruìo Kre{in prijate lj i suradnik

Zvonimir ]osi}, kao iizvorni violinist pr vepostave sastava, Va -troslav Marku{i}. AkiRahimov ski otpjevaoje tri vlastite no vepjesme, a i neki sudrugi glazbenici na -àlost vlastite sklad bepretpostavili Kre{ini-ma. Ipak, bilo je tosusret u kojemu supjesmama za dr` a niduh, atmosfera i en-tuzijazam osamdese -tih, prisjetiv{i kakoBlaèvi}eve pjesmeodlikuju vedrina, pa -metni tekstovi i sjajnevibracije.

MAR

TIN

A BA

LABA

N

DAV

OR

HRV

OJ

NAGRADA JUDITADODIJE LJENA KATARINI LIV LJANI]

@iri u sastavu: Ivana Tomi} Feri}, Mirko Krsti~evi} i Jo{ko ]elan dodijelio je nagradu Judita dnevnog listaSlobodna Dalmacija muzikologi nji i pjeva~ici Katarini Liv ljani} te francu skom ansamblu Dialogos zaizvedbu monodrame Judita. Biblij ska pripovijest iz renesansne Hrvat ske prema tekstu Marka Maruli}a

progla{ena je najvrednijim umjetni~kim dostignu}em s podru~ja glazbe na 53. Split skom ljetu. Zahva ljuju}ijedinstvenosti u studioznom pristupu, glazbeno–scen ska izvedba Judite u rekonstrukciji Katarine Liv ljani},jedne od vode}ih me|unarodnih znanstvenica za izvedbe sred njovjekovne glazbe, te ~lanova svjet ski poznatogansambla Dialogos, doìvjela je velik uspjeh upravo zbog vrijednosti njezine interpretacije. (B.P.)

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

NA

GR

AD

E

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

P

RIK

AZ

I

Ante Gelo


10 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

»ânsonfest« postaonatjecate lj ski

Tre}e izda nje ~akav ske {ansone,odr ̀ ano 7. rujna na kastav skoj Crik-vini, zak lju~ilo je jo{ jedno Kastaf -

sko kulturno leto. Izme|u sedamnaestnovih skladbi stru~ni je ìri odabrao pje-smu Brune Krajcara (â jo{ ~eka{ bro-de) kao najbo lju u cjelini. Autor glazbeBruno Krajcar sâm je interpretirao sklad-bu za koju je Danijel Na~inovi} napisaotekst ocije njen najbo ljim. Nagradu zanajbo lju interpretaciju primio je Vo ljen Gr-bac (Kastav, grade moj), dok je nagradupublike odnijela Mirjana Bobu{ s klapomTramuntana (Leh ona druga). (M.S.)

Croatian Roots Music— nova edicija Croatia Recordsa

Kad su u trav nju ove godine, nakonzajedni~kog nastupa na Dori 2007.s pjesmom Volim ja, Miroslav

Eva~i} i Livio Morosin potpisali ugovoreo surad nji s nakladnikom CroatiaRecords, nago vijestili su novo poglav ljeu svojim di skograf skim karijerama ipovod za ina ugurira nje nove edicijeCroatian Ro ots Music, posve}ene ànrukojemu su ova dvojica istaknutih hrvat -skih izvo|a~a etno glazbe dosad daliznatan doprinos. Uz ostalo, i kaodobitnici Porina za naj bo lji albumetnoglazbe 2000. (Livio Morosin i DarioMaru{i}, Bura–tramun tana) te 2007.(Miroslav Eva~i}, Blues reke Drave).Pokrenut pod okri ljem Croa tia Recordsana inicijativu etno aktivista AmiraBahtijarevi}a, vi{e godi{ njeg Moro sinovai Eva~i}eva pro motora i suradnika naCD–ROM pro jektu Hrvat ska etno glazbaetnosekcije Hrvat ske glazbene unije,Croatian Roots Music dobrodo{ao jepoticaj hrvat skoj etnodi skografiji ~ijajednogodi{ nja pro dukcija, usprkos nizuuvaènih i pro filiranih umjetnika, kro ni~novarira brojem izda nja. Pod tom jeetiketom prvo objav ljen CD Livia Moro -sina, a ve} ove jeseni nove albume ob -javit }e Miroslav Eva~i} i Cinku{i. (D.V.)

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I O JUBILARNOM KONCERTU DU[ANA PRA[ELJA

Pi{e: Ivan — Ivica Stama}

Najprije uvodna faktografija: Ri-jeka, Teatro Fenice (iliti Kazali -{te Feniks), 18. studenoga

2006., u organizaciji ustanove Ivan Ma te -ti} Ro njgov u Vi{kovu — Ro njgima iPrimor sko–Goran ske ùpanije, jubilarnikoncert u povodu 60. godi{ njice umjet-ni~kog rada i 75. godi{ njice ìvotaDu{ana Pra{e lja, pod nazivom Od U~ke doTrsata — Glazbena djela Du{ana Pra{e -lja...

Ostatak faktografije va lja nam jednos-tavno sakriti pod veli~anstven dojam {toga je maestro Pra{e lj oìvio i zajedno snama nazo~nima doìvio pod svodomomi ljene kazali{ne dvorane u sredi{tu Ri-jeke, s odabirom svojih skladbi {to ih jesâm ozna~io kao »primije njenu glazbu«.Sve se moglo naslutiti ve} prije ula ska uzgradu. Oma nji se trg ispred kaza li{ta ve}dvadesetak minuta prije koncerta pre-punio mno{tvom koje se u punom smis-lu rije~i druìlo i ras pri~alo, i{~ekuju}itrenutak ula ska u gledali{te radi o~eki-vana sudje lova nja u jubileju njihovaMaestra. Neki se neobja{ njivi sve~anifluid osje}ao tu, bez prekida se nastaviou samoj dvorani i, reklo bi se, zaposjeo tajprostor da lj nja dva i pol sata koliko se spozornice ~ula Pra{e ljeva glazba, a iz au-ditorija p ljesak i skan dira nje.

Bez upada nja u zamku da Du{anu Pra{e -lju zamjerimo vezu s lokalnim mo}nici-ma iz politi~kih, kultur nja~kih i gospo-darstvenih sfera (»sponzora« bez kojihsvega ovoga ne bi bilo), va lja re}i da sumu oni tijekom ve~eri, u duga~koj povor-ci, lijepim darovima potkrijepili svoju za-hvalnost na njegovu ìvotnom djelu uokviru Ro njga, Rijeke, ùpanije, a i {ire.Va lja jo{ re}i, s negodova njem, da je zah-vala izostala ove ve~eri. S negodova njem,jer je maestro Pra{e lj neosporno zaduìoHrvat sku i vi{e od nje svojim {ezdeseto-godi{ njim glazbenim djelova njem. Jedanod prvih dirigenata Akadem skog zboraIvan Goran Kova~i}; promicate lj djela

Ivana Mateti}a Ro njgova i uteme ljite lj nje -gove spomen–ustanove; vi{egodi{ nji rav nate ljOpere Hrvat skoga narodnog kazali{ta Ivanapl. Zajca u Rijeci; dirigent jednoga od najbo -ljih hrvat skih amater skih zborova Jeke Primor-ja (a i vi{e drugih zborova); skladate lj brojnihdjela u rasponu od klap ske pjesme do oratori-ja, simfonij skih djela i misa; marni nas ljednikI. M. Ro njgova u zapisiva nju i oìv ljava njuistar skih narodnih napjeva...

Ali, takvo se negodova nje nije te ve~eri ~italona ozarenim licima nazo~nih u Teatru Fenice.Dupkom pun auditorij u dvorani doslovce jedisao u jednom dahu s brojnim izvodite ljimai s njima se zajedno podvrgavao dirigent skimpokretima Pra{e ljevih ruku: o{trima, {krtima,a duboko sugestivnima do granica magi~ nosti.Na pozornici je bila postav ljena strma skalinada od praktikabla koji su prihvatili ve-liki pjeva~ki zbor sastav ljen od Goranovaca,Jeke Primorja i Oratorij skog zbora Ro njgov.Mali ostatak povr{ine pozornice udomio jeglazbenike Rije~koga komornog orkestra ipuha~a orkestra HNK Ivana pl. Zajca, ali imali com bo–sastav Roberta Hallera i vokalnisastav Fra njeva~ki novaci s Trsata. S njima seu glazbi druìo povelik broj vrsnih vokal nihsolista: Mario Lipov{ek — Battifiaca, RobertKolar, Sa{a Matovina i Dario Ber~i}, te nadah-nuti vodite lji Mirjana i Vlado Perni}. Razdra-gani auditorij nije {tedio svoje dlanove izasvake to~ke programa, a na kraju poduga~ko-ga koncerta s ponav ljanim odsje~cima zad njeto~ke programa, prolomio se spontani, rit-mizirani p ljesak koji je ~itavo gle dali{te podi-gao na noge.

Radi potpune faktografije va lja navesti izve-dene skladbe, redom: IV. stavak U~ka kantateBak lje na U~ki (stihovi Nikice Poli}a); trosta-va~na âkav ska suita na stihove istar skih pjes-ni~kih bardova Zorana Kompa njeta, MateBalote i Drage Gervaisa; Pjesma Orijentu —himna su{a~kih nogometa{a; Ba{}an ska plo~a,kantata za sole, zbor i recitatora uz instrumen-talnu prat nju (na stihove D. Kabalina, S. S.Kra nj~evi}a i V. Nazora); Trsat ski spomen, kan-tata za zbor, recitatora i komorni orkestar

(tekst Daniela Na~inovi}a); te na kraju dvijeglazbene ode — Pjesma Rijeci i Sve~ana pjesmaPrimor sko–goran ske ùpanije. Ovdje neka budenapomenuto kako se je pisac ovih redaka — isâm skladate lj koji je naj~e{}e uglazb ljivaopostoje}e stihove — zadivio kako je Pra{e ljleèrno i melodij ski logi~no podstavio glazbupod suhoparni izri~aj Primor sko–goran ska ùp-anija, i to tako da je taj postao pjêvan, nosiv i~ak egzaltiran!

Nakon ove glazbene sve~anosti svi su sudion-ici nastavili druè nje s raspoloènim 75–go -di{ njakom Pra{e ljem, uz spontani klap ski za-pjev i prigodni domjenak u prostoru rije~keFilodrammatice.

No kruna ove Pra{e ljeve sve~anosti bio jesvakako posjet Spomen–domu Ivana Ma te ti -}a Ro njgova, uprili~en sutradan — prven-stveno za ~lanove Akadem skog zbora IvanGoran Kova~i} predvo|ene dirigentom Lu -kom Vuk{i}em. Nas nekoliko prastarih gora-novaca koji smo se uspjeli »u{vercati« u ovo»hodo~a{}e u Ro njge«, svjedo~ili smo zajed-no s mladim zbora{ima prvorazredno uteme -ljenoj i ustrojenoj ustanovi, koja nije samomuzej Mateti} Ro njgova ve} i djelatni»glazbeni pogon« s melograf skom, etno graf -skom, nakladni~kom, organiza tor skom i pro-mid`benom funkcijom. Svjedo~ili smo ielokventnom nadahnu}u Du{ka Pra{e lja doknas je usmeno upoznao sa svim podacima oSpomen–domu — od njegova osniva nja, pos-tupnog obnav lja nja rodne ku}e I. M. Ro nj go -va, pa do simbioze ugostite ljstva i preva`neum jetni~ko–muzej ske djelatnosti ne vi|ene unas. Svi mi nazo~ni oti{li smo sa sna`nim doj-mom o va`nosti i bitnosti ovoga spomen–do-ma zbog narasle najezde takozvana globalnogduha (prvenstveno preko talijanizma i»istrijan stva«), jer on — Spo men–dom —~uva, uzgaja i unapre|uje jedinstvenu na svi-jetu potku istar ske glazbene ljestvice. I za to,dakle i ne samo za to, va lja Du{anu Pra{e ljuizre}i preduboku zahvalnost za njegov dugogo-di{ nji uspje{an trud i profesionalni entuzi-jazam.

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

OB

LJE

TN

ICE

P j e s m e P o d r a v i n e i P o d r a v l j a P i t o m a ~ a 2 0 0 7 .

