Nadolazeca anarhija

Robert D. Kaplan

Iz Atlantic monthly

Ministrove oei izgledale su poput iumanjaka odja-jeta, zakasnjelog efekta mnogih bolesti, posebicemalarije, kojaje endemska u njegovoj zemlji. Prim-jetna je bila i nepobitna tuga u njegovim ocirna.Govorio je sporim i skripavirn glasom, glasom ko-jem je ponestajalo nade.

U 45 godina nikad nisam vidio da su stvari ova-ko lose. Nismo se dobro snasli nakon odlaskaBritanaca. Ali one sto sad imamo je nesto josgore - osveta siromasnih. Ijudi koji su drusrve-ni prornasaji, onih koji su najmanje sposobniuvesti djecu u moderno drustvo.

Nakon toga se osvrnuo na nedavni udar u zapad-noafrickoj driavi Sijera Leone. "Momci koji supreuzeli vlast u Sijera Leoneu dolaze iz domovapoput ovih". Ministar je udario prstom u naboranumetalnu kolibu u kojoj su se radala djeca. "U trimjeseca ovi su momci oduzeli sve sluzbene auto-mobile marke Mercedes, Volvo i BMW i namjernoih razbijali na cesti". Ministar je spomenuo jednogod voda udara, koji je pucao u Ijude koji su placalinjegovo skolovanje, "kako bi izbrisao poniienje ioslabio moc koju su nad njim imali njegovi spon-zori iz srednjeg sraleza."[...]Gradovi zapadne Afrike nocu su medu najnesigur-nijim mjestima na svijetu. Ulice nemaju rasvjetu,policiji cesto nedostaje benzina za njihova vozila;raste broj naoruianih provalnika, kradljivaca auto-mobila i ulicnih napadaca. Izravni letovi izmeduSAO-a i zracne luke Murtala Muhammed, u naj-

vecern gradu susjedne Nigerije, Lagosu, obustav-Ijeni su po naredbi arnerickog drzavnog tajnika zatransport zbog neuspijevanja u osiguranju term i-nala i njegovoj okolici. U izvjestaju ministarstvavanjskih poslova stoji kako u zracnoj luci "vladamaltretiranje nametanjem pravila i od strane imig-racijskih sluibenika". avo je jedna od rijetkih si-tuacija u kojima je arnericka vlada stavila embargonad stranu zracnu luku zbog razloga koji su is-kljuCivo povezani s zlocinorn. U Abidjanu, stvarno-me glavnom gradu Obale Bjelokosti, restorani ima-ju cuvare s palicama i pus kama koji vas prate 5 me-tara od vaseg automobila do ulaza, dajuCi yamstravii'ni prikaz onoga na sto bi amerii'ki gradovimogli lii'iti u buducnosti. Talijanski je veleposlanikbio ubijen u pucnjavi u kojoj su pljackasi upali urestoran u Abidjanu. Obitelj nigerijskog veleposla-nika bila je svezana, drzana na nisanu i opljackanau veleposlanikovoj rezidenciji. [ ... ]

"U sirornasnirn i'etvrtima arapske sjeverne Afri-ke", nastavio je ministar

ima mnogo manje zloi'ina, jer Islam predvidadrustveni spoj obrazovanja i indoktrinacije.Ovdje u zapadnoj Africi imamo mnogo po-vrsniji oblik Islama i krscanstva. Zapadnaje re-ligija potkopana anirnistickirn vjerovanjimakoja nisu pogodna za moralna drusrva, jer suutemeljena na iracionalnoj moci duhova. Ov-dje se duhovi koriste kako bi izvrsili osvetujedne osobe protiv druge, ili jedne skupineprotiv druge.

Na krajuje ministar spomenuo poligamiju. Obliko-vana za pastoralni nacin zivota, poligamija nastav-Ija rasti u subsaharskoj Africi, iako nije uobicajenau arapskoj sjevernoj Africi. Vecina mladih, kojesam sreo na svorn putu zapadnom Afrikom, reklisu mi da dolaze iz "prosirenih" obitelji, s majkomna jednom mjestu i ocem na drugom. Prevedenona urbanu okolinu, labave obiteljske strukture suuvelike odgovorne za najvece stope radanja na svi-jetu i eksploziju virusa HIV na kontinentu. Poputkomunalizma i animizma, oni predvidaju slabasanstir protiv korozivnih drustvenih posljedica zivotau gradovima.

OPOMENA ZA BUDUCNOST

Zapadna Afrika postaje simbol svjetskog demog-rafskog, ekoloskog i drusrvenog pritiska, u kojemse kriminalna anarhija pojavljuje kao stvarna "stra-teska" opasnost. Bolest, prenaseljenost, neizazva-ni kriminal, nestasica resursa, migracija izbjeglica,povecana erozija nacionalnih drzava i medunarod-nih granica, osnazivanje privatnih vojski, tvrtkekoje se bave sigurnoscu i medunarodni karteli zapreprodaju droge, sada se najbolje vide kroz priz-mu zapadne Afrike. Zapadna Afrika daje odgovara-juci uvod pitanjima, 0 kojima je cesto izuzetnoneugodno raspravljati, s kojima ce se uskoro su-ociti nasa civilizacija.

