SONDA | LIST STUDENATA STOMATOLO©KOG FAKULTETA SVEU»ILI©TA U ZAGREBU 35

1. Uvod

Namjena zubne proteze nije samo nadomjeπtanjeizgubljenih zuba, veÊ i uspostavljanje naruπene ravnoteæeËitavog stomatognatog sustava. Svaka protetska terapijautjeËe na sve dijelove tog sloæenog sustava i stoga se dija-gnostika poremeÊaja ævaËnog organa treba temeljitiiskljuËivo na usporedbi s funkcijski normalnim sustavom.

Terapijski koncept teleskop (konus) krunica zamiπljen jetako da protetska konstrukcija nadomjeπta zube kojinedostaju, te istovremeno uspostavlja normalnu formu ifunkciju. Pritom se veliki dio ævaËne sile prenosi parodontom,dok Ëitava konstrukcija, Ëvrsto povezana s preostalim zubi-ma, preuzima neku vrstu koπtane biostatiËke uloge (1).

Povezivanje zuba nosaËa

Povezivanje zubi u blok znaËi spajanje viπe zubi Ëvrstomkonstrukcijom, tako da se oni ne mogu pokretati. Zubi semogu povezati u blok na tri naËina: 1) sagitalno povezivanje;kao kod svakog mosta, gdje su dva nosaËa povezanameuËlanovima i pokretljivi su u vertikalnom smjeru,2) sagitalno-transverzalno povezivanje; kod frontalnogmosta povezanog s boËnim mostom, gdje uporiπni zubi neleæe u jednoj ravnini, i 3) sagitalno-transverzalno-sagitalnopovezivanje; takva konstrukcija proteæe se na cijelom zubnom luku.

U jednostavnom sluËaju okluzijska ravnina leæi na Ëetiriuporiπna zuba, iako moæe Ëvrstom konstrukcijom bitipovezano viπe preostalih zubi. Takav oblik povezivanja nazi-va se potpuni blok ili integracija zuba nosaËa (slika 1).

Prema naËinu povezivanja - fiksno (cementiranjem) ilimobilno - razlikujemo primarno, odnosno sekundarnopovezivanje u blok. Jednostavno fiksno povezivanje u blokpostiæe se vezanjem dvaju ili viπe nosaËa mostameuËlanovima, ili povezivanjem udaljenih nosaËa preËkompo Dolderu (4).

»vrsto povezivanje pomoÊu konus krunica razlikuje seod primarnog povezivanja u blok samo po tome πto jemoguÊa bolja oralna i parodontna higijena. Postavljanjemsekundarne konstrukcije konus krunice povezuju sve zubenosaËe Ëvrsto u istom smjeru. Protezna konstrukcija djelujekao preËka, a primarni konusi ne trebaju biti meusobnopovezani lemljenjem (slika 2 i 3).

Kod djelomiËne proteze s kvaËicama gdje je optereÊenjegingivo-dentalno, dolazi do horizontalnog pomicanjauporiπnih zubi, koje je tim veÊe πto je veÊa pokretljivost zubi,loπija okluzija i veÊe ljuljanje proteze.

ObiËna proteza s kvaËicama pomiËe se oko Ëvrstogzuba nosaËa i moæe se oËekivati intenzivnija “protetskamakrotrauma” - lijevane kvaËice ne mogu omoguÊiti Ëvrstopodupiranje.

Kod konstrukcija s Ëvrstim podupiranjem, kao πto suteleskopi, konusi i preËke, i najmanje pomicanje protezeneposredno se prenosi na tkivo parodonta.

RETENCIJA DJELOMI»NE ZUBNE PROTEZE TELESKOP IKONUS KRUNICAMA (I dio)

Doc. dr. sc. Sonja KraljeviÊ

Zavod za stomatoloπku protetiku

Stomatoloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu

na

sta

vn

a i

str

uË

na

so

nd

a

Slika 1.

Potpuni blok

Slika 2.

Primarni

konusi

Slika 3.

Sekundarno

povezivanje

vanjskim

konusima i

protezom

OptereÊenje uporiπnih zubi povezanih mostom prenosise u aksijalnom smjeru na kolageni aparat dezmodonta, i pritome vlada stanje biostatiËke ravnoteæe. Kod svih Ëvrstihkonstrukcija s preËkama i krunicama povezanim u blok, kojesu radi parodontoloπke profilakse indicirane kod zubi slabogparodonta, vrijedi isti princip.

