s javne rasprave na odluku o izradi okvirnog plana i ... · k o m e n t a r i s javne rasprave na...

K O M E N T A R I S JAVNE RASPRAVE NA ODLUKU O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUKU O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU

OBRAZAC

SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I

PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA

JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE

UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I

EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU

Naziv nacrta zakona,

drugog propisa ili akta

Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i

eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju

postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i

programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu

Naziv tijela nadležnog za

izradu nacrta

Ministarstvo gospodarstva

Razdoblje savjetovanja

(početak i završetak)

29.08.2014. do 29.09.2014.

Naziv/ime sudionika/ce

savjetovanja (pojedinac,

udruga, ustanova i sl.) koji

daje svoje mišljenje i

primjedbe na nacrt zakona,


Lana Ujdenica

Tematsko područje i

brojnost korisnika koje

predstavljate, odnosno

interes koji zastupate

Govorim u svoje ime s ciljem da pomognem u zaštiti prirode,

prirodnih ljepota i biodiverziteta Jadrana, svih nas i naše

budućnosti i da potaknem ljude na razmišljanje o tome da nam

ne trebaju novci, plin ni nafta jer sve što nam treba za bogat

život već imamo u prirodi i prioritet bi nam svima trebao biti

življenje u skladu s prirodom.

Načelne primjedbe na

predloženi nacrt

Smatram da eksploatacija Jadrana u bilo kakve svrhe

jednostavno nije nešto na što itko od nas ima pravo. Apsolutno

sam protiv cijelog programa. Ne znam kako i zašto je ovaj

projekt odobren od ministarstva zaštite okoliša i prirode jer

definitivno planovi projekta apsolutno ne idu u prilog ni

očuvanju okoliša i prirode ni održivog razvoja.

Primjedbe na pojedine

članke nacrta zakona,

drugog propisa ili dijelove

akta

Cijeli program ugrožava biodiverzitet i stupanj čistoće u

jednom od najčišćih i najlješpih mora u svijetu. Toliko smo

sretni što imamo tako predivno more i žao mi je što su ovakvi

planovi uopće nešto o čemu se raspravlja. Kao što sam već

rekla, Jadran kao ni bilo koji drugi komad zemlje i mora, nije

ničije vlasništvo. Mi zajedno tu živimo i uživamo u tome ali to

Poštovana,

Hvala Vam na dostavi Vašeg cijenjenog mišljenja u postupku određivanja sadržaja Strateške

procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa, nalazimo Vašu brigu za očuvanje

okoliša razumljivom, no moramo istaknuti da smo u pripremi ovog natječaja posebnu

pozornost posvetili upravo zaštiti okoliša i ljepota Jadrana. Uvjeti javnog natječaja, kao i

postojeći regulatorni okvir u svom sadržaju bave se sigurnim ponašanjem prema svim

čimbenicima u okolišu. Prema njima, sigurnost ljudi i ljudskog zdravlja, kulturnih dobara, kao

i svih živih bića u Jadranu, u prvom su planu. Za implementaciju svih radnji vezanih za

istraživanje i eksploataciju, posebna se pozornost polaže upravo zaštiti i očuvanju okoliša i

turizma kako bi u samo začetku bilo kakvi štetni utjecaji bili onemogućeni.

Jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim

pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u prethodnim aktivnostima

vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu

dokazati, u startu će biti eliminirani.

No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena

Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru čiji je temeljni cilj

osiguranje i provođenje djelatnosti istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome

najviše standarde sigurnosti, zdravlja i okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija

nam ne daje pravo da to i uništavamo. Imamo sve što nam

treba. Hranu, vodu, jedni druge, zemlju, potencijale za

iskorištavanje obnovljivih izvora energije (hidroelektrane,

ulaganje u solarne kolektore i sl. ) i gledanje u budućnost ruku

pod ruku s prirodom, a ne s prirodom u okovima i u našoj

službi. Smatram da bi se sav novac koji se planira potrošiti na

ovaj projekt, trebao preusmjeriti na zaštitu hrvatskih voda,

hrvatske zemlje, zraka i na izgradnju postrojenja za

iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Na kraju krajeva, što

je dobro za prirodu, dobro je i za nas (to uključuje i mene i

našu djecu i sve vas i ostatak svijeta) .

Ime i prezime osobe/a koja

je sastavljala primjedbe ili

osobe ovlaštene za

zastupanje

Lana Ujdenica

Kontakt

E-mail: [email protected]

Telefon: 0919477922

Datum dostavljanja obrasca 17.09.2014.

Jeste li suglasni da se ovaj

obrazac, s nazivom/imenom

sudionika/ce savjetovanja,

objavi na internetskoj

stranici nadležnog tijela?

DA NE

najviših sigurnosnih standarda na svim naftnim i plinskim platformama diljem Europe je

obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na

istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput kriterija za davanje dozvola, kontrolu same

platforme, kontrolne mehanizme opreme i procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje

način postupanja ukoliko do nesreće ipak dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu

krajnjem umanjivanju moguće štete u okolišu.

Način ponašanja i propisane procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane

propisima, a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti

pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10).

Brojne odgovore na vaša pitanja, kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom

Pravilniku. Pravilnikom je nadalje strogo zabranjeno bacanje i ispuštanje čvrstog otpada,

motornog ulja, tekućih ugljikovodika, otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i

proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče samog procesa bušenja i mogućih incidentnih

situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta postavljanja preventera, njihove certifikate, potom

preostale sigurnosne ventile i zasune. Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine

mora biti atestirana te osigurava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već

sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće improvizacije tijekom istraživanja i

eksploatacije, a spomenuta Direktiva 2013/30/EU (koju RH mora implementirati do srpnja

2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive, Republika

Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio deklaracije,

Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na

teritoriju RH. Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju

moguću mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen

na državnoj razini kao i na županijskim razinama.

Željeli bismo istaknuti činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu nisu

počela jučer ili prije godinu, dvije. Prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru je

bušotina Jadran-1, izvedena u jesen 1970. godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina

Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička snimanja datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su

1968. godine. Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i ranije. Prva

seizmička snimanja počinju sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih

istraživanja uslijedile su i prve bušotine na odobalju. Tako je prva talijanska bušotina

izvedena davne 1959. u podmorju oko Sicilije (Gela 21), a naredne, 1960. godine izvedena je

i prva istražna bušotina u Jadranskom moru (Ravenna 1). Tom razdoblju pripadaju i prva

otkrivena plinska polja u Jadranskom moru, dok je prvo naftno polje, Rospo Mare, otkriveno

sredinom 70-tih. Na dubinama mora većim od 800 m počeci radova datiraju u rane 90-te

godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila. Možemo zaključiti da dinamično istraživanje i

pridobivanje ugljikovodika u Jadranskom moru, dakle, traje već skoro 70 godina. Gotovo je

sigurno da početkom tog razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i

visoki kao danas, a okoliš Jadranskog mora do danas nije narušen radnjama bilo istraživanja,

bilo pridobivanja plina i nafte. Ne samo da sustav nije narušen, već se nije dogodio niti jedan

značajan incident. I danas je u području Jadrana aktivno nekoliko naftnih polja s talijanske

strane, te stotinjak plinskih proizvodnih platformi u cijelom jadranskom području.

Prepoznajemo potrebu za razvojem alternativnih izvora energije, koji će biti obnovljivi i

ekološki prihvatljivi. Nažalost, proizvodnja energije iz takvih izvora, tehnologijama koje su

danas komercijalno dostupne, trenutno ne može zadovoljiti ukupne energetske potrebe. Tako

su fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije. Procjene IEA (Međunarodne agencije

za energetiku), kao i Europske unije, koja inače prednjači u naporima za ublažavanje

klimatskih promjena i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj strukturi

proizvodnje energije, govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati ključni

energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od

prioriteta europske energetske politike.

Za sva dodatna pitanja i komentare, stojimo Vam na raspolaganju.

OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA

ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O

PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU

Naziv nacrta zakona, drugog

propisa ili akta

Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i

eksploatacije ugljikovodika na Jadranu


izradu nacrta


Razdoblje savjetovanja (početak i završetak)

29.08.2014. do 29.09.2014.


savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji

daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona,


Špiro Tičić

Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate,

odnosno interes koji zastupate

Čista Dalmacija

Ja, moja obitelj i sva djeca kojoj ćemo se morati ispričavati za 20 godina

NE daljnjoj eksploataciji Jadrana

Načelne primjedbe na predloženi nacrt

Dok se zemlje odriču upotrebe fosilnih goriva, zavjetuju da će

smanjiti ili skroz prestati sa ispuštanjem ugljikovih plinova, okreću se

obnovljivim izvorima energije, zabranjuju automobile u centrima gradova, obnavljaju prirodna područja i maštaju o odlasku na čisto

jadransko more mi povećavamo korištenje fosilnih goriva, ispuštanje ugljikovih plinova i to isto more želimo riskirati gradeći naftne

platforme. Na moru koje preko turizma i ribarstva održava dobar dio nacije na životu mi želimo kratkoročno malo zaraditi, a dugoročno

uništiti, a time i nas same. Kada za 20 godina naše more bude puno

otrova, ribe i podmorski svijet mrtav, pogled sa otoka na metalne relikvije nekog starog svijeta, narod u bijedi, kako ljudima objasniti

da smo uništili nešto najbolje što smo imali da bi gradili nešto što više nikome ne treba?

Primjedbe na pojedine članke

nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta

Ime i prezime osobe/a koja je

sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje

Špiro Tičić

Kontakt


Telefon:

Datum dostavljanja obrasca 18.09.2014


obrazac, s nazivom/imenom DA

Poštovani,





































sudionika/ce savjetovanja, objavi na internetskoj stranici

nadležnog tijela?

OBRAZAC

SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O

PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA

I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU


propisa ili akta


ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške

procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu

Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta



(početak i završetak) 29.08.2014. do 29.09.2014.

Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac,

udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i

primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta

Dunja Ribarić

Tematsko područje i brojnost

korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate

-


Jadransko more je poluzatvoreno more koje ne smije postati naftno područje zbog prevelikog ekološkog rizika pri mogućim nezgodama.

Također, naftna industrija donosi onečišćenje već svojim redovitim

djelovanjem, čak i bez nezgoda, što šteti turizmu i ribarstvu, stoga uz ekološke imamo i ekonomske razloge protiv Okvirnog plana i

programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu.

Neprihvatljivo je da se Odluka o provođenju postupka strateške

procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i

eksploatacije ugljikovodika na Jadranu donosi tek sada, dok je u tijeku Javno nadmetanje za izdavanje dozvola. Sama strateška

procjena trebala je biti ozbiljno i neovisno izvedena prije otvaranja Javnog nadmetanja te bi trebala imati mogućnost zaustavljanja

cijelog projekta ukoliko svojim metodama procijeni da je preškodljiv okolišu.

Jadransko more, s dugom obalom i brojnim otocima, otočićima i

hridima je strateški nacionalni resurs Republike Hrvatske te kao takav treba biti zaštićen i očuvan, a ne eksploatiran na sve dostupne

načine.

Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa

ili dijelove akta

-



Kontakt

E-mail:

Telefon:



obrazac, s nazivom/imenom sudionika/ce savjetovanja,

objavi na internetskoj stranici

nadležnog tijela?

DA NE

Poštovana,

hvala Vam na dostavi Vašeg cijenjenog mišljenja u postupku određivanja sadržaja Strateške

procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa, te nalazimo Vašu brigu za očuvanje

okoliša razumljivom. Što se tiče procjene utjecaja na turizam poglavito, upravo je to jedna od

zadaća Strateške studije te će rezultati biti podastrijeti javnosti. Također, studijom će se

procijeniti i utjecaj aktivnosti na ribolov i marikulturu.

Ovom prilikom željeli bismo istaknuti i činjenicu da istraživanja i eksploatacija

ugljikovodika u Jadranu nisu počela jučer ili prije godinu, dvije. Tako je prva hrvatska

istražna bušotina čije je ušće bilo u moru bušotina Jadran-1, izvedena u jesen 1970. godine.

Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička snimanja

datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su 1968. godine. Na talijanskoj strani Jadranskog

mora, istraživanja su počela i ranije. Prva seizmička snimanja počinju sredinom 50-tih godina

prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih istraživanja uslijedile su i prve bušotine na odobalju.

Tako je prva talijanska bušotina izvedena davne 1959. u podmorju oko Sicilije (Gela 21), a

naredne, 1960. godine izvedena je i prva istražna bušotina u Jadranskom moru (Ravenna 1).

Tom razdoblju pripadaju i prva otkrivena plinska polja u Jadranskom moru, dok je prvo

naftno polje, Rospo Mare, otkriveno sredinom 70-tih. Na dubinama mora većim od 800 m

počeci radova datiraju u rane 90-te godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila. Stoga

možemo zaključiti da dinamično okruženje istraživanja i pridobivanja ugljikovodika u

Jadranskom moru, dakle, traje već skoro 70 godina. Gotovo je sigurno da početkom tog

razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i visoki kao danas, a

okoliš Jadranskog mora do danas nije narušen radnjama bilo istraživanja, bilo pridobivanja

plina i nafte. Ne samo da sustav nije narušen, već se nije dogodio niti jedan značajan incident.

I danas je u području Jadrana aktivno nekoliko naftnih polja s talijanske strane, te stotinjak

plinskih proizvodnih platformi u cijelom jadranskom području.

Nastavno na vrijeme donošenja Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na

okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu,

moramo napomenuti da se sve aktivnosti koje su sada u tijeku provode u skladu sa Zakonom

o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Citirani Zakon je donesen u srpnju 2013. godine

(NN 94/13), a donošenje je uključivalo i proceduru javne rasprave. Ujedno, do sada, na

Jadranu je niz aktivnosti vezanih uz istraživanje i pridobivanje ugljikovodika prisutan već

nekoliko desetljeća, a da pri tome praksa nije uključivala potrebu izrade strateške procjene.

No, ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, kao i prihvaćanjem cijelog slijeda direktiva i

dokumenta vezanih uz mjere zaštite okoliša i prirode, izrada strateške studije postala je

obaveza.

Obzirom da navedene aktivnosti Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika mogu imati određene utjecaje na područje Jadrana, a u svrhu sprječavanja

pojave negativnih djelovanja, strateška procjena istih bit će izrađena integralnim i sustavnim

pristupom obzirom na postojeće okolišne uvjete, poštujući državni i europski zakonodavstveni

okvir.

Ujedno, slažemo se s Vašim navodom da Jadransko more treba biti zaštićeno i očuvano.

Jadran je svima nama izuzetno važan, on predstavlja naš ponos, no kao što vidite iz

dosadašnje prakse te propisa, istraživanje i eksploatacija neće narušiti njegovu cjelovitost.

Nadamo se da smo Vam bar djelomično umirili Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i

eksploatacije na moru. I u konačnici, za sva dodatna pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo

Vam na raspolaganju.





propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.





tamara eskić



Zaustavljanje svih aktivnosti naftnih i plinskih bušenja u hrvatskom dijelu Jadrana zbog dobrobiti svih korisnika tog područja


Zaštita Jadrana i njegove bioraznolikosti trebala bi biti

apsolutni prioritet, ako ne zbog vlastitog osjećaja povezanosti s prirodom i obveze da štitimo one koji se ne mogu štititi sami, onda

barem iz materijalnih, ekonomskih razloga. To se ne odnosi samo na direktan prihod državne blagajne, već i povećanje kupovne moći

Hrvata koji rade u turizmu. Ribarstvo nam je također grana privrede,

a jasno je da dobra riba dolazi samo iz zdravoga mora. Znanstvenici s Geološkog instituta pobliže su objasnili dosadašnje istražene

aktivnosti. Slijede daljnja 2D i 3D snimanja pa istražno bušenje. Predviđeno istražno razdoblje je sljedećih pet godina. Što će reći da

se još ne zna koliko ima nafte i plina te koliko će Hrvatska imati koristi od toga. Mi nismo spremni preuzeti posljedice za okoliš samo

jer će nam naftni divovi platiti priliku za istraživanja! Neupitno je da

je projekt nafte i plina rizičan za Jadran. Čak i uz pridržavanje najviših ekoloških standarda, nesreće se događaju. Morska polja koja

se sada nude za istraživanje i eksploataciju od kopna su udaljena samo deset, a od otoka samo šest kilometara. Mapa 10 najvećih

izlijevanja nafte u svijetu otkriva da je ponekad dovoljno da se

tanker sudari s drugim brodom ili platformom. Najpoznatija nesreća ipak je ona u Meksičkom zaljevu 2010. godine, gdje je došlo do

podvodnog puknuća i eksplozije naftne platforme, a istjecanje nafte je trajalo mjesecima. Lokalno ribarstvo je potpuno propalo, a

posljedice za morsku floru i faunu osjete se još danas. Puknuća samih platformi se vjerojatno neće desiti, no izlijevanja iz tankera

već imaju veću vjerojatnost. U poluzatvorenom moru kao što je

Jadran, svaki takav ekološki incident ima dalekosežne posljedice. A čak i da incidenata nema, sama prisutnost naftnih platformi i promet

velikog broja tankera nosi sa sobom svoje onečišćenje. Uz utjecaje 2D i 3D seizmike, odnosno snažnih zvučnih bombi na morske

sisavce, kornjače, ribe i plankton, problematično je i otpuštanje tekućeg otpada poput toksične isplake te razni negativni utjecaji

bušenja na morsko dno, floru i faunu te stupac mora. Problem nastaje i u tome što balastne vode često dolaze iz drukčijih

ekosustava te potencijalno nose invazivne vrste i razne onečišćivače

koji štete domaćem akvatoriju. Prema dostupnim podacima, godišnje u Jadranskom moru završi više od 10 milijuna tona balastnih voda, a

kolika može biti njihova buduća količina u situaciji u kojoj je Jadran pun naftnih platformi i tankera možemo samo nagađati. Zagovornici

nafte u Jadranu vole primijetiti da se Italija već dugo koristi naftnim rezervama koje se nalaze s njihove strane. No pritom ne spominju

ono što učimo još u osnovnoj školi, da je hrvatska obala znatno čišća

od talijanske zbog morske struje koja se kreće od juga prema sjeveru s istočne strane Jadrana, te obratno na zapadnoj. Također,

prirodna ljepota koju daje razvedenost obale, odnosno broj otoka i otočića, s hrvatske je strane znatno veća.

Zbog svih izloženih argumenata pitamo se koliko je dugo moguće

prkositi zdravom razumu i nastaviti s projektom naftnih bušotina u Jadranu? Pitamo se i kako je moguće da je rok za predaju ponuda za

izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu već zakazan za 3. studeni 2014? Iako javna rasprava još nije

održana? Kako je moguće da je Spectrum provodio seizmička istraživanja hrvatskog podmorja, bez pitanja javnosti, bez javnog

natječaja, i bez studije utjecaja na okoliš. Jedan dio utjecaja nešto je

kasnije isplivao na talijansku stranu obale u obliku dupina kojima su popucali bubnjići od glasnih istraživanja. Studija procjene utjecaja na

okoliš provodi se tek sada, a bit će gotova u veljači 2015. Možda čak nakon potpisivanja prvih big oil ugovora. Dakle, ne predviđa se

mogućnost zaustavljanja naftne vizije Hrvatske, iako bi studija koja

se bavi strateškim nacionalnim resursom morala imati tu opciju. Sam tekst Odluke o provođenju strateške procjene utjecaja na okoliš

govori da dosadašnja praksa istraživanja podmorja nije to smatrala potrebnim. Ulaskom u EU izrada takvog dokumenta postala je

obavezna. Iako cijelo hrvatsko more zaslužuje poseban, ekološki

osjetljiv tretman, njega će dobiti samo onaj mali dio koji je prijavljen u europsku ekološku mrežu NATURA 2000. Zanimljivo je i to da

studiju ne izrađuju stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode, već Ministarstva gospodarstva. Za koga je nafta dobar posao? U viziji

nafte kao osnove gospodarstva zaboravlja se na to da Hrvatska, za razliku od često spominjane Norveške, više nema nacionalnu naftnu

kompaniju te sav gospodarski uzlet temelji na koncesijama stranim

multinacionalnim firmama poznatim po poticanju korupcije, sudjelovanju u kršenju ljudskih prava i zanemarivanju standarda

zaštite okoliša.


ili dijelove akta


sastavljala primjedbe ili osobe

ovlaštene za zastupanje

voxfeminae.net

Kontakt

E-mail:

Poštovana,

Prije svega, zahvaljujemo se na Vašim komentarima i primjedbama, te nalazimo Vašu brigu

za očuvanje okoliša razumljivom, no moramo istaknuti da smo u pripremi ovog natječaja

posebnu pozornost posvetili upravo ovoj problematici. Jedan od uvjeta za pristupanje javnom

nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim pothvatima investitora kao i podataka o

postojanju kazne u prethodnim aktivnostima vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite

prirode i okoliša. Ponuditelji koji to ne mogu dokazati, u startu će biti eliminirani.

Sigurnost ljudi i okoliša u svim svjetskim tvrtkama, pa tako i naftnim, je od iznimnog značaja,

zasigurno među ključnim segmentima poslovanja. U svjetskim okvirima zaista vrijedi ona

„bolje spriječiti, nego liječiti“. Ulaganje u ovaj segment tvrtkama donosi sigurnost poslovanja

bez bojazni od nadoknada, saniranja i isplata milijunskih odšteta. Tvrtkama zasigurno nije u

interesu neodgovorno pristupiti bilo kojem projektu u kojem, umjesto da profitiraju, riskiraju

budućnost poslovanja i gubitak iznimno velikih sredstava.




















Telefon:

Datum dostavljanja obrasca 27. rujan 2015.

Jeste li suglasni da se ovaj obrazac, s nazivom/imenom


nadležnog tijela?

DA







teritoriju RH.

Uz sve što je da sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju moguću

mjeru, u RH definiran je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen na

državnoj razini kao i na županijskim razinama.

Između ostalog, željeli bismo istaknuti i činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika

u Jadranu nisu počela jučer ili prije godinu, dvije.

Prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru je bušotina Jadran-1, izvedena u jesen

1970. godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička

snimanja datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su 1968. godine.

Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i ranije. Prva seizmička snimanja

počinju sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih istraživanja uslijedile su i

prve bušotine na odobalju. Tako je prva talijanska bušotina izvedena davne 1959. u podmorju

oko Sicilije (Gela 21), a naredne, 1960. godine izvedena je i prva istražna bušotina u

Jadranskom moru (Ravenna 1).



počeci radova datiraju u rane 90-te godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila.

Možemo zaključiti da dinamično okruženje istraživanja i pridobivanja ugljikovodika u




plina i/ili nafte. Ne samo da sustav nije narušen, već se nije dogodio niti jedan značajan

incident. I danas je u području Jadrana aktivno nekoliko naftnih polja s talijanske strane, te

stotinjak plinskih proizvodnih platformi u cijelom jadranskom području.

I u konačnici, moramo pojasniti da Stratešku procjenu izrađuju za to ovlaštene tvrtke, a ne

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a naručuje je (dakle donosi odluku o provođenju) tijelo

državne uprave nadležno za područje za koje se Plan i program donosi, što je u ovom slučaju

Ministarstvo gospodarstva. Stručnu utemeljenost i cjelovitost Strateške studije ocjenjuje

Povjerenstvo u kojem sjede stručnjaci za pojedine sastavnice okoliša, a konačno mišljenje

(nakon javne rasprave) daje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Kao što vidite, stručnjaci

Ministarstva zaštite okoliša i prirode imaju ključnu ulogu u kontroli i konačnom odobravanju

Strateške studije. Za implementaciju svih radnji vezanih uz istraživanje i eksploataciju

posebna se pozornost polaže upravo zaštiti i očuvanju okoliša i turizma kako bi u samom

začetku bilo kakvi štetni utjecaji na okoliš bili onemogućeni.

Nadamo se da smo Vam približili i pojasnili svrhu Strateške studije te bar djelomično umirili

Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i eksploatacije na moru. Ujedno, za sva dodatna

pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo Vam na raspolaganju.





propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.





