RIJEKA info2

VIJESTI IZTURISTIÈKEZAJEDNICE

Pre

dsta

vlja

mo

Vam

BOJANA ÆULUM, èlanica organizacijskog odbora Festivala znanosti

TJEDAN RUSINSKE I UKRAJINSKE KULTURE U RIJECI

Sve se mo�e uz dobru organizaciju i ljubav prema poslu

Bojana Æulum je kao predstavnicaUdruge za razvoj visokoga školstva»Universitas« najmlaða èlanica or-ganizacijskog odbora Festivala zna-

nosti, a perspektivna znanstvenica i aktivis-tica Udruge za razvoj civilnog društvaSMART zaposlena je kao asistentica na Fi-lozofskom fakultetu gdje na poslijediplom-skom studiju priprema rad s temom civilnemisije sveuèilišta.

– Prošle godine sam se ukljuèila u Festi-val znanosti, a pomogla sam tako što samkoordinirala rad volontera, odnosno stude-nata Filozofskog fakulteta na INFO štanduna Korzu, što se pokazalo vrlo uspješnim.Naime, graðani su obilazili štandove gdje sumogli dobiti razlièite informacije i promo-tivne materijale, a kako smo primijetili daje to pozitivno utjecalo na promociju Festi-vala odluèili smo se na isti potez za ovu go-dinu te je donesena odluka da æu biti pri-mljena u organizacijski odbor. Ja sam takoove godine najmlaða èlanica i, ako se ne va-

ram, jedina koja još nije magistrica ili dok-torica znanosti te se zahvaljujem na prilicida budem okru�ena takvim �enama od kojihse uvijek mo�e puno uèiti.

Kada je upisala studij pedagogije i infor-matike, nije mogla ni sanjati gdje æe je istiodvesti, a sve je poèelo jednim nimalo obiè-nim izbornim kolegijem.

– Profesorica Jasminka Lediæ je dr�ala ijoš uvijek dr�i izborni kolegij »Odgoj i obra-zovanje za civilno društvo«, a ja sam ga upi-sala jer mi se èinio kao nešto drugaèije. Toje bilo nešto što je meni otvorilo potpunonova vrata i definitivno izmijenilo moj �ivotiz temelja jer sam upoznala potpuno novudimenziju uloge graðana i va�nosti aktivnogsudjelovanja u zajednici. U sklopu kolegijaimali smo zadatak volontirati 30 sati u nekojorganizaciji, a ja sam pokucala na vrataUdruge za razvoj civilnog društvaS M A RT. . .

Uslijedio je odlazak na Sveuèilište u WestVirginiji, gdje je provela i istra�ivanje za po-trebe diplomskog rada »Škola u promocijivolontiranja: hrvatsko i amerièko iskustvo«.

– Iako sam u SAD krenula iz privatnih ra-zloga, moja mentorica prof. Lediæ i ja odlu-èile smo spojiti ugodno s korisnim jer samtada volontirala u Udruzi SMART na pr-vom istra�ivanju volonterskog rada u Hrvat-skoj. Ono što se pokazalo jest da škole nepridaju dovoljno pa�nje volonterskom radu ito je bio jedan od razloga zašto graðani jakomalo volontiraju. Stoga smo se dogovorileda bi bilo jako korisno ispitati iskustva ame-rièkih osnovnih i srednjih škola, pa sam takoradila istra�ivanje te na kraju i diplomiralana toj temi.

Volonterstvo je za mladu aktivisticu iznanstvenu novakinju neiscrpna tema, a na-kon volonterskog anga�mana u SMART-use i zaposlila.

– Volonterski rad je nešto što mi je otvo-rilo puno vrata u �ivotu, a kako je moj prvi

anga�man bio izuzetno pozitivno iskustvorezultirao je �eljom za sljedeæim, pa za slje-deæim i za sljedeæim...Volonterski rad meokupirao s jedne strane zbog �elje da pomo-gnem, ali i zato što sam u tome vidjela mo-guænost stjecanja znanja, a danas kada sviprièaju o cjelo�ivotnom obrazovanju i konti-nuiranom usavršavanju mislim da je to odliè-na prilika, prije svega za mlade osobe, dasteknu nove vještine i upoznaju nove ljudešto im mo�e otvoriti vrata za buduæe zapos-lenje kao meni.

U SMART-u je bila zaposlena do povratkana fakultet 2005. godine, od kada radi kaoasistentica na Odsjeku za pedagogiju na ko-legijima profesorice Lediæ, s kojom izvrsnosuraðuje.

– Mislim da studenti to prepoznaju i da je-dnako tako prepoznaju moj entuzijazam uradu, no kontinuirano vodim borbu s mojimoèekivanjima i onime što dobivam od stude-nata jer sam tijekom boravka u Americiupoznala drugaèiji naèin rada i formirala vi-soka oèekivanja.

No, posveæenost znanstvenom i pedagoš-kom radu na Filozofskom fakultetu ne znaèizapostavljanje onoga aktivistièkog jer Boja-na još uvijek suraðuje sa SMART-om i radikao voditeljica Volonterskog centra Primor-sko-goranske �upanije te kao vanjska trene-rica i konzultantica za neprofitne organizaci-je.

– U buduænosti planiram ostati na Odsje-ku za pedagogiju, a voljela bih se i dalje ak-tivno baviti radom u neprofitnim organizaci-jama, prije svega u SMART-u. Zanimljivo jeda sam i tamo i na fakultetu uvijek bilaokru�ena �enama koje su i supruge, i majke,i znanstvenice, i profesorice, i aktivistice tesam od njih nauèila da se sve mo�e poslo�itiako se dobro organiziraš i voliš ono èime sebaviš, a meni je jako va�na ta strast premasvemu što radim.

Ana MAKEK

od 13. do 22. travnjapetak, 13. travnjaFilodrammatica, u 19 satiKlub kulturnih djelatnika: Predavanje »�ivi kla-sici ukrajinske knji�evnosti«,predavaè: Darija Pavlešen, profesor, Zagrebsubota, 14. travnjaCrkva sv. Sebastijana u Rijeci, u 18 satiSveta misa - predvodi vlè. Mihal Simunoviæ izKri�evacaFilodrammatica, u 19 satiKlub kulturnih djelatnika: Predavanje »Grkoka-tolici u Hrvatskoj«,predavaè: vlè. Mihal Simunoviæ. Kri�evcinedjelja, 15. travnjaFilodrammatica, u 19 satiSveèana dvorana: Koncert u povodu 100. godiš-njice roðenja Jurija Augustina Šeregija. Sudjelu-ju: tenor Vasilj Hricak, Bratislava - Slovaèka iklavir Oksana Zvinek Hricak, Rijekaponedjeljak, 16. travnjaFilodrammatica, u 19 satiSveèana dvorana: Predavanje »Standardizacijarusinskog jezika«, predavaè dr. sc. Oksana Tim-ko Ðitko, profesor, Zagrebutorak, 17. travnjaMatica hrvatska, Ogranak u Rijeci, u 19 satiIzlo�ba »Gladomor u Ukrajini 1932. i 1933. go-dine«

srijeda, 18. travnjaFilodrammatica, u 19 satiIzlo�beni salon, likovna izlo�ba, rusinski slikarVladimir Provèi: Akril i akvarelièetvrtak, 19. travnjaDoèek gostiju iz Ruskog Krstura, razgledavanjeOpatijske rivijerepetak, 20. travnjaKorzo - šator, od 9 do 12 satiPripremanje nacionalnih jela uz glazbu i plesRusina i Ukrajinaca.Ponuda suvenira iz Ukrajine.Filodrammatica, u 19 satiSveèani koncert pjesama i plesova Rusina iUkrajinacasubota, 21. travnjaProgram u izvedbi Muzièkog folklornog ansam-bla Doma kulture iz Ruskog Krstura, Vojvodinanedjelja, 22. travnjaFilodrammatica, u 19 satiSveèana dvorana, predstava na rusinskom jezi-ku: Miro Gavran »Ljubavi Georga Washingtona- Prva dama«. Izvodi Rusinski narodni teatar izRuskog Krstura.Igraju: Bo�ena Šèepanoviæ i Ksenija MakajiOros, redatelj i scenograf Vladimir Nað Aèim.

INFO KUD RUSINA I UKRAJINACA

»RUŠNJAK«Giuzeppe Duella 2b

TURISTIÈKA MONOGRAFIJA RIJEKE - biblioteka Turizam i bašti-na, izdavaè Turistièka naklada d.o.o. Zagreb, tiskana je u suradnji s Gra-dom Rijeka i Turistièkom zajednicom Grada Rijeke. Monografiju naba-vite u Turistièkom informativnom centru Rijeka , po cijeni od 60 kunana hrvatskom, engleskom, njemaèkom, talijanskom i francuskom jeziku.

TRSATSKA GRADINA - sve informacije o Gradini mo�ete dobiti u Tu-ristièkom informativnom centru Trsatska gradina. U�ivajte u srednjovje-kovnoj utvrdi uz osvje�enje na terasi kafiæa s koje se pru�a jedan od naj-ljepših pogleda na Rijeku i Kvarnerski zaljev..

Kao i svake godine Turistièka zajednica Grada Rijeke poèela je organi-zirati akciju VOLIM HRVATSKU - VOLIM RIJEKU, poznatu po slo-ganu VIŠE CVIJEÆA, MANJE SMEÆA.

do 4.4.GALERIJA JURAJ KLO-VIÆ - Dejan Kljun, samos-talna izlo�bado 11.4.PPMHP - Uskršnja prièa,izlo�bado 14.4.MMSU - Kolekcija MarinkoSudac: Rubne posebnosti -Avangardna umjetnost u re-gijido 28.4.MUZEJ GRADA RIJEKE -Zlata Laura Mizner: Dva de-setljeæa fotografije1.4.HKD NA SUŠAKU - JamesMatthew Barrie: Petar Pan,plesna prièa u izvedbi Plesneradionice M (u 17 sati)KUC KALVARIJA - Misliglavom, antibajka o 3 sper-mija (u 20 sati)PK KAMENJAK - Svetice -Vodenica - Kamanje - ŠpiljaVrlovka, organizirani izlet2.4.Meðunarodni dan djeèjeknjigeGKL - Branko Mihaljeviæ:Zeko, zriko i janje (u 9.30 i11 sati)KUC KALVARIJA - Misliglavom, antibajka o 3 sper-mija (u 20 sati)KLUB �ENA NADA - Dru-�enje i informacije (od 17 do18.30 sati)3.4.Svjetski dan slobode medijaGKL - Branko Mihaljeviæ:Zeko, zriko i janje (u 9.30 i11 sati)HKD NA SUŠAKU - JamesMatthew Barrie: Petar Pan,plesna prièa u izvedbi Plesneradionice M (u 10 i 12.30 sa-ti)LIGA PROTIV RAKA PG�- De�urstvo i informacije (od18 do 19 sati)INFO URED KORZO -Mjeseèno sastajanje stranacaFFC i prijateljski klub (u18.15 sati)4.4.KLUB SUŠAÈANA - WalterRukavina, otvorenje izlo�beGKL - Branko Mihaljeviæ:Zeko, zriko i janje (u 9.30 i11 sati)HKD NA SUŠAKU - JamesMatthew Barrie: Petar Pan,plesna prièa u izvedbi Plesneradionice M (u 10 i 12.30 sa-ti)KUC KALVARIJA - Art ki-no srijedom (u 20 sati)KLUB LARINGEKTOMI-RANIH OSOBA - Klinikaotorino KBC-a Rijeka, infor-macije i struèni savjeti (od 16do 17 sati)5.4.GKL - Branko Mihaljeviæ:Zeko, zriko i janje (u 9.30,11 i 18 sati)HKD NA SUŠAKU - JamesMatthew Barrie: Petar Pan,plesna prièa u izvedbi Plesneradionice M (u 10 i 12.30 sa-ti)MALI SALON - Zlatan Du-maniæ: Libri-Pineli-Vapori-Kareti (traje do 29.4.)6.4.GKL - Branko Mihaljeviæ:Zeko, zriko i janje (u 9.30,11 i 18 sati)HKD NA SUŠAKU - Hal'aAll Star Guitar Summit2007. (u 20 sati)KUC KALVARIJA - Speci-jalni uskrsnii Kuc cabaret (u21 sat)FILODRAMMATICA - Ve-lièanstveni svijet nordijskohsaga, predavanje u organiza-ciji KU Nova Akropola (u19.30 sati)7.4.Svjetski dan zdravljaGKL - Branko Mihaljeviæ:Zeko, zriko i janje (u 11 sati)HKD NA SUŠAKU - Hal'aAll Star Guitar Summit2007. (u 20 sati)CRVENI KRI� - mr. sc. Si-niša Zovko: Prva pomoækroz predoziranja, predava-njeGALERIJA NEBESKA -Fotoklub Grèa, Koèevje: Na-rava (otvorenje u 19 sati, tra-je do 22.4.)CIOTTINA - Prva pomoækroz predoziranja, predava-

RIJEKA info3

nje za djelatnike prometnepolicije8.4.UskrsMeðunarodni dan Roma9.4.Uskrsni ponedjeljakPK KAMENJAK - Vremšèi-ca Škocjenska jama, organi-zirani izlet10.4.GALERIJA JURAJ KLO-VIÆ -Rikard Medanèiæ, sa-mostalna izlo�ba akvarela(traje do 16.4.)LIGA PROTIV RAKAPG� - De�urstvo i informa-cije (od 18 do 19 sati)KLUB OBOLJELIH ODLEUKEMIJE I LIMFOMA- Informacije i struèni razgo-vori (od 18 do 19 sati)11.4.GKL - Tahir Mujièiæ: Sedankozlini i samo jedan bednivuk (u 9.30 i 11 sati)GALERIJA KORTIL -Skupna izlo�ba èlanovaUdru�enja likovnih umjetni-ka iz BiH (traje do 23.4.)KUC KALVARIJA - Art ki-no srijedom (u 20 sati)12.4.KLUB SUŠAÈANA - Obilj-e�avanje 15. obljetnice Klu-ba i predstavljanje SušaèkerevijeGKL - Tahir Mujièiæ: Sedankozlini i samo jedan bednivuk (u 9.30, 11 i 18 sati)PPMHP - Nina Kovaèiæ iRobert Haller, klavir èetve-roruèno (u 20 sati)13.4.GKL - Tahir Mujièiæ: Sedankozlini i samo jedan bednivuk (u 9.30, 11 i 18 sati)KUC KALVARIJA - Tvorni-ca kretena, premijera (u 20sati)HNK Ivana pl. Zajca - Gia-como Puccini: Tosca, opera,premijera (u 19.30 sati)14.4.GKL - Tahir Mujièiæ: Sedankozlini i samo jedan bednivuk (u 11 sati)KUC KALVARIJA - Tvorni-ca kretena (u 20 sati)PK KAMENJAK - Pohod poceljskih grofov, organiziraniizletHNK Ivana pl. Zajca - Gia-como Puccini: Tosca, opera(u 19 sati)15.4.KUC KALVARIJA - Tvorni-ca kretena (u 20 sati)KLUB SUŠAÈANA - Izletu Prag16.4.KLUB �ENA NADA - Dru-�enje i informacije (od 17 do18.30 sati)TEATRO FENICE - Klincis Ribnjaka: Nema više èa-robnjaka kao što je bio WaltDisney, koncert17.4.LIGA PROTIV RAKAPG� - De�urstvo i informa-cije (od 18 do 19 sati)PUTNIÈKA OBALA - 16.meðunarodni sajam automo-bila, motocikla i opreme(traje do 22.4.)18.4.VILLA RU�IÆ - Ivana Br-liæ-Ma�uraniæ: Bajka iz sna,izlo�ba u povodu roðendanaIvane Brliæ-Ma�uraniæ (u 20sati otvorenje izlo�be, trajedo 30.4.)GRADSKA VIJEÆNICA -Dodjela Nagrade Znanost (u12 sati)GALERIJA JURAJ KLO-VIÆ -Tomica Grubiša, samo-stalna izlo�ba (traje do 2.5.)KUC KALVARIJA - Art ki-no srijedom (u 20 sati)KLUB LARINGEKTOMI-RANIH OSOBA - Klinikaotorino KBC-a Rijeka, infor-macije i struèni savjeti (od16 do 17 sati)19.4.HKD NA SUŠAKU -Art&Clubbing - Bad Com-pany: Memories are made ofthis (u 20 sati)ARCA FIUMANA - Kristi-na Posiloviæ: phi ODESSA,predstavljanje knjige (u 19sati)20.4.DVORANA MLADOSTI -Meðunarodni plesni turnir u

U SLJEDEÆE TRI GODINE GRAD RIJEKA POKREÆE VELIKE INVESTICIJEU PROMETNU INFRASTRUKTURU

Ceste D-403 i D-404raspetljavaju Rijeèkiprometni èvorVeæi dio problema trebao bi biti riješen u sljedeæe tri godine, a ceste D-403 i D-404, koja bi trebala biti izgraðena do kraja ove godine, kljuène su za buduæu promet-nu sliku grada na Rjeèini

Unatoè dosta velikim novcima koji su ulo�eni u izgradnju rijeèke prometne infrastruk-ture, stanje je još uvijek nezadovoljavajuæe, a Rijeèki prometni èvor tek se poèeoraspetljavati. Veæi dio problema trebao bi biti riješen u sljedeæe tri godine, ali da bito doista bilo tako, ne bi se smjele dogaðati pogreške kao što su odgaðanje izgradnje

ju�nog traka zaobilaznice, zatvaranje èvora Orehovica za lokalni promet, te kašnjenje pripre-ma za izgradnju ceste D-403. Upravo su ceste D-403 i D-404, koja bi trebala biti izgraðenado kraja ove godine, kljuène za buduæu prometnu sliku grada. Bez njih Rijeka æe i dalje bitiprometno slijepo crijevo. Podrazumijeva se i nu�nost gradnje ju�nog traka zaobilaznice gra-dnju kojega nije prepoznala ni koalicijska, ni HDZ-ova vlada.

Izraðeni prioritetiPoglavarstvo je shvatilo ozbiljnost prometne situacije pa je izradilo prioritete kada su u pita-nju neophodni projekti i zahvati. Predviðen je nastavak aktivnosti koje trebaju dovesti dorealizacije Rijeèkog prometnog èvora s izgradnjom planiranih dr�avnih cesta. Znaèajnu ulo-gu imaju dvije prometnice, inaèe kategorizirane kao ceste od dr�avnog znaèaja, ali koje ima-ju vrlo va�nu ulogu u odvijanju ukupnog gradskog prometa te u rastereæenju gradskih ulicaod teretnog prometa i dijela tranzita. To su ceste D-403 i D-404, kao dvije brze spojne cestekoje vode od zaobilaznice do luèkih bazena. Dr�avna cesta D-404 je brza spojna cesta kojapovezuje istoèni dio gradskog središta i njegove sadr�aje s autocestovnom mre�om. Poèet-kom prosinca prošle godine otvorena je prva dionica od èvora Draga na gradskoj autocestido èvora Ve�ica ceste D-404. Dovršetak izgradnje preostalog dijela ceste D-404 od èvora Ve-�ica do centra grada odnosno Ulice Ivana Zajca planiran je za jesen ove godine. Za oko go-dinu dana ona bi se trebala povezati na sustav gradskih prometnica. Da bi se ova prometnicašto kvalitetnije integrirala u postojeæu gradsku cestovnu mre�u, nu�ni su odreðeni zahvati uširoj zoni Delte odnosno gradskog središta. U elaboratu Prometno-prostorno rješenje ure-ðenja zone Fiumara-Jelaèiæev trg-Scarpina-Adamiæeva ulica koji je izradio IGH Rijeka 2002.godine predviðeno je dislociranje današnjeg autobusnog terminala s Jelaèiæeveg trga na Del-tu. Na taj naèin æe se poveæati pješaèke površine, te povezati prostor trga s Mostom hrvatskihbranitelja. Uz to bi se trebao unaprijediti javni gradski prijevoz davanjem prednosti javnomautobusima Autotroleja rezerviranjem autobusnih "�utih" prometnih traka.