Nema drugog mjesta na planetu gdje su pol i-ticke karte tako varljive - gdje, zapravo, one govo-re takve izrnisljotine - kao u zapadnoj Africi. Po-eevsi sa Sijera Leoneom. Prema karti, to je nacio-nalna drzava s definiranim granicama, s vladom ko-ja kontrolira teritorij te zemlje. U stvarnosti, vladaSijera Leonea, koju vodi 27-godisnji vojni bojnik,Valentine Strasser, kontrolira Freetown po danu, apo danu takoder kontrolira i dio ruralne unut-rasnjosti, Na vladinu teritoriju, nacionalna vojskaje 0105 koji provodi samovolju prijeteCi vozacirna iputnicima na vecini kontrolnih tocaka, U drugomdijelu zemlje, jedinice dvije odvojene vojske iz ra-ta u Liberiji zauzele su rezidenciju, kao sto je ucini-la i vojska pobunjenika iz Sijera Leonea. Vladinesnage, koje se bore protiv pobunjenika, pune suodmetnutih zapovjednika koji su se svrstali uzotudene seoske poglavare. Predmoderno bezob-lieje upravlja bojisrem prizivajuCi ratove u sred-

NADOLAZECA ANARHIJA •••

njovjekovnoj Europi prije Westphalskog mira,1648., koji su obustavljeni u eri organiziranih na-cionalnih drzava,

Kao posljedica, oko 400.000 stanovnika SijeraLeonea razrnjesteni su unutar te drzave. jos280.000 njih izbjeglo je u susjednu Gvineju, dok ihje 100.000 prebjeglo u Liberiju, iako je i 400.000Liberijaca prebjeglo u Sijera Leone. Treci najvecigrad u Sijera Leoneu, Gondama, je kamp za raz-rnjestene osobe. S dodatnih 600.000 Liberijaca uGvineji i 250.000 u Obali Bjelokosti, granice kojedijele ove eetiri zemlje postale su uglavnom bez-naeajne. Cak i u mirnim zonama, nijedna od vladane prihvaca da Obala Bjelokosti odrzava skole,rnosrove, ceste i policijske snage na nacin potre-ban za funkcionalnu suverenost.

U Sijera Leoneu, kao i u Gvineji, Obali Bjelokos-ti i Gani, vecina primarnog zelenila, prasurna, i se-kundarnog, grmlja, unisteni su do zabrinjavajucegstupnja. Kada je 1961. Sijera Leone ostvarila neo-visnost, gotovo 60 posto zemlje cinile su prasurne.Sada ih je sest posto. U Obali Bjelokosti je omjerpao s 38 na osam posto. Krcenje prasurnaje dovelodo erozije tla, sto je dovelo do jos veceg broja pop-lava i porasta broja komaraca. Prakticno svatko uunutrasnjosti zapadne Afrike ima neki oblik mala-rije.

Sijera Leone je pokazatelj onoga sto se do-gada, iako na grublji i postupniji nacin, kroz za-padnu Afriku i vecinu nerazvijenog svijeta: izumi-ranje sredisnjih vlada, porast plemenskih i regio-nalnih oblasti, nekontrolirano sirenje bolesti i po-vecavanje broja ratnih podrucja. Zapadna Afrikaokrece se Africi iz viktorijanskog Atlasa. Ona sesastoji od niza obalnih trgovinskih gradova, kaosto su Freetown i Conakry, eija unurrasnjosr zbognasilja, iskvarenosti i bolesti, ponovno postaje,kao sto je jednom primijetio Graham Greene, "cr-na" i "neistrazena". Medutim, buduci da Greeneovavizija podrazumijeva odredenu zanesenost, kao upospanom i sarrnantno zlovoljnom Freetownu iznjegove poznate novele The Heart of the Matter, sa-da je Thomas Malthus, filozof demografskog sud-njeg dana, taj koji je prorok buducnosti zapadneAfrike. A buducnost zapadne Afrike ce. u konacni-ci, biti i buducnost veCine ostatka svijeta.

Uzmimo u obzir "Chicago", pri cernu ne govo-rim 0 gradu Chicagu u americkoj drzavi Illinois, ne-go 0 sirotinjskoj eetvrti u gradu Abidjanu, koju su

!II ROBERT D. KAPLAN

mladi grubijani s tog podruqa nazvali po arne-rickorn gradu ("Washington" je jos jedan sirotinjskiblok u Abidjanu). Chicago. kao i sve veci dio Abid-jana, je zloglasni i sirotinjski dio grada: stracarenaboranih krovova od cinka i zidova napravljenihod kartona i crnih plasticnih ornotaca. Srnjesten jeu vododerini u kojoj rastu kokosove i uljane palrnei koji je razoren u poplavama. Nekoliko preostalihstanovnika ima jednostavan pristup elektricnojenergiji. kanalizacijskom sustavu ili opskrbi pit-kom vodom. [ ... ]

55 posto stanovnika Obale Bjelokosti zivi ugradovima, a ocekuje se da ce taj broj do 2000. po-rasti na 62 posto. Porast populacije iznosi 3.6 pos-to godisnje. To znaci da ce se broj stanovnika Oba-Ie Bjelokosti sa sadasnjih 13.5 milijuna do 2025.povecati na 39 milijuna. kada ce se veliki dio sta-novnistva sastojati od urbaniziranih seljaka poputonih u Chicagu. Ali, nemojte racunati da ce stanov-nici Obale Bjelokosti tada vise postojati. Chicago.koji je jedan od indikativnijih primjera africke de-mografske sadasnjosti, kao i sadasnjosti zemaljaTreceg svijeta - a to ce u buducnosti biti jos i vise-ilustrira vise nego Ii bilo koja idilicna setnja pra-sumom zena koje odrfavaju ravnotezu nosed vrcna svojim glavarna, zasto Obala Bjelokosti, koja jenekad bila model uspjeha u zemljama Treceg svije-ta, postaje primjer za karastrofu tih zemalja. [ ... ]

Zbog male vojske i velikog broja stanovnika ko-ji po nacionalnosti nisu pripadnici Obale Bjelokos-ti. ne postoji niti vidljiva snaga koja bi odrzavalared niti osjecaj za nacionalnost koji bi smanjio pot-rebu za takvom provedbom. Ekonomija slabi josod sredine 1980·ih. lako Francuzi marljivo rade ka-ko bi odrzali stabilnost, Obala Bjelokosti se su-ocava s mogucnoscu gorom od driavnog udara:anarbistickorn implozijom kriminalnog nasilja -urbaniziranom verzijom onoga sto se vec dogodilou Somaliji. [ ... ]