PODRAVSKA PJESMA TRAJE ZAHVALJUJU]I PITOMAÎPi{e: Dalibor Paulik

Kada su prije ~etrnaest godinapitoma~ki zanese njaci oìvotvoriliideju o festivalu podrav ske pjes -

me, nisu ni sa njali da }e ba{ njihov Fe sti -val postati svojevrsna institucija s vi{e -godi{ njom tradicijom. Do ovogodi{ njegaje festivala Pjesme Podravine i Podrav ljaPitoma~a 2007. na nosa~ima zvuka snim -ljeno oko 600 pjesama, a trajno mjestoizvedbe postala je sport ska dvorana Os -nov ne {kole Petra Preradovi}a, koja je iove godine 15. i 16. lip nja tijekom dvijuve~eri ugostila autore i izvo|a~e, za ljub -ljenike u podrav sku pjesmu. Ta, sad ve}petnaestogodi{ nja tradicija koja je idealnapromid`ba Podravine i Pitoma~e nagrada

je nekolicini entuzijasta, me|u kojima trebaposebno istaknuti umjetni~kog ravnate ljaMarijana Jergovi}a, direktora Rajka Stili no vi}ate zakrilnika, ro|enog Pitoma~anina, po koj nogpjesnika Dragu Britvi}a i Sini{u Le pol da,dirigenta Tambura{kog orkestra HRT–a.

Prve su festival ske ve~eri mali sastavi i mladivokalni solisti izveli dvadeset jednu novupjesmu. Nastav ljaju}i tradiciju, jedna je odpjesama uvr{tena i u program subot nje ve~eri,kada su izvedene dvadeset tri nove skladbe.Ova manifestacija objedi njuje polku i valcer,po sko~icu i ~arda{, tambura{e, cimbal i gudcete folklorne izraze krajeva uz Dravu, Me |i -murje, Zagorje, sve do bara nj ske ravnice.

Stalni vodite lj ski par Festivala su Rosanda Ko -kanovi} i Branko Uvodi}. Ove je godine po -sebna nagrada za dugogodi{ nji doprinos ma ni -festaciji uru~ena glazbenom uredniku Hrvat -skoga radija @e ljku Kova~i}u.

Koncert je zapo~eo pjesmom Ringi{pili (B.Megajec, D. Britvi}) skladanom u stilu iz vor -noga glazbenog izraza, u izvedbi \ur|evica uzTambura{ki orkestar HRT–a. Zatim je [irok{or izveo ljubavnu tambura{ku Da te nemam (K.Draì} i B. [ ljivari}), Klapa Bjelovar nastavilaje u klap skom duhu pjesmom Ne mutite mojurijeku (M. Ded Max, M. Javurek), a mladapjeva~ica Renata Holi uz Tambura{ki orkestarotpjevala je Dodir duge (M. Bar~an, R. Stili -novi}). »[iroku« slavon sku pjesmu ponudio jeansambl Ravnica u Kad bi pjesma bila rijeka (A.Homoky, N. Zuban), kajkav sku popevku Jo{ tesa njam (J. Bakan, I. Heren~i}, V. Felker) izvelaje Gordana Iva njek, a ~arda{ popevku donoseSlavon ski dukati u Ma|arici (I. Grujo I}o), doksu Licitari suptilno izveli nje`nu tambura{kuûvar uspomena (M. Jergovi}, Z. Klinì}, D.[pege lj), jednu od ponajbo ljih pjesamaFestivala. Cecilija je otpjevala {lager Ras -pjevana du{a (J. Bakan, M. \erek–Lovrekovi},D. [pege lj), a uz Tambura{ki orkestar nastupioje i kantautor Draèn @anko u pjesmiPodravac (D. @anko, K. Fu~ek, V. Felker) selementima ~arda{a. Slavon ski be}ari izveli suBe}ar ski ìvot (M. Nikoli}, M. Nikoli}), do -ma}e snage Podrav ski muìka{i ljubavnu Volimje, majko, volim (M. Kopri~anec, Z. Koàri}).Tomislav Braj{a u svom je stilu otpjevaoritmi~nu kajkav sku popevku V Zagorju jetudum lek (S. Doro njga, R. Stlinovi}, Z.

Jakuni}), dok su Kavaliri odgovorili pokretnomDeklicom (D. ê{ njaj). Tipi~nu veselicu Lijepoje na svetu ìveti (S. \urkin, M. [venda @iga)izveli su Mirko [venda @iga i Bandisti, StjepanJer{ek [tef otpjevao je raspjevani valcerZvijezda u no}i (M. Jergovi}, B. Boro Vi~ek, A.Homoky i @. Nikolin), a jasan u poruci bio je i@e ljko Sesve~an u Ljubi, sine, svoju Podravinu(@. Sesve~ani B. Kalenik, P. Picukari}). Nos -talgi~nu, ljubavnu Dala bi sve da ostane{ (M.Jergovi}, T. Buba Bognar, A. Homoky i @.Nikolin) provjereno je izvela Marta Nikolin uzTambura{ki orkestar, a Najbo lji hrvat skitambura{i sugestivno su otpjevali baladuNevjero moja (trad., obrada D. [pege lj), jedinupjesmu koja nije izvorno autor ska, dok jetipi~ni kajkav ski valcer Tak rada bi svojom tezval (S. Leopold, R. Stilinovi}) izveo HrvojeHegedu{i}, po prvi put nastupiv{i u Pitoma~i.Vlatka Kopi} Tena otpjevala je {lager skuPokaì mi kako vo ljeti (A. Homoky, T. BubaBognar), a festival sku pjesmaricu zavr{io jeBoris ]iro Ga{parac Popevkom doma}om,~etvrtim skladate lj skim uratkom MarijanaJergovi}a te ve~eri, na sugestivne stihoveZorice Klinì}, svojevrsnom porukom: Popevkadoma~a, tak topla kak pe}/ taj oge nj vu du{i ljub -ljena je rije~/ popevka domaji za rodni moj kraj/popevka za du{u, popevka za kaj.

Raznolika ugo|aja, pjesme glazbenog festivalaPjesme Podravine i Podrav lja potvrdile supotrebu manifestacije koja predstav lja kulturniidentitet ovoga kraja, a autor ski doprinosipokazuju ljubav stvaralaca za taj glazbeno–po -et ski idiom.F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI

F

ES

TIV

ALI


11B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

BELGIJ SKI SUD U BORBIPROTIV PIRATSTVA

Velik korak u me|unarodnoj borbiprotiv piratstva u~inio je belgij ski suddonijev{i odluku kojom cjelokupna

odgovornost za sprje~ava nje ilegalnoginternet skog sadràja pripada posluìte -ljima internet skih usluga. Ovakvu odlukuSABAM, belgij sko dru{tvo autora,skladate lja i izdava~a smatra svojom ve-likom pobjedom u pravnoj borbi protivbelgij skog Internet posluìte lja Scarlet,nekada{ njeg dijela talijan ske grupe Tisca-li. Jacques Lion, glavni ravnate lj SA-BAM–a tvrdi da odluka Suda u Bruxelle-su ima snagu promijeniti sveop}u ravno-du{nost i licemjerstvo u za{titi autor skihglazbenih prava te da je danas mnogova`nije prona}i zadovo ljavaju}e rje{e njena svjet skoj razini, kao i pravednu ravno-teù izme|u potreba autora i korisnika njihovih glazbenih djela. U skladu sa sud -skom odlukom, posluìte lj Scarlet odgo-voran je za sprje~ava nje poslanih ili prim -ljenih ilegalnih sadràja putempeer–to–peer sustava koji sadrè glaz-bena djela iz SABAM–ova repertoara. Zaimplementaciju svojih tehni~kih sposob-nosti, Scarlet je dobio rok od {est mjese-ci. U zadanom roku taj Internet posluìte ljmora se osposobiti za rad s tehnologijomzvu~noga oti ska, takozvanom AudibleMagic, te se osposobiti da na p2pmreàma blokira ili filtrira sadràje kojikr{e glazbena autor ska prava. Odluka za-govara mi{ lje nje da takva blokira nja ifiltrira nja ni u kakvom smislu nenaru{avaju privatnost Internet korisnika.Ova presuda protiv koje }e Scarlet vje-rojatno uloìti àlbu, poja~ava klauzulu izautor sko–pravne direktive Europ ske unijekoja omogu}ava svakom vlasniku autor -skog prava odre|ene ovlasti nad posred-nikom ~ija se usluga vrlo ~esto koristi zapiratstvo. Ali ipak, ovo je prvi put da je na-cionalni sud u jednoj zem lji Europ skeunije jasno nazna~io da Internet posluìte -lji moraju posjedovati legalnu odgovorno-st i tehni~ka sredstva kojima prije~e ilegal-nu razmjenu glazbenih sadràja putemsvojih usluga. Nakon odluke suda, SA-BAM je poduzeo nove korake te poslaopisma na adrese belgij skih Internet po-sluìte lja Belgacom–a, Telenet–a iISPA–a (belgij ske krovne organizacije In-ternet posluìte lja) kako bi zapo~eopregovara nja, s nadom da }e ona uvelikepomo}i u dono{e nju kona~nog dogovora.Ukoliko se taj dogovor ostvari, svi Internetposluìte lji svojevo ljno bi se i bez prisileprilagodili donesenoj sud skoj odluci. SA-BAM putem pisama tako|er traì od po-sluìte lja da ga {to prije obavijeste o spe-cifi~nim ure|ajima koje bi primijenili unu-tar svoje mreè i na taj na~in sprije~ilirazmjenu ilegalnih sadràja, te kako bi sedonesena odluka po~ela odmah provodi-ti. Me|unarodna konfederacija dru{tavaautora i skladate lja, CISAC, uvjerena je da}e ova odluka i izvan belgij skih granicaimati pozitivnih odjeka na europ sku isvjet sku kreativnu glazbenu zajednicu.(Ana Kra lj)

BRITANCI NAJVI[EKUPUJU DIGITALNUGLAZBU

Britan sko udruè nje fonogram ske in-dustrije, BPI pro{log je mjeseca sta-tisti~ki potkrijepilo ~i njenicu da se u

dana{ nje vrijeme 9 od 10 singlova kupujeputem internet on–line trgovina. Stoga ne~udi podatak da se zbog porasta digital-ne glazbene prodaje dogodio drasti~anpad prodaje CD–ova u trgovinama. Nai-me, koli~ina prodanih albuma u specijali-ziranim trgovinama u prvih {est mjeseci2007. pala je za 7,7%, dok je digitalnidownload porastao za nevjerojatnih49,9%. Zanim ljiv je i podatak da je unutarporasta digitalnog downloada ~ak 12,6%singlova sa samih vrhova britan skih glaz-benih ljestvica, pa su tako one najpopu-larnije pjesme ujedno i najprodavanije naInternetu. Po~etkom lip nja BPI je proveosli~no istraìva nje na teme lju kojega je ut-vr|eno da se unutar Europe najve}i brojdownloada za mobilne aparate napraviupravo od strane Britanaca. Tako su vo-de}e britan ske mobilne kompanije pro-cijenile da britan ski potro{a~i naprave ~akdo 1,3 milijuna downloada mjese~no sa-mo da se njihov mobilni aparat oglasi uritmu najnovijeg glazbenog hita. (Ana Kra lj)

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

ZA

MP

I I . d a n i J o s i p a K a { m a n a

U POÂST KRALJU BARITONAPi{e: Vi{ nja Po`gaj

Obi ljeàva nja imena i karijera ve-likih hrvat skih opernih pjeva~ana njihovoj rodnoj grudi jedna

je od misija Zagreba~kog opernog studi-ja (ZOS) na ~elu s prof. AntunomPetru{i}em. Po~elo je prije nekoliko go-dina s Milkom Trninom u Vezi{}u, nas -tav ljeno pro{le godine s JosipomKa{manom u Malom Lo{i nju, a ove go-dine i s Ilmom de Mur skom u Ogulinu.Dani Josipa Ka{mana, zahva ljuju}i po-dr{ci Pu~kog otvorenog u~ili{ta na ~elusa sada{ njom ravnate ljicom GordanomMajom Antonini} i glazbenim vodite -ljem Ivom Duplan~i}em objeru~ke suprihva}eni u Malom Lo{i nju uz znatanodaziv na{e i strane publike. Lo{i njani

su ponosni na svojega slavnog sugra|an-ina ~iju bistu na glavnoj {etnici uz obalusvake godine okite cvije}em uz prigod-nu sve~anost.

Zaj~ev mi ljenikJosip Ka{man ro|en je 1847. u MalomLo{i nju, a umro 1925. u Rimu. Jo{ kaomladi pjeva~ gostovao je s jednom nje -ma~kom putuju}om opernom druìnomu Zagrebu. Tu ga je zapazio Ivan pl. Za-jc, podu~avao ga i odmah angaìrao zanaslovnu ulogu u svojoj operi Mislav ko-jom je 1870. otvorio prvu stalnu hrvat -sku operu. Ka{man je Zajcu ostao vjeran~etiri godine, a potom se otisnuo u svi-jet, prvo u Europu, a poslije u Amerikugdje je bio ~lan prve operne trupe u tekotvorenom Metropolitanu, {tovan i slav -ljen kao »kra lj baritona«. Budu}i jeKa{man zbog aneksije Bosne dezertiraoiz austrij ske voj ske i pobjegao u inozem-stvo zajedno s Eugenom Kumi~i}em, ni-je se dugo mogao vratiti u Hrvat sku. CarFra njo Josip pomilovao ga je tek nakontrideset godina i to na intervenciju Pape.Godine 1909. ponovno je nastupio u Za-grebu i pred kraj ìvota ~esto jeposje}ivao rodni Lo{i nj.

