4 / 201058

Računovodstv

o Računovodstvo poslova uvoza robeOdredbama članka 17. do 51. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08 do 116/08 – u nastavku teksta: Zakon), uređeni su uvjeti za obavljanje trgovine s inozemstvom. U ovom članku prikazuje se poslovanje uvoza robe s pretežnim usmjerenjem na financijski i računovodstveni sadržaj navedene vrste trgovine s inozemstvom.

Zvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

1. Pristupna razmatranjaOdredbom članka 17. Zakona propisano je da se trgovina s ino-

zemstvom obavlja na temelju ugovora između trgovca sa sjedištem u Republici hrvatskoj (u nastavku teksta: Rh) i osoba sa sjedištem u inozemstvu, sukladno propisima Rh, te međunarodnim sporazu-mima i ugovorima.

Zakonom je, nadalje, propisano da je trgovac, u smislu toga Zako-na, pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini.

Uvoznik je, u smislu toga Zakona, trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu i usluge u zemlju.

To, praktično, znači da, primjerice, osim trgovca i proizvođač u RH može obavljati uvoz robe kao reprodukcijski materijal za potrebe svoje registrirane djelatnosti, ali mu nije dopušteno da uvozi robu radi daljnje prodaje.

Izvoz, odnosno uvoz robe i usluga obavljen je kada je roba ocarinje-na i kada je roba prešla carinsku crtu, odnosno kada je usluga pru-žena. Danom izvoza, odnosno uvoza robe, smatra se dan kada je roba ocarinjena.

2. Uvjeti koje mora ispunjavati roba pri uvozu

Roba koja se uvozi ili privremeno uvozi mora glede zdravstvene, veterinarske ili fitosanitarne ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u Republici hrvatskoj.

Roba koja se uvozi može biti stavljena na tržište ako je sukladna propisanim zahtjevima, označena u skladu s odgovarajućim propisi-ma te ako su za robu osigurane propisane isprave o sukladnosti.

Motorna vozila koja se uvoze u Republiku hrvatsku moraju biti tehnički ispravna u skladu s propisima o tehničkoj ispravnosti vozila

na cestama, a prije njihovog stavljanja na tržište ili prve registracije u Republici hrvatskoj moraju odgovarati propisanim zahtjevima o homologaciji.

Trgovac koji uvozi motorna vozila i druga vozila, njihove dijelove i tehničke proizvode, dužan je osigurati jamstveni list, popis servisa, kao i rezervne dijelove pri stavljanju te robe na hrvatsko tržište.

Za robu čija svojstva zahtijevaju posebno rukovanje i čuvanje, a za koju su propisani posebni uvjeti za obavljanje trgovine na veliko na domaćem tržištu, sukladno članku 8. ovoga Zakona, Vlada može odrediti iste uvjete i za uvoz te robe.

2.1. Provoz robeVlada na prijedlog nadležnog ministarstva, u skladu s posebnim

propisima i međunarodnim konvencijama, može zabraniti provoz određene robe kroz carinsko područje Republike hrvatske ili propi-sati uvjete pod kojima se takva roba može prevoziti u tranzitu, radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi i očuvanja i zaštite prirode i okoliša.

2.2. Isprave koje prate robu pri izvozu i uvozu

Pravila o podrijetlu robe i način izdavanja potvrda o podrijetlu robe utvrđuju se carinskim propisima i međunarodnim ugovorima koje je sklopila Republika hrvatska.

Potvrde o hrvatskom podrijetlu robe izdaje hrvatska gospodarska komora, a potvrde o povlaštenom podrijetlu robe Ministarstvo finan-cija – Carinska uprava.

Kad je propisima strane države, međunarodnim sporazumom ili propisom Republike hrvatske predviđeno da robu pri izvozu i uvo-zu moraju pratiti određene potvrde, odnosno određene ovjerene isprave, takve potvrde izdaje ili ovjerava Ministarstvo nadležno za gospodarstvo (u nastavku teksta: Ministarstvo), osim za pojedine

594 / 2010 59

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

robe za koje se potvrde, odnosno određene isprave izdaju ili ovjera-vaju u upravnom postupku, sukladno posebnim propisima Republike hrvatske.