Veze s mre�om autocestaDr�avna cesta D-403 je prometnica koja povezuje novi luèki bazen izravno s mre�om auto-cesta nacionalnog i meðunarodnog znaèaja, te se spaja na zaobilaznicu na èvoru Škurinje.Karakteristika ove prometnice je da je ona najveæim dijelom u tunelu, što je obzirom na ve-liku izgraðenost prostora vrlo povoljna situacija jer je u najveæoj mjeri smanjen utjecaj pro-meta teških teretnih vozila na okoliš. Cesta D-403 povezana je s Osjeèkom ulicom i Zvoni-mirovom ulicom èime se omoguæuje povezivanje zona Škurinjske Drage, poteza Škurinje-Rastoèine-Drenova, te Banderova i Belvedera s onima uz Zvonimirovu i Liburnijsku ulicu(Kantrida, Krnjevo, Podmurvice). Time se ostvaruje svojevrsno zaobila�enje centra grada jeræe sva kretanja vozila kroz tunel ostvariti najkraæu vezu izmeðu navedenih zona. Posebanznaèaj ceste D-403 za grad je i u tome što jedan odvojak nastavlja kroz zonu Škurinja premazoni gradskog središta gdje se planira spoj s buduæom tunelskom zaobilaznicom centra gra-da. Tek izgradnjom te ceste bi se omoguæio neometan protok vozila izmeðu zaobilaznice icentra grada. Prometnica kroz Škurinje je planirana kao èetverotraèna prometnica koja sevezuje na preostali dio gradske uliène mre�e u zoni raskri�ja Osjeèka-Kresn i k o v a -Ti z i a n o v a -Ulica 1. maja.

Korporativnim obveznicama do nove cesteJedna od najbitnijih prometnih investicija je izgradnjaceste �5025 (Rujevica- Viškovo-Marèelji) kojom æe se po-vezati gusto izgraðena prigradska naselja sa zaobilazni-com i u�im gradskim podruèjem. Znaèajna je i njena fun-kcija preuzimanja prometa teških vozila prema novoj zoniza gospodarenje otpadom u Marišæini. Cesta je vezana nazaobilaznicu na èvoru Rujevica koji æe biti izgraðen usklopu dogradnje drugog traka zaobilaznice. Trasa noveceste predstavlja produ�etak Ulice Antuna Barca premasjeverozapadu i prolazi ispod zaobilaznice. Aktivnosti naizgradnji ove ceste uznapredovale su, dokumentacija jeizraðena i ishodovan je dio dozvola. Grad Rijeka je u pri-premu projektne dokumetacije do sada izdvojio oko 3,5milijuna kuna, a izgradnju dijela ceste koji se nalazi naadministrativnom podruèju Grada u du�ini od oko 3,1 ki-lometar preuzet æe Rijeka promet i bit æe financiran izda-vanjem korporativnih obveznica. Poèetak izgradnje seoèekuje u prvom kvartalu sljedeæe godine.

Novi autobusni kolodvor do 2010. godineRijeèani kao ozebli sunce èekaju izgradnju novog auto-busnog kolodvora koji bi trebao niknuti na zapadnoj �a-bici. Današnji je u potpunosti neadekvatan gradu koji jetreæi u Hrvatskoj po broju stanovnika, a drugi po proraèu-nu. Novi kolodvor æe biti multifunkcionalan jer su njegovsastavni dio gara�a s oko tisuæu parkirnih mjesta i komer-cijalno-trgovaèki dio. Kada se novi kolodvor izgradi, a tobi trebalo biti do 2010. godine, omoguæit æe se preregula-cija prometnica u centru grada i to na naèin da æe koridorScarpina-Adamiæeva-Trpimirova ulica biti rezerviran samoza javni prijevoz, dok æe Ulica Riva postati dvosmjerna. Ubuduænosti æe se ta ulica produ�iti do Mlake. To se rje-šenje nadovezuje na zahvate oslobaðanja Jelaèiæevog trgaod funkcije kolodvora i povezivanja ceste D-404 na grad-ski cestovni sustav. U tijeku je izrada detaljnog plana ure-ðenja za ovaj zahvat, javna rasprava provedena je i završe-na krajem prosinca prošle godine. U prvoj polovini ovegodine predstoji dovršenje idejnog projekta, te slijediizrada glavnog projekta i ishodovanje graðevne dozvole.

Sveuèilišna aleja u bivšoj vojarni na TrsatuDa bi Sveuèilišni kampus mogao funkcionirati na pravinaèin, predviðena je izgradnja nove prometnice, Sveuèiliš-ne aleje, koja sa sjeverne strane omeðuje prostor kampu-sa, a spaja se na Ulicu Kaèjak. Osim što ona predstavljanajkraæu i najkvalitetniju vezu zone kampusa prema zao-bilaznici, uz dogradnju èvora Orehovica lokalnom vezom,njezina je funkcija vrlo znaèajna u širem kontekstu. Treba-lo bi se omoguæiti rastereæenje postojeæih ulica na Trsatu ipoboljšati cestovna povezanost Trsata i Sušaka s grad-skom zaobilaznicom. Za prometnicu je izraðen dio pro-jektne dokumentacije, a trebala bi biti izgraðena do 2010.godine. Struène slu�be Grada veæ koordiniraju izradu do-kumentacije za izgradnju nove Sveuèilišne aleje koja ome-ðuje zonu Kampusa sa zapadne strane, te izgradnju pro-du�enja Dukiæeve ulice koja se na Sveuèilišnu aleju spa-ja.

Autobusni kolodvor s Jelaèiæa seli na Deltu

Maketa buduæeg autobusnog kolodvora na �abici

RIJEKA info4

latinoamerièkim i standar-nim plesovima (u 20 sati)KUC KALVARIJA - Kuckuc cabaret (u 21 sat)AERODROM GROBNIK -Padobransko prvenstvo (tra-je do 23.4.)HNK Ivana pl. Zajca - Gia-como Puccini: Tosca, opera(u 19.30 sati)ZAJEDNICA TALIJANA -Elvia Nacinovich: Intervistaa Ramous/Intervju s Ramou-som, recital s glazbenomprojekcijom (u 19.30 sati)GRADSKA VIJEÆNICA -Rijeka Adventure Festival,sveèano otvorenje (traje do22.4.)21.4.PK KAMENJAK - Rusovpohod po Medvednici, orga-nizirani izletHNK Ivana pl. Zajca - Gia-como Puccini: Tosca, opera(u 19 sati)22.4.Dan planete ZemljeDan hrvatske knjigeATELIJER DOŠEN - Kam-pus fest 1, projekcija kratkihfilmova Karla Došena (u 20sati)GALERIJA NEBESKA -Planeta zove, izlo�ba foto-grafija studenata Akademijeprimijenjenih umjetnostiSveuèilišta u Rijeci (otvo-renje izlo�be u 19.30 sati)23.4.GKL - Mark Twain: Pustolo-vine Toma Sawyera (u 9.30 i11 sati)HKD NA SUŠAKU - Sveèa-no otvorenje festivala znano-sti (traje do 27.4.)PPMHP - Izlo�ba Agencijeza lijekove i medicinskeproizvode (traje do 30.4.)KLUB �ENA NADA - Dru-�enje i informacije (od 17 do18.30 sati)AUTOKLUB RIJEKA -Tjedan sigurnosti na cesta-ma (traje do 29.4.)HNK Ivana pl. Zajca - Gia-como Puccini: Tosca, opera(u 19.30 sati)24.4.GKL - Mark Twain: Pustolo-vine Toma Sawyera (u 9.30 i11 sati)VILLA RU�IÆ - Izlo�barestauriranih knjiga i umjet-ninaLIGA PROTIV RAKAPG� - De�urstvo i informa-cije (od 18 do 19 sati)KLUB OBOLJELIH ODLEUKEMIJE I LIMFOMA- Informacije i struèni razgo-vori (od 18 do 19 sati)FILODRAMMATICA - El-via Nacinovich: Intervista aRamous/Intervju s Ramou-som, recital s glazbenomprojekcijom (u 12 sati)HNK Ivana pl. Zajca - Isido-ra �ebeljan: Zora D., operau jednom èinu (u 20 sati)25.4.GKL - Mark Twain: Pustolo-vine Toma Sawyera (u 9.30 i11 sati)SVKRI - Lavoslav Ru�ièka iVladimir Prelog, izlo�ba usklopu Festivala Znanosti(otvorenje u 12 sati, traje do10.5.)KUC KALVARIJA - Art ki-no srijedom (u 20 sati)HKD na Sušaku - Sajam no-vih tehnologija (traje do27.4. )26.4.GKL - Mark Twain: Pustolo-vine Toma Sawyera (u 9.30,11 i 18 sati)RIJEÈKA LUKA - MB Lo-gos II, meðunarodni ploveæisajam knjiga (do 7.5.)PPMHP - Upoznaj svoj kraj,izlo�ba u sklopu Festivalaznanosti (traje do 29.4.)27.4.Svjetski dan grafièkog dizaj-naGKL - Mark Twain: Pustolo-vine Toma Sawyera (u 9.30,11 i 18 sati)KUC KALVARIJA - Djeèakkoji je sanjao najljepše nasvijetu, premijera (u 19 sati)HNK Ivana pl. Zajca - Ku-ljeriæ, Goebbels: Tri pjes-me/Three songs, balet (u 20

U RIJECI DJELUJE SEDAM �ENSKIH REDOVNIÈKIH ZAJEDNICA

Ovdašnje redovnice nisu samo dragocjenost zaCrkvu, veæ su dragocjenost za ovaj grad injegove �itelje, prije svega na duhovnom planu,ali i u kulturi, osnovnom, srednjem i visokomškolstvu, na zdravstvenom, karitativnom isocijalnom planu

Jedna stara vatikanskauzreèica ka�e da ni pa-pe ne znaju koliko �en-skih redovnièkih zajed-

nica u Crkvi postoji. Pa akoje na planu opæe Crkve dois-ta mo�da tako kako to pre-nosi uzreèica, u Rijeci, gdjedjeluje sedam �enskih redov-nièkih zajednica, sasvim si-gurno nije. Ovdašnje redov-nice nisu samo dragocjenostza Crkvu, veæ su dragocjenostza ovaj grad i njegove �itelje,prije svega na duhovnom pla-nu, ali i u kulturi, osnovnom,srednjem i visokom školstvu,u zdravstvenom, karitativ-nom i socijalnom planu.

Visoke obljetnice djelova-nja u Rijeci bilje�e sve ovdaš-nje redovnièke zajednice, ato ne znaèi samo da su stare,veæ i da su mudre. U odnosuna ideale i ciljeve na kojimasu utemeljene �eleæi kores-pondirati s vremenom nas-tanka, prije stotinu i više go-dina, to iz današnje perspek-tive ne mora znaèiti samoteškoæu veæ i prednost – ali taprednost meðu ostalim tra�i iznaèajnije napore za korak sasuvremenošæu. S druge stra-ne, gledano iz vizure gradskepovijesti, sve to znaèi da ièasne sestre, oslonjene navjeru, odavno sudjeluju u pi-sanju rijeèke povijesti. Kolikogod se nekome èinile odvoje-ne u svom mikrokozmosu,mnogi æe posvjedoèiti da susrcem i molitvom znale priæinajzabaèenijim kutovima gra-da, a Rijeka i Rijeèani znajuto uzvraæati poštovanjemprema njihovu �ivotnom iz-boru, štoviše »raèunajuæi« nataj izbor. Svoje su redovniš-tvo, svaka zajednica, a i oso-ba na svoj naèin, znale uklo-piti u dinamiku �ivota grada,pa su kao takve i prepozna-vane. No, isto tako, sve zaje-

Redovnièkim zajednicama po

dnice imaju i svoja tra�enja –i unutarnja i vanjska – u od-nosu na novo vrijeme i svojesuvremenike. Što ka�u o sebi,kako danas u Rijeci �ive svojduhovni poziv?

Sestre Milosrdnice sv.Vinka Paulskog

Kresnikovu ulicu u Rijecimoglo bi se nazvati i ulicomsestara milosrdnica. U njojsu, naime, èak dvije, a uskoroi treæa kuæa Dru�be sestaraMilosrdnica sv. Vinka Paul-skoga – rijeèke ProvincijeMajke Dobrog Savjeta. Èas-ne milosrdnice, koje æe dogo-dine obilje�iti 150. godišnjicudolaska u Rijeku, najbrojnijasu rijeèka redovnièka zajed-nica i tako je valjda od kadasu u Rijeku stigle i postaleprepoznatljive po svom soci-jalnom anga�manu. Konaè-no, u Rijeku su zbog toga bi-le i pozvane – 1858. kako bi ubolnici - ubo�nici koja je pos-tojala u Ulici �rtava fašizmapreuzele njegu bolesnika, si-romaha i siroèadi.

»Poslanje sestara milosrd-nica koje im je ostavljeno ubaštinu jest pronalaziti putdo onih koji su na rubu druš-tva i zajednice te tako slu�itinajpotrebnijima i neuke pou-èiti. Djelatnost sestara milos-rdnica obuhvaæa pomoæ èov-jeku u njegovim raznolikimpotrebama, posebno zdrav-stveno-socijalnim i odgojno-prosvjetnom. Prisutne smoslu�bom u bolnicama, staraè-kim domovima, djeèjim vrti-æima, potom kao vjerouèitelj-ice i nastavnice u školama,takoðer i u �upnom pastora-lu. U našoj se Dru�bi osjeæakontinuitet širenja karizmesv. Vinka Paulskog u djelimamilosrða prema najpotrebnij-ima – siromasima. Siromasidanašnjice raznovrsni su, ta-

ko da sestre milosrdnice svo-jim prisustvom i aktivnompomoæi dolaze do bolesnika,starijih i nemoænih, neukih,zlostavljanih, onih bez do-ma...«, sa�eto Dru�bu pred-stavlja s. Veronika Popiæ.Valja, k tome, istaæi da su ovesestre odavno stalno prisutneu Caritasu i caritasovu Domu»Sv. Ana«, u raznim ustano-vama Rijeèke nadbiskupije,da je posebno vrijedno njiho-vo desetljetno samozatajnopomaganje siromasima i bes-kuænicima u Kresnikovoj uli-ci zbog èega ovih mjeseci po-di�u kuæu u kojoj æe im nas-tojati pru�ati sustavnu po-moæ.

Sestre sv. Kri�aMilosrdne sestre Sv. Kri�a

pretprošle su godine obilje�i-le stoljeæe djelovanja u Rije-ci, posebno na Sušaku, gdjeimaju svoju kuæu rada i mo-litve, gdje su došle na pozivèuvenog rijeèkog kapucinafra Bernardina Škrivaniæa.Geslo koje je u praktiènomsmislu odredilo ovu Dru�bu– »Potreba vremena volja jeBo�ja«, Švicarca o. TeodozijaFlorentinija – sestre Kri�ari-ce znale su slijediti i u nes-klonim povijesnim razdoblji-

ma. Jednostavno, posveæivalesu se »potrebama vremena«:nekad na odgojno-obrazov-nom, nekad na karitativnom,nekad na pastoralnom polju.Po prilici je tako i danas kadaje prosjek njihovih godina 68,kada u Rijeci djeluju u sušaè-koj �upi i Trsatskom svetištu.»Svakodnevno nam se ljudiobraæaju za savjet i pomoæ.Kod nas dnevno dolazi neko-liko siromaha na ruèak. Iakosmo veæinom veæ starije, našidani protjeèu u radu i molit-vi. Naš dan poèinje zajedniè-kom molitvom èasoslova i utu molitvu uvijek ukljuèuje-mo �upu Sv. Æirila i Metoda,grad Rijeku, sve koji nam sepreporuèe da za njih molimo,a mnogi nas to mole. Sestresv. Kri�a na cijeloj planetistalno mole, od 0 do 24 sata,stalno su u klanjanju za svojedobroèinitelje. To nam je uzadatak ostavio naš utemelji-telj. Klanjanje je rasporeðe-no na sve naše zajednice usvijetu – tako naša zajednicau Rijeci klanjanje na tu naka-nu ima svakog 11. u mjesecuod 4 do 5 sati«, izdvajamoponešto iz redovnièkog �ivo-ta kako ga opisuje s. VeljkaZirdum, svjetovnim zanima-

njem in�enjerka kemije kojanakon 35 godina rada na za-grebaèkoj Šalati mirovinu �i-vi u Rijeci.

S. dr Nela Veronika Gašpar iz Dru�be Kæeri Bo�je ljubavi

Pred Domom Sacro cuore

Kæeri Marije PomoæniceDjelovanjem znaèajan dio

velike troèlane salezijanskeobitelji u Rijeci èine KæeriMarije Pomoænice, djelujuæiu �upi Marije Pomoænice, uzredovnike salezijance i laike,salezijanske suradnike. Kao�enski pandan salezijancima,njihov je rad i danas na èvr-stom tragu onoga na èemu sudon Ivan Bosco i MarijaMazzarelo Dru�bu utemeljili:u posveæivanju odgoju djece imladih. S. Darinka Blatan-èiæ posveæena je vjerouèitelj-skom poslu, s. Jelena Kolardomaæinstvu u rijeèkoj kuæiDru�be, a s. Jelena Kolarkatehezi i jedinstvenom sale-zijanskom oratoriju. Takav jeodgoj – preventivni salezijan-ski sustav, podsjetit æe s. Jele-na, voditeljica oratorija u �u-pi Marije Pomoænice, ute-meljen na trima postavkama:razumu, vjeri i ljubaznosti. Tase tri stupa realiziraju u sa-kramentalnom odgoju, dvo-rištu – igralištu te školi i obi-

telji, jer za uspješan odgojsve to mora suraðivati, tuma-èe kæeri Marije Pomoænice.Geslo pod kojim rade po pri-lici glasi: »formirati dobrekršæane da bi bili pošteni gra-ðani«. »Volim sve što volemladi – kad mladi shvate dasu voljeni s njima æete svepostiæi, znao je govoriti donBosco. Zapravo, mladi netrebaju nas – oni trebaju Bo-ga. A što više mi budemo ot-voreni Bogu, to æemo ga višepribli�iti i mladim ljudima.Èovjek koji se odrièe duhov-ne dimenzije, prikraæen je zamnogo toga dobrog i ople-menjujuæeg«, poruèuju rijeè-ke kæeri Marije Pomoænice.

Kæeri Bo�je ljubaviNa rijeèkom podruèju od

1975. godine, sa sjedištem uKastvu, danas djeluje i petsestara zajednice Kæeri Bo�jeljubavi. Djeluju u pastoralu�upe, ali veæinom ipak u škol-skom sustavu, na tragu veli-kog i u vrijeme nastanka za-jednice – u drugoj polovini19. stoljeæa – revolucionar-nog djela svoje utemeljitelji-ce Franziske Lechner. Ta jeBeèanka tadašnjim siromaš-

nim djevojkama – koje su sasela u gradove dolazile raditiuglavnom kao kuæne pomoæ-nice – omoguæila naobrazbu,gradila za njih i otvarala ško-le i internate. Dr. s. Nela Ve-ronika Gašpar, profesoricana Teologiji u Rijeci tumaèi

da odgoj i obrazovanje,ukljuèujuæi i socijalni anga�-man, ostaju temeljno opred-jeljenje zajednice Kæeri Bo�-je ljubavi, da je utemeljitelji-ca u zajednicu ugradila geslo»prihvatite svaku priliku dapomognete drugome; uèiniteBo�ju ljubav vidljivom u ovo-me svijetu poma�uæi onimakoji su u potrebi«. Promišlja-juæi redovništvo u današnjevrijeme, okolnosti su stubo-

RIJEKA info5

sati)GALERIJA NEBESKA -FK Vara�din, izlo�ba foto-grafija (otvorenje u 19.30 sa-ti, traje do 9.5.)28.4.GKL - Mark Twain: Pustolo-vine Toma Sawyera (u 11 sa-ti)KUC KALVARIJA - Djeèakkoji je sanjao najljepše nasvijetu (u 19 sati)PK KAMENJAK - N.P. Plit-vièka jezera, organiziraniizletHNK Ivana pl. Zajca - Ku-ljeriæ, Goebbels: Tri pjes-me/Three songs, balet (u19.30 sati)29.4.Meðunarodni dan plesaHKD NA SUŠAKU, FILO-DRAMMATICA - Meðuna-rodni festival malih scena(traje do 6.5.)KUC KALVARIJA - Djeèakkoji je sanjao najljepše nasvijetu (u 19 sati)30.4.GKL - Mark Twain: Pustolo-vine Toma Sawyera (u 9.30 i11 sati)KUC KALVARIJA - Djeèakkoji je sanjao najljepše nasvijetu (u 19 sati)

otreban »aggiornamento«

Rijeèke Kæeri Marije Pomoænice

Èasne milosrdnice u Domu umirovljenika Kantrida

S. Fidelis Leventiæ, slu�avka MalogIsusa s pjevaèima kapucinske crkve

Sestre Sv. Kri�a

kom promijenjene u odnosuna vrijeme kada su redovniè-ke zajednice nastajale, dr.Gašpar rezimira da je redov-nièkim zajednicama potrebanveliki »aggiornamento«, štoæe reæi posadašnjenje. Na is-tom tragu, znaèaj redovniè-

kih zajednica u današnjemdruštvu dr. Gašpar vidi unjihovu prinosu izgradnji cje-lovitog humanizma.