Zrin ski u komornom izda njuKako je po~etak karijere Josipa Ka{ -mana bio vezan uz Ivana pl. Zajca, okos-

nica ovogodi{ njeg programa bi-la je Zaj~eva glazba s nagla -skom na njegovu popularnuoperu Nikola [ubi} Zrin ski. Poz-nato je da Zagreba~ki opernistudio sustavno promi~e hrvat -sku glazbeno–scen sku ba{tinu,naro~ito komornu operu, prik-ladnu za prikaziva nje na raz li -~itim otvorenim lokalitetimadu` obale, uk lju~uju}i i otoke.Stoga je scen ska izvedba skra -}ene verzije Zrin skoga uz gla so -vir sku prat nju bila na tom tragui dobro do{la u sredini kojaina~e nema uvjete za opernepred stave. Birane ulomke izopere, s rekvizitima i kostimima iz fundusaHNK u Zagrebu, izvodili su 29. kolovoza napozornici Kina Vladimir Nazor solisti zagre-ba~ke i rije~ke Opere u reìji i obradi Antu-na Petru{i}a te uz glasovir sku prat nju EveKirchmayer–Bili}, stalne suradnice ZOS–a.U naslovnoj ulozi Zrin skog nastupio je DavorRadi}, Evu je tuma~ila Olga Radmanovac,Jurani}a Nik{a Radovanovi}, Sokolovi}a Ivi-ca Gràni}, a Levija Henrik [imunkovi}.Najbo lji u pjeva~koj podjeli bili su Ivica Tru-bi} kao Sulejman i Ingrid Haller kao Jelena.

Izazov zvan GershwinJo{ jedna va`na misija ZOS–a , koji ove go-dine obi ljeàva 15. godi{ njicu jest usavr{ava -nje u~enika i studenata pjeva nja u glazbenoj

literaturi koju naj~e{}e ne}e imati prilike sre-tati u svojoj profesionalnoj praksi. U sklopuII. dana Josipa Ka{mana u Malom Lo{i njuodràn je seminar za mlade pjeva~e koji jevodila mentorica Cynthia Hansell–Baki}, iz-vanredna profesorica Muzi~ke akademije uZagrebu, uz asistenticu Anu Grubi}–Mi{ki},profesoricu pjeva nja na Sred njoj glazbenoj{koli u [ibeniku.

Dva javna nastupa (tre}i nije odràn iz teh -ni~ kih razloga) bila su ogledalo studija raz no -likog programa duhovne glazbe, solo–po pi -jev ki i opernih arija hrvat skih i inozemnihautora, s vrhuncem u zavr{noj ve~eri koja jedonijela scen sku izvedbu biranih ulomaka izkultne crna~ke opere Porgy i Bess GeorgaGershwina. Bio je to veliki izazov za stu-dente koji su ga s vese ljem prihvatili.

Izvrstan ôporDjelo je za ovu prigodu adaptirala i reìralaC. Hansell–Baki}, ro|ena Amerikanka kojojje ta glazba »u krvi«. Svojim je primjerom uefektnoj ulozi Sportin' Lifa pokazala kako in-terpretirati specifi~an operni jazz stil snagla{enim osje}ajem za scen sku izraàjnost.Prenijela je to u dobroj mjeri i na mlade pje-va~e koji su bili odli~no priprem ljeni i u pje-va~kom pogledu. Posebno su upe~at ljivi bilinosite lji naslovnih uloga Matija Podnar kaoPorgy i Marija Le{aja kao Bess, Lea Buli},Mate Akrap, Luka Gude lj, Nela [ari}, BorisBa{tijanovi}, Emil Martinovi}, èn ski zborpolaznica seminara i izvrstan umjetni~kisuradnik za glasovirom Mario ôpor (PijanistJasbo Brown). Svi oni pridonijeli su uspjehute odli~ne predstave koju je publika ispratilaovacijama.

II. dani Josipa Ka{mana, odràni u MalomLo{i nju od 26. kolovoza do 1. rujna 2007.,po~eli su koncertom popularne operneglazbe, a zavr{ili Gershwinom i podjelomdiploma i prizna nja. Prema rije~ima AntunaPetru{i}a koji je ove godine imenovan um-jetni~kim ravnate ljem Dana Josipa Ka{manai koji stru~nim komentarima uvodi publiku uglazbene doga|aje, idu}a godina pozabavit}e se »baritonom kao ljud skim glasom s pro-gramom koji }e i da lje teìti najvi{oj profe-sionalnoj razini u pedago{kom i u znanstven-om pogledu«.

Jo{ kao mladi pjeva~ Josip Ka{mangostovao je s jednom njema~komputuju}om opernom druìnom u Za-grebu. Tu ga je zapazio Ivan pl. Zajc,podu~avao ga i odmah angaìrao zanaslovnu ulogu u svojoj operi Mislavkojom je 1870. otvorio prvu stalnuhrvat sku operu.

Kako je po~etak karijere JosipaKa{mana bio vezan uz Ivana pl. Zajca,okosnica ovogodi{ njeg programa bilaje Zaj~eva glazba s nagla skom na njegovu popularnu operu Nikola [ubi}Zrin ski. Poznato je da Zagreba~kioperni studio sustavno promi~e hrvat -sku glazbeno–scen sku ba{tinu,naro~ito komornu operu, prikladnu zaprikaziva nje na razli~itim otvorenimlokalitetima du` obale, uk lju~uju}i iotoke. Stoga je scen ska izvedbaskra}ene verzije Zrin skoga uz glasovir -sku prat nju bila na tom tragu i dobrodo{la u sredini koja ina~e nema uvjeteza operne predstave.

Iz opere Nikola [ubi} Zrin ski

N a j v i { e o ~ e k i v a n i k o n c e r t s e z o n e u P u l i u p o t p u n o s t i o p r a v d a o o ~ e k i v a n j a

DVIJE SPLITSKE DU[EPi{e: Maja Saboli}

Jo{ 14. lip nja 1994., kada su na trav -njaku Dinamova stadiona premijernonastupili ve} rutinirani Oliver Drago-

jevi} i zvijezda u usponu Zlatan Stipi{i}Gibonni bilo je jasno da }e ta kemija i ubudu}nosti nuditi jedinstvene trenutke.Jedinstveni prostor Arene zajedno suve} i sku{avali u vi{e navrata (2001.,2006.) da bi sada danima ranije raspro-dali ~udesan koncert odràn 26.

kolovoza 2007. Uz 70 ~lanova Zagreba~ke fil-harmonije pod ravna njem Alana Bjelin skogkoji su svirali aran`mane Bjelin skog i AnteGele, uz svoje stalne prate}e glazbenike, kla-pu I skon i limenu glazbu, dva su glazbenikanadahnuto ponudila puna tri sata svojih usp-je{nica. Nakon sugestivnog orkestralnoguvoda krenuo je Oliver poru~uju}i Evo meneme|u moje, sjajno se osje}aju}i ispred trinaesttisu}a po{tovate lja koji su ispunili svaki ku-tak Arene, da bi nadahnuto i raspoloènomikrofon preuzimao Gibonni.

êtrdeset godina karijere i {ezdeseti ro|en-dan Olivera uz dvadesetak godina Gibonni-jeve scene vrijedne su ob ljetnice, ali i bez njih zanima nje publike bilo bi veliko jer dvi-je split ske du{e odavno su zarobile na{a srca.

Romantiku koncerta uve}alo je i dvojemladenaca koji su umjesto svadbenog slav ljabili me|u publikom, a njima u ~ast pjevalo se

i palilo svije}u ljubavi. Posebna go{}a ve~eribila je Gibina suradnica Maya Azucena. Onaje, u duetu s Oliverom u Crying Time zapalilaauditorij koji je definitivno eksplodirao uzCesaricu. Koncert je izravno prenosio Drugiprogram Hrvat skoga radija, a snima njemtelevizij skog zapisa rukovodio je EgidioRomio, talijan ski redate lj reality programa,godinama realizator Festival Bara, mani-festacije koju je u dva navrata ugostila i Pu-la.

Iako su pjeva~i unaprijed podcrtavali kakonigdje nije tako dobra akustika kao u Areni,mala zamjerka ide realizaciji, jer su organiza-tori nad scenu montirali neku plasti~nukupolu. Ta je konstrukcija vizualno bilaatraktivna ali je toncima stvarala nepre-mostive probleme sa zvukom, posebno kod~lanova Gibonnijevog ansambla.

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

I

PR

IKA

ZI

P

RIK

AZ

IFE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI


12 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

NASTAVLJAJU SEGLAZBENE RADIONICEHGU!

Nakon odli~no prim ljenih glazbenihradionica HGU odrànih tijekom2006. (elektri~na bas gitara i kon-

trabas, elektri~na gitara, klavijature ihammond, udara ljke i bub njevi,ozvu~ava nje /te~aj za ton majstore) kojesu odràli na{i vrhun ski glazbenici, pro-grami su nastav ljeni i ove godine, te jeodràno devet radionica od ~ega suneke bile na gostovanijma i u drugimgradovima (Glazbenik i glazba — pozi-cija u glazbenoj industriji: Zagreb —12.03.– Bass radionica: Zagreb —14.5./Osijek — 21.05.– Prava glazbe-nika na njihovim djelima, izvedbama isnimkama (autor sko i srodna prava, ko-lektivna i individualna prava, ugovornoregulira nje): Zagreb — 02.04/Split —17.05./[ibenik — 18.05./Osijek — 04.06.te Kako do profesionalnog zvuka na binii u studiju: Zagreb — 26.03/Split —18.05./Osijek — 28.05.). Tijekom listopa-da 2007. radionice se nastav ljaju poslijede}em rasporedu: 01.10. — Sa{aNestorovi} — saksofon; 08.10. — Zvoni-mir Bu~evi} Bu~ –bass radionica; 15.10.— Krunoslav Leva~i} — bub njevi; 22.10.— Eduard Jimmy Mate{i} — elektri~nagitara i 29.10. — Kre{o Ore{ki — djem-be. Radionice se odràvaju u klubu SAX!s po~etkom u 18 sati, sudjelova nje je be-splatno uz obveznu prijavu, broj mjestaograni~en. Sve dodatne informacije naweb stranici Internet izda nja glazbenogmagazina Hrvat ske glazbene unije Sta-tus Online — ili u uredu HGU — .Pokrovite lj glazbenih radionica je Grad -ski ured za obrazova nje, kulturu i {portgrada Zagreba. (HGU)

P o d v o r n i c i n a M u z i ~ k o j a k a d e m i j i u Z a g r e b u ( 1 . d i o )

ZAMEO IH VJETARPi{e: Dubravko Detoni

Poput nevid ljiva i bezbolna, a opakai pogubna zra~e nja ìvot prolazikroz nas u op}em uzajamnom

neshva}a nju, nedodiru i zaboravu. Gdjesu oni nepoznati nam, a ve} odavnopropali i i{~eznuli prolaznici koji su se to-liko puta u prolazu, ~ak na istome mjestu,znali bezobzirno o~e{ati o nas? Gdje susve one krasne, male, udobno zagrijane,odavno ve} napu{tene i sru{ene ku}e,gdje su oni {ut ljivi, u svim bo`jim bojamapropupali i procvali, ~udesnim no}nim taj-nama nabubreni, a odavno ve} prekopanii betonom zatrpani vrtovi? Gdje su stari,nekada nam dobro znani, ~ak neophodnizvukovi, mirisi, pokreti? Gdje su one mil-ijarde oblaka koje su, lagano prolaze}i, po-

malo neotesano i indiskretno za-virivale u na{e sobe, a zatim seneumitno uda ljavale i zauvijekpropadale s onu stranu na{ega vi-dokruga? Gdje su oni mali ljudi ione naizgled bezna~ajne stvaribez kojih bismo nekada davno bilibespomo}ni i onemogu}eni una{em sku~enom, sebi~nom isamoìvom svijetu? A gdje smo,uostalom, i mi sami, odavno ve}zatrpani nestvarnim planovima,propalim nada njima, nemogu}imo~ekiva njima?

