RELIGIJA I GLOBALIZACIJA

RELIGIJA I GLOBALIZACIJA

Pod pojmom globalizacija podrazumjevamo jedinstvo, univerzalno zajednitvo. Globalizacija podrazumjeva oblikovanje nadnacionalnih struktura globalnog drutva. To je proces koji nadilazi granice. Rije je o procesu koji nadilazi granice.Jedni kau da se globalizacija pojavila davno, s univerzalnim religijama, drugi je vezuju uz pojavu buroaskog drutva, kapitalizma. Neki nastanak globalizacije vezuju za raspad SSSR-a i razvoja informacijskih tehnologija. Globalizacija moe biti religijska, ekonomska, politika kulturna itd. Raste jaz izmeu bogatih i siromanih, jaa ekonomska migracija, formiraju se manjine sa snanom drutvenom moi, naruava se ekoloka ravnotea, pojavljuju se prijetnje identitetu malih naroda. Sve su to negativne strane globalizacije. Ukazuju da globalizacija prijeti nacionalnim ekonomijama, savremenim nacionalnim dravama, kulturama i religijskom identitetu. Ekonomska globalizacija ne moe rijeiti problem multireligioznosti, niti odnose izmeu razliitih religija i religijskih zajednica. Globalizacija vodi religije u susret s modernitetom, osobito u dijalog s drugim religijama. Stvaraju se prve organizacije poput Svjetske konferencije religija za mir, jaa dijalog meu religijama, sve se vie uvaava sloboda drugog. Svjetske univerzalne religije, uvijek su imale viziju svjetske zajednice koju ine pripadnici te religije.

Globalizacija ne moe stvoriti globalni svjetonazor. Zabluda je da globalizacija vodi samo napretku i integraciji svijeta. Ona istovremeno podrazumjeva sustav moi koji ukljuuje i iskljuuje, unitava kulture i stvara nove oblike potrionje. Globalizacija sama po sebi niti je neto dobro, niti je neto loe.Poimanje globalizacije kao procesa koji bi doveo do stvaranja univerzalne svjetske religije, to bi vodilo nastanku tradicionalnh religija, moglo bi samo tetiti procesu globalizacije. Moglo bi to dovesti do problema na relaciji globalizacija-identitet. Globalizacija koja bi eventualno iznjedrila novu religiju ne bi mogla biti prihvaena od strane ivuih religija. Religijske napetosti mogu biti jedina prepreka jaanju globalizacije. Globalizaciju moramo poimati ne kao proces koji e dovesti do stvaranja neke svjetske religije koja bi nastala iz postojeih ivih religija, a niti kao proces koji e omoguiti da jedna od njih postane dominirajua u svijetu, da ima prevlast nad ostalim religijama. Globalizacija podrazumjeva slijed nekih univerzalnih naela koje nee odbaciti razliitosti religija, ve omoguiti dijalog, toleranciju, suivot meu njihovim sljedbenicima. Ona ne smije unititi, uskratiti osobna prava na religiju. Zadatak krianske religije je da ujedini cijeli svijet, nije li i to jedan od oblika globalizacije.

Neke religije istoka razvijaju nepovjerenje prema razgovoru o ljudskim pravima i globalizaciji, zbog straha da je to jo jedan od zapadnjakih izuma usmjeren prema nezapadnim kulturama. Zbog naglog demografskog rasta muslimana neki govore da bi islam mogao biti jedna od religija globalizacije. Drugi smatraju da je fundimentalizam islamski oblik globalizacije, te da zato nema uvjeta za uspjeh. I fundamentalizam je odgovor na izazov globalizacije. Pokuaj je to da se uspostavi moralni sustav, ali na tradicionalnim vrijednostima. Ono to predstavlja opasnost kod fundimentalizma je to da je samo jedna tradicija prihvatljiva, a sve druge tradicije religije i svjetonazori su neprihvatljivi. U fundamentalizmu nema tolerancije savremenih svjetonazora niti dijaloga. Na prelazu iz 2 u 3 milenijum javila se nova ideja religijske globalizacije- New Age. Oni koji strahuju od globalizacije vide prijetnju jezikoj, kulturnoj i religijskoj razliitosti. Skeptini odnos prema globalizaciji javlja se i kod onih kod kojih je taj proces poistovjean s pojmom amerikanizacije, navode proces nametanja jednog jezika cijelom svijetu, ali i ekonomskih i drutvenih modela zasnovanih na amerikom. Proces nestajanja jezika, kultura, tradicija, onoga to se stvara na tim jezicima je sve snaniji zbog jezike homogenizacije koja se provodi. Tako se globalizacija javlja kao ruitelj jezika, kulture, obiaja, obreda, vjerovanja, tradicija, svega onog to mnogi uzimaju za osnovu svog identiteta. Deklaracija o globalnoj etici doneena je u ikagu 1993 i obavezuje na kulturu bez nasilja i potivanje ivota, kulturu solidarnosti i pravednog privrednog poretka, kulturu tolerancije i istinskog suivota, kulturu jednakosti i partnerstva izmeu mukaraca i ena. To je odgovor svjetskih religijskih voa na izazov globalizacije, jer dananjem svijetu potrebna je etika, moralna kontrola.U religijskoj globalizaciji zapaaju se dva smjera: kozmopolitski oblik religijske globalizacije koju karakterizira heterogenost i fundamentalistika religijska globalizacija koju karakterizira homogenost. Religijski pluralizam je sastavni dio globalnih procesa.Hoe li procesi globalizacije dovesti do pretvaranja svijeta u jedno veliko trite religija, svjetonazora? Nee vie biti monopola jednog svjetonazora, obavezujueg za sve, ve e se javiti trina konkurencija razliitih svjetonazora. Mo medija e u budunosti imati sve vie utjecaja na to to e ljudi vjerovati, to slijediti i kome pripadati. Univerzalno pravo je pravo na ivot i pravo na dostojanstvo ljudske osobe. U tom smislu svaki napad ili svako ogranienje vjerske pripadnosti, protivno je globalizaciji. Globalizacija nosi ideju univerzalnog prava za sve.PAGE 2