Petra Dizdar




predloženi nacrt

Poštovane dame i gospodo,

Jadransko more je nase najvažnije nacionalno

prirodno bogatstvo I absolutno mora biti

zaštićeno. Kao zabrinuta Hrvatska gradjanka koja

misli o dugotrajnom boljitku lijepe nase,

ljubazno molim da zaustavite daljnje planove oko

bušenje nafte i plina u hrvatskom dijelu

Jadranskog mora. Ovi planovi ozbiljno bi

ugrozili okoliš, cjelokupni morski svijet i

ljude koji žive u ovoj regiji.

Ovaj projekt absolutno nije u skladu sa zaštitom

naseg Jadranskog mora niti je u nasem naboljem

dugorocnom ekonomsko-politicnom interesu.

S postovanjem,





Petra Dizdar

Kontakt


Telefon: 021-334-205

mailto:[email protected]

Poštovana,


procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa, te nalazimo Vašu brigu za očuvanje

okoliša razumljivom.

Ovom prilikom željeli bismo istaknuti i činjenicu da istraživanja i eksploatacija

ugljikovodika u Jadranu nisu počela jučer ili prije godinu, dvije. Tako je prva hrvatska

istražna bušotina čije je ušće bilo u moru bušotina Jadran-1, izvedena u jesen 1970. godine.

Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička snimanja

datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su 1968. godine. Na talijanskoj strani Jadranskog

mora, istraživanja su počela i ranije. Prva seizmička snimanja počinju sredinom 50-tih godina

prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih istraživanja uslijedile su i prve bušotine na odobalju.

Tako je prva talijanska bušotina izvedena davne 1959. u podmorju oko Sicilije (Gela 21), a

naredne, 1960. godine izvedena je i prva istražna bušotina u Jadranskom moru (Ravenna 1).



počeci radova datiraju u rane 90-te godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila. Stoga

možemo zaključiti da dinamično okruženje istraživanja i pridobivanja ugljikovodika u







Nastavno na vrijeme donošenja Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na

okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu,

moramo napomenuti da se sve aktivnosti koje su sada u tijeku provode u skladu sa Zakonom

o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Citirani Zakon je donesen u srpnju 2013. godine

(NN 94/13), a donošenje je uključivalo i proceduru javne rasprave. Ujedno, do sada, na

Jadranu je niz aktivnosti vezanih uz istraživanje i pridobivanje ugljikovodika prisutan već

nekoliko desetljeća, a da pri tome praksa nije uključivala potrebu izrade strateške procjene.

No, ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, kao i prihvaćanjem cijelog slijeda direktiva i

dokumenta vezanih uz mjere zaštite okoliša i prirode, izrada strateške studije postala je

obaveza.

Datum dostavljanja obrasca 28 rujan, 2014




nadležnog tijela?

DA NE

Obzirom da navedene aktivnosti Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika mogu imati određene utjecaje na područje Jadrana, a u svrhu sprječavanja

pojave negativnih djelovanja, strateška procjena istih bit će izrađena integralnim i sustavnim

pristupom obzirom na postojeće okolišne uvjete, poštujući državni i europski zakonodavstveni

okvir.

Ujedno, slažemo se s Vašim navodom da Jadransko more treba biti zaštićeno i očuvano.

Jadran je svima nama izuzetno važan, on predstavlja naš ponos, no kao što vidite iz

dosadašnje prakse te propisa, istraživanje i eksploatacija neće narušiti njegovu cjelovitost.

Nadamo se da smo Vam bar djelomično umirili Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i

eksploatacije na moru. I u konačnici, za sva dodatna pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo






propisa ili akta











primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta

Maria R. D'Orsogna, PhD

Department of Mathematics

Institute for Sustainability

18111 Nordhoff Avenue

California State University at Northridge

Los Angeles, CA 91330 SAD

Department of Biomathematics

University of California at Los Angeles

621 Charles E Young Drive



U ime 586 potpisanih fizičkih i pravnih

osoba Iz 16 zemalja Svijeta



Poziv hrvatskoj vladi za zaustavljanje svih sadašnjih i budućih aktivnosti bušenja u hrvatskom dijelu Jadrana.

586 potpisanih fizičkih i pravnih

osoba Iz 16 zemalja Svijeta

1. Potpisnici SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (10):

Maria R. D'Orsogna, PhD

- Department of Mathematics




Los Angeles, CA 91330

- Department of Biomathematics



Los Angeles, CA 90095

Ann Kuttner

Professor of History of Art

Graduate Groups in Art & Archaeology of the Mediterranean World, Ancient History, Classical Studies, and Religious Studies

Dept. of History of Art, Jaffe Building

Univ. of Pennsylvania

Philadelphia, PA 19104 6208

Tom Chou

Professor of Biomathematics and Mathematics

David Geffen School of Medicine

University of California, Los Angeles

Los Angeles, CA 90095-1766

Judy Braiman

President

Empire State Consumer Project, Inc.

Rochester, New York 14618

Mitja Hinderks

CEO

The LITUS FOUNDATION

www.litusfoundation.org

California

Erik Mar

Architect, LEED® AP BD+C

Adjunct Assistant Professor

School of Architecture

University of Southern California

[email protected]

Gregory Roberts

Scripps Institution of Oceanography

San Diego

Giulia Benedetto

Division of Biology and Biological Engineering

Dr Libera Berghella

Visiting Investigator

Division of Biology and Biological Engineering

Chad Topaz

Associate Professor of Mathematics

Macalester College

St. Paul, MN

2. Potpisnici NORVEŠKA (1):

Venusia Vinciguerra

Mediatrice di conflitti

Oslo

3. Potpisnici NIZOZEMSKA (2):

Dr. Sandra Mongera

OncoProteomics Laboratory

Department of Medical Oncology

VU University Medical Center

De Boelelaan 1117

1081HV Amsterdam

Riccardo Fanciulli

Amsterdam

4. Potpisnici KANADA (2):

Dr. Federico Rosei

Professor and Director

UNESCO Chair in Materials and Technologies for Energy Conversion, Saving and Storage

NSERC EWR Steacie Memorial Fellow

Canada Research Chair in Nanostructured Organic and Inorganic Materials

FAAAS, FRSC(UK), FEIC, FInstP, FAIP, FIMMM, MGYA, FIET, SM-IEEE, SM-SPIE, FIoN, PPhys

Member of the European Academy of Sciences

Associate Editor of Journal of Materials Chemistry C

1650, Boulevard Lionel-Boulet

Varennes, Québec, J3X 1S2

Giuliana Fantini

Toronto

5. Potpisnici JEMEN (1):

Andrea Pascarelli

Water and Habitat, Director

Croce Rossa Internazionale

Sana'a

6. Potpisnici AUSTRIJA (1):

Riccardo Corona

Vienna

7. Potpisnici FRANCUSKA (57):

Collectifs français NON aux pétrole et gaz de schiste et de houille

http://www.nongazdeschiste.fr/:

Association stop forages Bugey-Sud, Ain, France

CAMIS'GAZ collectif de vigilance cévenole (30)

Collectif "Montpellier Littoral contre les gaz, pétrole de schiste!"(34)

Collectif "non au pétrole de schiste" du Pays-Fertois (77)

Collectif 07 Stop au Gaz et Huiles de Schiste(07)

Collectif 32 Non au gaz de schiste

Collectif 91 non au gaz et petrole de schiste

Collectif anti gds gardonnen que & petite camargue (30)

Collectif Arboras (34)

Collectif Ardèche OUI à la Transition (07)

Collectif bassin de Thau (34)

Collectif Basta! Gaz Alès (30)

Collectif biterrois non aux GHDS (34)

Collectif Bresse-Revermont, stop forages, Ain, France

Collectif briard (77)

Collectif Causse Méjean - Gaz de Schiste NON ! (48)

Collectif Cigalois (30),

Collectif Citoyen du Narbonnais (11)

Non Gaz et Pétrole de Schiste

Collectif citoyen Ile-de-France non aux gaz et pétrole de schiste et de couche (Ile-de France, Paris),

Collectif citoyen Pézenas, Castelnau de Guers (34)

Collectif citoyen stop gaz de schiste et de couche Lorraine et d'Alsace (54, 55, 57, 88)

Collectif deBarjac(30), Collectif du Céressou (34)

Collectif du Grand Valentinois (26), Collectif du Pays de Coulommiers (77)

Collectif du pays fertois (77), Collectif Florac Non au Gaz de Schiste (48)

Collectif Garrhodstopgaz Gard Rhodanien (30)

Collectif Garrigue-Vaunage (30)

Collectif GAZPART (02)

Collectif Hainaut59 (59)

Collectif Haut-Bugey, non aux forages d'hydrocarbures (01)

Collectif Haut-Jura, non aux forages d'hydrocarbures

Collectif Houille ouille ouille 59/62

Collectif midi-pyrénées aquitaine contre le gaz de schiste

Collectif Montpeyroux (34)

Collectif non au gaz de schiste Corrèze permis de Brive 19 (46)

Collectif non au gaz de schiste Lot, Dordogne, Aveyron, Lot et Garonne permis dit de Cahors.(46, 24,12,82)

Collectif non au gaz de schiste Montélimar Drôme sud, Collectif Non au Gaz et Huile de Schiste (47)

Collectif Non Gaz La Canourgue (48)

collectif nonaugazdeschiste Roynac 26

Collectif NPGDS du Bocage gâtinais (77 - 89 - 45)

Collectif Orb-Jaur non au gaz de schiste (34)

Collectif pays cigalois (30)

Collectif Sète (34)

Collectif sgds de Payzac (07)

Collectif Sgds de St Paul le Jeune (07)

Collectif Stop aux gaz et huiles de schiste Aubenas (07)

Collectif Stop aux Gaz et Huiles de Schiste de Chambonas (07)

Collectif stop gaz de schiste Anduze (30)

Collectif Stop Gaz d'Hydrocarbures de Lorraine et d'Alsace (54)

Collectif stopgds st alban-auriolles (07)

Collectif Valromey, non aux forages, Ain, France,

Collectif Non au Gaz de Schiste - Les Arcs Sur Argens – Var 83 – PACA,

Collectifs Isérois Stop aux GHRM (38)

Collectifs Non au Gaz de schiste Var (83)

Eco'lectif Dégaze Gignac et Environs (34)

Les Dindons de la Farce

Les Taupes Enervées

NOGANINA collectifs Basse Ardèche (07)

Gregory Roberts

Atmospheric Research Scientist

Centre National de Recherche Scientifique,

Toulouse

8. Potpisnici ŠVICARSKA (1):

Collectif citoyen du Val-de-Travers "Non aux forages d'hydrocarbures"

9. Potpisnici MAROKO (1):

Espace de Solidarité et de Coopération de l'Oriental

10. Potpisnici VELIKA BRITANIJA (1):

Paul Whitehead

Pedalable Edibles

Blackpool, Lancashire

11. Potpisnici REPUBLIKA IRSKA (1):

Charlie Williams

Keep Ireland Fracking Free

Dublin

12. Potpisnici ŠPANJOLSKA (1):

Clara Primante

Dottorando in Ecologia terrestre

CREAF/Universitat Autonoma de Barcelona.

Barcelona

13. Potpisnici NJEMAČKA (3):

Steffen Leisner

Principal

SYNTAX

design practice and architectural research lab

Konigsberger Strasse 37

71638 Ludwigsburg

Mario Di Nucci

Berlin

14. Potpisnici SLOVENIJA (1):

Prof. Matjaž Perc

Faculty of Natural Sciences and Mathematics,

University of Maribor

15. Potpisnici KNEŽEVINA MONAKO (1):

Raffaele Mascetra

Analista finanziario sui mercati internazionali

Monaco

16. Potpisnici ITALIJA (490):

Dr. Domenico Angelucci

Professore a c. di Anatomia Patologica Università “G.D’Annunzio” Chieti

Ex Responsabile del Registro Tumori della provincia di Chieti.

Chieti

Dr. Giuseppe Lo Presti

Divisione IV: Rischio Rilevante e

Autorizzazione Integrata Ambientale

Via Cristoforo Colombo 44

00147 Roma

Prof. Albina Colella Potenza

Professore Ordinario di Geologia

Università della Basilicata

Potenza

Dr. Sergio Guccione

Biologo marino

Membro del Consiglio Direttivo del Centro Studi Cetacei ONLUS

Responsabile della Qualità laboratorio di Analisi Inquinamento Ambientale LACI srl

Pescara

Prof. Rossano Pazzagli

Professore associato di Storia moderna e di Storia dell’ambiente e del territorio

Dipartimento di Bioscienze e territorio

Università degli Studi del Molise

Termoli

Prof. Giancarlo Ranalli

Professore Ordinario di Microbiologia Agraria Ambientale


Termoli

Prof. Angela Stanisci

Professore della botanica ambientale

Universita' degli studi del Molise

Termoli

Prof. Teresa Maria Rauzino

Presidente del Centro Studi Martella di Peschici (FG)

Peschici (FG)

Prof. Fausto di Biase

36, Via Nazario Sauro I

66010 Tollo (CH)

Professore associato di Analisi matematica presso:

Università degli Studi di Chieti e Pescara

42, Viale Pindaro I

65127 Pescara

Maria Laura Carranza

Ricercatore in ecologia

Università degli studi del Molise

Contrada Fonte Lappone sn

86090 Pesche (IS)

Franco Moroni

Asserrore provinciale alle Problematiche Petrolifere

Ufficio Tecnico - Assessorato Ambiente

Provincia di Chieti

Chieti

ARCI NUOVA ASSOCIAZIONE

Comitato provinciale di Chieti

Via di Porta Pescara, 3

66100 Chieti


Comitato regionale Abruzzo

Viale Saragat

L’Aquila


Circolo territoriale Vasto

Corso Plebiscito,77

Vasto (CH)

Abruzzo Blogger Community

Casetta Lucciola, Via Del Ritto

Bascianella

Emore Cauti

Abruzzo in movimento

socio fondatore/portavoce

http://abruzzo-in-movimento.blogspot.it/

Ezio Alberti

Via San Rocco 71

26029 Soncino (Cr)

Gennaro Albini

Pisa

Giovanni Altobelli

Via R. Paolucci n. 3

Vasto

Claudio Di Toro

Gruppo Musicale Anemame’

Sant’Eusanio del Sangro

Chieti

Eliseo Antonini

Polverara (PD)

Fabrizia Arduini

Ortona

Serena Giannico

Lanciano

Stefano Taglioli

Vasto

Angelo Allegrino

Presidente Regionale

ASCOM ABRUZZO

Piazza Garibaldi, 15

66034 Lanciano (Ch)

Autunno Anastasia

Via Incoronata n. 55

Vasto

Benedetto Anfossi

Viale Cappuccini, 405

66034 Lanciano (CH)

Francesco Angelucci


66034 Lanciano (Chieti)

Annunziata Giuseppe

Via G. Cesare n. 13

Vasto

Annunziata M. Rosaria

Via M. della Libertà 60/B

Vasto

Fabrizio Sulli

Presidente

Associazione Abruzzo Molise Natura

Castelli (TE)

Luigi Lucchese

Presidente

Ambiente Basso Molise

Via Alpigiano, 10

86034 Guglionesi (CB)

Associazione A.Mi.C.A.

Viale dei Ciccotti, 23

85026 – Palazzo San Gervasio (PZ)

Pasquale Cacciacarne

Presidente

Associazione Bed and Breakfast

“Parco Maiella Costa Trabocchi”

Pino Petraccia

Associazione Culturale BAOBAB

Scuola di danza e percussioni

[email protected]

ASSOCIAZIONE ERNESTO RAGAZZONI

Comitato per la difesa del patrimonio artistico e paesaggistico del Lago D’Orta

Casa Gramsci, via Caire Albertoletti, 15

28016 Orta San Giulio

Marialaura Garripoli

Presidente

Associazione Futura

Via XX settembre, 5 – 85029

Venosa (Potenza)

Dr Felice Vitullo

Rappresentante

Associazioni Medici per Chieti l’Ambiente

Chieti

Stefano Daniele

Presidente

Associazione Naturista Abruzzese

Manoppello (PE)

Associazione Amici di Punta Aderci

Vasto (CH)

http://www.amicidipuntaderci.it/

Stefano Barbati

Direttore

Scuolacustica

Lanciano

Domenico Basti

Francavilla al Mare

Raffaele Belisario

Agronomo

Rocca San Giovanni

Francesco Famiani

Presidente

Club Alpino Italiano

Sezione di Vasto

Vasto

CONFEDERAZIONE COBAS

Sede INTERPROVINCIALE Pescara

Via Caduta del Forte ,62

Via dei Peligni 159

65121 Pescara

Fernando Di Fabrizio

Coop Cogecstre

Presidente

Fabiola Carusi

Alba Adriatica

Sara Bernabeo

Pescara

Bianco Sergio

Lanciano

338 1886565

Rosetta Enza Blundo

Via Giosuè Carducci 30

67100 L’Aquila

Bonacci Clorinda


Vasto

Barbara Braghin

Dottore in Scienze Geologiche

Rovigo

Ing. Branca Giuseppe

Conegliano

Brienza Tommaso

Via Libertà, 62

Ortona (Chieti)

Brienza Giulio

Via Libertà, 62

Ortona (Chieti)

Brienza Giuseppe

Via Libertà, 62

Ortona (Chieti)

Alessandra Bruno

Via Alcide De Gasperi, 35/A,

Vasto

Egidio Bruno

Via Martiri della Libertà, 62,

Vasto

Monica Bruno

Via Alcide De Gasperi, 33

Vasto

Francesco Famiani

Presidente

Club Alpino Italiano

Sezione di Vasto

Vasto

Fernando Di Fabrizi

Presidente

Coop Cogecstre

Vasto

Carpineta Rosario


Vasto

Carpineta Sara


Vasto

Tito Vezio Viola

Direttore

CEA Ortonammare

Comune di Ortona

Ortona

Cosimo Lamanna

presidente

CTG Egnatia

Monopoli

Don Vittorio Lusi

Comunità Parrocchiale del Sacro Cuore

Via Napoli 3

66034 Lanciano (CH)

P. Domenico Lanci

Sacerdote passionista

Abbazia San Giovanni in Venere

Fossacesia

Consorzio Albergatori Casalbordino (CH)

Vasto

Maria Cianci

Via Cupello, 2

Vasto (Chieti)

Paolo Campitelli

Presidente

ASD “CICLOPAZZI”

Via Villa Martelli, 274

66034 Lanciano (CH)

Domenico Cimini

Pineto (TE)

Domenico Martelli

Via Sacchetti 3

Treglio (CH)

Comitato 5 Giugno per la tutela dell’Ambiente

Lissolo & Spiazzolo di Brianza

Via Belvedere,43

23896 Sirtori- Lecco

C.A.S.E.

Comitato per l'ambiente e lo sviluppo ecosostenibile

Ortona

Gabriele di Clerico

Presidente

Comitato No Petrolio

Tollo (CH)

Dina Rosa

Comitato Salviamo il Paesaggio

Cremona.

Comune di Lanciano

Lanciano

Confartigianato Chieti

Chieti

Consorzio Albergatori

Casalbordino (CH)

Sara Contu

Cagliari

Leonardo Corona

Lanciano

Corvi Cristiano

C.so Vittorio Emanuele, 99

Ortona (Chieti)

Simone Cretella

Consigliere Comunale di Campobasso

Referente per la Regione Molise Ass.ne FARE VERDE Onlus

Campobasso

Antonio Massimo Ing. Cristaldi

Corso Milano, 26B

20900 Monza (MB)

Giovanni Cuniberti

Via Querceto n° 3

65012 Cepagatti

Pescara

Cupido Silvia

Via Marchese 46

San Leonardo

Ortona (Ch)

Lanci Clorinda

Via Marchese 46

San Leonardo

Ortona (Ch)

Amar D’Adamo

Via 5 Olivi n. 16

Vasto

Graziangela D’Ercole

Via L. Umilen. 6

Vasto

Lucia D’Ercole

Via Platone n. 24

Vasto

Filippo D'Orsogna

Via del Mare, 196


Dott. For. MSc. Marco Damiani

Laurea specialistica in Scienze Forestali e Ambientali, Università di Padova

MSc. in Renewable Energy Management, Università di Friburgo (Germania)

Str.prov. S.Silvestro 102

65129 Pescara (PE)

Marina De Ascentiis

Pineto

De Bonis Assunta

Fondi (LT)

Maria Carla de Francesco

Marine research (Biology degree) and PhD candidate

(wildlife marine mammals) at University of Molise

Eugenio De Lerma

Via Largo Piave n. 10

Vasto

Francesco De Lerma


Vasto

Tiziano De Lerma


Vasto

Ing. Giovanni de Nobile

Contrada Bardella, 11

66026 Ortona (CH)

Valeria De Vincentis

Via S. Leonardo n. 30

Vasto

Maria Del Bello

Via del mare 196

66034 Lanciano CH

Denis Del Villano

Chieti

Caterina Palumbo

Presidente

Centro Studi DEMETRA Projects


Termoli

Di Biase Giannino

Via Colle Campitelli

Lanciano (CH)

Di Campli Adele

Lanciano CH

Daniela Di Cesare

Via delle Gardenie n. 22

Vasto

Mauro Di Federico

Via Pescina n° 12

66010 San Martino sulla Marrucina (CH)

Assunta Amalia Di Florio



Di Florio Alessio

Referente per l’Abruzzo di PeaceLink e dell’Associazione Antimafie Rita Atria

Casalbordino

Di Ludovico Costantino

Ortona

Fabrizio Di Mascio

Marketing Manager IT

Esperto Management Turistico

Vasto

Paolo Di Sabatino

Via Papa Giovanni XXIII

Chieti

Antonio Di Simone

Villa della chiesa 12

Villa Vomano

Teramo

Gabriele Di Simone


Villa Vomano

Teramo

Iolanda Di Simone


Villa Vomano

Teramo

Rina Di Simone


Villa Vomano

Teramo

Vincenzo Di Simone


Villa Vomano

Teramo

Bianca Distante

Palinuro (Salerno)

Lina Maria Dragani

Via G. Spataro n. 35

Vasto

Katarzina R. Dudek

Via Zara n. 5

Vasto

Gaetano Basti

Direttore editoriale

Casa editrice Menabò srl

Ortona

Egidi Daniele

Geologo marino e Consulente informatico

Fano

Ing. Gianfranco Padovan

Presidente

ENERGOCLUB ONLUS

Via Isonzo, 10

31100 Treviso (TV)

Ing. Vincenzo Mariano Abagnale

Socio Energoing Srl

Pasqualino D'Aniello

Socio Energoing Srl

Arch. Andrea Chierchia

Amministratore Unico Energoing Srl

Maria Grazia Mancini

Capo delegazione

FAI Vasto

C.so Europa n. 27/D

66054 Vasto (Ch)

Massimo Lucà Da

zio

Presidente Regionale Abruzzo

FAI – Fondo Ambiente Italiano

La Cavallerizza - via Carlo Foldi, 2 - 20135 Milano

Lisa Falco

Via Lago Di Viverone 2

Taranto

F.I.B.A.

Federazione Italiana Imprese Balneari

Sezione Abruzzo

Via Raiale, 110 bis

65128 Pescara

Ing. Francesco Ferella, Ph.D.