U tome se sastoji najveÊa prednost Ëvrstog povezivanjaviπe zubi. Bez obzira na mjesto djelovanja sile, parodont svihzubi optereÊuje se istovremeno. Naginjanje zubi jeonemoguÊeno, pri optereÊenju se Ëvrsto povezani par zubiintrudira, a zub bliæe mjestu optereÊenja “potone” u smjerufizioloπkog optereÊenja.

Taj efekt Häupl je nazvao “djelovanje ËekiÊa” (5). Klimaviuporiπni zubi nakon duæeg noπenja teleskop protezezadræavaju svoju fizioloπku ËvrstoÊu. Nasuprot tome Häupl,Rehm i Rateitschak su pokazali da se kod povezivanja zubiparodontalnom preËkom klimavost zubi poveÊava (6).

2. Fizikalno-tehniËke osnove teleskop sustava

2.1. Vrste teleskopskih krunica

U cilju postizanja svih navedenih zahtjeva razvijeni surazni sustavi teleskopskih krunica:

1. cilindar teleskop

Cilindar teleskop je dvostruka krunica kod koje se reten-cija ostvaruje meusobnim klizanjem paralelnih glatkih ploha

(slika 4). Nedostatak ovog sustava je u prejakoj sili potrebnojkako bi se proteza skinula s uporiπih zuba, tolikoj da moæedovesti do oπteÊenja parodonta i gubitka zuba. Ako je pri-likom tehniËke izrade vanjske krunice ona samo za stoti diomilimetra postala veÊa, proteza ne leæi Ëvrsto na unutarnjimkrunicama. Donja se proteza u funkciji podiæe, dok gornjaproteza ispada. Osim toga slina i ostaci hrane, koji se naku-pljaju u nastaloj pukotini stvaraju neugodan miris.

2. konus krunica

Kako bi se izbjegli tehniËki nedostaci teleskopskih kruni-ca, Körber (2) je prije viπe od trideset godina opisaodvostruku krunicu u obliku konusa. Obje su krunice u osnovikoniËnog oblika, okluzijski promjer im je manji nego margi-nalni (slika 5).

3. mijeπani oblik cilindra i konusa

MoguÊ je i oblik teleskopa koji se okluzalno suæava, amarginalno ima oblik cilindra. Taj mijeπani oblik izmeu cilin-dra i konusa upotrebljava se pri izradi rezilijentnih teleskopa.

2.2. Konus krunice i marginalni parodont

Odnos gingivnog ruba konus krunice prema marginal-nom parodontu jednako je znaËajan kao i dinamika Ëvrstogpodupiranja.

U jako reduciranom zubnom nizu Ëesto su parodontnidæepovi dublji od 2 mm. Stoga je neobiËno vaæno prije plani-ranja protetskog lijeËenja ispitati svaki preostali uporiπni zub iprocijeniti stanje njegovog marginalnog parodonta. U nor-malnom sluËaju granica preparacije, odnosno gingivni rubkonus krunice, leæi na dnu gingivnog sulkusa (slika 5). Timekonus krunica djeluje karijes profilaktiËki. Iznimka su zubi sproduljenom kliniËkom krunom, gdje je granica preparacijeiznad gingivnog sulkusa, te tada konus krunica djeluje profi-laktiËki na parodont (slika 6).

Rub vanjske krunice ne smije sezati u gingivni sulkus.Cervikalni prijelaz unutarnjeg konusa na vanjsku krunicu jetakav, da je subgingivalni dio zuba pokriven samo unutarnjimkonusom, a rub vanjske krunice zavrπava malo iznad gin-givnog ruba (slika 7). Preduge vanjske krunice, koje seæu ugingivni sulkus, dovode do pojave neugodnog mirisa, kojinastaje kapilarnim usisavanjem eksudata iz gingivnogsulkusa u unutraπnjost vanjskog konusa.

