republika hrvatska zagrebaČka Županija 10000 zagreb … · građevinski otpad je otpad nastao...

REPUBLIKA HRVATSKA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

10000 ZAGREB Ulica grada Vukovara 72/V

Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

Zagreb, kolovoz 2011. godine

Sadržaj stranica 1. Popis kratica 1 2. Definicije 2 3. Popis korištenih podloga 5 4. Osnovni ciljevi Plana gospodarenja otpadom 7 5. Okvir europske politike u području gospodarenja otpadom 8 6. Zakonodavstvo Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom 10 6.1. Definicije otpada 11 6.2. Hijerarhija gospodarenja otpadom 12 6.3. Planiranje gospodarenja otpadom 12 6.4. Načelo onečišdivad plada 13 6.5. Načelo odgovornosti 13 7. Opdi podaci o Zagrebačkoj županiji 14 7.1. Stanovništvo 15 7.2. Komercijalne i industrijske djelatnosti 17 8. Postojede stanje gospodarenja otpadom 19 8.1. Komunalni otpad 19 8.1.1. Količine komunalnog otpada 19 8.1.2. Skupljanje komunalnog otpada 22 8.1.3. Sastav komunalnog otpada 25 8.2. Neopasni proizvodni otpad 26 8.2.1. Količine neopasnog proizvodnog otpada 26 8.2.2. Sastav neopasnog proizvodnog otpada 27 8.3. Opasni otpad 29 8.3.1. Količine opasnog otpada 29 8.3.2. Sastav opasnog otpada 31 8.4. Ostali otpad 31 8.4.1. Građevinski otpad 32 8.4.2. Ambalaža i ambalažni otpad 32 8.4.3. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema 33 8.4.4. Otpadna vozila 34 8.4.5. Otpadne baterije i akumulatori 34 8.4.6. Otpadne gume 35 8.4.7. Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina 36 8.4.8. Otpadna ulja 37 8.4.9. Otpad iz industrije titanovog dioksida 37

stranica 8.4.10. Otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT) 38 8.4.11. Otpad koji sadrži azbest 38 8.4.12. Otpadni mulj 39 8.4.13. Medicinski otpad 40 8.4.14. Nusproizvodi životinjskog podrijetla 41 8.5. Službena odlagališta 42 8.5.1. Odlagalište Andrilovec 45 8.5.2. Odlagalište Tarno 45 8.5.3. Odlagalište Božidka 45 8.5.4. Odlagalište Cerovka 45 8.5.5. Odlagalište Mraclinska Dubrava 46 8.5.6. Odlagalište Beljavine 46 8.5.7. Odlagalište Novi Dvori 46 8.5.8. Odlagalište Trebež 47 8.5.9. Odlagalište Kraljev Vrh 47 8.6. Nelegalna odlagališta otpada 47 8.7. Troškovi gospodarenja otpadom i sustav financiranja 47 8.8. Razmatranja o postojedem stanju 49 9. Projekcije otpada 51 9.1. Komunalni otpad 51 9.2. Neopasni proizvodni otpad 52 9.3. Opasni otpad 53 9.4. Ostali otpad 54 9.4.1. Građevinski otpad 55 9.4.2. Ambalaža i ambalažni otpad 55 9.4.3. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema 56 9.4.4. Otpadna vozila 57 9.4.5. Otpadne baterije i akumulatori 58 9.4.6. Otpadne gume 59 9.4.7. Otpadna ulja 60 9.4.8. Otpadni mulj 61 9.4.9. Medicinski otpad 62 9.4.10. Nusproizvodi životinjskog podrijetla 63 9.4.11. Ostale kategorije otpada 64 10. Plan organizacije sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije 65 10.1. Organizacija gospodarenja otpadom 68 10.2. Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i edukacija 70 10.3. Sustav odvojenog skupljana otpada 73 10.3.1. Sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada 73 10.3.2. Sustav odvojenog skupljanja ostalih kategorija otpada 80 10.4. Sustav prijevoza 87 10.4.1. Lokalni prijevoz 87 10.4.2. Prijevoz od pretovarnih stanica do Županijskog centra za gospodarenje otpadom 88

stranica 10.5. Županijski centar za gospodarenje otpadom 90 10.6. Sanacija postojedih službenih odlagališta 91 10.7. Sanacija nelegalnih odlagališta 93 10.8. Sustav nadzora 93 11. Osnovni financijski pokazatelji 96 11.1. Troškovi gospodarenja otpadom 96 11.1.1. Troškovi održavanja i sanacije postojedeg stanja 97 11.1.2. Troškovi odvojenog skupljanja otpada 99 11.1.3. Troškovi uspostave novog sustava 101 11.2. Izvori financiranja 103 12. Zaključak s vremenskim prikazom aktivnosti 106 13. Prilozi 112

1

1. Popis kratica

AZO – Agencija za zaštitu okoliša

CGO – Centar za gospodarenje otpadom

CGOO – Centar za gospodarenje opasnim otpadom

DZS – Državni zavod za statistiku

EE – Električki i elektronički otpad

FZOEU – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

GZŽ – Glasnik Zagrebačke županije

JLS – Jedinica lokalne samouprave

MBO – Mehaničko-biološka obrada

MZOPUG – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

NN – Narodne novine

PS – Pretovarna stanica

RD – Reciklažno dvorište

RH – Republika Hrvatska

ZŽ – Zagrebačka županija

ŽCGO – Županijski centar za gospodarenje otpadom

2

2. Definicije

Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujudi proizvodne ostatke. Divlje odlagalište je pojam opisan pod „nelegalna odlagališta otpada“. Eurostat je dio Opde uprave Europske komisije, odgovoran, između ostaloga, za prikupljanje i sistematizaciju statističkih podataka. Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drvede i sl. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti koje obuhvadaju sakupljanje, prijevoz, oporabu i zbrinjavanje otpada, uključujudi nadzor nad tim postupcima. Građevinski otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojedih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može, bez prethodne oporabe, koristiti za građenje građevine zbog čijeg građenja je nastao. Građevinski otpad ne podliježe značajnim fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama. Kakvoda okoliša je stanje okoliša izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima. Komercijalni otpad je komunalni otpad koji proizvode turisti i komercijalna poduzeda, uključujudi trgovinu i obrte. Komunalni otpad je kudni otpad i otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti (komercijalni otpad) koji je po svojstvima i sastavu sličan kudnom otpadu. Kudni otpad je komunalni otpad iz kudanstava. Monitoring je pojam opisan pod „pradenje stanja okoliša“. Nelegalno odlagalište otpade je, najčešde, manji neuređeni prostori koji nije predviđen za odlaganje otpada, a kojeg su formirali najčešde građani, bez prethodnog znanja ili formalnog rješenja tijela lokalne samouprave. Obrada otpada je postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujudi razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja

3

količine i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje otpadom i poboljšava iskoristivost otpada. Odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište). Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. Onečišdavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava koje mogu promijeniti kakvodu okoliša. Onečišdivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišdavanje okoliša. Opasni otpad je otpad određen kategorijama (generičkim tipovima) i sastavinama, a obvezno sadrži jedno ili više svojstava kao što su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost i sl., utvrđenih Listom opasnog otpada. Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Otpad je svaka tvar ili predmet koju posjednik odbacuje ili namjerava odbaciti ili mora odbaciti. Pradenje stanja okoliša je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, pradenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša. Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošdu nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Reciklažno dvorište je građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih kategorija otpada i odvojeno sakupljenih sastavnica komunalnog otpada.

4

Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Sanacija odlagališta otpada je sustav mjera poduzetih radi smanjenja štetnog utjecaja odlagališta otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Skupljanje otpada je prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza. Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti skupljanja, razvrstavanja ili prijevoza otpada u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuda, kancerogena, mutagena, nagrizajuda, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Upravno tijelo je upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i opdine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Zahvat u okoliš je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš. Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan u Zakonu o otpadu. Zeleni otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju materijali pogodni za recikliranje (npr. papir, staklo, plastika, metali, itd.).

5

3. Popis korištenih podloga

Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije (GZŽ 29/08).

IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije (GZŽ 10/11).

Nacrt Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, H-PROJEKT, srpanj 2006. godine.

Elaborat o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama Županijskog centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, OIKON, svibanj 2010. godine.

Izvješde o komunalnom otpadu za 2009. godinu, AZO, ožujak 2011. godine.

Registar onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine.

Razvojna strategija Zagrebačke županije 2007. – 2013. godine (GZŽ 27/06).

Popis stanovništva iz 2001. godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.

Preliminarni popis stanovništva iz 2011. godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.

Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2010. godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, prosinac 2010. godine.

Izvješde o stanju okoliša Zagrebačke županije, prosinac 2009. godine.

Preparing a Waste Management Plan – a methodological guidance note, European Topic Centre on Waste and Material Flows, May 2003.

Recycling accounted for a quarter of total municipal waste treated in 2009. Eurostat, 37/2011, 08. March 2011.

Razvoj sustava gospodarenja opasnim otpadom uključujudi i upravljanje kritičnim točkama u Hrvatskoj, MZOPUG, AZO, FZOEU, Ramboll, studeni 2010. godine.

EU i zaštita okoliša – Gospodarenje otpadom na lokalnoj razini, Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu, listopad 2009.

Pregled tvrtki koje su izradile Plan gospodarenja otpadom, AZO, travanj 2011. godine.

Pregled podataka iz registra dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom 2010. godine, AZO, srpanj 2010. godine.

www.ec.europa.eu/eurostat.

Izvješde o električnom i elektroničkom otpadu za 2009. godinu, AZO, prosinac 2010. godine.

Izvješde o otpadnim vozilima za 2009. godinu, AZO, prosinac 2010. godine.

Izvješde o otpadnim baterijama i akumulatorima za 2010. godinu, AZO, svibanj 2011. godine.

Izvješde o otpadnim uljima za 2009. godinu, AZO, listopad 2010. godine.

Popis poljoprivrede Republike Hrvatske 2003. godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2003. godine.

Pokazatelji za područje gospodarenja otpadom 2011 – Radni materijal, AZO, svibanj 2011. godine.

6

Popis otpadom onečišdenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije, Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije i Upravni odjeli opdina i gradova na području Zagrebačke županije, prosinac 2004. godine.

Odluka Županijske skupštine Zagrebačke županije o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, Klasa 021-04/11-01/07, Urbroj 238/1-01-11-51 od 05. travnja 2011. godine.

Odluka Županijske skupštine Zagrebačke županije o izmjenama i dopunama Odluke o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, Klasa 021-04/11-01/08, Urbroj 238/1-01-11-73 od 28. lipnja 2011. godine.

7

4. Osnovni ciljevi Plana gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom je, prema definiciji, skup aktivnosti, odluka i mjera kojima je osnovni cilj sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i njegovog štetnog djelovanja na okoliš, sakupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje ostatnog otpada, te provođenje nadzora navedenih aktivnosti. Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije je planski dokument čija je izrada obveza propisana Zakonom o otpadu i koji se temelji na Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša (NN 46/02), Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NN 46/02), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11), a čijom provedbom de se:

Osigurati preduvjeti za smanjenje proizvodnje otpada,

Povedati udio odvojeno sakupljenog, recikliranog i oporabljenog otpada,

Smanjiti količine odloženog otpada,

Sanirati nelegalna odlagališta,

Sanirati i zatvoriti postojeda službena odlagališta,

Izgraditi Centar za gospodarenje otpadom i ostale neophodne građevine namijenjene skladištenju, pretovaru, obradi i konačnom odlaganju otpada,

Osigurati nadzor sustava gospodarenja otpadom,

Osigurati funkcionalan i financijski održiv sustav gospodarenja otpadom. S izradom Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije se započelo sredinom 2006. godine, na temelju tada važede zakonske regulative Republike Hrvatske. U međuvremenu su nastale nove okolnosti koje su dovele do potrebe novelacije nacrta prethodno izrađenog Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije. Najvažnije nove okolnosti, zbog kojih je potrebna novelacija nacrta Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije iz 2006. godine, su:

Potreba usklađivanja Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije s Nacionalnim planom, koji je donesen 2007. godine.

Potreba usklađivanja Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije s nizom novih propisa donesenih u vremenu od 2006. godine (npr. niz izmjena Zakona o otpadu, Pravilnici o gospodarenju i odlaganju otpada, Pravilnici o posebnim kategorijama otpada, itd. kako je detaljnije opisano u Poglavlju 6.)

Potreba usklađivanja Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije s važedim IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije, te Odlukom o izradi V. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije.

Potreba usklađivanja Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije sa Studijom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije od 2008. godine i

Izmijenjene mogudnosti financiranja uspostave županijskog sustava gospodarenja otpadom iz pristupnih EU fondova.

8

5. Okvir europske politike u području gospodarenja otpadom

Okvir europske politike gospodarenja otpadom sadržan je u Direktivi o otpadu i ukidanju određenih Direktiva Europskog Parlamenta i Vijeda 2008/98/EC od 19. studenog 2008. godine. Navedenom direktivom se utvrđuju mjere za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi kojima se sprječavaju ili umanjuju štetni učinci proizvodnje i gospodarenja otpadom i umanjuju sveukupni učinci uporabe resursa te poboljšava efikasnost te uporabe. Navedena Direktiva definira:

ključne pojmove vezane uz gospodarenje otpadom (npr. definicije otpada, oporabe, zbrinjavanja, itd.),

osnovne zahtjeve za gospodarenje otpadom (npr. obvezu da poduzede koje provodi postupke gospodarenja otpadom mora za to imati dozvolu ili biti registrirano, itd.),

obveze u gospodarenju otpadom (npr. obvezu da sve države članice EU moraju izraditi planove gospodarenja otpadom, itd.) i

osnovna načela gospodarenja otpadom (npr. načelo da se s otpadom postupa na način koji nema negativan učinak na okoliš ili zdravlje ljudi, načelo poticaja primjene hijerarhije otpada – sprječavanje, ponovna uporaba, recikliranje, oporaba i zbrinjavanje, načelo onečišdivač plada – troškove gospodarenja otpadom mora snositi posjednik otpada, prethodni posjednici ili proizvođači proizvoda od kojih je otpad pristigao, itd).

Uz navedenu Direktivu o otpadu i ukidanju određenih Direktiva Europskog Parlamenta i Vijeda 2008/98/EC od 19. studenog 2008. godine, okvir europske politike gospodarenja otpadom čine slijedede Direktive:

Direktiva Europskog Parlamenta i Vijeda 2006/21/EC od 15. ožujka 2006. godine o gospodarenju otpadom od djelatnosti vađenja mineralnih sirovina i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 2004/35/EC,

Direktiva Vijeda 1999/31/EC od 26. travnja 1999. godine o odlagalištima otpada,

Direktiva Vijeda 96/59/EC od 16. rujna 1996. godine o odlaganju polikloriranih bifenila i polikloriranih terfenila (PCB/PCT),

Direktiva Komisije 94/67/EC od 16. prosinca 1994. godine o spaljivanju opasnog otpada,

Direktiva Vijeda 94/31/EC od 27. lipnja 1994. godine koja nadopunjuje direktivu 91/689/EEC o opasnom otpadu,

Direktiva Vijeda 91/689/EEC od 12. prosinca 1991. godine o opasnom otpadu,

Direktiva Vijeda od 22. prosinca 1986. godine kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 75/439/EEC o odlaganju otpadnih ulja (87/101/EEC),

Direktiva Vijeda od 24. siječnja 1983. godine kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 78/176/EEC o otpadu iz industrije titan – dioksida (83/29/EEC),

Direktiva Vijeda od 20. veljače 1978. godine o otpadu iz industrije titan – dioksida (78/176/EEC),

9

Direktiva Vijeda od 15. srpnja 1975. godine o otpadu (75/442/EEC),

Direktiva Vijeda od 16. lipnja 1975. godine o odlaganju otpadnih ulja (75/439/EEC). Uz navedene Direktive postoji još čitav niz Uredbi i Odluka Vijeda Europske unije i Europske Komisije kojima se propisuje gospodarenje otpadom. Uredbe i odluke se mogu svrstati u četiri osnovne skupine kojima se propisuje:

okvir gospodarenja otpadom (npr. Odluka Komisije od 21. travnja 1976. godine kojom se osniva Odbor za gospodarenje otpadom – 76/431/EEC, itd.),

postupanje s različitim kategorijama otpada (npr. Odluka Komisije od 27. veljače 2003. godine kojom se utvrđuju norme za obilježavanje dijelova i materijala vozila sukladno Direktivi 2000/53/EC Europskog parlamenta i Vijeda o otpadnim vozilima, itd.)

pošiljke, te uvoz i izvoz otpada (npr. Uredba broj 1013/2006 Europskog Parlamenta i Vijeda od 14. lipnja 2006. godine o otpremi pošiljaka otpada, itd.) i

građevine za obradu i odlaganje otpada (npr. Odluka Vijeda od 19. prosinca 2002. godine kojom se utvrđuju kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagalište sukladno članku 16. i Prilogu II Direktive 1999/31/EC, itd).

Okvir Europske politike gospodarenja otpadom je usvojen kroz zakone i propise Republike Hrvatske.

10

6. Zakonodavstvo Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom

Zakonodavstvo Republike Hrvatske u području gospodarenja otpadom je gotovo u cijelosti usklađeno s relevantnim zakonodavstvom Europske Unije, te obuhvada:

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09),

Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11),

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10 i 10/11),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09 i 156/09),

Pravilnik o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09),

Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09 i 91/11),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09 i 156/09),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09 i 156/09),

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07),

Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07),

Pravilnik o načinu i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07),

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07),

Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08 i 31/09),

Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07),

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08),

Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišdavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08),

Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 70/08),

Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08),

Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošdu posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošdu izvoza neopasnog otpada (NN 51/06),

Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08),

Uredbu o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opteredivanje okoliša otpadom (NN 71/04),

11

Uredbu o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09),

Uredbu o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07 i 39/09),

Odluku o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži azbest (NN 92/08),

Odluku o postupanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu mjera radi unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 58/11) i

Naputak o postupanju s otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08). Postoji još niz zakona i propisa koji indirektno utječu ili reguliraju sustav gospodarenja otpadom, kao što su:

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07),

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11),

Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11),

Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08),

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09 i 49/11),

Zakon o vodama (NN 153/09),

Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08 i 49/11),

Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 151/03 i 79/08),

Zakon o područjima županija, gradova i opdina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10 i 145/10) itd.

Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije je u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom Republike Hrvatske unutar kojeg je implementirana politika gospodarenja otpadom Europske unije. Iz prethodno navedenog, proizlazi pet osnovnih načela važnih za provedbu pravilne politike gospodarenja otpadom, i to:

Pravilno korištenje definicija o otpadu,

Hijerarhija gospodarenja otpadom,

Planiranje gospodarenja otpadom,

Načelo “onečišdivač plada”,

Načelo odgovornosti.

6.1. Definicije otpada

Korištenje pravilnih definicija je bitno, u prvom redu, radi raspoznavanja što je otpad, a što nije otpad, te zbog standardizacije pradenja stanja u gospodarenju otpadom, izradi izvješda i učinkovitosti samog sustava prikupljanja podataka o gospodarenju otpadom, na svim

12

nivoima. Standardizirani podaci osiguravaju njihovu točnost, a točnost je osnovni parametar za planiranje i provođenje kvalitetne politike gospodarenja otpadom.

6.2. Hijerarhija gospodarenja otpadom

Hijerarhijom gospodarenja otpadom se određuju prioriteti i najbolje opcije za okoliš u okviru zakonodavstva i okolišne politike, pri čemu je odstupanje od hijerarhije dozvoljeno za pojedine tokove otpada, tamo gdje je to opravdan s obzirom na tehničku izvedivost, gospodarsku opravdanost i zaštitu okoliša (Slika 1 – Hijerarhija gospodarenja otpadom).

Najmanje poželjan izbor

Slika 1 – Hijerarhija gospodarenja otpadom

6.3. Planiranje gospodarenja otpadom

Planiranje gospodarenja otpadom obuhvada analizu postojedeg stanja te propisuje mjere koje je potrebno provesti kako bi se dosegli zadani ciljevi u politici gospodarenja otpadom. Planiranje je potrebno provoditi na tri razine: nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj. Planiranje gospodarenja otpadom na županijskoj razini mora obuhvatiti:

Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,

Mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada,

Plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,

Mjere sanacije otpadom onečišdenog okoliša i neuređenih odlagališta,

Mjere nadzora i pradenja gospodarenja otpadom,

Izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera i Rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

Prevencija

Ponovna uporaba

Recikliranje

Oporaba

Zbrinjavanje

13

6.4. Načelo onečišćivač plaća

Načelo onečišdivač plada znači da sve troškove gospodarenja otpadom (prevencija, ponovna uporaba, odvojeno sakupljanje, prijevoz, pretovar, skladištenje, sanacija, odlaganje, zbrinjavanje, itd.) mora snositi posjednik otpada, prethodni posjednici ili proizvođači proizvoda od kojih je otpad pristigao, uz uvažavanje cilja iz Nacionalnog plana gospodarenja otpadom koji definira da cijena gospodarenja otpadom ne smije biti veda od 3% od ukupnog prihoda kudanstva.

6.5. Načelo odgovornosti

Načelo odgovornosti se temelji na načelu onečišdivač plada, te se njime proizvođač proizvoda od kojeg otpad potječe, smatra odgovornim za čitav životni ciklus te robe i ambalaže u koju je roba pakirana, i onda kada potrošač više ne koristi tu robu. Načelo odgovornosti potiče proizvođača na ekonomičnije dizajniranje i pakiranje proizvoda, odnosno na proizvodnju proizvoda koje je lakše reciklirati i oporabiti, a onečišdivača na odgovorno ponašanje. Osim odgovornosti proizvođača, u zakonskoj regulativi Republike Hrvatske je definirana i odgovornost u gospodarenju otpadom, pa je tako Republike Hrvatska odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije i Grad Zagreb za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnim, a gradovi i opdine za gospodarenje komunalnim otpadom.

14

7. Opdi podaci o Zagrebačkoj županiji

Zagrebačka županija je smještena u središnjem dijelu Republike Hrvatske te, poput prstena, prekinutog samo na sjevernom dijelu, okružuje Grad Zagreb. Površina Zagrebačke županije iznosi nešto više od 3.050 km2, što je oko 5,4% ukupne površine Republike Hrvatske (Slika 2 – Položaj Zagrebačke županije).

Slika 2 – Položaj Zagrebačke županije

Područje Zagrebačke županije određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i opdina u Republici Hrvatskoj i obuhvada devet (9) gradova i dvadesetpet (25) opdina sa sveukupno šestodevedesetdevet (699) naselja. Navedeni gradovi i opdine se mogu grupirati na osam (8) funkcionalnih cjelina koje se razgraničuju po granicama slijededih gradova i opdina:

Grad Dugo Selo s jedanaest (11) naselja, Opdina Brckovljani s trinaest (13) naselja i Opdina Rugvica s dvadesettri (23) naselja, što je sveukupno četrdesetsedam (47) naselja;

Grad Ivanid-Grad s dvadesetdva (22) naselja, Opdina Kloštar Ivanid s jedanaest (11) naselja i Opdina Križ sa šesnaest (16) naselja, što je sveukupno četrdesetdevet (49) naselja;

15

Grad Jastrebarsko s pedesetdevet (59) naselja, Opdina Klinča Sela sa četrnaest (14) naselja, Opdina Krašid s tridesettri (33) naselja, Opdina Pisarovina sa četrnaest (14) naselja i Opdina Žumberak s tridesetpet (35) naselja, što je sveukupno stopedesetpet (155) naselja;

Grad Samobor sa sedamdesetosam (78) naselja, Grad Sveta Nedelja sa četrnaest (14) naselja i Opdina Stupnik s tri (3) naselja, što je sveukupno devedesetpet (95) naselja;

Grad Sveti Ivan Zelina sa šezdesetdva (62) naselja i Opdina Bedenica sa šest (6) naselja, što je sveukupno šezdesetosam (68) naselja;

Grad Velika Gorica s pedesetdevet (59) naselja, Opdina Kravarsko s deset (10) naselja, Opdina Orle s deset (10) naselja i Opdina Pokupsko sa četrnaest (14) naselja, što je sveukupno devedesettri (93) naselja;

Grad Vrbovec sa četrdesetdva (42) naselja, Opdina Dubrava s dvadesetsedam (27) naselja, Opdina Farkaševac s jedanaest (11) naselja, Opdina Gradec s dvadeset (20) naselja, Opdina Preseka s petnaest (15) naselja i Opdina Rakovec s dvanaest (12) naselja, što je sveukupno stodvadesetčetiri (127) naselja;

Grad Zaprešid s devet (9) naselja, Opdina Bistra sa sedam (7) naselja, Opdina Brdovec s trinaest (13) naselja, Opdina Dubravica s deset (10) naselja, Opdina Jakovlje s tri (3) naselja, Opdina Luka s pet (5) naselja, Opdina Marija Gorica s deset (10) naselja i Opdina Pušda s osam (8) naselja, što je sveukupno šezdesetpet (65) naselja.

7.1. Stanovništvo

Prema preliminarnom popisu stanovništva iz 2011. godine, u Zagrebačkoj županiji živi 317.642 stanovnika u 102.753 kudanstava, što je prosječno 3,1 stanovnika u kudanstvu (Tablica 1 – Broj stanovnika u Zagrebačkoj županiji po Jedinicama lokalne samouprave). Tablica 1 – Broj stanovnika u Zagrebačkoj županiji po Jedinicama lokalne samouprave

Cjelina Grad / Opdina

(JLS)

Broj naselja u

JLS

Površ. (km2)

Broj stanovnika

prema popisu iz

2011. godine

Broj

kudanstava prema

popisu iz 2011.

godine

Gustoda naseljenosti (stanovnik/

km2)

Dugo Selo

Dugo Selo 11 52,2 17.531 5.534 335,8

Brckovljani 13 71,1 6.857 2.008 96,4

Rugvica 23 93,7 7.846 2.373 83,7

Ukupno: 47 217,0 32.234 9.915 148,5

Ivanid-Grad Ivanid-Grad 22 173,6 14.544 4.983 83,8

Kloštar Ivanid 11 77,6 6.081 1.939 78,4

Križ 16 118,5 6.962 2.386 58,8

16


(JLS)

Broj naselja u

JLS

Površ. (km2)

Broj stanovnika

prema popisu iz

2011. godine

Broj

kudanstava prema

popisu iz 2011.

godine


km2)

Ukupno: 49 369,7 27.587 9.308 74,6

Jastrebarsko

Jastrebarsko 59 226,5 15.897 5.141 70,2

Klinča Sela 14 77,6 5.242 1.525 67,6

Krašid 33 69,5 2.665 911 38,3

Pisarovina 14 145,0 3.678 1.186 25,4

Žumberak 35 110,2 872 396 7,9

Ukupno: 155 628,8 28.354 9.159 45,1

Samobor

Samobor 78 250,7 37.607 12.426 150,0

Sveta Nedelja 14 41,4 18.032 5.651 435,6

Stupnik 3 23,2 3.714 1.095 160,1

Ukupno: 95 315,3 59.353 19.172 188,2

Sveti Ivan Zelina

Sveti Ivan Zelina 62 184,7 15.990 4.982 86,6

Bedenica 6 21,7 1.426 406 65,7

Ukupno: 68 206,4 17.416 5.388 84,4

Velika Gorica

Velika Gorica 59 328,7 63.511 21.103 193,2

Kravarsko 10 58,0 1.982 675 34,2

Orle 10 57,6 1.967 655 34,1

Pokupsko 14 105,7 2.223 739 21,0

Ukupno: 93 550,0 69.683 23.172 126,7

Vrbovec

Vrbovec 42 159,1 14.802 4.443 93,0

Dubrava 27 115,2 5.246 1.541 45,4

Farkaševac 11 73,7 1.913 552 26,0

Gradec 20 88,9 3.697 1.147 41,6

Preseka 15 47,9 1.438 439 30,0

Rakovec 12 35,1 1.256 376 35,8

Ukupno: 127 519,7 28.352 8.498 54,5

Zaprešid

Zaprešid 9 52,6 25.226 8.800 479,6

Bistra 7 52,7 6.621 2.109 125,6

Brdovec 13 32,3 11.143 3.490 345,0

Dubravica 10 20,5 1.442 463 70,3

Jakovlje 3 35,7 3.939 1.276 110,0

Luka 5 17,2 1.351 417 78,5

Marija Gorica 10 17,1 2.251 724 131,6

17


(JLS)

Broj naselja u

JLS

Površ. (km2)

Broj stanovnika

prema popisu iz

2011. godine

Broj

kudanstava prema

popisu iz 2011.

godine


km2)

Pušda 8 18,2 2.690 862 147,8

Ukupno: 65 246,3 54.663 18.141 221,9 SVEUKUPNO: 699 3.053,2 317.642 102.753 104,0

Izvor: Popisane osobe, kudanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011. – www.dzs.hr (29.06.2011.)