Ingegnere Chimico e Consulente Ambientale

L’Aquila

Gabrielina Ferri


Villa Vomano

Teramo

Fioravante Felice


Vasto

Firmani Vito

S. Vito

Chietino

Antonella Fizzano

Via Pescara n. 65/B

Vasto

Antonio Fontanella

Via Civiltà del Lavoro, 54

Ortona (Ch)

Gianni Franzoni

Varaazze

Mirella Frasca

Via Benedetto Croce n.5

Vasto

Frasca Rosanna


Vasto

Bellisario Stefano

Lanciano

[email protected]

Del Greco Marco

Lanciano

[email protected]

Di Biase Mario

Lanciano

Di Iorio Nicolantonio

Lanciano

[email protected]

Di Russo Francesca

Lanciano

[email protected]

Di Virgilio Carmine

Lanciano

Foria Claudio

Lanciano

Giancristofaro Giuseppina

Lanciano

Marzolo Emiliano

Fossacesia

[email protected]

Mastrangelo Nicola

Lanciano

[email protected]

Patone Lorenzo

San Vito

[email protected]

Rulli Ivaldo

Lanciano

[email protected]

Salomone Vincenzo

Lanciano

Salvatore Giuliana

Lanciano

Arch. Michela Furin

Via Viviani 31

45100 Rovigo

Gagliardi Gianni

Ortona


Emanuele Gallo

Vasto

Silvia Garzarella

Guardiagrele(CH)

Ilaria Lisa Giangrande

Pescara

Tommaso Giangrande

Via Macinini 56

66020 Caldari

Ortona (CH)

Leontina Maria Grimaldi

Via Martiri della Libertà, 62

Vasto

Guidone Giosuè

Francavilla al Mare

Antonio De Sanctis

Direttore

Hotel Garden

C.da Portelle 77

66038 San Vito Chietino

Iacobini Adriano

Ortona

[email protected]

Ianucci Pamela


Vasto

Ieva Riccardina


Vasto

Marco D’Orsogna Bucci

Presidente

“Il Crampo” Società Sportiva Dilettantistica a R.L.

Via C. Battisti, 12

1266034 Lanciano (CH)

Carmela Francesca Izzi

Biologa Ambientale

Isernia

Jasmine La Morgia

geologo

Via roggia renatella 3

Cernusco sul Naviglio MI

La Verghetta Alessia

Via Pietro Micca 3

Vasto

La Verghetta Domenico

Via Perth n. 1

Vasto

Avv. Laccetti Antonella

Torino di Sangro


Prof Maria Nicola Lanci

Via del Mare, 196

Lanciano (CH)

Annalisa Lanci

Ortona (Chieti)

Andrea Rosario Natale

Direttore

RISERVA NATURALE REGIONALE “Lecceta di Torino di Sangro”

C/o Municipio - p.zza Donato Iezzi, 14

66020 Torino di Sangro (CH)

Alberto Liberati

Tagliacozzo (AQ)

Sara Fusco

Responsabile azioni naturalistiche

Life Maestrale

Campomarino (CB)

Longobardi Eustachio

Via S. Onofrio n.5

Vasto

Longobardi Nicolò

Via S. Onofrio n.5

Vasto

Longobardi Samuele

Via S. Onofrio n.5

Vasto

Fabrizio Lucci

Vasto (CH)

Ing. Lorenzo Luciano

Viale dei Tigli 178

66021 Casalbordino CH

Benedetta Lunardi

Pisa

Matteo Lupetti

Via Assopardi n.8,

Pisa

MoVimento 5 Stelle Ortona

Via Pantaleone Rapino,21

66026 Ortona (CH)

dr. Manfrini Valerio

Biologo marino

Segretario & Tesoriere

Centro Studi Cetacei Onlus

Pescara

Manzi Luciana

Via Pietro Micca 3

Vasto

Manzi M;ichele

Via Pietro Micca 3

Vasto

Marchesani Lidia


Vasto

Marchesani Jessica

Via M. della Libertà 60/B,

Vasto

Marchesani Michele

Via M. della Libertà 60/B,

Vasto

Mariotti Maria Grazia

Via Perth n. 1

Vasto

Danka Markiewicz

Pisticci Scalo

Matera

Cristian Marozzi

Venezia

Marco Marra

Assessore alle Aree Protette

Municipio della Citta’ di Vasto

Provincia di Chieti

Assessorato alla mobilita'

Piazza Barbacani, 2

Chieti

Davide Marrongelli

Rapino

Sabrina Mattioli

Via Madonna del Popolo 54

Frisa ( CH)

Andrea Mazzalai

Consulente finanziario

Trento

Avv. Giovanna Bellizzi

MEDITERRANEO NO TRIV

Alberto Cicconetti

Santa M. Imbaro

3388728897

Alessandra Petroro

Lanciano

087270504

Amleto Nepa

Lanciano

[email protected]

Andrea Travaglini

Castelfrentano

[email protected]

Angelo Tupone

Lanciano

Annamaria Ucci

Lanciano

[email protected]

Antonio Anselmi

Sant Eusanio Del Sangro

[email protected]

Antonio Di Biase


[email protected]

Barbara Cerrone

Fossacesia

[email protected]

Bellisario Alessandro

Treglio

[email protected]

Bellisario Gaspare

Treglio

0872 45461

Boscolo Panfilo

Paglieta

3331718811

Carla Bomba

Lanciano

[email protected]

Carmine Campolese

Lanciano

3477339429

Catena Gianfranco

Lanciano

[email protected]

Costantini Maurizio

Lanciano

[email protected]

Di Florio Francesco

Lanciano

338 2752787

Di Florio Marcello

Lanciano

[email protected]

Di Martino Alessandra

Lanciano

[email protected]

Donato Marinelli

Lanciano

[email protected]

Fabrizio Fumarola

Lanciano

[email protected]

Fantini Alessandro Lo Zar

Fossacesia

[email protected]

Ferrara Riccardo

Lanciano

[email protected]

Francesca Sansone

Lanciano

[email protected]

Francesco Taglieri Sciocchi

Lanciano

[email protected]

Gabriele Pocetti

Lanciano

3281410593

Gaeta Maurizio

S. Maria Imbaro

[email protected]

Giuseppe Vizzarri

Casoli

872981046

Lino Cerrone

Lanciano

[email protected]

Luigi Sigis

Lanciano

[email protected]

Maria Grazia Pace

Lanciano

Marica Sica

Lanciano

[email protected]

Murry Viscardo

Lanciano

[email protected]

Nicolino Travaglini

Castelfrentano

[email protected]

Odorisio Gasperino


[email protected]

Roberto Catalano

Lanciano

Roberto Valente

Lanciano

3921550667

Salvatore Federica

Lanciano

[email protected]

Salvatore Riccardo

Lanciano

[email protected]

Veronese Bruno

Lanciano

[email protected]

Sergio Bianco

Lanciano

338 1886565

avv. Antonella Laccetti

Torino di Sangro

[email protected]

Vito Firmani

Lanciano

[email protected]

Nicola Monachetti

Villa Alfonsina

380 3014772

Riccardo Salvatore

Lanciano

[email protected]

Federica Salvatore

Lanciano

[email protected]

Gianfranco Catena

Lanciano

[email protected]

Alessandro Bellisario

Treglio

[email protected]

Alessandra Di Martino

Lanciano

[email protected]

Carmine Campolese

Lanciano

[email protected]

Maurizio Gaeta

Lanciano

[email protected]

Maurizio Costantini

Lanciano

[email protected]

Francesco Di Florio

Lanciano

338 2752787

Gaspare Bellisario

Treglio

0872 45461

Bruno Veronese

Lanciano

[email protected]

Pino Del Zoppo

Lanciano

349 1314971

Peppino Didone

Lanciano

(32) 94268699

Luciano Della Bella

Lanciano

(32) 89530302

Giuseppe Turchino

Lanciano

[email protected]

Camillo Fedele

Francavilla

[email protected]

Italo Bruno Pace

Lanciano

(34) 57155455

Giuseppe Ciccocioppo

Lanciano

(32) 93044665

Mario Bomba

Lanciano

[email protected]

Cosmo Damiano D'Ingeo

Lanciano

[email protected]

Peppino Santeusanio

Fossacesia

[email protected]

Marco Di Bucchianico

Lanciano

(38) 99897524

Massimo Silverii

Lanciano

[email protected]

Roberto Pepe

Lanciano

[email protected]

Leontina Piccoli

Lanciano

[email protected]

Marco Pancella

Lanciano

[email protected]

Gennaro Di Luca

Lanciano

(38) 03043374

Giuseppe Calcagnadoro

Lanciano

[email protected]

Rosamaria Rotoli

Lanciano

(34) 70003972

Antonio Rullo

Lanciano

(334) 96483337

Vincenzo Cotellessa

Poggiofiorito

[email protected]

Renzo Di Nella

Archi

[email protected]

Umberto Mariani

Lanciano

[email protected]

Stefano Gialleonardo

Lanciano

[email protected]

Panfilo Bosco

Lanciano

(33) 31718811

Alessandro Angelucci

Paglieta

[email protected]

Stefano Orecchioni

Lanciano

[email protected]

Luca Sbaraglia

San Vito Chietino

[email protected]

Vittorio Sciascia

Lanciano

(33) 97105992

Gianluca Consalvo

Lanciano

[email protected]

Antonella Ciampini

Lanciano

[email protected]

Sebastiano Di Pietro

Quadri

(32) 95382873

Cristina Cacciagrano

Fossacesia

[email protected]

Aniello Formisano

Santa M. Imbaro

[email protected]

Federico Violante

Lanciano

[email protected]

Guido Bianco

San Vito Chietino

(32) 82391355

Ottavio Gazzaniga

Altino

[email protected]

Giuseppe Barbaro

Lanciano

(33) 84260407

Gianni Massimini

S.Eusanio del sangro

0872 717940

Fausto Di Toro

Lanciano

[email protected]

Maria Grazia Baldassarre

Lanciano

[email protected]

Sergio Di Nardo

Lanciano

[email protected]

Luana Bomba

Lanciano

(34) 83227540

Mariagrazia Pace

Fossacesia

(33) 93417036

Andrea Tonelli

Fossacesia

[email protected]

Antonio Azzarà

Lanciano

(33) 81508433

Alfredo Tonelli

San Vito Chietino

[email protected]

Catia Tritapepe

Lanciano

[email protected]

Massimo Di Nunzio

Treglio

[email protected]

Luigi Ruocco

Torino di Sangro

[email protected]

Silvano Basciano

Torino di Sangro

(34) 75596751

Marcello Di Florio

Lanciano

(3) 45498536

Alessandro Lamberti

Lanciano

[email protected]

Danilo Memmo

Lanciano

[email protected]

Riccardo Sozio

Lanciano

(33) 45416310

Viscardo Murri

Lanciano

(33) 88421942

Paolo Mancini

Lanciano

[email protected]

Ignazio Elio Marino

Bomba

[email protected]

Nicola Di Santo

Lanciano

[email protected]

Rinaldo Furlan

Lanciano

[email protected]

Flavio Spinelli

Lanciano

[email protected]

Roberto Siravo

Paglieta

[email protected]

Donato De Titta

Lanciano

[email protected]

Franco De Matteis

Lanciano

[email protected]

Giovina Di Martino

Lanciano

[email protected]

Maria Grazia Baldassarre

Lanciano

[email protected]

Giovanni Giancristoforo

Lanciano

[email protected]

Sonia Gaeta

Lanciano

[email protected]

Giuseppe Del Zoppo

Lanciano

s.suomy@yahoo

Marco Mennilli

Via Mozzagrugno, n° 6


Cosimo Micelli

Via R.Pirano 15

70043 Monopoli (BA)

Monachetti Nicola

Villa Alfonsina

380 3014772

Alfredo Monteleone

Student

Modena

Chiara Monti

Via Borse 111

48011 Alfonsine (RA)

Morgione Simone

Lanciano

Muratore Filandro

Via Pescara n. 37/A

Vasto

Muratore Luca

Via Pescara n. 37/A

Vasto

Muratore Giuseppe


Vasto

Muratore Michele


Vasto

Muratore Matteo

Via Pescara n. 37/A

Vasto

Manuela Muscas

Villacidro (VS)

Rocco Natarelli

Ristorante “La Foce”

C/da la foce SS 16 n°8

66020 Rocca San Giovanni

Neri Enea

Baricella

Bologna

Olivieri Vincenzo, PhD

Presidente

Centro Studi Cetacei Onlus

Pescara

Vittoria Orlando e Nadia Strusi

Comitato Taranto Respira

via G. Leopardi n.60 Tamburi

Taranto

Vincenzina Pace

Docente di Lettere

Istituto Comprensivo San Giovanni Teatino Chieti.

Via Sulmona,75

66100 Chieti

Christina Pacella

Porto San Giorgio (FM)

Frati Minori Coventuali

Santuario del Miracolo Eucaristico

Corso Roma, 1

66034 Lanciano (CH)

Tommaso Palermo

via De Turre n.20

66100 Chieti

Mario Antonio Paolini

Pescara

Gina Paparello

Fondi

Tommaso Corona

titolare

Corona Pasta Fresca s.n.c.

Via Brigata Maiella 26c

66034 Lanciano

Angela Perrella

Pisa

Perrozzi Francesco

Via Benedetto Croce n. 5

Vasto

Perrozzi Giorgio

Via Benedetto Croce n. 5

Vasto

Nicola e Gianni Tentucci

Pescheria di Nicola e Gianni Tentucci

Via degli Abruzzi 61/63


Arsenio Petriccione

Fara San Martino (CH)

Marco Pibiri

Villacidro (VS)

Guido Pietroluongo

Cetologo esperto di impatti ambientali

Foggia

Luigi Pinto

Studente

Modena

Manuela Pintus

Arborea

Pitetti Giovanni A.

Via L.Umile

66054 Vasto CH

Maria del Carmen Polletta

Ricercatrice

INAF IASF-Milano

Milano

Maria Lucrezia Pollidoro

via Brigata Maiella 26c

66034 Lanciano

Loredana Pompilio PhD

Ortona

Patrizia Pretto

Torino

Prili Cesare


Vasto

Prili Egilda


Vasto

Dr. Filippo Foti

Naturalista.

Amministratore del primo forum Italiano dedicato al mare http://profumodimare.forumfree.it

Reggio Calabria

Annamaria Properzi

Città S. Angelo

Giovanni Punzi

Miami Beach

Florida

Guido Catenaro

Il Quercione

Lanciano

Mario Rai

Vasto

Ludovica Raimondi

Giulianova

Filomena Rapino

Via della Pace, 2

66034 Lanciano (CH)

Roberta Rapino

Via Aterno, 35

66034 Lanciano (CH)

Nicola Rapino

Via Aterno, 35

66034 Lanciano (CH)

Giuseppe Rapino

Via Aterno, 35

66034 Lanciano (CH)

Accademia della Ventricina

Scerni, Vasto

Active Citizen

Roma

[email protected]

ALTURA:

Associazione per la Tutela degli Uccelli Rapaci e dei loro Ambienti

Animalisti Italiani Onlus

Roma

ApertaMente Lab

Soncino Cremona

http://www.apertamente.eu/

Aria Nostra

http://arianostra.wordpress.com/

Associazione "La Locomotiva"

San Vito Chietino

[email protected]

Associazione Ambientalista Folgore e Demetra

Trapani

Associazione Ambientalista La Lupus in Fabula

http://www.lalupusinfabula.it/

Associazione Ambiente e Salute di Correggio e San Martino

ReggioEmilia

Associazione Apnea Pantelleria Onlus

Trapani

[email protected]

Associazione civica Porta Nuova

Vasto Chieti

[email protected]

Associazione Comitato quartiere Villanova

Falconara Marittima (AN)

[email protected]

Associazione I Lupi dell'Appennino

[email protected]

Associazione Politico Culturale "Occhi del Popolo"

San Vito Chietino

[email protected]

Associazione Profumo di Mare

Reggio Calabria

Associazione Sportiva Dilettantistica "Polisportiva Arrembaggio"

San Vito Chietino

[email protected]

Associazione Studi Naturalistici, A.S.N. onlus

[email protected]

Blocchiamo il Pozzo Pergola 1

CARP Novarra Onlus

Coordinanamento Ambientalista Rifiuti Piemonte

Novara

cdq Axa Sicura

Roma

[email protected]

Centro Internazionale Crocevia

[email protected]

http://www.croceviaterra.it/

Centro Sociale Zona 22,

San Vito Chietino

[email protected]

Centro Studi Ecologici Appenninici

[email protected]

Centro Studi Giuseppe Martella

(Peschici, Foggia)

CittàPlurale

Comitati cittadini per l'ambiente di Sulmona

[email protected]

Comitati cittadini per l'ambiente di Sulmona

Sulmona

Comitato 5 Giugno

Lecco

[email protected]

Comitato Abruzzese del paesaggio

Pescara

Comitato Abruzzese Difesa Beni Comuni

Teramo

Comitato ambientalisti Lombardia

Cremona

Comitato Ambiente e Sottosuole

Modena

Comitato Carpignano

Sesia

Comitato Civico per Gorgoglione

Comitato Difesa Nostro Territorio

Carpignano Sesia, Novara

Comitato No Petrolio

Tollo, Chieti

[email protected]

Comitato Parchi Nazionali


Comitato per la tutela del mare del Gargano

Gargano

Coordinamento Ambientalista Rifiuti del Gargano

C.A.R.P. Novara Onlus

[email protected]

Emergenza Petrolio Abruzzo

Abruzzo

Environmental Health Protection Association of Basilicata

Potenza

Federazione Pro Natura Abruzzo CONALPA (comitato nazionale alberi e paesaggio)

FederEscursionismoSicilia

Carmelo Nicoloso

Fondo Ambiente Italia

Delegazione di Vasto

Vasto, Chieti

Gruppo d'Intervento Giuridico onlus

Cagliari

[email protected]

Gruppo No Triv Cento

Ferrara

Invisible Cities APS

Italia Nostra onlus, sezione di Pescara

Pescara

[email protected]

http://lnx.italianostra.pescara.it/wp/

Libera Marsico

Libero Comitato Centroemilia

Ferrara

L'Onda Rosa

Donne e mamme del centro olio

[email protected]

L'ONDAVERDE ONLUS

movimento ecologista

Falconara Marittima (AN)

[email protected]

Maremma e Futuro

[email protected]

Mediterraneo No Triv

Policoro, Matera

Movimento Ambientalista Bat

Puglia

No al progetto Eleonora

Arborea, Oristano

[email protected]

No Fracking Italia

No petrolio alta Irpinia

Avellino

No Scorie Trisaia

Rotondella, Matera

No Megacentrale

Guspini, Medio Campiano, Sardegna

Nuovo Senso Civico

Lanciano, CH

Libero Osservatorio Val D'Agri

Val D'Agri

PARCO MAIELLA COSTA TRABOCCHI

[email protected]

Pro Natura Mare Nostrum

[email protected]

Rete di Cittadini Liberi

Foggia

Salviamo il paesaggio, difendiamo i territori del

cremonese, cremasco e casalasco

[email protected]

http://salviamoilpaesaggio

Terra che ci appartiene

Gonnosfana diga, Medio Campiano, Sardegna

Terrambiente e sottosuolo

Modena

Ufficio di Pastorale Sociale

Arcidiocesi di Lanciano

Ortona

Coord. regionale dell’Ufficio di Pastorale Sociale della Conferenza Episcopale Abruzzese Molisana

[email protected]

VIVINOVARA

Novara

Associazione di volontariato per la difesa dell'ambiente

[email protected]

WWF Basilicata

Potenza

[email protected]

GRUPPO NO TRIV CENTO

[email protected]

Coordite

Coordinamento Difesa del Territorio

[email protected]

http://www.comitatodnt.it/pagine/coordinamento.html

Coordinamento Nazionale NO TRIV sezione Basilicata

Basilicata

[email protected]

Comitato Acqua Bene Comune

Sulmona

[email protected]

Associazione Le Avanguardie

Modena

[email protected]

http://www.nadiacavalera.it/blog

Associazione ApertaMenteLab

[email protected]

http://www.apertamente.eu/

Associazione Politico Culturale "LABORATORIO PER VIGGIANO"

Viggiano

[email protected]

http://www.viggianolab.it/

Ricchezza Ancilla


Vasto

Filomena Ricci, PhD

Rapino,

Lorella Ricci

Torino

Ing. Michele Ricci

Guardiagrele (CH)

Carlo De Samctis

Titolare Ristorante L'angolo

Via Sangritana 1

San Vito Chietino (CH)

Stefano Tucci

Titolare Ristorante La Balena

Rocca San Giovanni (CH)

Ritucci Maria Teresa

Via M. della Libertà n. 60/B

Vasto

Cassandra Rossi

Via Aterno, 35

66034 Lanciano (CH)

Maurizio Rossi

Milano

Rotunno Barbara

Via Pescara n. 37/A

Vasto

Arch Laura Ruscitti

Francavilla al Mare (CH)

Russo Maddalena

Via G. Cesare n. 13

Vasto

Caravaggio Emilio Pio

Associazione “SOS Costa dei Trabocchi”

C.so Garibaldi, 10

66020 Rocca San Giovanni (CH)

Sallese Angela

Via E.Fieramosca

Vasto

Sallese Daiana

Via P. Suriani n. 66

Vasto

Sallese Giuseppe


Vasto

Sallese Silvia


Vasto

Nicola Salvatorelli

Coordinatore

Rete di associazioni Costituente per il Parco Costa Teatina

Umberto Nacchia

SANVITOVELA

San Vito Marina

Francesca Santarella

Consigliere comunale

Ravenna

Elena Sarti

Modena

Sauro Sarti

Modena

Franco Sbrolla

Roseto

[email protected]

http://www.francosbrollaroseto.it/

Scopa Maria

Via L. Cardone n. 109

Vasto

Elisa Serapiglia

Fondi

Sisti Eva

Via M. Dell’asilo n. 214

Vasto

Soldano Veronica

Via R. Paolucci n. 6

Vasto

Sonnini Anna

Via Pescara n. 27

Vasto

Dr. Donato Spoltore

Post Doc presso la Technische Universität di Dresden, Germania

Lanciano

Angela Spoltore

Lanciano

Tonino Staffilani

via G. Pepe 10

64018 Tortoreto Lido (TE)

Di Filippantonio Liliana

Via G. Pepe 10

64018 Tortoreto Lido (TE)

Stampone Gianpiero

Via S. Onofrio n.2

Vasto

Stampone Nicola

Via M. Dell’asilo n.214

Vasto

Stasolla Olimpia

Via S. Onofrio n. 5

Vasto

GP Il Quercione

Lanciano

[email protected]

Teutonico Giorgio


Ortona (Ch)

Teutonico Linda


Ortona (Ch)

Francesco Giovannangelo

Matteo Simone

THENEWMOD

Cinzia Tomaso

Modena

Torzi Tiziano

Ortona


Massimo Trento

Modena

Bogdana Trivak

Presidente

Ad Adriaticum

Piazza L. Sturzo snc / Castelnuovo al Vomano

Castellalto (TE)

Branko Obradović

Segretario Generale

Ad Adriaticum

Piazza L. Sturzo snc / Castelnuovo al Vomano

Castellalto (TE)

Troilo Stefano

Vasto

Daniele Tusè

Studente

Chieti

Federica Ucci



Barbara Ucci



Vinciguerra Anna Maria


Vasto

Federico Violante

Lanciano

Giuseppe Di Marco

Presidente Legambiente Abruzzo

Luciano Di Tizio

Delegato Regionale WWF

Caterina Zaccara

Pisa


Poštovani ministre,

Poštovana predsjednice Uprave Hrvatske Agencije za ugljikovodike,

Poštovani članovi hrvatske Vlade,

Nedavno smo saznali o prvoj dodjeli offshore koncesija diljem

jadranske teritorijalnog mora države Hrvatske. Područje ponuđeno kompanijama iz sektora nafte i plina pokriva ukupno otprilike 37.000

četvornih kilometara podijeljenih u 29 blokova. Najmanje trideset međunarodnih naftnih/plinskih kompanija će biti uključeni u program

masovnog bušenja koji će nepovratno promijeniti hrvatsku obalu

desetljećima koja slijede. Plan predviđa petogodišnje razdoblje istraživanja, nakon čega slijedi dvadeset pet godina faze

eksploatacije. A to će biti samo početak.

Vaše ministarstvo i vaša vlada čine se zabrinuti iskrišćenošću

potencijala ugljikovodika Hrvatske, te su u posljednjih nekoliko godina nastojali olakšati ulaganja u sektor ugljikovodika promicanjem

regulatorni i fiskalni okvir i usklađivanjem birokracije u korist naftnih i plinskih kompanija. A što je sa stanovnicima Hrvatske?

