PUTOPIS

Marija Barić

Sajam Alpe-Adria “Tu-rizam i slobodno vrijeme”, koji se od 24. do 27. siječnja održavao na Gospodarskom razstavišču u Ljubljani bio je razlog našeg nedavnog po-sjeta susjednoj nam Sloveni-ji. Krenuli smo dva dana na-kon referenduma o izjašnja-vanju o pristupu Europskoj uniji, tako da nam ni “pre-revan” policijski službenik u vlaku od Zagreba prema Ljubljani, koji putnicima iz Hrvatske dugo i detalj-no pregledava svaki pojedi-ni pečat u putovnicama, više nije bio toliko mrzak. Tješi-lo nas je naše referendumsko DA i nada da će i takvo be-smisleno maltretiranje pro-ći s našim skorim ulaskom u EU i ukidanjem granica sa Slovenijom.

Posjet Ljubljani bio je doživljaj za pamćenje, a zna-no je da je upravo doživljaj ono što privlači suvreme-noga turista. Slovenska me-tropola prekrasan je mali eu-

REPORTAŽA Posjetili smo sajam Alpe-Jadran “Turizam i slobodno vrijeme“ u slovenskoj prijestolnici te proučili turističku ponudu Ljubljane i okolice

Samo udruženi privući ćemo svjetske turisteSlovenija i Hrvatska nisu konkurenti, nego predstavljaju dobar primjer suradnje. Ponuda im je raznolika i nadopunjavajuća, a čitava regija Alpe-Jadran s 14,8 milijuna ljudi mora ustrajati na udruživanju lokalnih, malih turističkih usluga radi njihove vidljivosti na stranim tržištima

ropski grad, s puno šarma i elegancije, grad koji se razvi-ja u skladu s održivim razvo-jem i u duhu očuvanja boga-te kulturne, graditeljske i ine tradicije. Uža gradska jezgra obnovljena je zahvaljujući sredstvima europskih fon-dova, a veće turističko zani-manje doživjela je u vrijeme i nakon slovenskoga predsje-danja Unijom. Slovenski ko-lege novinari - Drago Bulc i Cveta Potočnik, glavni orga-nizatori susreta novinara FI-JET-a (Međunarodna udru-ga turističkih novinara i pi-saca u turizmu) zajednice Alpe Jadran i hrvatski novi-nar Ivan Botteri bili su odlič-ni domaćini. Hrvatsku smo predstavljale nas tri novinar-ke - Tina Čubrilo, predsjed-nica FIJET-a Hrvatska, Mir-jana Žugec Pavičić, novinar-ka Hrvatskog radija i autori-ca ovog izvješća.

Smještaj za novinare FI-JET-a bio je u hotelu Cubo, a domaćini su se pobrinuli i za ugodan boravak i kvalitetno upoznavanje starogradske jezgre s prekrasnim Plečni-kovim tromostovljem, koje premošćuje Ljubljanicu i brojnim povijesnim palača-ma, hotelima, gradskom vi-jećnicom, katedralom, lju-bljanskim starim gradom i iznimno zanimljivim turi-stičkim sadržajima u najbli-žoj okolici.

Ljubljansko Barje Oduševio nas je posjet

Črnoj Vasi, jednom od se-dam naselja “sedmoglavo-ga zmaja”, kako nam je vo-dičkinja predstavila Lju-bljansko Barje. To je zapra-vo u inje zavijena močvar-na ravnica, koja se prostire na 150 četvornih kilometa-ra, a predstavlja mozaik vo-dotoka, livada, oranica, kraš-kih šumaraka, međa i jara-ka, koji čine životni prostor za brojne biljne i životinj-

ske vrste. Nalazi se nado-mak glavnoga grada i seže u dubinu do 300 metara. Kroz Ljubljansko Barje teče Lju-bljanica, koju nazivaju ri-jekom sedam imena. Bar-je je danas park prirode, a prema riječima domaćina i glavni ljubljanski prirodni rezervoar i prirodni proči-stač pitke vode, te istodobno i ogromno plavno područje koje štiti od poplava i sniža-va temperaturu za Ljublja-nu i okolicu. U njemu se i dandanas, zbog obrane od poplava, sve gradi na stupo-vima po uzoru na prapovije-sna naselja u obliku sojenica. Prema riječima domaćina, 2010. godine su bile takve poplave da je tok Ljublja-nice okrenut u suprotnome smjeru. Zbog bogatstva flore i faune - čak 250 vrsta ptica i leptira te brojne jelenje div-ljači, Barje kao park prirode privlači posjetitelje tijekom cijele godine. Oni dolaze zbog uređenih brojnih pje-šačkih i biciklističkih staza i promatranja ptica. Barje je učionica u prirodi i omiljeno odredište za sve željne kon-takta s netaknutom priro-dom tijekom čitave godine. Dio je europske mreže Na-tura 2000., a najstariji osta-

ci stupova prapovijesnih so-jenica razlog su nominacije Barja za listu svjetske bašti-ne UNESCO-a.