Prema prikazanim podacima, u 2011. godini, na području Zagrebačke županije, živi približno 2,6% više stanovnika nego 2001. godine.

7.2. Komercijalne i industrijske djelatnosti

Na području Zagrebačke županije je, u 2007. godini, bilo registrirano 15.317 pravnih osoba, od čega je 6.948 bilo aktivno i u kojima je radilo 60.908 zaposlenih (Tablica 2 – Podaci o broju pravnih osoba i broju zaposlenih u pravnim osobama u 2007. godini). Tablica 2 – Podaci o broju pravnih osoba i broju zaposlenih u pravnim osobama u 2007. godini

Područje djelatnosti

Pravne osobe

Broj zaposlenih

Registrirane Aktivne

A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo 357 170 1.263

B – Ribarstvo 9 7 35

C – Rudarstvo i vađenje 26 19 1.867

D – Prerađivačka industrija 1.965 1.134 15.098

E – Opskrba električnom energijom, plinom i toplom vodom 17 14 1.334

F – Građevinarstvo 1.182 709 7.165

G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kudanstvo 6.096 2.368 14.147

H – Hoteli i restorani 438 211 855

I – Promet, skladištenje i veze 701 299 3.942

J – Financijsko posredovanje 73 50 744

K – Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 1.448 910 2.683

L – Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 309 74 4.173

M – Obrazovanje 154 131 4.719

18

Područje djelatnosti

Pravne osobe

Broj zaposlenih

Registrirane Aktivne

N – Zdravstvena i socijalna zaštita 157 101 1.845

O – Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 2.385 751 1.038

UKUPNO: 15.317 6.948 60.908 Izvor: Izvješde o stanju okoliša Zagrebačke županije, prosinac 2009. godine

Osim 60.908 zaposlenih u pravnim osobama, u 2007. godini je, u obrtu i slobodnim profesijama bilo 18.323 zaposlenih i 4.178 zaposlenih osiguranika poljoprivrednika, što je ukupno činilo 83.409 zaposlenih u Zagrebačkoj županiji. Struktura zaposlenih se, tijekom dvije godine, djelomično izmijenila, tako da je u 2009. godini u Zagrebačkoj županiji, bilo 63.897 zaposlenih u pravnim osobama, 17.989 zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama te 3.395 zaposlenih osiguranika poljoprivrednika (Tablica 3 – Podaci o ukupnom broju zaposlenih u Zagrebačkoj županiji). Tablica 3 – Podaci o ukupnom broju zaposlenih u Zagrebačkoj županiji

Poslovni subjekt

Broj zaposlenih

2009. godine

Broj zaposlenih 2007. godine

Pravne osobe 63.897 60.908

Obrt i slobodne profesije 17.989 18.323

Osiguranici poljoprivrednici 3.395 4.178

UKUPNO: 85.251 83.409 Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2010. godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske – tablica 6.13.

Zaposleni u poslovnim subjektima, stanje 31. ožujka 2009. godine

19

8. Postojeće stanje gospodarenja otpadom

Osnovne značajke postojedeg stanja gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji su nepostojanje jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije i značajne razlike u postojedem sustavu gospodarenja otpadom na razini gradova i opdina. Osnovni uzrok takvog stanja je, između ostaloga, nedostatna zakonska regulativa u prošlosti i nedosljedna primjena postojede zakonske regulative. Posljedice takvog, nejedinstvenog i neujednačenog sustava gospodarenja otpadom, bez dostatnih financijskih i organizacijskih ulaganja u kontinuirani razvoj i nadzor cjelovitog sustava, mogu biti brojne i mogu dovesti do daljnje devastacije prostora i bitnog smanjenja kakvode okoliša i življenja, te je stoga neophodno problematici gospodarenja otpadom pristupiti sustavno kako bi se svi, brojni zainteresirani sudionici, mogli planski uključiti u izgradnju jedinstvenog i održivog sustava na razini Zagrebačke županije. Osnovni preduvijet za planski razvoj je poznavanje postojedeg stanja.

8.1. Komunalni otpad

Zakonom o otpadu utvrđeno je da su županije i Grad Zagreb odgovorni za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnim, a gradovi i opdine za gospodarenje komunalnim otpadom, iz čega proizlazi zajednička odgovornost i potreba za koordinacijom i suradnjom. Komunalni otpad je definiran kao otpad iz kudanstava te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti (komercijalni otpad) ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kudanstava. Navedeni otpad nastaje u kudanstvima, uslužnim djelatnostima kao što su trgovine, ugostiteljstvo i sl., institucijama kao što su škole, objekti koje koriste opdinske i državne službe i sl., te na javnim površinama kao posljedica uređivanja i održavanja javnih površina.

8.1.1. Količine komunalnog otpada

Za definiranje količina sakupljenog komunalnog otpada su korišteni dostupni relevantni izvori, i to:

Izvješde o komunalnom otpadu za 2009. godinu, AZO, ožujak 2011. godine,

Izvješde o stanju okoliša Zagrebačke županije, prosinac 2009. godine,

Podaci o sakupljenom i odloženom neopasnom otpadu s područja Zagrebačke županije na odlagališta u Zagrebačkoj županiji, ROO, 2010. godine.

Prema navedenim izvorima na području Zagrebačke županije je, u 2010. godini, skupljeno 75.472,48 t komunalnog otpada, koji je sav završio na odlagalištima otpada. (Tablica 4 – Količina skupljenog komunalnog otpada u 2010. godini po skupljačima i JLS).

20

Tablica 4 – Količina skupljenog komunalnog otpada u 2010. godini po skupljačima i JLS

Skupljač Grad/ Opdina

Broj stanovnika

prema popisu iz 2011. godine

Količina otpada (t)

Prosječna količina

otpada po stanovniku

(kg/stan/god)

Dukom d.o.o. Dugo Selo 17.531 6.737,00 384,3

Ivakop d.o.o. Ivanid-Grad 14.544

5.995,49 217,3 Kloštar Ivanid 6.081

Križ 6.962 Komunalno Jastrebarsko d.o.o. Jastrebarsko 15.897 8.148,17 512,6

Komunalac d.o.o. Samobor Samobor 37.607 11.184,00 297,4

Zagrebački holding d.o.o. Stupnik 3.714 1.174,71 316,3

Zelinske komunalije d.o.o. Sveti Ivan Zelina 15.990 1.063,65 66,5

VG Čistoda d.o.o. Velika Gorica 63.511 19.444,96 306,2

Komunalac Vrbovec d.o.o.

Vrbovec 14.802

4.367,56 154,0

Dubrava 5.246

Farkaševac 1.913

Gradec 3.697

Preseka 1.438

Rakovec 1.256

Zaprešid d.o.o.

Zaprešid 25.226

9.816,20 222,6

Brdovec 11.143

Dubravica 1.442

Luka 1.351

Marija Gorica 2.251

Pušda 2.690

Eko-Flor Plus d.o.o.

Bedenica 1.426

7.540,74 119,0

Bistra 6.621

Brckovljani 6.857

Jakovlje 3.939

Klinča Sela 5.242

Krašid 2.665

Kravarsko 1.982

Orle 1.967

Pisarovina 3.678

Pokupsko 2.223

Rugvica 7.846

Sveta Nedelja 18.032

21

Skupljač Grad/ Opdina

Broj stanovnika

prema popisu iz 2011. godine

Količina otpada (t)

Prosječna količina

otpada po stanovniku

(kg/stan/god)

Žumberak 872

UKUPNO:

317.642 75.472,48 237,60 Prema Izvješdu o komunalnom otpadu za 2009. godinu, AZO, ožujak 2011. godine, putem reciklažnih dvorišta je prijavljeno dodatnih 1.595,00 t odvojeno skupljenih sastavnica komunalnog otpada, uglavnom papira i biorazgradivog otpada, što čini samo nešto više od 2% ukupno skupljenog komunalnog otpada, i koji je, putem ovlaštenih poduzeda, predan na daljnju oporabu (Tablica 5 – Ukupna količina odloženog i odvojeno skupljenog komunalnog otpada). Tablica 5 – Ukupna količina odloženog i odvojeno skupljenog komunalnog otpada

Postupanje s otpadom Količina otpada

(t)

Prosječna količina otpada po

stanovniku (kg/stan/god)

Odloženo na odlagališta otpada 75.472,48 237,60

Odvojeno skupljeno putem reciklažnih dvorišta i predano na daljnju oporabu

1.595,00 5,02

UKUPNO: 77.067,48 242,62

Prema prikazanim podacima, razvidno je slijedede:

Prosječna godišnja količina skupljenog komunalnog otpada po stanovniku je 242,62 kg/stan/god,

Prosječna godišnja količina skupljenog komunalnog otpada po kudanstvu je 752,12 kg/kudanstvo/god,

Prosječna dnevna količina skupljenog komunalnog otpada po stanovniku je 0,66 kg/stan/dan,

Prosječna dnevna količina skupljenog komunalnog otpada po kudanstvu je 2,05 kg/kudanstvo/dan.

Ukoliko prikazane podatke usporedimo s podacima iz Nacionalnog Plana gospodarenja otpadom, odnosno s podacima iz EU, može se zaključiti da se prikazane količine skupljenog komunalnog otpada kredu ispod svih usporednih vrijednosti (Tablica 6 – Usporedba skupljenog komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji i članicama EU).

22

Tablica 6 – Usporedba skupljenog komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji i članicama EU

Područje skupljanja

Količine skupljenog komunalnog otpada

(kg/stanovniku/godišnje)

Zagrebačka županija 242,62 – raspon od 66,50 do 512,60

Republika Hrvatska 327,001) – raspon od 206,00 do 467,00

EU27 504,002)

Češka 274,002)

Danska 833,002)

Mađarska 427,002)

Bugarska 450,002)

Slovenija 495,002)

Rumunjska 308,002)

1) Količine se odnose na proizvedeni otpad (Izvor: Nacionalni Plan gospodarenja otpadom)

2) Podaci za 2009. godinu (Izvor: Eurostat 37/2011)

8.1.2. Skupljanje komunalnog otpada

Skupljanjem komunalnog otpada je obuhvadeno 100% kudanstava u Zagrebačkoj županiji, a skupljanje obavlja deset registriranih i ovlaštenih skupljača otpada, i to:

Dukom d.o.o. na području Dugog Sela s ukupno 17.531 stanovnika,

Ivakop d.o.o. na području Ivanid – Grada, Kloštar Ivanida i Križa s ukupno 27.587 stanovnika,

Komunalno Jastrebarsko d.o.o. na području Jastrebarskog s ukupno 15.897 stanovnika,

Komunalac d.o.o. Samobor na području Samobora s ukupno 37.607 stanovnika,

Zagrebački holding d.o.o. na području Stupnika s ukupno 3.714 stanovnika,

Zelinske komunalije d.o.o. na području Svetog Ivana Zeline s ukupno 15.990 stanovnika,

VG Čistoda d.o.o. na području Velike Gorice s ukupno 63.511 stanovnika,

Komunalac Vrbovec d.o.o na području Vrbovca, Dubrave, Farkaševca, Gradeca, Preseka i Rakovca s ukupno 28.352 stanovnika,

Zaprešid d.o.o. na području Zaprešida, Brdovca, Dubravice, Luke, Marije Gorice i Pušde s ukupno 44.103 stanovnika,

Eko-Flor Plus d.o.o na području Bedenice, Bistre, Brckovljana, Jakovlja, Klinča Sela, Krašida, Kravarskog, Orla, Pisarovine, Pokupskog, Rugvice, Svete Nedelje i Žumberka s ukupno 63.350 stanovnika (Slika 3 – Odnos broja obuhvadenog stanovništva i skupljenog komunalnog otpada 2010. godine prema skupljačima).

23

Slika 3 – Odnos broja obuhvadenog stanovništva i skupljenog komunalnog otpada 2010. godine prema skupljačima

Prema ključnom broju otpada, najviše je skupljeno miješanog komunalnog otpada (ključni broj 20 30 01) s 90,8% udjela, potom slijedi glomazni otpad (ključni broj 20 03 07) s 5,8% udjela, te ostale kategorije komunalnog otpada (Tablica 7 – Količine skupljenog komunalnog otpada u 2010. godini po skupljačima; Tablica 8 – Udio skupljenog komunalnog otpada u 2010. godini po ključnom broju). Tablica 7 – Količine skupljenog komunalnog otpada u 2010. godini po skupljačima

Skupljač

Ključni

broj

Skradeni naziv otpada Količina

(t)

Dukom d.o.o.

20 02 Otpad iz vrtova i parkova

20 02 01 Biorazgradivi otpad 18,00

20 02 02 Zemlja i kamenje 648,00

20 03 Ostali komunalni otpad 20 03 01 Miješani komunalni otpad 6.065,10

20 03 03 Ostaci od čišdenja ulica 5,90

Ivakop d.o.o.

15 01 Ambalaža 15 01 02 Ambalaža od plastike 11,89


20 03 07 Glomazni otpad 116,23 Komunalno Jastrebarsko d.o.o. 20 03 Ostali komunalni otpad

0,00

10.000,00

20.000,00

30.000,00

40.000,00

50.000,00

60.000,00

70.000,00St

ano

vnic

i/To

ne

otp

ada

OTPAD

STANOVNICI

24

Skupljač

Ključni

broj

Skradeni naziv otpada Količina

(t)

20 03 01 Miješani komunalni otpad 6.944,45

20 03 07 Glomazni otpad 1.203,72

Komunalac d.o.o. Samobor 20 03 Ostali komunalni otpad


Zagrebački holding d.o.o.1) 20 03 Ostali komunalni otpad

20 03 01 Miješani komunalni otpad 737,22

20 03 07 Glomazni otpad 437,49

Zelinske komunalije d.o.o. 20 03 Ostali komunalni otpad


VG Čistoda d.o.o.

20 02 Otpad iz vrtova i parkova 20 02 03 Ostali otpad koji nije biorazgradiv 186,76


20 03 02 Otpad s tržnica 8,74



20 03 99 Komunalni otpad koji nije specificiran 1.615,20

Komunalac Vrbovec d.o.o. 20 03 Ostali komunalni otpad


Zaprešid d.o.o.

20 02 Otpad iz vrtova i parkova


20 03 Ostali komunalni otpad



Eko-Flor Plus d.o.o. 20 03 Ostali komunalni otpad


Izvor: Podaci o sakupljenom i odloženom neopasnom otpadu s područja Zagrebačke županije na odlagališta u Zagrebačkoj županiji, ROO, 2010. godine

1) Izvor: Izvješde o komunalnom otpadu za 2009. godinu, AZO, ožujak 2011. godine,

Tablica 8 – Udio skupljenog komunalnog otpada u 2010. godini po ključnom broju

Ključni

broj

Skradeni naziv otpada Količina (t) Udio

15 01 02 Ambalaža od plastike 11,89 0,02%

20 02 01 Biorazgradivi otpad 91,20 0,1%

25

Ključni

broj

Skradeni naziv otpada Količina (t) Udio

20 02 02 Zemlja i kamenje 648,00 0,9%

20 02 03 Ostali otpad koji nije biorazgradiv 186,76 0,2%

20 03 01 Miješani komunalni otpad 68.471,93 90,7%

20 03 02 Otpad s tržnica 8,74 0,01%

20 03 03 Ostaci od čišdenja ulica 38,28 0,1%

20 03 07 Glomazni otpad 4.400,48 5,8%

20 03 99 Komunalni otpad koji nije specificiran 1.615,20 2,1% Tijekom izrade ovoga Plana (lipanj 2011. godine), došlo je do promjene skupljača na području Grada Jastrebarskog, te je poslove skupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada od tvrtke Komunalno Jastrebarsko d.o.o. preuzela tvrtka Eko-Flor Plus d.o.o. Ova promjena, niti bilo koja druga promjena u navedenom smislu, ne bi smjela bitno utjecati na sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije.

8.1.3. Sastav komunalnog otpada

Sastav komunalnog otpada mijenja se ovisno o sredini u kojoj nastaje i ovisi o mnogim faktorima, kao što su: standard stanovništva, tip naselja, postignuta razina komunalne higijene, svijest stanovništva i sl. Cjeloviti podaci o sastavu komunalnog otpada na razini Zagrebačke županije ne postoje, a postupak određivanja sastava je proveo mali dio Jedinica lokalne samouprave (npr. Grad Velika Gorica). Zbog toga se može samo pretpostaviti sastav i to na temelju prethodno navedenih faktora i Nacionalnog plana gospodarenja otpadom. (Tablica 9 – Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Zagrebačke županije). Tablica 9 – Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Zagrebačke županije

Komponenta otpada

Maseni udio

Kuhinjski i sličan biootpad 43,10%

Papir i karton 19,60%

Koža i kosti 3,00%

Drvo 1,30%

Tekstil 7,80%

Staklo 6,60%

Metali 4,10%

Inertni otpad 1,50%

26

Komponenta otpada

Maseni udio

Plastika 11,60%

Guma 0,90%

Ostalo 0,50% Izvor: Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine

8.2. Neopasni proizvodni otpad

Neopasni proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Neopasni proizvodni otpad ne smije imati niti jedno od svojstava opisanih u Prilogu II Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (npr. eksplozivno, kancerogeno, zapaljivo, itd). Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Sav neopasni proizvodni otpad, proizvođač otpada, mora predati ovlaštenim skupljačima, odnosno oporabiteljima.

8.2.1. Količine neopasnog proizvodnog otpada

Prema posljednjim dostupnim ažurnim podacima o proizvodnom otpadu – Registar onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine, u Zagrebačkoj županiji je proizvedeno 89.709,99 t neopasnog proizvodnog otpada. (Tablica 10 – Količina i udio proizvedenog neopasnog proizvodnog otpada u 2007. godini po djelatnosti koja generira otpad). Tablica 10 – Količina i udio proizvedenog neopasnog proizvodnog otpada u 2007. godini po djelatnosti koja generira otpad

Oznaka djelatnosti

Skradeni naziv djelatnosti koja generira

otpad

Količina neopasnog

proizvodnog otpada (t)

Udio

01 00 00 Otpad od mineralnih sirovina 6.824,00 7,61%

02 00 00 Otpad od poljodjelstva 11.410,40 12,72%

03 00 00 Otpad od prerade drveta 27.223,01 30,35%

04 00 00 Otpad iz tekstilne industrije 7,80 0,01%

05 00 00 Otpad od prerade nafte 3,95 0,00%

06 00 00 Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 0,00 0,00%

07 00 00 Otpad iz organskih kemijskih procesa 60,82 0,07%

08 00 00 Otpad od boja i ljepila 10,47 0,01%

09 00 00 Otpad iz fotografske industrije 0,85 0,00%

27

Oznaka djelatnosti

Skradeni naziv djelatnosti koja generira

otpad

Količina neopasnog

proizvodnog otpada (t)

Udio

10 00 00 Otpad iz termičkih procesa 2.492,93 2,78%

11 00 00 Otpad od kemijske obrade metala 542,96 0,61%

12 00 00 Otpad od obrade metala i plastike 1.841,54 2,05%

13 00 00 Otpadna ulja 0,00 0,00%

14 00 00 Otpadna organska otapala 0,00 0,00%

15 00 00 Otpadna ambalaža 16.653,64 18,56%

16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran 278,74 0,31%

17 00 00 Građevinski otpad 2.561,46 2,86%

18 00 00 Otpad iz zdravstvene zaštite 72,31 0,08%

19 00 00 Otpad od pročišdavanja 13.454,97 15,00%

20 00 00 Komunalni otpad 6.270,16 6,99% Izvor: Registar onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine

Najvede količine prikazanog otpada je proizvelo 127 tvrtki iz Zagrebačke županije koje su, sukladno obvezi iz Zakona o otpadu, bududi da proizvode više od 150 t neopasnog otpada godišnje, izradile Planove za gospodarenje svojim neopasnim proizvodnim otpadom, dok su ostale tvrtke, koje proizvode više od 2.000 kg neopasnog otpada godišnje i koje su, sukladno Pravilniku o registru onečišdavanja okoliša, obveznici dostave podataka o proizvedenom otpadu u ROO, proizvele manje količine prikazanog otpada. Broj zaposlenih je 2007. godine bio 60.908, koji su, prema prethodno navedenim podacima, u 2007. godini proizveli 89.709,99 t neopasnog proizvodnog otpada, odnosno 1.472,88 kg/zaposlenom/godišnje ili 4,04 kg/zaposlenom/dan.

8.2.2. Sastav neopasnog proizvodnog otpada

Sastav neopasnog proizvodnog otpada koji nastaje u Zagrebačkoj županiji je preuzet iz Registra onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine (Tablica 11 – Sastav proizvedenog neopasnog proizvodnog otpada u 2007. godini po ključnom broju). Tablica 11 – Sastav proizvedenog neopasnog proizvodnog otpada u 2007. godini po ključnom broju

Ključni broj

Količina (t)

Ključni broj

Količina (t)

Ključni broj

Količina (t)

Ključni broj

Količina (t)

01 04 08 6.824,00 11 05 02 321,88 16 03 06 81,86 19 08 09 16,66

02 01 10 0,20 12 01 01 1.554,95 16 06 04 0,02 19 08 12 352,91

02 02 02 11.398,86 12 01 03 44,85 16 06 05 1,81 19 08 14 2,98

03 01 01 761,00 12 01 05 9,37 17 01 01 74,69 19 08 99 358,47

03 01 05 26.462,01 12 01 15 5,73 17 01 07 92,40 19 09 05 1,60

28

Ključni broj

Količina (t)

Ključni broj

Količina (t)

Ključni broj

Količina (t)

Ključni broj

Količina (t)

04 02 22 7,80 12 01 17 226,18 17 02 01 66,71 19 12 01 17,14

05 01 17 3,95 12 01 99 0,46 17 04 01 294,43 20 01 01 623,73

07 02 13 48,00 15 01 01 2.707,08 17 04 02 112,72 20 01 02 1,84

07 05 99 12,57 15 01 02 6.420,35 17 04 03 5,44 20 01 08 22,04

07 06 99 0,25 15 01 03 268,75 17 04 05 1.034,74 20 01 11 6,05

08 01 99 7,96 15 01 04 169,47 17 04 07 209,81 20 01 25 18,69

08 03 18 2,51 15 01 05 3,76 17 04 11 25,52 20 01 28 6,35

09 01 08 0,85 15 01 06 3,29 17 05 04 165,00 20 01 32 76,39

10 01 01 8,00 15 01 07 7.080,22 17 05 06 444,0 20 01 36 47,50

10 01 02 1,33 15 02 03 0,72 17 06 04 36,00 20 01 38 12,80

10 01 03 59,34 16 01 03 129,82 18 01 09 67,05 20 01 39 44,66

10 10 99 5,70 16 01 16 0,01 18 02 03 5,26 20 01 40 924,14

10 11 03 17,12 16 01 17 19,18 19 02 99 142,05 20 02 01 464,00

10 12 01 760,00 16 01 19 6,36 19 03 07 1.111,60 20 03 01 274,56

10 12 03 37,04 16 01 20 0,18 19 05 03 211,56 20 03 04 3.721,90

10 12 06 955,50 16 01 22 2,40 19 08 01 240,00 20 30 07 25,52

10 12 08 648,90 16 02 14 37,08 19 08 02 0,00

11 05 01 221,08 16 03 04 0,02 19 08 05 11.000,00 Izvor: Registra onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine

Iz prethodne tablice je jasno da su u kategoriji neopasnog proizvodnog otpada najzastupljeniji:

03 01 05 – piljevina, strugotine, otpaci od rezanja drva, drvo, otpaci dasaka i furnira s oko 30% udjela,

02 02 02 – otpadno životinjsko tkivo s oko 13% udjela,

19 08 05 – muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda s oko 12% udjela,

15 01 07 – staklena ambalaža s oko 8% udjela,

15 01 02 – ambalaža od plastike s oko 7% udjela,

20 03 04 – muljevi iz septičkih jama s oko 4% udjela, itd. (Slika 4 – Osnovni sastav neopasnog proizvodnog otpada).

29

Slika 4 – Osnovni sastav neopasnog proizvodnog otpada

8.3. Opasni otpad

Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad prema Zakonu o otpadu. Opasni otpad je određen kategorijama (generičkim tipovima) i sastavinama, a obvezno sadrži jedno ili više svojstava utvrđenih Listom opasnog otpada, sastavnim dijelom Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s Katalogom otpada i Listom opasnog otpada. Svojstva otpada (i odgovarajude oznake iz navedene Uredbe) koji ga čine opasnim su: H1 eksplozivno, H2 oksidirajude, H3 A visoko zapaljivo, H3 B zapaljivo, H4 nadražujude, H5 opasan, H6 otrovno, H7 karcinogeno, H8 nagrizajude, H9 infektivno, H10 toksično za reprodukciju (teratogeno), H11 mutageno, H12 tvari i pripravci koji otpuštaju otrovne ili vrlo otrovne plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, H13 tvari i pripravci koji, nakon odlaganja, mogu na bilo koji način proizvesti drugu tvar, npr. ocjeđivanjem koja ima jedno od prethodno navedenih svojstava (H1-H12) i H14 ekotoksično. Proizvođač opasnog otpada mora sav proizvedeni otpad predati ovlaštenim skupljačima, odnosno oporabiteljima. Prema Zakonu o otpadu, uz samog proizvođača otpada, država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom.