Pozivamo hrvatsku vladu da zaustavi sve aktivnosti bušenja u hrvatskom dijelu Jadrana. Po našem mišljenju, pretvaranje istočnog

dijela Jadrana u masovno naftno polje bit će štetna i nesaglediva promjena temeljne suštine Hrvatske, osim što će se ugroziti zdravlje

njezinog stanovništva, njezinog mora i njezinog razvijajućeg sektora turizma.

Doista, prisutnost naftne infrastrukture na moru - sa svojim naftnim bušotinama, cjevovoda do i od obale, kopnenim ili offshore

rafinerijama, tankerima za skladištenje i/ili preradu, lukama - stvorila bi nepotrebne rizike i izložila područje zagađenju od curenja i

izlijevanja koje se nikada ne mogu izbjeći, unatoč obećanjima

naftaša o "visokim standardima zaštite okoliša".

Infrastruktura će biti jasno vidljiva od obale, koristit će se

zagađujuće kemikalije, velike količine otpadnih voda i mulja iz bušotina morat će se prevoziti i tretirati na kopnu, ribolovne

aktivnosti će biti ugrožene. Naftna i plinska infrastruktura uopće nije

kompatibilana sa identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe

i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim ljepotama. Nadalje, u prirodi je industrije nafte i plina da se nastoji

širiti protokom vremena čim uspostavi prvo uporište, neizbježno je da će težiti postati veći i jači, te da će gutati halapljivo sve više i više

zemlje i ljepote, dok sve to ne nestane. Vrijeme da ih se zaustavi je

upravo sada.

Ljudi koji žive uz obalu Hrvatske osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u

industrijalizirano područje za proizvodnju nafte, jer nafta i plin će se

prodavati na otvorenom tržištu ostavljajući iza sebe ružan i kontaminirani okoliš. Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj

Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekpsploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta,

Manfredonia, Porto Marghera, mjesta koja bi mogla imati održivi turizam ili tercijarno gospodarstvo da nisu izabrali razvoj svojih

naftnih i plinskih resursa i sada posjeduju okoliš nepopravljivo

uništen. Ta mjesta sada se mora nositi sa galopirajućom stopom raka, visokom nezaposlenošću i siromaštvom, te nezdravm

okruženjem.

Sa šireg stajališta, vađenje i spaljivanje fosilnih goriva jedan je od

glavnih uzroka klimatskih promjena. Oko 400.000 ljudi okupilo se u New Yorku krajem rujna tražeći promjene. Naša Zemlja se zagrijava,

prosječne temperature su u porastu, ledene kape se tope i razina mora se diže. Izbori koje činimo danas, utjecati će na našu djecu i na

djecu naše djece.

Također, pozivamo hrvatske dužnosnike na uspostavu dijaloga s

drugim zemljama koje dijele granice na Jadranu, da bi zajedno Italija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Albanija, mogli naći

konstruktivnu odluku o trajnoj zabrani bušenja u akvatoriju unutar cijelog Jadranskog mora, da bi spasili njegove obale, njegov morski

svijet i njegovu biološku raznolikost za buduće generacije.

Dakle, molimo vas, za dobrobit naroda Hrvatske i cijele planete, ne

idite dalje s uništavanjem Jadrana za ono što će sigurno biti kratkoročna dobit i dugoročno ludost.



Kontakt Maria Rita D'Orsogna

Department of Mathematics



Poštovani,
















Department of Biomathematics




Bogdana Trivak

Predsjednica nevladine udruge Ad Adriaticum

Piazza L. Sturzo snc / Castelnuovo al Vomano / Castellalto (TE)

ITALY

VAT / P.Iva 01838220679

E [email protected]

E [email protected]

www.adadriaticum.net

Datum dostavljanja obrasca 28.09.2014




nadležnog tijela?

DA






propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.





Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara „Dignitea“



NE eksploataciji ugljikovodika na Jadranu! Udruga nastupa u ime cijeloga otoka Hvara! Zastupamo interese svih žitelja otoka!

Citirat ćemo iskaz Dr Marie Rite D'Orsogna sa odjela Biomatematike na California State University at Northridge (Los Angeles) s čijim se navodima u cijelosti slažemo:

„Pozivamo hrvatsku vladu da zaustavi sve aktivnosti bušenje u hrvatskom

dijelu Jadrana. Po našem mišljenju, pretvaranje istočnog dijela Jadrana u

masovno naftno polje bit će štetna i nesaglediva promjena temeljne suštine

Hrvatske, osim što će se ugroziti zdravlje njezinog stanovništva, njezinog

mora i njezinog razvijajućeg sektora turizma.

Doista, prisutnost naftne infrastrukture na moru - sa svojim naftnim

bušotinama, cjevovoda do i od obale, kopnenim ili offshore rafinerijama,

tankerima za skladištenje i/ili preradu, lukama - stvorila bi nepotrebne rizike i

izložila područje zagađenju od curenja i izlijevanja koje se nikada ne mogu

izbjeći, unatoč obećanjima naftaša o "visokim standardima zaštite okoliša".

Infrastruktura će biti jasno vidljiva od obale, koristit će se zagađujuće

kemikalije, velike količine otpadnih voda i mulja iz bušotina morat će se

prevoziti i tretirati na kopnu, ribolovne aktivnosti će biti ugrožene. Naftna i

plinska infrastruktura uopće nije kompatibilana sa identitetom za koji se

Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti

iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim

ljepotama. Nadalje, u prirodi je industrije nafte i plina da se nastoji širiti

protokom vremena čim uspostavi prvo uporište, neizbježno je da će težiti

postati veći i jači, te da će gutati halapljivo sve više i više zemlje i ljepote,

dok sve to ne nestane. Vrijeme da ih se zaustavi je upravo sada.

Ljudi koji žive uz obalu Hrvatske osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za

nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje za

proizvodnju nafte, jer nafta i plin će se prodavati na otvorenom tržištu

ostavljajući iza sebe ružan i kontaminirani okoliš. Dovoljno je samo pogledati

situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekpsploatacijom nafte i

Poštovani,



plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta,

Manfredonia, Porto Marghera, mjesta koja bi mogla imati održivi turizam ili

tercijarno gospodarstvo da nisu izabrali razvoj svojih naftnih i plinskih

resursa i sada posjeduju okoliš nepopravljivo uništen. Ta mjesta sada se

mora nositi sa galopirajućom stopom raka, visokom nezaposlenošću i

siromaštvom, te nezdravm okruženjem.

S šireg stajališta, vađenje i spaljivanje fosilnih goriva jedan je od glavnih

uzroka klimatskih promjena. Oko 400.000 ljudi okupilo se u New Yorku

krajem rujna tražeći promjene. Naša Zemlja se zagrijava, prosječne

temperature su u porastu, ledene kape se tope i razina mora se diže. Izbori

koje činimo danas, utjecati će na našu djecu i na djecu naše djece.

Također, pozivamo hrvatske dužnosnike na uspostavu dijaloga s drugim

zemljama koje dijele granice na Jadranu, da bi zajedno Italija, Hrvatska,

Slovenija, Crna Gora i Albanija, mogli naći konstruktivnu odluku o trajnoj

zabrani bušenja u akvatoriju unutar cijelog Jadranskog mora, da bi spasili

njegove obale, njegov morski svijet i njegovu biološku raznolikost za buduće

generacije.

Dakle, molimo vas, za dobrobit naroda Hrvatske i cijele planete, ne idite

dalje s uništavanjem Jadrana za ono što će sigurno biti kratkoročna dobit i

dugoročno ludost.“


predloženi nacrt

JADRANSKO MORE SE NE SMIJE DIRATI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!


ili dijelove akta

NACRT ZAKONA TREBA ODBACITI U CIJELOSTI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe


Uz ovlaštenje predsjednice udruge gđe Katie Zaninović Danway primjedbe sastavila članica udruge Nada Jeličić

Kontakt


Telefon:

Datum dostavljanja obrasca



nadležnog tijela?

DA





propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.







Zaštita okoliša


predloženi nacrt

Predloženi nacrt Odluke o provođenju postupka strateške procjene

utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i

eksploatacije ugljikovodika na Jadranu nedovoljno detaljno obrađuje tematiku sadržaja strateške procjene.

Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o

zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).

Konkretni komentari navedeni su ispod.



Članak III. Razlozi donošenja...

- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je

sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno

Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN

12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno

sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).

Osim samih područja (POP), potrebno je osigurati i adekvatnu zaštitu svih vrsta zastiđenih prema Zakonu o zaštiti prirode, a na temelju

posljednjih znanstvenih saznanja.

Članak IV. Obuhvat strateške procjene...

- Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te

ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN

61/14)

- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke

mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu

procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.

- Osim identificirana 4 (četiri) područja trenutno predložena u okviru ekološke mreže Natura 2000 kojima ce kako je navedeno

posvetiti "posebna pažnja", treba sagledati i utjecaj na bilo koje Natura područje na koje planirane aktivnosti mogu imati

utjecaj. Osim područja unutar kojih je direktno planirana

aktivnost treba sagledati i ocijeniti utjecaj i na područja u čijoj je neposrednoj blizini planirana aktivnost (primjerice istočna

obala Istre, Kornati i dr.)

- Republika Hrvatska još nije dovršila proces proglašenja

područja ekološke mreže Natura 2000, a u tijeku je procjena

dostatnosti mreže. Republika Hrvatska se obvezala da neće dopustiti negativne utjecaje na potencijalna područja ekološke

mreže koja ce biti potrebno proglasiti te bi obuhvat strateške procijene morao obuhvatiti i takva područja.

- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je

potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja

doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).

Članak V. Pregled strateške procjene

- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće

značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka

Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih

- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci)

mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje),

a ne samo „komercijalno ribarstvo“

- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa

zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina

«gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da

je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).

- Opis i vrsta aktivnosti (točka 3) kako je navedena u Tablici 1 mora uključivati i sljedeće:

- Istražno razdoblje / opskrbni brodovi:

- utjecaj povećanja prometa brodova na okoliš i turizam

- curenje goriva u okoliš

- odbacivanje otpada u okoliš

Poštovani,


za očuvanje okoliša razumljivom.

- Istražno razdoblje / istražno bušenje:

- kemijski utjecaj na stupac mora uslijed ispuštanja

(curenje, havarija) bušaćih fluida, lubrikanata, i ostalih tekućina, te isplake koje se koriste i/ili nastaju u

pripremi i tijekom bušenja

- utjecaj rudarskih objekata, postrojenja i povezane infrastrukture i opreme (platforma, brodovi, itd.) koji

se koriste u istraživanju na krajolik (vizualni utjecaj)

- Eksploatacijsko razdoblje

- kemijski utjecaj na stupac mora uslijed ispuštanja (curenje, havarija) bušaćih fluida, lubrikanata, i ostalih

tekućina, te isplake koje se koriste i/ili nastaju u

procesu pridobivanja ugljikovodika

- utjecaj rudarskih objekata, postrojenja i povezane

infrastrukture i opreme na krajolik (vizualni utjecaj)

Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa

programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove –

POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.

Članak VI.

- Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati

znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade

strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također

nije navedeno u Prilogu III. ove Odluke).



Kontakt

WWF Mediterranean Programme Office, Kranjčevićeva 5, 10000 Zagreb, Croatia (Andrea Štefan)


Telefon: +385 1 5509 623

Datum dostavljanja obrasca 28.rujna 2014.




nadležnog tijela?

DA NE

Dio vaših primjedba na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelova akta

zasigurno možemo usvojiti:

I) u primjedbi na članak III možemo uvažiti navod o stručnijoj terminologiji, kao i

analizi utjecaja na zaštićena područja te predloženim mjerama zaštite.

II) u primjedbi na članak IV slažemo se s opisom kumulativnog utjecaja i bit će dio

strateške studije. Za stavak 3. također u Glavnoj ocjeni prihvatljivosti mjere će biti

propisane, a način provedbe će uslijediti, a procijeniti će se utjecaj i na ostala

Natura 2000 područja. Svjesni smo također sa se područja Natura 2000 mogu

mijenjati, no danas ni uz najbolju volju i naše znanje ne možemo predvidjeti

obuhvate eko mreže u budućnosti. Ukoliko ih bude, naravno da ćemo ih uzeti u

obzir i za njih će biti propisane mjere zaštite, sukladno pravilima. Što se tiče

vremena koje nam je na raspolaganju, obzirom da brojni podaci o Jadranu kao i

mjerenja u zadnjih 50-ak godina postoje, mislim da nije prekratko. Napominjemo

da se kasnije za svaki zahvat posebno, rade zasebne Ocjene prihvatljivosti te

Studije utjecaja na okoliš koje će biti detaljnije i preciznije za svaku pojedinu

lokaciju.

III) za članak V koristit će se termin marikultura i ribolov, tj. propisana terminologija,

te će u strateškoj procjeni biti opisana većina vaših navoda. Pod točkom 5.

možemo se složiti s vama te ćemo se koristiti navedena terminologija.

IV) odgovor za primjedbu za članak VI o prekograničnom utjecaju nalazi se opisan u

Prilogu II Odluke o provođenju postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog

plana i programa istraživanja i eksploatacije na Jadranu.


Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i eksploatacije na moru.

Za sva ostala pitanja i komentare stojimo Vam na raspolaganju.





propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.





Koraljka Polaček, akad. slikarica



Moja obitelj, moja djeca i unuci te njihova buduća djeca i unuci


predloženi nacrt

Poštovani ministre Ivan Vrdoljak,

Poštovana predsjednice Uprave Hrvatske Agencije za ugljikovodike Barbara

Dorić,

Poštovani članovi hrvatske Vlade,

Pozivamo hrvatsku vladu da zaustavi sve aktivnosti bušenje u hrvatskom

dijelu Jadrana. Po našem mišljenju, pretvaranje istočnog dijela Jadrana u

masovno naftno polje bit će štetna i nesaglediva promjena temeljne suštine

Hrvatske, osim što će se ugroziti zdravlje njezinog stanovništva, njezinog

mora i njezinog razvijajućeg sektora turizma.

Doista, prisutnost naftne infrastrukture na moru - sa svojim naftnim

bušotinama, cjevovoda do i od obale, kopnenim ili offshore rafinerijama,

tankerima za skladištenje i/ili preradu, lukama - stvorila bi nepotrebne rizike i

izložila područje zagađenju od curenja i izlijevanja koje se nikada ne mogu

izbjeći, unatoč obećanjima naftaša o "visokim standardima zaštite okoliša".

Infrastruktura će biti jasno vidljiva od obale, koristit će se zagađujuće

kemikalije, velike količine otpadnih voda i mulja iz bušotina morat će se

prevoziti i tretirati na kopnu, ribolovne aktivnosti će biti ugrožene. Naftna i

plinska infrastruktura uopće nije kompatibilana sa identitetom za koji se

Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti

iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim

ljepotama. Nadalje, u prirodi je industrije nafte i plina da se nastoji širiti

protokom vremena čim uspostavi prvo uporište, neizbježno je da će težiti

postati veći i jači, te da će gutati halapljivo sve više i više zemlje i ljepote,

dok sve to ne nestane. Vrijeme da ih se zaustavi je upravo sada.

Ljudi koji žive uz obalu Hrvatske osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za

nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje za

Poštovana,

proizvodnju nafte, jer nafta i plin će se prodavati na otvorenom tržištu

ostavljajući iza sebe ružan i kontaminirani okoliš. Dovoljno je samo pogledati

situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekpsploatacijom nafte i

plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta,

Manfredonia, Porto Marghera, mjesta koja bi mogla imati održivi turizam ili

tercijarno gospodarstvo da nisu izabrali razvoj svojih naftnih i plinskih

resursa i sada posjeduju okoliš nepopravljivo uništen. Ta mjesta sada se

mora nositi sa galopirajućom stopom raka, visokom nezaposlenošću i

siromaštvom, te nezdravm okruženjem.

S šireg stajališta, vađenje i spaljivanje fosilnih goriva jedan je od glavnih

uzroka klimatskih promjena. Oko 400.000 ljudi okupilo se u New Yorku

krajem rujna tražeći promjene. Naša Zemlja se zagrijava, prosječne

temperature su u porastu, ledene kape se tope i razina mora se diže. Izbori

koje činimo danas, utjecati će na našu djecu i na djecu naše djece.

Također, pozivamo hrvatske dužnosnike na uspostavu dijaloga s drugim

zemljama koje dijele granice na Jadranu, da bi zajedno Italija, Hrvatska,

Slovenija, Crna Gora i Albanija, mogli naći konstruktivnu odluku o trajnoj

zabrani bušenja u akvatoriju unutar cijelog Jadranskog mora, da bi spasili

njegove obale, njegov morski svijet i njegovu biološku raznolikost za buduće

generacije.

Dakle, molimo vas, za dobrobit naroda Hrvatske i cijele planete, ne idite

dalje s uništavanjem Jadrana za ono što će sigurno biti kratkoročna dobit i

dugoročno ludost.

(Preneseno pismo gđe Maria R. D'Orsogna, PhD, s kojom se u potpunosti

slažem.)

S poštovanjem, Koraljka Polaček





Kontakt


Telefon: 091 311 23 18





nadležnog tijela?

DA NE



za očuvanje okoliša i vizuru RH razumljivom, no moramo istaknuti da smo u pripremi ovog

natječaja posebnu pozornost posvetili upravo zaštiti okoliša i ljepota Jadrana. Uvjeti javnog

natječaja, kao i postojeći regulatorni okvir u svom sadržaju bave se sigurnim ponašanjem

prema svim čimbenicima u okolišu. Prema njima, sigurnost ljudi i ljudskog zdravlja, kulturnih

dobara, kao i svih živih bića u Jadranu, u prvom su planu. Za implementaciju svih radnji

vezanih uz istraživanje i eksploataciju posebna se pozornost polaže upravo zaštiti i očuvanju

okoliša i turizma kako bi u samom začetku bilo kakvi štetni utjecaji na okoliš bili

onemogućeni.





























preostalih sigurnosnih ventila i zasuna. Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi

bušotine mora biti atestirana te osigurava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam

Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće improvizacije tijekom

istraživanja i eksploatacije, a spomenuta Direktiva 2013/30/EU (koju RH mora implementirati

do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive,

Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio

deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi

su i na teritoriju RH.




No, željeli bismo istaknuti i činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu

nisu počela jučer ili prije godinu, dvije.

Prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru je bušotina Jadran-1, izvedena u jesen

1970. godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička

















Ujedno, prepoznajemo i razumijemo potrebu za razvojem alternativnih izvora energije, koji će

biti obnovljivi i ekološki prihvatljivi. Na žalost, proizvodnja energije iz takvih izvora ,

tehnologijama koje su danas komercijalno prihvatljive, još uvijek ne može zadovoljiti ukupne

energetske potrebe. Tako su fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije. Procjene

IEA (Međunarodne agencije za energetiku), kao i Europske unije, koja prednjači u naporima

za ublažavanje klimatskih promjena i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj

strukturi proizvodnje energije, govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati

ključni energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od


Nadamo se da smo bar djelomično umirili Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i

eksploatacije na moru. U konačnici, za sva dodatna pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo



ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU

POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU

Naziv nacrta

zakona, drugog propisa ili akta

Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika

na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu


izradu nacrta



(početak i završetak)

29.08.2014. do 29.09.2014.

Naziv/ime

sudionika/ce savjetovanja

(pojedinac,

udruga, ustanova i sl.)

koji daje svoje mišljenje i

primjedbe na

nacrt zakona, drugog propisa

ili akta

Udruga Zelena Istra



predstavljate, odnosno interes

koji zastupate

Udruga za zaštitu okoliša i prirode. Udruge koje rade za zaštiti okoliša djeluju u javnom interesu.

http://www.zelena-istra.hr

http://aarhus.zelena-istra.hr


predloženi nacrt

Primjedbe se odnose na manjkavosti predloženog sadržaja strateške studije utjecaja Plana i programa. Navodimo samo najvažnije dijelve koji nedostaju u predloženom sadržaju:

STRATEŠKE ALTERNATIVE PREDLOŽENOM PLANU I PROGRAMU

Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) bi trebala obraditi varijantna rješenja i

njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante

kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa.

Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do željenog cilja

(alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti postignut bez realizacije plana?;

postoje li drugi načini/metode, s manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene

metode?). Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u

odnosu na što će se utvrditi strateške alternative.

Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i

http://www.zelena-istra.hr/

http://aarhus.zelena-istra.hr/

eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91). U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis mogućih

alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se trebalo raditi samo o

«popisu» već o razrađenim strateškim alternativama, koje će se ponuditi kao mogući

načini dostizanja zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po

okoliš i druge gospodarske djelatnosti.

No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru odnosno u

smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš predloženog zahvata eksploatacije

ugljikovodika, što na ispunjava ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.

Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije ugljikovodika u

Jadranu:

1. Mogući Okvirni plan i program veće razine predostrožnosti:

OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za 10 ili 20 godina dok se

odgovorne institucije u zemlji ne osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim

djelatnošću.

2. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji mogućih ugljikovodika na

Jadranu:

OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije polazi od prve faze u kojoj

se rješavaju vlasnički odnosi u INI i ponovo se dobiva nacionalnu naftnu kompaniju

koja bi eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom po državu.

3. OPP u kojem se razmatraju ekonomski učinci eksploatacije ugljikovodika u Jadranu uz novčanu naknadu za pridobivanje količine ugljikovodika od samo 10%, kao što je to trenutno uređeno Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika iz ožujka 2014, naknada koja je među najnižima u svijetu, te alternativni OPP koji bi predvidio naknadu koja doseže uobičajene svjetske razine od 30 do 80% (u Gvineji iznose 25%, u Venecueli 33%, Libiji 85%, Saudijskoj Arabiji 50%, Rusiji 80%, Kanadi 50%, Aljasci, 60%, Norveškoj 80%, izvor: The Economist, PVH Van Meurs 2007-oil sand and offshore/heavy oil projects Combined Ownership & Governement Share)

4. Mogući OPP-i manjeg opsega aktivnosti:

Predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke istraživanja na cijeloj površini

Jadrana. Smatramo kako bi alternativni OPP-i mogli krenuti od bitno razumnijih

pretpostavki istraživanja samo na dijelu ukupne površine Jadrana

5. Mogući OPP-i drugih dinamika:

Predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG otpočinjanja istraživanja i

eksploatacije na svih 29 istražnih prostora, što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i

uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih

aktivnosti. Tako dobivamo moguće alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih

istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.

6. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim tehnologijama ili mjerama:

- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama, npr. obnovljivim izvorima

energije

- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga drugim tehnologijama, npr.

električnim vozilima i obnovljivim izvorima energije

PROCJENA KUMULATIVNOG UTJECAJA

U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).

Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».

Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?

STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA PREKO DRŽAVNIH GRANICA

Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na

okoliš preko državnih granica Republika Hrvatska je potpisala 2003. Godine a na

snagu je stupio 11. srpnja 2010. godine. Protokol o strateškoj procjeni novi je

međunarodni sporazum zaključen radi osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i

postizanja održivog razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati

provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji mogu imati

značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po prvi put daje pravni temelj

zdravstvenom sektoru za uključivanje u planiranje razvoja, budući da zahtijeva i

mišljenje zdravstvene struke. Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa

provedbu strateške procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on

utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema ostvarenju 7.

milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i njegove prve točke –

integriranja načela održivog razvitka u državnu politiku i programe te preokretanje

procesa gubitka prirodnih resursa.

RAZMATRANJE UTJECAJA VISOKO TOKSIČNIH SUPSTANCI KOJE SE KORISTE PRILIKOM BUŠENJA MORSKOG DNA

U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.

Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".

Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".

Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)

S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.

UTJECAJ ISTRAŽIVANJA ZVUKOM

Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).

Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u

nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op. prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 10

13. (op. prev. Bez obzira na to, sondiranje u hrastkom dijelu Jadrana provedeno je

bez procjene utjecaja na okoliš!).

RAZMATRANJE FAKTORA RIZIKA

Životni vijek jedne bušotine je relativno kratak. Postavljanje i skidanje platforma oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životniji vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju.

Depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po tursitičku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale.