2.3. Izvoz i uvoz bez naplate i plaćanja protuvrijednosti

Izvoznik može izvoziti robu i usluge bez naplate protuvrijednosti, a uvoznik uvoziti robu i usluge bez plaćanja protuvrijednosti:

ako je to u svezi s obavljanjem njegove gospodarske djelatno- �

sti i ako roba koja se izvozi, odnosno uvozi ne služi za daljnju prodaju iliako je to predviđeno međunarodnim ugovorima i konvenci- �

jama.Bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti, mogu slati, odno-

sno primati robu te pružati i koristiti usluge u humanitarne, obrazov-ne, znanstvene, prosvjetne, kulturne, zdravstvene, socijalne, šport-ske, vjerske i druge slične svrhe, udruge, zaklade, odnosno ustanove registrirane za te djelatnosti.

Izvoz i uvoz, odnosno slanje i primanje robe te pružanje i korištenje usluga, prema navedenim odredbama, obavlja se slobodno.

Nadležnoj carinarnici, uz carinsku deklaraciju, podnosi se dokaz o izvozu bez naplate, odnosno uvozu bez plaćanja protuvrijednosti te izjava odgovorne osobe kod izvoznika, odnosno uvoznika, da se radi o izvozu i uvozu bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti, odnosno dokaz o pozivu na međunarodni ugovor.

3. Privremeni izvoz i uvozRoba se može privremeno izvoziti i uvoziti u skladu s ovim Zako-

nom i carinskim propisima, posebnim zakonima i na temelju njih do-nesenim propisima i međunarodnim konvencijama i ugovorima.

Na robu koja se privremeno izvozi, odnosno uvozi, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona te posebnih zakona i na temelju njih donese-nih propisa, a carinski postupak provodi se u skladu sa carinskim propisima. Iznimno, na privremeni izvoz i uvoz robe ne odnose se odredbe o kontingentima iz ovoga Zakona niti zabrane ili druga ogra-ničenja izvoza i uvoza određena iz gospodarskih razloga.

Ako je za robu koja se privremeno izvozi ili uvozi propisana dozvola na temelju ovoga Zakona ili posebnih zakona, roba se privremeno izvozi ili uvozi uz dozvolu ili drugu odgovarajuću ispravu.

4. Posebni oblici trgovine s inozemstvom

4.1. Poslovi posredovanja u trgovini s inozemstvom

Trgovac može slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu uvoziti ili privremeno uvoziti radi ponovnog izvoza, odnosno robu kupljenu u inozemstvu neposredno prodavati u inozemstvu (poslo-vi posredovanja – reeksport), sukladno ograničenjima propisanim posebnim propisima.

Vlada na prijedlog Ministarstva može ograničiti obavljanje navede-nih poslova, odnosno propisati potanje uvjete za njihovo obavljanje, osobito ako država iz koje se roba kupuje ili država u koju se roba prodaje, to izričito zahtijeva ili ako ocijeni da su ti poslovi protivni sklopljenim međunarodnim ugovorima ili da nanose ili prijete na-nošenjem štete gospodarstvu Republike hrvatske, odnosno pred-stavljaju opasnost po prirodu i okoliš i onečišćuju prirodu i okoliš u Republici hrvatskoj ili ugrožavaju izvršavanje međunarodnih obveza Republike hrvatske.

4.2. Malogranični izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet

Malogranični izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet, izvoznik, odnosno uvoznik može obavljati sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima, sklopljenim međudržavnim ugovorima, carinskim propisi-ma te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Malogranično i susjedno prekomorsko područje, u smislu ovoga Zakona, je područje utvrđeno međudržavnim ugovorom.

Poslove izvoza i uvoza robe i usluga u malograničnom i susjednom prekomorskom prometu može obavljati izvoznik, odnosno uvoznik sa sjedištem na navedenom području.

4.3. Prodaja robe s carinskog skladištaPosebni oblik trgovine s inozemstvom je i prodaja strane robe s

carinskog skladišta.Uvjeti za osnivanje i poslovanje carinskih skladišta te posebne

oblike carinskoga postupanja pri prodaji robe s carinskog skladišta uređuju se carinskim propisima.

5. Trgovinski zaštitni mehanizmi (režimi uvoza)

5.1. Mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza

Ako se u kratkom razdoblju poveća uvoz određene robe, u ap-solutnim količinama ili relativno u odnosu na domaću proizvodnju i ako takav uvoz nanosi štetu ili prijeti nanošenjem štete domaćoj proizvodnji iste robe, Vlada će poduzeti odgovarajuće mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza s ciljem otklanjanja šte-ta i poremećaja nastalih takvih uvozom.1

Mjere zaštite domaće proizvodnje primjenjivat će se na svu robu koja se uvozi neovisno o zemlji podrijetla ili zemlji uvoza.