8.3.1. Količine opasnog otpada

Prema posljednjim dostupnim ažurnim podacima o opasnom otpadu – Registar onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine,

13%

30%

7%8%

12%

4%

26%02 02 02

03 01 05

15 01 02

15 01 07

19 08 02

20 03 04

ostalo

30

u Zagrebačkoj županiji je proizvedeno 8.321,90 t opasnog otpada. (Tablica 12 – Količina i udio proizvedenog opasnog otpada u 2007. godini po djelatnosti koja generira otpad). Tablica 12 – Količina i udio proizvedenog opasnog otpada u 2007. godini po djelatnosti koja generira otpad

Oznaka djelatnosti

Skradeni naziv djelatnosti koja generira otpad

Količina opasnog

otpada (t)

Udio

01 00 00 Otpad od mineralnih sirovina 0,00 0,00%

02 00 00 Otpad od poljodjelstva 6,15 0,07%

03 00 00 Otpad od prerade drveta 0,00 0,00%

04 00 00 Otpad iz tekstilne industrije 0,00 0,00%

05 00 00 Otpad od prerade nafte 4,66 0,06%

06 00 00 Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 6,40 0,08%

07 00 00 Otpad iz organskih kemijskih procesa 200,13 2,40%

08 00 00 Otpad od boja i ljepila 51,25 0,62%

09 00 00 Otpad iz fotografske industrije 8,64 0,10%

10 00 00 Otpad iz termičkih procesa 4,17 0,05%

11 00 00 Otpad od kemijske obrade metala 1.160,62 13,95%

12 00 00 Otpad od obrade metala i plastike 57,63 0,69%

13 00 00 Otpadna ulja 393,75 4,73%

14 00 00 Otpadna organska otapala 1,27 0,02%

15 00 00 Otpadna ambalaža 5.888,68 70,76%

16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran 297,84 3,58%

17 00 00 Građevinski otpad 172,27 2,07%

18 00 00 Otpad iz zdravstvene zaštite 6,32 0,08%

19 00 00 Otpad od pročišdavanja 36,25 0,44%

20 00 00 Komunalni otpad 25,90 0,31% Izvor: Registar onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine

Prikazani opasni otpad je proizveden u 97 tvrtki iz Zagrebačke županije koje su, sukladno obvezi iz Pravilnika o registru onečišdavanja okoliša, bududi da proizvode više od 50 kg opasnog otpada godišnje, obveznici prijave podataka u ROO. Prikazani podaci o količinama opasnog otpada, nažalost, nisu potpuni niti ažurni iz niza objektivnih i subjektivnih razloga čija analiza nije predmet ovoga Plana, te je stoga napravljena procjena točnijih količina proizvedenog opasnog otpada. Prema Nacionalnom Planu gospodarenja otpadom i dokumentu naziva Razvoj sustava gospodarenja opasnim otpadom uključujudi i upravljanje kritičnim točkama u Hrvatskoj, MZOPUG, AZO, FZOEU, Ramboll, studeni 2010. godine, izrađenim u sklopu PHARE 2006 Project, količina opasnog

31

otpada u Republici Hrvatskoj je barem trostruka veda od prijavljenih količina, te je, sukladno navedenoj analogiji, procjena da se količine opasnog otpada u Zagrebačkoj županiji kredu oko 25.000 t godišnje.

8.3.2. Sastav opasnog otpada

Sastav opasnog otpada koji nastaje u Zagrebačkoj županiji je također preuzet iz Registra onečišdavanja okoliša, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine, prema kojem su najzastupljenije slijedede kategorije opasnog otpada:

15 01 10 – ambalaža koja sadrži opasne tvari ili je onečišdena opasnim tvarima s oko 70% udjela,

11 01 05 – kiseline za dekapiranje s oko 11% udjela,

16 06 01 – olovne baterije s oko 3% udjela, itd. (Slika 5 – Osnovni sastav opasnog otpada).

Slika 5 – Osnovni sastav opasnog otpada

8.4. Ostali otpad

Pod kategorijom ostali otpad se u ovom poglavlju definiraju i obrađuju:

Građevinski otpad,

Ambalaža i ambalažni otpad,

Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema,

Otpadna vozila,

Otpadne baterije i akumulatori,

Otpadne gume,

Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina,

Otpadna ulja,

70%

11%

3%

16%

15 01 10

11 01 05

16 06 01

ostalo

32

Otpad iz industrije titanovog dioksida,

Otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT),

Otpad koji sadrži azbest,

Otpadni mulj,

Medicinski otpad i

Nusproizvodi životinjskog podrijetla.

8.4.1. Građevinski otpad

Građevinski otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojedih građevina te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog čijeg građenja je nastao. Vrste građevinskog otpada definirane su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 17 i obuhvadaju npr. zemlju, beton, opeku, itd. Gospodarenje građevinskim otpadom je definirano Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom koji propisuje aktivnosti neophodne za provedbu odvojenog skupljanja, oporabe i zbrinjavanje ove kategorije otpada, kao i obvezu Zagrebačke županije da odredi lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svom području i obvezu JLS da, putem reciklažnih dvorišta, preuzmu građevni otpad sa svog područja. Količine građevinskog otpada koji nastaje u Zagrebačkoj županiji nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni, podaci o njima, te je stoga neophodno napraviti procjenu količina. Procjena je napravljena na temelju Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gdje je definirana količina od 586,00 kg građevinskog otpada po stanovniku godišnje, što je još uvijek šest puta manje od prosjeka u zemljama EU, ali i tri puta više od količina prikazanih prema podacima Eurostata za Republiku Hrvatsku. Procijenjena količine građevinskog otpada se temelji i na preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, te na generiranju konstantnih jediničnih količina građevinskog otpada tijekom vremena. Temeljem navedenog, procjenjuje se da je tijekom 2010. godine na području Zagrebačke županije, proizvedeno približno 186.138 t građevinskog otpada.

8.4.2. Ambalaža i ambalažni otpad

Ambalažni otpad je definiran kao svaka ambalaža ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujudi proizvodne ostatke. Vrste ambalažnog otpada definirane su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 15 i obuhvadaju npr. ambalažu od papira i kartona, ambalažu od plastike, staklenu ambalažu, itd.

33

Gospodarenje ambalažnim otpadom uređeno je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pravilnik propisuje mjere i aktivnosti za odvojeno skupljanje ambalažnog otpada prema vrsti ambalaže, oporabu te zbrinjavanje ambalažnog otpada iz naknada proizvođača i uvoznika za proizvode koji se stavljaju u promet. Pravilnikom su utvrđene obaveze svih sudionika u gospodarenju ambalažnim otpadom. Proizvođač (pravna ili fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj pakira proizvode u ambalažu ili uvozi proizvode u ambalaži i stavlja ih na tržište) je dužan na primjeren način na prodajnom mjestu obavještavati prodavatelja i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečišdujudih tvari koje oni sadrže te o načinu postupanja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad. Jednako tako, on je dužan snositi troškove skupljanja, zbrinjavanja i oporabe otpadne primarne ambalaže od proizvoda koje je stavio na tržište na teritoriju Republike Hrvatske i osigurati na vlastiti trošak obilježavanje ambalaže odnosno proizvoda koje je stavio na tržište odgovarajudim barkodom sukladno međunarodnom sustavu kodiranja i identifikacije proizvoda EAN (Europsko udruženje za označavanje proizvoda). Prodavatelj (pravna ili fizička osoba koja prodaje ili daje potrošaču proizvod u ambalaži) je dužan omoguditi postavljanje i manipulaciju spremnicima i drugom opremom za skupljanje ambalažnog otpada ako je njegov prodajni prostor vedi od 200 m2. Tako skupljenu ambalažu i ambalažni otpad prodavatelj je dužan predati ovlaštenom skupljaču. Količine ambalaže i ambalažnog otpada koji nastaje u Zagrebačkoj županiji nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni, podaci o njima, te je stoga neophodno napraviti procjenu količina. Procjena je napravljena na temelju Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gdje je definirana količina od 72,00 kg ambalažnog otpada po stanovniku godišnje. Procijenjena količine ambalažnog otpada se temelji i na preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, te na godišnjem povedanju generiranih jediničnih količina ambalažnog otpada od 2,5%, što u 2010. godini daje 84,60 kg/stanovniku/godišnje. Temeljem navedenog, procjenjuje se da je tijekom 2010. godine na području Zagrebačke županije proizvedeno približno 26.873 t ambalažnog otpada.

8.4.3. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema

Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema ili EE otpad je sva otpadna električna i elektronička oprema koja uključuje sklopove i sastavne dijelove koji nastaju u gospodarstvu, industriji, obrtu i sl. te sva otpadna električna i elektronička oprema koja nastaje u kudanstvima ili u proizvodnim i/ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz kudanstava. EE otpad se svrstava u količinski najbrže rastudu kategoriju otpada, a predstavljaju je otpadni kudanski aparati, računala, telefoni, mobiteli, itd. Prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada EE otpad se može nadi pod ključnim brojem 16 02 i 20 01.

34

Gospodarenje otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom uređeno je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom kojim se propisuju mjere i aktivnosti za odvojeno skupljanje EE otpada radi njegove obrade i oporabe. Obveza svakog posjednika EE otpada (pravna osoba koja posjeduje EE otpad ili čijom registriranom djelatnošdu stalno ili povremeno nastaje EE otpad) i posjednika u kudanstvu (fizička osoba koja posjeduje EE otpad nastao vlastitom uporabom EE opreme) je odvajanje EE otpada od komunalnog i ostalih vrsta otpada te ga, nerastavljenog, predati ovlaštenom skupljaču. Prema Izvješdu o električnom i elektroničkom otpadu za 2009. godinu, AZO, prosinac 2010. godine, za tržište Republike Hrvatske je uvezeno i proizvedeno 53.742,64 t EE uređaja i opreme, odnosno 12,53 kg/stanovniku (prosjek u EU27 je 20,40 kg/stanovniku u 2008. godini), što je, za potrebe izrade ovoga Plana ujedno i prihvadena količina proizvedenog EE otpada. Prema navedenoj analogiji, može se procijeniti da je na području Zagrebačke županije, u 2010. godini, proizvedeno približno 3.980 t EE otpada.

8.4.4. Otpadna vozila

Otpadno vozilo je vozilo koje radi oštedenja, dotrajalosti ili drugih uzroka, posjednik odbacuje, namjerava ili ga mora odbaciti. Kategorije otpadnih vozila su definirane Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima, a vrste otpada koje se mogu pronadi prilikom odbacivanja vozila su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 16 01 i obuhvadaju npr. antifriz, otpadna ulja, otpadne gume, filtere za ulje, itd. Gospodarenje otpadnim vozilima je propisano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima kojim se propisuju mjere i aktivnosti za skupljanje otpadnih vozila radi njegove obrade i oporabe. Obveza svakog posjednika otpadnog vozila je da ga, nerastavljenog, preda ovlaštenom skupljaču, bududi da se unutar otpadnog vozila nalazi niz sastavnica koje su klasificirane kao opasni otpad, te se stoga, sve dok se te opasne komponente stručno ne uklone i zbrinu, i otpadno vozilo smatra opasnim otpadom. Prema Izvješdu o otpadnim vozilima za 2009. godinu, AZO, prosinac 2010. godine, procijenjeno je da je u Republici Hrvatskoj bilo 65.580 komada otpadnih vozila. Prema navedenoj analogiji, može se procijeniti da je na području Zagrebačke županije, u 2010. godini, proizvedeno približno 5.000 komada otpadnih vozila.

8.4.5. Otpadne baterije i akumulatori

Gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima kojim je definiran sustav skupljanja,

35

obrade i recikliranja te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon njihove obrade. Vrste otpadnih baterija i akumulatora su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 16 06 i obuhvadaju npr. olovne baterije, baterije koje sadrže živu, itd. Prema navedenom Pravilniku, proizvođač (pravna ili fizička osoba koja proizvodi ili uvozi pojedinačne baterije i akumulatore i stavlja ih na tržište u Republici Hrvatskoj), posjednik (pravna ili fizička osoba čijom registriranom djelatnošdu stalno ili povremeno nastaju otpadne baterije i/ili akumulatori, npr. prodavatelji, servisi i slično, ali ne građani i kudanstva) i prodavatelj (pravna ili fizička osoba koja na profesionalnoj osnovi prodaje ili daje krajnjem korisniku baterije i akumulatore te uređaje čiji su sastavni dio baterije i akumulatori) otpadnih baterija i akumulatora su dužni osigurati preuzimanje otpadnih baterija i akumulatora od krajnjih korisnika. Prodavatelji i posjednici otpadnih baterija i akumulatora dužni su ih preuzimati od krajnjeg korisnika bez naknade i obveze kupnje i u tu svrhu u svome poslovnom prostoru ili njegovoj neposrednoj blizini moraju postaviti spremnike za njihovo odvojeno skupljanje. Otpadne baterije i akumulatori se moraju, u svakom slučaju, skupljati odvojeno od komunalnog i ostalih vrsta otpada i ne smiju se odlagati na odlagališta ili spaljivati, zbog toga što se vedina otpadnih baterija i akumulatora klasificira kao opasni otpad (olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom, odvojeno skupljeni elektroliti iz baterija i akumulatora, itd). Proizvođač, posjednik i prodavatelj je dužan otpadne baterije i akumulatore predati ovlaštenom skupljaču, odnosno osobi ovlaštenoj za obradu i/ili recikliranje otpadnih baterija i akumulatora. Količine otpadnih baterija i akumulatora koji nastaju na području Zagrebačke županije nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni, podaci o njima, te je stoga neophodno napraviti procjenu količina. Procjena je napravljena na temelju Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske u kojoj je, za područje Republike Hrvatske, procijenjena količina od 21.000 t/godišnje otpadnih baterija i akumulatora, odnosno 4,90 kg/stanovniku/godišnje. Temeljem navedenog, a za potrebe izrade ovoga Plana, procjenjuje se da je, tijekom 2010. godine, na području Zagrebačke županije proizvedeno približno 1.556 t otpadnih baterija i akumulatora.

8.4.6. Otpadne gume

Otpadna guma je guma osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica te slični odgovarajudi proizvodi koje posjednik ne može ili ne želi upotrebljavati te ih zbog toga odbacuje ili namjerava

36

odbaciti, a klasificirane su pod ključnim brojem 16 01 03 Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada. Gospodarenje otpadnim gumama propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama, prema kojem je cilj gospodarenja otpadnim gumama njihova oporaba, pri čemu recikliranje ima prednost u odnosu na korištenje u energetske svrhe. Posjednik otpadnih guma (pravna ili fizička osoba koja posjeduje otpadnu gumu nastalu njegovom vlastitom aktivnošdu ili registriranom djelatnošdu) dužan je predati otpadne gume ovlaštenom skupljaču. Količine otpadnih guma koje nastaju na području Zagrebačke županije nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni, podaci o njima, te je stoga neophodno napraviti procjenu količina. Procjena je napravljena na temelju Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske u kojoj je, za područje Republike Hrvatske, procijenjena količina od 50.000 t/godišnje otpadnih guma, odnosno oko 11,65 kg/stanovniku/godišnje. Temeljem navedenog, a za potrebe izrade ovoga Plana, procjenjuje se da je tijekom 2010. godine na području Zagrebačke županije proizvedeno približno 3.700 t otpadnih guma.

8.4.7. Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina

Gospodarenje otpadom iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina je regulirano, u prvom redu, Zakonom o rudarstvu, koji propisuje osnovne uvjete i zahtjeve koji se odnose na obavljanje djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, te Pravilnikom o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina u kojem su propisane mjere i postupci kojima se sprječavaju ili, na najmanju mogudu mjeru, smanjuju štetni utjecaji na sastavnice okoliša te opasnost po ljudsko zdravlje, koji nastaju kao posljedica gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina. Vrste otpada iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 01 i obuhvadaju npr. otpad od iskopavanja metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina, otpadni pijesak, otpadne gline, itd. Sukladno navedenom Pravilniku, svaki Operater koji se bavi rudarstvom i eksploatacijom mineralnih sirovina, mora izraditi Plan gospodarenja otpadom na koji suglasnost mora dati MZOPUG ili nadležni upravni odjel za zaštitu okoliša. Zbog opdenite loše dostupnosti podataka za područje Republike Hrvatske, kao i za područje Zagrebačke županije, nije mogude napraviti realnu procjenu količina ove kategorije otpada, iako je u 2007. godini, prema ROO, Izvješde za 2007. godinu, Proizvodni otpad, AZO, rujan 2009. godine, prijavljeno 6.824 t otpada od mineralnih sirovina.

37

8.4.8. Otpadna ulja

Otpadno ulje je svako otpadno mazivo i otpadno jestivo ulje, klasificirano pod ključnim brojevima 12 01, 13 i 20 01 Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada. Gospodarenje otpadnim uljima propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima, čiji je cilj uspostava sustava skupljanja otpadnih ulja te njihova oporaba, korištenje u energetske svrhe ili konačno zbrinjavanje na siguran način. Pri postupanju s otpadnim uljima zabranjeno je:

Miješanje otpadnih ulja različitih kategorija,

Ispuštanje otpadnih ulja u površinske vode, podzemne vode, priobalne vode i drenažne sustave,

Odlaganje i/ili ispuštanje otpadnih ulja koje šteti tlu te svako nekontrolirano ispuštanje ostataka od obrade otpadnih ulja,

Oporaba i/ili zbrinjavanje otpadnih ulja koji uzrokuju onečišdenje zraka iznad razine propisane važedim propisima i utječu na zdravlje ljudi i biljni i životinjski svijet i

Skupljanje otpadnih ulja u spremnike koji nisu propisno opremljeni. Posjednik otpadnih ulja (svaka pravna ili fizička osoba koja posjeduje otpadna ulja i pri čijem obavljanju djelatnosti stalno ili povremeno nastaju otpadna ulja) mora ih odvojeno skupljati i privremeno skladištiti do predaje ovlaštenom skupljaču. Otpadna ulja koja nisu oporabljena i/ili zbrinuta na propisan način postaju opasni otpad. Količine otpadnih ulja koja nastaju na području Zagrebačke županije nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni, podaci o njima, te je stoga neophodno napraviti procjenu količina. Procjena je napravljena na temelju Izvješda o otpadnim uljima za 2009. godinu, AZO, listopad 2010. godine i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Prema navedenim izvorima u Republici Hrvatskoj godišnje nastane 51,000 t otpadnih ulja, odnosno oko 11,90 kg/stanovniku/godišnje. Temeljem navedenog, a za potrebe izrade ovoga Plana, procjenjuje se da je tijekom 2010. godine na području Zagrebačke županije proizvedeno približno 3.780 t otpadnog ulja, od čega je oko 895 t otpadnog mazivog ulja i oko 2.885 t otpadnog jestivog ulja.

8.4.9. Otpad iz industrije titanovog dioksida

Otpad iz industrije titanovog dioksida je svaki ostatak iz procesa proizvodnje titan-dioksida ili ostatak nastao prilikom postupka obrade otpada iz proizvodnje titan-dioksida. Primjena titan-dioksida je najčešda u automobilskoj industriji (npr. politure za automobile), kozmetičkoj industriji (npr. bjelila u pastama za zube), prehrambenoj industriji (npr. bojila za hranu), itd.

38

Gospodarenje otpadom iz industrije titanovog dioksida propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida, prema kojem Posjednik ove kategorije otpada mora osigurati odvojeno skladištenje i predaju ovlaštenom skupljaču radi daljnje obrade, oporabe i zbrinjavanja. Zbog opdenite loše dostupnosti podataka za područje Republike Hrvatske, kao i za područje Zagrebačke županije, nije mogude napraviti niti procjenu količina ove kategorije otpada.

8.4.10. Otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT)

Otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT) je sav otpadni PCB i PCT te oprema koja sadrži PCB i PCT. PCB i PCT su toksični organski aromatski sintetički spojevi koji se najčešde koriste kao dielektrici u zatvorenim sustavima unutar transformatora i kondenzatora i koji su klasificirani kao opasni otpad pod ključnim brojevima 16 01 09, 16 i 01 10 Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada. Gospodarenje otpad koji sadrži poliklorirane bifenile i poliklorirane terfenile propisano je Pravilnikom o Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima, čiji je cilj evidentiranje navedene kategorije otpada te njegovo konačno zbrinjavanje. Svi Posjednici ove kategorije otpada moraju evidentirati isti, podatke dostaviti u AZO i MZOPUG te izraditi Plan dekontaminacije, oporabe i zbrinjavanja. Zbrinjavanje otpada koji sadrži PCB i PCT može provesti samo ovlaštena tvrtka za gospodarenje opasnim otpadom. Ukupno je, prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na području Republike Hrvatske evidentirano oko 23.000 električnih kondenzatora, težine oko 660 t i 300 transformatora težine oko 730 t, koji sadrže PCB. Točan broj kondenzatora i transformatora koji sadrže PCB, a koji se nalaze na području Zagrebačke županije nije poznat, te nije mogude napraviti niti procjenu količina ove kategorije otpada.

8.4.11. Otpad koji sadrži azbest

Otpad koji sadrži azbest je otpadni sirovi azbest i svaka tvar ili predmet koji sadrži azbest i azbestna vlakna, azbestna prašina nastala emisijom azbesta u zrak kod obrade azbesta ili tvari, materijala i proizvoda koji sadrže azbest koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Vrste otpada koji sadrže azbest su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 17 06 i obuhvadaju npr. izolacijske materijale koje sadrže azbest, građevinske materijale koje sadrže azbest, itd.

39

Gospodarenje otpadom koji sadrži azbest propisano je Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest i Naputkom o postupanju s otpadom koji sadrži azbest, a njihov je cilj utvrđivanje mjera u svrhu sprečavanja i smanjenja onečišdenja azbestom radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Prema navedenom Pravilniku i Naputku, proizvođači, obrađivači i korisnici proizvoda koji sadrže azbest su dužni osigurati sve potrebne mjere za sprečavanje onečišdenja okoliša azbestnim vlaknima ili prašinom, što, između ostaloga obuhvada izradu plana uklanjanja azbesta ili materijala koji sadrži azbest iz građevina, konstrukcija ili uređaja, pradenje stanja na lokaciji i način prijevoza i konačnog zbrinjavanja azbesta putem ovlaštenih poduzeda. Na području Zagrebačke županije nema postrojenja za proizvodnju azbesta i obradu azbesta ili otpada koji sadrži azbest, te nema posebnih ploha i/ili odlagališta, predviđenih za odlaganje otpada koji sadrže azbest. Broj korisnika proizvoda koji sadrže azbest (cijevi, krovni pokrovi i sl.) je nepoznat, te ne postoje pouzdani podaci o količinama navedene kategorije otpada.

8.4.12. Otpadni mulj

Otpadni mulj je mulj koji nastaje u uređajima za pročišdavanje otpadnih voda iz kudanstava i gradova, iz drugih uređaja za pročišdavanje otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kudanstava i gradova, iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišdavanje otpadnih voda i iz ostalih uređaja za pročišdavanje otpadnih voda. Vrste otpadnog mulja su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 19 i obuhvadaju npr. stabilizirane muljeve, ostatke na sitima i grabljama, otpad iz pjeskolova, muljeve od obrade komunalnih otpadnih voda, itd. Gospodarenje otpadnim muljem je regulirano Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišdavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi kojim se propisuju mjere korištenja mulja u poljoprivredi i Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada kojim je zabranjen prihvat tekudeg otpada na odlagališta otpada i prihvat otpada s više od 35% biorazgradive komponente. Navedeni Pravilnici imaju za posljedicu da se mulj, kao specifična vrsta otpadne tvari, saturirana vodom i preko 90%, izuzetno heterogenog sastava, mora, prije postupka bilo kakve obrade, analizirati, te tek potom oporabiti i/ili konačno zbrinuti. Količine otpadnog mulja koji nastaje na području Zagrebačke županije nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni podaci o njima, te je stoga, na temelju prethodnih spoznaja, stručne literature, navedenih podataka i podataka iz Eurostata napravljena procjena koja se temelji na proizvodnji od oko 21,90 kg suhe tvari/stanovniku/godišnje. Prema navedenoj procjeni u Zagrebačkoj županiji je, tijekom 2010. godine, proizvedeno oko 6.956 t suhe tvari iz otpadnog mulja.

40

8.4.13. Medicinski otpad

Medicinski otpad je otpad koji nastaje prilikom pružanja zdravstvene zaštite ljudima i životinjama te iz srodnih istraživačkih djelatnosti. Vrste medicinskog su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 18 i obuhvadaju npr. dijelove ljudskog tijela i organa, citotoksike i citostatike, itd. Gospodarenje medicinskim otpadom je definirano Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom kojim su propisan mjere skupljanja, prijevoza, skladištenja, obrade, oporabe i/ili zbrinjavanja medicinskog otpada te oporaba i/ili zbrinjavanje otpada koji nastaje obradom, oporabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada. Medicinski otpad se, prema svojim svojstvima, dijeli na:

Neopasni otpad (npr. papir, kartonska ambalaža, staklo, hrana, rublje, tkanine, zavoji od gipsa, posteljina, itd.) i

Opasni medicinski otpad, i to:

Infektivni otpad (npr. materijal koji je bio u kontaktu s krvlju i izlučevinama pacijenta, otpad od infuzija, kirurške rukavice, itd.),

Oštri predmeti (npr. igle, skalpeli, itd.),

Kemijski otpad (npr. toksične kemikalije, itd.),

Farmaceutski otpad (npr. lijekovi – uključivo njihovu primarnu ambalažu, itd.),

Citotoksični otpad,

Patološki otpad,

Amalgamski otpad iz stomatološke zaštite i

Sav ostali otpad za koji se pretpostavlja da ime neko od opasnih svojstava. Svi proizvođači medicinskog otpada (npr. bolnice, domovi zdravlja, liječničke ordinacije, ambulante, domovi za starije i nemodne, stomatološke ordinacije, zdravstveni djelatnici pri pružanju kudne njege, saloni za tetovažu, saloni za akupunkturu, ljekarne i ostale trgovine lijekovima i medikamentima, kozmetički saloni, pedikerski i slični saloni, hranilišta za životinje, lovačke štenare, veterinarske ordinacije, itd.) dužni su na mjestu nastanka otpada osigurati njegovo pravilno zbrinjavanje sukladno zakonskim propisima, a naročito u pogledu odvojenog skupljanja, vođenja evidencije, spremanja u odgovarajude spremnike i privremenog skladištenja. Svi proizvođači medicinskog otpada dužni su sav proizvedeni i prikupljeni medicinski otpad predati samo osobi ovlaštenoj za skupljanje i prijevoz medicinskog otpada koja mora imati zaključen ugovor o preuzimanju skupljenog otpada s ovlaštenom osobom za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada.