"Blowout" plina (tijekom bušenja) – Takva se pojava dogodila na platfrmi Piper Halfa - Occidental Petroleum LTD-, 6. srpnja 1988,. u engleskim vodama. Zbog problema sa sigurnosnim ventilom, enormno velika količina plina ispuštena je u zrak što je uzrokovalo niz eksplozija, koje su uništile cijelo postrojenje, pri tome usmrtivši 167 radnika.

I u Ravenni u Italiji se 1965. dogodila slična pojava, radilo se o platformi Paguro - AGIP. U nastojanju da dosegnu nalazište na dubini od 2900 metara, naišli su na ležište plina pod vrlo velikim pritiskom. Eksplozija je usmrtila 3 radnika.

Blowout s nekontroliranim curenjem nafte

Radi se o katastrofi koja se dogodila u Meksičkom zaljevu na platformi Deep Horizon. Iako se u našem moru, zbog niza razloga (manja dubina, tip ugljikovodika itd.), nesreća takvog intenziteta ne može dogoditi, za naše more se takva pojava i daleko manjeg intenziteta može pokazati pogubnom.

Kolizija brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar.

Struktralna popuštanja platformi – cijevi u bušotini s vremenom (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.

Europska unija je za potrebe pripreme propisa o off-shore instalacijama izradila studiju s elementima rizika te, među ostalima, identificirala sljedeće rizike:

1. Dotrajala infrastruktura koja dostiže ili premašuje vijek trajanja

2. Nejednaka "kultura" sigurnosnih mjera među različitm tvrtkama

3. Manjak kapaciteta i financijskih garancija

4. Režim obeštećenja je nedostatan za pokrivanje troškova u slučaju havarija

Nakon havarije u Macondu, EU zapčinje s raspravom o sigurnosti i nužnosti usklađivanja parametara za zemlje članice. 2011. se započinje s pripremom propisa o offshore postrojenjima. Europska komisija pripremila je i dokument "Sinteza procjene utjecaja" (COMMISSION STAFF WORKING PAPER IMPACT ASSESSMENT ANNEX I [SEC(2011) 1292 final), u kojem donosi podatke o prosječnim godišnjim troškovima, koji idu od 205 do 915 milijuna eura u različitim državama članicama 38, za pokrivanje posljedica havarija. Kao problem se često pojavljuje manjak financijskih kapaciteta kompanija za pokrivanje troškova sanacije šteta koje su prouzročile. Osim toga, postojeće zakonodavstvo i načini postupanja u slučaju havarija nisu dostatni za efikasan odgovor. U postojećem režimu pripisivanja odgovornosti, odgovornu stranu - naftnu kompaniju odgovornu za onečišćenje naftom nije uvijek moguće identificirati kao odgovornu u potpunosti te dio troškova sanacije često ostaje nepokriven.

PODACI O ISTAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA NA TALIJANSKOJ STRANI JADRANA NEOPHODNI ZA KUMULATIVNU PROCJENU UTJECAJA

Talijanska organizacija za zaštitu prirode i okoliša WWF objavila je studiju pod nazivom "Trivelle in vista – la mappa aggiornata del rischio piattaforme off-shore nei mari italiani" - Bušilice na vidiku – mapa rizika off-shore platformi u talijanskim morima. Dostavljamo vam poveznicu na publikaciju na talijanskom jeziku u kojoj možete pronaći sve potrebne podatke o postojećim aktivnostima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na talijanskoj strani Jadrana, nepohodne za procjenu kumulativnog utjecaja:

https://dl.dropboxusercontent.com/u/2945370/WWF_Dossier_Trivelleinvista_2013.pd

Primjedbe na

pojedine članke nacrta zakona,

drugog propisa ili dijelove akta

/

Ime i prezime

osobe/a koja je sastavljala

primjedbe ili osobe ovlaštene

za zastupanje

Dušica Radojčić

Kontakt

E-mail: dusica.radojcic@[email protected]

Telefon: 052 / 506 065

Datum dostavljanja

obrasca

29. rujan 2014.


DA NE

https://dl.dropboxusercontent.com/u/2945370/WWF_Dossier_Trivelleinvista_2013.pd

Poštovana,



Kao što se i sami naveli, strateška procjena mora sadržavati i opis alternativnih rješenja, i mi

smo ih zato naveli i kao jedno od poglavlja strateške studije. Kakva će ta alternativna rješenja

biti, koliko će ih biti, kao i njihove opise, prepustit ćemo stručnjacima koji će izrađivati

stratešku studiju.

Te jedna mala ispravka, područje 29 blokova obuhvaća približno 36823 km2.

Što se tiče kumulativnog utjecaja, bit će dio strateške studije, a o prekograničnom utjecaju

odlučit će za to zaduženo Povjerenstvo (kao što je navedeno u Prilogu II Odluke o provođenju

postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije

na Jadranu).

Tijekom ovog postupka utvrđivanja sadržaja strateške studije, primijetili smo brojna pristigla

pitanja s gotovo jednakim primjedbama koje se tiču sigurnosti tijekom bušenja te odlaganja

isplake i nabušenog materijala. Moramo naglasiti da bilo kakvo otpuštanje uljne isplake u

more, kao i nabušenog materijala iz uljne isplake, nije dopušteno. Način ponašanja i propisane

procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane propisima, a trenutno je na snazi

Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri istraživanju i eksploataciji

ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10). Brojne odgovore na vaša pitanja,

kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom Pravilniku. Pravilnikom je nadalje

strogo zabranjeno bacanje i ispuštanje čvrstog otpada, motornog ulja, tekućih ugljikovodika,

otrovnih i štetnih tvari, redovite kontrole bušaćih i proizvodnih postrojenja, itd. Što se tiče

samog procesa bušenja i mogućih incidentnih situacija, Pravilnik definira vrste i mjesta

postavljanja preventera, njihove certifikate, potom preostalih sigurnosnih ventila i zasuna.

Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine mora biti atestirana te osigurava

maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav

prostor za moguće improvizacije tijekom istraživanja i eksploatacije, a nova Direktiva

2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru (koju RH mora implementirati







objavi na

internetskoj stranici

nadležnog tijela?

Što se tiče buke, radi se o impulsnoj buci, koja je lokalnog i vremenski ograničenog trajanja i

za nju postoje mjere ublažavanja, te će biti obrađene u strateškoj studiji.

Na Vaše opaske o mogućim rizicima bušaćih i eksploatacijskih postrojenja možemo istaknuti

da je jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim










No, bez obzira na visoke standarde kompanija, u lipnju 2013. godine, u EU je usvojena već

spomenuta Direktiva 2013/30/EU na moru čiji je temeljni cilj osiguranje i provođenje

djelatnosti istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome najviše standarde sigurnosti,

zdravlja i okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija najviših sigurnosnih standarda

na svim naftnim i plinskim platformama diljem Europe je obvezujuća, novi propisi postavljaju

jasna pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika,

poput kriterija za davanje dozvola, kontrolu same platforme, kontrolne mehanizme opreme i

procesa itd. Direktiva ujedno osigurava i propisuje način postupanja ukoliko do nesreće ipak

dođe, pri čemu navedena pravila postupanja pomažu krajnjem umanjivanju moguće štete u

okolišu.




Za poveznice na talijanske stranice, također zahvaljujemo na svrsishodnoj pomoći.








propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.





Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i

održivog razvoja „Eko – Zadar“



Nevladina organizacija koja promiče zaštitu okoliša, održivi razvoj i

ekološki uzgoj hrane, te izražavamo kolektivne interese. Brojimo 130

aktivnih članova i 20 volontera, te brojne simpatizere (2402

Facebook simpatizera)

Više informacija na: www.ekozadar.hr, www.facebook.com/EkoZadar


Smatramo kako je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika na Jadranu nedopustivo manjkav i kao takav nikako ne

može poslužiti kao podloga raspravi i proceduri strateške procjene

utjecaja na okoliš.Također, mišljenja smo i kako je i predstavljeni

sadržaj SUO manjkav, posebno se nedovoljna pozornosti posvećuje

razradi alternativnih (varijantnih) rješenja. Ukoliko nadležno tijelo

nije u stanju ni osmisliti drugačije alternative programa istraživanja i

eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, očita je potpuna

nekompetentnost i neobjektivnost nadležnog tijela.

I. Naime, strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) trebala bi obraditi varijantna rješenja i njihove utjecaje na okoliš

odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa.

Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do

željenog cilja (alternative odgovaraju na pitanja: može li cilj biti

postignut bez realizacije plana?; postoje li drugi načini/metode, s

manje negativnih utjecaja na okoliš od predložene metode?).

Međutim, ciljevi Plana i programa nisu poznati pa nije, stoga, jasno u


Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu

procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog

plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu - Planom je na Jadranu predviđeno 29 istražnih polja ukupne

površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela

http://www.ekozadar.hr/

http://www.facebook.com/EkoZadar

Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).

U predloženoj Odluci kod prijedloga sadržaja SPUO stoji i «popis

mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Ne bi se

trebalo raditi samo o «popisu» već razrađenim strateškim

alternativama, koje će se ponuditi kao mogući načini dostzanja

zadanih cljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po


No, iz tablice 1. Odluke vidljivo je da se krenulo u pogrešnom smjeru

odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okolis

predloženog zahvata eksploatacije ugljikovodika, što na ispunjava

ciljeve strateške procjene prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Ovdje smo slobodni navesti i nekoliko primjera mogućih alternativnih

Okvirnih planova i programa (OPP):

1. Mogući OPP veće razine predostrožnosti:

- OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti

odlaže za 10 ili 20 godina dok se odgovorne

institucije u zemlji ne osposobe za upravljanje

ovom zahtjevnom i rizičnim djelatnošću.

2. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji mogućih

ugljikovodika na Jadranu:

- OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od

eksploatacije i polazi od prve faze u kojoj se

rješavaju vlasnički odnosi u INI i ponovo se

dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi

eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom

po državu


- Predstavljeni OPP polazi od nerazumne

pretpostavke istraživanja na cijeloj površini

Jadrana. Smatramo kako bi alternativni OPP-i

mogli krenuti od bitno razumnijih pretpostavki

istraživanja samo na dijelu ukupne površine

Jadrana


- Predstavljeni OPP predviđa mogućnost

ISTOVREMENOG otpočinjanja istraživanja i

eksploatacije na svih 29 istražnih prostora, što je

potpuno neprihvatljivo! Razumniji i

uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih

istraživačkih, a pogotovo eksploatacijskih

aktivnosti koje bi predviđao. Tako dobivamo

moguče alternative po broju i intenzitetu

dozvoljenih istovremenih istraživačkih i

eksploatacijskih aktivvnosti.

5. Mogući OPP-i koji predviđaju ostvarenje ciljeva drugim

tehnologijama ili mjerama:

- Proizvodnja iste količine energije drugim

tehnologijama, npr. obnovljivim izvorima

energije

- Osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih

usluga drugim tehnologijama, npr. električnim

vozilima i obnovljivim izvorima energije

- Osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama

protiv korumpiranih političara

- Osiguranje mita i ilegalnih donacija za nadležnog

Ministra i hrvatsku Narodnu Stranku, npr.

prikupljanjem donacija od građana

II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja

(istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom

moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena

se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini

regije te indirektnim utjecajima).

Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da

procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u

obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i

razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake

bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti

dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog

utjecaja. Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o

strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na

okoliš preko državnih granica, kojeg je Republika Hrvatska 2003.

godine, stupio na snagu 11. srpnja 2010. godine. Protokol o

strateškoj procjeni novi je međunarodni sporazum zaključen radi

osiguravanja visoke razine zaštite okoliša i postizanja održivog

razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati

provođenje strateške procjene okoliša za planove i programe koji

mogu imati značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po

prvi put daje pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u

planiranje razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene

struke. Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu

strateške procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da

će on utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema

ostvarenju 7. milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i

njegove prve točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu

politiku i programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih

resursa.

III. U predmetnoj SUP nije uopće razmatran i utjecaj visoko

toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna. U fazi operacije bušenja morskog dna naftne

kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže

poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono to je

poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između

ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih

predatora.

Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department

of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo

GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i

Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih

supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja

u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje

proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina

nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi

peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s

otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina

za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".

Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u

ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili

eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako

da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i

nazivaju se "proizvodne vode".

Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih postrojenja sadrži više

aromatskih ugljikovodika s niskom molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih

postrojenja (Jacobs et al., 1992.)

S obzirom na zatvorenost i plitkost Jadranskog mora te slabu izmjenu

voda, ovom je utjecaju potrebno posvetiti posebnu pažnju.

IV. U predmetnoj SUO nije uzeta u obzir i utjecaj istraživanja koja se provode zvukom. Naime, fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department,

Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se

smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u

logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem

smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske

organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op.

prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina

buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela.

Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više

od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 1013. (op. prev. Bez obzira na

to, sondiranje u hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!). Proizvodna voda koja se dolazi iz plinskih

postrojenja sadrži više aromatskih ugljikovodika s niskom

molekularnom težinom pa je, dakle, i do 10 puta toksičnija od voda koje dolaze iz naftnih postrojenja (Jacobs et al., 1992.)

V. U predmetnom sadržaju SUO prisutno je i potpuno ignoriranje procjene utjecaja moguće havarije i izljevanja ugljikovodika.

Činjanica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platforma oko bušotina dovodi do negativnih

utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine

bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se

opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje

takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog

područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed

urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nije obrađeno u

predmetnoj SUO kolizija brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar. I na kraju nisu

spomenuta ni moguća struktralna popuštanja platformi , odnosno cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres,

pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s

posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.

Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o

zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).


ili dijelove akta


- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih

područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno

Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN

12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna

za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno

sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).


Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za

istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u

skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke

mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu

procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.

- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je

potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena

temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).


- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već

svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka

Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih

- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci) mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski

ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje),

a ne samo „komercijalno ribarstvo“

- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa

zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina

«gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova

(malom obalnom, rekreativnom i sportskom).

- Opis i vrsta aktivnosti (točka 3) kako je navedena u Tablici 1 mora uključivati i sljedeće:

- Istražno razdoblje / opskrbni brodovi:

- utjecaj povećanja prometa brodova na okoliš i turizam

- curenje goriva u okoliš

- odbacivanje otpada u okoliš

- Istražno razdoblje / istražno bušenje:

- kemijski utjecaj na stupac mora uslijed ispuštanja

(curenje, havarija) bušaćih fluida, lubrikanata, i ostalih tekućina, te isplake koje se koriste i/ili nastaju u

pripremi i tijekom bušenja


infrastrukture i opreme (platforma, brodovi, itd.) koji

se koriste u istraživanju na krajolik (vizualni utjecaj)

- Eksploatacijsko razdoblje

- kemijski utjecaj na stupac mora uslijed ispuštanja (curenje, havarija) bušaćih fluida, lubrikanata, i ostalih

tekućina, te isplake koje se koriste i/ili nastaju u procesu pridobivanja ugljikovodika


infrastrukture i opreme na krajolik (vizualni utjecaj)

Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa

programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove –

POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.

Članak VI.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade

strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije

navedeno u Prilogu III. ove Odluke).

Poglavlje IV

Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih

nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko

potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000

područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.

Poglavlje V

Uz navedeno strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati:

- Podatke o zaštićenim područjima koja se nalaze UZ istražna i eksploatacijska polja (osim onih Natura 2000). Ova područja

se nalaze 6 km od obale, što je vrlo mala udaljenost zbog utjecaja morskih struja koje onečišćenje mogu prenijeti na

velike udaljenosti.

- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena

područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode

Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne

krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu

očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao

Poštovani,



I) Odgovori na Vaše načelne primjedbe




stratešku studiju.





na Jadranu).

Napominjemo da će za svaki pojedini zahvat biti praćen Ocjenom prihvatljivosti te

posljedično tome i studijama utjecaja na okoliš koje se naknadno izrađuju za svaku lokaciju

zasebno i kao takve mnogo su detaljnije i preciznije od same strateške procjene.

važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova

područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih

utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni

utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od

turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.

- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju

različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.

- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u

istražnoj i eksploatacijskoj fazi.



Mirjana Galić – Tomić, predsjednica udruge

Kontakt : [email protected]

Datum dostavljanja obrasca 29. rujna 2014.



objavi na internetskoj stranici nadležnog tijela?

DA NE












postavljanja preventera, njihove certifikate, potom preostalih sigurnosne ventile i zasune. Isto

tako, sva oprema koja se koristi pri izradi bušotine mora biti atestirana te osigurava








Moramo istaknuti da je tvrdnja o vodi iznad plina moguća samo ako se radi o nekom drugom

sloju, naime obično se voda u plinonosnim slojevima nalazi ispod plina. Uz navedeno,

prirodni plin (kakav se danas crpi na Jadranu) sadrži 99,6 % metana, što ukazuje na njegovu

čistoću. Te ponavljamo, otpuštanje zagađenih tekućina u more nije dozvoljeno.















spomenuta Direktiva 2013/30/EU čiji je temeljni cilj osiguranje i provođenje djelatnosti

istraživanja i eksploatacije na moru poštujući pri tome najviše standarde sigurnosti, zdravlja i

okoliša. Prema tim novim pravilima, implementacija najviših sigurnosnih standarda na svim

naftnim i plinskim platformama diljem Europe je obvezujuća, novi propisi postavljaju jasna

pravila koja obuhvaćaju sve radnje vezano na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, poput

kriterija za davanje dozvola, kontrolu same platforme, kontrolne mehanizme opreme i



okolišu.




Depresije na morskom dnu se stvaraju samo od nogu platforme i nikako se ne mjere u km2

(pojedina noga ima ca 12 m promjera) ili dubine do nekoliko desetaka metara (ca 3 m je

prosječna dubina) te kao takve ne mogu „privući“ nikakav sediment. O samom unosu i načinu

tj. modelu odlaganju sedimenta u Jadran postoje brojni objavljeni znanstveni članci.

Kada je o terminologiji riječ, možemo prihvatiti vaše sugestije.

II) Odgovori na Vaše primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili

dijelova akta

• za članak III možemo prihvatiti navode o analizi utjecaja na područja Natura 2000 do

kojih utjecaj može doći te terminologiji

• za članak IV možemo prihvatiti navod o kumulativnom učinku jer je to u skladu s

Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš. Što se tiče vremena koje

nam je na raspolaganju, obzirom da brojni podaci o Jadranu kao i mjerenja u zadnjih 50-ak

godina postoje, mislim da nije prekratko. Napominjemo da se kasnije za svaki zahvat

posebno, rade zasebne Ocjene prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti

detaljnije i preciznije za svaku pojedinu lokaciju.

• za članak V koristit će se termin marikultura i ribarstvo, tj. propisana terminologija, te

će u strateškoj procjeni biti opisana većina vaših navoda. Pod točkom 5. možemo se složiti s

vama te ćemo se koristiti navedena terminologija.

• odgovor za primjedbu za članak VI o prekograničnom utjecaju nalazi se opisan u

Prilogu II Odluke o provođenju postupka strateške procjene na okoliš Okvirnog plana i

programa istraživanja i eksploatacije na Jadranu.

• kao odgovor na poglavlje IV svjesni smo također sa se područja Natura 2000 mogu

mijenjati, no danas ni uz najbolju volju i naše znanje ne možemo predvidjeti obuhvate eko

mreže u budućnosti. Ukoliko ih bude, naravno da ćemo ih uzeti u obzir i za njih će biti

propisane mjere zaštite, sukladno pravilima.

• u navodima o poglavlju V možemo se složiti s vama i navedeno će biti analizirano. I

ponovo napominjemo, da se kasnije za svaki zahvat posebno, rade zasebne Ocjene

prihvatljivosti te Studije utjecaja na okoliš koje će biti detaljnije i preciznije za svaku pojedinu

lokaciju.



Za sva pitanja i komentare stojimo Vam na raspolaganju.


ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA

ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU

Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta

Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu




29.08.2014. do 29.09.2014.

Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac, udruga, ustanova i sl.) koji daje svoje mišljenje i primjedbe na nacrt zakona, drugog propisa ili akta

Zeleni forum – mreža organizacija civilnog društva za zaštitu okoliša.

Tematsko područje i brojnost korisnika koje predstavljate, odnosno interes koji zastupate

Zeleni forum čini 43 organizacije civilnog društva za zaštitu okoliša

koje imaju sjedišta po cijeloj Hrvatskoj. Nevladine organizacije koje

promiču zaštitu okoliša izražavaju kolektivni interes.

Više informacija na: www.ekologija.hr i www.zeleni-forum.org





utjecaja na okoliš. Također, mišljenja smo i kako je i predstavljeni

sadržaj SUO manjkav, posebno se nedovoljna pozornost posvećuje

razradi alternativnih (varijantnih) rješenja.

Ukoliko nadležno tijelo nije u stanju osmisliti drugačije alternative

programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, očita

je potpuna nekompetentnost i neobjektivnost nadležnog tijela.

I. Naime, strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) trebala bi obraditi varijantna rješenja i njihove utjecaje na okoliš odnosno ukazati na različite/najpovoljnije opcije/varijante kojima se mogu postići ciljevi Plana i programa. Alternative se odnose na moguće načine na koje se može doći do






Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).

http://www.ekologija.hr/

http://www.zeleni-forum.org/


mogućih alternativih rješenja (ukoliko se ista mogu iznaći)». Naravno

da se mogu iznaći i ne bi se trebalo raditi samo o «popisu» već o

razrađenim strateškim alternativama, koje će se ponuditi kao mogući

načini dostizanja zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje

štetne učinke po okoliš i druge gospodarske djelatnosti.


odnosno u smjeru najobičnije procjene utjecaja na okoliš


ciljeve strateške procjene utjecaja plana na okoliš.

Navodimo nekoliko primjera mogućih alternativa eksploatacije

ugljikovodika u Jadranu:


OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za 10 ili 20

godina dok se odgovorne institucije u zemlji ne osposobe za

upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim djelatnošću.

2. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji mogućih

ugljikovodika na Jadranu:

OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije polazi od

prve faze u kojoj se rješavaju vlasnički odnosi u INI i ponovo se

dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi eksploatirala nalazišta s

bitno većim dohotkom po državu.



Predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke istraživanja na

cijeloj površini Jadrana. Smatramo kako bi alternativni OPP-i mogli

krenuti od bitno razumnijih pretpostavki istraživanja samo na dijelu

ukupne površine Jadrana


Predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG

otpočinjanja istraživanja i eksploatacije na svih 29 istražnih prostora,

što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i uravnoteženiji OPP bi

limitirao broj istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.

Tako dobivamo moguće alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih

istovremenih istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.



- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama, npr.

obnovljivim izvorima energije

- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga drugim

tehnologijama, npr. električnim vozilima i obnovljivim izvorima

energije

- osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama protiv korumpiranih

političara

- osiguranje dodatnih prihoda za nadležnog Ministra i Hrvatsku

Narodnu Stranku, npr. prikupljanjem donacija od građana kako ne bi

morali posezati za pogodovanjima

II. U Odluci o sadržaju SPUO također se ne navodi ni obaveza procjene kumulativnog utjecaja planiranih faza i područja (istraživanje i eksploatacija) te kumulativnog utjecaja postojećih istraživačkih aktivnosti i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru (u hrvatskom i talijanskom dijelu Jadrana). Strateška procjena se treba baviti kumulativnim utjecajima (postojećih i novoplaniranih aktivnosti, utjecajima koji utječu na više sektora, utjecajima na razini regije te indirektnim utjecajima). U predloženom sadržaju strateške studije stoji samo prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti mogle imati na okoliš. To je s obzirom na funkciju strateške procjene očito nedovoljno. Mogući utjecaj treba procijeniti i na prirodu i bioraznolikost te na druge djelatnosti poput ribarstva i turizma (naročito zbog činjenice da se istražna područja planiraju na samo 6 km udaljenosti od otoka i 10 km od obale – to je s turistički eksploatirane obale vidljivo i stoga sa značajnim utjecajem, kao i kod nautičkog turizma).