Vje~na frajla podstanarkaGlazbenim ìvotom Zagreba, nje -govim glazbenim {kolama, Konz-ervatorijem, Muzi~kom akademi-jom, orkestrima i koncertnim dvo-ranama prohujale su legije po-mo}nih slu`benika, nadzornika,tajnica i tajnika, ~ista~ica i ~ista~akojih imena nisu ostala zabi -ljeèna ni u jednome stru~nomleksikonu, ali kojih su dragocjenepojave i neponov ljive osobnostinalikovale onim neophodnim, asamozatajnim orkestralnim glaz -ba lima koja ba{ ne odjekuju

odve} glasno iz skupnoga zvuka, no kojih bi ga~asovita odsutnost ili trajno nepostoja nje bolnoi definitivno osiroma{ilo. Primjerice, u taja n -stveno zamra~enoj zgradi Hrvat skoga glaz -benog zavoda u Zagrebu, u ulici Osmanova au-tora broj {est, u tome muzeju ~udovi{ta i stari-na, deset lje}ima se u njegovoj vje~nojfrajli–podstanarki Muzi~koj akademiji izmje -njivala portir sko–podvor ni~ko–nadzorni~ka us-lu`na druìna koja je predstav ljala nezaobi-lazan dio sveop}ega tvorni~kog stroja koji seglasno i mar ljivo vrtio i dahtao, upornoobra|ivao i uskrisivao, gutao ili odbacivao blis-tave talente, sum njive polutalente ili àlosnenetalente. Najstariji su — koje mi jo{ ìvi pam-timo — s obite ljima stanovali u misterioznomepodrumu HGZ–a u koji se ulazilo kroz garder-

obom vje{to zakamuflirana vrata{ca. Glavni jepak domar zgrade s obite lji stanovao u gor -njemu katu, u prostorijama gotovo uvrije|eno,ako ne i ponièno, okrenutima prema dvori{tu.

Veliki Podvorni~ki BratPortir sko je vid ljivo radno mjesto bila takoz-vana gajba, minijaturna drveno–staklena kabi-na u dnu prizemnoga hodnika HGZ–a, sobicas telefonom puna na ~avlima obje{enih k -lju~eva s brojevima, dnevni~kih k njiga, praz -nih fascikala i polupraznih zapisnika, odavnoili netom pristiglih pisama ili rukom na{kra-banih va`nih ili neva`nih privatnih poruka.Kao vid ljiva potvrda sveop}e oko{talosti i kon -zervatizma stare i umorne ustanove, ènamanije nikada bila povjerena neka va`nija po-mo}na du`nost; one su se, poput vjernih mu -èv ljevih sjena, ali i njihovih nezamje njivihpomaga~ica, pojav ljivale samo u sve~animprigodama koncerata, godi{ njih skup{tina ilisli~nih javnih manifestacija. Staklena je gajbabila tajno sredi{te Velikoga Podvorni~kog Bra-ta. On je, naizgled neprestano borave}i u njoj,pratio, naslu}ivao i znao apsolutno SVE {to sedoga|alo u bliòj ili da ljoj okolici. On je um-jesto rektora, poslije dekana, bio glavni i svez-naju}i nadglednik, mo}an kontrolor svih vi{eili ma nje va`nih zbiva nja i afera. U pravilu jeimao nedosti`no pam}e nje i sazna nje osvakome pojedinom profesoru ili studentu;poput pauka je virio iz svoje pasje ku}ice i,glasno podigav{i gi ljotin ski okomit staklenipoklopac zbog kojega je bio u stalnoj ìvotnojopasnosti, pleo mreù tajnih spletki i poduhva-ta, sve to mo`da vi{e od znatiè lje i ubita~nedokolice nego pakosti i zlo}e. (Uslijedmukotrpne bezbojnosti takva posla, gotovosvakome su od njih, u ma njoj ili ve}oj mjeri, svremenom po~ela kratiti vrijeme i nevid ljiva,ali djelotvorna opojna teku}a sredstva.)

Najtajnije tajne velikih umjetnikaBo lje od nastavnih vije}a ili slu`benih ocjenaposluìte lji su neshvat ljivom sigurno{}upoga|ali tko }e od mimo njih prolaze}e u~e -

ni~ ke mase ne{to doista zna~iti u budu}nostihrvat ske, pa i {ire uzete glazbe. Oni su znaliimena svih novih asistenata, docenata, profeso-ra ili rektor/dekana mnogo prije njih samih ili njihova slu`bena ustoli~e nja. Oni su znali tkoje smrtno bolestan prije samoga bolesnika, tko}e se za ljubiti ili rastati prije samih protago-nista, tko }e dobiti na lutriji pri plesovima ilikarneval skim ludova njima, tko }e pobijediti nastudent skim natjeca njima prije nego su ona ipo~ela. Kona~no, oni su znali mnoge, ako ne isve, ~ak i one najtajnije tajne (pijanac, peder,èn skar, zao, lud, {krt, gluhonijem i tako da lje)velikih umjetnika koji }e tek za koji (tje)dansti}i u Zagreb i u njegovu tada jedinu podesnukoncertnu dvoranu ~udesne, poslije prili~noupropa{tene akustike. U pravilu su ti osebujnislu`benici morali nositi svojevrsne livreje iliuniforme, no one su s vremenom poprimalesve slobodnija, sve civilnija, pa ~ak i sveneurednija obli~ja. Pri~alo se da su u dobaNDH–a bili strogo uniformirani u plavo odije-lo, pokriveni specijalnim {iltkapama s grbom,a pri jutar njem naila sku tada{ njega rektoraPozai}a morali su postrojeni odzdrav ljati napoznati, tada aktualni povik, sve pra}eno posli-je omrznutim i opasnim pokretom ruke.

(Nastav lja se u idu}em broju)

Glazbenim ìvotom Zagreba, njegovimglazbenim {kolama, Konzervatorijem,Muzi~kom akademijom, orkestrima ikoncertnim dvoranama prohujale su legi-je pomo}nih slu`benika, nadzornika,tajnica i tajnika, ~ista~ica i ~ista~a kojihimena nisu ostala zabi ljeèna ni u jed-nome stru~nom leksikonu, ali kojih sudragocjene pojave i neponov ljive osob-nosti nalikovale onim neophodnim, asamozatajnim orkestralnim glazbalimakoja ba{ ne odjekuju odve} glasno iz skupnoga zvuka, no kojih bi ga ~asovitaodsutnost ili trajno nepostoja nje bolno idefinitivno osiroma{ilo.

Iz biv{eg podrum skog podvorni~kog stana

SJE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

S

JE

]A

NJA

D r u g i t a m b u r a { k i s u m m i tu L i s i n s k o m

[OKA^KA RAPSODIJAPi{e: Mihael Feri}

Na drugom je koncertu [oka~ka ra-psodija — 100 tambura{a, odr ̀ a -nom 22. svib nja ove godine na po-

zornici Koncertne dvorane Vatroslava Li -sin skog, preko 120 vrsnih tam bura{kihglaz benika, pod ravna njem ~ak devetori-ce dirigenata (B.Poto~nik, @. Bradi}, M.Feri}, S. Leopold, V. V. [korvaga, D.Juki}, M. Fortuna, S. Fortuna i D. Topi}),odu{evilo svirkom i programom dupkompuno gledali{te poklonika tambure i svihglazbenih ànrova koji su izvo|eni na ovojspektakularnoj glazbenoj paradi.

Djela hrvat skih skladate ljaKao i na prvom koncertu odrànom minu-le godine, predstav ljen je raznovrstan pro-gram sastav ljen od koncertnih skladbi zatambura{ki orkestar hrvat skih skladate lja,obrada iz klasi~ne glazbene literature, ulo-maka opera i opereta stranih i hrvat skihautora, orkestralnih obrada narodnih ple-sova, vokalnih i vokalno–instrumentalnihobrada slavon skih i me|imur skih narod-nih napjeva, rocker skih, jazzisti~kih ireper skih tema te popularnih autor skih ifestival skih pjesama novije produkcije.

Uz veliki tambura{ki orkestar nastupili susvira~i tambure samice, gajda{i Hrvat -skog gajda{kog orkestra, duet mandoli-na, virtuozni solisti na bisernicama, violini-sti, solisti na elektri~nim gitarama, klarine-tu, trubi, pa klaviristi i svira~i udara ljki.Ve}inu vokalnih solisti~kih uloga otpjevali

su ~lanovi orkestra potpomognuti namahove skupnim pjeva njem preostalih~lanova. Ovacije slu{ate ljstva upu}ene suizvrsnoj @en skoj pjeva~koj skupini Vranov-ci–Bukov lje, vokalnim solistima Ivanki Bo -ljkovac i \aniju Stipani~evu, a zbor ske jeobrade uz orkestralnu prat nju izveoMje{oviti zbor INA –Zagreb.

Egzibicije i improvizacijeUdarni je dio repertoara ispunio izbor dje-la iz pozama{nog fundusa orkestralnetambura{ke glazbe hrvat skih skladate lja.Predstav ljen je s tri skladbe i tri autora raz-nih generacija, a redoslijed je izvedbisloèn kronolo{kim slijedom premageneracij skoj pripadnosti autora i vreme-nu nastanka djela. Opori i rustikalni, mi-nijaturni i izvrsno orkestrirani Narodni plesbr.1 »Hercegova~ki« Tihomila Vido{i}aslijedila je interpretacij ski i tehni~ki zahtjev-na skladba Sun~ane ravni BoèPoto~nika, s milozvu~nim pastoralnimton skim slikama na po~etku i kraju sklad-be te razigranim kontrastnim temama{ireg pa non skogprostora. Uprogram skoj sk-ladbi Vatromet Si-ni{e Leo poldaiskrile su ekshibi-cije i improviza-cije na solobra~u, na ki }eneglissandima i raz-nim zvu~nimefektima, replici-ranim u orkestar -skim dionicama,a za~i njene diso-nantnim suzvu~ji-ma, suvremenimorkestralnim tret-manom i alterira-

nim akordi~kim sklopovima. Efektno jezazvu~alo i Kolo iz operete Barun TrenkSre}ka Albinija u obradi Igora Ku ljeri}a.Preostali raznoliki glazbeni program poka-zao je sve mogu}nosti tambure i tambu-ra{kog orkestra u razli~itim glazbenimànrovima i kombinacijama s klasi~nim itradicij skim solo glazbalima.

Jezgru ovoga nesvakida{ njeg ad hocorkestra ~inili su profesionalni glazbeniciTambura{kog orkestra HRT–a i Ansam-bla Lado, a ve}inu izvrsni svira~i iz orke-stara, sastava i {kola pristiglih iz vi{e gra-dova i tambura{kih sredi{ta Hrvat ske.

Bio je to drugi uspjeli tambura{ki summit,ili susret na vrhu, koji nam je potvrdio daimamo napretek sjajnih tambura{kih glaz-benika, da za ovu glazbu postoji itekakvozanima nje, da tambura{tvo nije u krizi —bo lje re~eno, da se na pravi na~in vra}ana glavnu scenu, {to nam potvr|uju obadosada{ nja koncerta.

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

PR

IKA

ZI

VIJ

ES

TI

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I

VIJ

ES

TI

V

IJE

ST

I


13B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

Deset godina Hrvat skoga dru{tva glazbenihteoreti~araPi{e: Tihomir Petrovi}

Hrvat sko dru{tvo glazbenih teoreti~ara osnovao sam 1997. godine. Podr{kanekolicine kolega s Glazbene {kole Vatroslava Lisin skog bila je dovo ljna da se 1.oùjka 1997. sazove Osniva~ka skup{tina na kojoj se osamdesetak nazo~nih iz ci-

jele Hrvat ske svojim glasom pridruìlo i skazanoj è lji te potvrdilo Statut. U njemu je za-pisan i ci lj na{ega djelova nja: promica nje teorije glazbe, unapre|e nje nastave teorij skihglazbenih predmeta, glazbene umjetnosti i kulture, sudjelova nje u glazbenimpedago{kim zbiva njima na podru~ju Republike Hrvat ske, Europe i svijeta.

U po~etku se ~lanstvo okup ljalo u sjedi{tu Dru{tva — Glazbenoj {koli Vatroslava Lisin -skog u Zagrebu. Na tim su skupovima u sredi{tu pozornosti bili stru~no usavr{ava nje u~ite -lja, prikaz metoda rada u nastavi glazbeno–teorij skih predmeta i predstav lja nje literature uzglazbeno obrazova nje. Djelova nje na tome planu vremenom se moralo prilagoditi pove}a njubroja ~lanova, pa smo po~eli slati predava~e u ve}e glazbene centre. Vrhunac takvoga na~inana{eg djelova nja bio je odlazak ru ske predava~ice Tatjane Nikolajevne Abizove u Split,nakon seminara odrànoga u Zagrebu.

