0100200300400500600700800900

1910.

1961.

2011.

METODOLOGIJA Analiza

povijesnih izvora

Analiza strateških

dokumenata

Terenski obilazak

Detektiranje razvojnih

potencijala

Preporuke modela

revitalizacije

REVITALIZACIJA BARANJSKIH PUSTARA Građanska inicijativa „Ne rušite više staru Baranju!”

UVOD Općina Kneževi Vinogradi izgradnjom nove stambene zgrade zbrinut će posljednje stanovnike pustara Jasenovac i Sokolovac. Ova dva naselja, osnovana početkom druge polovine 19. stoljeća, namijenjena smještaju poljoprivrednih radnika i majstora, ostat će potpuno prazna nakon više od 150 godina. Osim Jasenovca i Sokolovca, u Baranji je sačuvano još nekoliko pustara različitih razina očuvanosti. Ovdje su ukratko analizirane, uz prezentiranje modela revitalizacije. S obzirom da nekima od njih prijeti rušenje, pojedinci iz različitih institucija s područja Osječko-baranjske županije, ali i šire, okupili su se u inicijativi „Ne rušite više staru Baranju“.

RAZRADA TEME

PUSTARE Riječ pustara dolazi od mađarske riječi puszta - prostrana stepska ravnica u istočnoj Mađarskoj gdje se uzgajaju konji i svinje na otvorenom. U Hrvatskoj su pustare planska radnička naselja i proizvodne jedinice građene u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća u sklopu beljskog vlastelinstva, kao i na teritoriju pojedinih vlastelinstava u Slavoniji. Na prostoru današnje hrvatske Baranje, izgrađeno je petnaestak pustara. Njihovi današnji ostaci vidljiv su spomen na ranu industrijsku graditeljsku baštinu istočne Hrvatske.

U drugoj polovini 19. stoljeća, kao posljedica industrijske revolucije, značajno se intenzivira poljoprivredna proizvodnja na beljskom vlastelinstvu u Baranji, tada jednom od najnaprednijih u Europi. Izgradnjom nasipa osiguravaju se obradive površine, grade se ceste i planska naselja, pustare. Svako ovo plansko naselje sastoji se od tri cjeline –upravne, gospodarske i stambene – koje su međusobno odijeljene zelenim pojasom. Međusobno su bile povezane uskotračnom željeznicom koja je spajala središte vlaselinstva Kneževo s pristaništem Kazuk na Dunavu. Zbog nerentabilnosti, od 60-ih godina 20. st. počinje ukidanje industrijske željeznice. Istodobno počinje i proces iseljavanja s baranjskih pustara (usp. sl. 1). Pedeset godina od njihova demografskog vrhunca, broj stanovnika u preostalim pustarama desetak je puta manji.

Na slici 2 iscrtane su lokacije nekadašnjih i sadašnjih beljskih pustara. Pustare označene žutom bojom više ne postoje, te su iza njih ostali samo toponimi: Bodorfok, Šebešir, Selešat, Kovač, Geta i Njergeš. Pustare označene plavom bojom danas su beljske farme, iako je u pojedinima očuvana pustarašaka graditeljska baština. Eblin, Mitrovac, Brestovac, Sudaraž, Hatvan i Malo Kneževo danas više nemaju stanovnika. Deset pustara označenih crvenom bojom i dalje ima stanovnike. U podunavskom dijelu to su Podunavlje, Kozjak, Tikveš, Zlatna Greda, Jasenovac, Sokolovac, Mirkovac, u dravskom dijelu Zlatno Polje i Širine, dok je deseta pustara upravno naselje Kneževo. Crvenom bojom su označene i nekadašnje beljske pustare u Mađarskoj, danas naselja Erdofu, Šatorišće i Lipovica. Deset relativno očuvanih pustara detaljnije je analizirano u nastavku.

POPIS KORIŠTENE LITERATURE Tri stoljeća Belja, Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad, Osijek, 1986. Kornelija Pacanović Zvečevac, Pustare Baranje – ponos ili sramota?, Godišnjak ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru, 6/2009. Ivica Getto, Baranjske pustare i radnička naselja, Godišnjak ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru, 6/2009. Die Herschaft Bellye, Wien, 1883. Prostorni plan uređenja općine Bilje, Zavod za prostorno planiranje, Osijek, 2005. Prostorni plan Parka prirode „Kopački rit“, Zavod za prostorno planiranje, Osijek, 2006. Krešimir Međeral-Sučević, Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Folia onomastica croatica 15 (2006). Album fotografija sa izložbe o Državnom dobru Belje 1932. godine, Muzej Slavonije Osijek (MSO)

AUTORI: Mislav Matišić, mislav.matisic@obz.hr Luka Jakopčić, recider@recider.com Dinko Pešić,dinko@zeleni-osijek.hr Jesenka Ricl, crocultour@gmail.com

ZAKLJUČAK Beljske pustare predstavljaju jedinstven graditeljski kompleks u Hrvatskoj i šire, a svojom urbanističkom organizacijom, graditeljskom vrsnoćom i očuvanošću, zorno dočaravaju eru ranog kapitalizma na području Baranje. Do prije rata bilo je sačuvano 80% graditeljskog fonda beljskih naselja. Nažalost, niska razina vrednovanja industrijske baštine rezultirala je rušenjem gospodarskih objekata u Sokolovcu, magazina u Jasenovcu, dok su neke druge nekadašnje pustare pretvorene u moderne farme. Mogu li pustare ponovno postati rasadnici znanja i pokretači razvoja Baranje, i to ne samo u turističkom smislu? Može li se osmisliti plan koji bi kroz novi gospodarski model omogućio očuvanje vrijedne industrijske baštine? Na spomenuta pitanja Inicijativa pokušava dati odgovor organizirajući različite tematske panele i radionice.