Postavlja se i pitanje broja bušotina koje se istovremeno mogu aktivirati. S obzirom da jedan istražni prostor ima između 1020 i 1635 km 2, a dozvola za istraživanje može se u teoriji dodijeliti za svih 29 planiranih istražnih polja, u svakom se istražnom polju može dogoditi

više bušotina. Kako se može procijeniti kumulativni utjecaj ako se ne poznaje il ne ogranični broj bušotina?

Smatramo potrebnim ovdje spomenuti i kako je Protokol o










planiranje razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene struke.

Stupanje na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu strateške

procjene za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on

utjecati na druge države, predstavlja konkretan korak prema



politiku i programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih resursa.

III. U predmetnom prijedlogu sadržaja spominje se razmatranje «otpuštanja isplake» , no primjereniji je opis «utjecaj visoko toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna». U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.


Za vrijeme eksploatacije zajednom s plinom ili nafom vadi se i i voda prirodnog porijekla koja postoji u bušotini (osim ugljikovodika, u ležištima se nalazi i voda – u slučaju nalazišta plina, voda se nalazi

iznad, dok se kod nafte voda nalazi ispod). U procesu proizvodnje ili eksploatacije odvaja se ta voda od ugljikovodika. Osim te vode, u procesu vađenja koristi se odonosno ubrizgava i dodatna voda. Tako da su vode koje dolaze na površinu mješavina tih dviju vrsta voda – i nazivaju se "proizvodne vode".



IV. Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).

Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja (op. prev. airgun, zvučne bombe) zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 10

13. (op. prev. Bez obzira na to, sondiranje u

hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!).

V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja

platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.

Potrebno je uskladiti terminologiju vezanu za ekološku mrežu Natura 2000 s postojećom zakonskom regulativom (važećim Zakonom o zaštiti prirode i Uredbom o ekološkoj mreži).

Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta


- Osim sagledavanja mogućeg utjecaja na ekološku mrežu posebnih područja očuvanja sukladno Direktivi o staništima, potrebno je sagledati i moguće utjecaje i na područja posebne zaštite sukladno Direktivi o pticama, te na zaštićena područja. S obzirom na postojeću terminologiju zaštite prirode, sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (NN 12/13), predlažemo korištenje termina «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS» (zadnji stavak). Također, smatramo da je potrebno sagledati i mogući utjecaj i na zaštićena područja, pozivajući se na poštivanje najviših standarda zaštite prirode i okoliša (stavak 2.).


Osim pojedinačnog sagledavanja 29 lokacija određenih za istraživanje ugljikovodika, iste je potrebno sagledati i zajedno te ocijeniti njihov skupni utjecaj na okoliš (kumulativni utjecaj….) u skladu s Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

- U stavku 3., potrebno je naglasiti da će se područjima ekološke mreže Natura 2000 ne samo posvetiti dodatna pažnja u svrhu procjena mjera zaštite, nego u svrhu izrade i provedbe mjera zaštite.

- Predviđeno vrijeme izrade strateške studije od 4 do 6 mjeseci je prekratko. Za potpuniju sliku ponašanja ekosustava, iste je potrebno promatrati minimalno godinu dana i kroz sva godišnja doba (vremenski uvjeti na Jadranu variraju u sezoni, promjena temperature mora uzrokuje i promjenu ponašanja flore i faune).


- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih

- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci) mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje), a ne samo „komercijalno ribarstvo“

- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o

morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina «gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).

Točka 5. – Točnije definirati «posebna područja vezana uz staništa programa Natura 2000» kao «Područja očuvanja značajna za ptice – POP» i «Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS», sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Uredbi o ekološkoj mreži.

Članak VI.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu mogu imati znatan prekogranični utjecaj, te je potrebno u proceduru izrade strateške procjene utjecaja na okoliš uključiti i sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu (a što također nije navedeno u Prilogu III. ove Odluke).

Poglavlje IV

Slika 2. Navedena područja nisu konačna Natura 2000 područja. Ovo je prijedlog koji je Hrvatska podnijela Europskoj komisiji. U sljedećih nekoliko mjeseci predstoje multi i bilateralni pregovori oko potvrđivanja konačne liste područja. Vrlo je moguće da na području istražnih i eksploatacijskih polja budu dodana nova Natura 2000 područja i ovo bi strateška procjena utjecaja na okoliš morala uzeti u obzir.

Poglavlje V


- Podatke o zaštićenim područjima i POP i POVS područjima koja se nalaze na vanjskim otocima i djelovima obale UZ

istražna i eksploatacijska polja. Naime, polja se nalaze tek 6 km udaljenosti od vanjske linije otoka. Djelovanjem morskih

struja i vjetrova onečišćenja se mogu prenijeti i do ovih

područja te se mora procijeniti i ovaj rizik i mogući utjecaj.

- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.

- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj

Poštovani,







stratešku studiju.





na Jadranu).









fazi.

- Utjecaj mogućih onečišćenja na sektor turizma i ribarstva – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.

Ime i prezime osobe/a koja je sastavljala primjedbe ili osobe ovlaštene za zastupanje

Kontakt

Dušica Radojčić, Zelena Istra, Pula, e-mail: [email protected]

Zrinka Jakl: Sunce, Split, e-mail: [email protected]

Toni Vidan, Zelena akcija, Zagreb, e-mail: [email protected]


Jeste li suglasni da se ovaj obrazac, s nazivom/imenom sudionika/ce savjetovanja, objavi na internetskoj stranici nadležnog tijela?

DA NE







postavljanja preventera, njihove certifikate, potom preostale sigurnosne ventile i zasune. Isto



































okolišu.










dijelova akta






















lokaciju.











29.08.2014. do 29.09.2014.


Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce


Zaštita prirode i okoliša, zaštićena područja, Natura 2000, održivi turizam i ribarstvo. www.sunce-st.org

Republika Hrvatska

192 člana udruge najvećim dijelom iz Splitsko-dalmatinske županije

















Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).



trebalo raditi samo o «popisu» već o razrađenim strateškim

alternativama, koje će se ponuditi kao mogući načini dostizanja

zadanih ciljeva, a odabrati ona koja ima najmanje štetne učinke po









- OPP manjeg opsega aktivnosti koji sve aktivnosti odlaže za

10 ili 20 godina dok se odgovorne institucije u zemlji ne

osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnim

djelatnošću.

6. Mogući OPP veće razine suvereniteta u eksploataciji

mogućih ugljikovodika na Jadranu:

- OPP koji za cilj postavlja veći dohodak od eksploatacije

polazi od prve faze u kojoj se rješavaju vlasnički odnosi u INI

i ponovo se dobiva nacionalnu naftnu kompaniju koja bi

eksploatirala nalazišta s bitno većim dohotkom po državu.



- predstavljeni OPP polazi od nerazumne pretpostavke

istraživanja na cijeloj površini Jadrana. Smatramo kako bi

alternativni OPP-i mogli krenuti od bitno razumnijih

pretpostavki istraživanja samo na dijelu ukupne površine

Jadrana


- predstavljeni OPP predviđa mogućnost ISTOVREMENOG

otpočinjanja istraživanja i eksploatacije na svih 29 istražnih

prostora, što je potpuno neprihvatljivo! Razumniji i

uravnoteženiji OPP bi limitirao broj istovremenih istraživačkih

i eksploatacijskih aktivnosti. Tako dobivamo moguće

alternative po broju i intenzitetu dozvoljenih istovremenih

istraživačkih i eksploatacijskih aktivnosti.



- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama,

npr. obnovljivim izvorima energije

- osiguranje iste količine mobilnosti i energetskih usluga

drugim tehnologijama, npr. električnim vozilima i obnovljivim

izvorima energije

- osiguranje prihoda za proračun, npr. mjerama protiv

korumpiranih političara

- osiguranje mita i ilegalnih donacija za nadležnog Ministra i

Hrvatsku Narodnu Stranku, npr. prikupljanjem donacija od

građana





















III. U predmetnom prijedlogu sadržaja spominje se razmatranje «otpuštanja isplake» , no primjerenijij je opis «utjecaj visoko toksičnih supstanci koje se koriste prilikom bušenja morskog dna». U fazi operacije bušenja morskog dna naftne kompanije koriste tekućine i blata za bušenje kako bi se površinu podigao iskopani otpadni materijal (cutting). Naftne kompanije drže poslovnom tajnom sastav tih patentiranih proizvoda. Ono što je poznato da ti proizvodi imaju veliki negativni utjecaj na morske ekosustave i vrlo ih je teško pravilno zbrinuti jer sadrže, između ostalog, kadmij, krom, arsen, živu, olovo, barij, cink, i bakar koji se ne razgrađuju već se akumuliraju u metabolizmu riba i njihovih predatora.

Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini

Osla".








V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim

depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.











- Pregled postojećih podataka (točka 2, socio-ekonomski podaci)

mora uključivati i mali obalni ribolov, sportski i rekreacijski ribolov (tzv. tradicionalno ribarstvo, ribarstvo za preživljavanje), a ne samo „komercijalno ribarstvo“

- Termin «komercijalno ribarstvo» nije usklađen sa zakonodavstvom iz područja morskog ribarstva (Zakonom o morskom ribarstvu), te stoga predlažemo korištenje termina «gospodarski ribolov». Kao što je gore navedeno, smatramo da je potrebno uključiti podatke i o drugim vrstama ribolova (malom obalnom, rekreativnom i sportskom).


Članak VI.


Poglavlje IV


Poglavlje V


- Podatke o zaštićenim područjima i POP i POVS područjima

koja se nalaze na vanjskim otocima i djelovima obale UZ istražna i eksploatacijska polja. Naime, polja se nalaze tek 6

km udaljenosti od vanjske linije otoka. Djelovanjem morskih struja i vjetrova onečišćenja se mogu prenijeti i do ovih

područja te se mora procijeniti i ovaj rizik i mogući utjecaj.

- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni

utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.

- Procjenu troškova gubitka usluga ekosustava u slučaju različitih oblika onečišćenja – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.



Kontakt

Dušica Radojčić, Zelena Istra, Pula, e-mail: [email protected]

Zrinka Jakl: Udruga Sunce, Split, e-mail: [email protected]

Toni Vidan, Zelena akcija, Zagreb, e-mail: [email protected]



DA NE

Poštovani,







stratešku studiju.





na Jadranu).


















































okolišu.










dijelova akta






















lokaciju.




Poštovana,


ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA

I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU


Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške

procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu


izradu nacrta




Naziv/ime sudionika/ce savjetovanja (pojedinac,


primjedbe na nacrt zakona,


Iva Anzulović

novinarka

Tematsko područje i brojnost

korisnika koje predstavljate,


Ekologija, istomišljenik sam sa nekoliko milijuna ljudi koji brane znanstveno utemeljen stav kako eksploatacija Jadrana nije isplativa.


predloženi nacrt

Jadransko more je preplitko za ikakve eksploatacije i niti je isplativo

jer nafte nema mnogo a ekološka katastrofa bila bi trajna.


nacrta zakona, drugog propisa

ili dijelove akta

Niti jedan prijedlog niti usvojen zakon nema predložak odobrenja

naroda jer nije za tu temu raspisan referendum. Jadran nije ničije

vlasništvo.



Iva Anzulović

Kontakt


Telefon: 092 3178 499

Datum dostavljanja obrasca 29.rujan 2014.



nadležnog tijela?

DA* NE


procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa, no na žalost moramo Vas razuvjeriti s

činjenicom da se eksploatacija ugljikovodika u Jadranu odvija već dugi niz godina.

Pregled povijesti istraživanja i eksploatacije u Jadranu ukazuju na činjenicu da je prva

hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru bušotina Jadran-1, izvedena u jesen 1970.

godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička

















Također moramo istaknuti da smo u pripremi ovog natječaja posebnu pozornost posvetili

upravo zaštiti okoliša i ljepota Jadrana. Uvjeti javnog natječaja, kao i postojeći regulatorni

okvir u svom sadržaju bave se sigurnim ponašanjem prema svim čimbenicima u okolišu.

Prema njima, sigurnost ljudi i ljudskog zdravlja, kulturnih dobara, kao i svih živih bića u

Jadranu, u prvom su planu. Za implementaciju svih radnji vezanih uz istraživanje i

eksploataciju posebna se pozornost polaže upravo zaštiti i očuvanju okoliša i turizma kako bi

u samom začetku bilo kakvi štetni utjecaji na okoliš bili onemogućeni.

Naime, jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i izlaganje podataka o trenutnim











Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru, čiji je temeljni cilj









Kako se istraživanje i eksploatacija u Jadranskom moru odvija već niz godina, načini

ponašanja i propisane procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirani propisima.

Trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri

istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10). Brojne

odgovore na vaša pitanja, kao i opis propisanih procedura, možete naći u navedenom





preostalih sigurnosnih ventila i zasuna. Isto tako, sva oprema koja se koristi pri izradi

bušotine mora biti atestirana te osigurava maksimalnu sigurnost tijekom bušenja. Sam

Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće improvizacije tijekom

istraživanja i eksploatacije, a spomenuta Direktiva 2013/30/EU (koju RH mora implementirati

do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti.

Kao što možete vidjeti, cijeli proces izrade bušotine podređen je sprečavanju nastanka opasnih

situacija i sustavnom nadzoru svih pojedinih faza, razina, sklopova i radnji u svrhu

intervencije u najkraćem vremenskom roku.

Osim navedenog Pravilnika i Direktive, Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL

konvencije, Barcelonske konvencije, Rio deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih

drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na teritoriju RH.

Ujedno, za sva dodatna pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo Vam na raspolaganju.









29.08.2014. do 29.09.2014.


Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode


Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode (skraćeno Eko Pan) je

nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje čija je misija edukacija

o ekologiji, zaštiti prirode i okoliša, promicanje načela održivog

razvoja te organiziranje i sudjelovanje u zaštiti okoliša. Nevladine

organizacije koje promiču zaštitu okoliša izražavaju kolektivni interes.

Više informacija na: www.eko-pan.hr

















Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog

http://www.eko-pan.hr/

plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).

















djelatnošću.













Jadrana











- proizvodnja iste količine energije drugim tehnologijama, npr.

obnovljivim izvorima energije



izvorima energije





građana


Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se

«investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».








razvitka. Njegovim stupanjem na snagu htjelo se osigurati provođenje

strateške procjene okoliša za planove i programe koji mogu imati

značajne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Protokol po prvi put daje

pravni temelj zdravstvenom sektoru za uključivanje u planiranje

razvoja, budući da zahtijeva i mišljenje zdravstvene struke. Stupanje

na snagu ovog Protokola, koji predviđa provedbu strateške procjene

za svaki zahvat, bez obzira koliko je vjerojatno da će on utjecati na

druge države, predstavlja konkretan korak prema ostvarenju 7.

milenijskog cilja razvoja „osiguranja održivosti okoliša“ i njegove prve

točke – integriranja načela održivog razvitka u državnu politiku i

programe te preokretanje procesa gubitka prirodnih resursa.


Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s

otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".






13. (op.

prev. Bez obzira na to, sondiranje u hrastkom dijelu Jadrana provedeno je bez procjene utjecaja na okoliš!).

V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na

morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.










- Svrha strateške procjene NIJE „utvrditi, opisati i ocijeniti moguće značajne učinke Okvirnog plana ... i alternativna rješenja“ već svrha mora biti utvrđivanje, opisivanje i ocjena SVIH učinaka Okvirnog plana i alternativnih rješenja s jasno navedenim

mjerama izbjegavanja, ublažavanja i otklanjanja istih




Članak VI.


Poglavlje IV


Poglavlje V


- Podatke o zaštićenim područjima i POP i POVS područjima koja se nalaze na vanjskim otocima i djelovima obale UZ istražna i eksploatacijska polja. Naime, polja se nalaze tek 6 km udaljenosti od vanjske linije otoka. Djelovanjem morskih struja i vjetrova onečišćenja se mogu prenijeti i do ovih područja te se mora procijeniti i ovaj rizik i mogući utjecaj.

- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se

Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.




Kontakt

Denis Frančišković, Eko Pan, Karlovac, e-mail: [email protected]



DA NE

Poštovani,







stratešku studiju.





na Jadranu).










okolišu.










dijelova akta






















lokaciju.








propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.





Šime Validžić

Ekološki aktivist. Jedan od osnivača udruge Prijatelji životinja.



Ekologija. Zaštita prirode i životinja. Predstavljam sebe ali i ostale ekološke aktiviste.


predloženi nacrt

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika na Jadranu bi ugrozilo

morski ekosustav, životinje i biljke, te prihod od turizma.

Ovaj projekt nije u skladu sa zaštitom hrvatskog dijela Jadranskog mora i ne treba ga nastaviti.

Osim zagađenja koje je toksično za život u moru, jaka buka od seizmičkog istraživanja uništava sluh kod morskih sisavaca a to može

uzrokovati nasukavanje i smrt kitovima koji povremeno posjete

Jadransko more. Dobri dupini su jedna od najinteligentnijih vrsta i imaju jednako pravo na život i opstanak kao što ga imaju ljudi, a

Jadransko more im je jedini dom.

Jadranska regija je važna turistička destinacija. Turizam je jedan od

najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj sa prihodom od oko 7 milijardi eura ili oko 20 posto nacionalnog BDP-a. Pozitivni učinci

turizma osjećaju se kroz cijelo hrvatsko gospodarstvo. Zaštićena

priroda je jedan od ključnih razloga zašto je Hrvatska privlačna turistima. Eksploatacija ugljikovodika ozbiljno bi narušila i ugrozila

ljepotu netaknute prirode, i kulturu turizma koja je od vitalnog značaja za ekonomski opstanak mora i priobalja.

Dovoljno je pogledati jadransku obalu sa talijanske strane pa da se

vidi kako je ona uništena zbog eksploatacije ugljikovodika. Hrvatske vlasti bi trebali poticati talijanske i slovenske vlasti da se zajednički

zaštiti Jadransko more.

Umjesto u fosilna goriva, treba ulagati u solarne ćelije jer su one čist

i ekološki prihvatljiv izvor energije koji ne ovisi o ograničenom izvoru sirovine. Ulaganjem u solarnu energiju se otvara puno radnih mjesta

u jednoj održivoj i visokotehnološkoj gospodarskoj grani.

Poštovani,



okoliša razumljivom.

Kao prvo, željeli bismo istaknuti činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u

Jadranu nisu počela jučer ili prije godinu, dvije. Prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće

bilo u moru je bušotina Jadran-1, izvedena u jesen 1970. godine. Odmah potom slijedila je

izrada bušotina Jadran-2 i Jadran-3. Prva seizmička snimanja datiraju iz još ranijih godina,

točnije počela su 1968. godine. Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i

ranije. Prva seizmička snimanja počinju sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, a nakon

seizmičkih istraživanja uslijedile su i prve bušotine na odobalju. Tako je prva talijanska

bušotina izvedena davne 1959. u podmorju oko Sicilije (Gela 21), a naredne, 1960. godine

izvedena je i prva istražna bušotina u Jadranskom moru (Ravenna 1). Tom razdoblju

pripadaju i prva otkrivena plinska polja u Jadranskom moru, dok je prvo naftno polje, Rospo

Mare, otkriveno sredinom 70-tih. Na dubinama mora većim od 800 m počeci radova datiraju

u rane 90-te godine, kada je otkriveno naftno polje Aquila. Možemo zaključiti da dinamično

istraživanje i pridobivanje ugljikovodika u Jadranskom moru, dakle, traje već skoro 70

godina. Gotovo je sigurno da početkom tog razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni

približno toliko zahtjevni i visoki kao danas, a okoliš Jadranskog mora do danas nije narušen

radnjama bilo istraživanja, bilo pridobivanja plina i nafte. Ne samo da sustav nije narušen, već

se nije dogodio niti jedan značajan incident. I danas je u području Jadrana aktivno nekoliko


ili dijelove akta

Ne treba dopustiti inozemnim tvrtkama da istražuju i eksploatiraju ugljikovodika na Jadranu. Poučeni dosadašnjim iskustvima stranih

ulaganja u Hrvatskoj, za očekivati je da građani Hrvatske neće imati veliku korist od ove gospodarske grane nego da će većina prihoda

odlaziti u druge države.

Neprihvatljivo je što bi se to događalo u okolici zaštićenih morskih područja, sa više od tisuću hrvatskih otoka i otočića.



Šime Validžić

Kontakt


Telefon: 091 5182229





nadležnog tijela?

DA

naftnih polja s talijanske strane, te stotinjak plinskih proizvodnih platformi u cijelom

jadranskom području.

Okvirni plan i program je u potpunosti u skladu s postojećim propisima u RH. Način

izvođenja aktivnosti i procedure tijekom bušenja na moru već odavno su regulirane propisima,

a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri



Pravilniku. Sam Pravilnik već sada ne ostavlja gotovo nikakav prostor za moguće

improvizacije tijekom istraživanja i eksploatacije, a nova Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti

naftnih i plinskih djelatnosti na moru (koju RH mora implementirati do srpnja 2015. godine)

mjere će samo postrožiti. Osim navedenog Pravilnika i Direktive, Republika Hrvatska

potpisnica je MARPOL konvencije, Barcelonske konvencije, Rio deklaracije, Stockholmske

konvencije i brojnih drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na teritoriju RH.

Što se tiče utjecaja na turizam, upravo procjena toga je jedna od zadaća Strateške studije te će

rezultati biti podastrijeti javnosti. Također, studijom će se procijeniti i utjecaj aktivnosti na

morske sisavce.










Što se tiče načina ulaganja i raspolaganja prihodima, novim propisima (Zakon o istraživanju i

eksploataciji ugljikovodika (NN 94/13 i NN 14/14) i Uredba o naknadi za istraživanje i

eksploataciju ugljikovodika (NN 37/14)), kao i natječajnom dokumentacijom trenutno

otvorenih javnih nadmetanja, omogućena je dodatna transparentnost, od odabira investitora,

preko praćenja ispunjavanja svih investitorovih obaveza, do načina podijele prihoda kod

iskorištavanja mogućih komercijalnih otkrića rezervi nafte i plina. Koristi za Republiku

Hrvatsku su osigurane i višestruke, te je očekivan znatan priljev kapitala već u fazi

istraživanja, a pogotovo u slučaju komercijalnih otkrića.










29.08.2014. do 29.09.2014.


Zelena akcija/FoECroatia


Zelena akcija/FoE Croatia je najveća i najstarija udruga za zaštitu okoliša u RH, te kao takva nesporno predstavlja zainteresiranu javnosti u pitanjima okoliša. Dodatno, nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša izražavaju kolektivni interes.

Više informacija na: www.zelena-akcija.hr

















Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić,

http://www.zelena-akcija.hr/

1993, str. 91).

















djelatnošću.













Jadrana















izvorima energije





građana


Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za

eksploataciju».




















Službeno provedene studije pokazale su vrlo visoku razinu žive u ribama koje su ulovljene u blizini naftnih platformi kao i u okolnom morskom dnu (1996., Meksički zaljev, studiju proveo US Department of Interior's Mineral Management Service). Studija, koju je proveo GESAMP - konzorcij stručnjaka različitih struka koji istražuju onečišćenje mora, koji su osnovali UNESCO, FAO, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija – procjenjuje da jedna tipična istražna bušotina ispusti u more između 30 i 120 tona toksičnih supstanci za svog radnog vijeka, što slučajno što namjerno. Studije provedene u Norveškoj upozoravaju da je najveći uzrok onečišćenja u sjevernim morima slučajno ispuštanje naftnog otpada te ispuštanje proizvodnih voda is sustava. I sa službenih stranica norveške Vlade dolaze potvrde u tom smislu: "Industrija eksploatacije nafte i plina nije moguća bez upotrebe golemih količina kemijskih supstanci. Njaintenzivnije ispuštanje toksičnih supstanci događa se u fazi peforacije bušotine. Kemijske supstance ispuštaju se zajedno s otpadom koji nastaje prilikom bušenja, koji se odlaže na dno u blizini platforme. Najfinije čestice raznose morske struje. Tragovi tekućina

za bušenje iz Sjevernog mora pronađeni su u fjordovima u blizini Osla".








V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski

sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u postupku proizvodnje.














Članak VI.