Sestre Presvetog SrcaIsusova

Rijeka se mo�e pohvaliti ièinjenicom da je grad u ko-jem je osnovana jedna redov-nièka zajednica, štoviše da jeutemeljiteljica zajednice do-maæa �ena, Rijeèanka Marija

Kozuliæ, kasnije redovnicaKrucifiksa, da je »njena«Dru�ba sestara PresvetogSrca Isusova aktivna i danas.U svojim poèecima i u kasni-jem slijedu desetljeæa Dru�baje u rijeèkom kraju ostavilaznaèajnog traga na crkvenom

i socijalnom planu, skrbeæiprvo za napuštenu djecu, po-tom za starije i nemoæne. Da-nas 50-ak sestara PresvetogSrca Isusova u Rijeci djelujeu �upama i školama kao vje-rouèiteljice, domaæice i pas-toralne suradnice, rade u vr-tiæima, štoviše Dru�ba imasvoj vrtiæ i jaslice; rade i kaoodgojiteljice jer Dru�ba jenedavno u kuæi u kojoj jeutemeljena u Ulici Pomerio

otvorila �enski uèenièki domSacro cuore. Èasne rade i udomovima za starije, vodedomaæinstvo u Domu pasto-ralnih susreta u Lovranu, unadbiskupijskom Ordinarija-tu, u Rijeèkom bogoslovnomsjemeništu. Konaèno, Dru�ba

oèekuje da æe za njenu ute-meljiteljicu, koja je 1922.umrla na glasu svetosti, usko-ro biti pokrenut postupak zaproglašenje bla�enom.

Slu�avke Malog IsusaTko god da je za vrijeme mi-se u navratio u kapucinskucrkvu Gospe Lurdske zasi-gurno je pogledom pretra�iokor u potrazi za licem �eneèiji sopran ispunjava cijelucrkvu. Tamošnji �upljani zna-ju da je to glas èasne FidelisLeventiæ iz Dru�be Slu�avkiMalog Isusa èije sestre dese-tljeæima slu�e u toj crkvi.Dru�ba je nikla u Sarajevu, aosnovao ju je nadbiskup Jo-sip Stadler, isti koji je u Sa-rajevo iz Beèa, ali zbog pros-vjetne djelatnosti, pozvaoKæeri Bo�je ljubavi. �ivotnogeslo biskupa Stadlera »Imajsrce djetinje prema Bogu,majèinsko prema bli�njem,sudaèko prema sebi« i danasje inspirativno za slu�avkeMalog Isusa – s. Fidelis velida se Stadlerova ljubav pre-ma siromašnima, malenima,starima, nemoænima i sva-kom drugom èovjeku najvišeoèitovala u utemeljenju Slu-�avki Malog Isusa. U tom

geslu sestre i danas idu ususret svojim suvremenicima,djelujuæi na raznim podruèji-ma – u Rijeci vodeæi doma-æinstvo u kapucinskom sa-mostanu, baveæi se katehiza-cijom, glazbom i voðenjemliturgijskog pjevanja. »U Ri-jeci smo tri sestre u crkviGospe Lurdske gdje je ne-davno �ivio poznato skromnifra Ante Tomièiæ, sada veæsluga Bo�ji. U takvom sve-taèkom ozraèju skromnosti ijednostavnosti djelujemo imi te nastojimo �ivjeti Evan-ðelje ljubavi prema Bogu iljudima, a to znaèi: u �i-vljenju �ivota biti uzdignutsrcem i oèima koje uvijekgledaju vjeènu, trajnu vred-notu«, ka�e o rijeèkim Slu-�avkama Malog Isusa s. Fi-delis.

Svjetovni institut – Malafranjevaèka obiteljRijeèka Regija sestra Svje-tovnog instituta – Male fra-njevaèke obitelji, koja broji15 èlanica, èije je sjedište naTrsatu, a poèeci vezani uz�upu sv. Nikole biskupa i go-dinu 1958., o svojem æe pozi-vu reæi da su: laièki stale�Bogu posveæenog �ivota, us-red svijeta i da im je karizma

franjevaèka. Sestre ne �ive usamostanima i nemaju re-dovnièku odoru, vanjski znakposveæenog �ivota, ali su pozavjetima èistoæe, poslušnostii siromaštva poput redovni-ca. »Radimo u svijetu u svimmoguæim zanimanjima, an-ga�irane smo u svim inicijati-vama koje Crkva promièe, u�upnom pastoralu, u radu smladima, obiteljima, bolesni-ma, siromašnima... i redovitomjeseèno organiziramoduhovne obnove za djevojke.Papa Ivan Pavao II. u pobu-dnici »Vita Consecrata« na-glasio je da su Svjetovni in-stituti 'ustanove èiji èlanovikane �ivjeti posveæenje Boguu svijetu po zavjetovanjuevanðeoskih savjeta u vre-menitim strukturama, kakobi tako bili kvasac mudrosti isvjedoci milosti u kulturnom,gospodarskom i politièkom�ivotu'. Ideal Male franjevaè-ke obitelji, svjetovnog insti-tuta papinskog prava sa sje-dištem u Bresci, Italija, je:�ivjeti �ivot jedinstva s Bo-gom, u æeliji duše, usred svi-jeta«, tako se najsa�etijepredstavljaju èlanice Svjetov-nog instituta.

Mirjana GRCE

Kæeri MarijePo m o æ n i c e* utemeljitelj salezijanacdon Ivan Bosco, suute-meljiteljica s. MarijaMazzarello – 1872. godi-ne, Italija* u Hrvatskoj djeluju od1940. godine* u Rijeci od 1947. godi-neSestre Sv. Kri�a* utemeljitelj kapucin o.Teodozije Florentin –1856. godine, Švicarska* u Hrvatsku dolaze napoziv J. J. Strossmayera1868. godine* u Rijeci od 1905. godi-neKæeri Bo�je ljubavi* utemeljiteljica Franzis-ka Lechner – 1868. godi-ne, Austrija* u Hrvatsku dolaze pre-ko Sarajeva 1949. godine* u Rijeci, Kastvu, djelujuod 1975. godine

Sestre Milosrdnicesv. Vinka Paulskoga* utemeljitelji sv. VinkoPaulski i sv. Lujza de Ma-rillac – 17. stoljeæe, Fran-cuska* u Hrvatskoj djeluju od1845. godine* u Rijeci od 1858. godineSestre PresvetogSrca Isusova* utemeljila Marija Kozu-liæ s. Krucifiksa – 1899.godine, Rijeka* sestre djeluju u Rijeèkoji Zagrebaèkoj nadbiskupi-ji, biskupijama Gospiæko-senjskoj, Poreèko-pulskojte Po�eškoj, ali i u nizueuropskih zemaljaSlu�avke Malog Isusa* utemeljitelj nadbiskupvrhbosanski Josip Stadler1890., Sarajevo* u Rijeci djeluju više de-setljeæaSvjetovni institut - Malafranjevaèka obitelj* utemeljili fra IrineoMazzotti i s. VincenzaStroppa – 1929. godine,Italija* u Hrvatskoj i Rijeci dje-luje od 1958. godine

Organizatori zadr�avajupravo izmjene programa

ImpressumRijeka infoinfo vodiè grada Rijekerijekainfo@novilist.hr

Nakladnici:Grad Rijeka, Turistièka zaje-dnica Grada Rijeke, NovilistUreðivaèki savjet:Doris Šajn, Petar Škarpa,Ivan Jerèinoviæ, GordanaKlimko, Ivica Nikolac, LeaStoiljkoviæ MedvedIdejni koncept i realizaci-ja:Novi list marketingUrednici:Bruno Lonèariæ,Dubravka MunjasGrafièki urednik:Mara NeziroviæNovinari:Danijela Bauk, Kim Cuculiæ,Damir Cupaæ, Mirjana Grce,Ljiljana Hlaèa, SvjetlanaHribar, Ana Makek, Adria-na Neziroviæ, Vedrana Simi-èeviæ, Ivana VaupotiæTekst za predstave HNKIvana pl. Zajca pripremilaKarmen BosniæTekst za izlo�be MMSU-apripremila Milica ÐilasTekst za Festival Hall's Gui-tar Summit pripremio Beris-lav JankoviæFo t o g r a f i j e :Roni Brmalj, Marko Gracin,Sergej Drechsler, Petar Fabi-jan, Ivica Tomiæ, Damir Ško-mrlj, Roni Brmalj, arhivaNovoga lista i HNK Ivanapl. Zajca RijekaPrikupljanje i obrada po-dataka:Andrea �agar

Obrada fotografije:Ingrid Golubiæ, Dolores IliæTiskano u Novom listu:29. o�ujka 2007.

NaslovnicaNa naslovnici: Grupa Fla-me iz RijekeAutor fotografija: Petar Fa-bijanDizajn: Mara NeziroviæObrada fotografije: MilanCerovinaFotografije su snimljene uutorak, 20. o�ujka 2007.

Novi broj Rijeka info u èet-vrtak, 26. travnja 2007.

RIJEKA info6

IZLOZBE RUBNE POSEBNOSTI: AVANGARDNAUMJETNOST U REGIJIMuzej moderne i suvremene umjetnostido 14. travnja

Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci nakon izlo�-bi Rubne posebnosti: Avangardna umjetnost u regiji od 1915.- 1989. odr�anih u Galerijskom centru Vara�din (2005.) i uMuzeju savremene likovne umetnosti u Novom Sadu (2006.),predstavlja treæu varijantu Rubnih posebnosti s više od 400umjetnièkih dijela, raritetnih izdanja, èasopisa, fotografija idokumenata koji ilustriraju bogatu povijest avangardnih ide-ja i umjetnièke prakse u regiji od 1914. do 1989. godine. Cje-lokupna zbirka nakon niza izlo�bi smjestit æe se u planira-nom Muzeju avangardne umjetnosti u Vara�dinu.Privatna zbirka Marinka Sudca od svog prvog predstavljanjaizaziva veliko zanimanje javnosti, buduæi je njen fundus bo-gatiji od muzejskih, a izlo�be kojima se predstavlja jedinstve-na su moguænost uvida u neprekidnu tradiciju razvoja i pos-tojanja avangarde na našem tlu.

KOLEKCIJA MARINKO SUDACIN

FO

MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTIDolac 1/IIRadno vrijeme: od 10 do 13 i od 17 do 20 sati,ponedjeljkom i blagdanom zatvorenotel. 334 280, 335 252mmsu-rijeka@ri.t-com.hrw w w. m m s u . h r

ZLATAN DUMANIÆ

LIBRI - PINELI - VAPORI - KARETIMali salonod 5. do 29. travnja

Poznati splitski postkonceptualistièki umjetnik ZlatanDumaniæ (èiji nadimak Kapetan kojim se èesto i potpi-suje potjeèe od èinjenice da je godinama radio kao ka-petan duge plovidbe, a iskustvo pomorca mu je ostaviloznaèajan trag i na slikarskim i skulptorskim djelima) poprvi put æe biti predstavljen rijeèkoj kulturnoj javnostiopse�nijim odabirom djela koja su nastala u proteklihnekoliko desetljeæa. Dumaniæ je, naime, jedan od malo-brojnih »pre�ivjelih« protagonista alternativne, eksperi-mentalno i kritièki usmjerene splitske art scene kakva serazvila na prijelazu iz 60-ih u 70-te godine, od vremenapoèetka djelovanja Bo�idara Jeleniæa, skupine CrveniPeristil, Vladimira Dodiga Trokuta i inih s kojima jepoetièki na posebit naèin povezan. Zlatan Dumaniæ sesvojim umjetnièkim, unikatno raðenim librima i vapori-ma predstavio i na Venecijanskom biennalu kao èlanHrvatske selekcije izbornika Slavena Tolja te neospornozaslu�io jedno ovakvo samostalno predstavljanje.Postav je u dogovoru s umjetnikom koncipiran kao am-bijentalna instalacija kroz dinamièno razveden, a opetjedinstven prostor Malog salona, te ukljuèuje autorskiodabir umjetnièki oblikovanih predmeta (1980. - 2006.)iz Dumaniæeva stana-radionice u Rodriginoj ulici u Spli-tu, koja silom �ivotnih (ne)prilika predstavlja osebujan»stalni postav« Kapetanova �ivota i opusa. U postav æebiti ukljuèena i recentno producirana djela koja æe Du-maniæ kreirati specijalno za izlo�bu u Malom salonu.Radi se o segmentu opusa »na kotaèima«, što je jedanod omiljenih likovno-konceptualnih predmeta autorovaistra�ivanja, a u sebi objedinjuje poetsko - mehanièkemetafore (od »djetinjstva« do »kretanja« odnosnovremenitosti, prolaznosti, te�nje…) dadaistièke i na-drealistièke provenijencije.U postav æe biti ukljuèeni i recentni radovi s Dumaniæe-ve nedavne izlo�be »Neue entartete Kunst« na kojoj jeu splitskom Salonu »Galiæ« podvrgao kritici odreðeneregresivne pojave u našoj društvenoj zbilji.Koncepciju rijeèke izlo�be, odabir radova i likovni pos-tav potpisuje Branko Cerovac, viši kustos MMSU.

INFO

MALI SALONKorzo 24Radno vrijeme:svaki dan od 10do 13 i od 17 do20 sati

DEJAN KLJUNsamostalna izlo�baGalerija Juraj Kloviædo 4. travnja

RIKARD MEDANÈIÆ

TOMICA GRUBIŠA

samostalna izlo�ba akvarelaGalerija Juraj Kloviæod 10. do 16. travnja

samostalna izlo�baGalerija Juraj Kloviæod 18. travnja do 2. svibnja

More je inspiracija za moju zadnju seriju radova iz koje proi-zlazi i skulptura (instalacija) koja se mo�e vidjeti na izlo�bi.Skulptura predstavlja srdele i lignje u jatu. Srdele i lignje samodabrao jer su nam te morske �ivotinje, uz mnoge druge na-ravno, oduvijek pru�ale u svojoj jednostavnosti zdravi obrok ivelik gastronomski u�itak. Meðutim, veæina nas poznaje ihkao bez�ivotna tjelesa, stvari koje se kupuju na tr�nici, kojeimaju svoju cijenu i rok trajanja. Zato u èast tim �ivim biæimapostavljam skulpture, koje dok vi ovo èitate, spretno i okret-no plivaju negdje pune �ivota, hrane se, debljaju i èuvaju taj-ne debelog mora.Gradska organizacija SDP-a Rijeka (Stranka demokratskihpromjena) svake je godine od 1997. pokrovitelj jedne odizlo�bi mladih rijeèkih slikara, èlanova HDLUR-a. Naglasakje na promociji mladih umjetnika koji još nisu imali samos-talnu izlo�bu.

Zbirka posjeduje vrlo rijetke primjerke avangardne periodi-ke: zagrebaèki èasopis Zenit i druga zenitistièka izdanja, no-vosadski Út, ljubljanski Tank, beogradska prednadrealistièkai nadrealistièka izdanja te rijetka autonomna umjetnièkihdjela autora okupljenih oko ovih glasila te nekolicine jugos-lavenskih polaznika Bauhausa.Skup neoavangardnih pojava nakon Drugog svjetskog rata,predstavljen je radovima Antuna Motike, grupom EXAT-51,pokretom Nove tendencije iz šezdesetih, autorima okuplje-nim krajem pedesetih u grupi Gorgona, pripadnicima radi-kalnog enformela u Zagrebu i Splitu, te pojedinim djelimanekolicine slikara iz Vojvodine.Nositelji i predstavnici nove umjetnièke prakse sedamdese-tih, zastupljeni u zbirci brojnim radovima, okupljeni su u gru-pama OHO, Dru�ina iz Šempasa, Penzioner Tihomir Simèiæ,Crveni Peristil, Bosch + Bosch, Kôd, zagrebaèka Grupa šes-torice, Tok, Verbumprogram, Autopsia, ili djeluju kao samo-stalni autori.Izlo�bu u rijeèkom MMSU prati bogato ilustriran dvojeziènikatalog koji uz uvod ravnatelja Branka Franceschija objedi-njuje sve do sada o zbirci objavljivane eseje Jerka Denegrija,Slavka Timotijeviæa i Feðe Vukiæa.

INFO GALERIJA JURAJ KLOVIÆ

Matije Gupca 4a

Laszlo Salma,Hommage to Dada,1972., detalj

August Èernigoj,Konstruktivistièki crte�,1929., tuš na papiru

�eljko Hegedušiæ,Rudolf Valentino iprinc od Walesa,1929., intervencija nafotografiji

RIJEKA info 7

u travnju

ZLATA LAURA MIZNER

DVA DESETLJEÆA FOTOGRAFIJEMuzej grada Rijekedo 28. travnja

O pripadnosti Zlate Laure Mizner novim umjetnièkim tra-�enjima i ostvarenjima pedesetih i šezdesetih godina prošlogstoljeæa neupitno svjedoèi njena fotografska ostavština.Dodatni argument za nezaobilazno mjesto u povijesti hrvat-ske fotografije je i njeno pedagoško djelovanje: prva je �enanastavnica iz predmeta fotografije na grafièkoj školi, a potomna novoosnovanom fotografskom odjelu na školi primijenje-ne umjetnosti u Zagrebu.O fotografskim uèiteljima Zlate Laure Mizner mo�emo tekpretpostavljati. Njeni rani radovi nisu poznati. Nije iskljuèe-no da je Zlatu, tim imenom su je zvali u obitelji, u svijet fo-tografije uveo njen otac Andrija Perušiæ koji se veæ u vrijemenjenog djetinjstva bavio fotografijom i snimao svoje tri kæeri.Kako u autobiografskim zabilješkama navodi, za fotografijuse poèela zanimati prateæi domaæu i svjetsku literaturu kra-jem tridesetih godina. U to vrijeme veæ je završila gimnaziju,udala se za Viktora Miznera. U Drugom svjetskom ratu, Vik-tor je kao �idov deportiran u logor, Laura prestaje snimati,pa ratne slike za nju nisu bile prizori tuðeg stradanja.U vremenskom, kao i poetskom odreðenju, pojava ZlateLaure Mizner na umjetnièkoj sceni usporedna je sa završnimrazdobljem socijalistièkog realizma, i njemu pripadajuæihdogmatskih odrednica o umjetnièkom djelu kao sredstvu ide-ološke borbe te avangardnim kretanjima u èijem je središtuzanimanja sloboda umjetnièkog stvaralaštva koja se najèešæepotvrðuje odmakom od figurativnog i inauguriranjem ap-straktnog umjetnièkog izraza.Fotografsko stvaralaštvo pedesetih godina u Hrvatskoj sagle-dano kroz ukupnost pojava u sferi pojedinih autorskih opusane prati radikalizam poput onog iskazanog na podruèju sli-karstva, skulpture, a posebno dizajna. No, u borbi za slobodui fotografija æe neosporno potvrditi svoje sudioništvo. Na tomtragu je i samostalna izlo�ba fotografija Zlate Laure Mizner,odr�ana u Salonu Fotokluba Zagreb, u sijeènju 1953. Kaoprilog feministièkoj povijesti umjetnosti zanimljiv je podatakda je to i prva samostalna izlo�ba jedne èlanice kluba.