Mjere zaštite domaće proizvodnje su količinsko ograničenje uvoza određene robe (kontingent) ili povećanje carine za određenu robu.

Mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza provode se sukladno međunarodnim obvezama Republike hrvatske.

Mjere zaštite domaće proizvodnje mogu se poduzeti samo ako se u ispitnom postupku dokaže uzročna veza između povećanog uvoza određene robe i štete, odnosno mogućnosti nastanka štete za do-maću proizvodnju.

Ako se u ispitnom postupku utvrdi da su štetu domaćoj proizvod-nji prouzročili drugi čimbenici, a ne povećani uvoz određene robe, ostvaren u istom razdoblju, neće se propisivati mjere iz ovoga Za-kona.

Zahtjev za pokretanje ispitnog postupka podnosi bilo koja fizička ili pravna osoba, odnosno gospodarsko udruženje koje djeluje u ime domaće proizvodnje.

Ako Ministarstvo utvrdi da su zahtjev podnijeli proizvođači ili oso-ba koju su oni ovlastili za podnošenje zahtjeva, provest će ispitni postupak.

Način i kriterije za provedbu ispitnog postupka propisuje Vlada.Odluka o pokretanju ispitnog postupka objavljuje se u »Narodnim

novinama«.Ako kao mjeru zaštite iz ovoga Zakona Vlada propiše količinsko

ograničenje uvoza određene robe (kontingent), opseg tog kontingen-ta za određenu robu ne smije biti manji od prosječnoga godišnjeg

1 Uredba o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza (Nar. nov., br. 73/02 i 33/03).

4 / 201060

Računovodstv

o

Računovodstvo poslova uvoza robe

uvoza te robe ostvarenog u proteklom trogodišnjem razdoblju, osim u slučaju potrebe otklanjanja ili sprječavanja nastanka štete.

Ako se raspodjela utvrđenog kontingenta obavlja između više zemalja, Vlada može sa zemljama članicama Svjetske trgovinske organizacije, osobito zainteresiranima za izvoz te robe u Republiku hrvatsku, usuglasiti način raspodjele kontingenata i njihove udjele u toj raspodjeli. Ako utvrdi da takav način raspodjele kontingenta nije prikladan, utvrđen opseg kontingenta raspodijelit će se razmjer-no udjelima zemalja izvoznica u ukupnom uvozu određene robe u Republiku hrvatsku u promatranom razdoblju, vodeći pritom računa i o drugim bitnim čimbenicima, koji su utjecali ili mogu utjecati na uvoz te robe.

Iznimno, Vlada može izmijeniti način raspodjele kontingenata ako: uvoz iz određene zemlje članice Svjetske trgovinske organiza- �

cije poraste nerazmjerno ukupnom povećanju uvoza određene robe u promatranom razdoblju, postoje opravdani razlozi za odstupanje i �

su uvjeti za odstupanje jednaki prema svim dobavljačima �

određene robe.U iznimnim okolnostima, kad bi odgoda poduzimanja mjera zaštite

iz ovoga Zakona prouzročila teško otklonjivu štetu domaćoj proizvod-nji, Vlada može, na prijedlog Ministarstva propisati privremene mjere zaštite, ako utvrdi postojanje pouzdanih pokazatelja da je povećani uvoz nanio štetu ili da prijeti nanošenjem štete domaćoj proizvodnji.

Kao privremenu mjere zaštite Vlada može propisati zaštitnu pristoj-bu u obliku povećanja carine za određenu robu.

Način provedbe, primjenu, trajanje te ponovno uvođenje mjera za-štite propisuje Vlada uredbom na prijedlog Ministarstva.

5.2. KontingentiVlada može odrediti količinsko ograničenje uvoza određivanjem

uvoznog kontingenta, radi otklanjanja poremećaja u platnoj bilanci Republike hrvatske i radi provedbe mjera iz ovoga Zakona.

Robu za koju se pri uvozu i izvozu određuje kontingent propisuje Vlada uredbom na prijedlog Ministarstva.

Kontingentima se određuje opseg izvoza i uvoza određene robe najdulje za razdoblje do jedne godine.

Propis kojim se određuje opseg kontingenata Vlada je dužna doni-jeti do 1. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

Propisom na temelju ovoga Zakona, Vlada određuje, osim opsega kontingenata za izvoz i uvoz robe, kriterije, rokove i uvjete za raspo-djelu kontingenata.

Raspodjelu kontingenata obavlja Ministarstvo.Raspodjela kontingenata obavlja se putem javnog natječaja. Na-

tječaj se mora objaviti najmanje 15 dana prije raspodjele kontinge-nata u javnim glasilima.

