RASKRIJA

Raskrija su prometne povrine gdje se spajaju, razdvajaju, prepliu i kriaju prometni tokovi cesta i ulica koje se prikljuuju ili presijecaju.

Pod voritima podrazumijevamo vorita izvan razine i raskrija u razini (semaforizirana i nesemaforizirana trokraka i etverokraka vorita kao i krune tokove)

Raskrija su najuestaliji element cestovne i uline mree, a njihov kapacitet najee uvjetuje kapacitet itave gradske mree cesta i ulica ili njenih pojedinih dionica. Na njima se pojavljuju konfliktne radnje koje ne postoje na otvorenim dionicama cestovne mree kao to su uplitanje, isplitanje, preplitanje i krianje. Osnovni kriteriji za izbor tipa raskrija su: Rang, odnosno vanost cesta koje se spajaju Odnos prometnog optereenja i propusne moi (v/c) Sigurnost odvijanja prometnih tokova vozila, bicikala i pjeaka. Pored toga na oblik i tip raskrija utjeu topografski uvjeti, utjecaj na okoli te fizika i ostala ogranienja u urbanim sredinama (arheoloki nalazi, izgraenost...). Raskrija moraju biti oblikovana na nain da zadovolje slijedee kriterije: da su pravovremeno uoljiva da su pregledna da voza s jednim pogledom moe obuhvatiti cijelu povrinu raskrija da je raskrije kanalizirano i lako prohodno.

1. 2. 3. 4.

1. 2. 3. 4.

Raskrije mora biti projektirano na nain da vozaima omogui pravilno, jednoznano odreeno usmjeravanje, odnosno ukljuivanje i iskljuivanje iz glavnog toka. To se postie s izgradnjom otoka, postavljanjem znakova prednosti i sporedne ceste, poljima za usmjeravanje prometa i ostalom horizontalnom, vertikalnom i svjetlosnom signalizacijom te osiguranjem preglednosti uklanjanjem prepreka (zelenila i sl.). Preglednost se moe postii projektiranjem malih uzdunih nagiba u zoni raskrija, pravokutnim spojem cesta, pa i izvoenjem smaknutih T raskrija umjesto etverokrakih raskrija Jasno i sigurno voenje prometnih tokova postie se izborom optimalnih irina voznih trakova, jasnom iscrtanom signalizacijom te oblikovanjem rubova otoka i ceste na nain prilagoen geometriji (kinematici) gibanja vozila. Odabrani tip i oblik raskrija mora udovoljiti zahtjevima razine usluge, odnosno imati dovoljnu propusnu mo (provjera po HCM), mora se uklopiti u okoli (raspoloiv prostor, zagaenje zraka, buka, estetski utjecaj, ostala ogranienja). Odabrano raskrije mora biti ekonomino, odnosno omjer trokova i koristi u planskom razdoblju koritenja mora biti povoljan (trokove ine poetni trokovi za izgradnju, te trokovi koritenja i odravanja u projektnom razdoblju raskrija, a koristi su utede u vremenu putovanja, utede u troku goriva, koliina ispunih plinova, manji broj nesrea....). Ova usporedba se moe izvriti npr. metodom netto sadanje vrijednosti.

Slika 1: Osnovni oblici prikljuaka i raskrija

Oblik raskrija I predstavlja primjer raskrija dviju dvotranih cesta. Prigradska raskrija ovakvog oblika treba oznaiti razdjelnom crtom i jasnijom horizontalnom signalizacijom, naroito u sluaju loije rasvjete. Oblik raskrija II predstavlja primjer spoja glavne ceste s 4 ili vie trakova s dvotranom sporednom cestom. U pravilu se na ovakvim raskrijima koristi svjetlosna signalizacija uz ogranienje brzine na 70 km/h. U naselju se do operativnih brzina od 50km/h ovakva raskrija mogu urediti bez koritenja semafora. Potrebni su trakovi za lijeva skretanja na glavnoj cesti i razdjelne crte na sporednoj. Oblik raskrija tipa III predstavlja primjer krianja dviju etverotranih cesta. Potrebna je upotreba semafora i ogranienje brzine na max 70 km/h. Potrebni su trakovi za lijeva skretanja i prometni otoci na svim krakovima raskrija. Oblik raskrija tipa IV predstavlja kombinirano vorite gdje se glavni tokovi odvijaju u dvije razine (nema krianja), a sporedni su rijeeni raskrijima u razini. Izbor kvadranta za smjetaj raskrija u razini uvjetovan je prevladavajuim prometnim optereenjima privoza raskriju. Ova raskrija se upotrebljavaju za spoj s vanijim cestama s veim prometnim optereenjima (konflikt vozila, pjeaka) te u topografskim uvjetima koji ne omoguuju projektiranje raskrija u razini tipa I, II ili III.

Oblik raskrija tipa V je primjer smaknutog etverokrakog raskrija. Na taj nain se dobiju dva T prikljuka tipa I. Na prometnicama s intenzivnim prometom potreban je dodatni trak za lijeva i desna skretanja. Prednosti smaknutih raskrija mogu biti: smanjenje potrebe za svjetlosnom signalizacijom vea preglednost i razina usluge, odnosno propusna mo lake ukljuivanje sa sporedne ceste vea sigurnost odvijanja prometa Oblik raskrija tipa VI predstavlja primjer razmaknutih trakova glavne ceste radi lakeg ukljuivanja lijevih skretaa sa sporedne ceste (skretanje se vri u dvije faze). Proirenja se postiu izvoenjem otoka. Oblik raskrija VII , odnosno kruni tok predstavlja sluaj koji se koristi za spoj vie od 4 kraka, ili spoj cesta istog ranga s priblino jednakim prometnim optereenjima privoza. Danas se ovaj tip raskrija sve vie upotrebljava radi toga to prua daleko veu sigurnost uz poveanje propusne moi raskrija. Ovaj tip raskrija obino nije semaforiziran, a prednost imaju vozila u krunom toku. Veliina radijusa unutarnjeg otoka, irina trakova te opisani radijus uvjetovani su brojem trakova cesta koje se spajaju, intenzitetom i strukturom prometa (ueem tekih teretnih vozila i autobusa) te projektnim brzinama.

1. 2. 3. 4. 5.

6.

0SOBINE I PODJELA KRUNIH TOKOVAPrednosti krunih tokova: Vea sigurnost Manje posljedice sudara Vea propusna mo Kontinuiranost vonje Manji trokovi odravanja Uklapanje u okoli Nedostatci krunih tokova: Veim brojem trakova smanjuje se sigurnost (preplitanje) Manjak prostora za sredinji otok Problemi pri velikom intenzitetu biciklistikog i pjeakog prometa Produljenje putanja vozila i pjeaka

PODJELA KRUNIH TOKOVA

Mini kruni tok

Gradski kompaktni

Gradski jednotrani

Gradski dvotrani

SIGURNOSTJEDNOTRANI KRUNI TOKOVI DVOTRANI KRUNI TOKOVI

PROJEKTNO OBLIKOVNI ELEMENTIPROJEKTNA BRZINA

NEPROMJENJIVOST BRZINE

PROJEKTNO OBLIKOVNI ELEMENTIPOSTAVLJANJE PRIVOZA

POLUMJER UPISANE KRUNICE