INFO

MUZEJ GRADA RIJEKEMuzejski trg 1/1Radno vrijeme: radnim danom od 10 do 13 i od17 do 20 sati, subotom od 10 do 13 satiTel.: 336 711muzej-grada-rijeke-@ri.t-com.hrw w w. m u z e j - r i j e k a . h r

SKUPNA IZLO�BA ÈLANOVA

USKRSNA PRIÈA

PRIGODNA IZLO�BA AGENCIJE ZALIJEKOVE I MEDICINSKE PROIZVODE

UPOZNAJ SVOJ KRAJ

LAVOSLAV RU�IÈKA I VLADIMIR PRELOG

N A R AVA

KAMPUS FEST 1projekcija kratkih filmova Karla DošenaAtelijer Došennedjelja, 22. travnja u 20 sati

PLANETA ZOVEizlo�ba fotografija studenata Akademije primijenjenih um-jetnosti Sveuèilišta u RijeciGalerija Nebeskanedjelja, 22. travnja u 19 sati - Dan planeta Zemlje

FK VARA�DINizlo�ba fotografijaGalerija Nebeska, Atelijer Došenod 27. travnja do 9. svibnjapetak, 27. travnja u 19.30 sati - otvorenje izlo�be

RESTAURIRANE KNJIGE I UMJETNINE

IVANA BRLIÆ MA�URANIÆ - VLADIMIR KIRIN

HARI IVANÈIÆ, IVO KALINA, NIVES KAVURIÆ KURTO-VIÆ, EUGEN KOKOT, EDO MURTIÆ, VLADIMIR PAVO-KOVIÆ, ZLATKO PRICA, NIKOLA REISER, VILIM SVEÈ-NJAK

Villa Ru�iæutorak, 24. travnja - otvorenje izlo�beIzlo�bom se obilje�ava 60 godina od proglašenja knji�nicespomenikom kulture RH i 6 godina kako je otvorena zajavnost.Prezentacija nove web stranice Spomenièke i knji�niènezbirke Ma�uraniæ-Brliæ-Ru�iæ.

BAJKA IZ SNA

Originalne ilustracije i knjige slikara i ilustratora VladimiraKirinaIzlo�ba je organizirana u povodu roðendana Ivane BrliæMa�uraniæ

INFO

VILLA RU�IÆPeæine 5Tel.: 091 512 7254

UDRU�ENJA LIKOVNIH UMJETNIKABOSNE I HERCEGOVINEGalerija Kortilod 11. do 23. travnjaU o�ujku 2006. godine HDLU Rijeka gostovao je na Inter-nacionalnom festivalu »Sarajevska zima« na poziv ULU-BIH-a. U sklopu te razmjene, Rijeka æe ugostiti likovnuudrugu iz Sarajeva.Ovaj vid razmjene pogodan je zbog jaèanja suradnje izmeðuudru�enja i umjetnika razlièitih podneblja i suoèavanja no-vih tendencija. Likovnoj publici predstavljaju se radovi ikoncepti drugih umjetnièkih krugova i promišljanja.Izla�u: Affan Ramiæ, Mehmed Zaimoviæ, Dragana Nuiæ -Vuèkoviæ, Irfan Hozo, Mirsad Konstantinoviæ, Elma Aliæ,Darko Šobot, Avdo �iga, Florijan Miækoviæ, Ljubo Lah...

INFO GALERIJA KORTIL

Strossmayerova 1

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja Rijekado 11. travnjaIzlo�ba djeèjih radova na temu Uskrsa završnica je projektaorganiziranog u suradnji s djeèjim vrtiæima Kvarner, Maliprinc, Belveder, Vidrice i Pinokio, kojim æe djeca predškol-skoga uzrasta, razlièitim tehnikama likovnoga izrièaja, iska-zati svoj do�ivljaj Uskrsa, najveæega kršæanskog blagdana.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja Rijekaod 23. do 30. travnja

Izlo�ba je vezana uz odr�avanje godišnjeg sastanka nacio-nalnih tajništva zemalja èlanica Konvencije za izradu Europ-ske farmakopeje Vijeæa Europe.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja Rijekaèetvrtak, 26. travnjaProjekt je organiziran u sklopu Festivala znanosti kojim uèe-nici viših razreda osnovnih škola i povijesne grupe s podruè-ja PG�-a predstavljaju materijalnu/nematerijalnu baštinu.Projekt æe biti zakljuèen izlo�bom, prezentacijom i publika-cijom.Sudjeluju osnovne škole Gornja Ve�ica (projekti: Draška pe-rila i Gradina nad Ponikvama), Grivica (projekt Hotel Park),Trsat (projekt Trsatska gradina), Eugen Kumièiæ (projektGiovanni Kobler - znameniti Rijeèanin), Pehlin (projektPehlinske šterne), Tribalj (projekt Stranèe - starohrvatskogroblje), Kozala (projekt Gradsko groblje Kozala), te OŠ Lo-vran.

INFO

POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOGPRIMORJA RIJEKAMuzejski trg 1Radno vrijeme:od utorka do petka od 9 do 18 satiulaznice: 10 kn; uèenici i studenti 5 knTel.: 553 666pomorski-povijesni-muzej@ri.htnet.hrppmhp-public-relation@ri.htnet.hr

Stalni prodajni postav slika autoraGalerija Arh

INFO

: GALERIJA ARHLaginjina 19Tel.: 220 707

osjeèki nobelovciSveuèilišna knji�nica Rijeka, polukatod 25. travnja do 10. svibnjasrijeda, 25. travnja u 12 sati

Izlo�bu je organizirala Gradska i sveuèilišna knji�nica Osi-jek.Izlo�ba se postavlja u okviru Festivala znanosti.U tjednu trajanja Festivala znanosti izlo�ba æe biti otvorenaod ponedjeljka do petka, od 10 do 17 sati, ulaz je slobodan.

INFO

SVEUÈILIŠNA KNJI�NICA RIJEKADolac 1Tel.: 322 890w w w. s v k r i . h r

Fotoklub Grèa, Koèevje, SlovenijaGalerija Nebeska, Atelijer Došenod 7. do 22. travnjasubota, 7. travnja u 19 sati - otvorenje izlo�be

INFO

: GALERIJA NEBESKAAtelijer DošenSveuèilišni kampusTel.: 098 972 2605

WALTER RUKAVINA

izlo�ba slikasrijeda, 4. travnja - otvorenje izlo�be

INFO

: KLUB SUŠAÈANAFranje Raèkoga 1Tel.: 377 320klub-susacana@ri.t-com.hr

Dubravka Osreèki Jakeliæ

Villa Ru�iæod 18. do 30. travnjasrijeda, 18. travnja u 20 sati - otvorenje izlo�be

T R AVA N J u kazalištu

Giacomo Puccini

T O S CA

Elvia Nacinovich

INTERVISTA A RAMOUS/INTERVJU SRAMOUSOM

Isidora �ebeljan

ZORA D.

Igor KuljeriæHeiner Goebbels

TRI PJESME/THREE SONGS

Branko MihaljeviæZEKO, ZRIKO I JANJE

Tahir MujièiæSEDAN KOZLINII SAMO JEDAN BEDNI VUK

Mark TwainPUSTOLOVINE TOMA SAWYERA

James Matthew Barrie

PETAR PAN

ART&CLUBBING

operaHNK Ivana pl. Zajca

Prema drami »La Tosca« Victoriena Sardoua libreto napisaliGiuseppe Giacosa i Luigi IllicaPod pokroviteljstvom Nj. E. Alessandra Grafinija, veleposla-nika Talijanske Republike u Hrvatskoj

petak, 13. travnja u 19.30 sati - premijera,slobodna prodaja i pretplata GPsubota, 14. travnja u 19 sati- slobodna prodaja i pretplata PPpetak, 20. travnja u 19.30 sati- slobodna prodaja i pretplata G2subota, 21. travnja u 19 sati- slobodna prodaja i pretplata VPponedjeljak, 23. travnja u 19.30 sati- slobodna prodaja i pretplata G1

Redatelj, scenograf, kostimograf, scenski pokret:Damir Zlatar FreyDirigentica: Nada Matoševiæ

Oblikovatelj svjetla: Zoran MihanoviæAsistent redatelja: Anton PlešiæAsistent scenografa i kostimografa: Anton PlešiæAsistent dirigenta: Igor VlajniæKorepetitori: Ana Anconelli, Igor VlajniæZborovoða: Igor VlajniæKoncertni majstor: Romeo DruckerInspicijenti: Branka Kušen Kajdi, Vesna MarinacŠaptaè: Nina Simèiæ

recital con musiche e video proiezioni/recital s glazbe-nom projekcijomZajednica Talijanapetak, 20. travnja u 19.30 sati - premijeraFilodrammaticautorak, 24. travnja u 12 sati - per alunni/za ðake

Regia teatrale e dialoghi: Elvia NacinovichRegia video e scelta musicale: Bruno NacinovichRiprese e montaggio video: Vlado VrgoèPersonaggi e interpreti: Bruno Nacinovich, Elvia Nacinovich,Lucio SlamaInterpreti delle poesie e racconti di Ramous raccolti in un vi-deo in ordine di apparizione:

opera u jednom èinuHNK Ivana pl. Zajca

utorak, 24. travnja u 20sati – slobodna prodaja

Gostovanje koprodukcije Muzièkog biennala Zagreb,Kugokoncerta – Beograd i Genesis Foundations – Lon-don

baletHNK Ivana pl. Zajca

Koreograf i redatelj: Matteo LevaggiKoprodukcija Muzièkog biennala Zagreb, Baleta HNK Ivanapl. Zajca i Balleto del Teatro di Torinopetak, 27. travnja u 20 sati - premijera i slobodna pro-dajasubota, 28. travnja u 19.30 sati - slobodna prodaja ipretplata PP

RIJEKA info8RIJEKA info

9

Verdijeva 5aPropaganda tel.:355 909, 355 917, 355 924Blagajna tel.: 337 114blagajna@post.t-com.hrp r o p a g a n d a @ h n k- z a j c . h rz a j c @ h n k- z a j c . h rw w w. h n k- z a j c . h r

HNK

Ivan

a pl

. Zaj

ca

INFO

:

GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA RIJEKABla�a Poliæa 6Cijena ulaznice za graðanstvo iznosi 25 kuna s tim da jedanroditelj u pratnji djeteta ima besplatan ulaz.Tel.: 325 680, 325 688gradsko-kazaliste-lutaka@ri.htnet.hrw w w. g k l - r i j e k a . h r

èetvrtak, 19. i petak, 20. travnja

Bad Company »Memories are made ofthis...«

HKD na Sušakuèetvrtak, 19. travnja u 20 satiRe�ija: Goran Sergej PristašSuradnici: Tor Lindstrand (prostor), Daniel Fischer (softwa-re), Nicolas Siepen (film), Miljenko Bengez (svjetlo), SilvioVujièiæ (kostimi)Izvoðaèi i koautori: Pravdan Devlahoviæ, Ana Kreitmeyer,Krešimir Mikiæ, Nikolina Pristaš, Zrinka U�binec & DamirBartol IndošDramaturgija: Ivana IvkoviæU koprodukciji sa: Intercult, Stockholm, Studentski centar -Kultura promjene, Teatar &TDPripremano u Centar za kulturu Novi Zagreb & PAF, St. Er-me, FrancuskaPosuðujuæi naslov poznate pjesme Deana Martina, novapredstava u formi izvedbene bilje�nice, pribli�ava nam meha-nizme zaboravljanja, emotivne potrošnje i prisjeæanja na tre-nutke i prostore koji su prazni ili ih nikad nije ni bilo.

E.P.I. Center i No History »Studija zaposljednju egoistiènu predstavu«

Muzej moderne i suvremene umjetnostipetak, 20. travnja od 19.30 do 21.30 satiRe�ija: Mare BulcVideo i fotografija: Nejc SajeScenografija: Damir LeventiæIzvoðaèi: Alja Kapun, Medea Novak, Ana Hribar and MihaBrajnikProdukcija: E.P.I. Center, LjubljanaKoprodukcija: No History, LjubljanaStudija za posljednju egoistiènu predstavu je kazališna izlo�-ba o �ivotu i onome što dolazi nakon �ivota odreðenog kaza-lišnog komada i o smrti i ponovnom raðanju kazališnih auto-ra. Radi se o kazališnoj izlo�bi gdje èetiri glumca, scenograf ivideoumjetnik izla�u 20 razlièitih reintepretacija 4 predstaveiz serije No History/Know History Mare Bulca koje su pre-zentirane tijekom 2003. i 2004. godine. Studija za posljednjuegoistiènu predstavu je glumèev, video umjetnikov i sceno-grafov novi intimni pogled na rad i na teme na kojima je pre-thodno radio Mare Bulc. Reciklirane i reintepretirane od no-vih umjetnika, teme poput »Umjetnikove �rtve za umjetno-st«, »Sistem umjetnièkog sistema« itd. su ponovno predsta-vljene (galerijskoj) publici. Studija za posljednju egoistiènupredstavu preuzima formu izlo�be - kazališne izlo�be - sastalnim strujanjem �ive predstave i izlo�enog videorada, foto-grafija, pisane dokumentacije, kostima i stupova (dijelovapredstave koji se izvode u�ivo). Kazališna izlo�ba je otvorena4 sata dnevno. Publika mo�e slobodno posjetiti i napustitiizlo�beni prostor!Organizator: Drugo moreMedijski pokrovitelji: Novi list, Radio Rijeka, Svid radioProgram su podr�ali: Nacionalna zaklada za razvoj civilnogdruštva, Ministarstvo kulture RH, Grad Rijeka - Odjel zakulturu i Primorsko-goranska �upanija

Sudjeluju: Anna Ponomareva, Anka Popa, Laura Popa, Sabi-na Voinea, Irina Köteles, Paula Rus, Cristina Lukanec, Mari-na Grguriæ, Vitali Klok, Andrei Köteles, Dmitri Andrejèuk,Ashatbek Yusupzhanov, Leonid Antontsev.

Prvi put u povijesti Balet HNK Ivana pl. Zajca ima èast otvo-riti jednu tako znaèajnu umjetnièku manifestaciju kao što je24. Muzièki biennale Zagreb. Ne samo da se radi o va�nomdogaðaju, nego æe se, da bi došlo do njegova uprizorenja,spojiti nekoliko velikih imena hrvatske i europske umjetnos-ti. U prvom redu naš na�alost nedavno preminuli Igor Kulje-riæ, skladatelj, dirigent i aran�er, jedan od najistaknutijih inajsvestranijih hrvatskih glazbenika, umjetnik koji je za svojskladateljski rad koji obuhvaæa golemi opus skladbi za razli-èite ansamble dobio èitav niz znaèajnih nagrada te je svoje-vremeno obavljao niz va�nih du�nosti kao što su: direktorMuzièkog biennala Zagreb, umjetnièki direktor koncertnedvorane »Vatroslav Lisinski« i glazbeni direktor Dubrovaèkihljetnih igara, direktora Opere HNK u Zagrebu, predsjednikHrvatskog društva skladatelja i druge. Zatim, poznati nje-maèki skladatelj Heiner Goebbels, koji takoðer iza sebe imagolem skladateljski opus i takoðer je dobitnik velikog brojaeuropskih i svjetskih nagrada (Europska kazališna nagrada,nominacija za Grammy u kategoriji za najbolju klasiènu su-vremenu kompoziciju za »Surrogate Cities«, Goethe-medaljuGrada Frankfurta, Grand prix kritike i Grand prix »MiraTrailoviæ« na BITEF festivalu u Beogradu 2005. za »Eraritja-ritjaka-museé des phrases«, kazališnu nagradu za »WorldTheatre Day« od njemaèkog centra ITI - International Thea-tre Institute...). Meðu ostalim, skladao je glazbu za mnogebalete i mnoga kazališna djela, èlan je Akademije izvedbenihumjetnosti u Frankfurtu i Akademije umjetnosti u Berlinu.Nadalje, mladi talijanski koreograf, ali veæ velika zvijezda,Matteo Levaggi, bivši plesaè i uèenik Williama Forsytha, du-gogodišnjeg proslavljenog direktora i koreografa frankfurt-skog Baleta. Levaggi je jedan od najmlaðih vodeæih koreo-grafskih figura posljednjih godina, a nakon što je suraðivao spoznatom talijanskom baletnom trupom »Alterballetto« podvodstvom Maura Bigonzettija, postao je stalni koreograf Bal-leto di Torino, te je nedavno debitirao i u veronskoj areni sasvojom novom predstavom. Sudjelovao je i na posljednjemvenecijanskom Biennalu s »…Underskin…«. Matteo Levaggikoreografirat æe za rijeèki ansambl dva baleta, prvi na glazbuIgora Kuljeriæa pod nazivom »Kuljeriæ«, te drugi na glazbuHeinera Goebbelsa pod nazivom »Red run«.

Staša Zurovac INFO

Cijena ulaznice: 45 i 25 kn za studente i ðakePretprodaja ulaznica na kartomatu na KorzuProdaja ulaznica sat vremena prije poèetkana mjestu igranja predstaveTel.: 212 957petra@drugo-more.hr

Rosanna Bubola, Alida Delcaro, Laura Marchig, Mirko Sol-dano, Elena Brumini, Elvia Nacinovich, Teodor Tiani, LucioSlama, Bruno Nacinovich

Gradsko kazalište lutaka Rijeka2., 3., 4., 5. i 6. travnja u 9.30 i 11 sati- za djeèje vrtiæe i osnovne škole5. i 6. travnja u 18 sati - za graðanstvo7. travnja u 11 sati - za graðanstvo

Gradsko kazalište lutaka Rijeka11., 12. i 13. travnja u 9.30 i 11 sati- za djeèje vrtiæe i osnovne škole12. i 13. travnja u 18 sati - za graðanstvo14. travnja u 11 sati - za graðanstvo

Redatelj: Zoran Mu�iæUloge: Bo�ena Delaš, Zoran Kelava, Zlatko Vi-ciæ, Almira Štifaniæ, Zdenka Markoviæ, KarinFröhlich, Nebojša Zeliæ, Alex Ðakoviæ, AnðelkoSomborski /David Petroviæ

Redatelj: Ivan BalogUloge: Anðelko Somborski, Nebojša Zeliæ, ZdenkaMarkoviæ, Almira Štifaniæ, Karin Fröhlich, Zlatko Vi-ciæ, Bo�ena Delaš, Nebojša Zeliæ, David Petroviæ

Gradsko kazalište lutaka Rijeka23., 24., 25., 26., 27. i 30. travnja u 9.30 i 11 sati- za djeèje vrtiæe i osnovne škole26. i 27. travnja u 18 sati - za graðanstvo28. travnja u 11 sati - za graðanstvo

Redatelj: Saša AnoèiæUloge: Bo�ena Delaš, Almira Štifaniæ, Karin Fröhlich,David Petroviæ, Zlatko Viciæ, Zdenka Markoviæ, AleksÐakoviæ, Sudac Thatcher, Anðelko Somborski

plesna prièa u izvedbi Plesne Radionice MHKD na Sušakunedjelja, 1. travnja u 17 sati3., 4. i 5. travnja u 10 i 12.30 sati

Redateljica: Milica Rod PulkoDramaturg: Matko BotiæGlazba: Igor KarliæKostimograf: Irena Anðeliæ-DevèiæSvjetlo: Alan VukeliæSudjeluju: Vitali Klok, Borna Babiæ, Polazniceplesne radionice MRaznovrsne plesove osmislile su: Milica Rod Pul-ko, Irina Köteles, Svetlana Andrejèuk

INFO

HKD NA SUŠAKUStrossmayerova 1Tel.: 377 328

RI TEATARKULTURNI CENTAR KALVARIJA1. i 2. travnja u 20 satiMISLI GLAVOM, antibajka o 3 spermija, autor: DonatoJurkoviæ, re�irali i igraju: Filip Lièanin, Nebojša Zeliè i BojanL akošsrijeda, 4., 11., 18. i 25. travnja u 20 satiART KINO SRIJEDOM - Conspiracy nightpetak, 6. travnja u 21 satSPECIJALNI USKRSNI KUC KUC CABARET, najnovijihumoristièni program Ri Teatra, specijalni gosti, poklonisvim gledateljima, obavezna rezervacija stolova na tel:051/375-866petak, 13. travnja u 20 satiTVORNICA KRETENA, premijera, predstava mladog an-sambla Ri Teatra, autor i redatelj: Marko Dorèiæ14. i 15. travnja u 20 satiTVORNICA KRETENApetak, 20. travnja u 21 sat

KUC KUC CABARET, najnoviji humoristièni program RiTeatra, gosti: plesna skupina Flame i trbušne plesaèice, oba-vezna rezervacija stolova na tel. 375-866petak, 27. travnja u 19 satiDJEÈAK KOJI JE SANJAO NAJLJEPŠE NA SVIJETU,premijera, djeèji dramski ansambl »Èudesni oblaèak«, autor:Mladen Kušec, redatelj: Sergio Dlaèiæ28., 29. i 30. travnja u 19 satiDJEÈAK KOJI JE SANJAO NAJLJEPŠE NA SVIJETU

INFO

RI TEATARKULTURNI CENTAR KALVARIJAInformacije i rezervacije mogu se dobiti naTel.: 375 866 ili 091/253 8991Prodaja ulaznica pola sata prije poèetkapredstaveKUC Kalvarija zadr�ava pravo izmjene pro-grama

Damir Zlatar Frey

Progetto di Teatro a leggio dedicato al grande poeta e primodirettore del Dramma Italiano Osvaldo Ramous. Lo spetta-colo rappresenta un percorso alla scoperta dell'opera diquesto poeta, scrittore e autore teatrale che per anni ha lavo-rato per la promozione e la crescita del Dramma Italiano.Nel corso della serata verranno proposte letture di poesie,prose e testi teatrali e radiodrammi.