Kako se mnoge unutarnje africke gran ice ras-padaju, postavlja se neprohodnije razgranlcenjekoje prijeti izolaciji kontinenta kao cjeline: zid bo-lesti. [ ... ] Afrika u tom smislu moze biti opasnijanego sto je bila 1862 .. prije antibiotika. [ ... ] Od ot·prilike 12 milijuna Ijudi diljem svijeta, cija je krvHIV pozitivna, cak je osam milijuna iz Afrike. Uglavnom gradu Obale Bjelokosti, ciji moderni ces-tovni sustav jedino pomaie u sirenju bolesti, 10posto stanovnistva je HIV pozitivno. A rat i kreta-

nje izbjeglica pornazu virusu da prodre u zabaceni-ja africka podrucja. Malarija je najodgovornija zazid bolesti koji prijeti odvajanju Afrike i ostalih ze-malja Treceg svijeta od razvijenijih dijelova svijetau 21. stoljecu, Kako se prenosi preko komaraca.malariju je, za razliku od AIDS-a. lako uhvatiti.Vecina Ijudi u subsaharskoj Africi ima napadaje bo-lesti koji se ponavljaju kroz cijeli iivot. i koji rnuti-raju u sve smrtonosnije oblike.

Afrika moie biti vaina za buduci karakter svjet-ske politike. bas kao sto je i Balkan bio prije 100godina. prije dva Balkanska rata i Prvoga svjetskograta. Tada je prijetnja bio raspad carstava i radanjenacija baziranih iskljucivo na plemenskim osnova-ma. Danas je prijetnja puno jaca: netaknuta priroda.Africka bi buducnost ubrzo mogla biti vrlo losa.NadolazeCi prevrat, u kojem se zatvaraju strana ve-leposlanstva, drzave doiivljavaju slorn, a kontakt svanjskim svijetom ostvaruje se preko opasnih,obalnih trgovinskih gradova proietih bolestima. ustoljecu u koje ulazimo dolazi na velika vrata. Up-ravo zato sto je veci dio Afrike bio spreman ici pre-ko ruba u trenutku kad je Hladni rat zavrsio, kadaekoloski i demografski pritisci u drugim dijelovimasvijeta postaju kriticni i kada ce sustav nacionalnihdrzava, utemeljen nakon Prvoga svjetskog rata -ne sarno na Balkanu, nego moida i na Bliskom isto-ku - biti oboren, Afrika nagovjestava na sto ce rat.granice i etnicke politike lieiti nekoliko desetljecakasnije. [ ... ]

OKOLIS KAO NEPRIJATELJSKASNAGA

JOs ce neko vrijeme mediji nastaviti pripisivati ne-rede i ostale nasilne prevrate uglavnom etnickirn ivjerskim sukobima. Ali, kako ce se ovi sukobimnoziti, postat ce jasno daje nesro drugo posrije-di, te ce biti sve vise drzava bez vlade kao sto su Ni-gerija, Indija i Brazil. [ ... ]

Vrijerne je da se "okolis" pocne razumjevationakvim kakav jest: pitanje nacionalne sigurnostiranog 21. stoljeca. Politicki i strateski utjecaj uz-burkanih populacija. rasirenih bolesti, krcenja su-rna i erozije tla, iscrpljivanja zaliha vode, zaga-denja zraka i, moguce, povecanja razina mora ukriticnirn. prenapucenirn regijama kao sto su deltaNila i Banglades - dogadaji koji ce ubrzati masov-

ne migracije i naizmjence poticati skupne konflik-te - bit ce glavni izazovi vanjske politike iz kojih ceproizlaziti vecina drugih, koji ce potaknuti zanirna-nje javnosti i sjediniti interese koji svoje korijenevuku iz Hladnog rata. U 21. stoljecu, opskrba vo-dom ce biti vrlo problernaticna na podrucjirna kaosto su Saudijska Arabija, Srednja Azija ijugozapad-ni dio SAD-a. Moglo bi doci do rata izmedu Egipta iEtiopije zbog vode na rijeci Nil. Cak su i u Europiporasle tenzije izrnedu Madarske i 51ova eke okostavljanja brane na Dunavu. sto je klasicni slucajkako se ekoloski sporovi stapaju s onima etnickogi povijesnog karaktera.

Nasa hladnoratovska vanjska politika istinski jezapocela s poznatim elankom Georgea F. Kennana,potpisanim s X-om, koji je objavljen u Foreign Af

fairs u srpnju 1947 .. u kojem se Kennan zalagao za'evrsto i oprezno blokiranje' Sovjetskog Saveza,koji je bio motiviran vise imperijalno nego ideo-loski. Moglo bi se dogoditi da se jednog danasmatra kako je nasa posthladnoratovska vanjskapolitika zapocela u jos evrscem i detaljnijem anali-tickorn djelu: onom koje se u pismenom obliku po-javilo u casoplsu International Security. Clanak ob-javljen ujesen 1991.. aurora Thomasa Erasera Ho-rnera - Dixona, koji je ravnatelj na Peace and Confli-ct Studies Program na Sveucilistu u Torontu, pod na-zivom 'Na pocetku. Promjene u okolisu kao uzrocitrajnih sukoba". Homer - Dixon je, mnogo us-pjesnije od ostalih analiricara, spojio dva naokoodijeljena polja istraiivanja - studije vojnih suko-ba i studije fizickog okolisa.