Pri raspodjeli kontingenata osigurava se najmanje 10% za dodatnu raspodjelu za potrebe nove proizvodnje čije se potrebe nisu mogle predvidjeti pri redovitoj raspodjeli kontingenata.

Carinska uprava Republike Hrvatske dužna je jedanput godiš-nje dostaviti Ministarstvu podatke o izvozu i uvozu robe na temelju kontingenata.

Ministarstvo može iznimno pojedinim gospodarskim subjektima odobriti uvoz i izvoz robe iznad kontingenta utvrđenog i raspodijelje-nog na način iz ovoga Zakona, i to za:

uvoz robe radi zamjene za robu uništenu djelovanjem više sile, �

uvoz opreme na temelju kredita međunarodnih financijskih �

institucija, izvoz robe, ako se time ne remeti opskrba na domaćem trži- �

štu.

5.3. Izuzeća od primjene kontingenataNeovisno o propisanom kontingentu slobodan je uvoz, odnosno

izvoz: opreme radi zamjene za opremu uništenu djelovanjem više �

sile ili u prometnoj nezgodi, koja se nabavlja na temelju reosi-guranja, opreme koja predstavlja ulog strane osobe ili povećanje toga �

uloga, a koja se uvozi na temelju ugovora o osnivanju, odno-sno ulaganju, opreme i sredstava preostalih nakon smanjivanja opsega �

poslovanja, odnosno nakon likvidacije tvrtke u inozemstvu uz dokaz da su bila u uporabi u tvrtki osnovanoj u inozemstvu, rezervnih dijelova za održavanje ranije uvezene opreme, kao i �

dijelova već uvezene opreme i trajnih potrošnih dobara, opreme, dijelova opreme i materijala radi ugradnje u opremu �

namijenjenu investicijskom objektu u inozemstvu, sukladno ugovoru o izvođenju investicijskih radova, koji će se nakon roka potrebnog za kompletiranje opreme ili radi ugradnje izve-sti u inozemstvo, opreme i rezervnih dijelova za tu opremu kupljenih u inozem- �

stvu, kojima se izvoznik, odnosno uvoznik koristio tijekom izvođenja investicijskih radova u inozemstvu, komercijalnih uzoraka i drugih prigodnih predmeta koji se uvo- �

ze bez plaćanja protuvrijednosti.Robu iz podstavka 6. uvoznik može slobodno uvesti nakon završet-

ka investicijskih radova u inozemstvu uz predočenje dokaza o kupnji te robe, te uz posebnu izjavu da su oprema i rezervni dijelovi za tu opremu upotrijebljeni isključivo za izvođenje investicijskih radova u inozemstvu.

Izvoznik, odnosno uvoznik može slobodno, sukladno sklopljenom ugovoru o izvozu i uvozu, izvoziti i uvoziti robu radi zamjene za ranije isporučenu robu za koju je tijekom jamstvenog roka ili ako taj rok nije ugovoren, utvrđeno da nije ispravna ili da ne udovoljava ugovorenim uvjetima.

Roba za koju izvoznik, odnosno uvoznik utvrdi da nije isporučena s glavnom pošiljkom može se slobodno izvesti, odnosno uvesti.

Pri izvozu, odnosno uvozu prethodno navedene robe izvoznik, od-nosno uvoznik dužan je nadležnoj carinarnici predočiti ugovor, kao i duge dokaze da se radi o zamjeni za ranije isporučenu robu, odnosno o robi koja nije isporučena s glavnom pošiljkom.

Vlada može, osim količinskog ograničenja uvoza odrediti i uvođe-nje uvozne pristojbe u obliku carine, radi otklanjanja poremećaja u platnoj bilanci Republike hrvatske.

Navedene uvozne pristojbe Vlada će postupno ublažiti kako se uvjeti poboljšavaju, odnosno ukinuti kada uvjeti više ne opravdavaju njihovo uvođenje ili provedbu.

5.4. Antidampinške mjereAko se roba uvozi na carinsko područje Republike hrvatske po ci-

jeni nižoj od njezine stvarne vrijednosti (dampinški uvoz) i ako se u ispitnom postupku koji provodi Ministarstvo, utvrdi da takav uvoz nanosi ili prijeti nanošenjem štete domaćoj proizvodnji, Vlada će pro-pisati antidampinšku pristojbu na uvoz te robe.2

Antidampinška pristojba može se propisati zbog otklanjanja učina-ka dampinga za robu čije puštanje u slobodan promet na carinsko područje Republike hrvatske uzrokuje štetu ili prijetnju štetom.