Osvaldo Romous je vjerojatno najveæi talijanski pjesnik ro-ðen u Rijeci. Treba napomenuti da je bio i prvi ravnatelj Ta-lijanske drame te da je i re�irao mnogobrojne predstave usklopu našeg Kazališta. Osim pjesama, pisao je novele, radio-drame i dramske tekstove, te je autor romana »Il cavallo dicartapesta«. Talijanska drama æe uprilièiti recital povodomstote obljetnice njegovog roðenja.

Laura Marchig

Sudjeluju: Francesca Patane, Olga Kaminska, Mirella Toiæ,Davor Lešiæ, Voljen Grbac, Sergej KiselevValentin Enèev, Siniša Štork, Robert Kolar, Mirko Èagljeviæ,Voljen Grbac, Saša Matovina, Dario Bercich,Vanja Zelèiæ, Stanislava ŠæulacZbor i orkestar Opere i ansambl Baleta HNK Ivana pl. ZajcaRijeka

Oèekuje nas partitura »Tosce«, najdramatiènije opere u kojojse u strastvenom zagrljaju isprepliæu ljubav, politika, la� i iz-daja, partiture iz koje se, i kada je zatvorena, probija najsna�-niji krik kazališne pozornice. Zatoèen u III. èinu, prostoruprosutih zvijezda nebom i tihih uzdaha zaljubljenih. Toscinkrik poslije kojega se za nju mijenja sve, i ništa, baš ništa nemo�e ostati kakvo je bilo, ni tijelo, ni nebo, ni �ivot, ni smrt.Jer što je �ivot bez ljubavi i što je smrt bez �ivota? Taj naskrik, krik ostavljenosti, krik prevarenosti, dovodi ovdje i sadagdje prijevara podmuklo prikrita vreba spremna na ugriz uvremenu kada teatar postaje �ivot.Svijet je promijenio vladare, promijenio bogove i nanovo na-pudrao lice, a ipak je danas jednoj �eni na nekoj tr�nici prednogama muèkom prijevarom ubijena ljubav. Njezin su krikprenijele sve televizijske postaje. Od tog krika sve u namastrepi da æe nam prijevarom ubiti one najljubljenije budemoli kockali na njih u vremenu kojim vlada kocka. Kocka kojupokreæe krik nas, gladnih ljubavi.Pa onda, kako je rekao Shakespeare: »Ako je glazba hranaljubavi, neka svira!«

Damir Zlatar Frey

Igor Kuljeriæ

RIJEKA info10

THE BEST OF MUSICALSPredstava grupe Flame

HKD na Sušakusubota, 14. i nedjelja, 15. travnja u 20 sati

"Flame", jedna od najtrofejnijih rijeèkih plesnih grupa, ljubi-teljima plesne umjetnosti donosi pravu poslasticu. Njihovnajnoviji projekt "The best of musicals" tih æe dana pozornicuHKD - a na Sušaku pretvoriti u mali Broadway. Biti æe to iz-vrsna prigoda da se podsjeti na "Cabaret", osjeti "Groznicasubotnje veèeri", upozna "Aida", ili pak doda malo "Briljanti-na" na "Kosu"… Predstavu koja se sastoji od jedanaest mju-zikala izvest æe 45 plesaèa, a rijeè je o prvoj cjeloveèernjojpredstavi Martine Hrliæ, koreografkinje i trenerice te višes-truko nagraðivane grupe.- Postavili smo nekoliko vrlo poznatih djela, ali i one manjepoznatih široj javnosti. Kako je mjuzikl forma koja nije tolikopopularna meðu mlaðim generacijama, ovom smo je predsta-vom htjeli pribli�iti rjeèanima, kazala je Hrliæ dodajuæi da æerijeèke plesaèice mjuzikle predstaviti iskljuèivo kroz prizmuplesa. Tako æe èak i oni mjuzikli koji izvorno nemaju naglaše-nu plesnu pozadinu, u ovoj predstavi dobiti puni plesni sjaj.- Nastojala sam saèuvati prièu svakog pojedinog dijela, alipredstavit æemo ih na svoj originalan plesni naèin, rekla jenaglašavajuæi da je glazbena podloga puna akcenata što olak-šava stvaranje koreografije. No, kao najbitniji faktor dobrekoreografije istièe plesaèe.- Iznimno sam ponosna na cijelu postavu plesaèa koji omogu-æuju da se sve moje koreografske ideje ostvaraju. Bez obzirana zahtjevan rad i neadekvatne uvjete koje imamo, ples idalje ostaje naša velika ljubav. Zato se nadam da kad dvora-nu zamjene kazališne daske, niti gledatelji neæe ostati ravno-dušni.

USKRS U RIJECICvjetnica, nedjelja mukeGospodnje, 1. travnjaVazmeno trodnevljeVeliki èetvrtak, 5. travnjaVeliki petak, 6. travnjaVelika subota, 7. travnjaUskrs, 8. travnjaDonja Drenova - Bl. Dj. MarijaKarmelskaDrenovski put 106Cvjetnica - blagoslov maslinovihgranèica i sv. misa u 10 satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18 satiBogoslu�je Velikog petka u 18 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 23.30 sataUskrs: sv mise u 8 sati (blagoslov je-la); 10 i 18 satiGornja Drenova - Crkva sv. JurajmuèenikUl. sv. Jurja 9Cvjetnica - sv. mise u 9.30 i 11 sati(blagoslov granèica prije svake mi-se)Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18.30 satiBogoslu�je Velikog petka u 18.30 ;kri�ni put u 20 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satUskrs: sv mise u 9.30 i 11 satiutorak, 24. travnja - Blagdan sv. Jur-ja zaštitnika �upeTr o d n e v n i c a20. i 21. travnja - sv mise u 18.30nedjelja, 22. travnja u 9.30 i 11. 30(podjela sv. Potvrde)ponedjeljak, 23. travnja sv. mise u9.30; 11 i 18.30 satiCrkva Gospe LurdskeKapucinske stube 5Cvjetnica - sv. mise u 7.30, 9, 10, 12i 19 sati - Blagoslov granèica u 10sati ispred crkve na terasi, procesijaCiotinom ulicom.Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 23 sataUskrs: sv mise u 7.30, 9, 10.30, 12 i19 satiCrkva Marije PomoæniceVukovarska 62Cvjetnica - sv. mise u 7.30, 9, 10.30,12 i 18.30 satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18.30 satiBogoslu�je Velikog petka u 18.30sati, u 15 sati - obiteljski kri�ni putVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satUskrs: sv. mise u 7, 9, 10.30, 12 i18.30 satiCrkva Presvetog Srca IsusovaIvana Lenca 1Cvjetnica - sv. mise u 8, 10, 11 (tije-kom mise pjeva se Muka), i 19 satisv. misa te kri�ni put (kojeg predvo-de mladi)Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Èuvanje Isusovoggroba od 8 do 17 satiSlavlje vazmenog bdjenja u 21 satUskrs: sv. mise u 7, 8, 10, 11 i 19 sa-tiCrkva sv. Antuna PadovanskogBujska 30Cvjetnica - sv. mise u 7.30, 9, 10.30(blagoslov granèica i procesija) i u18.30 satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18.30 satiBogoslu�je Velikog petka u 18.30satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 sat (blagoslov jela)Uskrs: sv. mise u 7.30, 9, 10.30 (prisvakoj dopodnevnoj misi - blagoslovjela) i 18.30 satiCrkva Srca IsusovaBulevar osloboðenja 26 aCvjetnica - sv. mise u 7, 10 i 19 satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satUskrs: sv. mise u 7, 10 i 19 satiCrkva sv. Franje AsiškogPehlin 54Cvjetnica - sv. mise u 8, 9.30 (blago-slov granèica i pjeva se Muka), 11(blagoslov granèica) i 19 sati

Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka: u 19 sati -Kri�ni put u 9 sati

Velika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 20 satiUskrs: sv. mise u 8, 9.30, 11 i 19 sa-tiCrkva sv. JosipaFranje Èandeka 6Cvjetnica - sv. mise u 8, 9.30, 11(prije svakog misnog slavlja blagos-lov granèica) i 18.30 satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18.30 satiBogoslu�je Velikog petka u 18 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 20 satiUskrs: sv. mise u 8, 9.30, 11 i 18.30satiCrkva sv. Jurja muèenikaPetra Zrinskog 11Velika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 20 satiUskrs: sv. misa u 10.30 satiponedjeljak, 23. travnja, Blagdan sv.Jurja zaštitnika �upeSv.mise u 9, 11 i 18 satiCrkva sv. Kri�aMarije Grbac 62Cvjetnica - u 10 sati blagoslov gran-èica na nogometnom igralištu ispredškole, procesija kroz mjesto do cr-kve te sv. misa.Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka nakonkri�nog puta koji zapoèinje u 18 sa-tiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 19.30 satiUskrs: sv. mise u 8.30, 11 i 19 satiCrkva sv. Nikole biskupaSmolikara 22Cvjetnica - sv. mise u 9 (blagoslovgranèica i procesija oko crkve) i 11satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satiUskrs: sv. mise u 9 i 11 satiCrkva sv. Nikole TaveliæaIvekoviæeva 8Cvjetnica - sv. mise u 8, 9, 10.30 i 19sati.U 18 sati kri�ni put kojeg predvodiFRAMA (po ulogama i u original-nim kostimima)Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 sati.U 10 sati - kri�ni put -predvodiFRAMA kao na CvjetnicuVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 23 sataUskrs: sv. mise u 8, 9, 10.30 i 19 sa-tiCrkva sv. Ivana KrstiteljaBudicinova 4Cvjetnica - u 10 sati blagoslov gran-èica kod kapele Sv. Marije i procesi-ja do crkveVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 20 satiUskrs: sv. misa u 10 i 11.30 satiCrkva sv. ObiteljiŠetalište XIII. divizije 101Cvjetnica - sv. mise u 10 i 17 satiVeliki èetvrtak-Misa veèere Gospo-dnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 20 satiUskrs: sv. misa u 10 satiCrkva sv. Romuald i Svi SvetiBaštijanova 25Cvjetnica - sv. mise u 9, 10.30 i 18satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18 satiBogoslu�je Velikog petka u 18.00Velika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satiUskrs: sv. mise u 9, 10.30 i 18 satiCrkva sv. Terezije od Maloga Isu-saMartina Kontuša 49Cvjetnica - sv. mise u 8, 10 - blago-slov granèica na okretištu šestice teprocesija do crkve; 19 satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 23 satiUskrs: sv. mise u 8, 10 i 19 sati

Crkva Uznesenja Bla�ene Djevi-ce MarijaP. Rittera Vitezoviæa 3/IICvjetnica - sv. mise u 8 i 18 satiU 10.30 sati blagoslov granèica isveèana procesija prema katedralisv. Vida gdje æe nadbiskup Devèiæpredvoditi sv. misuVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18 sati - predvoditelj nad-biskup mons. dr. Ivan DevèiæBogoslu�je Velikog petka u 18 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satiUskrs: sv. mise u 8, 10 i 18 satiCrkva sv. JeronimaSamostan sv. Jeronima, Trg Rijeèkerezolucije 1-2Cvjetnica - sv. mise 8, 9, 11.30 i 19satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 19 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satiUskrs: sv. mise u 8, 9, 11.30 i 19 sa-tiÈetvrtkom u 20 sati tribine za stu-dente i mlade koje vodi dr. MarijanJurèeviæSv. Kuzam, crkva sv. Kuzma iDamjanaCvjetnica - Nedjelja muke Gospod-nje sv. misa u 17 satiUskrs - sv. misa u 8 satiSVETIŠTE MAJKE BO�JE TR-S AT S K ECvjetnica - sv. mise u 7, 8, 9, 10,11.30 i 18.30 satiBlagoslov granèica u 10 sati i sveèa-na procesija, na misnom slavlju pje-va se Muka.U 17 sati kri�ni put u perivoju.Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18.30 satiBogoslu�je Velikog petka u 18.00sati. Kri�ni put u perivoju u 17 satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 23 sataUskrs: sv. mise u 7, 8, 9, 10, 11.30 i18.30 sati (blagoslov jela nakon sva-kog dopodnevnog misnog slavlja)Kapela sv. Josipa(Samostan sestara milosrdnica)Dr. Frane Kresnika 15Cvjetnica - Nedjelja muke Gospod-nje blagoslov granèica u 9.30 sati -procesija oko crkve, misno slavljeVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18.30 satiBogoslu�je Velikog petka u 18.30satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 21 satUskrs: sv. misa u 9.30 satiBogoslovsko sjemenište "IvanPavao II"Kapela BDM Majke Crkve, Tizia-nova 15Cvjetnica - sv. mise u 9 i 11 satiVeliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 18.30 satiBogoslu�je Velikog petka u 18.30satiVelika subota - Slavlje vazmenogbdjenja u 20 satiUskrs: sv. mise u 9 i 11 satiKATEDRALA SV. VIDAGrivica 11Cvjetnica - blagoslov granèica i sve-èana procesija u 10.30 sati od crkveUznesenja BDM kod Kosog tornjado katedrale gdje misno slavljepredvodi rijeèki nadbiskup mons.dr. Ivan Devèiæ.Velika srijeda - u 10.30 sati - Misaposvete ulja koju zajednièki sa svoj-im prezbiterima slavi rijeèki nadbis-kup mons dr. Ivan Devèiæ i posveæu-je ulje krizme i bolesnièko ulje.Veliki èetvrtak - Misa veèere Gos-podnje u 19 satiBogoslu�je Velikog petka u 18 satiVelika subota - nema slavljaUskrs: sv. mise u 8, 9.30 (na talijan-skom); 11 (predvoditelj nadbiskupdr. Ivan Devèiæ) - blagoslov jela na-kon svakog misnog slavlja29. travnja nedjelja dobrog pastira(molitva za sveæenièka i redovnièkazvanja) - sv. mise u 8, 9.45 (na tali-janskom) i 11 satiURED ZA OBITELJ RIJEÈKEN A D B I S KU P I J ES. Vajnera Èièe 2TEÈAJ ZA ZARUÈNIKE I MLA-DE BRAÈNE PAROVE, u organi-zaciji Ureda za obitelj Rijeèke nad-biskupijePriprema se odr�ava u dvorani Bo-goslovnog sjemeništa u Rijeci, Ti-

zianova 15 - Belveder, s poèetkom u20 satiponedjeljak, 16. travnjaOsnovne odrednice kršæanskog bra-ka - teološko-antropološki vidutorak, 17. travnjaOèekivanja od braènog �ivota -kratko predavanje i rad u grupisrijeda, 18. travnjaPrirodno planiranje obitelji - medi-cinski vidSvjedoèenje braènog para o obitelj-skom �ivotuèetvrtak, 19. travnjaLjubav u braku i obitelji - kratkopredavanje i rad u grupiponedjeljak, 23. travnjaBrak u kršæanstvu - crkveno pravnividutorak, 24. travnjaOdgovorno roditeljstvo i temeljneodrednice odgoja djece - psihološ-ko-pedagoški vidsrijeda, 25. travnjaVjerom prihvaæen brak - kratkopredavanje i rad u grupiPraæenje mladih braènih parovaponedjeljak, 30. travnja u 18.30satiPredavanja na temu "Sposobnostu�ivljavanja i obazrivost (molitva)"u djeèjem vrtiæu "Nazaret", DonjaDrenova; djeèjim jaslicama "Mima",Pomerio 17 i u dj. vrtiæu Zvjezdicamira, Kresnikova 12Baptistièka crkva RijekaSlavka Krautzeka 76Bogoslu�je: nedjelja u 10 satiMeditativna veèer za mlade: 6. trav-nja u 20 satiEvanðeoska pentekostna crkva"Krista Kralja"Zametska 40Bogoslu�je: nedjelja u 10 satiEvanðeoska pentekostna crkva "Ri-jeka �ivota"F. Raèkoga 40Bogoslu�ja: nedjelja u 19 satiKršæanska Adventistièka crkva uRijeciGajeva 5Bogoslu�ja: subota u 9.30 i 11 sati,te subotom poslijepodne sat vreme-na prije zalaska suncaEvangelièka crkvaDe�manova 3Bogoslu�je: nedjeljom u 10 satiKristova crkvaKresnikova 31Bogoslu�je: nedjeljom u 9 i 19 satiSRPSKA PRAVOSLAVNAPAROHIJA RIJEÈKAIvana Zajca 24/IRaspored bogoslu�enja za travanjnedjelja, 1. travnja - Ulazak Gospo-da Isusa Hrista u Jerusalim - Cvijeti,sv. Liturgija u 9 satièetvrtak, 5. travnja - Veliki Èetvrtak,sv. Liturgija u 9 sati i Veliko bdenijeu 18 satipetak, 6. travnja - Veliki petak, Car-ski èasovi u 9 i veèernje bogoslu-�enje u 18 sati - polaganje Plaštani-ce u grobsubota, 7. travnja - Velika subota,sv. Liturgija u 9 satinedjelja, 8. travnja - Vaskrsenje Go-spoda Isusa Hrista - Vaskrs, Vaskr-sno jutarnje bogoslu�enje u 6 i sve-èana vaskrsna Liturgija u 9 satiponedjeljak, 9. travnja - Vaskrsniponedeljak, sv. Liturgija u 9 satiutorak, 10. travnja - Vaskrsni uto-rak, sv. Liturgija u 9 satiZaupokojena Liturgija u subotu 20.i 28. travnja u 8 satiVeèernje bogoslu�enje subotom iuoèi praznika u 18 satiSv. Liturgija u nedjelju: 15., 22. i 29.travnja u 9 satiZbog radova u hramu Sv. Nikole,sva bogoslu�enja æe se i dalje vršiti uhramu Sv. velikomuèenika Georgijana Sušaku.od 30. lipnja do 11. srpnja - 3.GODIŠNJE HODOÈAŠÆE RI-JEÈKE NADBISKUPIJE U FATI-MU POD GESLOM "DOÐI I VIDI"Rijeèka nadbiskupija organizira 3.godišnje hodoèašæe u svetište MajkeBo�je u Fatimi u Portugalu a posje-tit æe se i svetišta u Lourdesu, San-tiago de Composteli i katalonskosvetište Montserrat, milansku kate-dralu, San Sebastian, Lisabon i Bar-celonu.Prijave se primaju do 2 lipnja.Informacije: u Autotransu na tel.212 224 radnim danom od 7.30 do16 sati ili u Nadbiskupiji na mob.091 20 20 777.

AUTO '07

KRISTINA POSILOVIÆ

phi ODESSApredstavljanje knjigeArca Fiumana (lounge bar)èetvrtak, 19. travnjau 19 sati

Organizator: Društvo hrvat-skih knji�evnika - Ogranak uRijeci i Verba d.o.o.

16. MEÐUNARODNI SAJAM AUTOMOBILA,MOTOCIKALA I OPREME

Putnièka obala, Gat Karoline Rijeèke i Adamiæev gatod 17. do 22. travnja

Na više od 5.000 m2 zatvorenog i isto toliko otvorenog sa-jamskog prostora potencijalnim kupcima predstavit æe se re-prezentativna ponuda renomiranih proizvoðaèa osobnih vo-zila te programi lakših i te�ih gospodarskih vozila. Kupnjomulaznice posjetitelji sudjeluju u bogatoj nagradnoj igri, èiji jeglavni dobitak SUZUKI SWIFT.Koncepcijski je sajam sastavljen od nekoliko tematskih cjeli-na: putnièki automobili, motocikli, skuteri i bicikli; gospodar-ska vozila od malih vozila do autobusa, kamiona i komunal-

nih vozila; rezervni dijelovi i servisna oprema; oprema i pri-bor za odr�avanje vozila, pneumatici, autokozmetika, ulja imaziva; zaštitna odjeæa i obuæa za motocikliste i bicikliste;oprema za radionice, parkirališta i prometna signalizacija.Predstavit æe se djelatnost auto-moto klubova i društava, snaglaskom na skrb o sigurnosti u prometu, te leasing, ban-karske i osiguravateljske usluge.