41

Količine medicinskog otpada koji nastaje na području Zagrebačke županije nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni, podaci o njima, te je stoga, na temelju Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i podataka Svjetske zdravstvene organizacije, napravljena procjena od oko 2,74 kg/stanovniku/godišnje. Prema navedenoj procjeni, u Zagrebačkoj županiji je, tijekom 2010. godine, proizvedeno oko 770 t neopasnog medicinskog otpada i 100 t opasnog medicinskog otpada.

8.4.14. Nusproizvodi životinjskog podrijetla

Nusproizvodi životinjskog podrijetla su cijeli trupovi i lešine životinja ili dijelovi životinja te proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, kao što su npr. stajski gnoj, sadržaj probavnog trakta, životinjska krv, itd. Vrste nusproizvoda životinjskog podrijetla su definirane Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada pod ključnim brojem 02. Postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla uređeno je Zakonom o veterinarstvu te Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. Proizvođač nusproizvoda životinjskog podrijetla (pravna ili fizička osoba čija poslovna djelatnost rezultira nastankom nusproizvoda životinjskog podrijetla) mora:

U klaonicama i drugim mjestima na kojima nastaje ova kategorija otpada, razvrstati nusproizvode životinjskog podrijetla u kategorije te ih trajno i vidljivo obilježiti,

Osigurati nesmetan prilaz do prostorije za prihvat vozilima za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla,

Odstraniti metale, staklo, plastiku, papir i druge strane predmete, hladiti nusproizvode životinjskog podrijetla radi očuvanja njihove kakvode i pripremiti ih za utovar i otpremu,

Predati cjelokupnu količinu nastalih nusproizvoda ovlaštenom skupljaču kojem su povjereni poslovi skupljanja na određenom području,

Održavati higijenski red u prostoriji za prihvat i privremeno čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla te u okolini prostorije, odnosno u cijelom objektu,

Najmanje jednom tjedno izvršiti profilaktičku dezinfekciju prostorije i spremnika za prihvat i privremeno čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla.

Na području Zagrebačke županije je, prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, DZS, 2003. godine, evidentirano:

45.965 goveda,

160.490 svinja,

13.120 ovaca,

9.199 koza,

931 konja,

28.880 kunida i

42

888.881 komada peradi. Količine nusproizvoda životinjskog podrijetla, koji nastaje na području Zagrebačke županije nisu definirane, niti postoje službeni, potvrđeni, podaci o njima, te je stoga, na temelju Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, napravljena procjena od oko 27,50 kg/stanovniku/godišnje. Prema navedenoj procjeni, u Zagrebačkoj županiji je, tijekom 2010. godine, proizvedeno više od 8.740 t nusproizvoda životinjskog podrijetla. Popis tvrtki ovlaštenih za gospodarenje komunalnim otpadom i neopasnim proizvodnim otpadom, te ovlaštenih koncesionara za skupljanje, obradu i oporabu posebnih kategorija otpada, koje imaju sjedište u Zagrebačkoj županiji se nalazi u Prilogu 1 – Ovlaštene tvrtke sa sjedištem na području Zagrebačke županije.

8.5. Službena odlagališta otpada

Službeno odlagalište otpada je građevina namijenjena konačnom odlaganju otpada koja posjeduje propisane odluke, suglasnosti i dozvole nadležnih ureda i tijela. U Zagrebačkoj županiji se nalazi sedam aktivnih službenih odlagališta za neopasni i inertni otpad, i to:

Tarno (Grad Ivanid-Grad),

Andrilovec (Grad Dugo Selo),

Beljavine (Grad Vrbovec),

Cerovka (Grad Sveti Ivan Zelina),

Novi Dvori (Grad Zaprešid),

Mraclinska Dubrava (Grad Velika Gorica) i

Božidka (Grad Jastrebarsko). Uz navedenih sedam aktivnih, u Zagrebačkoj županiji se nalaze još dva neaktivna službena odlagališta za neopasni i inertni otpad, i to:

Trebež (Grad Samobor) i

Kraljev Vrh (Opdina Jakovlje). U Zagrebačkoj županiji nema službenih odlagališta za opasni otpad. Sveukupno je, u 2010. godini, na odlagalištima u Zagrebačkoj županiji odloženo 61.090,46 t otpada, dok je u Zagrebačkoj županiji skupljeno, ali odloženo na odlagališta izvan Zagrebačke županije dodatnih 18.030,70 t otpada (Tablica 13 – Količine odloženog otpada 2010. godine; Tablica 14 – Količine odloženog otpada 2010. godine po odlagalištima).

43

Tablica 13 – Količine odloženog otpada 2010. godine

Skupljač

Ključni

broj

Skradeni naziv otpada Količina (t) Odlagalište

Dukom d.o.o.

11 01 99 Nespecificirani otpad (metali) 23,56

Andrilovec, Dugo Selo

17 01 07 Mješavine betona, opreke, keramike, itd.

398,00


20 02 02 Zemlja i kamenje 648,00



Ukupno: 7.158,56

Ivakop d.o.o.

08 01 12 Otpadne boje i lakovi 3,35

Tarno, Ivanid-Grad

08 01 18 Otpad od uklanjanja boja i lakova 3,83

12 01 17 Otpad od pjeskarenja 5,34

15 01 02 Ambalaža od plastike 11,89

15 02 03 Apsorbensi, filterski materijali 0,10

16 11 06 Obloge i vatrostalni otpad 0,99

19 02 03 Izmiješani neopasni otpad iz pročistača

13,13

19 03 07 Solidificirani otpad 2.515,12

19 08 05 Muljevi od obrade komunalnih voda

2,02



Ukupno: 8.539,37

Komunalno Jastrebarsko

d.o.o.

20 03 01 Miješani komunalni otpad 6.944,45 Božidka,

Jastrebarsko 20 03 07 Glomazni otpad 1.203,72

Ukupno: 8.148,17

Komunalac d.o.o. Samobor

20 03 01 Miješani komunalni otpad 11.184,00 Prudinec, Zagreb Ukupno: 11.184,00

Zagrebački holding d.o.o.

20 03 01 Miješani komunalni otpad 737,22 Prudinec,

Zagreb 20 03 07 Glomazni otpad 437,49

Ukupno: 1.174,71

Zelinske komunalije

d.o.o.

20 03 01 Miješani komunalni otpad 1.063,65 Cerovka, Sveti

Ivan Zelina Ukupno: 1.063,65

VG Čistoda d.o.o.

10 10 08 Korišteni ljevački pijesak i kalupi 12,92 Mraclinska Dubrava, Velika

Gorica 19 08 14 Muljevi iz ostalih obrada ind.

voda 165,62

44

Skupljač

Ključni

broj

Skradeni naziv otpada Količina (t) Odlagalište

20 02 03 Ostali otpad koji nije biorazgradiv 186,76


20 03 02 Otpad s tržnica 8,74



20 03 99 Nespecificirani komunalni otpad 1.615,20

Ukupno: 19.623,50

Komunalac Vrbovec d.o.o.

20 03 01 Miješani komunalni otpad 4.367,56 Beljavine, Vrbovec Ukupno: 4.367,56

Zaprešid d.o.o.

01 04 10 Otpad u obliku prašine i praha 249,00

Novi Dvori, Zaprešid

10 01 99 Nespecificirani otpad (termički procesi)

18,00

10 09 03 Troska iz visoke pedi 23,50

12 01 05 Strugotine od blanjanja plastike 214,20




Ukupno: 10.320,90

Eko-Flor Plus d.o.o.

20 03 01 Miješani komunalni otpad 1.868,75 Božidka, Jastrebarsko

20 03 01 Miješani komunalni otpad 5.671,99 Izvan Zagrebačke

županije

Ukupno: 7.540,74

Odloženo otpada u Zagrebačkoj Županiji: 61.090,46

Odloženo otpada izvan Zagrebačke županije: 18.030,70

Sveukupno odloženo otpada: 79.121,16

Tablica 14 – Količine odloženog otpada 2010. godine po odlagalištima

Naziv odlagališta

Količina (t) Udio

Andrilovec, Dugo Selo 7.158,56 9,0% Tarno, Ivanid-Grad 8.539,37 10,8% Božidka, Jastrebarsko 10.016,92 12,7% Cerovka, Sveti Ivan Zelina 1.063,65 1,3% Mraclinska Dubrava, Velika Gorica 19.623,50 24,8%

45

Naziv odlagališta

Količina (t) Udio

Beljavine, Vrbovec 4.367,56 5,5% Novi Dvori, Zaprešid 10.320,90 13,0% Odlagališta izvan Zagrebačke županije 18.030,70 22,8%

Prema sastavu odloženog otpada, dominira miješani komunalni otpad (20 03 01) s preko 81% udjela, glomazni otpad (20 03 07) s oko 6% udjela, te potom manji udjeli ostalih kategorija otpada.

8.5.1. Odlagalište Andrilovec

Odlagalište Andrilovec je udaljeno od naselja Andrilovec približno 900 m. Površina odlagališta je oko 50.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1998. godine, te je do kraja 2010. godine odloženo oko 62.000 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je oko 150.000 m3. Otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom. U sklopu odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište površine oko 1.100 m2.

8.5.2. Odlagalište Tarno

Odlagalište Tarno je udaljeno od naselja Tarno približno 700 m. Površina odlagališta je oko 48.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1990. godine, te je do kraja 2010. godine odloženo oko 87.500 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je oko 120.000 m3. Otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom. Odlagalište je ograđeno te je izvedena sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnja, prometnice, video-nadzor, vaga, itd.). U sklopu odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište površine oko 1.000 m2.

8.5.3. Odlagalište Božidka

Odlagalište Božidka je udaljeno od groblja u Jastrebarskom približno 500 m. Površina odlagališta je oko 35.600 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1977. godine, te je do kraja 2010. godine odloženo oko 128.000 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je oko 144.000 m3. Otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom. U sklopu odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište na kojem se obavlja izdvajanje korisnih sastavnica iz komunalnog otpada (npr. papir i karton, plastika, stalo, itd.), prije njegovog konačnog odlaganja. Zbog popunjenosti i nemogudnosti širenja i povedanja kapaciteta, predviđeno je konačno zatvaranje lokacije do kraja 2011. godine.

8.5.4. Odlagalište Cerovka

Površina odlagališta Cerovka je oko 29.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1995. godine, te je do kraja 2010. godine odloženo oko 79.500 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je oko 110.000 m3. Otpad se odlaže na uređenu plohu. U sklopu odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište.

46

8.5.5. Odlagalište Mraclinska Dubrava

Odlagalište Mraclinska Dubrava je udaljeno od naselja Lazi Turopoljski približno 900 m. Površina odlagališta je oko 112.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1975. godine, te je do kraja 2010. godine odloženo oko 900.000 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je oko 1.177.000 m3. Otpad se odlaže na uređenu plohu s izgrađenim temeljnim brtvenim sustavom. Odlagalište je ograđeno te je izvedena sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnja, prometnice, vaga, itd.). U sklopu odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište površine oko 10.000 m2.

8.5.6. Odlagalište Beljavine

Odlagalište Beljavine je udaljeno od naselja Novo selo približno 800 m. Površina odlagališta je oko 98.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1976. godine, te je do kraja 2010. godine odloženo oko 135.500 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je oko 300.000 m3. Odlagalište je ograđeno te je izvedena sva potrebna infrastruktura (vodoopskrba, elektroenergetska mreža, odvodnja, prometnice, vaga, itd.). U sklopu odlagališta se nalazi i reciklažno dvorište.

8.5.7. Odlagalište Novi Dvori

Odlagalište Novi Dvori je udaljeno od naselja Kalamiri približno 1.000 m. Površina odlagališta je oko 70.000 m2. Otpad se na lokaciji odlaže od 1972. godine, te je do kraja 2010. godine odloženo oko 1.630.000 m3 otpada. Ukupni kapacitet odlagališta je oko 2.500.000 m3. Odlagalište nije uređeno, te se otpada ne odlaže na temeljni brtveni sustav. Na prostoru odlagališta postoji neuređeni prostor na kojem se obavlja izdvajanje korisnih sastavnica iz komunalnog otpada (npr. papir i karton, otpadne gume, itd.), prije njegovog konačnog odlaganja (Tablica 15 – Aktivna odlagališta komunalnog otpada na području Zagrebačke županije). Tablica 15 – Aktivna odlagališta komunalnog otpada na području Zagrebačke županije

Odlagalište Površina

(m2) Kapacitet

(m3)

Odloženo otpada do 2010. godine

(m3)

Predviđeni

godišnji prihvat otpada (m3)1)

Vaga RD

Andrilovec 50.000 150.000 62.000 9.000 ne da

Tarno 48.000 120.000 87.500 11.000 da da

Božidka 35.600 144.000 128.000 12.500 ne da

Cerovka 29.000 110.000 79.500 1.500 ne da

Mraclinska Dubrava 112.000 1.177.000 900.000 25.000 da da

Beljavine 98.000 300.000 135.500 5.500 da da

Novi Dvori 70.000 2.500.000 1.613.000 13.000 ne ne Izvor: Elaborat o provedenim istražnim radovima na potencijalnim lokacijama Županijskog centra za gospodarenje otpadom

Zagrebačke županije, OIKON, svibanj 2010. godine 1)

1 m3 = 0,8 t

47

8.5.8. Odlagalište Trebež

Odlagalište Trebež je zatvoreno za odlaganje komunalnog otpada 2007. godine. Površina odlagališta je oko 80.000 m2, na koju je odloženo približno 950.000 m3 otpada. Odlagalište nije uređeno, te ga je potrebno zatvoriti sukladno propisima Republike Hrvatske. Unutar područja bivšeg odlagališta, trenutno se nalazi jednostavna pretovarna stanica koja se koristi za pretovar komunalnog otpada iz komunalnih vozila kojima se skuplja otpad s područja Grada Samobora. Otpad se, po pretovaru, vozilima vedeg kapaciteta, odvozi na odlagalište Prudinec – Jakuševec u Zagrebu.

8.5.9. Odlagalište Kraljev Vrh

Odlagalište Kraljev je zatvoreno za odlaganje komunalnog otpada 2000. godine. Površina odlagališta je oko 26.400 m2, na koju je odloženo približno 33.000 t komunalnog otpada. Odlagalište je u fazi konačnog zatvaranja sukladno propisima Republike Hrvatske.

8.6. Nelegalna odlagališta otpada

Nelegalna odlagališta otpada su, najčešde, manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a kojeg su formirali najčešde građani, bez prethodnog znanja ili formalnog rješenja tijela Jedinica lokalne samouprave. Prema Izvješdu o stanju okoliša Zagrebačke županije, prosinac 2009. godine, na području Zagrebačke županije je evidentiran niz nelegalnih odlagališta otpada (preko 350 lokacija). Zbog neujednačenosti podataka, nije mogude utvrditi točan broj i količine nelegalno odbačenog otpada te de se, za potrebe izrade ovoga Plana, koristiti podaci iz dokumenta Popis otpadom onečišdenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije, Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije i Upravni odjeli opdina i gradova na području Zagrebačke županije, prosinac 2004. godine. Prema navedenom Popisu, na području Zagrebačke županije je evidentirano 288 nelegalnih odlagališta, ukupne površine otpadom onečišdenog tla od 1.079.167,00 m². Prosječna površina jednog nelegalnog odlagališta je bila oko 3.840,00 m². Količine otpad na pojedinom nelegalnom odlagalištu su se kretale od 10,00 m³ do 50.000,00 m³. Ukupna količina nelegalno odloženog otpada na području Zagrebačke županije je iznosila 472.969,00 m³, a prosječna količina otpada na pojedinom nelegalnom odlagalištu je iznosila oko 1.677,00 m³. Prema vrsti otpada, prevladavali su komunalni otpad, građevinski otpad, EE otpad i otpadna vozila.

8.7. Troškovi gospodarenja otpadom i sustav financiranja

Troškovi gospodarenja otpadom se moraju obračunavati prema kriteriju količine i svojstvu otpada uz primjenu osnovnog načela „onečišdivač plada“. Prema Zakonu o otpadu, JLS, za komunalni otpad iz kudanstva, kao kriterij količine mogu primijeniti jedinicu mase ili volumen otpada ili broj članova kudanstva.

48

Primjenom navedenih kriterija i načela trebali bi se, na području Zagrebačke županije, formirati sustavi financiranja, koji de pokriti sve troškove gospodarenja otpadom, a u koje se ubrajaju:

Troškovi odvojenog skupljanja otpada,

Troškovi prijevoza otpada,

Procjene troškova uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš,

Troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvadaju troškove projektiranja i gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja de se koristiti nakon prestanka rada postojede,

Troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada.

U Zagrebačkoj županiji se troškovi gospodarenja otpadom, u najvedoj mjeri, pokrivaju iz naplate izvršene usluge, a kao najčešdi kriterij se koristi volumen posude u koju se odlaže otpad, vezan s brojem odvoza iz kudanstva (Slika 6 – Usporedba cijena gospodarenja otpadom u vedim JLS na primjeru kante volumena 120 litara i jednog odvoza tjedno u samostalnim kudanstvima).

Slika 6 – Usporedba cijena gospodarenja otpad u nekim JLS na primjeru kante volumena 120 litara i jednog odvoza tjedno u samostalnim kudanstvima

Osim navedenog kriterija, u manjem broju JLS se primjenjuje kriterij naplate prema broju članova kudanstva, te prema metru kvadratnom stambene površine.

49,5456,58 55,35

79,95

42,00

65,0058,07

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

Cije

na

s P

DV

(K

n)

49

Postotak naplate se, prema podacima skupljača otpada, prosječno krede oko 80% na razini Zagrebačke županije. Osim iz naplate sredstava za izvršene usluge, financijska sredstva za gospodarenje otpadom se osiguravaju i iz proračuna JLS, iz sredstava i programa Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti (npr. Projekti sanacije postojedih službenih odlagališta otpada) te iz sredstava i programa EU (npr. Projekt Waste No Waste u Velikoj Gorici).

8.8. Razmatranja o postojećem stanju

Osnovna karakteristika postojedeg stanja postupanja s otpadom na razini Zagrebačke županije je nepostojanje jedinstvenog sustava organizacije gospodarenja otpadom. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja u segmentu postupanja s komunalnim otpadom gdje su prisutne velike razlike između pojedinih Jedinica lokalne samouprave, te je stoga teško pronadi zajednički nazivnik na razini Zagrebačke županije. Ipak, evidentni su slijededi bitni problemi:

Velike količine skupljenog komunalnog otpada se neobrađene odlažu na odlagališta otpada (98%), dok se istovremeno male količine komunalnog otpada odvojeno skupljaju i predaju na daljnju oporabu (2%).

Sastav komunalnog otpada koji se skuplja i odlaže je uglavnom nepoznat, te nema sustavnog pradenja i monitoringa sastava.

Uočljive su razlike između jediničnih količina skupljenog komunalnog otpada po stanovniku (od 66,50 do 512,60 kg/stanovniku/godišnje), što zahtjeva budude provjere vjerodostojnosti podataka.

Iako je vedina službenih odlagališta u postupku sanacije i konačnog zatvaranja, potrebno je što hitnije pristupiti sanaciji i konačnom zatvaranju preostalih odlagališta na koja otpad nije odložen ili se još uvijek odlaže u neskladu sa zakonskom regulativom Republike Hrvatske (odlagališta Novi Dvori i Trebež).

Zatvaranje službenih odlagališta otpada zbog nedostatka odlagališnih kapaciteta zahtjeva hitnu uspostavu zajedničkog sustava gospodarenja otpadom s iznalaženjem alternativnih rješenja odlaganja, bilo odvozom na druga odlagališta, bilo kroz eventualno proširenje kapaciteta na postojedoj lokaciji.

Evidentiran je vrlo veliki broj nelegalnih odlagališta otpada na području cijele Zagrebačke županije (preko 350 lokacija), što zahtjeva hitnu sanaciju i poduzimanje mjera kojima de se spriječiti bududa devastacija prostora.

50

Sustav financiranja, uglavnom, ne pokriva sve troškove gospodarenja otpadom te de trebati provesti mjere postupnog povedanja cijena, uz istovremenu optimizaciju sustava i potpunu primjenu načela „onečišdivač plada“.

51

9. Projekcije otpada

Projekcije bududih količina otpada u Planu gospodarenja otpadom Zagrebačke županije su izrađene u cilju lakšeg i točnijeg odlučivanja o najboljem mogudem načinu postizanja postavljenih ciljeva gospodarenja otpadom, najbolje procjene potrebnih kapaciteta za gospodarenje otpadom i najbolje procijene troškova povezanih s gospodarenjem otpadom.

9.1. Komunalni otpad

Projekcija količina komunalnog otpada za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededih podataka i pretpostavki:

Organiziranim skupljanjem i odvozom na razmatranom području je obuhvadeno 100% kudanstava,

Količina komunalnog otpada u 2010. godini je iznosila 242,62 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.1.1.),

Indeks kretanja broja stanovnika 2011/2001 iznosi 102,6 prema DZS, te je isti indeks pretpostavljen do 2019. godine,

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 2,5%.

U nastavku se iznose tablični i grafički prikazi očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine (Tablica 16 i Slika 7 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine). Tablica 16 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

Godina Prosječna godišnja količina

komunalnog otpada po stanovniku (kg/stan/god)

Količina komunalnog otpada (t)

2011. 248,69 78.993

2012. 254,90 81.178

2013. 261,28 83.424

2014. 267,81 85.732

2015. 274,50 88.104

2016. 281,36 90.541

2017. 288,40 93.046

2018. 295,61 95.620

2019. 303,00 98.265

52

Slika 7 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina komunalnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.2. Neopasni proizvodni otpad

Projekcija količina neopasnog proizvodnog otpada za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededih podataka i pretpostavki:

Pretpostavljeni godišnji porast broja zaposlenika za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine je kontinuiran i iznosi 1%,

Količina neopasnog proizvodnog otpada u 2010. godini je iznosila 1.472,88 kg/zaposleniku (prema Poglavlju 8.2.1.),

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji neopasnog proizvodnog otpada, za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine, de biti 1,5% (Tablica 17 i Slika 8 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina neopasnog proizvodnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

Tablica 17 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina neopasnog proizvodnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

Godina

Prosječna godišnja količina neopasnog proizvodnog otpada

po zaposleniku (kg/zaposlenik/god)

Količina neopasnog proizvodnog otpada (t)

2011. 1.494,97 91.056

2012. 1.517,40 93.346

2013. 1.540,16 95.694

2014. 1.563,26 98.100

2015. 1.586,71 100.567

2016. 1.610,51 103.097

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000t

Godina

53

Godina

Prosječna godišnja količina neopasnog proizvodnog otpada

po zaposleniku (kg/zaposlenik/god)

Količina neopasnog proizvodnog otpada (t)

2017. 1.634,67 105.690

2018. 1.659,19 108.348

2019. 1.684,08 111.073

Slika 8 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina neopasnog proizvodnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.3. Opasni otpad

Projekcija količina opasnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine izrađena je na temelju slijededih podataka i pretpostavki:


Količina opasnog otpada u 2010. godini je iznosila 78,70 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.3.1.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji opasnog otpada, za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine, de biti 1,5% (Tablica 18 i Slika 9 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina opasnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

t

Godina

54

Tablica 18 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina opasnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

Godina Prosječna godišnja količina

opasnog otpada po stanovniku (kg/stanovnik/god)

Količina opasnog otpada (t)

2011. 79,89 25.441

2012. 81,08 25.890

2013. 82,30 26.346

2014. 83,53 26.811

2015. 84,79 27.284

2016. 86,06 27.765

2017. 87,35 28.255

2018. 88,66 28.753

2019. 89,99 29.261

Slika 9 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina opasnog otpada za razdoblje od 2011. godine

do 2019. godine

9.4. Ostali otpad

Pod kategorijom ostali otpad se ubrajaju:

Građevinski otpad,



Otpadna vozila,


Otpadne gume,


23.000

24.000

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

t

Godina

55

Otpadna ulja,




Otpadni mulj,

Medicinski otpad i

Nusproizvodi životinjskog podrijetla.

9.4.1. Građevinski otpad

Projekcija količina građevinskog otpada za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina građevinskog otpada u 2010. godini je iznosila 586,00 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.1.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 10 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina građevinskog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

Slika 10 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina građevinskog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.2. Ambalaža i ambalažni otpad

Projekcija količina ambalaže i ambalažnog otpada za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


175.000

180.000

185.000

190.000

195.000

200.000

205.000

210.000

215.000

220.000

t

Godina

56

Količina ambalaže i ambalažnog otpada u 2010. godini je iznosila 84,60 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.2.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 11 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina ambalaže i ambalažnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

Slika 11 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina ambalaže i ambalažnog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.3. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema

Projekcija količina EE otpada za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina EE otpada u 2010. godini je iznosila 12,53 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.3.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 12 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina EE otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

25.000

26.000

27.000

28.000

29.000

30.000

31.000

32.000

t

Godina

57

Slika 12 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina EE otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.4. Otpadna vozila

Projekcija količina otpadnih vozila za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina otpadnih vozila u 2010. godini je iznosila 5.000 komada (prema Poglavlju 8.4.4.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 13 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnih vozila za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

3.700

3.800

3.900

4.000

4.100

4.200

4.300

4.400

4.500

4.600

4.700

4.800t

Godina

58

Slika 13 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnih vozila za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.5. Otpadne baterije i akumulatori

Projekcija količina otpadnih baterija i akumulatora za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina otpadnih baterija i akumulatora u 2010. godini je iznosila 4,90 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.5.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 14 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnih baterija i akumulatora za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

4.600

4.800

5.000

5.200

5.400

5.600

5.800

6.000ko

m

Godina

59

Slika 14 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnih baterija i akumulatora za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.6. Otpadne gume

Projekcija količina otpadnih guma za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina otpadnih guma u 2010. godini je iznosila 11,65 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.6.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 15 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnih guma za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

1.450

1.500

1.550

1.600

1.650

1.700

1.750

1.800

1.850t

Godina

60

Slika 15 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnih guma za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.7. Otpadna ulja

Projekcija količina otpadnog ulja za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina otpadnog ulja u 2010. godini je iznosila 11,90 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.8.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 16 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnog ulja za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

3.400

3.500

3.600

3.700

3.800

3.900

4.000

4.100

4.200

4.300

4.400t

Godina

61

Slika 16 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina otpadnog ulja za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.8. Otpadni mulj

Projekcija količina otpadnog mulja za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina suhe tvari iz otpadnog mulja u 2010. godini je iznosila 21,90 kg suhe tvari/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.12.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 17 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina suhe tvari iz otpadnog mulja za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000t

Godina

Količina otpadnih mazivnih ulja (t)

Količina jestivih otpadnih ulja (t)

62

Slika 17 – Prikaz očekivanog kretanja godišnjih količina suhe tvari iz otpadnog mulja za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.9. Medicinski otpad

Projekcija ukupnih količina medicinskog otpada za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina medicinskog otpada u 2010. godini je iznosila 2,74 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.13.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 18 – Prikaz očekivanog kretanja količina medicinskog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

6.400

6.600

6.800

7.000

7.200

7.400

7.600

7.800

8.000

8.200

8.400t

Godina

63

Slika 18 – Prikaz očekivanog kretanja količina medicinskog otpada za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.10. Nusproizvodi životinjskog podrijetla

Projekcija ukupnih količina nusproizvoda životinjskog podrijetla za razdoblje do 2019. godine izrađena je na temelju slijededi podataka i pretpostavki:


Količina nusproizvoda životinjskog podrijetla u 2010. godini je iznosila 27,50 kg/stanovniku (prema Poglavlju 8.4.14.) i

Godišnji porast u jediničnoj proizvodnji otpada za razdoblje do 2019. godine de biti 1,5% (Slika 19 – Prikaz očekivanog kretanja količina nusproizvoda životinjskog podrijetla za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine).

