recall r e c a l...

IN THIS ISSUE

Recall NEWSLETTER n°

www.recallproject.eu

THE PROJECTRECALL – Resilient European Communities Against Local Landslides, gets together 5 partners from 5 different European countries to design and implement smart, community based solutions supporting local authorities in better planning and implementing landslides and disaster prevention measures in their territories.

Within the panorama of actions done so far at European and national level, RECALL aims to take a step forward in risk prevention, moving to cost–benefit examination and efficient financial resources management and allocation, which is now a huge criticality in local communities destined to become a focal point in the upcoming years, in parallel with the increasing scarcity of financial resources available at local level.

The project, through the direct involvement of citizens and the usage of ad-hoc supporting tools, will indeed lead to the development of an efficient and effective methodology for risk analysis, territorial monitoring, data collection, costs analysis for prevention measures and best budget allocation at local level within public territorial entities.

4 local Pilot Areas which present high levels of landslide risk, are directly involved in project activities and tests in Italy, Slovenia, Croatia and Greece, interesting more than 5.000 inhabitants altogether.

RECALLRESILIENT EUROPEAN COMMUNITIES AGAINST LOCAL LANDSLIDE

Co-financed by the EU

Civil Protection Financial Instrument

§  Predstavljanje projekta RECALL i očekivani rezultati

§  4 pilot područja RECALL projekta

§  “Blizanci” projekta RECALL: LANDSLIDE and IDEA

1LIPANJ 2016


RESILIENT EUROPEAN COMMUNITIES AGAINST LOCAL LANDSLIDE


4 pilot područja RECALL projekta

1

KLIZIŠTA CAPPELLAZZI I CISCHELE (RECOARO - VICENZA, ITALIJA)Talijansko pilot područje sa klizištem se nalazi u području Termi Recoaro (Provincija Vicenza). Klizište Capellazzi je uglavnom uzrokovano antropogenetičkim faktorom povezanim sa dubokim iskopavanjem poslije izgradnje šest rezidencijalnih kompleksa u ranim devedesetima. Tijekom zadnjih 20 godina, klizište je uzrokovalo znatne štete na zgradama, infrastrukturi i lokalnim cestama. Pogođeno područje, koje leži između 400 i 430 metara nadmorske visine pokriva otprilike 3800 m2. Obližnje klizište Cischele ima drukčije razloge povezane sa klimatskim uvjetima, a aktiviralo se nakon iznimnih oborina i poplava u listopadu 2010.

Poslije terenskog posjeta i detaljne analize koju je dao prvi dio projekta, odlučeno je da se projektne aktivnosti koncentriraju na nestrukturalne mjere predložene od GeoZS jer se one mogu poduzeti tijekom trajanja projekta i sa sredstvima projekta.

Kooperativni tim, sastavljen od lokalnih volontera i građana, je ustrojen i dobro uvježban tijekom travnja. Za klizište Cappellazzi njegove aktivnosti će biti fokusirane uglavnom na vraćanje i uspostavljanje sustava monitoringa koji će odnositi na slijedeće događaje: •  Potvrđivanje dostupnosit detektiranih bušotina•  Izrada tjednog piezometričkog monitoringa •  Instaliranje crackmetrara na većini oštećenih građevina i potpornih zidova i

izrada periodičnog monitoringa•  Sastavljanje pažljivih i detaljnih izvještaja o pukotinama na trenutnim

građevinama i označavanje mjesta gdje se voda spaja sa pozdemnim vodama.

Nadalje, trenutne građevine će se dovesti u dobro stanje rekonstrukcijom, gdjegod je to nužno, održavajući potporne stijene i odvodne kanale čistima od nestabilnih materijala i smeća. Površinski i ispodpovršinski sustav odvodnje će se pratiti video nadzorom, pod kontrolom Šumarskog servisa.

Za klizište Cischele će se provesti slične aktivnosti. Dodatno, istraživanje i mapiranje otpadnih voda će biti provedeno zbog nedostatka sustava drenaže u manjim selima.