INFO

RIJEÈKI SAJAMTrg V. Bubnja 2tel. 406 777info@rijecki-sajam.hr

pripremila Gordana Fumiæ

RIJEKA info11

HAL'S

ALL

STAR

GUI

TAR

SUM

MIT

200

7

14. MEÐUNARODNI FESTIVALMALIH SCENA

NINA KOVAÈIÆ i ROBERTO HALLER

Hrvatski kulturni dom na Sušaku

petak, 6. travnja u 20 satiHal&Meri TrošeljDon RossBeppe GambettaClive Carroll

subota, 7. travnja u 20 satiHal&Meri TrošeljMonika StadlerMichael Langer»Philadelphia« Jerry Ricks

Treæi po redu Hal's All Star Guitar Summit 2007 je meðunarodniglazbeni festival u umjetnièkoj produkciji gitarista Damira Haliliæa -Hala, www.halmusicland.com, a prva produkcijska suradnja s B. J.Promotions (Zg. Guitar Summit 2001. – 2006., festivali u Dramlju iCrikvenici 2002. – 06.)Rijeèki Hal's All Star Guitar Summit 2007. završnica je jednotjednefestivalske turneje koja se odvija u Èakovcu (Mala scena CZK, 2. –4.4.), Zagrebu (klub »Soba«, 4. – 5.4.) i Rijeci.

Glazbenici:Don Ross, Kanada, www.gobyfish.comDon Ross je inovator u podruèju kompozicije za gitaru, kao i tehnikesviranja, što ga je dovelo u u�i krug najveæih svjetskih gitarista i pris-krbilo status jednog od najcjenjenijih kanadskih glazbenika. On je je-dini glazbenik kojem je pošlo za rukom dva puta osvojiti prvo mjestona presti�nom amerièkom natjecanju US National Fingerstyle GuitarChampionship.Diplomirao je na Music Department of Toronto's York University1983. godine i od tada nastupa diljem svijeta, a posljednjih dvadese-tak godina �ivio je u Torontu, New Yorku, Alberti i Massachusettsu.

Hal – Marèelji, (HR)Damir Haliliæ-Hal je jedan od rijetkih hrvatskih glazbenika s ozbilj-nom meðunarodnom reputacijom. Do sada je objavio 4 albuma i nas-tupao je u Italiji, Engleskoj, Njemaèkoj, SAD-u, Francuskoj, Šved-skoj...U�iva simpatije i preporuke »The Bambi Molesters«, Tommyja Em-manuela...Meri Trošelj je jedna od najboljih hrvatskih pjevaèica. Nije èlanicaHrvatske glazbene unije.

Beppe Gambetta, Italija, www.beppegambetta.comTalijanski glazbenik Beppe Gambetta dolazi iz Genove i jedan je odvodeæih europskih flatpicking gitarista. Veæ dugi niz godina zvijezda jeakustiène gitare na starom kontinentu, a intenzivne amerièke turnejeposljednjih godina, kao i suradnja s poznatim amerièkim glazbenici-mauèinili su ga dobro znanim i priznatim gitaristom i u SAD-u. Dobitnikje presti�ne nagrade Paolo Nuti award koju dodjeljuje Italian Federa-tion Folkitalia kao posebno priznanje za promociju tradicionalneglazbe, odnosno talijanske kulture.

Monika Stadler, Austrija, www.harp.atMonika Stadler poèela je studirati harfu na austrijskomBruckner Conservatory u dobi od trinaest godina. Nakon toga slijedivišegodišnji boravak na beèkom University of Music & PerformingArts gdje studij završava s najveæim pohvalama. Dobivši potporu aus-trijske vlade u obliku školarine za studij jazz harfe, Monika Stadlerupisuje Berklee College of Music u Bostonu.Danas je èlan beèkog simfonijskog orkestra, odr�ava koncerte diljemsvijeta i smatraju je najboljom harfisticom svijeta.

»Philadelphia« Jerry Ricks, USA, www.jerryricks.comNajznaèajniji �ivuæi predstavnik tradicionalnoga bluesa Jerry Ricksuèio je i dijelio pozornicu s gotovo svim legendama country bluesa.Lista imena od kojih je izravno stjecao znanja ili s kojima je kasnijenastupao gotovo je nevjerojatna: Buddy Guy, Brownie McGhee, Gui-tar Wilson, Skip James, Rev. Gary Davis, Sonny Terry, Memphis Slim,Big Joe Williams, Son House, Lonnie Johnson, Lightnin' Hopkins,Mississippi Fred McDowell, Mississippi John Hurt, Mance Lipscomb,Jesse Fuller, Sleepy John Estes, Sammy Price, Robert Pete Wil-liams...Nominiran je u više navrata i u više kategorija za najpresti�niju bluesnagradu W.C. Handy Awards.

Clive Carroll, www.clivecarroll.comVeæ tijekom studija na poznatom londonskom Trinity College osvajabrojne nagrade za kompoziciju, što ukljuèuje John Halford Prize forComposition (1994.), Gladys Puttick Memorial Prize for Extempori-sation ('94.,'98.), Ivor Mairants Guitar Award (1997.), Montagu Clee-ve Prize for Guitar (1998) and Essex Young Musician of the Year(1999.). Nakon dobivene nagrade za najbolju koncertnu izvedbu, sni-ma poznati Rodrigov 'Concierto de Aranjuez' s Trinity orkestrom.Legendarni britanski folk glazbenik John Renbourn otkriva Clivea najednom od nastupa i sljedeæih godina koncertiraju zajedno po Europii SAD-u. 2002. godine Clive snima album za izdavaèku kuæuBMG/RCA koji ima odliènu proðu na tr�ištu.

Michael Langer, Austrija, www.michaellanger.atNajeksponiraniji austrijski gitarist predaje gitaru na Anton BrucknerPrivate University u Linzu i beèkom Conservatory of Vienna. Pobje-ðuje na natjecanju American Fingerstyle Guitar Festival u Milwau-keeju, a u jednom od godišnjih izbora magazina »Guitar Player Ma-gazine« osvaja prvo mjesto u kategoriji Best Acoustic FingerstyleGuitarist. S tridesetak objavljenih knjiga, jedan je od najplodnijih au-tora edukacijskih materijala.

Festival se realizira uz potporu Grada Rijeke i TZG Rijeke, a medij-ski pokrovitelji su Radio Rijeka, Radio Svid, Kanal Ri i Novi list.Ulaznice su u pretprodaji u Dallas Music Shopu, Splitska 2a, Rijeka ituristièkoj agenciji »Kastavka« u Kastvu.

od 29. travnja do 6. svibnja

nedjelja, 29. travnja u 19.30 satiHrvatski kulturni dom na SušakuS DRUGE STRANEZagrebaèko kazalište mladih, Zagreb,HrvatskaAutori: Nataša Rajkoviæ i Bobo Jelèiæ

ponedjeljak, 30. travnja u 19.30 satiHrvatski kulturni dom na Sušaku�IVOTE MOJ (VITA MIA)Sud Costa Occidentale, Palermo, ItalijaRe�ija: Emma Dante

utorak, 1. svibnja u 18 i 20.30 satiHrvatski kulturni dom na SušakuCIRKUS HISTORIJABITEF i Jugoslovensko dramsko pozo-rište, Beograd, SrbijaRe�ija: Sonja Vukiæeviæ

srijeda, 2. svibnja u 18 satiHrvatski kulturni dom na SušakuTennessee Williams: MAÈKA NAVRUÆEM LIMENOM KROVUHKD teatar, Rijeka, HrvatskaRe�ija: Lary Zappia

srijeda, 2. svibnja u 19.30 satiHrvatski kulturni dom na Sušaku- Kavana hotela NeboderAndrás Vinnai i Viktor Bodó:S A M L J E V E N I N E S TA OKazalište Katona József, Budimpešta,MaðarskaRe�ija: Viktor Bodo

èetvrtak, 3. svibnja u 19.30 satiFilodrammaticaTena Štivièiæ: FRAGILE!Slovensko mladinsko gledališèe,Ljubljana, SlovenijaRe�ija: Matja� Pograjc

petak, 4. svibnja u 18 satiFilodrammaticaSMISAO �IVOTA GOSPODINALOJTRICEKNAP - Zagreb, HrvatskaAutor i redatelj: Saša Anoèiæ

petak, 4. svibnja u 20.30 satiHrvatski kulturni dom na SušakuTatjana Tolstoj: SONJANovo riško kazalište, Riga, LetonijaRe�ija: Alvis Hermanis

subota, 5. svibnja u 19.30 satiHrvatski kulturni dom na SušakuNO RETURNTeatar Viirus, Helsinki, FinskaRe�ija: Cezaris

nedjelja, 6. svibnja u 19.30 satiHrvatski kulturni dom na SušakuDušan Spasojeviæ: ODUMIRANJEAtelje 212, Beograd, SrbijaRe�ija: Egon Savin

Popratni program:nedjelja, 6. svibnja u 18 satiAtrij Hrvatskog kulturnog doma na Su-šakuPredstavljanje dokumentarnog romanaDaše Drndiæ »Sonnen schein« (izdavaè:Fraktura, Zagreb)

Tijanini daniFestivalske predstave �ivote moj, Sa-mljeveninestao i Odumiranje posveæu-jem svojoj ljubljenoj tragièno preminu-loj unuci Tijani.

Nenad Šegviæ

HKD na SušakuStrossmayerova 1Rezervacija ulaznica od 6.travnja na tel. 377 328 od 9do 12 sati, te prodaja ulazni-ca od 10. travnja u agencijiRI-AK TOURS, te na blagajniHKD-a od 18 do 20 sati.hkd.mfms@ri.t-com.hrw w w. t h e a t r e f e s t i v a l - r i j e k a . h rIN

FO

Rijeèki klavirski duoMramorna dvorana Pomorskog i povi-jesnog muzeja Hrvatskoga primorja Ri-jekaèetvrtak, 12. travnja u 20 satiklavir èetveroruènoProgram: W. A. Mozart, E. Grieg , F.Mendelssohn , D. Kempf , F. Vidali, S.Barber

Koncert organizira Glazbenaagencija »Haller« pod pokrovitelj-stvom Odjela za kulturu GradaRijeke.Ulaznice po cijeni od 30 kuna su uprodaji u Muzeju sat vremena pri-je koncerta.

Don Ross

»Philadelphia« Jerry Ricks

Michael Langer

Clive Carroll

Meri Trošelj

Hal

Monika Stadler

Beppe Gambetta

NOGOMETAŠE »RIJEKE« U TRAVNJU OÈEKUJUTRI UTAKMICE NA KANTRIDI DRUGI »RIJEKA ADVENTURE FESTIVAL« OD 20

DO 22. TRAVNJA

KLINCI S RIBNJAKA

NEMA VIŠEÈAROBNJAKA KAO ŠTOJE BIO DISNEY

MEÐUNARODNI PLOVEÆISAJAM KNJIGA - MBLogos II

TJEDAN SIGURNOSTINA CESTAMAu okviru meðunarodne kampanje Make roads safe – Uèini-mo ceste sigurnimaAutoklub Rijekaod 23. do 29. travnjaAktivnosti:Peticija Uèinimo ceste sigurnimaOkrugli stol na temu sigurnosti na cestamaNatjecanje Urban Jungle na Sajmu novih tehnologija(HKD na Sušaku od 25. do 27. travnja)SEKUNDA KOJA MIJENJA �IVOTprogram prevencije prometnih nesreæa namijenjen srednjoš-kolcima i mladim vozaèimaAutoklub Rijekaod 1. do 30. travnjaProgram se izvodi u suradnji Autokluba Rijeka i uèenika Ke-mijsko-grafièke školeKroz èetiri interaktivne radionice program vodi psihologinjaTihana Turèinoviæ.

PROTIVNICI PO MJERINogometaše »Rijeke« i njihovoga novog trenera, zagrebaè-koga struènjaka Josipa Ku�ea, treæega ove sezone, u travnjuoèekuje èak pet prvenstvenih utakmica, od èega tri na Kan-tridi. Utakmice su to treæega kruga, tijekom kojega æe Rije-èani u 11 kola pet utakmica igrati kod kuæe, a jednu više ugostima. Plod je to novoga sustava koji se koristi ove sezone,a koji favorizira šest prvoplasiranih momèadi na naèin da oneu treæem dijelu prvenstva imaju utakmicu više pred svojimnavijaèima. »Rijeka« tako u 23. i 24. kolu gostuje kod »Dina-ma«, odnosno »Meðimurja«. Kao što se mo�e primjetiti, na-kon 22. kola sedmoplasirana »Rijeka« æe u treæem krugu svegostujuæe utakmice igrati protiv šest prvoplasiranih momèadinakon prva dva kruga, a sve domaæe protiv pet momèadi kojesu nakon dva kruga bile slabije plasirane od nje.U 25. kolu 7. travnja na Kantridu dolazi »Varteks«, koji ovesezone nije uvjerljiv. Susret je to dvaju finalista Kupa iz pro-šle sezone, kojima u prvenstvu nije preostalo previše nade uneki posebno dobar plasman. No, »Rijeka« i »Varteks« goto-vo u pravilu igraju atraktivne utakmice bogate golovima i iz-nenaðujuæim rezultatima, pa bi svakako to mogao biti ma-mac za publiku. Nakon gostovanja kod »Slaven Belupa« u26. kolu, u 27. kolu 18. travnja »pod stijene« sti�e »Osijek«,jedan od velikih hrvatskih klubova sa tradicijom iz nekadaš-nje jugoslavenske lige, koji sa mladom ekipom ove sezone ta-koðer ne u�iva u sjajnim rezultatima. Bit æe to dobra prilikamomèadi Josipa Ku�ea za nova tri boda, iako momèad saDrave nikada ne treba potcijeniti. U 28. kolu »bijeli« gostujuu Šibeniku, a na samom kraju mjeseca, u 29. kolu 28. travnja,u Rijeku dolazi »Pula«. Ponovni je to susret dvaju momèadikoje su nedavno igrale, takoðer na Kantridi. Tada još podvodstvom Milivoja Braèuna »Rijeka« je pobijedila pogocimaIvanova i Ahmada Sharbinija 2:0, za vjerovati je da se takonešto mo�e ponoviti i ovoga puta. Sve u svemu, u travnju»Rijeku« oèekuju protivnici po mjeri. Prilika je to za popra-vljanje bodovnoga salda i hvatanje èetvrte pozicije. Veæ treæa,koju zauzima »Zagreb«, teško je dosti�na.

Ivor BALENRaspored7. travnja: Rijeka – Varteks18. travnja: Rijeka – Osijek28. travnja: Rijeka – Pula

MEÐUNARODNI PLESNITURNIR ULATINSKOAMERIÈKIM IS TA N DA R D N I MPLESOVIMA

od 26. travnja do 7. svibnjaPloveæi sajam knjiga MB Logos II u vlasništvu je EducationalBook Exhibits Ltd (EBE), neprofitabilne, karitativne organi-zacije registrirane u Engleskoj. Tijekom 18 godina djelovanjaLogos II pristao je u više od 300 luka, u 79 zemalja, na èetirikontinenta.Ovaj Sajam nudi za prodaju više od 4.000 naslova koji pokri-vaju vrlo veliki raspon obrazovnih tema te kršæanskih knjigana engleskom i hrvatskom jeziku.Uredovno vrijeme za posjetitelje: nedjeljom i ponedjeljkomod 14 do 22 sata, od utorka do subote od 10 do 22 sataCijena ulaznice je 5 kn. Studenti s iskaznicama i djeca ispod12 godina imat æe slobodan ulaz.

INFO

:

L u k e -T h o r n t o n @ g b a s h i p s . o r gwww.logos2.org

Dvorana mladostipetak, 20. travnjau 20 satiSudjeluju: najbolji plesniparovi Europe i svijeta ulatinskoamerièkim istandardnim plesovimaShow:- prvaka svijeta ukubanskoj salsi- viceprvaka svijeta uargetinskom tanguSpecijalni gosti iz TVshow-a »Ples sazvijezdama« (Nicholas,Maja, Ištvan)Prodaja ulaznica: TICRijeka, štand ispred RadioRijeke, trgovina Witt boy,Peugeot Ku�elkawww.dansel.org

INFO

AU T O K LU BR I J E KADolac 11tel.: 212 442i n f o @ a k- r i j e -ka.hr

RIJEKA u travnju

SPORT U TRAVNJUKO Š A R KAA-1 LIGA KOŠARKAŠA14./15. travnja: Kvarner NR – Split COR U KO M E TPRVA LIGA RUKOMETAŠA – LIGA 1211. travnja: Zamet – Split14. travnja: Zamet – Varteks Di Caprio28. travnja: Zamet – PoreèPRVA LIGA RUKOMETAŠICA21./22. travnja: Zamet – PodravkaTREÆA LIGA RUKOMETAŠA – ZAPAD1. travnja: Kvarner – Selce14./15. travnja: Zamet II – Mornar14./15. travnja: Trsat – Buje 5314./15. travnja: Peæine – Kvarner21./22. travnja: Kvarner – Trsat28./29. travnja: Zamet II – Buje 5321./22. travnja: Trsat – Ogulin21./22. travnja: Peæine – SelceODB OJKAPRVA LIGA ODBOJKAŠICA – LIGA ZA PRVAKA14./15. travnja: Rijeka KWSO – Kaštela28./29. travnja: Rijeka KWSO – Pivovara OsijekPRVA B LIGA ODBOJKAŠA21./22. travnja: Rijeka II – CroatiaPRVA B LIGA ODBOJKAŠICA14./15. travnja: Drenova – BjelovarDRUGA LIGA ODBOJKAŠICA – ZAPAD14./15. travnja: Gornja Ve�ica – Marèana14./15. travnja: Sušak – Veli vrh28./29. travnja: Gornja Ve�ica – Rjeèina28./29. travnja: Sušak – CrikvenicaVAT E R P O LOPRVA LIGA VATERPOLISTICA28. travnja: Primorje EB – ViktoriaPRVA LIGA VATERPOLISTA – LIGA ZA OSTANAK11. travnja: Primorje EB – POŠK21. travnja: Primorje EB – MedvešèakB OÆANJEPRVA BOÆARSKA LIGA – SJEVER14. travnja: Benèiæ Vargon – Podhum KWSO28. travnja: Benèiæ Vargon – MariniæiDRUGA BOÆARSKA LIGA – ZAPAD14. travnja: Trsat – Istra Aluminij28. travnja: Trsat – MarèeljiTREÆA BOÆARSKA LIGA – PRIMORJE22. travnja: Mario Gennari – LOšinj '9022. travnja: Brajda – Kukuljanovo29. travnja: Ve�ica – Brajda29. travnja: Mario Gennari – Sloga