0

200

400

600

800

1.000

1.200t

Godina

Količina opasnog medicinskog otpada(t)

Količina neopasnog medicinskog otpada (t)

64

Slika 19 – Prikaz očekivanog kretanja količina nusproizvoda životinjskog podrijetla za razdoblje od 2011. godine do 2019. godine

9.4.11. Ostale kategorije otpada

Za ostale kategorije otpada (otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, otpad iz industrije titanovog dioksida, otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT) i otpad koji sadrži azbest) nije napravljena procjena bududih količina, zbog vrlo loše dostupnosti pouzdanih podataka o sadašnjim količinama proizvedenog otpada.

8.000

8.500

9.000

9.500

10.000

10.500t

Godina

65

10. Plan organizacije sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

Sustav gospodarenja otpadom se mora temeljiti na postojedem zakonodavstvu Republike Hrvatske, koje je gotovo u cijelosti usklađeno s relevantnim zakonodavstvom Europske Unije, te na financijskoj održivosti samog sustava. Osnovni koncept gospodarenja otpadom se mora odvijati kroz tri osnovne faze:

izbjegavanje,

vrednovanje i

odlaganje. Smisao ovog koncepta je smanjivanje količina otpada koji de se trajno odložiti na odlagalište te izdvajanje iz otpada onih kategorija koje se mogu materijalno i energetski iskoristiti u granicama tehničkih mogudnosti te ekoloških i ekonomskih dobrobiti. Sustav gospodarenja otpadom ima primarni cilj ostvariti pozitivni učinak na okoliš. Pozitivan učinak na okoliš je mogude postidi odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom čime se može jamčiti društveni razvitak u skladu s očuvanjem prirodnih vrijednosti. Zbog toga je potrebno jasno definirati ciljeve, mjere i rokove koji mogu pridonijeti ostvarenju primarnog cilja. Sukladno navedenome, osnovni ciljevi su:

CILJ 1 – Uspostava jedinstvene organizacije gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije.

CILJ 2 – Izbjegavanje nastajanja otpada i edukacija.

CILJ 3 – Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada.

CILJ 4 – Fazna izgradnja građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada.

CILJ 5 – Sanacija postojedih službenih odlagališta otpada.

CILJ 6 – Sanacija nelegalnih odlagališta otpada.

CILJ 7 – Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom. Mjere i rokovi za postizanje navedenih ciljeva su sukladni Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Cilj Mjera Rok1)

Cilj 1

Uspostaviti i kontinuirano razvijati jedinstveni sustav gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije

Nositelj: ZŽ u suradnji s JLS

PR,TR

66

Cilj Mjera Rok1)

Cilj 2

Provoditi preventivne mjere i mjere izbjegavanja nastajanja otpada u kudanstvima i ostalim djelatnostima (npr. promicanje načela čistije proizvodnje, izbjegavanje suvišne ambalaže i sl.)

Nositelj: RH i ZŽ u suradnji s JLS

TR,PR

Cilj 2

Educirati stanovništvo i ostale subjekte te izraditi planove za komunikaciju s javnošdu (npr. definiranje ciljanih skupina – škole, javne ustanove, trgovine itd.; načini komunikacije – radio i TV postaje, otvorene tribine, nevladine udruge, izložbe i sl.)


TR,PR

Cilj 2

Cilj 3

Uspostaviti sustav odvojenog skupljanja pojedinih sastavnica komunalnog otpada u kudanstvima

Nositelj: JLS u suradnji sa ZŽ

TR,PR

Cilj 3 Uspostaviti optimalnu mrežu zelenih otoka

Nositelj: JLS u suradnji sa ZŽ TR,PR

Cilj 3 Definirati lokacije, izraditi dokumentaciju i izgraditi reciklažna dvorišta

Nositelj: JLS u suradnji sa ZŽ SR

Cilj 4

Izraditi prethodne studije potrebne za pravilno lociranje i dimenzioniranje pretovarnih stanica


PR

Cilj 4

Izraditi projektnu dokumentaciju te ishoditi dozvole potrebne za izgradnju pretovarnih stanica


SR

Cilj 4 Izgraditi pretovarne stanice

Nositelj: ZŽ u suradnji s JLS DR

Cilj 4

Izraditi prethodnu studiju izvodljivosti za Županijski centar za gospodarenje otpadom

Nositelj: ZŽ

SR

67

Cilj Mjera Rok1)

Cilj 4

Izraditi projektnu dokumentaciju te ishoditi dozvole potrebne za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom

Nositelj: ZŽ

SR

Cilj 4 Izgraditi Županijski centar za gospodarenje otpadom

Nositelj: ZŽ DR

Cilj 5

Započeti sa sanacijom svih službenih odlagališta na području Zagrebačke županije prema važedim propisima i dozvolama

Nositelj: JLS

PR

Cilj 5

Konačno zatvoriti sva službena odlagališta na području Zagrebačke županije prema važedim propisima i dozvolama

Nositelj: JLS

DR

Cilj 6

Sanirati postojeda i kontinuirano spriječavati nastajanje novih i obnavljanje saniranih nelegalnih odlagališta

Nositelj: JLS

TR,PR

Cilj 7

Pravovremeno dostavljati potpune, dosljedne i vjerodostojne podatake u Agenciju za zaštitu okoliša

Nositelj: ZŽ

TR

Cilj 7

Pravovremeno izrađivati godišnja izvješda o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera

Nositelj: ZŽ

TR

Cilj 7

Kontinuirano informirati javnost o osnovnim problemima i poduzetim mjerama u gospodarenju otpadom

Nositelj: ZŽ

TR

1)Rokovi za provedbu mjera:

TR-Trajne mjere PR-Prioritetne mjere (do 2 godine)

SR-Srednjoročne mjere (do 4 godine) DR-Dugoročne mjere (preko 4 godine)

68

10.1. Organizacija gospodarenja otpadom

Prvi cilj Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije je uspostava organizacije gospodarenja otpadom usklađene sa sustavom opisanim u Nacionalnom Planu gospodarenja otpadom te prilagođenim potrebama i specifičnostima Zagrebačke županije (Slika 20 – Organizacija gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji).

Slika 20 – Organizacija gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji

Osnova za uspostavu organizacije je podjela odgovornosti u gospodarenju otpadom, te je stoga, uz samog proizvođača otpada, Republika Hrvatska odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, Zagrebačka županija za gospodarenje svim

69

vrstama otpada, osim opasnim, a jedinice lokalne samouprave za gospodarenje komunalnim otpadom. Bududi da prema navedenoj organizaciji niti jedan od uključenih subjekata nije u nadređenom položaju u odnosu na druge, osmišljavanje, usvajanje i provođenje cjelovitog, zajedničkog rješenja, kakvo se predlaže i Nacionalnim Planom i Strategijom, mogude je jedino kroz proces postupne izgradnje konsenzusa. Inicijatori procesa izgradnje zajedničke politike moraju biti tijela Zagrebačke županije, u prvom redu Upravni odjeli za promet i komunalnu infrastrukturu i Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, na čelu sa Županom i njegovim zamjenicima, a njihove glavne aktivnosti moraju biti usmjerene na institucionalizaciju suradnje između Zagrebačke županije, Opdina i Gradova, te postizanje konsenzusa po svim važnim pitanjima koja, u prvom redu, obuhvadaju odabir lokacije Županijskog centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih stanica, usklađivanje prostorno – planske dokumentacije i modele financiranja zajedničkog sustava gospodarenja otpadom. Iako se postizanje konsenzusa u svim pitanjima čini nerealno i neostvarivo, ono neupitno opisuje i nalaže najbolji mogudi korak u trenutnim uvjetima. U osnovi, time se nalaže aktivno i otvoreno nastojanje rješavanja problema, što može imati dva ishoda koja oba predstavljaju pomak na bolje. U sretnijem scenariju de se postidi konsenzus, dok de „neuspjeh“ omoguditi da se jasnije utvrde čimbenici koji priječe pozitivan ishod. „Neuspjeh“ de sugerirati aktivnosti kojima de se čimbenici koji koče konsenzus, ukloniti ili zaobidi. Istovremeno s izgradnjom zajedničke politike Zagrebačke županije i svih jedinica lokalne samouprave, kroz poduzede Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. koje je osnovano 2010. godine, i koje je u 100% vlasništvu Zagrebačke županije, treba operativno provoditi odluke zajedničke politike, koordinirati aktivnostima i upravljati uspostavljenim sustavom. Prilikom planiranja aktivnosti poduzeda Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. potrebno je posebnu pažnju pokloniti slijededem:

Utvrditi nadležnosti poduzeda i opseg njenih djelatnosti u postupanju s otpadom, u odnosu na one djelatnosti koje bi ostale kao djelatnosti postojedih komunalnih poduzeda i ovlaštenih skupljača, oporabitelja, koncesionara, itd.

Utvrditi kriterije za upravljanje poduzedem i za (su)financiranje njenog rada u vremenu dok se poduzede ne počne samo financirati od naknade za obavljanje osnovne djelatnosti.

Utvrditi odnose i način funkcioniranja sustava zbrinjavanja, u prvom redu, komunalnog otpada u prijelaznom razdoblju, tj. u razdoblju otkad se počne s promjenama postojedeg načina funkcioniranja, dok se ne uspostavi i pusti u rad ŽCGO, a koje de potrajati nekoliko godina. Riječ je, prije svega, o ujednačavanju tehničkih sredstava i opreme za skupljanje otpada na području svih jedinica lokalne

70

samouprave te noveliranju troškova gospodarenja otpadom koji moraju obuhvatiti sve faktore sukladno zakonskoj regulativi Republike Hrvatske.

U početku, poduzede Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. mora svoje aktivnosti usmjeriti na projekte edukacije i odnosa s javnošdu te na operacionalizaciju postignutih konsenzusa, odnosno, u prvom redu na izradu Ugovora o uspostavi jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije. Navedeni Ugovor, potpisan između svih jedinica lokalne samouprave, Zagrebačke županije i poduzeda Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. predstavlja temelj za sve budude aktivnosti, kao što su aktivnosti vezane uz provođenje istražnih radova na bududoj lokaciji ŽCGO, aktivnosti na izradi projektne i ostale dokumentacije potrebne za uspostavu sustava i izgradnju potrebnih infrastrukturnih objekata, aktivnosti vezane uz izgradnju i upravljanje ŽCGO, PS i ostalim infrastrukturnim objektima u funkciji zajedničkog sustava gospodarenja otpadom, aktivnostima na osiguranju financijskih sredstava i sl.

10.2. Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i edukacija

Drugi cilj Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije je unaprijeđenje mjera prevencije nastajanja otpada. Teoretski, u idealnim uvjetima, to znači da ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za njegovim trajnim odlaganjem nestaje, a time i pritisak na okoliš biva potpuno uklonjen. Da bi se mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada mogle provesti i pritom postidi pozitivni rezultati, potrebno je kreirati neke preduvjete. Važno je napomenuti da se ovdje radi o mjerama kojima se problemi gospodarenja otpadom ne rješavaju u kratkom roku i koje se moraju kontinuirano sustavno provoditi. Mjere izbjegavanja nastajanja otpada možemo podijeliti na:

Strogu prevenciju – strogo izbjegavanje nastanka otpada kroz izbjegavanje uporabe opasnih tvari te izbjegavanje upotrebe pojedinih materijala ili uporabe energije u proizvodnji, potrošnji i distribuciji.

Smanjivanje količine otpada na izvoru nastanka – smanjivanje upotrebe toksičnih ili opasnih tvari te smanjivanje uporabe materijala ili potrošnje energije.

Ponovnu uporabu proizvoda – ponovna uporaba proizvoda, za istu ili drugu namjenu, s preradom ili bez prerade.

U pogledu izbjegavanja nastajanja otpada potrebna je široka suradnja svih subjekata koje možemo podijeliti na neizravne i izravne. Neizravni subjekti su zakonodavna tijela koja donose zakonsku regulativu i postavljaju ekonomsko – političke smjernice, kao npr: pružanje financijske pomodi (porezne olakšice, smanjivanje kamata na namjenske kredite, jamstvo ili posredovanje kod kredita i sl.), vođenje stimulativne politike poreza i naknada (smanjivanje naknada, porezne olakšice, posebne naknade za zbrinjavanja otpada i sl.), vođenje dugoročne infrastrukturne politike, transparentnost informiranja, savjetovanja i edukacije i dr.

71

Izravni subjekti su oni, koji svojim ponašanjem i direktnim ponašanjem pojedinaca unutar subjekta, mogu značajno pridonijeti izbjegavanju nastajanja otpada na svakom mjestu i u svakom trenutku, a u koje se ubrajaju:

Kudanstva,

Uslužne djelatnosti i trgovine,

Turizam,

Društvene djelatnosti (obrazovanje, kultura i dr.),

Industrija i

Zdravstvo. Primjena preventivnih mjera na području Zagrebačke županije mora započeti što hitnije, jer se rezultati mogu očekivati tek nakon njihove višegodišnje disciplinirane primjene, a one se moraju kretati u tri osnovna pravca:

Ponuda trgovine i industrije treba biti usmjerena prema proizvodima s malim krajnjim količinama otpada.

Kudanstva trebaju biti usmjerena na potrošnju koja de prednost dati proizvodima s malom količinom otpada.

Proizvođačima otpada treba postaviti uvjete koji de destimulirati proizvodnju otpada. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada se, u prvom redu, moraju obuhvatiti:

Striktno pridržavanje zakonske regulative (svi subjekti).

Promicanje načela čistije proizvodnje uz primjenu ISO 14001 standarda, primjenu IPPC direktive, razumnog korištenja energije, korištenja burze otpada i sl. (industrija).

Izbjegavanje suvišne ambalaže (svi subjekti).

Korištenje proizvoda koji se mogu obnoviti, odnosno ponovno upotrijebiti (kudanstva, turizam, društvene djelatnosti, industrija).

Korištenje recikliranih proizvoda (kudanstva, turizam, društvene djelatnosti).

Kupovanje robe s duljim vijekom upotrebe (kudanstva, turizam, uslužne djelatnosti i trgovine).

Korištenje vlastitih vrtnih kompostana (kudanstva). Nažalost, još uvijek mnogi subjekti i stanovnici, nisu svjesni, niti mogu sagledati, da otpad, koji pravilno odlože u svoju kantu za smede, stvara ozbiljne probleme u zaštiti okoliša. Kod mnogih stanovnika u svijesti je to da de ved netko drugi zbrinuti njihov otpad. Prema njihovu mišljenju to je posao komunalnog poduzeda, opdinskih ili gradskih vlasti ili nekog tredeg. Da bi stanovnici bili motivirani za izbjegavanje otpada, kao prvi i osnovni element cjelovitog sustava gospodarenja otpadom stoji koncepcija izbjegavanja otpada, o čemu ih treba educirati. Na početku je potrebno stanovnicima objasniti vezu između zbrinjavanja otpada i problema zaštite okoliša. To znači da bi stanovništvu trebalo organizirano predočiti sadašnji sustav zbrinjavanja otpada i organizirati javne tribine u svezi s nastajanjem i zbrinjavanjem otpada. U drugoj fazi je stanovništvo potrebno informirati o problemima koji nastaju zbog stalnog

72

povedavanja količina otpada. Pri tome treba upozoriti na konkretne situacije iz svakodnevnog života koje utječu na povedavanje količine otpada (prekomjerna uporaba ambalaže, primjena zakonskih rješenja u svezi posebnih kategorija otpada i sl.). Na kraju, stanovništvu treba pokazati konkretne mjere za izbjegavanje otpada i o tome otvoreno diskutirati. U procesu razvijanja sustava edukacije o otpadu i mijenjanja svijesti o otpadu, potrebno je:

Razraditi programe i metode za edukaciju, informiranje i komunikaciju, te ih kontinuirano i sustavno provoditi.

Kontinuirano ukazivati na probleme vezane uz otpad i promicati pravilno postupanje s otpadom.

Kontinuirano promicati pozitivan pristup, demokratski dijalog i partnerstvo (timski rad) s ciljem izgrađivanja povjerenja, odnosno iznalaženja sporazuma za rješavanje problema otpada, zaštite okoliša i održivog razvoja.

Obveza je Zagrebačke županije kontinuirano promicati značaj edukacije i kontinuirano educirati javnosti. Projekti educiranja javnosti moraju obuhvatiti detaljnu analizu problema, prepoznavanje zainteresiranih strana, prepoznavanje ciljane skupine, određivanje ciljeva i ishoda, oblikovanje metoda, prepoznavanje izvora financiranja, izradu plana djelovanja te sustav pradenja i ocjenjivanja. Edukacija nije jedini čimbenik koji utječe na ljudsko ponašanje i ne rezultira trenutnim promjenama, ved je riječ o dugoročnom, kontinuiranom procesu koji bez provođenja zajedno sa drugim komplementarnim procesima, kao što su primjena zakona i propisa, financijski poticaji, restrikcije, itd. ne može dati dobre rezultate. Uz sustavnu edukaciju javnosti, važan faktor za izgradnju kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom su i odnosi s javnošdu. Odnosi s javnošdu moraju se temeljiti na Planu razvoja odnosa s javnošdu u kojem se moraju analizirati postojede situacije, te potencijalni problemi i posljedice; odrediti strateški cilj kampanje; raspoznati publika; odrediti ciljevi prema prioritetima; odrediti strategija, komunikacijske taktike, sredstva, plan ocjenjivanja i rezultati istraživanja provedenih u okviru konačnih analiza. Predstojede obveze i aktivnosti Zagrebačke županije moraju biti usmjerene na razvijanje sustava edukacije i zauzimanje aktivnog stava, a ne pasivnog čekanja na eventualne poticaje ili izričite zahtjeve Republike Hrvatske i nadležnih ministarstava. Gledajudi kroz prizmu izrade ovog Plana gospodarenja otpadom, edukacija i komunikacija su od osobitog značaja za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te uspjeh projekata odvojenog skupljanja otpada na samom izvoru – primarna reciklaža.

73

Za potrebe razvoja sustava edukacije i odnosa s javnošdu, Zagrebačka županija može koristiti vlastite snage, ali i usluge poduzeda koja se usmjereno bave odnosima s javnošdu, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. Imajudi u vidu ukupnu problematiku gospodarenja otpadom te brojnost i različitost interesnih skupina, s aktivnostima je potrebno započeti što prije, kako bi predmetna znanja i relevantne informacije bile pravovremeno proslijeđene, te kako bi se stvorilo pozitivno ozračje za ostale planirane aktivnosti.

10.3. Sustav odvojenog skupljanja otpada

Značajnu ulogu u sustavu gospodarenja otpadom Zagrebačke županije mora imati odvojeno skupljanje iskoristivih kategorija i sastavnica otpada na mjestu njegovog nastanka. Odvojenim skupljanjem se direktno utječe na izbjegavanje nastajanja otpada, formiranje odvojenih tokova različitih kategorija otpada i smanjenje ukupnih količina otpada koji se trajno odlaže, što u konačnici rezultira smanjenim ukupnim opteredenjem na okoliš.

10.3.1. Sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada

Odvojeno skupljanje komunalnog otpada na mjestu nastanka otpada popularno se naziva primarna reciklaža. Primarnom reciklažom, otpad se sortira na mjestu nastanka te odlaže u posebno označene vredice, posude, kante ili kontejnere locirane unutar samog objekta gdje nastaje otpad ili se odlaže u posebno označene kante i kontejnere locirane unutar tzv. zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Kvantitativni ciljevi koje je potrebno ostvariti u pogledu odvojeno skupljenog komunalnog otpada su postavljeni u Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Tablica 19 – Kvantitativni ciljevi za količine komunalnog otpada po Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske). Tablica 19 – Kvantitativni ciljevi za količine komunalnog otpada po Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Ciljevi

Udio (%) / godina

2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovništvo obuhvadeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

85 90 95 99

Količina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada 8 12 18 25

Količina obrađenog komunalnog otpada 10 20 25 30

Količina odloženog komunalnog otpada 80 68 58 45

Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. godine

85 75 55 35

Usporedba postavljenih ciljeva i rezultata ostvarenih u 2009. godini na području Zagrebačke županije, ukazuju na uspješnost u pogledu obuhvadenosti stanovništva i na znatno manju

74

uspješnost u pogledu odvojenog skupljanja (Tablica 20 – Usporedba kvantitativnih ciljeva i rezultata za količine komunalnog otpada). Tablica 20 – Usporedba kvantitativnih ciljeva i rezultata za količine komunalnog otpada

Ciljevi

Udio (%)

Cilj iz Strategije za 2010. godinu

Zagrebačka županija u

2009. godini

Stanovništvo obuhvadeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada

85 100

Količina odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada 8 2

Količina obrađenog komunalnog otpada 10 2

Količina odloženog komunalnog otpada 80 98

Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene 1995. godine

85 -

Ukoliko se udjeli, prikazani u prethodnim tablicama, prikažu kao realni brojevi, vidljive su količine komunalnog otpada koje se moraju odvojeno skupiti, reciklirati i obraditi do 2019. godine, odnosno maksimalne količine komunalnog otpada koje se smiju odložiti (Tablica 21 – Kvantitativni ciljevi za količine komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji). Tablica 21 – Kvantitativni ciljevi za količine komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji

Godina Količina proizvedenog komunalnog otpada

(t)

Propisana količina odvojeno skupljenog, recikliranog i obrađenog

komunalnog otpada (t)

Propisana količina odloženog komunalnog

otpada (t)

2011. 78.993 6.319 72.674

2012. 81.178 11.365 69.813

2013. 83.424 16.685 66.739

2014. 85.732 22.290 63.442

2015. 88.104 28.193 59.911

2016. 90.541 30.784 59.757

2017. 93.046 33.497 59.549

2018. 95.620 36.336 59.284

2019. 98.265 39.306 58.959

Nedostatak jasne politike i spori razvoj jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom u proteklim godinama, doveo je do situacije u kojoj se propisani ciljevi iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, ne mogu ostvariti u zadanom vremenskom roku, ali su mogudi i ostvarivi, uz pažljivo planiranje i aktivno sudjelovanje svih nositelja

75

mjera i ostalih zainteresiranih subjekata, u širem vremenskom okviru, realno do 2019. godine. Odvojeno skupljanje u kudanstvima Odvojeno skupljanje određenih sastavnica otpada po kudanstvima, sustavom „od vrata do vrata“, predstavlja, u ovom trenutku, optimalno rješenje za područje Zagrebačke županije, i to zbog:

Fleksibilnosti sustava koji dozvoljava skupljanje različitih sastavnica na cijelom području Zagrebačke županije.

Relativno kratkog vremenskog okvira unutar kojeg se sustav može početi uvoditi.

Prihvatljivosti sustava od strane velikog broja stanovnika.

Relativno malih početnih ulaganja.

Kratkog vremenskog okvira unutar kojeg se mogu postidi i vrednovati prvi rezultati.

Istovremenog provođenja programa edukacije i odnosa s javnošdu. Nositelj navedene mjere mora biti jedinica lokalne samouprave na čijem se području provodi projekt odvojenog skupljanja, uz suradnju Zagrebačke županije. Odvojeno skupljanje se mora provoditi prema programima koji moraju obuhvatiti:

Područje na kojem se provodi projekt.

Broj stanovnika i kudanstava obuhvadenih projektom.

Sastavnice otpada koje de se odvojeno skupljati.

Način odlaganja unutar kudanstava.

Način i frekvenciju skupljanja.

Sustav nadzora.

Sustav vrednovanja.

Načine optimizacije tijekom provedbe programa na određenom području.

Sustav edukacije i odnosa s javnošdu, itd. Plan je da se, uz postupno uvođenje, do 2019. godine, opisanim načinom odvojenog skupljanja, obuhvati oko 40% poljoprivrednih kudanstava (oko 25.000 kudanstava ili 77.000 stanovnika) te oko 30% urbanih kudanstava (oko 12.900 kudanstava ili 40.000 stanovnika). Poljoprivrednim kudanstvima bi se podijelili komposteri u kojima bi se odlagao kuhinjski i sličan biootpad, te bi se na taj način, u 2019. godini, odvojilo oko 10.000 t otpada. Proizvedeni kompost bi koristili stanovnici koji su ga proizveli, a eventualni višak bi se mogao, bez naknade i uz prethodnu analizu komposta, predati komunalnim poduzedima koja se bave održavanjem javnih zelenih površina. Urbanim kudanstvima bi se podijelile posude i/ili kante za odvojeno skupljanje papira i ostalih sastavnica pogodnih za skupljanje u urbanim kudanstvima (npr. staklo, plastika i sl.),

76

te bi se na taj način, u 2019. godini, odvojilo oko 2.300 t papira i kartona, te oko 2.200 t stakla i plastike (Tablica 22 – Planirane količine odvojeno skupljenog otpada u kudanstvima). Tablica 22 – Planirane količine odvojeno skupljenog otpada u kudanstvima

Godina

Biootpad u poljoprivrednim

kudanstvima (t)

Papir i karton u urbanim kudanstvima (t)

Staklo i plastika u urbanim kudanstvima (t)

2013. 2.126 510 474

2015. 4.492 1.078 1.001

2017. 7.116 1.709 1.587

2019. 10.021 2.375 2.205 Zeleni otoci Zeleni otoci su jasno označena i lako dostupna mjesta s jednim do nekoliko namjenskih spremnika, obično postavljenih na javno prometnu površinu, u koje se odvojeno odlažu pojedine sastavnice komunalnog otpada. Uspostavom sustava zelenih otoka jasno se daje poruka da JLS inzistira na odvojenom sakupljanju otpada. Zeleni otoci moraju biti što bliži i dostupniji stanovništvu, a prosjek kojem se mora težiti je jedan otok na približno 500 stanovnika, uz uvjet da su postavljeni na frekventnijim mjestima, kao što su trgovine, javne ustanove, sportski tereni i slična mjesta gdje se stalno ili povremeno okuplja vedi broj stanovnika te u gušde naseljenim urbanim sredinama. Zeleni otoci moraju biti locirani na mjestima gdje je omogudeno njihovo sigurno punjenje i pražnjenje uz što manje ometanje odvijanja svih vrsta prometa. Na području Zagrebačke županije je trenutno aktivno oko 200 zelenih otoka, od čega je više od polovine locirano na području prostornih cjelina Velika Gorica i Samobor. Navedena brojka nije dovoljna za ostvarenje zadanih ciljeva, te bi JLS, kao nositelji navedene mjere, uz suradnju Zagrebačke županije, trebale do 2019. godine, uspostaviti najmanje još 450 novih zelenih otoka opremljenih spremnicima odgovarajudeg kapaciteta za odvojeno skupljanje najzastupljenijih sastavnica komunalnog otpada pogodnih za odvojeno skupljanje putem spremnika. Ovdje se, u prvom redu, misli na papir i karton, te eventualno staklo i plastiku. Nakon postavljanja spremnika na određenu lokaciju, JLS su dužne redovito pratiti vrstu i količine otpada koji se odvojeno skuplja, te sukladno analiziranim podacima djelovati u smislu promjene mikrolokacije spremnika, izmjene učestalosti skupljanja, povedanja (ili smanjenja) broja spremnika i sl. te redovito izvještavati javnost o rezultatima.