KLIZIŠTE CAPPELLAZZIČinjenice i brojke-  Fosilno klizište u rezidencijalnom području-  dimenzije: oko 30 m x 120 m-  Aktivirano u ranim devedesetima, nakon

izgradnje šest rezidencijalnih kompleksa, zbog dubokog iskopavanja na kosini

-  Posljedice: brojne pukotine na zidovima, cestama, parkiralištima, otvorene pukotine u dvorištima, uništavanje i rušenje potpornih stijena

Strategija ublažavanja: -  Rekonstrukcija građevina i njihovo održavanje

u dobrom stanju-  Rekonstrukcija potpornih stijena, čišćenje

odvodnih kanala, uklanjanje nestabilnim materijala i otpada

-  monitoring nadzemnog i podzemnog sustava drenaže sa video nadzorom

KLIZIŠTE CISCHELEČinjenice i brojke-  Klizište aktivirano u studenom 2010 nakon

obilnih padalina u malom selu Cischele-  Znatne štete (pukotine) na zgradama,

potpornim zidovima i na cestama-  Gornji dio klizišta već je stabiliziran sa sidrimaStrategija ublažavanja: -  monitoring puzanja površine sa tehnologijama

na daljinu u donjem dijelu klizišta-  Ustrojiti nadzemni i podzemni sustav drenaže

2





1

PILOT PODRUČJE GIMNAZIJA VUKOVAR (VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA)Hrvatsko pilot područje sa klizištem je područje srednje škole, smješteno u gradu Vukovaru, na desnoj obali Dunava, oko 800 m jugoistočno od centra grada. Škola se nalazi oko 80 m jugoistočno od crkve sv. Filipa i Jakova i 340 m sjeverozapadno od slavnog vukovarskog vodotornja.

Zgrada je izgrađena 1891. Između 1991 i 1996, tijekom rata, škola je gotovo totalno uništena, ostala je bez krova i unutarnjih zidova, samo vanjsi zidovi su ostali sačuvani. Obnova demoliranog objekta poslije rata je bila vrlo brza, loše planirana i provedena. 2000 je zgrada dana na korištenje, a 20014. su primjećene prve pukotine na zgradi, problemi su nastali i sa sustavom odvodnje, a 2005. se dio zida jugozapadno od škole urušio. 2006. su razne cijevi za odvodnju implementirane, a 2007. je zadnje geotehničko izvješće sastavljeno, sa preporučenim raznim mjerama za ublažavanje. 2008. je krenula djelomična sanacija (1.500.000 kn), fokusirana je konstrukciju pilota ispod temelja na najzapadnijem dijelu objekta metodom jet-grounding..

Terenski posjet tehničkog partnera GeoZS, održan u listopadu 2015, dao je detaljnu analizu stanja i vrste pojačanih mjera, stanje održavanja i prioritete investiranja, kao i vodiče, komentare, preporuke i strategije za ublažavanje područja klizišta.

Lokalni kooperativni tim je ustrojen, sastavljen od članova civilne zaštite, predstavnika srednje škole, stručnjaka za klizišta i građevinu i dragovoljaca.

Prema predloženim mjerama za ublažavanje i strategijama, kooperativni tim je odlučio nastaviti postojeći monitoring i ustanoviti novi i unaprijeđeni, koliko god je to moguće u okviru proračuna projekta. To će biti vrlo korisno za buduće radove na stabilizaciji zgrade.

Detaljni izvještaji monitoringa i daljnje preporuke i mjere razmatrat će se i implementirati između članova kooperativnog tima i tehničkog partnera GeoZS kako projekt bude trajao.

Činjenice i brojke-  Nestabilnost terena u području vukovarske

gimnazije-  Prve pukotine na zgradi primjećene 2004,

nakon obnove zbog uništenja zgrade tijekom rata od 1991 do 1996

-  Dio zida jugozapadno od škole se urušio 2005.-  Razne odvodne cijevi su ugrađene 2006.-  Geotehničko izvješće sastavljeno 2007.