Pripremila Ivana VAUPOTIÆ

live turnejaTeatro Feniceponedjeljak, 16. travnja

RIJEKA DVA DANA MEKAZA PUSTOLOVEOd 20. do 22. travnja Rijeku oèekuje još jedan, drugi po reduavanturistièki »vikend« koji æe na gradske ulice donijeti Rije-ka Adventure Festival. Zamišljen kao manifestacija koja �elipromovirati sve popularniju obitelj tzv. »outdoor« i »adven-ture« sportova, RAF bi i ove godine, kako se nadaju njegoviorganizatori iz rijeèkog društva Ad Natura trebao popularizi-rati i samu Rijeku i Primorsko-goransku �upaniju ko podruè-je idealno za »adventure« aktivnosti i turizam. Kako na po-druèju �upanije djeluje cijeli niz klubova koji se bave spele-ologijom, alpinizmom, penjanjem, slobodnim letenjem, skija-njem i bordanjem izvan oznaèenih staza, raftingom, pustolov-nim utrkama i svim drugim sportovima koji se odvijaju u pri-rodi i imaju predznak »ekstremnog«, ne èudi što je prvo izda-nje RAF-a prošle godine imalo znatan odaziv gledatelja, aove godine, najavljuju iz Ad Nature, RAF æe ponuditi još za-nimljivije sadr�aje. Glavni je dogaðaj peto izdanje mo�da inajte�e hrvatske kratke pustolovne utrke KI Challenge Mas-ter koja æe ponovo na startu na Korzu u subotu 21. travnjaujutro okupiti ponajbolje hrvatske i slovenske pustolovce.Radi se o dvodnevnoj utrci u trajanju od 24 do 32 sata èijastaza prolazi nekim od najljepših i najskrovitijih prirodnihpodruèja Istre, Kvarnera i Gorskog kotara, da bi ponovo za-vršila na cilju u centru Rijeke.RAF se, inaèe, slu�beno otvara u petak u veèernjim satimakad æe se u gradskoj vijeænici prijateljima, sponzorima i grad-skim i �upanijskim èelnicima predstaviti èlanice 1. hrvatskealpinistièke �enske ekspedicije »Cho Oyu 2007« koja krajemkolovoza ide na šesti po visini vrh na svijetu, 8201 metra vi-sok himalajski vrhunac Cho Oyu, a u kojoj sudjeluje i pet Ri-jeèanki. Tijekom iduæa dva dana, subote i nedjelje u centruRijeke, na dijelu Korza, te na Trgu 111. brigade bit æe posta-vljeni prezentacijski štandovi na kojima æe svoje aktivnostipredstaviti udruge i klubovi koji se bave »adventure« i srod-nim sportovima i aktivnostima, a na Trgu 111. brigade Rijeè-ki alpinistièki klub podignut æe èetvrtu godinu za redom, ve-liku, èetiri metar visoku umjetnu stijenu. U subotu æe se nanjoj uz superviziju rijeèkih penjaèa moæi okušati graðani, a unedjelju æe umjetna stijena biti poprištem još jednog iznimnoatraktivnog natjecanja u sportskom penjanju na kojem æe iove godine sudjelovati penjaèi iz svih dijelova Hrvatske, amoguæe i gosti iz Slovenije.Tijekom subote i nedjelje u veèernjim æe se satima RAF »se-liti« u dvoranu HKD-a na Sušaku na zanimljiva predavanja iprojekcije filmova. U subotu æe tako RAF ugostiti jednog odnajpoznatijih alpinista svijeta, ovogodišnjeg dobitnika naj-presti�nije alpinistièke nagrade na svijetu »Piolet d'ora« poizboru publike, Slovenca Pavla Kozjeka. Iste veèeri svojimæe se ludim video zapisima napravljenim pri slobodnom padukamerom prièvršæenom na kacigi predstaviti i hrvatski base-jumperi koji æe, ako uvjeti budu dopustili i jedan od dva danaRAF-a pokušati izvesti base-jump s mosta kod Banskih vrata.U nedjelju naveèer u HKD-u æe biti prikazan »friško« napra-vljeni dokumentarni film »Skijanje sa sedam vrhova« kojiprati dugogodišnji podvig jednog od najboljih alpinista-skija-ša na svijetu Dave Karnièara koji je skijao sa svih najvišihvrhova svijeta, i prvi se skijama spustio, izmeðu ostalog sMount Everesta. Projekciji filma prisustvovat æe i sam Karni-èar koji æe odr�ati i kratko predavanje o svojim skijaškimavanturama, te najbolji hrvatski alpinist Stipe Bo�iæ koji isam radio na filmu. Iste veèeri bit æe prikazan i nedavno sni-mljen film »Manaslu: konec poti Nejca Zaplotnika« Vi k i j aGrošelja na kojem je takoðer radio Stipe Bo�iæ.

Vedrana Simièeviæ

IDEN

TITE

Tgr

ada

o identitetu pišuMAGDALENA LUPI, DRAMATURGINJA

Rijeka – sve nanosi i odnosi...

MIROSLAV RADIÆ, PJESNIK I VJEROUÈITELJ

Identitet gradaje i duh njegovihgraðana

Centar grada me nije nikada privlaèio jermislim da je preumjetan i preisforsiran.Puno zanimljivijom uvijek mi se èinilagradska margina. Mo�da me je baš �ivot u

Rijeci ponukao tako èesto odabirati upravo margi-nu. Marginu kao naèin razmišljanja, egzistiranja,izbora. Daleko od površnog blještavila Korza, kojidanas slièi na bilo koju gradsku jezgru, autentièni-jim i �ivotnijim èine mi se dokovi s luèkim dizalica-ma, ostaci posljednjih kamenih kuæa u Staromegradu s legendarnim osamljenim kuæerkom naKrojaèkoj 1 i urušenim stubištem zgrade u UliciPetra Hektoroviæa, miris nepreglednih skladištadrvenih dasaka na Brajdici, prolasci vlakova sa-mom obalom uz zaustavljene prolaznike s vreæica-ma u ruci, vrtovi i balkoni na Peæinama, vizuragrada sa strmine Kalvarije, napušteni industrijskipogoni Ru�iæeve i Vodovodne ulice, stisnuta Je-drarska ulica s nepopularnim ali šarmantno ofuca-nim kafiæima... Upravo su iz takvih mjesta potekli

mnogi zaboravljeni rijeèki identiteti. A vjerojatno imnogi, kroz povijest grada na vjetrometini, izbri-sani identiteti. Njima se veæ dugo, sa svojim prija-teljima i suradnicima, bavim u kazalištu TRAFIK.Prohodali smo ih kroz Pothodnik na Piramidi sJankom Poliæem Kamovim u »Hodaèu«, pakiraliih u trošni kovèeg bezdomnog Ödöna von Horvá-tha u predstavi »Europa pleše«, propuhivali s vje-trovima, burom, tramuntanom i jugom u »Beau-fortovoj ljestvici«, spojili u svemoguæe tijelo glumi-ca, sestara Irme i Emme Gramatice u »Gramati-ci«.

Kroz neke tipièno rijeèke sudbine i teme poku-šavam upravo s margina sjeæanja prizvati one štosu toliko traga ostavili u vremenu u kojemu su �iv-jeli, da danas zaslu�uju puno više mjesta u našimzajednièkim memorijama. Pa makar tek u fikcijikoja se zove kazalište.

Koliko god bili razlièiti, svi oni posjeduju neštozajednièko: istovremenu pripadnost i odvojenost

od grada u kojemu su se rodili. Poznat mi je jakotaj osjeæaj. S jedne strane uz ovaj grad te stalnonešto ve�e a s druge strane neprestano nagoni daodeš iz njega. Rijeka, baš kao što joj i samo imeka�e, sve nanosi i odnosi... Tako i stvara, pa rastva-ra, uspostavlja i zapostavlja, skriva i ponovo otkri-va sve svoje identitete.

GORDANA MEDVED, DIREKTORICA TURISTIÈKE ZAJEDNICE PRIMORSKO-GORANSKE �UPANIJE

Šarm koji osvajai stanovnike ituriste

Prije velikih odluka, znaèajnih za sebe ili za-jednicu, mnogi ljudi su se povlaèili u osa-mu kako bi na miru i osloboðeni vanjskih,èesto uznemirujuæih podra�aja, donijeli

takve odluke. Tako sam i ja ovo promišljanje pisaoiz isusovaèkog samostana u Opatiji gdje sam bio naduhovnim vje�bama, pa sam naglasak i stavio naduhovni identitet mog voljenog grada Rijeke. Da,voljenog, jer se u njega zaljubih onako naglo, bezpripreme, prilikom našeg prvog susreta daleke1981. godine došavši na studij pedagogije. Te smosi godine Rijeka i ja obeæali vjernost u dobru i zlu ita vjernost traje. Kada sam na kraæe ili du�e odla-zio iz Rijeke u druge zemlje, uvijek sam se u njuvraæao kao u luku, u svoj dom. Nisam se vraæaozgradama i ulicama, nego ljudima, jer ljudi su zamene glavni identitet grada. Što više dobrih i ple-menitih ljudi ima u gradu, i grad preko njih postajeuzvišeniji, cjenjeniji i humaniji. Za do�ivjeti i gra-diti ovakav identitet grada potreban je susret, ot-vorenost, davanje, a ne �urba, zatvorenost i egoi-zam.

Za osjetiti duhovni identitet grada treba postavi-ti pitanja: što ja mogu dati svom gradu, a ne onoèešæe i uskogrudnije, što meni grad daje? U razdo-bljima kada sam postavljao prvo pitanje i pokuša-vao na njega pozitivno i konkretno odgovoriti, os-jeæao sam veæe zadovoljstvo i radost koja se ondaod mene širila i na moje sugraðane. Kada sam po-stavljao drugo pitanje, pronalazio sam razloge zanezadovoljstvo i u meni je rastao nemir i hladnoæaprema gradu. Identitet gradu udahnjuju ljudi kojisu nesebièni, ljudi koji misle na opæe dobro, a nesamo na svoj uski interes. Takvih ljudi u našoj Ri-jeci ima i trebamo ih prepoznati i isticati, a i sami

više i više takvi, ako još nismo, postajati. Onda æe idrugi preko nas èuti o pozitivnom duhovnom iden-titetu našega grada i rado o njemu govoriti, u njeganavraæati i u njega se vraæati.

�elio bih da Rijeka paralelno nastavi dvostrukuizgradnju i uljepšavanje. Onu izvanjsku, vidljivu,materijalnu koja nam èini �ivot lagodnijim i lak-šim, a mo�da malo i sretnijim, kao i onu nevidljivu,unutarnju izgradnju i dotjerivanje koje je zahtjev-nije, osobnije, te�e i dugotrajnije. Neka naš gradima naglašeniji duhovni, a ne materijalni identitet.Materija je prolazna, a po tome i grad, ali je duhvjeèan i po duhu ljudi i grad vjeèno �ive. Poradimostoga svi, ma gdje bili, na duhovnoj ekologiji nassamih, a time i našega grada. Umna�ajmo u sebi ioko sebe dobrotu, ljubaznost, praštanje, odgovor-nost, pomaganje, solidarnost, dobronamjernost,gostoljubivost, razumijevanje, prijateljstvo, ljubav...Kao sugraðani pretvorimo jedni drugima trenutkesvagdana u milosno vrijeme.

Spomenuo bih neke epicentre duha koji su utje-cali na moju duhovnu izgradnju, a utjecali su i ut-jeèu na duhovni identitet Rijeke. To su rijeèki do-minikanci koji desetljeæima kao duhovni plamen usrcu grada plamte duhom i kulturom, od èijeg suse plamena grijale i griju generacije studenata i in-telektualaca. To su trsatski franjevci i samostanMajke Bo�je na Trsatu kao nepresušan izvor molit-ve i utjehe; tu je Ekumenski odbor grada Rijeke;tu je neizbrisiv trag koji je ostavio papa Ivan PavaoII. posjetivši Rijeku 2003. godine; tu je i stupduhovnog identiteta Rijeke, naš nebeski zaštitniksv. Vid – više mu se molimo i on æe nam iz nebes-kih visina uzvratiti svojom zaštitom i blagoslovom.

Kao i mnogi drugi dugovjeèni gradovi, Rije-ka je tijekom svojega trajanja prolazilakroz razlièite uspone i padove. Najupeèa-tljiviji je, mo�da, njen procvat s kraja XIX.

stoljeæa, a odmah potom (znatno recentnije) raz-doblje tijekom kojega je Rijeka treæi po snazi in-dustrijski grad i najveæa morska luka. Unatoè, da-kle, vrlo èestim vrlo turbulentnim okolnostima, iz-vrstan geoprometni polo�aj dominantno je intoni-rao razvitak ovoga grada i uèinio ga velikim tran-zitnim èvorom, ali i gospodarskim, politièkim iobrazovnim središtem regije koja je, istodobno iusporedno, oduvijek bila jedna od turistièki naj-razvijenijih regija u nas. I tu nastaje neobièan kon-flikt: grad, u neposrednu okolinu kojega godišnjedolazi skoro dva milijuna turista, desetljeæima jeignorirao tu èinjenicu ne pokazujuæi nikakve znakeotvaranja, ne samo prema turistima, nego i premasvojim stanovnicima. Pretvorio se potpuno neoèe-kivano, ali i podosta temeljito u »radionicu i spa-vaonicu«, dok su se ostale »gradske« potrebeupra�njavale u Opatiji, naprimjer, ili negdje drug-dje.

U posljednje vrijeme, stjecajem više okolnosti urasponu od rasapa dotadašnje dominantne gospo-darske strukture do potpuno nove razvojne orijen-tacije, Rijeka prerasta u, pojednostavljeno reèeno,grad tercijarnih djelatnosti i urbanog turizma.Ureðuju se »Bonavia« i »Jadran« koji osim, za ho-

tele s èetiri zvjezdice, uobièajenih usluga i sadr�ajarazvijaju i moguænosti za kongresni turizam; mno-�e se ugostiteljski sadr�aji (od kafiæa i klubova dorestorana s izvrsnom gastro ponudom) i donose,uz ostalo, i preporod noænog �ivota u gradu; svjet-ski brendovi su u brojnim prekrasno ureðenim tr-govinama i trgovaèkim centrima èime Rijeka pos-taje nezaobilaznim shopping centrom.

Upeèatljiv dogaðajni turizamUpeèatljiv je i dogaðajni turizam: doèeci Nove

godine na Korzu, Rijeèki karneval s prateæim (vi-šemjeseènim) dogaðanjima, kazališni �ivot u HNKIvan pl. Zajc, Rijeèke ljetne noæi, Ljeto na Gradi-ni, koncerti u Dvorani mladosti, na Kantridi i dr.,a vrlo se zanimljivi pomaci uoèavaju i u drugimsferama kulturnog �ivota: od muzeja i drugih pro-stora s izvrsnim postavama (sve do stalnog postavaglagoljice u Sveuèilišnoj biblioteci) do itinerarakroz rijeèku arhitekturu (posebice, iz razdoblja se-cesije, klasicizma i moderne) i industrijsku bašti-nu, naprimjer. O vjerskom turizmu u Rijeci i Ma-rijinskom svetištu na Trsatu zna se sve i koliko godda je veæ puno uèinjeno, taj se segment i dalje vrlouspješno razvija i valorizira.

Moæan obrazovni centarRijeka je oduvijek bila i moænim obrazovnim

centrom s cijelom vertikalom obrazovnih instituci-ja predvoðenih Sveuèilištem, što znaèi i grad mla-dih, a izgradnja Kampusa na Trsatu daje sasvim si-gurno dodatni veliki poticaj njenom daljnjem raz-vitku i u tom segmentu. Valja spomenuti i dugutradiciju brojnih sportskih klubova i njihovihsportskih uspjeha, izvrsna domaæinstva najzahtjev-nijim domaæim i meðunarodnim sportskim natje-canjima, unapreðenje svekolike sportske infras-trukture u gradu, ali i u tzv. Rijeèkom prstenu(avanturizam na Rjeèini, skijanje na Platku, Auto-motodrom na Grobniku i dr.) što ovaj grad smješ-

ta u još jedan turistièki kontekst koji dosad, mo�-da, nije bio dovoljno artikuliran. Pridodaju li sedragocjena gradska podruèja valorizacija kojih tekpredstoji (Costabella – Preluk, naprimjer) i blizi-na, kako kvarnerskih otoka i zelenog gorskog zale-ða, tako i velikih gradova (Zagreb, Trst, Ljublja-na), atributi same Rijeke obogaæuju se i za one ko-je donosi njeno rijetko zanimljivo okru�je. Sve tozajedno èini vrlo osobitu turistièku prièu – rijeèkuturistièku prièu.

Mo�e se, stoga, reæi, da Rijeka sustavno razvijacijeli spektar razlièitih gradskih sadr�aja, odnosnocijelu paletu tzv. motiva dolazaka pa je to grad ko-ji se, s jedne strane, sve više sviða svojim stanovni-cima, a s druge postaje sve zanimljivijim odrediš-tem, kako brojnim izletnicima tako i turistima. Ato je dobro i za grad Rijeku i za njeno izrazito tu-ristièko okru�je.

Kim

Cuc

uliæ

, Svjet

lana

Hrib

ar

RIJEKA info14

ALTE

R EG

O

KLUPSKA SCENA

Program »Uskrs u Palachu«

PA LA

C HST

EREO

DVO

RAN

A Petak, 6. travnja u 22 sataFREESTYLE RADIO HIP-HOP SHOW PARTYUlaznice u pretprodaji 30 kuna, na dan partyja 40 kunaVeliki hip-hop party u povodu prve godišnjice emitiranja emisije »Freestyle RadioShow« koja se svake srijede od 22 sata emitira na radiju Trsat 87.6 MHz. Nastupitæe eminentna imena hip-hop scene s naših podruèja, a od velikog broja izvoðaèa iz-dvajamo goste iz Beograda Timbe iz »Bad Copyja« i Risbo & Crux, Targeta iz Za-greba, Kand�iju iz Osijeka, Why Not iz Pule te veliki broj izvoðaèa iz Rijeke. Za iz-bor glazbe pobrinuti æe se DJ-i Suicide, Shine & Knock, a oèekujte i brojna izne-naðenja.

Nedjelja, 8. travnja u 22 sataRED HOT CHILI PEPPERS TRIBUTEUlaz 35 kuna, a pretprodaja na Kartomatu na KorzuNakon uspješnih gostovanja »Queen Tribute benda« i »Guns 'n' Roses Real tribu-te« by »Jailbreak«, poèetkom travnja oèekuje nas glazbeni podsjetnik na najveæe hi-tove jedne od najpopularnijih rock grupa današnjice – »Red Hot Chili Peppersa«.

Petak, 13. travnja u 22 sataBODYJACK CREW HOUSE PARTYCijena ulaza 60 kunaNastupaju gosti iz Berlina Dirt Crew a.k.a. Break 3000, Wan, Fryer & Boodale teAmor feat. Arszenik. Peter Gijselaers aka Break 3000 jedno je od najzanimljivijihimena današnjeg undergrounda. Glazbenu je karijeru zapoèeo kao basist indie/dan-ce grupe »Swains« još 1989. godine nakon èega se upustio u produciranje house itechno glazbe za belgijski label KK. Prije èetiri godine Break 3000 u Berlinu pokre-æe novi projekt s James Flavourom, a ova plodna suradnja pod danas veæ kultnimimenom Dirt Crew iznjedrila je neke od najboljih uradaka new house produkcije u21. stoljeæu.

Petak, 20. travnja u 22 sataRADIKAL DUB KOLEKTIVUvod u PriredbuCijena ulaza 35 kunaU sklopu promotivnih koncerata i partyja za ljetni festival »Priredba«, 20. travnja u»Stereo dvorani« nastupa »Radikal Dub Kolektiv« koji se u Rijeku vraæa nakon èe-tiri godine i promovira svoj novi album »Bass Matterss«. Kvaliteta ovog albuma iz-bacila je »Radikal Dub Kolektiv« u sam vrh europske dub scene, a atraktivna go-stovanja na albumu – Neil Perch iz »Zion Traina«, Lua iz »Abassi all starsa«, OmarPerry, sin legendarnog Lee Scratch Perrya dodatno su zaintrigirala medije i publi-ku. Poslije koncerta nastavit æe se u �ešæem reaggae-idnom ritmu uz jungle, ragga,d'n'b selekciju zagrebaèkih i rijeèkih DJ-eva.

Petak, 6. travnjaKONCERT »DISCO 'N' ACTIONA«U sklopu programa »Uvod u Priredbu«, udruga »Ri Rock« predstavlja koncert ri-jeèke grupe »Disco'n'action«. Uz veæ dobro poznati repertoar, Rijeèani æe se publi-ci predstaviti i novijim materijalom koji æe svoje mjesto naæi na albumu koji je upripremi. Koncert æe vizualno upotpuniti VJ Kristian Vuèkoviæ, a nastupit æe i gostiiznenaðenja.

Subota, 7. travnjaKRIK 2Udruge »Nešto novo« i »Akcija mladih« predstavljaju »Krik 2«, glazbeno natjeca-nje mladih i neafirmiranih DJ-a s podruèja Primorsko-goranske �upanije.

Nedjelja, 8. travnjaKONCERT »OBRINT PAS«Udruga »Ri Rock« predstavlja gostovanje španjolske grupe »Obrint Pas« iz Valen-cije. Njihova je glazba vrlo zanimljiva mješavina rocka, ska i reggea koju vrlo us-pješno kombiniraju s tradicionalnim katalonskim melodijama i instrumentima. Kaopredgrupa æe nastupiti rijeèki bend »Bruno«.