(^lanak u cijelosti na www.hds.hr)

Sve~anost glazbe — Fête de la Musique

Na konferenciji za novinare odrànoj 18. lip nja 2007. u Mediateci ~itaonici Francu -skog instituta predstav ljena je manifestacija pod nazivom Fête de la Musique iliSve~anost glazbe. Na konferenciji su sudjelovali Davor @agar, v.d. ravnate lja

Koncertne direkcije Zagreb, Denis Dobo–Schoenenberg, savjetnik za surad nju i kulturnudjelatnost u Francu skom veleposlanstvu i Marina Feri}, glasnogovornica HDS ZAMP–akoja je naglasila svrhu obi ljeàva nja dana Sve~anosti glazbe, a to je promica nje autor skihmuzi~kih prava. Stoga HDS ZAMP u njemu sudjeluje svake godine kao jedan odorganizatora te se odri~e bilo kakve naknade za nastupe u sklopu ovoga glazbenog slav -lja. Prvi koncerti ovogodi{ njega Fête de la musique zapo~eli su ve} 19. lip nja orkestralnimuvodom sa zvucima mandolina, gitara i harmonika u Centru Kaptol. No, ove godine danSve~anosti glazbe u Zagrebu obi ljeèn je dan ranije nego obi~no, 20. lip nja, zapo~ev{islav lje u tramvaju na relaciji Ljub ljanica — Borongaj — Ljub ljanica melodijom Brass

ansambla ZET–a. Slav lje se nastavilo na vi{e zagreba~kih lokacija: Trgu Petra Preradovi}a,Pavi ljonu na Zri njevcu, Crkvi sv. Blaà te nekoliko zagreba~kih centara za kulturu. Velikupozornost privukao je najav ljeni koncert poznatog francu skog ansambla Goane koji je,naàlost, na kraju bio otkazan zbog bolesti jednoga od ~lanova. Sve~anost glazbe neprofitnaje me|unarodna manifestacija koja se istovremeno odràva u vi{e od 120 zema lja {irom svijetas ci ljem promica nja glazbe i njezine va`nosti u svakodnevnom ìvotu, a svi glazbenicisudjeluju isk lju~ivo volonter ski. (Ana Kra lj)

ZA

MP

INS

TIT

UC

IJE

C a n t u s A n s a m b l n a z a g r e b a ~ k o j s c e n i A m a d e o , u G r o ` n j a n u i O m i { u

Tan Hetii, Ten Hatti,Tam HittiPi{e: Sa nja Raca

To~no dan pri-je odla ska uG r o ` n j a n

gdje je zapo~i njala njihova Radionica zadirigente, skladate ljei glazbenike, CantusAnsambl odr ̀ ao jekoncert 10. srp nja uMuzeju za umjetnosti obrt. Njihovu nas-tupu na klup skoj ka -za li{ no–glaz benojsceni Ama deo pret -hodila je kratka ne-formalna pressica nakojoj je Berislav [i -pu{, umjetni~kivodite lj i dirigent daopregled aktivnosti usezoni 2007./'08. odkoncer tnog ciklusa umaloj dvorani Lisin -ski s praizvedbama novih djela (ukupno osamskladbi na {est koncerata), gostima solistima idirigentima, pul skoj Tribini gdje ih o~ekujupraizvedbe tri nove skladbe hrvat skih autorado me|unarodnih gostova nja u Austriji, Kini iKanadi. Njihova sezona u Lisin skom sigurnoje jedno od ve}ih iznena|e nja u konkurencijivi{e stotina godi{ njih koncertnih doga|a nja uZagrebu. Stabilna po broju publike, privla~naautorima svih generacija zbog sustavnih izved-bi i promocije suvremene glazbe, predstav lja -nja mladih umjetnika i repertoarna prikazaeurop ske ba{tine 20. sto lje}a (dakako i opusaovog sto lje}a), sezona je postigla vrlo zanim ljivuspjeh.

Trk kroz standardeKoliko je ansambl bio vidno dobrog raspoloè -nja, pokazala je i dirigentova opu{tena najavaprograma i poigrava nje s imenom vlastite

skladbe Tan Hetii u kojoj je premeta njemsamoglasnika a, e, i sloìo duhoviti ritmi~ni niztan heti, ten hati i na koncu, tam hiti. Cantusov-ci su protr~ali kroz svoj standardni repertoarbez napora, mirno i profesionalno, a izbor djela

oz na~io je neke od va`nijih to~ki njihova uspona. Uprvom redu to je bio nonet B. Papandopula (Ko-morna simfonija, 1985.) koji su praizveli 2003. navi{koj Radionici, zatim ciklus Leptiri O. Jela ske, do-bitnice nagrade J. [. Slaven ski za '05. upravo za ovodjelo i to u izvedbi Cantusa, zatim Glazba zaAnsambl Cantus akademika A. Klobu~ara, skladbakojom su otvorili svoju prvu koncertnu sezonu uLisin skom i koja je do sada u zem lji i inozemstvuizvedena dvadesetak puta te komorno–pastoralniTan Hetti Berislava [ipu{a, prvi put predstav ljen uBerlinu na Danima hrvat ske kulture 2002. godine.

Nastavak u Gro` njanuSve u svemu, njihovo ljeto otpo~elo je nastupom nasceni Amadeo, nastavilo se srpa nj skom Radionicomu Gro` njanu u okviru koje se prvi put otvorilamogu}nost mladim skladate ljima i dirigentimavje`ba nja suvremenog repertoara i rada s profesion-alnim ansamblom. Na zavr{nom koncertu 17. srp -nja nastupili su dirigenti Neven Radakovi} i JosipNalis iz klase prof. V. [uteja, a tom prigodompraizvedena je skladba Adagio i Scherzo za komorniansambl Danijela Legina, studenta u klasi prof. F.Para}a.

Pripreme za drugu sezonuCantus Ansambl u kolovozu je nastavio premaOmi{u gdje su, uz koncert, odràli i vlastitu Ra-dionicu na kojoj su pripremali program za njihovprvi nastup u sezoni 2007./'08. (17. rujna). Na za-greba~kom koncertu izveli su skladbe Milka Kele-mena i Dubravka Detonija te nova djela JosipaMag di}a, Ive Josipovi}a i Mire Dobrowolnyja.

1 0 . D a l m a t i n s k a { a n s o n a [ i b e n i k

MALO STARO, MALO NOVO— DOBITNA FORMULAPi{e: Maja Saboli}

Deset godina festivala, posebice onoga posve}enog {ansoni, pa k tomejo{ i dalmatin skoj, zna~ilo je te 1998., uz jo{ 32 sli~na festival skasadràja u Hrvat skoj, svjesno se ograni~iti na malo glazbeno podru~je

i biti u neprestanoj opasnosti da se budu}a ponuda istro{i u kratko vrijeme.Me|utim, djelomi~no slu~ajno — djelomi~no namjerno direktor ski dvojacBranko Vi ljac i Du{an [arac pro{irio je prvotnu odrednicu i u slobodan i skaz,obi ljeèn kantautor skim radovima. Da rade dobro dokaz su tri osvojena Pori-na za najbo lji festival ski album, a u konkurenciji }e biti i za novo odli~je. Prit-om, festival skih ulaznica ve} godinama nema u slobodnoj prodaji jer je

[iben~anima pita nje prestià nazo~iti na doga|aju koji je postao jednom odkulturnih perjanica grada i ùpanije.

U ~ast jubileju, prva je ve~er posve}ena ranijim uspje{nicama pa je na pozor-nici, uz festival ski orkestar kojim su ravnali Alan Bjelin ski i Josip Cvitanovi},prodefiliralo dvadesetak solista i desetak klapa. Publika je uìvala pjevaju}i uzsvoje mi ljenike, iako je ovacije i delirij priredila jedino Mi{i Kova~u nasamome kraju programa.

[iben ski festival obiluje nagradama i te{ko da netko ode nezadovo ljan. Pob-jedni~ki trokut druge ve~eri posve}ene novim skladbama, tvorili su Rije~ani,[iben~ani i Spli}ani. Nagra|eni su najizvo|enija skladba la nj skog festivalaKad plima se diè Nene Belana, debitantice E.N.I. te interpretacija Rivers iaran`man Ivo Pope ski} za Ne razumi{ ti ovo more. Najbo lje kantautor sko djeloje Gajeta Zorana Uki}a napisana za The Obalu, najbo lja pjesma po ocjeni ìr-ija je Dalmatin ska du{a prava Harija Ron~evi}a u izvedbi Tedija Spalata i Har-ija Ron~evi}a, a pobjednica po ocjeni nazo~ne publike je Partili tenori Du{ana[arca i Dinka [kevina koja je imala i nagra|eni tekst, jedini koji je ljetos pje-vao o [ibeniku.

I na kraju, u proteklih deset godina festival se uspio nametnuti i opstati, po-stati ~ak presti`no mjesto — prihvat ljiv i publici i kritici. Dodu{e, on i da lje uizvedbi pati od »razbaru{enosti« promjena u pos ljed nji ~as ili kroni~nih prob-lema s razglasom, ali u toplu ljetnu no} skloni smo organizatorima progledatikroz prste i za mnogo ve}e stvari, jer na kraju, ipak, ostala je — pjesma.

Najizvo|enijaskladba proteklihgodina je Da temogu pismom zvatiIve Badurine i Fra -nje Bili}a. U izvedbiklape Maslina onaje bitno utjecala naobnovu zanima nja i ljubavi premaklap skome pjeva -nju, a i na rekordnuprodaju njihovakompakt di ska.Dvadeset tisu}aregistriranih prim-jeraka prije njih ni-je uspjela prodatini jedna dalmatin -ska klapa.

Hari Ron~evi} i Tedi Spalato

JOZI

CA

KRN

I]

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

FE

ST

IVA

LI

Koliko je Cantus Ansambl 10. srp nja naSceni Amadeo bio vidno dobrograspoloè nja, pokazala je i dirigentovaopu{tena najava programa i poigrava njes imenom vlastite skladbe Tan Hetii u ko-joj je premeta njem samoglasnika a, e, isloìo duhoviti ritmi~ni niz tan heti, tenhati i na koncu, tam hiti.

CA

NT

US

AN

SA

MB

L

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

C

AN

TU

S A

NS

AM

BL

Cantus Ansambl na Amadeu

MIR

O M

ARTI

NI]


14 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

1 4 . O r g u l j a { k a l j e t n a { k o l a u [ i b e n i k u

RIZNICA POVIJESNIH ORGULJAPi{e: S njeàna Miklau{i}–]eran

Tijekom ovogodi{ nje, 14. Orgu -lja{ke ljetne {kole u [ibenikuokupili su se polaznici iz raznih

krajeva Hrvat ske. Od 1994. do 2004. onaje djelovala u okviru {iben ske Glazbene{kole Ivana Luka~i}a, a od 2005. do 2007. njezin je prire|iva~ »Organolo{ko dru{tvoOrganum« [ibenik. Ci ljevi dru{tva jasnosu odre|eni prije svega u pogledu pro-mid`be i o~uva nja povijesnih orgu lja u[iben sko–knin skoj ùpaniji, »okup lja njaglazbenika razli~itih profila, orgu lja{a,organologa, muzikologa–orgu ljara i ljubite -lja povijesnih orgu lja radi zajedni~kesurad nje na projektima s podru~ja or ga -nologije, orgu ljar sko–restaurator ske djelat-nosti te orgu lj ske i sakralne glazbe«, kao i

upoznava nja ~lanova Dru{tva( i onih koji tonisu) s liturgij skom praksom u razli~itim kraje-vima Hrvat ske.

Ve} niz godina usta ljena je praksa odràva njaseminara za polaznike razli~itoga predzna nja ivje{tina svira nja orgu lja, pa su od 16. do 28. srp -nja odràni s ljede}i seminari, Orgu lje u liturgi-ji (vodite lji Jasna [umak–Picek i Sa nja Spahi-ja), Pjeva~ki zbor u liturgiji (vodite lj An|elkoIgrec), Gregorijan sko pjeva nje (vodite lj Bla -ènko Jura~i}), Glazba za orgu lje iz razdob ljarenesanse i baroka (vo di te lji Pavao Ma{i} iMario Penzar) i Impro vizacija na orgu ljama(vodite lj An|elko Ig rec). Posebni podseminarpod nazivom Glazba iz arhiva vodi Emin Ar-mano, a polaznicima se pruà prilika samo -stalne obrade nepoznatih skladbi skrivenih uarhiv skim zbirkama u Hrvat skoj. Od 30. srp njado 11. kolovoza odràn je seminar Glaz ba zaorgu lje od 19. do 21. sto lje}a ~ija je vodite ljicaNatalija Imbri{ak, a kasniji termin odabran jezbog teh ni~ke i interpretativne sloènostiskladbi koje su polaznici trebali sa mo stalnoprirediti prije dola ska u Orgu lja{ku ljetnu{kolu u [ibenik.