Prema videnju Homer - Dixona. budud ratovi icivilno nasilje izbijati ce zbog nedostatka resursapo put vcde, obradivih povrsina, surna i ribe. Istokao sto ce se voditi ratovi za okolis, i kao sto cedod do velikih migracija, pojavit ce se i okolisernpotaknuti pretorijanski rezimi - ili, kako ih on na-ziva, 'evrsti reiimi". Zemlje, u kojima postoji naj-veca vjerojatnost za pojavu takvih rezirna, premaHomer- Dixonu. su one kojima prijeti propadanjenjihove baze prirodnih resursa, a s druge straneimaju 'povijest vezanu uz driavnu (citaj vojnu) si-lu". Medu kandidatima su lndonezija, Brazil. i na-ravno, Nigerija. lako su sve ove zemlje u posljednjevrijeme iskazivale tendencije demokratizacije. Ho-mer - Dixon tvrdi kako je izgledno da su te tenden-cije umjetni 'fenomen" koji nema nikakve veze sdugorocnim procesima koji ukljueuju povecavanja

NADOLAZECA ANARHIJA 11IIIpopulacija i smanjivanje sirovina. Demokracija jeproblernaticna: oskudica je puno sigurnija.

Stovise. Saddami Husseini buducnosti irnat cevise. a ne manje mogucnosti, Kao dodatak uzroko-vanju plemenske nesloge, nestasica prirodnih iz-vora stvorit ce razdor izmedu Ijudi. koji i tako nika-da nisu imali nekakvu demokratsku ili institucio-nalnu tradiciju. U narednih pedeset godina svjet-ska populacija narasti ce s 5.5 na devet milijardiIjudi. lako se optimisti nadaju novim tehnologija-ma za iskoristavanje prirodnih izvora i razvoju slo-bodnog tdista u globalnom selu, ne primjecuju,ono sto navodi Nacionalna znanstvena Akadernija,da ce 95 posto porasta stanovnistva biti u najsiro-masnijirn regijama svijeta, gdje vlade sada - sarnopogledajte Afriku - pokazuju iznimno slabu spo-sobnost za funkcioniranje. a kamoli da provode inajmanje sro mogu u svrhu napretka. Homer -Dixon prijeteCi pise, 'neomaltuzijanci mogu podci-jeniti Ijudsku mogucnost prilagodbe u danasnjerndrusrvenom sustavu koji nas okruzuje, ali kako vri-jeme prolazi njihove analize mogu postati jos iz-nudenije".

Dok ce manjina Ijudske populacije biri, kako toFrancis Fukuyama naziva, dobro zasticena jer jeusla u 'postpovijesno' razdoblje, s obzirom da ziveu gradovima i predgradima u kojimaje okolis ovla-dan i etnicki animoziteti izgladeni zbog burzuj-skog napretka, sve veci broj Ijudi zaglibiti ce u po-vijesti, iiveci u naseljima sklopljenim od pot-leusica, u kojima ce se boriti sa sirornasrvom, kul-turnom disfunkcijom i etnickirn razdorima, bit ceprokleti na nestasicu vode za pice. tla za obradiva-nje i prostora za prezivljavanje, U svijetu koji serazvija, pritisak okolisa, ostaviti ce Ijudima izborkoji je sve vise usmjeren izrnedu totalitarizarna(kao sto je u Iraku). fasisticki orijentiranih malihdrzava (poput dijela Bosne koji su okupirali Srbi) ikultura drumskih razbojnika (kao sto je sluca] u So-maliji). Homer - Dixon zakljucuje kako ce "kako seunistavanje okolisa bude povecavalo, rasti i brojpotencijalnih drusrvenih porernecaja".

Citirajuci Daniela Deudneyja. jos jednog pioni-ra. strucnjaka za sigurnosne aspekte okolisa, Ho-mer - Dixon kaze kako smo predugo bili za-tocenici "drusrveno - drustvene" teorije, koja pret-postavlja kako sarno drusrveni uzroci utjecu nadrustvene i politicke prornjene. radije nego da uvr-sti i prirodne uzroke. Taj drustveno - drustveni

!II ROBERT D. KAPLAN

nacin razrnisljanja pojavio se zajedno s lndustrij-skom revolucijom, koja nas je odijelila od prirode.Ali priroda se vraca osvetom povezanom s poras-tom populacije. ana ce imati neopisive sigurnosneimplikacije.

Zamislite dugu limuzinu na ulicama New Yorkaprepunim rupa, gdje zive prosjaci bez doma. U li-muzini se nalaze, rashladene rashladnim ureda-jem, postindustrijske regije sjeverne Amerike, Eu-rope i sve vise napredujuceg pacifickog prstena ijos nekolicine izoliranih mjesta, s njihovim trgo-vinskim sasrancenjern na vrhu i autocestama koji-ma upravljaju racunalni sustavi. Van limuzine nala-zi se ostatak covjecansrva, i krece se u sasvim sup-rotnom smjeru.

SKINHEAD KOZACI, JUJU RATNICI

U ljetnorn izanju Foreign Affairs iz 1993., SamuelP. Huntington, s harvardskog Olin instituta zastrateske studije, objavio je clanak koji potice narazrnisljanje pod nazivom "Sukob civilizacija?".Svijetje, rvrdi on, tijekom ovog stoljeca, prelaziood sukoba nacionalnih drzava, preko ideoloskihsukoba, do naposlijetku, kulturnih sukoba.ja bihnadodao, s obzirom da rastu migracije izbjeglica imigracije seljaka prema gradovima diljem svijeta- ako ih se usrnjeri prema bujajucim selima - na-cionalne granice koje su najopipljivije su i najviseinterakcijske: one kulturne i plemenske [ostaju].Huntington pise, 'Prvo, razlike izmedu civilizacijanisu samo stvarne, one Sll temeljne", i ukljucuju,izrnedu ostalog, povijest, jezik i religiju. "Drugo,... interakcije medu Ijudima razlicitih civilizacijasu u porastu; te interakcije pojacavaju civilizacij-sku svjesnost 0 pripadnosti vlastitoj civilizaciji'.Ekonomska modernizacija nije obavezno i pana-cea, s obzirom da opskrbljuje pojedinacne i grup-ne ambicije, dok razbuduje tradicionalnu lojalno-st prema drzavi, Nista ne vrijedi sto je Bombaj,najbogatiji grad, i sto je grad koji se najbrie razvi-ja u Indiji, kad svjedoi'i najgorem obliku nasiljaunutar zajednice, izmedu hindusa i muslimana.Ako uzmemo u obzir da su gradovi u Indiji, poputonih u Africi i Kini, tempirane ekoloske bombe-Delhi i Calcutta, kao i Peking, zato sto imaju naj-goru kvalitetu zraka od svih gradova u cijelom svi-jetu - ocito je kako su migracije stanovnisrva.

unistavanje okolisa i ernicki konflikti duboko po-vezani.