Èetvrtak, 12. travnjaKONCERT »BELFAST FOODA«Nakon odliènog jubilarnog koncerta u zagrebaèkoj »Tvornici kulture« na najveæi ir-ski praznik, dan sv. Patricka, Irci s Kvarnera, »Belfast Food« odr�at æe koncert u»Palachu«. Kao i zagrebaèki, i rijeèki æe koncert biti sniman za potrebe live albumai DVD izdanja koji æe svjetlo dana ugledati na jesen.

Petak, 13. travnjaKONCERT GRUPA »STILLNESS« I »HAIN TENY«Uvod u PriredbuOdlièna zabava zagarantirana je gostovanjem splitske grupe »Stillness« i gostiju iz NovogSada »Hain Tenya«. »Stillness« su rijeèkoj publici poznati kao predgrupa »TBF-a«, dok jehip-hop grupa »Hein Teny« poznata po svom originalnom nastupu.

Subota 14. travnjaKONCERT GABA GABAObilje�avajuæi obljetnicu smrti legendarnog Joeyja Ramonea, u »Palachu« æe nastupiti za-grebaèko-splitska grupa »Gaba Gaba« nastala iz kultnih splitskih bendova. »Gaba Gaba«izvoðenjem hitova podsjetit æe na repertoar kultnog benda »The Ramones«.

Subota, 7. travnja u 22 sataRESURRECTION W/ MISA SALACOVACijena ulaza 60 kunaNastavlja se serija odliènih hard tehno partyja uz strana gostovanja u »AlterEgu«. Ovog puta u Rijeku sti�e Misa Salacova, koja 2002. zapoèela glazbenu ka-rijeru nastupivši prvi put kao DJ na svoj dvadeseti roðendan u praškom klubu»Naif«. Odliènim nastupom odmah je dobila ponudu da postane resident kluba,a nakon usavršavanja live acta, samo godinu kasnije veæ pušta glazbu na velikimpartyjima i gostuje na radio postajama. Kreirala je prepoznatljiv stil, i tehno ma-gazini su je hvalili zbog velikog napretka u tehnici miksanja i izboru ploèa. Pro-šle godine magazin Xmag izdao je njen CD, a u srpnju je postala resident DJKingdom partyja. Uz Misu, posebni gosti partyja su Krekman, Peter B i Jan Ple-xy.

Petak, 13. travnja u 22 sataDRU�ENJE GENERACIJACijena ulaza 30 kunaPopularni serijal partyja iz Pule s naglaskom na glazbeno prisjeæanje najveæih hi-tova iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeæa.

Srijeda, 25. travnja u 20 satiTHE MELVINSCijena karte je 95 kuna, a pretprodaja ulaznica je u Dallas Music Shopu u Rijeci teEpidemiji u PuliKultni kalifornijski alternativci »The Melvins«, bend koji je na svjetskoj sceni ak-tualan i utjecajan proteklih dvadesetak godina, u sklopu svoje europske turneje sti-�e i u Hrvatsku. Od kraja prošle godine, kada je i izašao njihov zadnji studijski al-bum »(A) Senile Animal«, pojaèani su za dva nova èlana, Coadya Willisa i JaredaWarrena, èlanove »Big Businessa«, koji su uz »Porn«, predgrupa »Melvinsima« nadva hrvatska nastupa – 24. travnja u zagrebaèkom PAUK-u, te dan kasnije, 25. trav-nja, u rijeèkoj »Stereo dvorani«. »The Melvins« u Rijeku dolaze nakon Osla, Stoc-kholma, Berlina, Hamburga, Kolna, Hamburga, Zuricha, Geneve, pojaèani pred-

grupama »Big Businesss« i »Porn«, u »Stereu« su spremni po prvi puta Rijeku upisati nasvjetsku kartu koncertnih zbivanja.

Petak, 27. travnja u 22 sata[DRAMEN'BEIS] PARTYCijena ulaznice do ponoæi 35, a nakon ponoæi 40 kunaVeæ je nepotrebno naglašavati znaèaj ovog elektronskog fenomena koji se u Rijeci dogaðaveæ mjesecima i okuplja stotine mladih u »Stereu« na jedinstvenom partyju elektro zvuka idigitalne slike. Udruga »Masa:kru« nam prireðuje još jedan takav party upotpunjen svjet-skim imenima i vizualizacijama Rijeèana »Lole.kee.bolek«. Ovaj party je ujedno i promo-cija za »Spring Seven Festival« elektronske umjetnosti i glazbe koji æe se odr�ati u Grazu,u Austriji od 16. – 20. svibnja 2007. godine. Nastupaju gosti iz Londona DJ Bailey iSP:MC, te domaæe snage – Sven Nalis iz Rijeke i Gekko iz Zagreba.

Pripremila Danijela BAUK

Petak, 20. travnja u 22 sataLOSE CONTROLCijena ulaza do ponoæi 40, a poslije 50 kunaJoš jedan u nizu zanimljivih partyja koji æe upotpuniti glazbeni izbor domaæihDJ snaga – Crazy Lemon, Amor, Alex Ivanov i Dion. Prvih sto posjetitelja bit æenagraðeno besplatnim mixed DVD-om Alexa Ivanova.

The Melvins

Belfast Food

F E S T I VA LZNANOSTI

IDEJNO RJEŠENJESKULPTURALNOG OBILJE�JANAGRADE ZNANOSTIzlo�ba skica i skulptura studenata Akademije primijenjenihumjetnosti prijavljenih na natjeèaj Novoga lista i Nacionalnezaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvojRHAkademija primijenjenih umjetnosti Sveuèilišta u RijeciOtvorenje izlo�be u èetvrtak, 12. travnja u 11 sati

DODJELA NAGRADEZNANOST

PROGRAM

OD 23. DO 27. TRAVNJAS ciljem senzibiliziranja javnosti za znaèenje i postignuæaznanosti prije pet godina organiziran je u Rijeci prvi Festivalznanosti, manifestacija koja razlièitim oblicima prezentacije –izlo�bama, predavanjima, predstavljanjem znanstvenih publi-kacija i radionicama, širokoj publici nastoji pribli�iti znanost.Rijeè je o cjelotjednoj manifestaciji koja se svake godine isto-vremeno odr�ava u Rijeci, Osijeku, Zagrebu i Splitu, a to pri-bli�avanje znanosti široj javnosti ove æe se godine odr�avatiod 23. do 27. travnja. Iako se Festival u svim gradovima odr-�ava na istu temu, a prema najavama èlanice Organizacijskogodbora, Rajke Jurdane Šepiæ ove godine glavna je tema»Hrana – srce – zdravlje«, rijeèki æe dio manifestacije imati isvoje specifiènosti.

3. MEÐUNARODNI SAJAM NOVIH TEHNOLOGIJA I PROIZVODA

Gradska vijeænica Grada Rijekesrijeda, 18. travnja u 12 satiNagrada Novoga lista i Nacionalne zaklade za znanost, viso-ko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske imacilj prepoznati, educirati i istaknuti znanstvene vrijednosti idostignuæa, ali i motivirati studente za znanstveno-istra�ivaè-ki rad. Naime, nagrada »Znanost« namijenjena je studenti-ma dodiplomskih studija na hrvatskim sveuèilištima za izra-ðeni i objavljeni znanstveni rad, a svake godine dodjeljuju senagrade za tri podruèja znanosti – prirodne i biomedicinskeznanosti, tehnièke i biotehnièke znanosti te društvene i hu-manistièke znanosti.

ponedjeljak, 23. travnjaHrvatski kulturni dom na Sušakuod 11 do 12 sati - Sveèano otvorenje Festivala znanosti,protokol od 12 do 13 sati - Zdrava prehrana u Djeèjem vrti-æu Rijeka, prezentacija od 15 do 16 sati - Franka MiriamBrueckler: Kako podijeliti kolaè, predavanjeod 16 do 17 sati - Petar Pervan: Fizièar u kuhinji,predavanje od 17 do 18 sati - Diana Stolac: Hrana navrh je-zika, predavanjeod 18 do 19 sati - Marijan Jurèeviæ: Simbolika hrane,predavanje od 19.30 do 21 sat - Hrana koja �ivot znaèi,gosti: Marijan Jurèeviæ, Aljoša Pu�ar, Sci Cafeutorak, 24. travnjaPrirodoslovni muzej Rijekaod 10 do 12 sati - Djelatnici Muzeja na raspolaganju javnos-ti za razgovor o razlièitim aspektima svoga rada, otvorenavrataod 18 do 19 sati - Emin Teskered�iæ: Marikulturau Primorsko-goranskoj �upaniji, predavanjeod 19 do 20 sati - Antonieta Po�ar-Domac: Utjecajmarikulture na �ivot u moru, predavanjeod 20 do 20.30 sati - Plavi koktel za sve posjetitelje,dru�enjeod 20.30 do 22 sata - Marikultura u Kvarneru- za i protiv, okrugli stolsrijeda, 25. travnjaPrirodoslovni muzej Rijekaod 10 do 12 sati - Budi kustos prirodoslovnog muzejana jedan dan, radionicaod 12.30 do 13.30 sati - �ivi svijet morskih dubina, audiovi-zualna projekcijaod 14 do 16 sati - Tko je kome hrana?, radionicaSveuèilišna knji�nicaod 12 do 17 sati - Osjeèki nobelovci - Lavoslav Ru�ièkai Vladimir Prelog, otvaranje izlo�beHrvatski kulturni dom na Sušakuod 15.30 do 16 sati - Dokumentarni film BernardinaModriæa: Prvi torpedo, projekcija filmaod 16 do 17 sati - Dinko Zoroviæ: Torpedo - i to je Rijekanekad mogla, predavanjeod 17 do 18 sati - Bruno Èaliæ: Suvremene tehnologije morai podmorja, predavanjeod18 do 19 sati - Korado Korleviæ: Svemirska torpeda,predavanjeod 19.30 do 21 sat - Tehnologije - za i protiv, gosti: DinkoZoroviæ, Bruno Èaliæ, Korado Korleviæ, Sci Cafeèetvrtak, 26. travnjaSveuèilišna knji�nica Rijekaod 10 do 17 sati - Osjeèki nobelovci - Lavoslav Ru�ièka iVladimir Prelog, izlo�baod 13 do 14.30 sati - Staro i novo - kako gledamo i èuvamobaštinu. Gosti: Marina Vicelja Matijašiæ, Jasna Rotim Mal-viæ, Ervin Dubroviæ, tribinaPrirodoslovni muzej Rijekaod 10 do 12 sati - Budi kustos prirodoslovnog muzeja na je-dan dan, radionicaod 12.30 do 13.30 sati - �ivi svijet morskih dubina, audiovi-zualna projekcijaod 14 do 16 sati - Tko je kome hrana?, radionicaRijeèka zvjezdarnica, Sveti kri� 33od 11 do 13 sati - Promatranje Sunca. Voditelj: Elio Janko,promatranjeod 12 do 20 sati - Deset upitnika o Suncu, anketaod 12 do 13 sati - Alen O�bolt, Vanesa Ujèiæ: Sunce - zvije-zda s kojom �ivimo, radionicaod 18 do 19 sati - Dinko Brautoviæ: Astronautika u slu�biotkrivanja ekstrasolarnih planeta, predavanjeod 19 do 20 sati - Dubravka Kotnik-Karuza: Iz praha uprah, predavanjeod 20 do 21 sat - Teleskopi. Voditelj: Zlatko Ciganj,radionicaod 21 do 23 sata - Promatranje neba. Voditelji:Elio Janko, Zlatko Ciganj, Dinko Brautoviæ, promatranjeod 21 do 22 sata - Svemir opæenito, prièaonicaPomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja Rijeka,

od 10 do 11 sati - Sveèano otvorenje sajmaod 11 do 12 sati - prof. dr. sc. Dra�en Vikiæ-Topiæ, Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i športa, dr�avni tajnik za znano-st i tehnologiju: »Uloga MZOŠ u razvoju tehnologije uRH«, predavanjeod 12 do 13.15 sati - prof. dr. sc. Miroslav Radman, Medi-teranski institut za istra�ivanje �ivota Split: »Evolucijskabiotehnologija« (znanstveno-popularno predavanje), preda-vanjeod 13.15 do 14 sati - dr. sc. Kirsten Tangemann, Sciencepark Graz, Austrija: »From science to successful startups:Good business incubations practice in Austria«, predavanjeod 14 do 14.45 sati - dr. sc. Ivana Nagy, TEHCRO Zagreb:»Od znanstvenog rezultata do proizvoda na tr�ištu«, preda-vanjeod 14.45 do 15.30 sati - prof. dr. sc. Igor Meziæ, redovitiprofesor na University of California, Santa Barbara, SAD,roðen i studirao u Rijeci (stipendist Grada Rijeke):»O regulaciju pada elektrièneenergije u energetskoj mre�i«, predavanjeod 15.30 do 21 sat - program Festivala znanosti,vidjeti program Festivala.

èetvrtak, 26. travnjaHKD na Sušakuod 11 do 11.30 sati - mr. sc. Davor Begonja, Tehnološko-inovacijski centar Rijeka d.o.o.: »Inovacije i gospodarstvo«,predavanjeod 11.30 do 12 sati - mr. sc. Marijan O�aniæ, Zagrebaèkiholding d.o.o. podru�nica Tehnološki park Zagreb: »Ulogatehnoloških parkova u poveæanju konkurentne sposobnostipoduzetnika«, predavanjeod 12 do 12.30 sati - mr. sc. Igor Mediæ, Poduzetnièki inku-bator BIOS d.o.o. Osijek: »Gerilla marketing za IT poduze-æa«, predavanjeod 12.30 do 13 sati - gosp. Danilo Krapec, Regionalna raz-vojna agencija Mura: »Uloga RRA Mura u regionalnomrazvoju Pomurja«, predavanjeod 13 do 13.30 sati - Rajko Porobiæ, Poduzetna Hrvatska:»Stvaranje nacionalnog klastera za ICT«, predavanjeod 13.30 do 14 sati - mr. Ernest Cukrov, RRA Porin Rijeka:»Mjesto i uloga razvoja agencija u transferu tehnologija«,predavanjeod 14 do 14.30 sati - Dalibor Marijanoviæ, BICRO Zagreb:»Sustav poticanja na znanju utemeljenog gospodarstva krozprograme BICRO-a , program IRCRO«, predavanjeod 14.30 do 15 sati - gosp. Ante Mamiæ, BICRO Zagreb:»Sustav poticanja na znanju utemeljenog gospodarstva krozprograme BICRO-a , program VENCRO«, predavanjeod 15 do 15.45 sati - Akademik Bo�o Udovièiæ, »Investicijeu nove tehnologije kroz intelektualni kapital«, predavanje

petak, 27. travnjaHKD na Sušakuod 11 do 12 sati - dr. sc. Mladen Mauher, MMC d.o.o., kon-zultantmr. sc. Vanja Smokvina, Grad Rijeka, proèelnik Zavoda zainformatièku djelatnost: »Grad Rijeka u konceptuambijentne inteligencije - vizije i iskustva«, predavanjeod 12 do 12.30 sati - gosp. Danijel Frka, Rijeka prometRijeka: »Napredni sustav upravljanja prometom u GraduRijeci«od 12.30 do 13 sati - mr. sc. Damir Medved, GIS DATARijeka, Senior Consultant: »Upravljanje telekomunikacij-skom infrastrukturom (DTK) - koncepti i izazovi«, predava-njeod 13 do 13.30 sati - dr. sc. Ivan Miloš, Veleuèilište u Rijeci:»Lebdeæa �eljeznica - Kljuèni èimbenik razvoja suvremenogjavnog gradskog prometa njegov utjecaj na razvoj urbanogturizma u široj rijeèkoj regiji« prezentacija i rasprava, preda-vanjeod 13.30 do 14.30 sati - George Juraj Puhalovich, P.E. , dipl.ing., predsjednik multinacionalne kompanije Intercontinen-tal Technology & Commerace Inc., dobitnik brojnih nagra-da, meðu ostalim za najbolji projekt u Los Angelesu i Pen-tagonu, SAD, predavanjeod 16 do 19 sati - program Festivala znanosti,vidjeti program Festivala.u 19 sati - Zatvaranje SNT 07od 19.30 do 21.30 sati - program Festivala znanosti,vidjeti program Festivala.

Muzejski trg 1od 13 do 15 sati - Uèenièki radovi u okviru edukacijskogprojekta Upoznaj svoj kra, otvaranje izlo�be i prezentacijapetak, 27. travnjaPrirodoslovni muzej Rijekaod 10 do 12 sati - Budi kustos prirodoslovnog muzeja najedan dan, radionicaod 12.30 do 13.30 sati - �ivi svijet morskih dubina, audiovi-zualna projekcijaod 14 do 16 sati - Tko je kome hrana?, radionicaSveuèilišna knji�nica Rijekaod 10 do 17 sati - Osjeèki nobelovci - Lavoslav Ru�ièkai Vladimir Prelog, izlo�baGradska vijeænicaod 12 do 12.30 sati - Poštanska marka s likom AndrijeMohorovièiæa, predstavljanjeod 12.30 do 13 sati - Filatelistièka izlo�ba: Potresi,autor Peter Suhadolc, otvaranje izlo�beHrvatski kulturni dom na Sušakuod 16 do 17 sati - Marijan Herak, Mirko Orliæ: AndrijaMohorovièiæ- od Voloskog do Mjeseca, predavanjeod 17 do 18 sati - Alen Ru�iæ: Zašto (ne) treba dr�ati dijetu,predavanjeod 18 do 19 sati - Donatella Verbanac: Mediteranska hrana- zlatni rez danasnje prehrane, predavanjeod 19.30 do 21 sat - Dijeta - za i protiv, gosti: Alen Ru�iæ,Donatella Verbanac, Sci Cafeod 21 do 21.30 sat - Zatvaranje FZ-a, protokolOstalo:16 radionica za uèenike u rijeèkim æe školama izvesti profe-sori, asistenti, studenti i alumni Filozofskog fakultetau Rijeci: Ana Buchberger, Marijana Butorac, Leana Dobša,Danijel Hribar, Marjana Jadriæ, Ingrid Jane�iæ, Sanja Kri�,Ivona Lambaša, Andrea Lussini, Daria Ljubobratoviæ,Ðenifer Micoli, Vedrana Mikuliæ, Branka Milotiæ, AnðelaPilipoviæ, Ivana Poljanèiæ, Sanja Rukavina, Marija Sekuliæ,Diana Stolac, Barbara Šaina, Mirjana Štimac, Andrea Švab,Andrea Švob, Sintija Tropper, Anastazija Vlasteliæ, SanjaVraniæ i Marta �uviæ-Butorac.Terenski rad za rijeèke osnovce odr�at æe Maja Crniæ.Ulaz na sve manifestacije Festivala znanosti je slobodan.U tjednu odr�avanja Festivala znanosti ulaz u Pomorski ipovijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka je slobodan zasve posjetitelje.Ulaz u Prirodoslovni muzej u Rijeci slobodan je za sveposjetitelje u tjednu odr�avanja Festivala znanosti od 9 do19 sati.Radionice i audiovizualne projekcije u Prirodoslovnommuzeju namijenjene su uèenicima osnovnih škola,a prisustvovanje je neophodno najaviti pedagoškoj slu�biMuzeja na brojeve telefona 051/553674 ili 051/53669Organizatori: Udruga Zlatni rez Rijeka, Filozofski fakultetu Rijeci i Sveuèilište u Rijeci u suradnji s British Counci-lom, Tehnièkim muzejom u Zagrebu, Sveuèilištem u Zagre-bu, Sveuèilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveu-èilištem u SplituOrganizacijski odbor: Milvana Arko-Pijevac, Bojana Æulum,Rajka Jurdana-Šepiæ, Lea Lazzarich, Jasminka Lediæ, Bran-ka Milotiæ, Sanja Rukavina (predsjednica), Marta �uviæ-Bu-toracOd 16. do 27. travnja od 10 do 18 sati posjetite INFO štandFestivala znanosti na Korzu.Detaljnije informacije o svim sadr�ajima: www.festivalzna-nosti.hr

pripremila Ingrid Šestan

od 25. do 27. travnjasrijeda, 25. travnjaHKD na Sušaku