Ribe (PISCES)Ope morfoloke i anatomske karakteristike riba Ribe imaju dva para trupnih udova: grudna (prsna) i trbuna peraja, a pored toga i tri neparna: leno, repno i podrepno peraje. Parne peraje odgovaraju ekstremitetima viih kraljenjaka i slue kao lokomotorni organi. Prsne peraje su smjetene simetrino s obje strane iza krnih poklopaca. Trbune peraje smjetene su ispod trbuha ili su pomaknute prema naprijed, a koriste se kako bi omoguili stabilnost i odranje pravca tijekom plivanja. Repna peraja ini zajedno s repom pogon ribe. Pastrvske ribe imaju izmeu repne i lene peraje jo jedan koni nabor ispunjen masnim tkivom, tzv. masna peraja.

Koa je prekrivena krljutima. Povrina koa je prekrivena sluzi koja kou ini

glatkom i smanjuje trenje pri kretanju. Vano svojstvo sluzi je da onemoguava nakupljanje mulja i prljavtine na koi i krgama to ribama bitno olakava disanje. Ljuske predstavljaju mehaniku zatitu od povreda. Kima riba je dobro razvijena i sastavljena je od mnogo prljenova. Skelet im je hrskaviav ili kotan. Riblje kosti nekih riba sadre znatne koliine lipida koje smanjuju specifinu teinu kosti. Srce ima po jednu komoru i jednu pretkomoru. Kroz srce prolazi samo venozna krv koja se proiuje u krgama. Optok krvi riba, s izuzetkom dvodihalica, je jednostavan. Krv se kree samo u jednom krugu: srce ==>krge ==> tijelo ==>srce. ula kod riba su jako dobro razvijena, a od posebnog znaaja je organ bone linije (dinamiko ulo). Sastoji se od cijevi koja se odmah pod koom protee du cijelog tijela; od glave do repa. U unutranjosti bone linije su osjetne stanice koje biljee kretanje vode i vibracije.

Crijevni (piloriki) nastavci su vrlo specifian probavni organ koji susreemo kod pastrva. To je poetak crijeva koji je razgranat na etrdesetak tankih cjevica koje se opet sakupljaju u crijevo. Svrha pilorikih nastavaka je poveati povrinu crijeva i samim time omoguiti laku resorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta. Urogenitalni (mokrano - spolni) otvor se nalazi s donje strane trbuha (ventralno na trbuhu). Preko urogenitalnog otvora s okolinom komuniciraju i spolni i mokrani sustav. Analni otvor se nalazi neposredno ispred mokrano-spolnog otvora. Razlikujemo prednji bubreg, u podruju stranjeg dijela lubanje, prvih kraljeaka i iznad srca, srednji bubreg koji je smjeten ispod kraljenice, i stranji bubreg koji je smjeten u stranjem (kaudalnom) dijelu trbune upljine. Reproduktivni organi su kod veine riba parni i nalaze se bilateralno uz stjenku trbune upljine. Mogu se razlikovati muki od enskih organa. Muki spolni organi su bijele boje i kod starijih jedinki na presjeku istie mlije. Jajnici su ute boje i zrnate grae. Kod starijih jedinki na presjeku jajnika se vidi ikra. Spolni produkti izlaze preko zajednikog mokrano-spolnog otvora. Sve ribe, izuzev morskih pasa, imaju riblji mjehur koji slui kao hidrostatski organ. Riblji mjehur je tjelesna upljina ispunjena plinom koja moe mijenjati volumen Ovisno o veem ili manjem volumenu ribljeg mjehura ribe imaju manju ili veu masu i sukladno s time sila ih vue gore ili dole. krge su posebni nabori koe u kojim su brojne kapilare smjetene odmah uz povrinu koe, to omoguava izmjenu plinova. Mehanizam disanja ribe osniva se na cirkulaciji vode preko krga. Voda ulazi kroz usta, a cirkulacija vode se postie dizanjem i sputanjem krnih poklopaca. krna upljina, u kojoj su smjetene

krge se nalazi na donjem stranjem dijelu glave Sa svake strane pokrivena je kotanim krnim poklopcem.

Klasifikacija i sistematizacija riba Na osnovu grae skeleta, sve dananje ribe su razvrstane u dvije grupe: hrskaviave i kotane. Hrskaviave ribe su najstarija grupa riba. Njihov skelet je hrskaviav, a tijelo je prekriveno krljutima. Tijelo je izdueno, a glava izvuena u iljati produetak rostrum. Usta se nalaze sa donje strane, a imaju i pet pari meusobno razdvojenih krnih otvora bez krnih poklopaca. Nemaju riblji mjehur. Razdvojenih su polova, a oplodnja je unutranja. Jedna od prepoznatljivih karakteristika veine ruljoriba je prepoznatljivo repno peraje, ija je gornja polovina znatno dua od donje. Dijele se na tri skupine: ajkule (plava ajkula, morska maka), rae (rae, drhtulja, morski orao) i himere. Kotane ribe se dijele na nekoliko uih skupina: hrskaviavi ganoidi (titonoe i mnogorepke), kotani ganoidi (resoperke i dvodihalice) i koljoribe. titonoe imaju izdueno vretenesto tijelo sa pet uzdunih redova kotanih ploa. Predstavnici: keiga, jesetra i moruna. Mnogorepke imaju tzv. pluni mjehur, koji je povezan sa crijevnim kanalo, to im omoguava ivot u toplim vodama. Resoperke imaju osobenost da im je skelet parnih peraja istog plana kao i skelet nogu prvih vodozemaca. Dvodihalice: ive u tropskim krajevima gdje se, u toku sue, zarove u mulj gdje mogu ostati i do nekoliko mjeseci diui na plua. Koljoribe: Glavna karakteristika je prisustvo kotanog skeleta. Koa je obino prekrivena krljutima i po pravilu imaju tipina peraja. Tu spadaju harangolike ribe (haringe i pastrmka, srdele, losos) kod kojih je karakteristino masno peraje i aranolike ribe (aran, vijun).