odnosilo se na odvodnju vode sa površineStartegije ublažavanja: -  Ustanoviti novi sustav monitoringa i nastaviti sa

korištenjem već postavljenog-  Drenaža vode -  Stabilizacija materijala ispod temelja objekta na

zapadnom krilu

3




1


KLIZIŠTE POTOŠKA PLANINA (KARAVANKE PLANINA, SLOVENIJA)Slovensko pilot područje s klizištem Potoška planina is smještena u planini Karavanke (sjeverno zapadna Slovenija) iznad gusto naseljene Koroške Bela (oko 2,200 stanovnika). Područje je iskusilo značajni debris-flow u novijoj geološkoj prošlosti. Za trenutnu aktivnost klizišta Potoška planina se pretpostavlja da je usporen pomak koji može eventualno prijeći u debris flow. Aktivnost klizišta se vidi u “drška pištolja” stablima, močvarama na površini, kao i na deformacijama lokalnih cesta. Klizište Potoška planina je sklono različitim tipovima gibanja mase. Gornji dio klizišta je položan odronima. Glavno tijelo klizišta karakterizira kompleksno dinamično pokretanje i pretpostavlja se da je usporeno klizanje. Podnožje klizišta je zona akumulacije i najaktivniji je dio klizišta. Klizanje se ubrzava cijeđenjem površine i podzemnim vodama i velikom količinom taložnog materijala na gornjem dijelu klizišta. Geološki stručnjaci Geološkog zavoda Slovenije su detaljno ispitali klizište u rujnu i listopadu 2015. Lokalni kooperativni tim je utemeljen u prosincu 2015. Tim se sastoji od geoloških stručnjaka iz GeoZS, geodeta iz tvrtke Modri planet, predstavnika općina Jesenice (odjel za okoliš i prostorno planiranje, civilnu zaštitu Jesenice), civilna zaštita i pomoć u katastrofama (ured Kranj), poljoprivredna zajednica Potoki i lokalna zajednica Slovenski Javornik – Koroška Bela i građani iz Koroške Bele. Glavni zadaci grupe su promatranje i monitoring promjena na klizištu (koristeći Prevention e-tool razvijen unutar RECALL projekta), izvođenje malih radova, informiranje javnosti i odgovorne nacionalne organizacije o važnosti prevencije. Prema kompleksnosti klizišta Potoška planina kjlučno je nastaviti sa kontinuiranim sustavom periodičnog monitoringa i utemeljiti dodatna geotehnička i geofizička mjerenja. Za najaktivniji dio klizišta (podnožje) bilo bi nužno pružiti dnevni monitoring. Među važnim strukturnim mjerama koja bi trebala biti primjenjena kako bi se ublažila aktivnost klizišta Potoška planina su regulacija vode, redovito održavanje bujice Bela i čišćenje i sječa iskorjenjenih i nestabilnih stabala.

Činjenice i brojke-  Klizište locirano iznad gusto naseljenog

mjesta Koroška Bela-  Koroška Bela je iskusila znatna klizanja tipa

debris-flow u nedavnoj geološkoj prošlosti-  Potencijalna katastrofa za stanovnike i za

javnu infrastrukturu-  Dimenzije: oko 250 m × 500 m, sa

procjenjenom prosječnom dubinom 5 – 10 m i procjenjenim volumenom klizajuće mase od 1.4 milijuna m3

-  Posljedice: stabla u oblike “drške pištolja”, močvare na površini, deformacija lokalnih cesta

Strategije ublažavanja: -  Nastavak trenutnog periodičnog sustava

monitoringa i uspostavljanje dodatnih geotehničkih i geofizičkih mjerenja

-  Dnevni monitoring najaktivnijeg dijela klizišta (podnožja)