Od deset orgu lja u [ibeniku samo su tri instru-menta doista no vijega datuma (orgu lje bra}eZupan iz 1908. u Crkvi sv. Ivana, Jen koveorgu lje iz 1958. u Crkvi Gospe van Grada iHefererove orgu lje iz 1969. u Crkvi sv. Fra ne),dok ostalih sedam instrumenata dat ira izrazdob lja od 17. do 19. sto lje}a. Polaznicima[kole u [i be niku otvorena su vra ta svih crkavai dostupne su im sve orgu lje u gradu zahva -ljuju}i pokrovite ljstvu [iben ske bi skupije bez~ijega dopu{te nja ne bi bilo mogu}e kori{te njecrkvenih prostora za vje`ba nje i koncerte kojisu sastavni dio Orgu lja{ke ljetne {kole.

Kolaudacija Lupinijevih orgu ljaVe} je tradicionalno da prve koncerte priredepredava~i Orgu lja{ke ljetne {kole, pa su u crkviSv. Frane 20. srp nja nastupili E. Armano, A.Igrec, P. Ma{i}, S. Spahija i J. [umak–Picek.Sam ~in sve~anoga otvore nja odigrao se 16. srp -nja u Crkvi sv. Duha u kojoj su nakon devetgodina rada i utro{enih gotovo 900.000 kunakolaudirane orgu lje gradite lja Nikole Lupinijaiz 1640. godine. Nalazile su se u Crkvi sv.Nikole blizu obale, a kada se prema odluci o

prese lje nju orgu lja pri{lo rastav lja nju i pro u~a -va nju sastavnica instrumenta zak lju~eno jekako se radi o dvoje orgu lje, odnosno o glaz -balu iz 16. sto lje}a preure|enom u 17. sto lje}u.Predloèno je da se izrade dva instrumenta,replike izvornih: jedan sa zna~ajkama rene-sansnih orgu lja i drugi sa zna~ajkama rano-baroknih orgu lja, pa su ove pos ljed nje izra|eneu surad nji vi{e orgu ljara, Wolfganga JuliusaBrauna iz Njema~ke, Tihomila Horvata iz Ma-log Miha ljevca i Marka Rastije iz Zagreba.Prigodni program u Crkvi sv. Duha, koja }e pri-je svega biti koncertni prostor, priredili suorgu lja{ P. Ma{i} (skladbe Girolama Fres-cobaldija) i Dje~ji kvintet Horvat u prat nji P.Ma{i}a (s izborom napjeva iz pjesmariceAtanazija Jurjevi}a ti skane 1635. u Be~u).

U okolici [ibenika jo{ su troje povijesne orgu -lje iz 18. sto lje}a (gradite lja Francesca Daccijaiz 1771. u fra njeva~koj Crkvi Gospe od Milostina Visovcu i iz 1776. u Crkvi Poro|e nja Bl.Djevice Marije u Skradinu, te nepoznatogagradite lja u Crkvi Sv. Duha u Tisnom). Po-laznici Orgu lja{ke ljetne {kole nastupili su uSkradinu u nedje lju 22. srp nja, sviraju}i naorgu ljama koje je nedavno restarurirala tvrtkaHeferer iz Zagreba. Kao i pos ljed njih nekolikogodina i ove su godine sudionici [kole sudjelo-vali na sve~anoj misi 25. srp nja na blagdan Sv.Jakova, za{titnika {iben ske Katedrale, a zavr{nikoncert priredili su u Katedrali 26. srp nja izvo -de}i skladbe hrvat skih i europ skih skla da te lja.

Orgu lje kao kulturna ba{tina[iben ska Orgu lja{ka ljetna {kola kojoj je na~elu organolog Boìdar Grga pokazala je u svo-jih ~etrnaest godi{ta osobitost u pristupu orgu -ljama i pedago{kome radu s polaznicima uokviru slobodno shva}enoga (crkvenoga) pros-tora, svoju stalnu brigu za o~uva nje orgu lja kaokulturne ba{tine, te svoju ìlavost i odolijeva -nje mnogim te{kim trenucima u kojima joj je(zbog nesigurnoga dotoka materijalnih sredsta-va) prijetilo zatvara nje ili potpuno ukida nje.Nadamo se da }e se i u ljetnim mjesecima2008. ponovno okupiti mladi orgu lja{i i svojimnastupima pridonijeti raznolikosti glazbenogìvota [ibenika.

Polaznicima Orgu lja{ke ljetne {kole u[ibeniku otvorena su vrata svih crkavai dostupne su im sve orgu lje u graduzahva ljuju}i pokrovite ljstvu [iben skebi skupije bez ~ijega dopu{te nja ne bibilo mogu}e kori{te nje crkvenih prosto-ra za vje`ba nje i koncerte koji su sas-tavni dio Orgu lja{ke ljetne {kole.

ED

UK

AC

IJA

ED

UK

AC

IJA

ED

UK

AC

IJA

ED

UK

AC

IJA

ED

UK

AC

IJA

ED

UK

AC

IJA

ED

UK

AC

IJA

ED

UK

AC

IJA

HDS ZAMP predstaviofinancij sko izvje{}e za 2006. godinu

Uprostorijama Hrvat skogadru{tva skladate lja Za{titeautor skih muzi~kih prava

(HDS ZAMP) 18. srp nja 2007.odràna je konferencija za novinarena kojoj je predstav ljeno financij skoizvje{}e za 2006. godinu. PredstavniciHDS–a i njegove Stru~ne slu`beZAMP, iznijeli su financij skerezultate i ostale informacije oposlova nju u protekloj godini. Tomsu prigodom direktori HDS ZAMP–aTomislav Rado~aj i Nenad Mar~ecistaknuli da je slu`ba Za{tite autor -skih muzi~kih prava u pro{loj godiniprikupila 71.816.245,56 kuna, dok jeteme ljem recipro~nih ugovora sastranim sestrin skim dru{tvima zahrvat ske autore u inozemstvuprikupila 1.997.704,87 kuna. Uraspodjeli je sudjelovalo 130.000glazbenih djela i 30.000 nosite ljaprava te su obra|eni podaciemitiranih glazbenih djela sa 120radij skih i televizij skih postaja nateme lju kojih je raspodjela izvr{ena.Javnosti su predstav ljeni i prihodi popojedinim podru~jima korisnika zajavno kori{te nje glazbe u 2006., pa jetako od radij skih postaja ukupnonapla}eno 17.247.823,89 kuna, odtelevizij skih 19.411.426,95 kuna, odkabel skih operatera 1.272.182,96kuna, a od organizatora konceratazabavne i ozbi ljne glazbe 3.584.403,24kuna. Od generalnih korisnika, kao{to su hoteli, di skoteke, klubovi,ugostite lji, trgova~ki lanci,prijevoznici, zabave i ostalo, zaprethodnu godinu napla}eno jeukupno 23.924.128,08 kuna. Tako jeistaknuto da su sveukupni tro{kovislu`be ZAMP za 2006. iznosili18.513.459,61 kuna, dok su izdvaja njaza socijalnu i kulturnu namjenuiznosila 4.533.613,17 kuna. Na krajuiznos od 50.766.877,65 kuna ostao jeza raspodjelu autorima. Prikup ljenasredstva koja se ispla}uju uinozemstvo za kori{te nje glazbestranih autora iznose 16.038.023,64kuna. Glavni tajnik HDS–a AntunTomislav [aban upoznao je prisutne skulturnim projektima koje organiziraHDS i koji se financiraju iz autor skognovca. Naime, u Europi i svijetuuobi~ajeno je da se 10% prikup ljenihtantijema izdvaja za socijalne ikulturne namjene, te se taj novaculaè u projekte kojima se promi~enacionalno glazbeno stvarala{tvo iglazbena kultura op}enito. HDS jetako u 2006. u svoje projekte izravnouloìo 1.799.073,76 kuna autor skognovca. Da se radi o projektimava`nima za hrvat sku kulturu govori~i njenica da ih je istovremenoMinistarstvo kulture podràlo s733.866,00 kuna, Grad ski ured zakulturu Grada Zagreba s 1.197.000,00kuna, a sponzori s 490.154,84 kuna,dok je prodajom ostvareno 170.349,51kuna. Tim je novcem realiziranonekoliko festivala (ZagrebFest,Glazbena tribina u Puli, Pro ljetnarevija jazza i Me|unarodni dani jazza)i tri autor ska koncerta; producirano je15 CD–ova, ti skane su ~etiri partiturei {est brojeva novina Cantus. Ukupnavrijednost svih tih projekata odgotovo ~etiri i pol milijuna kunasvrstava Hrvat sko dru{tvo skladate ljau zna~ajnog investitora u hrvat skukulturu koji aktivno sudjeluje uoblikova nju nacionalnog umjetni~kogkrajolika. (Ana Kra lj)

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

O OSNUTKU SREDI[NJEGAHRVATSKOGFONOARHIVAPi{e: Ivan Ivica Stama}

Kolege ~lanovi Hrvat skoga dru{tva skladate lja, ai drugi ~itate lji Cantusa imali su prigodu bitiobavije{teni o akciji nekoliko entuzijasta,

~lanova HDS–a i/ili hrvat ske sekcije udruge AudioEngineering Society (AES), kojom se èli senzibi-lizirati doma}u javnost na nezaustav ljivi proces gubit-ka hrvat ske ba{tine ostvarene u obliku ton skih zapisa.Rije~ je o gramofon skim plo~ama, magnetofon skimvrpcama i kasetama te suvremenim digitalnim mediji-ma (CD, DVD). Ovoj je temi posve}eno predava njeing. Ve ljka Lipov{}aka o restauraciji gramofon skihplo~a (6. prosinca 2004.) u suorganizaciji obijuspomenutih udruga, odràno u dvorani HDS–a, a dvi-je godine kasnije (5. prosinca 2006.) i tribina pod pole-mi~kim naslovom Treba li nam sredi{ nji fonoarhiv?

Tim je skupovima prethodilo potpisiva nje peticije 52ugledna znanstvenika i umjetnika upu}ene Min-istarstvu kulture RH s argumentacijom o potrebiosniva nja dràvnog fonoarhiva pri Hrvat skomdràvnom arhivu ili neovisno o njemu. Poticajna skupina u sastavu: Ve ljko Lipov{}ak, dipl. ing., IvanStama}, dipl. ing. i skladate lj te dr. sc. Damir Ton~i},kolekcionar, poduzela je s tom peticijom niz sastanakapri Ministarstvu kulture, Odboru za kulturu Sabora i uupravi Grada Zagreba. No, osim na~elne potpore ne-ma vid ljiva rezultata — hrvat ski fonoarhiv do danas ni-je uteme ljen. (^lanak u cjelosti na www.hds.hr)

INS

TIT

UC

IJE

IN

ST

ITU

CIJ

E

I

NS

TIT

UC

IJE

NA

GR

AD

E

ALFI KABILJONAGRA\ENKAIROSOM

Prvi me|unarodni festival posve}en film skoj glazbi otvoren je26. kolovoza u Trogiru koncertom Film skoga simfonij skogorkestra pod ravna njem Alfija Kabi lja. Radojka [verko, \ani

Stipani~ev, Dado Topi}, Valentina Fija~ko i Antonija Mirat izvodilisu skladbe nagra|ivane Oscarima u tvr|avi Kamerlengo. Alfi Kabi -ljo, najuspje{niji hrvat ski skladate lj film ske glazbe, za svoj je iznimandoprinos razvoju film ske glazbe nagra|en Kairosom, bogom sretnogatrenutka, re ljefom koji je ve} dobio naziv Trogir ski Oscar. (M.S.)


15B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

AUTORI POZDRAVILICISAC–OVEPREDLO@ENEOBVEZEEurop sko udruè nje skladate lja i tek-stopisaca (ECSA) predstavnik je orga-nizacija skladate lja i autora iz 22 zem lje~lanice Europ ske unije. Ovih dana toudruè nje pozdravilo je predloène ob-veze koje bi prekinule nadmeta nje za-snovano na pritu`bama televizij ske po-staje RTL–a i Music Choice Europe,vode}eg europ skog opskrb ljiva~a digi-talnom glazbom. Obveze supredloène od strane dru{tava za pra-va izvo|a~a i CISAC–a, a Europ skakomisija predlaè da se one i prihvate.Dvije su zada}e predloènih obveza:

1) omogu}iti skladate ljima da sami iza-beru dru{tvo za kolektivno ostvariva njeautor skih prava koje }e najbo lje pre-zentirati njihove interese,

2) omogu}iti korisnicima da steknumulti–teritorijalnu dozvolu za kori{te njeInterneta, satelit skih i kabel skih uslugate da prema popisu objektivnih kriterijaosiguraju da konkurencija izme|u ko-lektivnih dru{tava ne dovede do uni{te -nja autor ske naknade.