U mjestu Črna Vas glav-na znamenitost je crkva sv. Mihaela, također izgrađena na drvenim stupovima. To remek-djelo međunarodno priznatog slovenskog arhi-tekta Jože Plečnika iz 1938. godine uglavnom je od drva, a njezine su posebnosti neo-bičan tlocrt i inventar, zvo-nik i laka konstrukcija po-godna za močvarno tlo.

Titov vozni parkNakon Barja, na čijem se

tlu svjetlucalo inje i biserje od tuče koja je padala dan ranije i ostala smrznuta na tlu, slijedio je posjet kom-pleksu bivšeg dvorca i sa-mostana Bistra, unutar ko-jeg je Tehnički muzej Slove-nije. U muzeju i danas glav-nu atrakciju čini bogati vo-zni park Josipa Broza Tita, prvog predsjednika bivše Ju-goslavije. Posebna atrakcija koju su nam priredili doma-ćini bile su prezentacije ko-vačkih vještina i priprema domaćega kruha uz degu-staciju tradicionalnih deli-cija – kruha s čvarcima, ora-sima i suhim šljivama i tra-

Ljubljansko Barje – oaza čiste prirode nadomak slovenske metropole – gdj

Novinari FIJET-a (Međunarudna udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu zajednice Alpe Jadran)

Varaždin Slovencima nije nepoznanica, česti su gosti baroknoga grada

Rado dolaze na Špancirfest, ali i našim zubarima! Hrvatska je Slovencima

turistička destinacija broj je-dan, kaže Goran Blažić, di-rektor Hrvatske turističke zajednice Ljubljana, a i Va-raždin je Slovencima omilje-no odredište, osobito u vrije-me Špancirfesta.

- Slovensko tržište za nas je najbolji mogući potencijal za popunjavanje predsezone i mi već od 1. ožujka kreće-

mo s ozbiljnijom motivaci-jom za Hrvatsku, koja obu-hvaća novi, prošireni turi-stički proizvod od sporta, welnessa, kulture, gastrono-mije, enologije... Trudimo se što je moguće ravnopravni-je zastupati i kontinentalne destinacije i zbog toga smo imali i više studijskih pu-tovanja slovenskih novina-ra, koji su oduševljeni po-

nudom Slavonije, središ-nje Hrvatske, Međimurja... I moram priznati da je sve više zanimljivih odredišta koje prepoznaju i naši susje-di. U prošloj godini ostvare-no je sedam milijuna i dvje-sto tisuća noćenja, a osim ba-štine, na listi UNESCO-a tu-ristima iz udaljenih zemalja zanimljivi su i parkovi pri-rode. Naša marketinška po-

nuda mora slijediti suvreme-ne trendove pa sve više ko-ristimo i on-line oglašavanja i društvene mreže. Moderni turisti ne traže samo ljepote i znamenitosti već i događa-nja, a i toga u Hrvatskoj ima sve više. Važna je i zdrava ga-stronomija i zdrav način ži-vota - welness i beauty centri i slično. A što se tiče Varaž-dina, to je krasan grad, koji

ima profesionalno osoblje u Turističkoj zajednici, a očito dobro funkcionira i surad-nja s Gradom, što je sigurno i recept njegovog uspjeha u razvoju turizma, zaključio je G. Blažić. Inače, Varaž-din je Slovencima, moglo se čuti, zanimljiv i zbog dental-nog turizma, jer je ta usluga u Sloveniji znatno skuplja. Inače, u suradnji s Udru-

gom kuhara i slastičara Slo-venije i drugih partnera, na sajmu je održano i natjeca-nje mladih kuhara do 23 go-dine Global Chef Challenge. Među natjecateljima iz Hr-vatske bio je Franjo Copak, kuhar hotela “Turist” iz Va-raždina u svojstvu asistenta Dejanu Todoroviću, kuharu hotela “Zora”, državnom pr-vaku 2010. godine

dicionalnih kobasičarskih proizvoda od svinjskog i je-lenjeg mesa.

Kroz gradić Vrhniku, nekadašnju važnu luku na rijeci Ljubljanici i rodno mjesto najvećeg slovenskog pisca Ivana Cankara, stigli smo u selo Vrzdenec i po-sjetili staro domaćinstvo Ja-neza Železnika. Riječ je o trećoj generaciji Železnika, koja pridonosi stogodišnjoj obiteljskoj tradiciji izrade dijatonske i klavirske har-monike. Djedovi Janeza Že-leznika počeli su izrađiva-ti harmonike 1928. godine, a u kući je i svojevrsni mu-

zej najstarijih harmonika – 17 različitih primjeraka i originalno oruđe prvih gra-ditelja. Janezu je za izradu harmonike potrebno mje-sec dana. U Sloveniji posto-ji tradicija sviranja harmo-nika, pa stoga postoje i obi-telji harmonikaša. Te su obi-telji harmonike naručivali i od njegovog djeda, oca i stri-ca, koji je izradio harmoni-ke i popularnim glazbenici-ma - Avseniku i Slaku. Ci-jena Janezove harmonike je oko 2000 eura.

U srcu Dolomita posjeti-li smo potom i Polhov Gra-dec i čuveni renesansni dvo-

24 BROJ 3504 ♦ 28. II. 2012.