Huntington ukazuje na konflikte koji se prekla-paju izmedu Hinduske, Muslimanske, Pravoslavne,Zapadne, japanske, Konfucijanske, Latinoame-ricke i rnozda Africke civilizacije: na primjer, hin-dusi se sukobljavaju s muslimanima u Indiji, turskimuslimani sukobljavaju se s pravoslavnim Rusimau gradovima sredisnje Azije, Zapada koji se suko-bljava s Azijom. (Cak i SAD-u Afroamerikanci se na-laze u poziciji da su opsjednuti sve vecirn prilje-vorn Latinosa). Kakvi god zakoni bili, migranti uvi-jek pronalaze naCin da probiju sluzbene granice,donoseci svoje strasti sa sobom, sto znaci da ceSAD i1iEuropa zbog toga biti oslabljene radi kultu-ralnih razmirica ....

Mnogi vjeruju kako je Zemlja od 1989. godinepretrpjela ogromne promjene. Ali to je nistavnoprema onom sto slijedi. Raspadanje i preslagivanjeatlasa tek sad poCinje. Siom Sovjetskog Carsrva inadolazeci kraj arapsko - izraelskog vojnog suko-ba,jedva se rnoze nazvati uvodima u srvarno velikepromjene koje nas jos ocekuju, Michael Vlahos,mislilac na duge staze arnericke Mornarice, upozo-rava, 'Mi ne zapovjedamo okolisern, i svijet ne sli-jedi nas. On ide u raznim smjerovima. Nemojmopretpostavljati da je demokratski kapitalizam pos-Ijednji stadij u drustvenoj evoluciji covjecanstva".[...]

PROSLOST JE MRTVA

Izgradena na stepenastim, blatnim brezuljcirna.dio Ankare, naselje sklopljeno od potleusica, tur-skog glavnog grada, izaziva vizualni igrokaz. Altin-dag, odnosno 'Zlatna planina', je piramida snova,oblikovana od ploca troske i valovitog zeljeza, uz-dizuci se na nacin kao da je svaka koliba izgradenana onoj ispod, sve sezuci cudno i bolno prema ne-besima - raju bogatijih Turaka koji zive na drugommjestu u gradu. Iz razloga koje CU objasniti, turskigrad koliba je psiholoski svjetovima daleko od af-rickog.

Cetvrti slamova u Abidjanu u Obali Bjelokosti,uZasavaju i odbijaju nekoga izvana. U Turskoj je tosasvim suprotno. Ziatna planina bila je stvarno sus-jedstvo. Unutrasnjost jedne od kuca prifa svojupricu: Arhitektonska ludost ploca troske i listova

metals i kartonski zidovi su zavaravali. Unutra jebio dom - red koji je odavao bespogovorno dosto-janstvo. Uocio sam hladnjak koji radi, TV prijarn-nik, policu s nekoliko knjiga i mnogo obiteljskihfotografija, nekoliko biljaka pored prozora i pecni-cu. lako te ulice postaju rijeke blata u danima kadakisi, podovi u ovoj kuci bili su bez ijedne mrlje.

Moja poanta u spominjanju ovog dobronamjer-nog, od kriminala oslobodenog slama je ova: nje-govo postojanje pokazuje kako je impresivna tvor-nica u kojoj se stvara turska muslimanska kultura,Kultura koja je tako jaka da ima potencijal za vla-danje Bliskim istokom jos jedanput. Siamovi sulakmus testovi za unutrasnje snage i slabosti. aniIjudi eije kulture mogu ocuvati sveobuhvatan zivotslamova bez raspadanja, bit ce, relativno govoreci,buduci pobjednici. One kulture koje to nece mocibit ce buduce zrtve. [...]

U Turskoj, [...] Islam bolno i cudno postize kon-senzus s modernizacijom, trendom koji je manjeocir u arapskim i perzijskim svjetovima (i virtualnonepostojeci u Africi). U Iranu je naftni bum - jer jeubrzao razvoj i urbanizaciju, eineCi tako kulturnisok jos vecim - potaknuo islamsku revoluciju1978. godine. Ali Turska, za razliku od Irana i arap-skog svijeta, nema nafte. Zbog togaje njen razvoj iurbanizacija bila vise postepena. Islamisti su integ-rirani u parlamentarnom sustavu desetljeCima.

Raspodjela resursa je jos nesto sto jaea Turskuna drugi nacin vis-a-vis Arapa i Perzijanaca. Turcirnozda imaju malo nafte, ali u srcu Anatolije imapuno vode - najvainije tekucine 21. stoljeca. Tur-ski Southeast Anatolija Project koji ukljucuje 22 ve-like brane i sustave navodnjavanja, dovodi voduiz rijeka Tigris i Eufrat. Vecinu vode koja ce u bu-ducnosti trebati Arapima i vjerojatno Izraelcimaza pice kontroliraju Turci. Srediste projekta jesiroko kilometar i pol, sesnaesterokatna Atatu-rkova Brana iznad koje se nalaze ukrasene rijeciutemeljitelja moderne Turske: "Ne Mutlu TurkumDiyene" (Sretan je onaj koji je Turcin}, [ ... ] Moc sesigurno seli sjeverno na Bliskom istoku, s naftnihpolja Dhahrana, na Perzijski zaljev, prema vode-nim ravnicama Harrana, sve do juzne Anatolije -blizu Ataturkove brane. Ali hoce Ii nacionalnadrzava Turska, kako je trenutno sastavljena, bitinasljednik ovog bogatstva? ja itekako sumnjam uto.