Iako smatra da je stari sustav prepunzakon skog nadmeta nja, ECSA ipak vr-lo pozitivno gleda na predloènepromjene. Glasnogovornik ECSA–eDavid Ferguson tvrdi da su prednostiovih obveza {to }e one zasigurno do-nijeti zna~ajne koristi komercijalnim ko-risnicima glazbe na na~in da sesa~uva vrijednost glazbe i autorov iz-bor kolektivnog dru{tva. Ina~e, dru{tvaza kolektivno ostvariva nje autor skihprava organizirana su tako da moguzastupati interese svojih ~lanova krozniz bilateralnih, recipro~nih ugovora,prema kojima dru{tva povjeravajuostvariva nje prava svojih ~lanova nadrugim teritorijima, sestrin skim dru{tvi-ma koja djeluju na tim teritorijima. Tako}e njema~ka djela koja se izvode u Ve-likoj Britaniji biti u nadle`nosti dru{tva izVelike Britanije koje djeluje u ime njema~kog dru{tva, i obratno. Tako|er,kolektivna dru{tva predstav ljajuskladate lje i tekstopisce u odobrava nju njihove glazbe komercijalnim korisnici-ma kao {to su televizij ske i radij ske po-staje, izdava~ke ku}e, te ostali glazbe-ni opskrb ljiva~i. Tako|er, kroz mreùbilateralnih, recipro~nih ugovora, teme -ljenih na CISAC–ovom predlo{ku ugo-vora, nacionalna dru{tva za kolektivnoostvariva nje autor skih prava mogu datilicencu za ~itav svjet ski repertoar usvom teritoriju. Upravo su te recipro~neugovore kritizirali komercijalni korisnicinavode}i da su u sukobu s europ skimpravom konkurencije, a pojedina~no ihje kritizirao RTL zbog navodnogspre~ava nja multi–teritorijalnih odobre -nja. Protiv lje nja, koja se isk lju~ivo bavepreno{e njem glazbe kabel skim, satelit -skim putem ili putem Interneta, bila suci ljana samo na tri klauzuleCISAC–ovog predloènog modelaugovora za recipro~no zastupa nje. Po-sebice na one koje se odnose na na-vodna teritorijalna ograni~e nja.Usprkos pita njima koja se jav ljaju u ve-zi va ljanosti ovakvih tvrd nji, ponu|en jeanga`man po pita nju ~lanstva, eksklu-zivnosti i odredaba o teritorijima kakobi se o~uvalo pravo izbora nosite ljaprava u povjerava nju za{tite tih pravajednom ili vi{e dru{tava za kolektivnuza{titu te kako bi se osiguralamogu}nost izdava nja multi–teritorijal-nih dozvola korisnicima. Fergusonsmatra da su kolektivna dru{tva autor -ski zastupnici te nikako ne smiju dopu-stiti komercijalnim organizacijama zaemitira nje slike i zvuka nameta nje sma -njiva nja autor skih naknada prisi ljavaju}idru{tva da se me|usobno natje~u okovisine tih naknada. (Ana Kra lj)

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Z

AM

P

ZA

MP

Pi{e: Mirta [po ljari}

HGZ — ISCMHrvat ski glazbeni zavod

Katkad me muzika obuzme ko more. /Prema ne~em da ljem, / Pod stropomod magle gdje tame mrmore, / Svoju

la|u {a ljem. (Charles Baudelaire)

I doista se otisnuo k nekim novimsvjetovima Dragan Plamenac, muzikolog, alii skladate lj, ~ijim po~etnim stihovimaMuzike iz Baudelaireovih Cvjetova zlazapo~i nje prva od Triju pjesama zamezzosopran i glasovir koje je Plamenacskladao 1914. godine. Iste svjetove osje}aoje i Arnold Schönberg, no ne{to ranije,upustiv{i se u dijalog sa stihovima StefanaGeorgea u Petnaest pjesama iz K njige vise}ihvrtova, op. 15, skladanih 1909. Iste godinenastalo je i Pet komada za guda~ki kvartet,op. 5 Antona Weberna. A put opet zavr{avas hrvat skim skladate ljem, Josipom[tolcerom Slaven skim koji u godini 1923.stvara svoj Prvi guda~ki kvartet, op. 3.

Put je to koji je odabran upravo zbog svojeraznovrsnosti, a opet jednakoga nutar njegastvarate lj skog osje}a nja »novotnosti«, {to jebilo polazi{te i odredi{te na kojemu je svojudjelatnost i svrhu teme ljilo Me|unarodnodru{tvo za suvremenu glazbu (ISCM), osno-vano 1922. godine u Salzburgu. Slijede}i in-ozemni primjer, nekolicina doma}ih snaga,inicirana Majom Strozzi i Belom Pe~i}emkoji su prisustvovali tre}em festivalu IS-CM–a u Pragu 1925. godine, pred krajspomenute godine osniva Jugoslaven skusekciju ISCM–a, pod okri ljem Hrvat skogaglazbenog zavoda. Makar nije dugo djelo-vala, Sekcija je ostavila traga, prvenstvenonastoje}i {to je vi{e mogu}e povezati se sdoga|ajima u Europi te promicati »suvre-menu« glazbu u svojemu okruè nju.

@ele}i se upravo na po~etku spomenutimautorima i djelima prisjetiti djeli}a puta kojije potaknuo nova zbiva nja, nova mi{ lje nja,nova udruìva nja s ci ljem promica nja suvre-menosti, ~ak mnogo vi{e negoli modernosti,Hrvat ski je glazbeni zavod 13. trav nja 2005.priredio koncert u povodu obi ljeàva nja os-amdeset godina osnutka jugoslaven ske IS-CM–ove podru`nice. Taj je koncert snim -ljen i ovoga je pro lje}a objav ljen u oblikukompaktnoga di ska, koji se pridruìosve~anom obi ljeàva nju 180. ob ljetnice kon-tinuiranoga djelova nja Hrvat skogaglazbenog zavoda.

Izvedbe su realizirali mezzosopranisticaMartina Goj~eta–Sili}, pijanistica Eva Kirch-mayer–Bili} te guda~ki kvartet na~i njen odtada{ njih studenata Muzi~ke akademije uZagrebu, violinista Ivana Zovka i Krunosla-va Mari}a, violistice Ane–Marije [ir i vio-lon~elista Tomislava Ro`mana, a koji su We-bernovu i Slaven skijevu skladbu pripremiliu okviru kolegija komorne glazbe profesoraMladena Sedaka. Spoj i skustva i mladostipokazao se vrlo primjerenim te je HGZ, kaoizdava~, ponudio izvrsni uradak visokodokumentarne vrijednosti.

Kao {to je predsjednik HGZ–a Marcel Ba~i}u dijelu popratnoga teksta k njiìce, koju jeuredila Eva Sedak, naveo kako je Schönbergopomi njao interprete »da u muziku ne un-ose ono ~ega u njoj nema«, istim se prin-cipom i ~itavo ovo izda nje ni na koji na~inne name}e kraj njem slu{ate lju. Maksimalnojednostavno, ali pomno razra|eno i pos -ljedi~no vrlo efektno (crna i crvena slova na

bijeloj podlozi) vizualno rje{e nje, kao i tek-stovi uz program, koji tek posredno upu}ujuna skladate lj ski kontekst, ni u kojemtrenutku ne name}u sâmim djelima i njihovim izvedbama ni{ta {to bi opteretilo njihovu zvukovnu sadràjnost. [tovi{e,pu{taju djelima da kaù sve {to je potrebno.êsto je to vrlo te{ko, no izdava~i su ra~un-ali s koliko–toliko priprem ljenim slu{ate -ljima, dapa~e, gotovo probranima upu}ujuovo izda nje. I u tome se krije posebna vri-jednost ovoga CD–a, vrlo studioznopriprem ljenoga podjednako s priznatim imladim glazbenicima, izda nja koje spajana{e sa stranim i skustvima onda{ nje »suvre-menosti« i dana{ nje perspektive »moder-nosti« te koje isti~e sadràjnost daleko iznadforme. Muziku povrh muzike.

I kao da kroz re{etke se krade / Pogled predkojim tad sam kle~ao, / A on me pita, traì,znak mi dade. (Stefan George)

Pi{e: Davor Hrvoj

ZAGREB JAZZ PORTRAIT

Dan, dvaCantus/HDS

Povodom petnaeste godi{ njice djelova -nja, jedna od najpostojanijih hrvat skihjazz skupina Zagreb Jazz Portrait

objavila je svoj ~etvrti kompaktni disk kojidonosi skladate lj ski i stil ski odmak odprethodnih. ^lanovi kvarteta, gitarist MarioIgrec, saksofonist Sa{a Nestorovi},kontrabasist Nenad Jura Vrande~i} i bub njarBorna [ercar, na ovom albumu izvodeIgrecove (Dan, dva, Victory, Za nas, Novozlato, Trajna /Nina/ Nena, Trioda, MingusSquiare...) te po prvi put [ercarove skladbe(Mountain Without the Top, Quest, The River ofFire). U realizaciji albuma pridruìo im seklavirist Matija Dedi} koji nerijetko svira ina njihovim nastupima, a u izvedbi skladbe@ute boje jeseni pjeva~ica Vesna Pisarovi} kojaje uz Igreca koautorica pjesme. Od prvog jealbuma skupina posve}ena obradama hrvat -ske tradicij ske glazbe. Za ovaj su album unovom Igrecovom aran`manu pripremiliskladbu Protuletje se otpira. Novina je ipribliàva nje idiomu world music. IzvedbomIgrecove skladbe Saraj u kojoj svirajutradicij ska glazbala: Nesto rovi} zurnu, Igrec{argiju, a [ercar tarabuku, dodatno suobogatili svoj raznolik repertoar koji ~inejazz standardi, autor ske skladbe i obrade.Osim toga, vrijednost ovog izdanja leì i u~injenici {to je Zagreb Jazz Portrait, kao i dosada, uspio dokumentirati zna~ajke djelo-vanja u jednom razdoblju karijere, te, iakoovaj program nije dovoljno svirao na nas-tupima, moè krenuti u nova glazbena is-traìvanja.

DENIS RAZUMOVI] RAZZ

In UmbraDallas Records

Rije~ki alt saksofonist i skladate lj De-nis Razumovi} Razz objavio je svojprvi kompaktni disk In Umbra. Radi

se o snimkama na~i njenima 2003. godine skvartetom u kojemu su svirali kontrabasistMladen Barakovi}, gitarist Darko Jurkovi} ibub njar Marko Lazari}. Na album je uzstandarde uvrstio i vlastite skladbe. U izved-

bama Parkerove Confirmation te I’ll Remem-ber April, Soul Eyes i Loverman nedvosmis-leno i skazuje svoju sklonost bebopu i nas -lje|u {to ga je ostavio legendarni CharlieParker. Taj je pristup obi ljeìo i njegovoskladate lj sko djelova nje. U izvedbamavlastitih skladbi, Birdissimo posve}enuParkeru zvanom »Bird« te Razz Rhythm, MyFirst Blues, In Umbra i Hard Worker, Razu-movi} tako|er i skazuje sklonost bebopu, alipokazuju}i svestranost, poznava nje tradicijete osje}aj za blues, latino glazbu i balade.Izvedbe na ovome albumu ne donose novipomak u pristupu jazzu, ali se teme lje na njegovoj zdravoj tradiciji te uvjer ljivim im-provizacijama i komunikaciji {to Razu-movi}a, saksofonista zavidne tehnike i puna,zaokruèna tona, promi~e kao respektabilnusnagu hrvat skoga jazza, jo{ jednu koja dolaziiz liburnij skoga jazz kruga. Budu}i da je uovom trenutku njegova bilje`nica prepunanovih vlastitih skladbi koje brusi na brojnimnastupima, nadamo se da }e one odreditiRazumovi}evo novo diskografsko izdanje.