Analiza deset pustara pokazala je kako većina baranjskih pustara propada, bez izražene funkcije. Izuzetak je Zlatna Greda koja je krenula putem turističke revitalizacije. Jasenovac i Sokolovac će uskoro ostati bez stanovnika, Podunavlje je potpuno zapušteno, dok Kozjak i Tikveš nemaju nikakvih sadržaja. Kneževo umire, kao i ostala baranjska sela, dok se od podunavskih pustara jedino Mirkovac može demografski održati, slično kao Zeleno Polje i Širine u dravskom dijelu Baranje. Temljem dosadašnje analize, Inicijativa je predložila različite moguće funkcije pojedinih pustara: IT hub, centar kompetencija za vinogradarstvo, interpretacijski centar Baranje, poljoprivredno-umjetnička zadruga, centar za razvoj ruralnog turizma, muzej poljoprivrede, koncertna dvorana, starački dom i dr.

Kneževo (803 stanovnika), nekadašnje sjedište beljskog vlastelinstva. Naselje je vrijedan spomenik arhitekture 19. stoljeća: dvorac Friedricha Habsburškog s parkom francuskog tipa, beljski restoran, najstarija sačuvana štala iz 1846. godine, kao i najstariji stambeni objekti. Mirkovac (108 stanovnika), naseljen oko 1850. godine, danas je najveća podunavska pustara i jedina koja u općini Kneževi Vinogradi ima status naselja. Oduvijek se isticao svojom veličinom (869 st. 1869. godine). Osim velikim magazinom koji je zaštićeno kulturno dobro Hrvatske, može se pohvaliti i jedinom pustaraškom trgovinom, kao i vodovodnom infrastrukturom. Pustare Širine (58 st.) i Zeleno Polje (43 st.) nalaze se u općini Petlovac. Njihovi stambeni, gospodarski i upravni dijelovi relativno su dobro sačuvani, iako se u njima nalaze i sadašnji pogoni Belja. Pustara Širine je, uz Kneževo, najstarija baranjska pustara, iz sredine 19. stoljeća.

Kozjak – jedna od najvećih beljskih pustara danas broji 60 stanovnika. Nekad je naselje imalo tvornicu paprike, dom kulture i kino, a danas nema ni trgovinu, ni poštu. Ipak, od infrastrukture postoji vodoopskrbna mreža. Podunavlje – naselje smješteno nedaleko od Kopačeva i prijemnog centra PP Kopački rit danas broji samo jednog stanovnika. Poznato je po beljskom restoranu Kormoran koji se nalazi u nekadašnjoj upravnoj zgradi pustare. Tikveš (10 stanovnika) – nalazi se u središtu sjevernog dijela PP Kopački rit, okruženo je poznatim tikveškim lovištem i šumama. Većina od ukupno danas postojećih 25 građevina je napuštena. U Tikvešu se nalazi Škola u prirodi gimazije Gaudeamus iz Osijeka. Jasenovac (35 stanovnika) je pustara u kojoj su podjednako sačuvani stambeni, upravni i gospodarski dio. Osim upravne zgrade, najvrednija građevina je štala br. 5, fanstatične akustike. Nekadašnja škola je obnovljena i dana na korištenje lovačkom društvu. Sokolovac (14 stanovnika) je nastao spajanjem pustara Almas i Tapolca oko 1860. godine. „Na papiru”, danas ima 35 stanovnika. Nažalost, gospodarski objekti su srušeni, a na njihovom je mjestu sagrađena farma svinja. U zgradi nekadašnje trgovine „Dunav” nalazi se oznaka vodostaja iz 1876. godine. Zlatna Greda (5 stanovnika) osnovana je oko 1870. godine. Najistočnija je baranjska pustara, smještena uz sam rub Kopačkog rita, nepuna dva kilometra od obale Dunava. Okrenuta lovstvu i šumarstvu, ostala je očuvana do današnjih dana. Specifična je po uspješnoj turističkoj revitalizaciji od strane udruge Zeleni Osijek. „Zeleni” su uz pomoć EU fondova obnovili upravnu zgradu te popratne objekte. Pustara Zlatna Greda zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske od listopada 2011. godine.

Sl.1. Broj stanovnika baranjskih pustara 1910., 1961. i 2011. godine

Sl. 2. Lokacije baranjskih pustara

Sl. 4. Pustara Jasenovac (Foto: Mario Romulić)

Sl. 3. Upravna zgrada pustare Jasenovac (Foto: Muzej Slavonije)

Sl. 5. Pogled s pustare Jasenovac prema Kneževim Vinogradima i Banskom brdu (Foto: Mario Romulić)

Sl. 6. Pustara Zlatna greda(Foto: Zeleni Osijek)

Sl. 7 Pustara Jasenovac (Foto: Mario Romulić)