Poglavlje IV


Poglavlje V


- Podatke o zaštićenim područjima koja se nalaze UZ istražna i eksploatacijska polja (osim onih Natura 2000). Ova područja se nalaze 6 km od obale, što je vrlo mala udaljenost zbog utjecaja morskih struja koje onečišćenje mogu prenijeti na velike udaljenosti.

- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni

Poštovani,







stratešku studiju.





na Jadranu).

utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.




Kontakt

Toni Vidan, Zelena akcija, Frankopanska 1, Zagreb; e-mail: [email protected]

Željka Leljak Gracin, Zelena akcija, Frankopanska 1, Zagreb; e-mail: [email protected]



DA NE












okolišu.










dijelova akta






















lokaciju.




OBRAZAC SUDJELOVANJA U SAVJETOVANJU O ODLUCI O IZRADI OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU






29.08.2014. do 29.09.2014.


Brodsko ekološko društvo-BED


Brodsko ekološko društvo je nevladina organizacija koja 25 godina

radi na temama zaštite prirode i okoliša.

Više informacija na: www.bed.hr

















Bez strateških alternativa, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu – kojim su na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38.822 km2, dok je ukupna površina hrvatskog dijela

http://www.bed.hr/

Jadrana 40.984 km2 (Hrvatski Jadran i novi teritorijalni ustroj, Riđanović i Bićanić, 1993, str. 91).

















djelatnošću.













Jadrana















izvorima energije




Smisao strateške procjene utjecaja na okoliš trebala bi biti i da procijeni međuutjecaje bušotina odnosno njihovu korelaciju. Kumulativni utjecaj može se procijeniti samo u slučaju da se uzme u obzir ukupni utjecaj eksploatacijskih polja koja trenutno već postoje u Jadranu te onih novoplaniranih (udaljenost od postojećih, količina i razmještaj jer je kontekst važniji od pojedinačnih utjecaja svake bušotine). Stoga je potrebno procijeniti kumulativni

utjecaj aktivnosti istraživanja i eksploatacije za koje se procjenjuje da bi mogle dobiti dopuštenje. Namjerno odvajanje istraživanja od eksploatacije ili pojedinih istražnih područja, dovelo bi do netočne slike ukupnog utjecaja. Naročito zbog odredbe propisa kojom je utvrđeno da će se «investitoru kojem je izdana dozvola za istraživanje u slučaju proglašenja komercijalnog otkrića bez provođenja bilo kakvih daljnjih postupaka, temeljem dodatka ugovora dodijeliti koncesija za eksploataciju».
























IV. Budući da prilikom istraživanja rezervi ugljikovodika u Jadranu koja su se provela zvukom nije izvršena procjena utjecaja na okoliš, a taj aktivnost ima značajni negativni utjecaj na morske

organizme, strateškom studijom utjecaja trebao bi se procijeniti njihov utjecaj i ocijeniti smiju li se provoditi u Jadranu (naročito ukoliko postoji i najmanja mogućnoist da će se takva sondiranja ponoviti).

Fizičarka Maria Rita D'Orsogna (M.D'Orsogna full professor CSUN Math Department, Los Angeles): "U podmorju postoji mnogo zvukova i granica koja se smatra prihvatljivom za opstanak ribljeg fonda i drugih morskih organizama je oko 180 decibela. Treba znati da se decibeli nalaze u logaritamskoj ljestvici i da razlika od 20 decibela, naprimjer, zapravo predstavlja faktor 100 razlike u intenzitetu. 200 decibela pod morem smatra se ekstremno opasnim i potencijalno smrtonosnim za morske organizme. Rasprostiranje zvuka ovisi puno o tipu morskog dna, te se u nekim slučajevima korištenja zvučnog sondiranja podmorja zvučni valovi odbijati na način da uzrokuju kontinuirani zvuk što zbunjuje životinje. Naprimjer, razina buke u prvom redu rock koncerta je otprilike 120 decibela, što je 10 tisuća puta snažnije od zvuka budilice, koja proizvodi 80 decibela. Zvučni udari airguna dosežu 210 decibela, što je milijardu puta više od rok koncerta. S 250 decibela buka je 10 tisuća milijardi puta snažnija od rock koncerta, tj. Faktor 1013.

V. U predloženom sadržaju strateške SUO potpuno je ignorirana procjena rizika odnosno mogućih utjecaja havarija i izljevanja ugljikovodika. Činjenica je kako je životni vijek jedne bušotine relativno kratak. Postavljanje i skidanje platformi oko bušotina dovodi do negativnih utjecaja na morskom dnu, što se pomicanja sedimenta tiče kao i na bentonske organizme. S obzirom na kratki životni vijek pojedine bušotine i potrebu da se održi stabilna količina tj. proizvodnja, vrlo brzo se ukazuje potreba za bušenjem nove/ih bušotina, za koje se opet moraju postavljati platforme sa svim negativnim učincima koje takvi radovi imaju. Također, depresije na morskom dnu koje nastaju uslijed tih radova privlače u sebe morski sediment. S obalnog područja se tako sediment povlači prema tim depresijama. Dugotrajnija posljedica može biti šteta po turističku djelatnost uslijed urušavanja visoke obale. Također, moguće su, a nisu dio predloženog sadržaja strateške SUO, izljevanja nafte, kolizije brodova s platformom ili s FPSO - plutajućim sustavom za proizvodnju, skladištenje i pretovar, moguća struktralna popuštanja platformi kao i cijevi u bušotini protijekom vremena (dotrajalost, mehanički stres, pritisak). Zbog dubine bušotina teško je identificirati napukline s posljedicama koje se lako mogu zamisliti. To vrijedi i za cjevovode za transport nafte i voda koje se koriste u

postupku proizvodnje.














Članak VI.


Poglavlje IV


Poglavlje V


- Podatke o zaštićenim područjima koja se nalaze UZ istražna i eksploatacijska polja (osim onih Natura 2000). Ova područja se nalaze 6 km od obale, što je vrlo mala udaljenost zbog utjecaja morskih struja koje onečišćenje mogu prenijeti na velike udaljenosti.

- Prepoznavanje mogućih utjecaja koje bi očekivane aktivnosti Okvirnog plana i programa mogle imati na zaštićena područja, prvenstveno na Nacionalni park brijuni, Park prirode Telaščica, Nacionalni park Kornati, Park prirode Lastovsko otočje i Nacionalni park Mljet, ali i na značajne krajobraze. Ova područja predstavljaju centar bioraznolikosti od iznimnog značaja za republiku Hrvatsku u smislu očuvanja bioraznolikosti i poštivanja odredbi Konvencije o biološkoj raznolikosti kao i Barcelonskoj konvenciji te u kao važne turističke atrakcije, temelj održivog turizma za kojeg se Hrvatska opredijelila putem nacionalnih strategija. Ova područja se nalaze u neposrednoj blizini istražnih i eksploatacijskih polja i postoji velik rizik od negativnih utjecaja, posebice u slučaju izlijevanja nafte. Negativni utjecaji trebaju se procijeniti ne samo u smislu utjecaja na bioraznolikost, već i na krajobraz te na na prihode od turizma – u istražnoj i eksploatacijskoj fazi.




Poštovani,







stratešku studiju.





na Jadranu).


















Kontakt

Iris Beneš; [email protected]



DA NE


































okolišu.










dijelova akta






















lokaciju.








propisa ili akta





izradu nacrta



29.08.2014. do 29.09.2014.





Vladimir Bajzec

magistar ekonomije



Zaštita i očuvanje ekosustava Jadranskog mora sa svim prirodnim staništima milijuna živih bića u podmorju i obalnim područjima - zaštita okoliša i prirode mora, otoka, poluotoka te obalnog područja Jadranskog mora, posebice zaštićenih ekoloških područja (i onih na zakonskoj snazi, i onih koje bi trebalo takvima proglasiti), očuvanje života lokalnog stanovništva koje se prehranjuje i živi od mora, očuvanje zdravlja i života ljudi, očuvanje hrvatskog turizma i prepoznatljivosti identiteta Hrvatske kao zemlje netaknute prirode sa u svijetu poznatim Jadranskim morem jedinstvene ljepote i još uvijek očuvanog ekosustava, očuvanje posla svim dosadašnjim i budućim turističkim radnicima, te očuvanje racionalnog ribarstva i sportskog ribolova.

Moj stav i interes dijele u prvom redu velikobrojni istomišljenici u zemlji od kojih mnogi imaju izravnu korist od Jadranskog mora od kojeg žive, dok drugi još brojniji godinama i desetljećima posjećuju destinacije na Jadranu radi godišnjeg odmora od napornog rada za dobrobit zajednice i društva. U ovu skupinu spada još daleko veći broj stranih turista koji niz desetljeća posjećuju našu obalu i otoke, uživaju u ljepoti našeg mora i ujedno pune državni proračun. Sa stanovišta izvoza ribarstva i morskog uzgoja primjerice čak i daleki napredni Japan najviše cijeni upravo tunu iz našeg mora za spravljanje omiljene tradicionalne hrane, zato što znaju da (za sada) dolazi iz čistog i nezagađenog mora. Zastupam i stav svih naprednih mišljenja domaćih i stranih intelektualaca, znanstvenika i stručnih organizacija svjetske razine, bilo da su specijalisti iz područja zaštite okoliša, ili su ekološki osviješteni ljubitelji prirode koji brane znanstveno utemeljen stav o neisplativom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranskom moru, s mogućim pogubnim posljedicama u prvom redu za ekosustav mora, a time ujedno za čitavo vezano stanovništvo i milijune ljudi sadašnjih i budućih generacija u zemlji i svijetu, bilo da im o Jadranskom moru ovisi životna egzistencija, ili su je do sada posjećivali kao svoje najomiljenije turističko odredište.


predloženi nacrt

1) I Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, i Zakon o istraživanju i

eksploataciji ugljikovodika, u suštinskoj su i potpunoj suprotnosti s važećom Naredbom o zaštiti riba i drugih morskih organizama, te sa

Zakonom o zaštiti prirode koji uključuje "strogo zaštićene zavičajne

divlje svojte", budući da navedene planirane aktivnosti nije moguće provoditi na način da se istodobno ne nanosi pogubna šteta

zaštićenim vrstama morskih i obalnih organizama. Provođenje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u ime navedenog Zakona

koji ovo dopušta, krši zakonske odredbe Zakona o zaštiti prirode već i u samom polazištu, budući da niti u jednom članku Odluke o

provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš ne

definira niti jamči zaštitu i sigurnost bioorganizmima, te očuvanje biološke raznolikosti Jadranskog mora u planiranim zonama

istraživanja i eksploatacije, pa čak i šire od toga - struje i vjetrovi neometano bi i brzo nosile sve štetne i kancerogene nusproizvode

čak i do od predviđenih zona (istražnih prostora) naizgled

"najudaljenijih" otoka i kopnene jadranske obale, a koji se realno nalaze u neposrednoj blizini svih mnogobrojnih definiranih zona

istraživanja. Štoviše, zagađujuće kemikalije, isplaka, te moguća izlijevanja nafte prijete ne samo morskim bićima već i lokalnom

stanovništvu i svim ljudima koji konzumiraju hranu iz onečišćenog mora, ili se bave aktivnostima na moru (npr. kupanje, plivanje,

ronjenje, kajakarenje te brojne druge sportske ili turističke zabavne

aktivnosti u moru i na obali).

2) Naftna i plinska infrastuktura u potpunosti je nekompatibilna s

identitetom koji se Hrvatska borila izgraditi desetljećima (da i ne spominjem i prethodne realne zasluge svih naših brojnih vrijednih

turističkih radnika pod okriljem bivše države, te još dalju u svjetskim

razmjerima slavnu povijest naših naroda na prostorima vezanim uz Jadransko more) – s identitetom kako je Hrvatska prirodni "raj na

zemlji", "Mediteran kakav je nekoć bio", i nadasve mjesto gdje turisti iz cijelog svijeta dolaze radi odmora, opuštanja i uživanja u njenim

netaknutim prirodnim ljepotama. Provedu li se ove odluke, istodobno

će to značiti kraj identitetu Hrvatske kakvom su je do danas brojni domaći i svjetski turisti i drugi ljubitelji prirodnih ljepota Hrvatske

smatrali. I to bi bila zajamčena propast hrvatskog turizma. Gotovo onda s imidžom Hrvatske kao očuvanom biseru Mediterana. Ostaje

samo percepcija o još jednom moru koje služi za vađenje nafte, i koje nikog više ne može privući da ovamo dođe na odmor.

3) Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na

okoliš donesena je usporedno, a ne prethodno Odluci o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.

Prvo je trebalo provesti istraživanje utjecaja na okoliš, i znanstveno utemeljeno dokazati da istraživanje i eksploatacija neće utjecati na

okoliš.

Naprotiv, ovakvim putem dopušta se da ovakva studija procjene utjecaja na okoliš bude dovršena čak i nakon sklapanja Ugovora o

istraživanjima i eksploataciji sa svjetskim kompanijama, budući da je već i usvojen Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, i već

je raspisano Javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu.

Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš

niti u jednom članku ne navodi mogućnost obustave planiranih aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u slučaju da se

dokaže moguć štetan utjecaj čimbenika, već ih samo nabraja više

kao jedan dopunski prilog Odluci o eksploataciji i jedan dodatni formalan zakonski element u svrhu zadovoljavanja zakonske forme.

Jedna ozbiljna zakonski utemeljena i stručna ekološka studija morala bi imati i opciju obustave dokazano mogućih štetnih aktivnosti,

makar iste bile i u suprotnosti s naftnom vizijom budućnosti

Hrvatske.

4) Nejasno je zbog čega je Odluku o provođenju postupka strateške

procjene utjecaja na okoliš donijelo za to nekompetentno Ministarstvo gospodarstva, umjesto nadležnog, ovlaštenog i po

pretpostavci stručnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

5) Odluka odnosno konkretno provođenje istraživanja i eksploatacije

ometale bi značajno sve druge plovne aktivnosti u otvorenom

Jadranskom moru – i nautički turizam, i ribarstvo kao još jednu izuzetno važnu granu gospodarstva Hrvatske. Ponovo nespojivo tj.

neprovediva je Odluka o istraživanju i eksploataciji a da se istodobno ne šteti u korijenu i nautičarstvu i ribarstvu. Pa tko bi želio svjesno

uživati u plovidbi ovakvim morem među opskrbnim brodovima i

naftnim platformama? Tko tu može vršiti ribarsku djelatnost? Tko može uživati u sportskom ribolovu u otvorenom moru Jadrana,

donedavno netaknutom, a odsad i ubuduće iskorištenom za najprljaviju energetsku industriju? Tko će uopće htjeti konzumirati

organizme iz zagađenog mora ako ih i ulovi? (Izuzev možda onih najsiromašnih tradicionalnih malih ribara koji i sada love ribu

isključivo za potrebe prehrane sebe i obitelji, te će ubuduće lako

moguće biti osuđeni na bolest ili čak smrt budu li i dalje lovili i konzumirali kontaminiranu ribu.)

6) Razvojem i ekspanzijom eksploatacije ugljikovodika trajno i nepopravljivo bi se ugrozio standard ili bi osiromašili stanovnici

jadranske obale i otoka koji danas i od ranije godinama izravno žive

od Jadranskog mora, bilo da žive primarno od turizma ili od ribarstva, ili da su zaposlenici u turizmu ili ribarskoj djelatnosti. Dakle

ujedno bi bilo narušeno i cjelokupno poslovanje svim turističkim agencijama, hotelskim institucijama, kampovima, nautičkim centrima

i marinama, profesionalnim ribarima. Otvaranjem jednog novog

tržišta koje bi pomoglo više ekspanziji i akumulaciji stranog kapitala te odljeva profita u inozemstvo, istodobno bi moglo trajno narušiti

životni standard velikog broja ovakvog ključnog dijela hrvatskih građana koji privređuju značajna sredstva u korist državnog

proračuna, jer ubuduće to više neće biti moguće ostvarivati. Osim navedenog, hoće li i dosadašnji vlasnici vikend objekata na

voljenom Jadranu željeti sačuvati svoju nekretninu koja pored

odmora vlasniku također služi i uplaćivanju visokih svota poreza u korist države, ili će je radije htjeti prodati nekom nedovoljno

upućenom strancu, pa za dobivenu svotu radije odseliti u neku drugu ljepšu i ekološki napredniju stranu zemlju koja još uvijek ima

prirodno očuvano čisto more?

7) Odluka o istraživanju i eksploataciji temelji se na orijentaciji o potencijalnim zalihama fosilnih goriva, u vrijeme kada se napredne

države Europe i svijeta danas sve više orijentiraju u pronalaženju alternativnih i čak učinkovitijih energetskih rješenja uz što veću

svjesnost o istovremenom očuvanju okoliša. Takva rješenja također dokazano i potvrđeno donose sve veći rastući profit tako

orijentiranim društvima. Radije se okrenimo nedovoljno iskorištenim

novim prirodnim energetskim resursima kojima Hrvatska obiluje nedovoljno ih ili minimalno koristi, a koja istodobno ne štete okolišu

(solarna energija, vjetar, voda...)! U suprotnom, na ovako zacrtanoj naftnoj strategiji, dodatno si

narušavamo imidž u svijetu, te nas još više i s većim pravom napredan svijet može smatrati jednom običnom zaostalom zemljom.



1) Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na

okoliš navodi u članku III kako će "strani investitori u skladu s najboljim svjetskim praksama poštivati najviše standarde zaštite

prirode i okoliša dok istražuju i pridobivaju ugljikovodike na Jadranu". Koja su to jamstva koja daju strani investitori, i kako su definirani ti

"najviši standardi", kad je dobro poznato da su upravo ovakvi strani

investitori i kompanije u naftnoj branši ujedno direktno odgovorni za najveća i najzloglasnija trajna onećišćenja i devastaciju mora i

oceana diljem svijeta. I sad ti isti naftni konglomerati jamče ekološku sigurnost i najviše standarde zaštite prirode u našem malom

ranjivom zatvorenom zaljevu Sredozemnog mora, a Vi im štoviše to

želite svjesno dopustiti?!

2) U istoj Odluci i članku nadalje se navodi "uzimanje u obzir i

zaštićenih područja te geoloških struktura podzemlja". Čak se i ilustracijom definira koja su konkretna preklapanja zaštićenih

"izdvojenih staništa od posebnog interesa" s 4 predložena istražna prostora. Kako je moguće da je uopće došlo do takvog

kontradiktornog preklapanja? Štoviše, postoje i nacionalni parkovi i

parkovi prirode i u Jadranu i na obali. Na koji način se misli njih zaštiti odnosno očuvati takav njihov dosadašnji status? (Zato i jesu

takvima proglašeni, da bi ostali pod posebnom zaštitom!)

Načelno, pored navedenih članaka, primjedbe dajem na donesene

akte u cijelosti.

Akti su doneseni uz nedovoljno odnosno prilično ograničeno informiranje javnosti. Čak i ovo javno sudjelovanje o savjetovanju je

s prekratkim rokom, većim dijelom u vrijeme dok su još trajali godišnji odmori (kao meni npr.), nedostupno većem dijelu

informatički nepismene javnosti koja također ima pravo odlučivati o

budućnosti Jadranskog mora, budućnosti Hrvatske, te o svojoj sudbini kao i ostavštini za buduće generacije. Potrebno je

transparentno, detaljno, temeljito i stručno dodatno informirati cjelokupnu javnost putem mnogobrojnih medija, pogotovo državne

televizije koju financiramo svi građani Hrvatske, te obavezno raspisati referendum o ovom vjerojatno najvažnijem pitanju u

povijesti Hrvatske. Jadransko more pripada jednako svim građanima

Hrvatske i svim ostalim građanima svijeta, a još više i svim živim bićima koja žive i obitavaju u podmorju i na obali Jadranskog mora,

bilo da ta bića uživaju zakonsku zaštitu ili ne.

Jadransko more nije u isključivom vlasništvu Ministarstva

gospodarstva RH, i pogotovo ne u vlasništvu naftnih kompanija, da

isti mogu i smiju samostalno donositi i provoditi na ovakav način planirane Odluke i Zakone.

Apeliram na odustajanje od donesene Odluke i Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika na Jadranu na vrijeme, dok ne bude

prekasno, i s dalekosežnim trajno štetnim nepopravljivim posljedicama po brojne buduće generacije ljudi i ostalih živih bića

osjetljivog i neprocjenjivo vrijednog ekosustava našeg Jadranskog

mora i prirodnih resursa daleko korisnijeg za nerizičnu eksploataciju jedinstvenih plodova prirode kakvo samo prirodno i čisto more može

pružiti čovjeku.

Poštovani,



Slijedi kratak osvrt prema redoslijedu vaših sugestija:

I) za odgovor na Vaše načelne primjedbe pod točkama 1. i 5. željeli bismo istaknuti i

činjenicu da istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu nisu počela jučer ili prije

godinu, dvije. Tako je prva hrvatska istražna bušotina čije je ušće bilo u moru bušotina

Jadran-1, izvedena u jesen 1970. godine. Odmah potom slijedila je izrada bušotina Jadran-2 i

Jadran-3. Prva seizmička snimanja datiraju iz još ranijih godina, točnije počela su 1968.

godine. Na talijanskoj strani Jadranskog mora, istraživanja su počela i ranije. Prva seizmička

Jadransko more je malo i plitko more, gotovo zatvoren zaljev Mediterana, već i do danas poprilično je devastirano u usporedbi s

ranijim razdobljima povijesti Hrvatske, ali je još uvijek i uz pomoć čovjeka uspjelo ostati očuvanog ekosustava i bioraznolikosti, i još

pruža brojna bogatstva i resurse, kako stanovništvu, tako i izravno

državnom proračunu. Nafte i plina ima posvuda ispod zemljine kore, ali to su već danas zastarjeli energenti koji nisu vrijedni rizika trajne

ekološke katastrofe nepopravljivih posljedica. Zahvalnije bi bilo uložiti investicije u dodatno unapređenje turističke promocije, te posebice

proglasiti nova zaštićena ekološka područja, nove nacionalne parkove i parkove prirode, nego temeljiti viziju strategije budučnosti

gospodarstva Hrvatske na istraživanju i eksploataciji unaprijed

zastarjelih energenata. A strategiju gospodarstva usmjeravati na učinkovitije mjere oporavka gospodarstva na kopnu, provjerenim

gospodarskim ciljanim instrumentima u pravom smjeru.

Odlučimo stoga zajedno, Vi na kojima leži glavna odgovornost, uz

uvažavanje svih opravdanih mišljenja nas običnih građana i savjesne

kompetentne struke, želimo li i ubuduće svi mi nastaviti živjeti u Hrvatskoj uz naše prelijepo Jadransko more s tisuću otoka koje će

ostati onima iza nas, ili umjesto toga nadalje živjeti uz jedno novo trajno onečišćeno more s tisuću područja istraživanja i eksploatacije

ugljikovodika uz nepopravljivu štetu umjesto koristi Hrvatskoj i životu njenog mora i ljudi!



Vladimir Bajzec

Kontakt


Telefon: +385 99 5345837




nadležnog tijela?

DA

snimanja počinju sredinom 50-tih godina prošlog stoljeća, a nakon seizmičkih istraživanja

uslijedile su i prve bušotine na odobalju. Tako je prva talijanska bušotina izvedena davne

1959. u podmorju oko Sicilije (Gela 21), a naredne, 1960. godine izvedena je i prva istražna

bušotina u Jadranskom moru (Ravenna 1). Tom razdoblju pripadaju i prva otkrivena plinska

polja u Jadranskom moru, dok je prvo naftno polje, Rospo Mare, otkriveno sredinom 70-tih.

Na dubinama mora većim od 800 m počeci radova datiraju u rane 90-te godine, kada je

otkriveno naftno polje Aquila. Stoga možemo zaključiti da dinamično okruženje istraživanja i

pridobivanja ugljikovodika u Jadranskom moru, dakle, traje već skoro 70 godina. Gotovo je






Ujedno, moramo naglasiti da bilo kakvo otpuštanje uljne isplake u more, kao i nabušenog

materijala iz uljne isplake, nije dopušteno. Način ponašanja i propisane procedure tijekom

bušenja na moru već odavno su regulirane propisima, a trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim

tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz

podmorja Republike Hrvatske (NN 52/10). Brojne odgovore na vaša pitanja, kao i opis

propisanih procedura, možete naći u navedenom Pravilniku. Pravilnikom je nadalje strogo

zabranjeno bacanje i ispuštanje čvrstog otpada, motornog ulja, tekućih ugljikovodika,








do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti.