4




1


KLIZIŠTA VITSI I ODRONI VIGLA (FLORINA, GRČKA)Grčko pilot područje je između Florine i planine Vitsi, u jugozapadnom dijelu regije Florina, 3 km od sela Drosopigi. U tom području se dogodio velik broj odrona, većinom u obliku kamenja i krhotina, u nekoliko posljednjih desetljeća.. Planinski teren, zime sa puno snijega i velika količina oborina u proljeće i jesen, hrapava topografija sa stepenastim nagibima, nedostatak održavanja kosina u kombinaciji sa formom tla u proučavanom području, te drenaža sa brojnim potocima u podnožju, koji su odgovorni za pozemni tok i unutarnju eroziju, su primarni razlozi problema nestabilnosti kosina. Nadalje, terensko promatranje, geofizička studija i GPS mjerenja u tom području naznačile su tektonsku aktivnost kao i kompliciranu strukturu evolucije područja.U ožujku 2015, promatrana su tri klizišta, većinom u obliku odrona i dio ceste koja spaja selo Drosopigi sa vrhom planine Vitsi. Klizište (L1) bilo je dugačko oko 10.0 m longitudinalno; specifični spoj klizanja stijena i odrona dok je klizište (L2) bilo tipa debris flow i oko 5.0 m dugačko u longitudinalnom smjeru. Klizište (L3) je bilo oko 6.0 m dugačko u longitudinalnom smjeru; bilo je klizanje translacijom, ali razvilo se u debris flow, a područje pored klizišta je većinom pokriveno vegetacijom i drvećem. Pored klizišta, tri geotehničke rupe i Standard Penetration Tests (S.P.T) su načinjene zajedno sa laboratorijskim testovima. Kao mjere rehabilitacije za kosine su predloženi potporni zid za lokaciju klizišta (L1), Gabion zid(Serasanetti) za L2. Mjere na te dvije lokacije uključuju iskopavanja, izgradnju nasipa, radove na drenaži, potporni/gabion zid i rekonstrukcija ceste koristeći prikladne bitumenske mješavine. Potporni i Gabion zid su konstruirani od listopada 2015. do siječnja 2016. Lokalni kooperativni tim je ustrojen u kolovozu 2015 i uključuje stručnjake za geologiju, inženjere građevine i predstavnike regije Zapadna Makedonija sa glavnom zadaćom promatranja i monitoringom promjena na kosinama i obavljanju manjih radova na održavanju.

Činjenice i brojke-  Brojni odroni i klizišta u zadnjih nekoliko

desetljeća u blizina grada Florina-  Gibanje tla na kosinama u blizini cesta kao

rezultat nekoliko prirodnih (erozija tla i obilno taloženje) i ljudskih opasnih radnji.

-  Pojave na klizištima i odroni su postali češći u područjima gdje prevladavaju strmine na cestama

-  Primarna opasnost za dnevni promet

Strategije ublažavanja: -  Za klizišta: podjela na zone, drenaža

površine, rekonstrukcija ceste -  Za odrone: podjela na zone, mreže i barijere

protiv odrona, iskopavanje kanala i uklanjanje potencijalno nestabilnih blokova i stijena

5




1

Projekti blizanci RECALLA:

LANDSLIDE i IDEA

Projekt LANDSLIDE:Model procjene rizika klizišta za prevenciju i ublažavanje katastrofa

Ovo su druga dva projekta koja se financiraju od Europske komisije – DG Humanitarian Aid and Civil Protection, 2014 Call for proposal for Prevention and Preparedness in Civil Protection.

Metode za evaluaciju klizišta su danas većinom bazirane na znanstvenoj literaturi za geomorfologiju i događaje na klizištima u prošlosti ali koje ne podcjenjuju učinak klimatskih promjena. Zbog toga je važno osigurati nove alate koji se mogu prilagoditi novim uvjetima i točno evaluirati i procjeniti opasnost na klizištu, što je temeljni preduvjet za točnu procjenu rizika i za konzekventnu implementaciju prigodnih mjera prevencije.

LANDSLIDE je europski projekt kojemu je cilj razviti software i model procjene katastrofe na klizištu, što bi omogučilo kompletno automatsku procjenu katastrofe na klizištu na dnevnoj bazi, kao i točnu evaluaciju učinka klimatskih promjena, u srednjoročnom periodu.

Partneri će zajednički razviti i testirati alat u četiri hidrografska bazena, izabrana kao testna područja i poboljšati kapacitet za procjenu točnije srednje do dugoročne prognoze rizika u svojim sredinama kao i poticati razmjenu iskustava drugim lokalnim i regionalnim vlastima, zahvaljujući instrumentima i alatima koji si načinjeni i testirani.