2.3. TehniËki postupak povezivanja

Postoji nekoliko naËina za postizanje odreene retencijeizmeu vanjske i unutarnje krunice:

1. frikcija, odnosno trenje ravnih povrπina kod cilindarteleskopa,

2. retencija putem tijesnog dodira ravnih povrπina kodkonus krunica,

3. veza pomoÊu dodatnih retencijskih elemenata (terci-jarni ankeri): bravice, opruge, marginalno obrubljiva-nje , rame kvaËice.

4. labava veza; sam teleskop nema retencije, kao kodrezilijentnog teleskopa.

3. Planiranje protetskog lijeËenja

Sistematsko provoenje plana terapije Ëitavog ævaËnogorgana ima za cilj ponovno uspostavljanje oblika i funkcijeizgubljenih tkiva protetskim nadomjestkom. Terapijski postu-pak kod konus i teleskop sustava nastoji omoguÊiti normal-nu bioloπku funkciju stomatognatog sustava, tako da nakonpostavljanja konstrukcije proteze sve preostale strukturetkiva ponovno meusobno budu u harmoniËnim odnosima.

Svaki medicinski terapijski postupak temelji se nausporedbi s normalnim zdravim organom. Vaæne podatke ostanju ævaËnog organa zapisujemo u dijagnostiËki list sasljedeÊim pitanjima:

1) Broj zubi - koji zubi nedostaju?2) Funkcija intaktnih okluzijskih i incizalnih povrπina - jesu li

one manjkave?3) Stanje parodonta svakog pojedinog zuba - koji su zubi

klimavi?4) Sagitalno podupiranje zubnih nizova - moraju li preostali

zubi biti povezani u blok?5) Normalni meuËeljusni odnosi - jesu li oni nepovoljni za

centralnu okluziju, artikulaciju ili muskulaturu?6) Fizioloπka okluzija - je li okluzija poremeÊena?7) Fizioloπka artikulacija - je li artikulacija poremeÊena?8) Uravnoteæena biostatika - gdje nedostaju potporne

zone?9) Normalna neuromuskularna funkcija - postoje li

poremeÊaji u odvijanju neuromuskularne funkcije?

36 LIST STUDENATA STOMATOLO©KOG FAKULTETA SVEU»ILI©TA U ZAGREBU | SONDA

RETENCIJA DJELOMI»NE ZUBNE PROTEZE TELESKOP IKONUS KRUNICAMA (I dio)

Slika 4.

Cilindar

teleskop

Slika 5.

Konus krunica

- granica

preparacije pri-

marne konus

krunice na dnu

gingivnog

sulkusa

Slika 6.

Supragingivna

granica

preparacije

Slika 7.

Granica

preparacije

sekundarne

konus krunice

na

sta

vn

a i

str

uË

na

so

nd

a

10) Oralna higijena - na koje posebne higijenske Ëimbeniketreba obratiti paænju?

11) Karijes-profilaksa - moraju li preostali zubi biti zaπtiÊeniod karijesa?

12) Individualni estetski zahtjevi - moæe li estetika bitipoboljπana?Protetsko planiranje vaæna je pretpostavka u terapiji

reduciranog zubala pomoÊu konus krunica. Ono biljeæi sta-nje, procjenjuje nalaze i usklauje postupke koje trebaprovesti prije poËetka izrade konusa.

Konstrukcije s konusima izrauju se samo u sluËajucjelovite rekonstrukcije Ëitavog ævaËnog sustava. U sluËajuda se protetska terapija u gornjoj i donjoj Ëeljusti ne moguprovesti istovremeno, definitivni protetski rad izrauje se teknakon cjelovite predprotetske sanacije Ëitavog ævaËnogorgana. Sistematsko planiranje pomaæe u izbjegavanju te-rapijskih neuspjeha koji nemaju veze s protetskom konstru-kcijom, veÊ su posljedica loπe provedene predprotetske ter-apije.

3.1. Okluzija i oblikovanje okluzijske povrπine

Ponovno uspostavljanje okluzije i fizioloπkih ævaËnihpovrπina zuba vaæan je cilj protetske terapije stoga πtooptereÊenje parodontnog tkiva preko djelovanja neuro-muskularnog sustava ovisi o obliku i vrsti okluzijskih polja,biostatiËkim temeljima novouspostavljene okluzije, toËnostiprijanjanja potpornih elemenata na uporiπnim zubima i pro-teznim sedlima na bezubom dijelu Ëeljusnog grebena.Uspostavljanje pravilne okluzije je tim znaËajnije za parodont,πto je manje prostalih zuba u jako reduciranom zubnom nizu.