77

Plan je da se, uz postupno povedanje broja zelenih otoka, u 2019. godini, opisanim načinom odvojenog skupljanja, prikupi oko 6.000 t otpada, u prvom redu papira i kartona te manjih količina stakla i plastike. Reciklažna dvorišta Reciklažna dvorišta su ograđena, nadzirana i sustavima za zaštitu okoliša opremljena mjesta na kojima se organizirano preuzimaju i odvojeno skupljaju sve sastavnice komunalnog otpada s primarnim ciljem reciklaže i oporabe. Reciklažna dvorišta moraju biti tako organizirana i locirana da značajno pridonesu:

Ostvarenju zadanih kvantitativnih ciljeva odvojenog skupljanja otpada.

Poboljšanju kvalitete usluge odvojenog skupljanja otpada.

Smanjenju broja nelegalnih odlagališta.

Efikasnijem sortiranju miješanog otpada. Zbog toga svi stanovnici moraju biti upoznati s lokacijama i radnim vremenom reciklažnih dvorišta, koje mora biti prilagođeno njihovim potrebama, a odlaganje sastavnica komunalnog otpada, za stanovnike, mora biti besplatno. Reciklažna dvorišta moraju biti opremljena osnovnom infrastrukturom i dovoljnim brojem adekvatnih kanti, spremnika i posuda za siguran i jednostavan prihvat svih sastavnica otpada i u otežanim vremenskim uvjetima (npr. kiša, vjetar, vrudina). Veličina reciklažnog dvorišta može varirati, s obzirom na područje i broj stanovnika koje pokriva, te na sastavnice otpada koji se prihvada. S obzirom na stupanj urbanizacije i gustodu naseljenosti Zagrebačke županije, predviđa se po jedno RD, minimalne površine od 500 m2, na oko 20.000 stanovnika, što znači ukupno osamnaest reciklažnih dvorišta, odnosno prema prostornim cjelinama:

Prostorna cjelina Dugo Selo – 2 RD.

Prostorna cjelina Ivanid-Grad – 2 RD.

Prostorna cjelina Jastrebarsko – 2 RD.

Prostorna cjelina Samobor – 3 RD.

Prostorna cjelina Sveti Ivan Zelina – 1 RD.

Prostorna cjelina Velika Gorica – 3 RD.

Prostorna cjelina Vrbovec – 2 RD.

Prostorna cjelina Zaprešid – 3 RD (Slika 21 – Shematski prikaz reciklažnog dvorišta).

78

1-Ulaz s portom 2-Zatvorena privremena spremišta opasnog otpada (baterije, ulja, lakovi i sl.) 3-Odvojeno skupljanje otpada iz kudanstva (papir, PET, MET, staklo i dr.) 4-Rolo kontejneri za glomazni otpad 5-Rezervirani prostor

Slika 21 – Shematski prikaz reciklažnog dvorišta

Na području Zagrebačke županije se trenutno nalazi deset reciklažnih dvorišta različitog stupnja opremljenosti i uređenosti. Šest ih se nalazi na postojedim službenim odlagalištima te nisu u potpunosti u funkciji stanovništva, zbog, uglavnom, neadekvatnog radnog vremena, loše opremljenosti ili loše dostupnosti, te ih je sve, najkasnije, do 2019. godine, potrebno adekvatno urediti i potpuno uklopiti u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Zagrebačke županije. Lokacije ostalih reciklažnih dvorišta de JLS, koje su nositelji opisane mjere, odrediti kroz prostorno – plansku dokumentaciju, dok de se način uređenja i opremanja odrediti projektnom dokumentacijom. Prilikom planiranja, neophodan je visok stupanj suradnje i koordinacije između JLS i Zagrebačke županije, u prvom redu, radi pravilnog planiranja kapaciteta bududeg Županijskog centra za gospodarenja otpadom, koji, prema IV. Izmjena i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije, čini osnovu sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije. Plan je, da se, uz postupnu modernizaciju, približavanje stanovništvu i povedanje njihovog broja, putem reciklažnih dvorišta, u 2019. godini, prikupi oko 6.000 t odvojeno skupljenih sastavnica komunalnog otpada, u prvom redu papira i kartona, glomaznog otpada te manjih količina stakla, plastike i ostalih sastavnica komunalnog otpada.

79

Odvojenim skupljanjem sastavnica komunalnog otpada direktno u kudanstvima, te putem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, planira se postupno povedanje udjela odvojeno skupljenog otpada (Tablica 23 – Planirane količine odvojeno skupljenog otpada). Tablica 23 – Planirane količine odvojeno skupljenog otpada

Godina

Kudanstva Zeleni otoci Reciklažna dvorišta Bio

otpad (t)

Papir i karton

(t)

Staklo i plastika

(t)

Papir i karton

(t)

Staklo i plastika

(t)

Papir i karton

(t)

Staklo i plastika

(t)

Ostalo (t)

2013. 2.126 510 474 1.200 250 250 250 1.000

2015. 4.492 1.078 1.001 2.600 510 510 510 2.000

2017. 7.116 1.709 1.587 4.000 770 770 770 3.000

2019. 10.021 2.375 2.205 5.000 1.000 1.000 1.000 4.000

Odvojeno skupljeni komunalni otpad bi, 2019. godine, trebao pokriti udio od oko 27% od ukupno proizvedenih količina komunalnog otpada (Tablica 24 – Planirane količine odvojeno skupljenog otpada u 2019. godini po mjestu skupljanja i sastavnicama). Tablica 24 – Planirane količine odvojeno skupljenog otpada u 2019. godini po mjestu skupljanja i sastavnicama

Sastavnica komunalnog

otpada

Ukupne proizvedene

količine sastavnice

(t)

Odvojeno prije transporta na PS ili CGO Količine koje se

transportiraju prema PS i

CGO

Udio odvojenog

dijela sastavnice Kudanstva

(t) Zeleni

otoci (t) Reciklažna dvorišta (t)

Kuhinjski i sličan biootpad 42.463 10.021 0 0 32.442 23,6%

Papir i karton 19.310 2.375 5.000 1.000 10.935 43,4% Staklo i plastika 17.931 2.205 1.000 1.000 13.726 23,5%

Ostalo 18.562 0 0 4.000 14.562 21,5%

Ukupno 98.265 14.601 6.000 6.000 71.664 27,1% Ostatak proizvedenog komunalnog otpada de se transportirati direktno, ili preko pretovarnih stanica, u Županijski centar za gospodarenje otpadom na daljnju obradu i/ili konačno odlaganje (Tablica 25 – Planirane količine miješanog komunalnog otpada koji de se transportirati na službena odlagališta/PS/CGO).

80

Tablica 25 – Planirane količine miješanog komunalnog otpada koji de se transportirati na službena odlagališta/PS/CGO

Godine Proizvedeni komunalni

otpad (t)

Odvojeno skupljene sastavnice komunalnog

otpada (t)

Ostatni miješani komunalni otpad koji se transportira na

službena odlagališta/PS/CGO (t)

2012. 81.178 2.754 78.424 2013. 83.424 5.912 77.512 2014. 85.732 9.157 76.575 2015. 88.104 12.493 75.611 2016. 90.541 15.924 74.617 2017. 93.046 19.453 73.593 2018. 95.620 23.085 72.536 2019. 98.265 26.601 71.664

Prikazano povedanje količina proizvedenog otpada planira se kompenzirati odvojenim skupljanjem i kontinuiranim blagim padom količina otpada koji de se transportirati na službena odlagališta, odnosno prema pretovarnim stanicama i Centru za gospodarenje otpadom.

10.3.2. Sustav odvojenog skupljanja ostalih kategorija otpada

Sustav odvojenog skupljanja ostalih kategorija otpada ima za cilj kontrolu količina i razdvajanje tokova različitih kategorija otpada, te sprječavanje nekontroliranog odlaganja ostalih kategorija otpada na odlagališta. Ostale kategorije otpada, koje se obrađuju u ovom poglavlju, podrazumijevaju:

Neopasni proizvodni otpad,

Opasni proizvodni otpad,

Građevinski otpad,



Otpadna vozila,


Otpadne gume,


Otpadna ulja,




Otpadni mulj,

81

Medicinski otpad i

Nusproizvodi životinjskog podrijetla. Neopasni proizvodni otpad Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje neopasnog proizvodnog otpada su:

Putem Upravnog tijela Zagrebačke županije, nadležnog za vođenje Registra onečišdavanja okoliša, voditi evidenciju o proizvodnji i prijenosu s mjesta nastanka proizvedenog neopasnog otpada. Obveznici dostave podataka su sve tvrtke koje obavljaju djelatnosti gospodarenja otpadom i koje proizvode više od 2.000 kg neopasnog proizvodnog otpada godišnje.

Putem Upravnog tijela Zagrebačke županije, nadležnog za vođenje Registra onečišdavanja okoliša, osiguravati provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka, u suradnji s nadležnom inspekcijom.

Putem Upravnog tijela Zagrebačke županije, nadležnog za vođenje Registra onečišdavanja okoliša, dostavljati prikupljene podatke u AZO, najkasnije do 15. lipnja tekude godine za proteklu kalendarsku godinu.

Surađivati s JLS i ovlaštenim poduzedima, radi lakše provjere potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka o tokovima neopasnog proizvodnog otpada.

Educirati proizvođače neopasnog proizvodnog otpada o načinima gospodarenja otpadom te njihovim pravima i obvezama.

Opasni otpad Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje opasnog proizvodnog otpada su:

Putem Upravnog tijela Zagrebačke županije, nadležnog za vođenje Registra onečišdavanja okoliša, voditi evidenciju o proizvodnji i prijenosu s mjesta nastanka proizvedenog opasnog otpada. Obveznici dostave podataka su sve tvrtke koje obavljaju djelatnosti gospodarenja otpadom i koje proizvode više od 50 kg opasnog proizvodnog otpada godišnje.

Putem Upravnog tijela Zagrebačke županije, nadležnog za vođenje Registra onečišdavanja okoliša, osiguravati provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka, u suradnji s nadležnom inspekcijom.

Putem Upravnog tijela Zagrebačke županije, nadležnog za vođenje Registra onečišdavanja okoliša, dostavljati prikupljene podatke u AZO, najkasnije do 15. lipnja tekude godine za proteklu kalendarsku godinu.

Surađivati s JLS i ovlaštenim poduzedima, radi lakše provjere potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka o tokovima opasnog proizvodnog otpada.

Educirati proizvođače opasnog proizvodnog otpada o načinima gospodarenja otpadom te njihovim pravima i obvezama.

82

Građevinski otpad Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje građevinskog otpada su:

Odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svojem području (lokacije Andrilovec, Tarno, Cerovka, Mraclin, Beljavine, Novi Dvori i Božidka su određene 2008. godine).

Poticati JLS da putem reciklažnih dvorišta za građevinski otpad osiguraju preuzimanje građevinskog otpada sa svojeg područja.

Educirati posjednike građevinskog otpada o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Bududi da količine građevinskog otpada predstavljaju veliko opteredenje za okoliš na području Zagrebačke županije, potrebno je striktno pridržavanje svih zakonskih mjera koje propisuju postupanje s ovom kategorijom otpada, a čiji je krajnji cilj, prema Nacionalnom planu, oporaba 80% ukupnog građevinskog otpada do 2015. godine. To znači da se do 2015. godine mora oporabiti oko 163.000 t građevinskog otpada. Građevinskim otpadom gospodari se na način da se isti razvrstava u osnovne grupe neposredno na mjestu nastanka i/ili u građevinskom reciklažnom dvorištu, gdje se privremeno skladišti do predaje ovlaštenoj pravnoj osobi koja ga mora obraditi i/ili zbrinuti sukladno propisima Republike Hrvatske. Građevinski otpad se na reciklažnom dvorištu za građevinski otpad mora razvrstati na jednovrsni i miješani građevinski otpad. Jednovrsni građevinski otpad je otpad čija je oporaba ili recikliranje jednostavnije u tehničko tehnološkom smislu, a reciklirani materijali su tehnički primjenjivi bez nekih posebnih ograničenja. Jednovrsni građevinski otpad se dijeli na slijedede kategorije:

Asfaltni lom (otpad od razaranja asfaltnih zastora) i miješani asfaltni i betonski lom – iz Kataloga otpada: 17 03 - Mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran.

Betonski lom (otpad od rušenja betonskih konstrukcija) – iz Kataloga otpada: 17 01 01 – Beton.

Kameni otpad (otpad koji sadrži samo kamene materijale) – iz Kataloga otpada: 17 05 – Zemlja, kamenje i iskop od rada bagera.

Izdvojeni lom opeke i crijepa pri rušenju zgrada («keramički» lom) – iz Kataloga otpada: 17 01 02 – Opeka i 17 01 03 – Crijep/pločice i keramika i

Staklo, papir, plastika – iz Kataloga otpada: 17 02 01, 17 02 02, 17 02 03.

83

Miješani građevinski otpad je otpad čija je oporaba složena u tehničko – tehnološkom smislu, a reciklirani materijali su tehnički primjenjivi kao gradiva s unaprijed propisanim ograničenjima. Miješani građevinski otpad se dijeli na slijedede kategorije:

Mineralni (inertni) građevinski otpad, šuta (miješani inertni građevinski otpad mineralnog sastava od rušenja novije gradnje bez znatnog učešda opeke) – iz Kataloga otpada: 17 01 06 – Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje sadrže opasne tvari, odnosno 17 01 07 – Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06.

Mineralni (inertni) građevinski otpad s lomom opeke i crijepa (miješani građevinski otpad od rušenja starije gradnje s znatnim učešdem opeke i crijepa) – iz Kataloga otpada: 17 01 06 – Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje sadrže opasne tvari, odnosno 17 01 07 – Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06 i 17 08 – Građevinski materijali na bazi gipsa.

Nerazvrstani građevinski otpad (miješani građevinski otpad od građenja i rušenja raznolikog sastava s mogudim djelomičnim učešdem nemineralnih sastavnica) – iz Kataloga otpada: 17 09 – Ostali građevinski otpad od rušenja.

Ambalaža i ambalažni otpad Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje ambalaže i ambalažnog otpada su:

Educirati proizvođače, prodavatelje i potrošače, koji proizvode ambalažni otpad, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Poticati JLS da putem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta osiguraju odvojeno preuzimanje ambalaže i ambalažnog otpada sa svojeg područja i spriječe njegovo odlaganje na odlagalištima.

Cilj postupanja s ambalažnim otpadom do 2015. godine je, prema Nacionalnom planu, oporaba 65% ukupnog ambalažnog otpada, što je ostvariv cilj za područje Zagrebačke županije (Tablica 26 – Kvantitativni ciljevi oporabe ambalažnog otpada na području Zagrebačke županije). Tablica 26 – Kvantitativni ciljevi oporabe ambalažnog otpada na području Zagrebačke županije

84

Godina Količina ambalaže i ambalažnog

otpada (t) Postotak oporabe

Količine oporabljenog ambalažnog otpada (t)

2012. 27.829 62% 17.254

2013. 28.320 63% 17.841

2014. 28.819 64% 18.444

2015. 29.328 65% 19.063

2016. 29.845 66% 19.698

2017. 30.371 67% 20.349

2018. 30.907 68% 21.017

2019. 31.452 69% 21.702 Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje EE otpada su:

Educirati posjednike EE otpada, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Poticati JLS da putem reciklažnih dvorišta osiguraju odvojeno preuzimanje EE otpada sa svojeg područja i spriječe njegovo odlaganje na odlagalištima.

Cilj postupanja s EE otpadom do 2015. godine je, prema Nacionalnoj strategiji, oporaba 70%-80% ukupnog EE otpada i postupno povedanje današnje količine od 4,32 kg/stanovniku /godišnje za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, prema Izvješdu o električnom i elektroničkom otpadu za 2009. godinu, AZO, prosinac 2010. godine. Otpadna vozila Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpadnih vozila su:

Educirati posjednike otpadnih vozila, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Poticati JLS da putem reciklažnih dvorišta osiguraju odvojeno preuzimanje i skladištenje otpadnih vozila sa svojeg područja i spriječe njegovo odlaganje na nelegalnim odlagalištima.

Cilj postupanja s otpadnim vozilima do 2015. godine je, prema Nacionalnoj strategiji, oporaba 85% ukupnog broja otpadnih vozila. Otpadne baterije i akumulatori

85

Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpadnih baterija i akumulatora su:

Educirati proizvođače, posjednike i prodavatelje, koji proizvode otpadne baterije i akumulatore, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Poticati JLS da putem posebnih spremnika na zelenim otocima i reciklažnim dvorištima osiguraju odvojeno preuzimanje otpadnih baterija i akumulatora sa svojeg područja i spriječe njihovo odlaganje na odlagalištima.

Cilj postupanja s otpadnim baterijama i akumulatorima je, prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, do 2012. godine postidi najmanje 25% stope skupljanja, a do 2016. godine 45% stope skupljanja ove kategorije otpada. Prema Izvješdu o otpadnim baterijama i akumulatorima za 2010. godinu, AZO, svibanj 2011. godine, cilj za područje Republike Hrvatske za 2012. godinu je ved ostvaren, dok izdvojeni podaci koji se odnose samo za područje Zagrebačke županije nisu dostupni. Otpadne gume Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpadnih guma su:

Educirati posjednike otpadnih guma, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Poticati JLS da putem reciklažnih dvorišta osiguraju odvojeno preuzimanje i skladištenje otpadnih guma sa svojeg područja i spriječe njegovo odlaganje na nelegalnim odlagalištima.

Cilj postupanja s otpadnim gumama do 2015. godine je, prema Nacionalnoj strategiji, oporaba 90% ukupnih količina. Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina Mjera koju mora provesti Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpada iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina je da:

Putem Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, izda suglasnost na Plan gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina koji je dužan izraditi svaki Operater prije početka rada. Suglasnost se odnosi samo na Planove koji se izrađuju za građevine/postrojenja koja ne pripadaju u kategoriju A. Suglasnosti za građevine/postrojenja koja pripadaju u kategoriju A izdaje ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša.

Otpadna ulja

86

Mjera koju mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpadnih ulja je:

Educirati posjednike otpadnog ulja, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Cilj postupanja s otpadnim uljem je bio do 2010. godine, prema Nacionalnoj strategiji, oporabiti 90% ukupnih količina otpadnog ulja. Prema Izvješdu o otpadnim uljima za 2009. godinu, AZO, listopad 2010. godine, cilj nije postignut. Otpad iz industrije titanovog dioksida Mjera koju mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpada iz industrije titanovog dioksida je:

Educirati posjednike otpada iz industrije titanovog dioksida, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Otpad koji sadrži poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane terfenile (PCT) Mjera koju mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpada koji sadrži PCB je:

Educirati posjednike otpada koji sadrži PCB, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Otpad koji sadrži azbest Mjera koju mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpada koji sadrži azbest je:

Educirati posjednike otpada koji sadrži azbest, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Otpadni mulj Mjere koje mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje otpadnog mulja su:

Educirati posjednike otpadnog mulja, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Poticati JLS da osiguraju odvojeno preuzimanje i odlaganje samo prethodno obrađenog i analiziranog mulja koji nije u tekudem stanju.

Poticati JLS da spriječe odlaganje mulja na nelegalnim odlagalištima. Medicinski otpad

87

Mjera koju mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje medicinskog otpada je:

Educirati posjednike medicinskog otpada, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

Nusproizvodi životinjskog podrijetla Mjera koju mora provoditi Zagrebačka županija kako bi aktivno utjecala na odvojeno skupljanje nusproizvoda životinjskog podrijetla je:

Educirati posjednike nusproizvoda životinjskog podrijetla, o načinima gospodarenja ovom kategorijom otpada.

10.4. Sustav prijevoza

Sustav prijevoza otpada se mora promatrati kroz dvije razine. Prva razina je lokalni prijevoz, odnosno prijevoz od mjesta nastanka otpada do mjesta njegovog pretovara, obrade ili konačnog odlaganja, dok je druga razina, sustav prijevoza od bududih pretovarnih stanica do bududeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

10.4.1. Lokalni prijevoz

Lokalni prijevoz otpada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje te poslove moraju povjeriti ovlaštenim skupljačima. Zbog dinamičnosti procesa lokalnog prijevoza, potrebno je provoditi redovite optimizacije postojedeg sustava. Optimizacija podrazumijeva minimalizaciju troškova uz povedanje efikasnosti. Optimizaciju treba provoditi minimalno svake tri godine, a provodi je ovlašteni skupljač koji, uz suradnju s jedinicom lokalne samouprave, kroz optimizaciju mora:

Snimiti postojede stanje (broj stanovnika, količina otpada, vrsta otpada, transportni putevi, stanje voznog parka, vrijeme vozila provedeno na trasi, utrošak goriva, itd.)

Analizirati razlike između postojedeg stanja i stanja koje je bilo prilikom provedbe posljednje optimizacije.

Odrediti kritične točke (nejednaka opteredenost vozila, neadekvatna vozila, neadekvatne posude, visoki troškovi održavanja, visoki troškovi za gorivo, itd.)

U zadanom roku otkloniti kritične točke. U skladu s analiziranim podacima i dobivenim rezultatima optimizacije, potrebno je provoditi postupnu modernizaciju voznog parka. Naime, da bi se održala visoka efikasnost i što niži mogudi troškovi sustava transporta otpada, neophodno je posjedovati tehnološki superioran vozni park. Uvođenjem sustava odvojenog skupljanja otpada na razini Zagrebačke županije, a s obzirom na postupnost uvođenja, sastavnice otpada određene za odvojeno skupljanje i prijevoz, te planirane količine odvojeno skupljenog otpada koje de trebati transportirati, u razmatranom

88

razdoblju se ne očekuju bitni pomaci u samom sustavu prijevoza otpada, kako u tehničko – tehnološkom, tako i u financijskom pogledu, ali je svakako na lokalnoj razini potrebno napraviti detaljne analize i, sukladno dobivenim rezultatima, optimizirati sustav.

10.4.2. Prijevoz od pretovarnih stanica do Županijskog centra za gospodarenje otpadom

Prijevoz otpada od pretovarnih stanica do Županijskog centra za gospodarenje otpadom je u nadležnosti poduzeda koje de upravljati radom samih pretovarnih stanica te radom Županijskog centra, odnosno, u ovom trenutku u nadležnosti poduzeda Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o. Kao osnovni preduvjet organizacije samog prijevoza između PS i ŽCGO je izgradnja pretovarnih stanica i Centra za gospodarenje otpadom. Pretovarna stanica je uređen i ograđen objekt namijenjen, u prvom redu, skladištenju, pripremi i pretovaru miješanog komunalnog otpada iz sakupljačkih mreža jedinica lokalne samouprave, u vozila vedeg kapaciteta radi ekonomičnijeg prijevoza na daljnju obradu i/ili zbrinjavanje. Prema IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije, pretovarne stanice je mogude izgraditi na osam postojedih službenih odlagališta otpada: Andrilovec, Dugo Selo; Tarno, Ivanid-Grad; Božidka, Jastrebarsko; Cerovka, Sveti Ivan Zelina; Mraclinska Dubrava, Velika Gorica; Beljavine, Vrbovec; Novi Dvori, Zaprešid i Trebež, Samobor. Za potrebe ovoga Plana napravljena je osnovna kalkulacija optimizacije broja pretovarnih stanica, a kao relevantni ulazni podaci su korištene slijedede postavke:

Lokacija bududeg ŽCGO je Tarno u Ivanid-Gradu. Eventualna promjena lokacije ŽCGO na alternativnu lokaciju na području Opdine Brckovljani, ne utječe značajno na postavke ovoga Plana, niti na optimiziranje broja pretovarnih stanica, bududi da je alternativna lokacija nekoliko stotina metara udaljena od lokacije Tarno.

Cijena direktnog prijevoza otpada je 6,50 Kn/t/km.

Cijena prijevoza otpada preko PS je 2,50 Kn/t/km.

Količine otpada se odnose na 2019. godinu, kada se očekuje početak rada ŽCGO.

Predviđeni postotak odvojeno skupljenog otpada u 2019. godini je linearan za sve JLS i iznosi 27,1% udjela od ukupno proizvedenih količina otpada.

Osnovni kriterij optimizacije je isplativost prijevoza, a ostali kriteriji (npr. posredni i neposredni utjecaji na skupljače u JLS i sl.) nisu razmatrani, jer bitno ne utječu na postavke ovoga Plana.

Prema navedenim podacima izrađena je jednostavna funkcija isplativosti izgradnje PS u odnosu na isplativost direktnog prijevoza iz koje je jasno da se direktan prijevoz ne isplati ukoliko je transportni put dulji od 32,0 km (Slika 22 – Jednostavna funkcija isplativosti izgradnje PS u odnosu na direktan prijevoz).

89

Slika 22 – Jednostavna funkcija isplativosti izgradnje PS u odnosu na direktan prijevoz

Analizom udaljenosti potencijalnih lokacija pretovarnih stanica od ŽCGO, te udaljenosti pretovarnih stanica međusobno, utvrđeno je da se broj pretovarnih stanica može smanjiti na pet:

Božidka, Jastrebarsko;

Mraclinska Dubrava, Velika Gorica;

Beljavine, Vrbovec (za funkcionalne cjeline Vrbovec i Sveti Ivan Zelina);

Novi Dvori, Zaprešid i

Trebež, Samobor. Otpad proizveden u funkcionalnim cjelinama Dugo Selo i Ivanid-Grad de se transportirati direktno na ŽCGO. Prosječni kapacitet tako koncipiranih pretovarnih stanica bi bio oko 11.600 t/godišnje ili 32 t/dan, uz raspon 17,5 t/dan do 43,0 t/dan, bez bitnih sezonskih oscilacija, što je karakteristika vrlo malih pretovarnih stanica, koje traže malo prostora, jednostavnu tehnologiju pretovara i minimalna financijska sredstva potrebna za izgradnju, pogon i održavanje sukladno propisima Republike Hrvatske (Tablica 27 – Prosječne količine otpada po pretovarnim stanicama). Tablica 27 – Prosječne količine otpada po pretovarnim stanicama

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35

Tro

ško

vi p

rije

voza

(K

n/t

)

Udaljenost do CGO i natrag (km)

Troškovi izgradnje, rada i održavanja PS

Točka odluke

Troškovi prijevoza s PS

Troškovi direktnogprijevoza

90

Funkcionalna cjelina

Pretovarna stanica

Količina proizvedenog komunalnog otpada 2019.

godine (t)

Količina

komunalnog otpada koji se

transportira s PS prema CGO (t)

Prosječni dnevni kapacitet

pretovara na PS (t/dan)

Približna udaljenost PS do CGO

(km)

Jastrebarsko Božidka 8.770 6.393 17,5 78 Samobor Trebež 18.358 13.383 36,7 74

Sveti Ivan Zelina i Vrbovec

Beljavine 14.156 10.320 28,3 32

Velika Gorica Mraclinska

Dubrava 21.553 15.712 43,0 66 Zaprešid Novi Dvori 16.907 12.325 33,8 76

Detaljna analiza najpovoljnijih lokacija PS, te tehnologija pretovara i prijevoza, odredit de se kroz prethodne studije (Prometna studija i Idejno rješenje za svaku pretovarnu stanicu), odnosno, u kasnijoj fazi, kroz projektnu dokumentaciju (Idejni projekti, Glavni projekti i Izvedbeni projekti). Opisani pristup, u početku uspostave sustava traži vedi angažman i širi vremenski okvir, ali donosi znatne vremenske, organizacijske i financijske uštede u tijeku izrade projektne dokumentacije, ishođenja dozvola, te iznalaženju financijskih sredstava.