LANDSLIDE konzorcij je sastavljen od šest partnerskih organizacija koje dolaze iz Italije, Bugarske, Grčke i Poljske:•  Sveučilište Camerino (nositelj projekta), Italija•  Institut za informacijske i komunikacijske tehnologije – Bugarska akademija znanosti, Bugarska•  Nacionalna zvjezdarnica Atena – Institut za geodinamiku, Grčka•  Provincija Ancona, Italija•  Regionalna vlada Smolvana, Bugarska •  Okrug Bielsko-Biala, Poljska

Za više informacija posjetite web stranicu: http://landslideproject.eu/

6




1

Projekti blizanci RECALLA:

LANDSLIDE i IDEA

IDEA projekt: Poboljšanje procjena štete za poboljšanje analiza troškova i koristi

Ovo su druga dva projekta koja se financiraju od Europske komisije – DG Humanitarian Aid and Civil Protection, 2014 Call for proposal for Prevention and Preparedness in Civil Protection.

7

IDEA projekt se temelji na pretpostavci da bi se provela pouzdana cost/benefit analiza i mjere za procjenu rizika, što je izbjeći gubitke u slučaju ekstremnih slučajeva, mora biti poznata i predložena procjena zahtjeva prihvatljivu razinu nesigurnosti.

Sa konzorcijem koji čine agencije za civilnu zaštitu i istraživački instituti, projekt IDEA pokušava dati odgovor na vrlo ograničenu pouzdanost podataka koji se trenutačno koriste za podršku u cost/benefit analizama u području prirodnih katastrofa kroz:

•  Dizajniranje unaprijeđenog sustava informacija koji se lagano uklapa u administrativne procedure kako bi omogućio donositeljima odluka provođenje cost/benefit analiza oporavka i rekonstukcije investicija;

•  Apliciranje unaprijeđenog alata i metoda case study u tri države iz kojih dolaze partneri, pokazujući kako predložena rješenja donose bolji input za modeliranje pre-event scenarija;

•  Nacrt preporuka i vodiča za uprave koje apliciraju na fond solidarnosti nakon katastrofa bilo kroz nacionalnu razinu ili prema europskoj komisiji.

Projektni partneri su:•  Politecnico di Milano (PoliMi), nositelj – Italija•  Agencia Estatal Consejo Superior De Investigaciones Científicas (CSIC) – Španjolska•  Sveučilište Oxford Brooks– Engleska•  Direcció General De Protecció Civil (DGPC) – Directorate General Of Civil Protection (Katalonska regionalna uprava za civilnu

zaštitu)•  Regija Umbria – Služba civilne zaštite – Italija

Za više informacija posjetite web stranicu: www.ideaproject.polimi.it


Co-financed by the EUCivil Protection

Financial Instrument

PARTNERS

Province of Vicenza (coordinator)Vicenza (IT)

www.provincia.vicenza.it

Dr. Chiara GarbinArea Servizi al Cittadino e al Territorio – Settore

tutela e valorizzazione risorse naturali, Prot. CivileContrà Gazzolle 1- 36100 Vicenza, Italy

Phone:+39 0444 908111Fax: +39 0444 908538

[email protected]

Vukovar-Srijem CountyVukovar (HR)www.vusz.hr

Kristina Černok, B.Sc.LawŽupanijska 9 - 32000 Vukovar, Croatia

Phone: +385-32-300-593Mobile: [email protected]

Region of Western MacedoniaKozani (GR)

www.pdm.gov.gr

Dr. Vasilis AmbasRegion of Western Macedonia

Florina’s Regional UnitTel.: +30 2385 350 416 Fax.: +30 2385 350 451

[email protected]

Geological Survey of SloveniaLjubljana (SLO)www.geo-zs.si

Mateja Jemec AufličGeological Survey of Slovenia

Dimičeva ulica 14 - 1000 Ljubljana, SloveniaPhone: +386-1-2809-815

Fax: [email protected]

University of DebrecenDebrecen (HU)www.unideb.hu

Krisztián KovácsFaculty of Economics and Business

Department of Farm Management and Corporate Planning

Hungary, 4032 Debrecen, Böszörményi út [email protected]

8

recall r e c a l...

Documents