NADOLAZECA ANARHIJA mlIILAZI KARTOGRAFA

Prema kartama, veliki kompleks vodene moci, ko-jeg simbolizira Ataturkova brana, nalazi se u Tur-skoj. Sada zaboravimo kartu. Ta jugoistocna tur-ska regija skoro je u potpunosti nastanjena Kurdi-ma. Skoro polovica svjetske populacije Kurda kojabroji 20 milijuna, iivi u 'Turskoj'. Kurdi su dorni-nantno stanovnisrvo u teritorijanoj elipsi koja obu-hvaca ne samo dio Turske, nego i Irak, Iran, Siriju ibivsi Sovjetski Savez. Kurdska enklava, poduprtaod strane Zapada kao posljedica Zaljevskog rata iz1991., vec je izlozila fikcijsku prirodu te navodne,nacionalne driave.

Na jednom od posljednjih posjeta tursko- iran-skoj granici, shvatio sam koliko je riskantna ta ide-ja 0 nacionalnoj drzavi. Nasao sam se na legalnoj li-niji razdjelnici izmedu dvije civilizacije u sukobu,Turske i Iranske. A opet, srvarnostje bila malo or-ganiziranija: kao i u zapadnoj Africi, granicaje bilaporozna i vrvila je krijurncarenjern, samo sto su ov-dje krijurncari s obje strane granice bili Kurdi. Utakvom rnjesecevorn krajoliku, preko kojeg su lju-di migrirali i naseljavali se na nacine koji poni-stavaju granice, kraj Hladnog rata donijet ce okru-tan proces prirodne selekcije izmedu postojecihdriava. Te driave vise nece biti tako i'vrsto podu-pirane od strane Zapada ili Sovjetskog Saveza. Sobzirom da se pretenzije Kurda [za nacionalnomdrzavorn] preklapaju s gotovo svim driavama naBliskom istoku, zbog toga sto su prevarom ostalibez driave obecane jos u mirovnim ugovorima na-kon Prvoga svjetskog rata, oni se sada pojavljuju, ustvari, kao prirodni selektor - krajnja provjerasrvarnog stanja. Destabilizirali su Irak i mogu nas-taviti destabilizirati svaku driavu koja im ne dajedovoljan prostor za disanje dok im jacanje driaveto ornogucava.

S obzirom da Turci, koji mogu zahvaliti porastekonomije i drusrvenu koheziju koja je jasno do-kazana slamovima s najmanje nasilja od svih kojesam posjetio, svojim prirodnim izvorima vode, itrenutno se priblizavaju statusu velike mod, a sobzirom da 10 milijuna Kurda u Turskoj prijeti tomstatusu, rasplet tursko - kurdskih razmirica bit cevazniji za buducnost Bliskog istoka od eventual-nog ishoda nedavnog izraelsko - palestinskogsporazuma.

11I3I ROBERT D. KAPLAN

NOVA VRSTA RATA

Ne bi Ii se u potpunosti shvatile politicke i karrog-rafske implikacije postmodernizma - epohe beztematskih usporedivanja, u kojem ce klasifikacij-ska rnrefa nacionalnih drzava biti zamijenjena kr-hkim staklenim uzorkom gradova driava, raskli-manih driava, nebuloznih i anarhicnih regionaliza-ma - neophodno je razrnotriti, naposlijetku, i cje-lokupnu koncepciju rata.

Intezivno divljastvo ratova u toliko razlicitirnkulturnim okolinama, kao sto su Liberija, Bosna,Kavkaz i Sri Lanka - a da nista ne govorimo oono-me sto se dogada u arnerickirn gradovima u unut-rasnjosti - naznacuje nesto vrlo uznerniravajuce,sto oni medu nama koji su zabrinuti s titulitanjemsrednje klase i buducnoscu interaktivne kabelsketelevizije nemaju zeludac za izdrzati. Radi se 0

ovome: velik broj ljudi na ovom planetu, kojimajekomfornost i sigurnost srednje klase krajnje ne-poznat pojam, smatraju rat i zivot u barakarna ko-rakom naprijed, a ne korakom unazad.

"lsto kao sta je besmisleno upitati 'zasto ljudijedu' ili 'zasto spavaju"', pise Martin van Creveld,vojni povjesnicar na Sveucilistu Hebrew u jerusale-mu, u 'Preobrazbi rata",

tako i borba u mnogo slucajeva nije sredstvonego cilj. Kroz povijest, iza svake osobe kojajeiskazala svoje uiasavanje ratom, nalazi se dru-ga koja rat smatra najspektakularnijim iskus-tvom koje je dozvoljeno covjeku, do te mjereda kasnije cijeli svoj zivot provodi dosadujuCisvojim potomcima prisjecajuci se svojih ju-nackih djela.

[.,.JVan Creveldova knjiga zapoCinje razbijanjem iluzi-je da se covjek ne voli boriti. "PrisiljavajuCi osjetilana fokusiranje na sad a i ovdje", pise van Creveld,rat "moze prouzrociti da kod covjeka ona nesta-nu', Svatko tko je imao iskustva s cetnicima u Srbi-ji, 'tehnicarirna" u Somaliji, Tontos Macoutesimana Haitiju ili vojnicima u Sierra Leoneu, moze yamred da, na mjestima u koje Zapadno Prosvjetljenjenije prodrlo, i gdje je oduvijek postojalo masovnosiromastvo, ljudi nalaze oslobodenje u nasilju. Fi-zicka agresija je dio covjeka. Tek kad ljudi postig-nu odredeni ekonomski, obrazovni i kulturni stan-dard, taj je nagon smiren. U svjetlu cinjenice da ce

95 posto svjetskog porasta populacije biti u najsi-rornasnjijirn podrucjirna svijeta, pitanje koje sepostavlja nije da Ii ce biti rata tier ce ih biti mnogo),nego kakva ce se vrsta rata voditi. I tko ce se boritiprotiv koga?