Pi{e: Bojan Mu{}et

NEBOJ[A BUHIN

Guitar LanguageDallas Records

Drugi album hva ljenoga gitaristaNeboj{e Buhina logi~an je koraknaprijed u odnosu na prvijenac 10

Guitar Stories. Na njemu Buhin repetira re-cepturu s prvijenca okupiv{i vrlo dobru svi-ra~ku mom~ad koja je sjajno odradila svojposao. No, ono {to izdvaja ovaj album odprethodnika jest produkcija Nik{e Brato{a,koji je, prisjetiv{i se svojih aktivnih gi-taristi~kih dana, albumu o~ito pristupio kaoprojektu koji radi za vlastitu du{u. Od desetpjesama Brato{ je supotpisnik njih {est, a naalbumu gostuju Ricardo Luque, MarkoRam ljak i Dmitar Boìkov.

Zapravo, o~ito je kako osim izvedbe, pro-dukcija ima prili~no veliku ulogu. Da je to-mu tako svjedo~i ~i njenica da je Bobo Gru-ju~i} svoje bub njar ske dionice odsvirao ustudiju u Rijeci, dok je, primjerice, DmitarBoìkov gitaru odsvirao u Skopju. Dakako,danas je to sasvim uobi~ajeno, ali uklop -ljenost u zvu~nu sliku pos ljedica je vrsnogaskladate lj skog, instrumen talis ti~kog i pro -duk cij skog rada

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G


16 B R O J 1 4 6 , R U J A N 2 0 0 7 .

Pi{e: Bojan Mu{}et

COLONIA

Do krajaMenart

Osmi album Colonije naprav ljen jeprema receptu: nemoj se prestatikladiti na ko nja koji dobiva. Jedno -

stavno, sna`ni humpa–cumpa groove s uglav -nom nezanim ljivim tekstovima, ali s vrlodobrim vokalom Indire Vladi} Mujki} inabrijanom dance produkcijom ono je oko~ega }e se sjatiti svi hodo~asnici u di skotekena ovim meridijanima. Iako je konkurencija(Karma, Magnetic) za nijansu inventivnija, pavjerojatno sukladno tome uspijeva prodatisvoje hitove i na odre|ena trì{ta u Europi iAziji, Colonia je na ovim prostorima jo{uvijek vladar plesnih podija. Osmi album kaonaslovnu temu ima vokalnu verziju instru -mentala koji je bio tema tre}e sezone BigBrothera, a zanim ljivo je da se na trì{tunalazi i ograni~eno izda nje albuma s do dat -nim CD–om na kojemu se nalaze remiksevite i drugih skladbi na albumu.

Iako je posrijedi korektno odra|en posao,o~ito je da Colonia sadràj albuma vrti okojednog ili dva hita na svakom novom albumuosla njaju}i se na minuli rad. Pa nek’ traje dokraja. A onda se mogu preorijentirati i utambura{ki orkestar, ~emu nisu neskloni...

CRVENA JABUKA

Du{a SarajevaCroatia Records

Ono {to izdvaja novi album Crvenejabuke od pro{lih jest ~i njenica da ganije producirao po~asni ~lan benda (i

svojedobno punopravni ~lan) Nik{a Brato{.To se prili~no osjeti na albumu koju suproducirali ~lanovi Draèn @eri} i Igor M.Ivanovi}. Ogo ljeniji, re skiji zvuk koji neodgovara pop bendu kao {to je Crvenajabuka o~ito je danak tom hendikepu. Osimtoga, ~i njenica je kako Draèn @eri} vi{e nijeu vokalnoj formi kao neko}, {to je Brato{ nazad njim albumima itekako znao nadoknaditiproducent skim zahvatima. Glavni je autoralbuma ma nje poznati Asmir Spahi}, a izda -nje sadrì skladbe Dine [arana iz grupe Letu{tuke, glavnog autora pjesama za ovaj bend uzad njih petnaestak godina. Obrade skladbiTamo da putujem (Rastanak) Arsena Dedi}a nastihove Tina Ujevi}a i Napi{i jednu ljubavnuKemala Montena jesu najbo lje izvedbe naalbumu, dok [aranova pjesma Dolaze raz -glednice upravo ocrtava onu emotivnu nitCrvene jabuke koja je iz albuma u album sveta nja i koja se osje}a jo{ jedino u skladbamasporijeg tempa.

ARSEN DEDI]

The Platinum CollectionCroatia Records

The Platinum Collection u izda njuCroatia Records, zbirka je dvostrukihCD–ova koji objedi njuju najve}e

uspje{nice najtira`nijih i najva`nijih izvo|a~akoji snimaju ili su snimali za tu di skograf skuku}u. Osim »best of« na~ela, vrijednost jeovih kompilacija {to se mogu prona}i skladbekoje su jednostavno bile izbjegnute na prija{-njim kompilacijama tih izvo|a~a (npr. â }emi Copacabana Tea Trumbi}a na kompilacijiOlivera Dragojevi}a ili Diridonda ZdenkaRu nji}a na kompilaciji Novih fosila).Platinasta kolekcija Arsena Dedi}a ipak nijetakva, hitovi su ovdje u drugom planu.Kompilacija je sastav ljena prema drugimna~elima, nastojalo se na jednome mjestu skupiti one pjesme koje ma nje odgovarajuterminu »greatest hits«, a vi{e onome »thebest of«. Jednostavno, 35 godina karijere nijemogu}e sabiti na format dva CD–a, ali kad bise opisivao Arsenov rad u tom razdob lju (od1971. do 2006.), izbor pjesama bi mogaouistinu upu}ivati na sve njegove skladate lj -ske, pjesni~ke i interpretacij ske vrhunce, oddobro poznatih pjesma kao {to je Sve {to zna{o meni do kurioziteta kao {to je Arsenovavlastita izvedba evergreena Rade [erbedìjeNe daj se, Ines.

IBRICA JUSI]

Kavana MediteranDancing Bear

Uzad njih 15 godina di skografija IbriceJusi}a svodi se uglavnom na kon -ceptualne albume, pa ni Kavana

Medi teran nije izuzetak. Posrijedi je njegov»dalmatin ski album« na kojemu, dakako, nenedostaje klap ske izvedbe (podr{ku mu dajeklapa Nostalgija), a tekstovi su djelo poznatihdalmatin skih spisate lja kao {to su Jak{aFiamengo ili pokojni Mom~ilo Popadi}, dokje jednu pjesmu napisao Luko Pa ljetak. Toje prvi album s autor skim pjesmama u zad -njih dvadeset godina, a prepoznat ljiv izrazIbrice Jusi}a nadgradio je svirkom iprodukcijom Elvis Stani}, {to se i osje}a naalbumu. Album sadrì i {est bonus pjesama,od kojih su tri izvedene na francu skomjeziku. Ibri~ine {ansone su svevremen ske, paiako nove skladbe ne donose pomak u njegovoj di skografiji, svakako na odgo -varaju}i na~in upotpu njavaju njegovrepertoar. Stoga, Ka vana Mediteran u odnosuna njegovu dosada{ nju di skografiju nije nekiforte, ali je zato itekako iznad ve}ine»dalmatin ske« konkurencije.

MILDREDS

Brisa~i pra{ineAquarius Records

Nakon nekoliko albuma obrada raznihskladbi, vi{e ili ma nje poznatihizvo|a~a, Mildreds predstav lja po ja -

vu koja ci ljano ide prema obnav lja nju hrvat -ske lakonotne pop–ba{tine (osim njih, samosu Ljubimci èna na svome jedinom albumui Cubismo na pos ljed njem albumu zahvatilitako duboko), pritom ne zalaze}i u ideju dasve pjesme moraju biti kameni me|a{i njihova glazbenog vremena. Da se i{lotakvim pristupom, uvodna pjesma zacijelo nebi bio ultimativni trash hit Ulica jorgovana(originalno je izdigao Darka Domijana uestradnu orbitu), a na album uvr{tene obradeuspje{nica Frane Lasi}a Volim te, budalo malai Zagr ljeni. No, ekipa koju ~ine dio Tran s -histria Ansamblea Tamare Obrovac uz vrsnuvokalisticu Astrid Ku ljani} realizirala jezanim ljivo glazbeno putova nje u pro{lost i spuno emocija obrisala pra{inu s evergreenazastalih u sedamde setima. Vrhunac albumapredstav lja sedmo minutni prepjev najve}egahita skupine Procol Harum Whiter Shade ofPale koji je kao Blijede sjene sjajno inter -pretirala Josipa Lisac. Album Mildredsa sveje samo ne blijed, a sigurno je da, nastave li sradom, jer rije~ je o i skusnim jazz glaz -benicima — ne}e biti ni u ~ijoj sjeni.

QUASARR

QuasarrMenart

Jedno od ugodnijih iznena|e nja narecentnoj pop sceni jest rije~ka skupinaQuasarr koja prili~no inteligentno spaja

elektroniku i tradicionalni akusti~ni in -strumentarij. S prepoznat ljivo rije~kim vo -kalom Borisa [toka (imam osje}aj da je vi{eod tri ~etvrtine pjeva~a novih rije~kihbandova i{lo na te~ajeve pjeva nja kod Deana[ka ljca iz Grada), Quasarr zapravo svoj radsmje{ta negdje izme|u prvog i drugogalbuma Urbana & 4. Ono {to nedostaje da bito bilo smje{teno upravo tamo jestDenykenova produkcija koja nagla{avaakusti~ni dio pri~e, dok je Luky u slu~ajuUrbana & 4 upravo nastojao ponajbo ljeuskladiti rocker ski pristup s elektronikom.No, Quasarr zaista predstav lja potencijal kojise ne}e osla njati samo na hitoidnost skladbeTi koja ih je probila (i na teme lju koje jo{uvijek imaju status «~uda od jednog hita»), ada bi ga mogli realizirati na odgovaraju}ina~in trebat }e im mnogo koncerata unogama i drugi producent na drugomalbumu.

RAZNI IZVO\AÎ

Samo jednom se ljubi/Tribute to Ivo Ro-bi}Aquarius Records

Premda je Ivo Robi} davno zasluìotribute album, inicijativa Swingersaurodila je plodom u ovoj godini,

ponajvi{e zahva ljuju}i novom ~ita nju remakeastandardnoga Robi}eva songa Jabuke i tre{ njekoji je krajem osamdesetih snimio sRobertom Marekovi}em. Marekovi} nije biozadovo ljan snim ljenim i s pomo}u Swingersaobnovio je hit zadràvaju}i samo Robi}evvokal. Rezultat je izvrstan, kao {to su bili iostali off–projekti Ive Robi}a — pos ljed njasnimka s Distrojersima u obradi hita Goluboviili nikad objav ljene ~etiri snimke s DavoromOrebom, pjeva~em negda{ njih Idejnihnemira. Skladbe zastup ljene na kompilacijiSamo jednom se ljubi uglavnom su ve}reinterpretirane, a ujedna~eni ritam kom pil -acije gdje se ponajvi{e isti~u doma}iniSwingersi (osim u Jabukama i tre{ njama,dobro su se oku{ali i u Autobusu Calypso),postojani Oliver i Massimo, vrstan TediSpalato (vrlo dobro ~ita nje skladbe Mojeplavo more) i skupina Mildreds u Golubovimadaju poticaj i za ne{to {to se moè nazvatiVol. 2, pa makar se na jednom mjestuobjedinile ve} poznate obrade pjesamanenadma{nog Ive Robi}a.

SILVA

TotemDallas Records

Silva je ex–Super Silva koja je odbaciva -njem svojega estradnog epitetazaokrenula i svoj glazbeni izraz. Pravim

imenom i prezimenom Silvija Mi{anovi},pozornost plijeni ponajprije svojim izgledom,a onda i ~i njenicom da je bila jedan od prvihautohtonih narod nja~kih proizvoda iz Hrvat -ske. Niknula u majstor skoj radionici Sini{eVuce, na nastupnom EP–ju imala je dvahardcore narod nja~ka hita, no u kasnijoj di -skografiji nije uspjela zaorati dub lju brazdu.Totem je donekle iznena|e nje jer je posrijedikantautor ski album gdje je Silva pravilnoprocijenila da narod nja~ku poetiku, koja jeuglavnom razigranija od zabavnoglazbene,interpolira u pop–tkivo pod producent skompa skom Enesa Tvrtkovi}a. Rezultat nijeosobit, jer umnogome podsje}a na ono {toradi Alka Vuica. ^vrstog glasa, s narod -nja~kim ritmom na koji su nakalem ljenipop–pasaì Silva je napravila ipak znakovit i -skorak, jedini je problem {to pop–narod njaciu Hu lji}evu stilu vi{e nisu u modi. Stoga jenajbo lji dio ovog albuma dizajn Ivana Kra -ljevi}a i fotografije Damira Hoyke.

CD

IZ

LO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G

C

D I

ZLO

G


s njima svakako na zapad - hdsta poput natka dev~i}a, antuna dobroni}a i josipa ka{mana, slavimo...

Documents