3.2. Indikacije za protezu s konus krunicama

Indikacije za izradu proteze s konus krunicama susljedeÊe:

1) Bezubo podruËje u obliku luka2) Velika udaljenost zuba nosaËa3) Estetski zahtjevi u podruËju frontalnih zuba4) Nedovoljna retencija proteze s kvaËicama5) OpÊa indikacija za izradu krunica: defekti tvrdih tkiva,

karijesprofilaksa, premala retencijska i stabilizacijskapovrπina za izradu lijevanih kvaËica

6) Potreba za skraÊivanjem zuba7) NemoguÊnost uspostavljanja paralelnosti nosaËa

bruπenjem8) NezadovoljavajuÊi bioloπki Ëimbenik9) Loπe podnoπenje mosta

3.3. Planiranje konstrukcije proteze

Nasuprot vrlo zahtjevnom planiranju pri izradi konstrukci-je za lijevane metalne proteze, planiranje je kod konus pro-teza vrlo jednostavno, buduÊi da za jedan zub nosaË postojisamo jedna moguÊnost. Planiranje obuhvaÊa:

1) Poloæaj zuba s konus krunicama u zubnom luku2) Daljnje ukljuËivanje potpornih zuba, ako postoji

potreba za spajanjem zuba u blok

Oblik metalne lijevane proteze gotovo je unaprijedodreen, jer on nastaje direktnim povezivanjem pojedinihkonus krunica najkraÊim moguÊim putem, bilo da se radisamo o nadoknaivanju zuba koji nedostaju produæivanjem iliumetanjem umjetnih zuba.

Kako bi se planiranje izrade takvih konstrukcija pribliæilopraksi, veÊ 1968. godine ustanovljena su dva osnovna obli-ka u tehniËkoj izradi metalnih konstrukcija za proteze s konuskrunicama (2):

1) konstrukcijska veza izmeu konus krunica u podruËjuprekinutog zubnog niza pomoÊu Ëlana mosta (slika 8)

2) konstrukcijska veza izmeu konus krunica kod vrlo velikeudaljenosti zuba nosaËa i kod skraÊenog zubnog nizapomoÊu akrilatne protezne baze (slika 9)

Kod povezivanja vanjskih krunica Ëlanovima mostanalazimo prednosti, koje je Vest opisao kao opÊenite pre-dnosti izrade mostova (3):

1) Bolje sidrenje2) Potpuno primarno povezivanje u blok zuba nosaËa3) Izbjegavanje nepovoljnog optereÊenja kvaËicama4) Potpuna karijesprofilaksa zaπtitnim krunicama.

Ovdje se joπ moæe pridodati posebna prednost konuskrunica u profilaksi parodonta, buduÊi da su nakon skidanjasekundarne konstrukcije unutraπnje krunice lako dostupneËiπÊenju.

Literatura

1) Körber KH. Konuskronen. Heidelberg: Hüthig, 1988. 2) Körber KH. Konuskronen - ein physikalisch definiertes

Teleskopsystem. Deutsch Zahnärztl Z. 23 (6); 1968.3) Vest G. Lehrbuch der zahnärztlichen Kronen- und

Brückenprothetik. Verl. Birkhäuser, Basel, 1960. 4) Dolder E. Steg-Prothetik. Dr. A. Hüthig-Verlag Heidelberg

1969.5) Häupl K. Das Teleskop im Dienste der Behandlung der

Zahnlockerung. Öst. Z. Stomat 56,73 1959. Lehrbuchder Zahnheilkunde. Verl. Urban u. Schwarzenberg, Wien1949.

SONDA | LIST STUDENATA STOMATOLO©KOG FAKULTETA SVEU»ILI©TA U ZAGREBU 37

RETENCIJA DJELOMI»NE ZUBNE PROTEZE TELESKOP IKONUS KRUNICAMA (I dio) n

asta

vn

a i

str

uË

na

so

nd

a

Slika 8.

Konstrukcijska

veza pomoÊu

Ëlana mosta

(podruËje pred-

njih zuba)

Slika 9.

Konstrukcijska

veza pomoÊu

akrilatne

protezne baze