Raskrinkavsi velikog vojnog stratega, Carla YonClausewitza, van Creveld, koji bi mogao biti najori-ginalniji mislilac 0 ratu, jos od Prusa u ranim godi-nama 19. stoljeca, pise, 'Clausewitzove ideje ... bi-le su u potpunosti utemeljene na cinjenici da, sveod 1684., ratje bio voden u najvecoj mjeri od stra-ne drzava". Ali, kao sto van Creveld objasnjava, raz-doblje nacionalnih drzava. i time i medudriavnihkonflikata, zavrsava, a s njime i jasna "trodioba navladu, vojsku i narod", koju su podupirali ratovi po-taknuti od mane drfava. Zbog toga, da bismo vid-jeli buducnost, moramo se vratiti u proslost, ne-posredno prije radanja modernizma - ratovirna usrednjevjekovnoj Europi, koji su zapoceli za vrije-me Reformacije i dostigli svoju kulminaciju. u Tri-desetogodisnjem ratu,

Van Creveld pise:

U svim rim borbama politicki, drustveni, eko-nomski i religiozni rnotivi beznadno su zaple-teni. S obzirom da je to bilo vrijerne u kojem suse vojske sastojale od placenika, svi su bili ta-koder popraceni ogromnim kolicinarna vojnihpoduzetnika .... Mnogima od njih su se malo is-platila prazna obecanja organizatora za koje suse pod ugovorom borili. Umjesto toga, plja-ckali su uokolo za svoju korisr .... Ako uzrnernou obzir ovakve uvjete, bilo kakve jasne razdjel-nice ... medu vojskama i ljudima s druge stranebile su osudene ne pro past. Prozderani ratom,civili su patili od uzasnih grozota.

Tada, drugim rijeCima, nije bilo "politika" na nacin nakoji mi razumijemo taj pojam, bas kao sto je sve rna-nje 'politika' danas u Liberiji, Sierra Leoneu, Somaliji,Sri Lanki, na Balkanu i Kavkazu, izrnedu ostalih.

Zbog toga, kao sto van Creveld napominje,krug povjerenja u plemenskim drusrvirna svedenje na neposrednu obitelj ili gerilske drugove, pri-mirje dogovoreno s jednim bosanskim zapovjedni-kom, prica se, rnoze biti prekinuto isti trenutak odstrane drugog bosanskog zapovjednika, Preobiljekratkotrajnih prekida vatre na Balkanu i Kavkazu,dokazuje kako se vise ne nalazimo u svijetu kojimvladaju stara ratna pravila. [...J

Takoder. zaraceni entiteti nece vise biti vezaniuz specififna podrucja. Nestalni i magloviti orga-nizmi, poput islarnstickih teroristickih organizaci-ja pojasnjavaju zasto ce granice znaCiti sve manje,a stalozeni slojevi plemenskog identiteta i kontro-Ie ce znaciti sve vise. 'lz sadasnjeg povoljnog po-lozaja, pojavljuje se u svim aspektima da ee religij-ski ... fanatizmi igrati veliku ulogu u motivacijioruzanih sukoba' na Zapadu, vise nego ikada 'uproteklih 300 godina", pise van Creveld. [ ... J

Buduci ratovi bit ce oni za zajednicko prezivlja-vanje, pogorsani iii, u mnogim slucajevima, prouz-roceni unistenjern okolisa. Ti ratovi bit ce podna-cionalni, sto znaci da ce drzavarna ili lokalnim vla-dama biti tesko fizick! zastitlti vlastito stanov-nisrvo. To je nacin na koji ce naposlijetku drzaveodumrijeti. [ ... J

POSLJEDNJA KARTA

U djelu, "Geografija i ljudski duh", Anne Buttimer,profesorica na University College u Dublinu, prisjecase rada njernackog geografa s pocerka 19. sroljeca,Carla Rittera, ciji rad implicira da je "bozanski planza covjecanstvo' utemeljen na regionalizmu i kon-stantnom, zivorn protoku oblika. Karta buducnos-ti, ako uzmemo u obzir da ce ona uopce biti mo-guca, pretstavljat ce perverzno izvrtanje Ritterovevizije. Zarnislite kartografiju u tri dimenzije, kaohologram. U tom hologramu ce se nalaziti prekla-pajuCi talozi grupa i drugih identireta nad jedvadvodimenzionalnim oznakama u boji koje ozna-cavaju gradove drzave i preostale nacije, rnedu-sobno pomijesane u mjestima s maglovitim pipci-ma, koji im lebde iznad glave, a predstavljaju rnocnarka kartela, mafije i privatnih sigurnosnih agen-cija. Umjesto granica postojati ce mobilni centrimoci, kao u Srednjem vijeku. Mnogi od ovih sloje-va biti ce u pokretu. Nadornjestajuci urvrdene ievrste linije rayne plohe, postojat ce pornicni uzo-rak tamponskih entiteta, poput kurdskog ili azer-skog izmedu Turske i Irana, turski ujgurski tamponentiter izmedu Srednje Azije i unutrasnje Kine (ko-ja se razlikuje od obalne Kine), Latino tampon enti-tet, koji bi zamijenio preciznu granicu izmeduMeksika i SAD-a. Tom rnnogolknom kartograf-skom hologramu moraju se dodati i drugi faktori,poput migracija populacija, eksplozije nataliteta,

NADOLAZECA ANARHIJA IIUIvektori mortaliteta. Od sada pa nadalje svjetskakarta vise nikada nece biti staticna. Ova buducakarta - na neki nacin "Posljednja kana' - biti cernutirajuci prikaz kaosa.