10.5. Županijski centar za gospodarenje otpadom

Osnovu sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije čini Županijski centar za gospodarenje otpadom, koji je, prema IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije, smješten na lokaciji Tarno u Ivanid-Gradu. Alternativna lokacija ŽCGO se nalazi kod naselja Tedrovec u Opdini Brckovljani, te se očekuje njena potvrda kroz V. Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije, čija je izrada u tijeku. Eventualna promjena lokacije ŽCGO, ne utječe značajno na postavke ovoga Plana, bududi da je alternativna lokacija nekoliko stotina metara udaljena od lokacije Tarno. Županijski centar za gospodarenje otpadom je složena građevina čija je osnovna funkcija prihvat otpada iz sakupljačke mreže, obrada otpada i konačno odlaganje obrađenog otpada. Na ŽCGO de se prihvadati komunalni otpad, prethodno obrađeni neopasni proizvodni otpad, odvojeno skupljanje sastavnice otpada i opasni otpad iz kudanstava. Odvojeno skupljene sastavnice otpada i opasni otpad iz kudanstva de se privremeno skladištiti do daljnje predaje ovlaštenim oporabiteljima i zbrinjavateljima, komunalni otpad de se obraditi te zatim odložiti, a eventualni obrađeni neopasni proizvodni otpad odmah odložiti. Obradu komunalnog otpada je mogude provesti na niz prihvatljivih i financijski održivih načina, a sama tehničko – tehnološka rješenja se moraju definirati u Prethodnoj studiji

91

izvodljivosti ŽCGO, temeljenoj na točnim količinama i sastavu otpada koji de gravitirati ŽCGO, te na najboljoj dostupnoj tehnologiji. Prema postavkama ovoga Plana, predviđena količina komunalnog otpada koji de se dopremati na ŽCGO nede prelaziti 75.000 t godišnje. Prije izrade Prethodne studije, Zagrebačka županija de definirati kriterije za odabir optimalnog rješenja, a koji se moraju temeljiti na:

Financijskoj održivosti sustava gospodarenja otpadom.

Zakonskoj regulativi Republike Hrvatske. Odlaganje obrađenog otpada (s manje od 35% biorazgradive mase od ukupne mase otpada) bit de dozvoljeno samo na uređenu površinu s propisanim koeficijentom vodonepropusnosti i kontrolom ekstrakcije odlagališnog plina i procjednih voda. Uz navedene objekte (površine i objekti za prihvat otpada, objekti za privremeno skladištenje otpada, površine i objekti za obradu otpada i površine za odlaganje otpada) na ŽCGO se moraju nalaziti:

Ulazna zona na kojoj se nalaze porta, vaga, plato za pranje podvozja kamiona i sl.

Upravno – servisna zona s upravnom zgradom, servisnim centrom, garažama, parkiralištima, sanitarnim čvorovima i sl.

Sustav za prihvat i kontrolu oborinskih voda.

Sustav za prihvat, kontrolu i pročišdavanje procjednih voda.

Sustav za ekstrakciju i kontrolu odlagališnog plina.

Infrastrukturni sustavi (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetska mreža, itd.)

Sustavi za monitoring, itd. Planirani početak pripremnih radova, odnosno početak izrade Prethodne studije izvodljivosti je u 2012. godini, odnosno odmah po potvrdi same lokacije ŽCGO, a završetak izgradnje i početak rada ŽCGO se predviđa u 2019. godini.

10.6. Sanacija postojedih službenih odlagališta

U Zagrebačkoj županiji se, od sedam aktivnih i dva neaktivna službena odlagališta za neopasni i inertni otpad, sedam nalazi u postupku sanacije i konačnog zatvaranja sukladno zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, dok dva ponajveda, Novi Dvori (Grad Zaprešid) i Trebež (Grad Samobor) zaostaju u provedbi tog procesa. Kapaciteti potrebni za prihvat gravitirajudeg komunalnog otpada, do izgradnje i početka rada Centra za gospodarenje otpadom, se, naravno, smanjuju, a kritična je situacija na odlagalištima Trebež, Božidka i Tarno (Tablica 28 – Slobodni kapaciteti na službenim odlagalištima). Tablica 28 – Slobodni kapaciteti na službenim odlagalištima

92

Odlagalište Kapacitet (m3)

Mogudnost odlaganja

do (godine)

Andrilovec 150.000 2019.

Tarno 120.000 2013.

Božidka 144.000 2011.

Cerovka 110.000 2030.

Mraclinska Dubrava 1.177.000 2021.

Beljavine 300.000 > 2030.

Novi Dvori 2.500.000 > 2030.

Trebež Zatvoreno 2007. godine

Kraljev Vrh Zatvoreno 2000. godine

Gradovi Samobor, Jastrebarsko i Ivanid-Grad s gravitirajudim Gradovima i Opdinama, s kojima čine funkcionalne cjeline, moraju, zbog nedostatnih kapaciteta na navedenim odlagalištima, hitno planirati aktivnosti usmjerene na iznalaženje novih rješenja, kao što su odvoz otpada na druga odlagališta (što od 2007. godine provodi Grad Samobor) ili na proširenje postojedih kapaciteta. Prema podacima FZOEU, potrebna financijska sredstva za sanaciju i konačno zatvaranje navedenih službenih odlagališta iznose oko 183.650.000,00 Kn, odnosno po odlagalištima:

Andrilovec, Dugo Selo – 5.130.000,00 Kn;

Tarno, Ivanid-Grad – 5.950.000,00 Kn;

Božidka, Jastrebarsko – 10.500.000,00 Kn;

Cerovka, Sveti Ivan Zelina – 24.000.000,00 Kn;

Mraclinska Dubrava, Velika Gorica – 21.050.000,00 Kn;

Beljavine, Vrbovec – 22.640.000,00 Kn;

Novi Dvori, Zaprešid – 46.880.000,00 Kn;

Trebež, Samobor – 42.000.000,00 Kn i

Kraljev Vrh, Jakovlje – 5.500.000,00 Kn. Dio sredstava (oko 25% od ukupnih sredstava) je utrošen za dio radova na sanaciji odlagališta Andrilovec, Tarno, Božidka, Cerovka, Mraclinska Dubrava i Beljavine, te konačno zatvaranje odlagališta Kraljev Vrh, dok de se ostatak potrošiti do 2019. godine, kada se očekuje i konačno zatvaranje svih službenih odlagališta na području Zagrebačke županije i otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Zagrebačke županije. Nositelji svih mjera navedenih u ovom poglavlju su jedinice lokalne samouprave. Infrastruktura na vedini odlagališta zadovoljava današnje potrebe, te je zaključak da se sva postojeda odlagališta mogu, nakon izrade potrebne tehničke dokumentacije, uklopiti u

93

bududi sustav gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, kao pretovarne stanice i/ili reciklažna dvorišta.

10.7. Sanacija nelegalnih odlagališta

Nelegalna odlagališta ili „divlja odlagališta“ su evidentirana na više od 350 lokacija u Zagrebačkoj županiji, a procjena je da je na taj način odbačeno oko 473.000 m3, uglavnom komunalnog, građevinskog i EE otpada, te otpadnih vozila. Zakonska obveza jedinica lokalne samouprave je da tako odbačen otpad ukloni i propisno zbrine, o vlastitom trošku ili trošku osobe koja je taj otpad nepropisno odbacila. Procjena je da se financijska sredstva potreban za sanaciju svih evidentiranih nelegalnih odlagališta na području Zagrebačke županije, kredu oko 50.000.000,00 Kn. Kako bi se spriječila daljnja devastacija prostora kroz nastajanje novih i povedanje količina odbačenog otpada na postojedim nelegalnim odlagalištima, predlažu se slijedede mjere:

Educirati sve subjekte o načinu gospodarenja otpadom.

Izraditi i ažurirati Popise okoliša onečišdenog otpadom.

Izraditi Planove sanacije nelegalnih odlagališta otpada s listom prioriteta.

Spriječiti miješanje različitih kategorija otpada u sustavu skupljanja.

Postaviti napise upozorenja „Zabranjeno odlaganje otpada“ na izloženim lokacijama gdje se opetovano odbacuje otpad.

Ozeleniti sanirana nelegalna odlagališta.

Povedati mjere kontrole i nadzora putem komunalnih redara, te izricati mandatne kazne osobama koje se ne pridržavaju Odluka o komunalnom redu.

Podnositi prijave protiv osoba koje donose otpad i onečišduju lokacije koje nisu predviđene za odlaganje otpada.

Surađivati s tijelima Zagrebačke županije radi bolje kontrole tokova svih kategorija otpada.

Nositelji svih mjera navedenih u ovom poglavlju su jedinice lokalne samouprave u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

10.8. Sustav nadzora

Poboljšanje kvalitete, količine i usporedivosti informacija o gospodarenju otpadom, jedna je od zakonom propisanih mjera s krajnjim ciljem uspostave informacijskog sustava kojim de biti mogude nadzirati funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom te razmjenjivati pouzdane i ažurne informacije. Sustav nadzora se može prikazati kroz dvije osnovne grupe mjera:

Mjere nadzora provedbe usvojenog Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije.

Mjere nadzora sustava gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije.

94

Provedbu Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, koji je prihvatila Županijska skupština Zagrebačke županije, nadzire nadležni ured, koji je dužan, jednom godišnje do 31. svibnja tekude godine, za prethodnu godinu, podnijeti izvješde o provedbi Plana Županijskoj skupštini. Izvješde o provedbi Plana, usvojeno od strane Županijske skupštine Zagrebačke županije, nadležni ured dostavlja u AZO i MZOPUG. Nadzor sustava gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije se provodi slijededim mjerama:

Upravno tijelo u Zagrebačkoj županiji nadležno za vođenje ROO (Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu Nadležno tijelo) ima obvezu prikupljanja podataka o komunalnom i proizvodnom otpadu. Podatke na propisanim obrascima moraju dostaviti svi obveznici koji proizvode, skupljaju, oporabljaju ili zbrinjavaju više od 50 kg opasnog otpada godišnje ili više od 2000 kg neopasnog otpada godišnje.

Nadležno tijelo u suradnji s nadležnom inspekcijom osigurava provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka.

Nadležno tijelo dostavlja Agenciji za zaštitu okoliša podatke iz registra onečišdavanja okoliša do 15. lipnja tekude godine za proteklu kalendarsku godinu (Slika 23 - Tijek podataka u nadzoru sustava za komunalni i proizvodni otpad)

Nadležno tijelo prati usklađenost Planova gospodarenja otpadom JLS s Planom gospodarenja otpadom Zagrebačke županije.

Nadležni ured izdaje dozvole za gospodarenje komunalnim otpadom i posebnim kategorijama otpada.

Nadležno tijelo izdaje suglasnosti na Planove gospodarenja otpadom od mineralnih sirovina koja ne pripadaju u kategoriju A.

Nadležno tijelo evidentira Planove gospodarenja otpadom Proizvođača otpada koji godišnje proizvede više od 150 t neopasnog i/ili 200 kg opasnog otpada.

Nadzor sustava posebnih kategorija otpada, reguliran je putem koncesija koje MZOPUG izdaje ovlaštenim poduzedima, koja potom s FZOEU sklapaju ugovore o naknadi za gospodarenje određenom kategorijom otpada.

95

Slika 23 – Tijek podataka u nadzoru sustava za komunalni i proizvodni otpad

Pravovremenom dostavom provjerenih, dosljednih i vjerodostojnih podataka na propisanim obrascima, osigurava se ažurnost nacionalnog informacijskog sustava gospodarenja otpadom (ISGO) i izrada kvalitetnog i ažurnog Registra onečišdavanja okoliša (ROO).

Nadležno upravno tijelo Zagrebačke županije, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i

zaštitu okoliša

Prijavni list za sakupljača/ prijevoznika

komunalnog otpada (Obrazac PL-SKO)

Prijavni list za proizvođača/

posjednika proizvodnog otpada

(Obrazac PL-PPO)

Prijavni list za sakupljača/ prijevoznika

proizvodnog otpada (Obrazac PL-SPO) Prijavni list za

oporabitelja/ zbrinjavatelja

komunalnog i/ili proizvodnog otpada (Obrazac PL-OPKO)

Agencija za zaštitu

okoliša (AZO)

Izrada ISGO i ROO

Broj stranice: 96

11. Osnovni financijski pokazatelji

Osnovnim financijskim pokazateljima obuhvadeni su osnovni troškovi uspostave i održavanja prethodno opisanog sustava gospodarenja otpadom, kao i mogudi izvori financiranja uspostave i održavanja sustava. Osnovni financijski pokazatelji su izrađeni temeljem podataka prikazanim u prethodnim poglavljima ovoga Plana te su preliminarnog karaktera dostatnog za izradu ovoga Plana. Za potrebe prikaza osnovnih financijskih pokazatelja, predviđena su slijededa polazišta:

Promatrano vremensko razdoblje je od 2011. do 2019. godine.

Prosječan broj stanovnika je 321.800.

Prosječna količina proizvedenog komunalnog otpada je 88.323 t/godišnje.

Prosječan broj stanovnika u jednom kudanstvu je 3,1.

Proizvodnja otpada je stalna na razini 303 kg/stanovniku/godišnje.

Početak rada ŽCGO i PS je 2019. godina.

Količina dopremljenog komunalnog otpada na ŽCGO, u prvoj godini rada 2019. godine, je 75.000 t.

Troškovi su kalkulirani na bazi današnjih prosječnih cijena na području Republike Hrvatske uz tečaj 1€ = 7,35 Kn.

U troškove nisu uključeni porezi, troškovi servisiranja kreditnih linija, kamate, osiguranja i inflacija.

11.1. Troškovi gospodarenja otpadom

Troškovi gospodarenja otpadom, prema Zakonu o otpadu, obuhvadaju:

Troškove odvojenog skupljanja otpada.

Troškove prijevoza otpada.

Procjenu troškova uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš.

Troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvadaju troškove projektiranja i gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja de se koristiti nakon prestanka rada postojede.

Troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada.

Za potrebe izrade ovoga Plana svi navedeni troškovi se mogu prikazati, uz poštivanje temeljnog načela „onečišdivač plada“, u tri osnovne grupe:

Troškovi održavanja i sanacije postojedeg stanja.

Troškovi odvojenog skupljanja otpada.

Troškovi uspostave novog sustava.

Broj stranice: 97

11.1.1. Troškovi održavanja i sanacije postojedeg stanja

Troškove održavanja i sanacije postojedeg stanja možemo podijeliti na:

Troškove izbjegavanja otpada i troškove edukacije.

Troškove prethodnih radova.

Kapitalne troškove.

Troškove upravljanja i održavanja postojedeg sustava. Troškovi izbjegavanja otpada i troškovi edukacije se odnose na edukaciju usmjerenu u projekte sanacije postojedih nelegalnih odlagališta i projekte pravilnog odlaganja komunalnog otpada. Iznose manje od 1% ukupnih troškova održavanja i sanacije postojedeg stanja. Troškovi prethodnih radova su svi troškovi vezani uz izradu dokumentacije potrebne za sanaciju postojedih devet službenih odlagališta i uklanjanja otpada s više od 350 nelegalnih odlagališta. Navedeni troškovi su također relativno mali, jer je uglavnom potrebna dokumentacija ved izrađena, te stoga iznose manje od 1% ukupnih troškova održavanja i sanacije postojedeg stanja. Kapitalni troškovi su troškovi sanacije i konačnog zatvaranja postojedih služenih odlagališta te troškovi sanacije svih nelegalnih odlagališta. Navedeni troškovi iznose oko 28% ukupnih troškova održavanja i sanacije postojedeg stanja. Troškovi upravljanja i održavanja postojedeg sustava su svi troškovi skupljanja, prijevoza i odlaganja otpada na postojeda službena odlagališta, troškovi monitoringa i održavanja službenih odlagališta, te troškovi rada komunalnih redara. Navedeni troškovi iznose oko 70% ukupnih troškova održavanja i sanacije postojedeg stanja. Ukupni troškovi održavanja i sanacije postojedeg stanja su prikazani do 2019. godine kada je planiran početak rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom i konačno zatvaranje svih službenih odlagališta, te uklanjanje vedine nelegalnih odlagališta (Tablica 29 – Ukupni troškovi održavanja i sanacije postojećeg stanja).

Broj stranice: 98

Tablica 29 – Ukupni troškovi održavanja i sanacije postojećeg stanja

Opis troška Godina/Trošak (Kn)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Edukacija 300.000 500.000

Prethodni radovi

1.000.000 2.000.000

Sanacija odlagališta

5.000.000 15.000.000 30.000.000 30.000.000 29.000.000

Uklanjanje nelegalnih odlagališta

1.000.000 11.000.000 12.000.000 11.000.000 9.000.000

Upravljanje i održavanje sustava

50.000.000 52.000.000 54.000.000 55.000.000 56.000.000

UKUPNO (Kn): 57.300.000 80.500.000 96.000.000 96.000.000 94.000.000


2016. 2017. 2018. 2109. UKUPNO (Kn)

Edukacija 800.000

Prethodni radovi

1.000.000 1.000.000 5.000.000

Sanacija odlagališta

18.000.000 5.000.000 5.000.000 5.000.000 142.000.000

Uklanjanje nelegalnih odlagališta

3.000.000 2.000.000 1.000.000 1.000.000 51.000.000


57.000.000 58.000.000 59.000.000 60.000.000 501.000.000

UKUPNO (Kn): 78.000.000 66.000.000 66.000.000 66.000.000 699.800.000

Ukupni troškovi održavanja i sanacije postojedeg stanja, prikazani u vremenskom razdoblju od 2011. godine do 2019. godine su 699.800.000 Kn, odnosno prosječno 77.750.000 Kn godišnje. Prikazani troškovi se mogu prikazati i kao jedinični, na bazi količina i troškova pojedinačnog kudanstva (Tablica 30 – Jedinični troškovi održavanja i sanacije postojećeg stanja).

Broj stranice: 99

Tablica 30 – Jedinični troškovi održavanja i sanacije postojećeg stanja

Opis troška Godina/Jedinični trošak (Kn)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Po toni (t) 648,76 911,43 1.086,92 1.086,92 1.064,28

Mjesečni po kudanstvu (kudanstvo/mjesec)

50,78 71,34 85,08 85,08 83,31

Opis troška Godina/Jedinični trošak

2016. 2017. 2018. 2109.

Po toni (t) 883,12 747,26 747,26 747,26


69,13 58,49 58,49 58,49

Planirano je da se prikazani jedinični troškovi nede mijenjati niti nakon 2019. godine, odnosno početkom rada ŽCGO, iz slijededih razloga:

Prema strukturi, oko 90% jedinične cijene, nakon 2018. godine, de čini sustav skupljanja i prijevoza na lokalnoj razini koji de ostati nepromijenjen.

Ostalih 10% jedinične cijene de i dalje sačinjavati troškovi uklanjanja nelegalnih odlagališta, troškovi monitoringa zatvorenih službenih odlagališta i sl.

11.1.2. Troškovi odvojenog skupljanja otpada

Troškove odvojenog skupljanja otpada možemo podijeliti na:



Troškove nabavke potrebne opreme.

Troškove upravljanja i održavanja sustava odvojenog skupljanja otpada Troškovi izbjegavanja otpada i troškovi edukacije su relativno visoku, jer je u ovoj fazi, edukacija najvažniji faktor uspjeha projekta odvojenog skupljanja otpada. Zbog toga, troškovi iznose oko 16% ukupnih troškova odvojenog skupljanja otpada. Troškovi prethodnih radova su svi troškovi vezani uz izradu dokumentacije potrebne za provedbu projekata odvojenog skupljanja otpada za sveukupno 117.000 stanovnika, kao što su izrade programa skupljanja, pilot – projekti, evaluacija rezultata i edukacije i sl. U ove troškove se također ubrajaju i izrada potrebne dokumentacije za 450 zelenih otoka i 18 reciklažna dvorišta. Navedeni troškovi iznose oko 14% ukupnih troškova odvojenog skupljanja otpada. Kapitalni troškovi su troškovi nabavke i distribucije posuda, kanti, kompostera i sl. za odvojeno skupljanje sastavnica komunalnog otpada u kudanstvima, te uspostava zelenih otoka i izgradnja i uređenje reciklažnih dvorišta. Navedeni troškovi iznose oko 70% ukupnih troškova odvojenog skupljanja otpada.

Broj stranice: 100

Troškovi upravljanja i održavanja sustava odvojeno skupljenog otpada su svi troškovi skupljanja i prijevoza odvojeno skupljenih sastavnica, te su u potpunosti uključeni u troškove upravljanja i održavanja postojedeg sustava iz Poglavlja 11.1.1. bududi da ih je mogude kompenzirati optimizacijom prijevoza i plasmanom odvojeno skupljenih sastavnica na tržište. Ukupni troškovi odvojenog skupljanja otpada su prikazani do 2019. godine (Tablica 31 – Ukupni troškovi odvojenog skupljanja otpada). Tablica 31 – Ukupni troškovi odvojenog skupljanja otpada


2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Edukacija 400.000 480.000 560.000 640.000

Prethodni radovi

350.000 420.000 490.000 560.000

Komposteri i kante

1.000.000 1.200.000 1.400.000 1.600.000

Zeleni otoci 600.000 650.000 650.000 650.000 650.000

Reciklažna dvorišta

850.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000

UKUPNO (Kn): 1.450.000 3.400.000 3.750.000 4.100.000 4.450.000


2016. 2017. 2018. 2109. UKUPNO (Kn)

Edukacija 1.200.000 1.440.000 1.360.000 1.200.000 7.280.000

Prethodni radovi

1.050.000 1.260.000 1.190.000 1.050.000 6.370.000

Komposteri i kante

3.000.000 3.600.000 3.400.000 3.000.000 18.200.000

Zeleni otoci 650.000 650.000 650.000 650.000 5.800.000


1.000.000 1.000.000 1.000.000 460.000 8.310.000

UKUPNO (Kn): 6.900.000 7.950.000 7.600.000 6.360.000 45.960.000

Ukupni troškovi odvojenog skupljanja otpada, prikazani u vremenskom razdoblju od 2011. godine do 2019. godine su 45.960.000 Kn, odnosno prosječno 5.100.000 Kn godišnje. Prikazani troškovi se mogu prikazati i kao jedinični, na bazi količina i troškova pojedinačnog kudanstva (Tablica 32 – Jedinični troškovi odvojenog skupljanja otpada).

Broj stranice: 101

Tablica 32 – Jedinični troškovi odvojenog skupljanja otpada

Opis troška Godina/Jedinični trošak (Kn)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Po toni (t) 16,42 38,50 42,46 46,42 50,38


1,29 3,01 3,32 3,63 3,94

Opis troška Godina/Jedinični trošak

2016. 2017. 2018. 2109.

Po toni (t) 78,12 90,01 86,05 72,01


6,12 7,05 6,74 5,64

Planirano je da se prikazani jedinični troškovi nede mijenjati niti nakon 2019. godine, odnosno početkom rada ŽCGO, zbog daljnjeg inzistiranja JLS i Zagrebačke županije na odvojenom skupljanju otpada.

11.1.3. Troškovi uspostave novog sustava

Troškove uspostave novog sustava možemo podijeliti na:



Kapitalne troškove.

Troškove upravljanja i održavanja novog sustava. Troškovi izbjegavanja otpada i edukacije vezani uz uspostavu novog sustava su troškovi koji nastaju na početku uspostave novog sustava, radi njegove lakše implementacije. Troškovi prethodnih radova su svi troškovi vezani uz izradu dokumentacije potrebne za izgradnju pet pretovarnih stanica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Navedeni troškovi obuhvadaju izmjene i dopune prostorno – planske dokumentacije, predstudiju izvodljivosti, studiju utjecaja na okoliš, prometne studije te idejna rješenja, idejne projekte, glavne i izvedbene projekte, sve potrebne dozvole i svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukturnih priključaka na lokacijama PS i ŽCGO. Kapitalni troškovi su troškovi izgradnje pretovarnih stanica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom uključivo nabavku sve potrebne opreme neophodne za prihvat, transport, skladištenje, obradu i konačno odlaganje. Za potrebe izrade ovoga Plana, kapitalni troškovi su planirani na temelju prosječnih cijena za slične projekte, planirane za područje Republike Hrvatske. Troškovi upravljanja i održavanja novog sustava su svi troškovi pretovara i prijevoza otpada s PS na ŽCGO, troškovi upravljanja i održavanja pretovarnih stanica, troškovi prihvata,

Broj stranice: 102

skladištenja, obrade i konačnog odlaganja otpada na ŽCGO, te svi ostali troškovi vezani uz upravljanje i održavanje svih izgrađenih sustava na PS i ŽCGO, te monitoring. Za potrebe izrade ovoga Plana, troškovi upravljanja i održavanja ŽCGO su prikazani na temelju prethodnih izračuna i prosječnih cijena za slične projekte planirane na području Republike Hrvatske, te iznose 590,00 Kn/t otpada. Troškovi uspostave novog sustava su prikazani do 2019. godine, početkom koje je planirana puna uspostava novog sustava gospodarenja otpadom (Tablica 33 – Troškovi uspostave novog sustava). Tablica 33 – Troškovi uspostave novog sustava


2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Edukacija 500.000 500.000

Prethodni radovi

1.000.000 3.000.000 3.000.000 3.000.000

Izgradnja PS

Izgradnja CGO

Izgradnja postrojenja za obradu na CGO


UKUPNO (Kn): 1.000.000 3.000.000 3.500.000 3.500.000


2016. 2017. 2018. 2109. UKUPNO (Kn)

Edukacija 500.000 1.000.000 1.000.000 500.000 4.000.000

Prethodni radovi

10.000.000

Izgradnja PS 10.000.000 30.000.000 40.000.000

Izgradnja CGO 50.000.000 50.000.000 50.000.000 150.000.000

Izgradnja postrojenja za obradu na CGO

50.000.000 50.000.000 100.000.000


44.250.000 44.250.000

UKUPNO (Kn): 50.500.000 111.000.000 131.000.000 44.750.000 348.250.000

Broj stranice: 103

Daljnjom analizom svih prikazanih troškova za razdoblje 2011. – 2019. godina, može se zaključiti slijedede:

Ukupni troškovi edukacije iznose: 12.080.000 Kn.