Nadalje, osim navedene isplake, sve preostale tekućine s platforme se zbrinjavaju. Pa tako

konstrukcija platforme uključuje i sustav skupljanja kišnice i svih drugih tekućina s paluba,

kako ne bi došlo do otjecanja zagađenih tekućina u more. Tekućine skupljene na taj način

prikupljaju se u specijalnim spremnicima te se zbrinjavaju na siguran način, čime se isključuje

i najmanje zagađenje mora.

Kao što možete vidjeti, cijeli proces izrade bušotine podređen je sprečavanju nastanka opasnih

situacija i sustavnom nadzoru svih pojedinih faza, razina, sklopova i radnji u svrhu

intervencije u najkraćem vremenskom roku.

U konačnici jedan od ciljeva Strateške studije je upravo i procjena na turizam, uključujući i

nautički, te na marikulturu i ribolov, a kako bis e izbjegao bilo kakav negativan utjecaj

istraživanja i eksploatacija ugljikovodika na Jadranu.

II) za Vaše načelne primjedbe pod točkom 2., ponovo napominjemo da ista već postoji

dugi niz godina u Jadranu te kao takva nimalo ne ometa turističke aktivnosti, kao ni

marikulturu i ribolov.

III) za Vaše načelne primjedbe pod točkom 3. nastavno na vrijeme donošenja Odluke o

provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa

istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, moramo napomenuti da se sve

aktivnosti koje su sada u tijeku provode u skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji

ugljikovodika. Citirani Zakon je donesen u srpnju 2013. godine (NN 94/13), a donošenje je

uključivalo i proceduru javne rasprave. Ujedno, do sada, na Jadranu je niz aktivnosti vezanih

uz istraživanje i pridobivanje ugljikovodika prisutan već nekoliko desetljeća, a da pri tome

praksa nije uključivala potrebu izrade strateške procjene.

IV) za Vašu načelnu primjedbu pod točkom 4. moramo pojasniti da Stratešku procjenu

izrađuju za to ovlaštene tvrtke, a ne Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a naručuje je (dakle

donosi odluku o provođenju) tijelo državne uprave nadležno za područje za koje se Plan i

program donosi, što je u ovom slučaju Ministarstvo gospodarstva. Stručnu utemeljenost i

cjelovitost Strateške studije ocjenjuje Povjerenstvo u kojem sjede stručnjaci za pojedine

sastavnice okoliša, a konačno mišljenje (nakon javne rasprave) daje Ministarstvo zaštite

okoliša i prirode. Kao što vidite, stručnjaci Ministarstva zaštite okoliša i prirode imaju ključnu

ulogu u kontroli i konačnom odobravanju Strateške studije.

V) kao odgovor za Vašu načelnu primjedbu pod točkom 6. opetovano ističemo činjenicu

o dugogodišnjem istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu, a bez ugrožavanja

standarda ili osiromašenja obalnog stanovništva. Štoviše, očekuje se bolji standard

stanovništva koje obitava uz morsku obalu uslijed povećanih potreba za raznim dodatnim

aktivnostima koje prate istraživanje i eksploataciju ugljikovodika.

VI) u Vašoj načelnoj primjedbi pod točkom i 7. prepoznajemo i razumijemo potrebu za

razvojem alternativnih izvora energije. Na žalost, proizvodnja energije iz takvih izvora ,

tehnologijama koje su danas komercijalno prihvatljive, još uvijek ne može zadovoljiti ukupne

energetske potrebe. Tako su fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije. Procjene

IEA (Međunarodne agencije za energetiku), kao i Europske unije, koja prednjači u naporima

za ublažavanje klimatskih promjena i povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj

strukturi proizvodnje energije, govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati

ključni energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od


VII) za Vašu primjedbu na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta

pod točkom 1. moramo istaknuti da smo u pripremi ovog natječaja posebnu pozornost

posvetili upravo ovoj problematici. Jedan od uvjeta za pristupanje javnom nadmetanju je i

izlaganje podataka o trenutnim pothvatima investitora kao i podataka o postojanju kazne u

prethodnim aktivnostima vezanima uz onečišćenje okoliša i zaštite prirode i okoliša.

Ponuditelji koji to ne mogu dokazati, u startu će biti eliminirani.
















okolišu.

Osim navedenog Pravilnika i Direktive, Republika Hrvatska potpisnica je MARPOL

konvencije, Barcelonske konvencije, Rio deklaracije, Stockholmske konvencije i brojnih

drugih protokola koji su obvezujući i na snazi su i na teritoriju RH.

Ujedno pregled postojećih propisa bit će sastavni dio Strateške studije.

VIII) za Vašu primjedbu na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelove akta

pod točkom 2. moramo napomenuti da se nacionalni parkovi i parkovi prirode ne nalaze u 29

blokova, a na područjima Natura 2000 bit će propisane mjere zaštite.

IX) za Vašu primjedbu na donesene akte u cijelosti moramo istaknuti da je rok od 30 dana

kao i cjelokupan proces propisan Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš plana i

programa (NN 64/08) te Uredbom o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane

javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08), a ne našom voljom te je isti tekao prema

zakonskoj proceduri.





ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJE UGLJIKOVODIKA NA JADRANU I ODLUCI O PROVOĐENJU

POSTUPKA STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ OKVIRNOG PLANA I PROGRAMA


Naziv nacrta zakona,


Odluka o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na

Jadranu i Odluka o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog

plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu


izradu nacrta



(početak i za vršetak)

29.08.2014. do 29.09.2014.



udruga, ustanova i sl.)

koji daje svoje mišljenje

i primjedbe na nacrt

zakona, drugog propisa

ili akta

Dr. sc. Draško Holcer

Dr. sc. Nikolina Rako Gospić

Dr. sc. Peter Mackelworth

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora



predstavljate, odnosno

interes koji zastupate

Znanstveno-istraživačka djelatnost, očuvanje i zaštita vrsta i okoiiša


predloženi nacrt

Tekst Odluke o provođenju strateške procjene je nejasan te koristi različite nazive za

iste stvari i nazive bez značenja što upućuje na nestručnost u sastavljanju temeljnog

dokumenta te dokument čini nejasnim. Cijela Odluka i posebice pregled strateške

procjene je štur.

Primjer naziva bez značenja u poglavlju 5 Odluke koje govori o sadržaju strateške

procjene

„... moguć razvoi okoliša bez provedbe Okvirnog plana i programa..." - što ie to mogući

razvoj okoliša?

„... utjecaj zračnih valova tijekom snimanja 2D i 3D seizmike" - što su to zračni valovi

Što je snimanje seizmike?

„.poremećaj morskog dna. poremećaj u stupcu vode i poremećaj uslijed leta

helikoptera." - poremećaji čega?

„... staništa programa Natura2000" -Natura2000 nije proaram. Primjer iz Tablice 1

Odluke

„... utjecaj zračnih udara" - svega nekoliko odjeljaka iznad naziv je bio „ utjecaj zračnih

valova". Što su uopće zračni udari u moru?.

U tekstu se govori o „kornjačama", no s obzirom da kornjače žive na kopnu, u slatkoj vodi

i u moru potrebno je utvrditi na koju skupinu se odnosi studija te ih nazivati punim

imenom „morske kornjače"

Ako Ministarstvo želi pokazati ozbiljnost i stručnost, bilo bi dobro da za pripremu

dokumentacije koristi stručnjake koji znaju proceduru i terminologiju. Nedostatak

ozbiljnosti očituje se i u pozivu za internetsko savjetovanje u provođenju postupka

strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i

eksploatacije ugljikovodika na Jadranu u kojem se javnost poziva da u ovom

savjetovanju dostave „svoje prijedloge i primjedbe na tekst Pravilnika o postupanju s

viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja arađevinskih

radova" - (web

Ministarstva gospodarstva sa uputama i pozivom javnosti,

http://www.mingo.hr/public/Dokumentaciia%20za%20savietovanie%20R.doc)

Detalji i sastav same Strateške procjene potpuno su pojednostavljeni i ostavljaju veliku

mogućnost interpretacije što se studijom traži, stoga bi sastav trebalo jasno i

nedvosmisleno utvrditi.

Studija bi trebala imati za cilj utvrditi postojeće znanje, identificirati nedostatke te

naglasiti posebno osjetljiva pitanja. S obzirom da bi studija morala biti temelj za

donošenje odluke o davanju koncesija, te za određivanje mogućih restriktivnih mjera,

mogućeg posebnog monitoringa i slično, nije jasno zašto ova studija nije napravljena

prije procesa licenciranja.

Republika Hrvatska nema nikakva razvijena i prihvaćena pravila i/ili smjernice za

provođenje istraživanja i/ili ekstrakcije nafte i plina iz podmorja. S obzirom na samo

veličinu područja koje se ovim postupkom daje na korištenje potrebno je izraditi

opsežne temeljne dokumente. Korištenje dokumenata kao što su npr. Smjernice za

provođenje seizmičkih istraživanja JNCC-a (Velika Britanija) bez adaptiranja za lokalne

uvjete je neprihvatljivo.

Ministarstvo bi trebalo javno objaviti imena i reference članova komisije koja priprema,

provodi i ocjenjuje Stratešku studiju procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i

programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.

Rok za izradu studije i javnu raspravu neobično je kratak te ne omogućava kvalitetno i

transparentno obavješćivanje i sudjelovanje javnosti. S obzirom da se planirani radovi

mogu provoditi na polovici hrvatskog morskog teritorija te na izuzetno velik utjecaj na

cjelokupni morski okoliš, temeljem Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju

javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (tzv. Aarhuška

konvencija) Ministarstvo bi moralo omogućiti i provesti opsežni proces informiranja

javnosti o planiranim

aktivnostima i njihovom utjecaju što do sada nije učinjeno.

Primjedbe na pojedine

članke nacrta zakona,

drugog propisa ili

dijelove akta

Poglavlje IV

Potrebno je utvrditi i analizirati podatke o mogućem utjecaju istraživanja i eksploatacije

na sve pojedine vrste sa dodataka II i IV Direktive o staništima (HD) te na

sva Natura2000 područja do kojih se utjecaj može utvrditi, a ne samo na

predložena Natura2000 područja koja se nalaze unutar istražnih područja.

Europski sud pravde u slučajevima koje je Europska komisija vodila protiv pojedinih

zemalja članica pravomoćno je presudio i time nedvosmisleno odredio kako su u smisli

Čl. 12 HD zemlje članice obvezne provesti konkretne i jasne mjere zaštite za vrste

sa dodatka II i IV te da sustav striktne zaštite vrsta unaprijed obvezuje na

provođenje preventivnih

mjera (C-383/09). Zaštita mora osigurati učinkovito izbjeaavanje smanjivanja

kvalitete i uništavanja staništa za odmaranje ili razmnožavanje vrsta iz dodatka IV HD

što uključuje sve vrste kitova (Cetacea), kao i izbjegavanje svjesnog

uznemiravanja navedenih vrsta. Europski sud pravde pojasnio je da je „svjesno"

šireg značenja od „namjerno" u smislu Čl.

http://www.mingo.hr/public/Dokumentacija%20za%20savjetovanje%20R.doc

12 HD te uključuje sve aktivnosti koje bi mogle imati bilo kakve posljedice zabranjene

navedenim Čl. 12 (C- 221/04 i C-103/00).

S obzirom da prijedlog mreže područja Natura2000 u Hrvatskoj još nije prihvaćen već se

trenutno provode konzultacije i biogeografski seminari s Europskom komisijom, postoji

ozbiljna mogućnost za osnivanje novih i/ili proširivanje predloženih područja što ova

Studija mora uzeti u obzir.

Poglavlje V

Nije moguće ukratko pobrojati sve negativne utjecaje koje bi Strateška studija morala

uključiti te ćemo se zadržati na dva ključna problema koje istraživanje i eksploatacija

nafte i plina stvaraju u okolišu - 1. velika količina buke koja se proizvodi i 2.

značajno zagađenje okoliša toksičnim spojevima koji se tijekom istražnih radova i

eksploatacije trajno ispuštaju u more. I buka i zagađenje akutno i/ili kronično štetno

djeluju na morske organizme, posebice kitove (Cetacea), morske kornjače, ribe i ptice te

morske beskralješnjake, ali i na zdravlje ljudi i cjelokupnu kvalitetu okoliša. Stoga bi

strateška procjena utjecaja na okoliš morala bi sadržavati jasne detalje o ovim ključnim

problemima.

- Da bi se utvrdio utjecaj buke potrebno je utvrditi najvišu dozvoljenu jačinu zvuka

u prostoru te utvrditi kako će se vršiti nadzor buke u okolišu (što se traži i kroz

Deskriptor 11 Okvirne direktive o morskoj strategiji - MSFD).

- Ovisno o izvoru zvuka i njegovoj jačini potrebno je utvrditi akutno i akumulirano

izlaganje organizama i utvrditi utjecaj na pojedine vrste

- Utvrditi podatke o najvećoj i ukupnoj snazi zvučnih valova u okolišu te o njihovom

pojedinačnom i kumulativnom djelovanju s obzirom da se istražni i

eksploatacijski radovi mogu odvijati u više polja istovremeno

- Izraditi model širenja zvuka sa očekivanim utjecajima i dosegom

- Utvrditi podatke o najvišoj dopuštenoj količini buke u okolišu s obzirom na poznate

utjecaje na pojedine vrste, posebice morske sisavce

- Utvrditi postojeće nivoe buke u pojedinim područjima prema kojima će se moći

vršiti uspoređivanje i budući monitoring.

Buka koja se proizvodi tijekom istražne i eksploatacijske faze može uzrokovati 1.

fizičke ozljede i smrt pojedinih jedinki zbog utjecaja zvučnih valova te 2.

uznemiravanje koje dovodi do promjena u ponašanju, napuštanju staništa,

onemogućavanju komunikacije i snalaženja zbog preklapanja glasanja i buke itd.

Stoga je potrebno utvrditi za sve vrste sa dodataka II i IV Direktive o staništima

(HD)

- prostornu i vremensku distribuciju

- očekivani mortalitet uzrokovan istražnim i eksploatacijskim aktivnostima te utjecaj

na održivost populacija

- očekivani utjecaj na populacije s obzirom na uznemiravanje i time povezane

promjene u ponašanju

- identificirati osjetljiva područja - osjetljiva područja nisu samo

područja Natura2000 mreže već i područja obitavanja, razmnožavanja,

odgajanja mladunaca, hranjenja, zimovanja vrsta sa dodataka II i IV HD.

Tehnička voda (ali i ostala voda i tekućine koje se nalaze na platformama) koja se

koristi prilikom istražnih i eksploatacijskih radova sadrži veliku količinu toksičnih

tvari koje uključuju sirovu naftu i razne aditive koji se u nju dodaju. U tehničkoj vodi

mogu se utvrditi brojni poliaromatski ugljikovodici, fenoli, teški metali, radioaktivni

elementi, endokrini disruptori, dušikovi spojevi koji djeluju kao nutrienti itd. Neki od

tih spojeva akutno su toksični te imaju razne negativne utjecaje na organizme i

okoliš. Zagađena tehnička voda koja se ispušta u okoliš ima akutni utjecaj na sve

organizme u svojoj blizini. Također, s obzirom na dugotrajnost samih aktivnosti od

25 godina i dulje, velika je mogućnost šireg, produljenog i značajnijeg utjecaja kroz

bioakumulaciju i biomagnifikaciju. Osim štete za organizme u moru, ovaj utjecaj

direktno je vezan i na ljudsko zdravlje kroz konzumiranje morskih organizama.

Stoga je potrebno utvrditi trenutno opterećenje okoliša toksikantima kako bi se

omogućio monitoring u budućnosti.

Tijekom istražnog i eksploatacijskog rada platformi osim u more, i u zrak se

ispuštaju značajne količine zagađivala, posebice stakleničkih i drugih plinova (CO2,

CH4, NOx, SO2 itd). Stoga studija mora utvrditi i utjecaj zagađenja zraka na okoliš i

vrste te zdravlje ljudi.

Nije poznato na koji način se moguća nafta i plin planiraju transportirati (brodovi,

cjevovodi...) te je potrebno analizirati i moguće načine transporta i njihov utjecaj na

okoliš te utjecaj povećanja brodskog prometa u pojedinim područjima s obzirom na

pristup opskrbnih, servisnih i/ili transportnih plovila.

Potrebno je utvrditi utjecaj gradnje u moru na okoliš i organizme, posebice sesilne s

obzirom da je uređaje i platforme potrebno usidriti. Oko platformi postavljaju se

sigurne zone u kojima nisu dozvoljene neke aktivnosti (prvenstveno ribolov) te je

potrebno utvrditi koliki će biti utjecaj na smanjenu mogućnost ribolova. Jadran je

poznati migracijski koridor za ptice ali i neke druge organizme. Platforme su

osvijetljene noću te je potrebno utvrditi kakav će utjecaj imati na lokalnu faunu

prvenstveno ptica te na ptice na migraciji, ali na npr. ribe.

S obzirom da je za licenciranje raspoloživo 29 blokova postoji teoretska mogućnost

da se u svima odjednom provode neke od radnji vezanih za istražne i

eksploatacijske radove. Strateška studija mora analizirati i takvu mogućnost te

utvrditi koji je mogući dozvoljeni opseg i slijed istovremenih aktivnosti, te koji je

kratkoročni i dugoročni utjecaj istovremenih aktivnosti u raznim istražnim

blokovima.

Konačno, s obzirom na značajne posljedice na cjelokupni morski okoliš potrebno je

utvrditi kumulativni efekt svih pojedinačno analiziranih utjecaja na okoliš.

Ime i prezime osobe/a

koja je sastavljala

primjedbe ili osobe


Dr. sc. Draško Holcer, predsjednik Instituta Plavi svijet

Član Znanstvenog vijeća Sporazuma o zaštiti kitova Sredozemnog mora, Crnog mora i

susjednog atlantskog područja (ACCOBAMS)

Član zajedničke radne skupine za buku u moru sporazuma ACCOBAMS, ASCOBAMS, CMS

Institut Plavi svijet Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj

Poštovani,



I) za odgovor na Vaše načelne primjedbe

• pod prvom natuknicom moramo istaknuti da se izraz „… moguć razvoj okoliša…“

nalazi u obaveznom sadržaju Priloga I Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa

na okoliš. Radi se o obaveznom dijelu sadržaja koji će biti naveden i objašnjen u strateškoj

studiji.

• u drugoj i petoj natuknici radi se o nenamjernoj grešci, naime nisu zračni već zvučni

valovi tj. impulsna podvodna buka i ovom prilikom se ispričavamo na grešci u tekstu. Termin

snimanje seizmike je čest sinonim za snimanje seizmičkih podataka slojeva ispod dna mora. I

u ovom se slučaju ispričavamo na nedovoljno stručnoj terminologiji.

• pod poremećajima mislimo na poremećaje sedimenta, slanosti, gustoće, temperature

itd.…

• podatak da je Natura 2000 program nalazi se na stranicama i u dokumentima DZZOP

gdje se navodi „..Natura 2000 je temeljni program kojim Europska unija pokušava zaustaviti

ove negativne trendove na svojem teritoriju.“ No, možemo uvažiti Vaše primjedbu da je

Natura 2000 ekološka mreža te je spominjati samo u navedenom kontekstu.

• navod za kornjače također možemo uvažiti te ćemo u strateškoj studiji koristiti

latinsko nazivlje.

• ispravno ste primijetili da je u dokumentu za savjetovanje naveden krivi Pravilnik.

Također se ispričavamo na toj nenamjernoj grešci.

• što se tiče navoda da RH nema smjernica ili pravila o provođenju ili kontroliranju

istraživanja i pridobivanja ugljikovodika moramo vas razuvjeriti.

Telefon: 051 604 666 Fax 051 604 668 [email protected]

Datum dostavljanja

obrasca

29.9.2014.

Jeste li suglasni da se

ovaj obrazac, s

nazivom/imenom

sudionika/ce

savjetovanja, objavi na

internetskoj stranici

nadležnog tijela?

DA NE


U RH trenutno je na snazi Pravilnik o bitnim tehničkim zahtjevima, sigurnosti i zaštiti pri










eksploatacije, a nova Direktiva 2013/30 EU o sigurnosti naftnih i plinskih djelatnosti na moru

(koju RH mora implementirati do srpnja 2015. godine) mjere će samo postrožiti. Naime, u

lipnju 2013. godine, u EU je usvojena spomenuta Direktiva 2013/30/EU čiji je temeljni cilj








krajnjem umanjivanju moguće štete u okolišu. Osim navedenog Pravilnika i Direktive,



su i na teritoriju RH. Osim njih, način ponašanja i procedure regulirani su i brojnim drugim

Zakonima, Uredbama i Pravilnicima koji će biti popisani u strateškoj studiji. Uz sve što je da

sada spomenuto, a što mogućnost incidenta spušta na najmanju moguću mjeru, u RH definiran

je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora donesen na državnoj razini kao i na

županijskim razinama.

• pod navodom o članovima komisije nismo sigurni mislite li na Ovlaštenike koji će

raditi stratešku procjenu ili na Povjerenstvo. U oba slučaja, popis tvrtki koje imaju dozvolu za

izradu strateške procjene i glavne ocjene prihvatljivosti nalazi se na web stranicama MZOIP,

a također se tamo nalazi i popis osoba koje mogu biti članovi Povjerenstva.

• za vašu primjedbu o roku za javno savjetovanje o sadržaju od 30 dana moramo

istaknuti da je isti u skladu s propisima, te nije određen našom voljom.

II) za Vaše primjedbe na pojedine članke nacrta zakona, drugog propisa ili dijelova akta

• za Poglavlje IV možemo prihvatiti navod o analizi utjecaja na područja Natura 2000

do kojih utjecaj može doći. Svjesni smo također sa se područja Natura 2000 mogu mijenjati,

no danas ni uz najbolju volju i naše znanje ne možemo predvidjeti obuhvate ekološke mreže u

budućnosti. Ukoliko ih bude, naravno da ćemo ih uzeti u obzir i za njih će biti propisane

mjere zaštite, sukladno propisima.

Što se tiče propisa, već smo naveli da i RH ima i svoj zakonodavstveni okvir te obavezu

praćenja i implementacije propisa donesenih u EU.

• za navode u Poglavlju V ponovno ističemo činjenicu da bacanje bilo kakvog otpada ili

tekućina nije moguće, a impulsna (nikako ne kontinuirana) buka će se stvarati samo u slučaju

snimanja seizmičkih podataka. Koliko znamo, do sada su provođena početna mjerenja buke,

te postoje planovi o stvaranju registra buke u Jadranu. Predviđeno je da studija utvrdi moguće

zagađenje zraka, povećanje brodskog prometa te kumulativne efekte koje navodite.

Što se tiče transporta i utjecaja platformi, danas se plin iz Jadrana na kopno transportira

cjevovodima, a naftu je moguće transportirati cjevovodima ili brodovima. Također

istraživanja i opažanja ukazuju na to da nakon postavljanja proizvodnih platformi u njihovom

bližem okolišu dolazi do obnova naselja morskih organizama zbog zabrane ribolova,

poglavito kočarenja. Utjecaji svih pojedinih platformi na okoliš detaljno se obrađuju

studijama utjecaja na okoliš koje se naknadno izrađuju za svaku lokaciju zasebno i kao takve

mnogo su detaljnije i preciznije od same strateške procjene.


Vaše strahove vezane za utjecaj istraživanja i eksploatacije na moru na okoliš. Ujedno, za sva

dodatna pitanja ili potrebita pojašnjenja, stojimo Vam na raspolaganju.

s javne rasprave na odluku o izradi okvirnog plana i ... · k o m e n t a r i s javne rasprave na...

Documents