Stovise, nije sigurno da ce SAD prefivjeti slje-dece stoljece u obliku koji sada imaju. S obziromda je Amerika rnulrietnicka zajednica, nacionalnadrfava je u tom smislu tame krhkija nego u homo-genijim drusrvirna poput Njernacke ijapana.jarnesKurth, u danku objavljenom u National Interest,1992., objasnjava da, gdje god drusrva nacionalnihdrzava naginju tome da budu izgradena oko ma-sovne obvezne vojske i standardiziranoga javnogaskclskog sustava, "multikulturalni rezimi" u kornbi-naciji s visokom tehnologijom i opcedobrovolja-ckom vojskom (i, ja bih nadodao, privatne skolekoje uce vrijednostima natjecanja) djeluju u kulturiu kojoj medunarodni mediji i industrija zabave imavise utjecaja nego "nacionalna politicka klasa".Drugim rijedrna. nacionalna drzava je rnjesto gdjesu svi obrazovani duf istih linija, gdje ljudi preuzi-maju svoje zadace od nacionalnih voda i gdje su svi(barern svaki muskarac) prosli kroz iskusenjesluzenja vojnog roka, Cineei domoljublje jednos-tavnom srvari. PisuCi 0 svojoj imigrantskoj obiteljina prijelazu stoljeca u Chicagu, Saul Bellow tvrdi,"Zemlja nasje preuzela. Toje tada bila drzava. a neskup 'kultura". Za vrijeme Drugoga svjetskog rata idesetljeca koje je slijedilo, SAD je dostigao svojukulminaciju kao klasicna nacionalna drzava. Za vri-jeme 60-ih, kao sto je sada jasno, Amerika je za-pocela polagan, ali nepogresiv proces transforma-cije.O znakovima tog procesa gotovo pa i ne trebaraspredati: rasna polarizacija, obrazovna disfun-kcija, drustvena fragmentacija mnogih i razlicitihvrsta. 'Domoljublje' ce postari sve vise regional no,kako Ijudi u Alberti i Montani budu shvacali daimaju vise zajednickog jedni s drugima nego sroimaju s Ottawom ili Washingtonom, i kada oni spa-njolskoga govornog podruqa otkriju mnogo vecupovezanost s Mexico Cityjem. Kako ce utjecaj Was-hingtona blijediti, a s njime i tradicionalni simboliarnerickog domoljublja, stanovnici Sjeverne Ame-rike ucinit ce psiholoski bijeg prema svojim izolira-nim zajednicama i kulturama.

Vracanje iz zapadne Afrike prosle jeseni bilo jeprosvjetljujuce iskustvo. Nakon sto je poletio izAbidjana, moj let Air Afrique sletio je u glavni sene-gal ski grad Dakar, gdje su se svi putnici morali iskr-

_ ROBERT D. KAPLAN

cati ne bi Ii prosli jos jednu sigurnosnu provjeru,koju su ovaj put zahtijevale vlasti SAD-a prije negosto bi dozvolile da se let uputi prema New Yorku.Kad smo napokon sletjeli u New York. bez obzirasto je bilo kasno u nod. imigracijski sluzbenici uzracno] luci Kennedy zadrzali su iskrcavanje doknisu izvrsili kratka ispitivanja svih putnika zrako-plova - to je bio dodatak inace uobicajenim imigra-cijskim i carinskim protokolima. Bilo je ocito kakosu krijurncarenje drogorn, bolesti i drugi faktori,pridonijeli najslofenijoj sigurnosnoj provjeri kojojsam ikada svjedocio vracajuci se preko Oceana.

Tada sarn, po prvi put u proteklih mjesec dana,uocio poslovne Ijude s aktovkama i prijenosnimracunalirna. Kada sam polazio iz New Yorka zaAbidjan. svi su se poslovni Ijudi ukrcavali na zra-koplove za Seoul i Tokio. koji su polijetali s izlazau blizini Air Afriquea. Jedini neafrikanci, koji su se

uputili prema zapadnoj Africi, bili su radnici u ispo-rnoci u oblcnirn majicama i sivozutoj parnucnojtkanini. lako su granice unutar zapadne Afrike svevise nepostojece. one koje dijele zapadnu Afrikuod vanjskog svijeta na razlicite nadne postaju svenepropusnije.

Ali, afrocentristi su u pravu u jednom: mi igno-riramo tu umirucu regiju na svoj vlastiti rizik. Kadaje padao Berlinski zid u studenom 1989 .. ja sam sezatekao na Kosovu prateci pobunu izmedu Srba iAlbanaca. Buducnost je na Kosovu. rekao sam sebitu vecer, ne u Berlinu. Isti dan kada su se Itzak Ra-bin i Yaser Arafat rukovali na tratini Bijele kuce,moj Air Afrique zrakoplov priblizavao se Barnaku,glavnome gradu Malija. otkrivavsi mi naborane po-cincane kolibe na rubu pustinje koja se sir]. Stvar-ne vijesti nisu bile u Bijeloj kuci, shvatio sam. Bilesu ravno ispod mene.

EAST TI /¥tOR··· YEAJ.I ...THEY DE5ERVE TO BEINDEPENDENT FROMUH... .!jER8rA? OR WAS

IT Erf-lOPJA?

ITI.s TfME .sOMEBODy'NATO ... OR TI1E IMF..'.

OR..JJH.. " UNICEFDI D .soMETHINGI•

Karikatura 8 Neprilike u globalnom seluBroj~a ?itanja gl.obalne politike ocito zahtjevaju izricitu paznju, ali price 0 opasnostima koje zahtijevajua.kclJu cesto su vise povezane s politickirn i moralnim imperativima. nego sto su rocne analize situacije uurn odredenim podrucjima.Izvor: M. Wuerker