Ukupni troškovi prethodnih radova iznose: 21.370.000 Kn.

Ukupni kapitalni troškovi iznose: 515.310.000 Kn.

Ukupni troškovi upravljanja i održavanja iznose: 545.250.000 Kn.

Sveukupni troškovi iznose: 1.094.010.000 Kn. Jedinični troškovi gospodarenja otpadom, koji de se pladati prema načelu „onečišdivač plada“, de u 2019. godini, kao prvoj godini pune uspostave sustava iznositi:

Jedinični trošak po toni: 1.343,92 Kn/t.

Jedinični trošak po kudanstvu: 110,83 Kn/kudanstvo/mjesečno (Slika 24 – Struktura jedinične cijene za kućanstva u 2019. godini).

Slika 24 – Struktura jedinične cijene za kućanstva u 2019. godini

Detaljan prikaz svih troškova se nalazi u Prilogu 2 – Zbirna tablica troškova gospodarenja otpadom Zagrebačke županije.

11.2. Izvori financiranja

Provedba mjera za uspješnu uspostavu sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije zahtijeva utvrđivanje izvora financiranja. Priroda samoga Plana gospodarenja otpadom, svaku raspravu o izvorima financiranja mora uzeti u obzir samo okvirno. Izvori financiranja mogu biti, uz vlastita sredstva, dostupni iz međunarodnih i javnih fondova, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te komercijalnog kapitala, koncesija, javno – privatnih partnerstva, itd.

53%

5%

42%

Skupljanje otpada u JLS

Odvojeno skupljanje otpada u JLS

Prijevoz do ŽCGO i obrada otpada

Broj stranice: 104

Javni izvori Prema Nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom, sredstva za ulaganja u gospodarenje otpadom bit de dostupna iz državnog proračuna, županijskih proračuna te gradskih i opdinskih proračuna, a sve u zavisnosti od veličine i važnosti samih infrastrukturnih projekata. Za potrebe gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, dio financijskih sredstva je ved osiguran iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), koji je osnovan kao strukturirani izvanproračunski fond, iz kojega se financiraju projekti i aktivnosti na tri glavna područja: zaštita okoliša, energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. Osigurana sredstva se najvedim dijelom odnose na sufinanciranje projekata sanacije postojedih službenih odlagališta, a sredstva iz FZOEU se očekuju i za pokrivanje, u prvom redu, troškova prethodnih radova i kapitalnih troškova. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) ustanovila je dva programa kreditiranja, pogodna za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, tj. program za obnovu i razvoj komunalne infrastrukture i program za sufinanciranje ekoloških projekata. Krediti su u hrvatskim kunama, uz indeksaciju u stranoj valuti. Prvi program ima maksimalno dospijede od 15 godina, uključujudi poček od 5 godina. Drugi program ima dospijede kredita od 12 godina s počekom od 2 godine. Kamatna stopa za oba programa je trenutno 4 % godišnje. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) može financirati do 75 % proračunske vrijednosti investicije. Strukturni fondovi EU – Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) Strukturni fondovi EU su u službi kohezijske politike EU. Cilj ove politike, koja iznosi preko tredine proračuna EU, je ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Iz ovih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Ovi su fondovi na raspolaganju zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe za dodatnim EU ulaganjima u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj. Hrvatska de imati pravo na sredstva iz ovih fondova nakon stupanja u članstvo EU. ERDF je jedan od strukturnih fondova. Cilj mu je jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i

Broj stranice: 105

međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj de ERDF biti otvoren nakon pristupanja EU i predstavlja osnovu za financiranje prikazanog sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije. Pretpostavka je da de se preko ERDF osigurati do 70% potrebnih sredstava za kapitalne troškove, u prvom redu za financiranje odvojenog skupljanja otpada, pretovarnih stanica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom, te za konačno zatvaranje službenih odlagališta. Ostali izvori Izvori financiranja mogu biti i prihodi od oporabljenog otpada, naknade za odlaganje inertnog otpada i slični prihodi. Veličina tih prihoda de se modi odrediti početkom primjene predloženog sustava gospodarenja otpadom te de djelomično pomodi u smanjenju ukupnih troškova.

106

12. Zaključak s vremenskim prikazom aktivnosti

Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije je dokument temeljen na Zakonu o otpadu i usaglašen sa Strategijom gospodarenja otpada Republike Hrvatske, Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine, te ostalom zakonskom regulativom Republike Hrvatske, unutar kojeg je implementirana politika gospodarenja otpadom Europske unije, koja promiče načelo hijerarhije gospodarenja otpadom, načelo planiranja gospodarenja otpadom, načelo “onečišdivač plada” i načelo odgovornosti gospodarenja otpadom. Odgovornost za pravilno postupanje s otpadom, u prvom redu ima proizvođač otpada, dok Zagrebačka županija mora osigurati okvir unutar kojeg se može odgovorno gospodariti svim vrstama otpada, osim opasnim, a gradovi i opdine, s područja Zagrebačke županije, okvir za gospodarenje komunalnim otpadom. Za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada je odgovorna Republika Hrvatska. Navedena organizacija postupanja s otpadom, niti jedan od uključenih subjekata ne postavlja u nadređeni položaj u odnosu na druge, te je osmišljavanje, usvajanje i provođenje mjera za izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, mogude jedino kroz proces postupne izgradnje konsenzusa. Upravo je izostanak konsenzusa osnovna karakteristika dosadašnjeg sustava gospodarenja otpadom Zagrebačke županije. Zbog toga su evidentne velike razlike između pojedinih jedinica lokalne samouprave, a koje su najizraženije u pristupu problematici sanacije službenih odlagališta otpada, problematici odvojenog skupljanja otpada, problematici kontrole tokova otpada i problematici kontrole nelegalnih odlagališta. Cilj ovoga Plana gospodarenja otpadom je postaviti smjernice za provedbu zajedničke politike na razini Zagrebačke županije, sukladne zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, a koja de rezultirati uspostavom jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom, uz poštivanje posebnosti svake jedinice lokalne samouprave. Šest osnovnih mjera za ostvarenje navedenog cilja su:

Izbjegavanje nastajanja otpada i edukacija.

Stalni razvoj sustava odvojenog skupljanja otpada.

Sanacija postojedih službenih odlagališta otpada.

Sanacija nelegalnih odlagališta otpada.

Fazna izgradnja novih građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada.

Uspostava efikasnog nadzora nad sustavom gospodarenja otpadom. Nositelji navedenih mjera su, u prvom redu, Zagrebačka županija i jedinice lokalne samouprave, koje, uz međusobnu koordinaciju, moraju osigurati i koordinaciju između

107

proizvođača otpada, ovlaštenih skupljača, projektantskih poduzeda i nezavisnih udruga, uz maksimalan stupanj transparentnosti i javnosti. Upravljanje sustavom je planirano preko Županijske komunalne tvrtke koja je potpuno u javnom vlasništvu. Mjere za izbjegavanje nastajanja otpada i edukacije su usmjerene, u prvom redu, na izradu programa komunikacije sa stanovništvom i opdenito javnošdu, u cilju smanjenja proizvodnje otpada i poticanja odvojenog skupljanja otpada. Mjere razvoja sustava odvojenog skupljanja otpada su usmjerene na kvantitativni cilj iz Nacionalne strategije, koji propisuje da se do 2020. godine, mora odvojeno skupiti 18%, a obraditi 25% od ukupne količine komunalnog otpada. U 2009. godini, u Zagrebačkoj županiji je odvojeno skupljeno 2% od ukupno proizvedene količine komunalnog otpada. Zbog toga je realizacija navedene mjere predviđena kroz tri paralelna, nadopunjujuda, sustava:

Odvojeno skupljanje otpada u kudanstvima.

Odvojeno skupljanje otpada putem zelenih otoka.

Odvojeno skupljanje otpada putem reciklažnih dvorišta. Odvojenim skupljanje u kudanstvima, sustavom „od vrata do vrata“, planira se do 2019. godine obuhvati 40% poljoprivrednih kudanstava (oko 25.000 kudanstava ili 77.000 stanovnika), te oko 30% urbanih kudanstava (oko 12.900 kudanstava ili 40.000 stanovnika). Poljoprivrednim kudanstvima bi se podijelili komposteri u kojima bi se odlagao kuhinjski i sličan biootpad, te bi se na taj način, u 2019. godini, odvojilo oko 10.000 t otpada, dok bi se urbanim kudanstvima podijelile posude i/ili kante za odvojeno skupljanje papira i ostalih sastavnica pogodnih za skupljanje u urbanim kudanstvima (npr. staklo, plastika i sl.), te bi se na taj način, u 2019. godini, odvojilo oko 2.300 t papira i kartona, te oko 2.200 t stakla i plastike. Povedanjem broja zelenih otoka, s postojedih dvjestotinjak, na ukupno 650, u 2019. godini se očekuje odvojeno skupiti oko 6.000 t otpada, u prvom redu papira i kartona te manjih količina stakla i plastike. Putem ukupno osamnaest reciklažnih dvorišta, od kojih je osam potrebno izgraditi, a postojedih deset prilagoditi i kompletno opremiti, do 2019. godine se planira odvojeno skupiti još 6.000 t, u prvom redu glomaznog otpada te papira i kartona. Mjere sanacije postojedih devet službenih odlagališta otpada su usmjerene na izgradnju infrastrukture i sustava za prihvat i odlaganje otpada na propisani način, konačno zatvaranje odlagališta u trenutku otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom ili u trenutku popunjenja kapaciteta, te prenamjene sadašnjih odlagališta u budude pretovarne stanice i reciklažna dvorišta u funkciji zajedničkog sustava gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije.

108

Mjere sanacije nelegalnih odlagališta su usmjerene na hitno uklanjanje otpada sa svih 350 evidentiranih lokacija i sprječavanje daljnje devastacije prostora na kojem je nelegalno odloženo više od 473.000 m3 otpada. Mjere izgradnje novih građevina za skladištenje, obradu i odlaganje otpada su usmjerene na izradu studija, projektne dokumentacije i izgradnju pet pretovarnih stanica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji. Početak rada pretovarnih stanica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom je planiran početkom 2019. godine. Mjere nadzora sustava gospodarenja otpadom su usmjerene na nadzor provedbe Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije od strane nadležnog ureda i Županijske skupštine, te na nadzor količina, sastava i tokova otpada od strane nadležnog ureda. Prilikom provedbe mjera nadzora, vrlo je važna kvalitetna koordinacija s jedinicama lokalne samouprave i Agencijom za zaštitu okoliša (Tablica 34 – Vremenski prikaz aktivnosti).

109

Tablica 34 – Vremenski prikaz aktivnosti

Aktivnost Godina

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Edukacija

Prethodni radovi za odvojeno skupljanje

Odvojeno skupljanje u kudanstvima

Zeleni otoci


Sanacija službenih odlagališta

Sanacija nelegalnih odlagališta

Prethodni radovi za PS i ŽCGO

Izgradnja PS

Izgradnja ŽCGO

Kontrola sustava

Provedba navedenih mjera stvorit de, uz postojede troškove sustava gospodarenja otpadom na lokalnoj razini, i nove troškove, koji moraju obuhvatiti:

Troškove edukacije.

Troškove prethodnih radova, što uključuje sve novelacije prostorno – planske dokumentacije, istražne radove, planove, predstudije, studije, idejna rješenja i projektnu dokumentaciju potrebnu za sanaciju i konačno zatvaranje službenih odlagališta, sanaciju nelegalnih odlagališta, provedbu odvojenog skupljanja otpada u kudanstvima, izgradnju novih i rekonstrukciju postojedih reciklažnih dvorišta, izgradnju pretovarnih stanica, izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom, izgradnju potrebne infrastrukture, itd.

Kapitalne troškove, što uključuje sanaciju i konačno zatvaranje svih službenih odlagališta, sanaciju nelegalnih odlagališta, nabavku opreme za odvojeno skupljanje otpada u kudanstvima, na zelenim otocima i reciklažnim dvorištima, izgradnju novih i

110

rekonstrukciju postojedih reciklažnih dvorišta, izgradnju pretovarnih stanica, izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom, izgradnju potrebne infrastrukture, itd.

Troškove upravljanja i održavanja novog sustava, što uključuje troškove upravljanja i održavanja pretovarnih stanica, transportne troškove koji nastaju zbog pretovara i transporta otpada između pretovarnih stanica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom i troškove upravljanja i održavanja Županijskog centra za gospodarenje otpadom (Tablica 35 – Troškovi gospodarenja otpadom).

Tablica 35 – Troškovi gospodarenja otpadom

Opis troškova Troškovi od

2011. do 2019. godine (Kn)

A) Održavanje i sanacija postojećeg stanja Izbjegavanje otpada i edukacija 800.000

Prethodni radovi 5.000.000 Kapitalni-Sanacija i konačno zatvaranje službenih odlagališta 142.000.000 Kapitalni-Sanacija nelegalnih odlagališta 51.000.000 Upravljanje i održavanje postojedeg sustava i odvojenog skupljanja otpada 501.000.000

UKUPNO A) Održavanje i sanacija postojećeg stanja 699.800.000 B) Odvojeno skupljanje otpada

Izbjegavanje otpada i edukacija 7.280.000 Prethodni radovi 6.370.000

Kapitalni-Nabavka i distribucija posuda, kanti i kompostera 18.200.000

Kapitalni-Zeleni otoci 5.800.000

Kapitalni-Reciklažna dvorišta 8.310.000 UKUPNO B) Odvojeno skupljanje otpada 45.960.000

C) Uspostava novog sustava

Izbjegavanje otpada i edukacija 4.000.000 Prethodni radovi 10.000.000

Kapitalni-Izgradnja Pretovarnih stanica 40.000.000

Kapitalni-Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom 150.000.000

Kapitalni-Izgradnja postrojenja za obradu otpada na CGO 100.000.000

Upravljanje i održavanje novog sustava (samo 2019. godina) 44.250.000

UKUPNO C) Uspostava novog sustava 348.250.000 Sveukupno Izbjegavanje otpada i edukacija 12.080.000 Sveukupno Prethodni radovi 21.370.000 Sveukupno Kapitalni troškovi 515.310.000 Sveukupno Upravljanje i održavanje sustava 545.250.000

SVEUKUPNO (A+B+C) 1.094.010.000

111

Planirani izvori financiranja za prikazane troškove su slijededi:

Za troškove edukacije se financiranje planira iz vlastitih sredstva Zagrebačke županije i jedinica lokalne samouprave (JLS), te djelomično iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša (FZOEU) i energetsku učinkovitost i Strukturnog EU fonda – Fonda za regionalni razvoj (ERDF). Omjeri de se odrediti naknadno sukladno planiranim programima i uvjetima korištenja EU fondova.

Za troškovi prethodnih radova, financiranje se planira iz vlastitih sredstva Zagrebačke županije i jedinica lokalne samouprave, te iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predviđeni omjer financiranja prethodnih radova za pretovarne stanice i Županijski centar gospodarenja otpadom je 60% FZOEU, a 40% Zagrebačka županija i JLS. Sredstva za financiranje prethodnih radova koji nisu vezani uz pretovarne stanice i Županijski centar gospodarenja otpadom de najvedim dijelom morati osigurati Zagrebačka županija i JLS.

Za kapitalne troškove se financiranje planira iz Strukturnog EU fonda – Fonda za regionalni razvoj (ERDF), iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz vlastitih sredstva Zagrebačke županije i jedinica lokalne samouprave. Predviđeni omjer financiranja kapitalnih troškova je 70% ERDF, a 30% FZOEU, Zagrebačka županija i JLS. Prikazani omjer se može promijeniti sukladno uvjetima koje određuje EU u pogledu korištenja strukturnih fondova.

Za troškove upravljanja i održavanja sustava, financiranje se planira isključivo iz vlastitih sredstva na načelu „onečišdivač plada“. Troškovi upravljanja i održavanja sustava čine oko 50% ukupnih troškova te ih je, radi lakše komparacije s današnjim stanjem, najjednostavnije prikazati kao jedinični trošak u 2019. godini, prvoj godini uspostave novog sustava gospodarenja otpadom. Planirani jedinični trošak bi tada trebao iznositi 1.343,92 Kn/t, odnosno 110,83 Kn/kućanstvu/mjesečno.

Bitno je naglasiti da se Plan gospodarenja otpadom Zagrebačke županije temelji na nizu pretpostavki na koje ne utječu samo subjekti unutar Zagrebačke županije, ved i subjekti koji utječu na uspostavu sustava gospodarenja otpadom na razini Republike Hrvatske. Međutim, svako pasiviziranje i odlaganje uspostave održivog sustava gospodarenja otpadom na razini Zagrebačke županije, može rezultirati samo vedim problemima u bududnosti, poglavito u pogledu smanjenja kapaciteta za odlaganje, vedim naknadnim financijskim udarima na proizvođače otpada te povedanjem opasnosti od nesavjesnog gospodarenja otpadom za ljude i okoliš.

112

13. Prilozi

Prilog 1 – Ovlaštene tvrtke sa sjedištem na području Zagrebačke županije – gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom i ovlašteni koncesionari za skupljanje, obradu i oporabu posebnih kategorija otpadom Prilog 2 – Zbirna tablica troškova gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

Prilog 1.

Ovlaštene tvrtke sa sjedištem na području Zagrebačke županije – gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom i ovlašteni koncesionari za skupljanje, obradu i oporabu posebnih

kategorija otpada

Izvor: Pregled podataka iz registra dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom 2010. godine, AZO, srpanj 2010. godine

Tvrtke koje posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom sa sjedištem na području Zagrebačke županije

Tvrtka Sjedište Naziv dozvole

AEKS d.o.o. Ivanid-Grad Dozvola za skupljanje neopasnog otpada

AURA d.o.o. Ivanid-Grad Dozvola za skupljanje i skladištenje neopasnog otpada

AURA d.o.o. Ivanid-Grad Dozvola za obradu neopasnog otpada

AUTOPRIJEVOZ I RECIKLAŽA NEOPASNOG TEHNOLOŠKOG OTPADA

Velika Gorica Dozvola za skupljanje neopasnog otpada

BRKOVID d.o.o. Sveta Nedjelja Privremena dozvola za gospodarenje neopasnim plastičnim otpadom

DUKOM d.o.o. Dugo Selo Dozvola za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom

DVORSKI d.o.o. Jastrebarsko Dozvola za skupljanje i obradu plastičnog otpada

EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko Dozvola za obradu neopasnog kompostabilnog otpada

EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko Dozvola za skupljanje komunalnog otpada

EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko Dozvola za skupljanje neopasnog otpada

GLIŠID-PRERADA PLASTIKE Samobor Dozvola za oporabu neopasnog otpada

GROM d.o.o. Velika Gorica Dozvola za skupljanje neopasnih baterija i akumulatora

IVAKOP d.o.o. Ivanid-Grad Dozvola za skupljanje i odlaganje komunalnog i neopasnog otpada

Tvrtka Sjedište Naziv dozvole

KOMUNALAC d.o.o. Samobor Dozvola za skupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada

KOMUNALAC VRBOVEC d.o.o.

Vrbovec Privremena dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom

KOMUNALNO JASTREBARSKO d.o.o.

Jastrebarsko Privremena dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom

KOVA d.o.o. Velika Gorica Dozvola za skupljanje neopasnog otpada

KUŠINEC- TRANSPORT USLUGE U PRIJEVOZU I TRGOVINA d.o.o.

Donja Zelina Dozvola za skupljanje i prijevoz neopasnog otpada

LAURA d.o.o. Šenkovec Dozvola za gospodarenje otpadom

LJEVAONICA OBOJENIH METALA ŽURA VELJKO I MARIJA

Novo Čiče Dozvola za skupljanje i obradu otpada od metala

NAJ PRODUKT d.o.o. Velika Gorica Dozvola za skupljanje neopasnog otpada

OBRT ANA METALI Novo Čiče Dozvola za skupljanje i predobradu otpada od metala

OBRT BILJKA SERVIS Pisarovina Dozvola za skupljanje neopasnog otpada

SAMOBORKA d.d. Samobor Dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom

UNIJA IVANID GRAD d.o.o. Predavac Dozvola za skupljanje i skladištenje neopasnog otpada

VG ČISTODA d.o.o. Velika Gorica Dozvola za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom

ZELINSKE KOMUNALIJE d.o.o.

Sv. Ivan Zelina Privremena dozvola za gospodarenje neopasnim otpadom

Ovlašteni koncesionari za skupljanje otpadne ambalaže na području Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji

Tvrtka Sjedište Vrsta ambalaže

EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko

1.papirna, kartonska i višeslojna otpadna ambalaža 2.skupna (sekundarna) i transportna (tercijarna) otpadna ambalaža od drveta, tekstila i ostalih ambalažnih materijala

Ovlašteni koncesionari za oporabu otpadne ambalaže na području Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji

Tvrtka Sjedište Vrsta ambalaže

BRKOVID d.o.o. Sveta Nedjelja PET Polimerni materijali (plastika)

EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko Drvo

Ovlašteni koncesionari za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih guma na području Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji

Tvrtka Sjedište

AUTOPRIJEVOZ I RECIKLAŽA NEOPASNOG TEHNOLOŠKOG OTPADA Velika Gorica

EKO-FLOR PLUS d.o.o. Jastrebarsko

Ovlašteni koncesionari za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih ulja na području Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji

Tvrtka Sjedište Vrsta ulja

AEKS d.o.o. Ivanid-Grad Maziva ulja

VAL-INT d.o.o. Sveta Nedjelja Maziva ulja

ROL-BO d.o.o. Samobor Jestiva ulja

Ovlašteni koncesionari za skupljanje, prijevoz i odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest sa sjedištem na području Zagrebačke županije

Tvrtka Sjedište Područje skupljanja (Županije)

KEMOKOP d.o.o. Dugo Selo

Bjelogorsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Grad Zagreb, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska i Zagrebačka

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. UKUPNO

A) Održavanje i sanacija postojedeg stanja

Izbjegavanje otpada i edukacija 300.000 500.000 800.000

Prethodni radovi 1.000.000 2.000.000 1.000.000 1.000.000 5.000.000

Sanacija i konačno zatvaranje službenih odlagališta 5.000.000 15.000.000 30.000.000 30.000.000 29.000.000 18.000.000 5.000.000 5.000.000 5.000.000 142.000.000

Sanacija nelegalnih odlagališta 1.000.000 11.000.000 12.000.000 11.000.000 9.000.000 3.000.000 2.000.000 1.000.000 1.000.000 51.000.000

Upravljanje i održavanje postojedeg sustava 50.000.000 52.000.000 54.000.000 55.000.000 56.000.000 57.000.000 58.000.000 59.000.000 60.000.000 501.000.000

UKUPNO A) Održavanje i sanacija postojedeg stanja 57.300.000 80.500.000 96.000.000 96.000.000 94.000.000 78.000.000 66.000.000 66.000.000 66.000.000 699.800.000

Jedinični trošak po proizvedenoj toni (Kn/t) 648,76 911,43 1.086,92 1.086,92 1.064,28 883,12 747,26 747,26 747,26

Jedinični trošak po kudanstvu (Kn/kuda./mjesečno) 50,78 71,34 85,08 85,08 83,31 69,13 58,49 58,49 58,49

B) Odvojeno skupljanje otpada

Izbjegavanje otpada i edukacija 400.000 480.000 560.000 640.000 1.200.000 1.440.000 1.360.000 1.200.000 7.280.000

Prethodni radovi 350.000 420.000 490.000 560.000 1.050.000 1.260.000 1.190.000 1.050.000 6.370.000

Nabavka i distribucija posuda, kanti i kompostera 1.000.000 1.200.000 1.400.000 1.600.000 3.000.000 3.600.000 3.400.000 3.000.000 18.200.000

Zeleni otoci 600.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 5.800.000

Reciklažna dvorišta 850.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 1.000.000 460.000 8.310.000

UKUPNO B) Odvojeno skupljanje otpada 1.450.000 3.400.000 3.750.000 4.100.000 4.450.000 6.900.000 7.950.000 7.600.000 6.360.000 45.960.000

Jedinični trošak po proizvedenoj toni (Kn/t) 16,42 38,50 42,46 46,42 50,38 78,12 90,01 86,05 72,01

Jedinični trošak po kudanstvu (Kn/kuda./mjesečno) 1,29 3,01 3,32 3,63 3,94 6,12 7,05 6,74 5,64

C) Uspostava novog sustava

Izbjegavanje otpada i edukacija 500.000 500.000 500.000 1.000.000 1.000.000 500.000 4.000.000

Prethodni radovi 1.000.000 3.000.000 3.000.000 3.000.000 10.000.000

Izgradnja Pretovarnih stanica 10.000.000 30.000.000 40.000.000

Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom 50.000.000 50.000.000 50.000.000 150.000.000

Izgradnja postrojenja za obradu otpada na CGO 50.000.000 50.000.000 100.000.000

Upravljanje i održavanje novog sustava 44.250.000 44.250.000

UKUPNO C) Uspostava novog sustava 1.000.000 3.000.000 3.500.000 3.500.000 50.500.000 111.000.000 131.000.000 44.750.000 348.250.000

Jedinični trošak po obrađenoj toni (Kn/t) 13,33 40,00 46,67 46,67 673,33 1.480,00 1.746,67 596,67

Jedinični trošak po kudanstvu (Kn/kuda./mjesečno) 1,04 3,13 3,65 3,65 52,71 115,85 136,72 46,70

Sveukupno Izbjegavanje otpada i edukacija 300.000 900.000 480.000 1.060.000 1.140.000 1.700.000 2.440.000 2.360.000 1.700.000 12.080.000

Sveukupno Prethodni radovi 1.000.000 3.350.000 3.420.000 3.490.000 3.560.000 1.050.000 2.260.000 2.190.000 1.050.000 21.370.000

Sveukupno Kapitalni troškovi 7.450.000 28.650.000 44.850.000 44.050.000 41.250.000 75.650.000 122.250.000 141.050.000 10.110.000 515.310.000

Sveukupno Upravljanje i održavanje sustava 50.000.000 52.000.000 54.000.000 55.000.000 56.000.000 57.000.000 58.000.000 59.000.000 104.250.000 545.250.000

SVEUKUPNO (A+B+C) 58.750.000 84.900.000 102.750.000 103.600.000 101.950.000 135.400.000 184.950.000 204.600.000 117.110.000 1.094.010.000

Opis troškovaGodina/Trošak (Kn)

Prilog 2. Zbirna tablica troškova gospodarenja otpadom Zagrebačke županije

republika hrvatska zagrebaČka Županija 10000 zagreb … · građevinski otpad je otpad nastao...

Documents