Antidampinška pristojba propisuje se nakon provedenog ispitnog postupka kojim se utvrđuje postojanje dampinškog uvoza, štete na-

2 Uredba o postupku i načinu utvrđivanja antidampiške i kompenzacijske pristoj-be (Nar. nov., br. 139/04).

614 / 2010 61

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

stale takvim uvozom te uzročne veze između takvog uvoza i štete za domaću proizvodnju.

Zahtjev za propisivanjem antidampinške pristojbe podnosi bilo koja fizička ili pravna osoba, odnosno trgovinsko ili gospodarsko udruženje koje djeluje u ime domaće proizvodnje.

Ako Ministarstvo utvrdi da su zahtjev podnijeli proizvođači ili oso-ba koju su oni ovlastili za podnošenje zahtjeva, provest će ispitni postupak.

Način provedbe navedenih mjera propisuje Vlada uredbom na pri-jedlog Ministarstva.

5.5. Kompenzacijske mjereKompenzacijska pristojba može se propisati zbog otklanjanja učin-

ka subvencioniranog uvoza, odnosno subvencije koja je odobrena izravno ili neizravno za proizvodnju, izvoz ili prijevoz robe u zemlji podrijetla ili zemlji izvoza za robu čije puštanje u slobodan promet na carinsko područje Republike hrvatske uzrokuje štetu ili prijetnju štetom.

Zahtjev za propisivanjem kompenzacijske pristojbe podnosi bilo koja fizička ili pravna osoba, odnosno trgovinsko ili gospodarsko udruženje koje djeluje u ime domaće proizvodnje.

Ako Ministarstvo utvrdi da su zahtjev podnijeli proizvođači ili oso-ba koju su oni ovlastili za podnošenje zahtjeva, provest će ispitni postupak.

Način provedbe navedenih mjera propisuje Vlada uredbom na pri-jedlog Ministarstva.

5.6. Dozvole za izvoz i uvoz robeRadi izvršavanja međunarodnih ugovora, osiguranja državne sigur-

nosti, zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka te zaštite prirode, okoliša i neobnovljivih prirodnih bogatstava Republike hrvatske, za-štite javnog morala, nadzora izvoza i uvoza kulturnih dobara i kultur-nih predmeta, sukladno posebnim propisima i pojedinih plemenitih kovina, određena se roba može izvoziti i uvoziti na temelju dozvola.

Robu koja se izvozi i uvozi na temelji dozvola te postupak izdavanja dozvola propisuje Vlada uredbom na prijedlog Ministarstva.3

Dozvole za izvoz i uvoz robe iz ovoga Zakona izdaje Ministarstvo, odnosno drugo tijelo, sukladno posebnim propisima.

5.7. Certifikat za izvoz i uvozUvoz neobrađenih dijamanata na carinsko područje Republike

hrvatske prati certifikat izdan od strane nadležnih tijela zemlje izvo-znice, a ovjerava ga nadležna ispostava Carinske uprave Republike hrvatske.

Vlada na prijedlog Ministarstva uredbom propisuje nadzor uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata.

6. Realizacija uvoznog posla

6.1. Uvoz robe – uobičajeni strukovni pristup

Obavljanje poslova uvoza robe podrazumijeva strukovno uobičaje-ne komercijalne radnje i aktivnosti usmjerene na uspješnu nabavu robe iz inozemstva pod što je moguće povoljnijim uvjetima glede krajnjeg rezultata u kvantitativnom, kvalitativnom i financijskom smislu za domaćeg sudionika vanjskotrgovačkog poslovanja.

Komercijalni dio poslovanja uvoza obuhvaća u bitnom nekoliko skupina poslova, od kojih su glavne:

3 Uredba o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola (Nar. nov., br. 6/09, 73/09 i 27/10).

a) prikupljanje ponuda,b) vođenje pregovora s inozemnim dobavljačima,c) sklapanje ugovora o kupnji robe u inozemstvu,e) izvršenje ugovora o kupnji robe,f) uvozno carinjenje robe te distribucija uvezene robe u zemlji.Predmet razmatranja u ovom članku je devizni, financijski i raču-

novodstveni sadržaj poslovanja uvoza robe, a koji je u određenom dijelu povezan s ugovorom o prodaji, s carinjenjem robe iz uvoza kao i distribuiranjem uvezene robe u zemlji te se u tom smislu u ovom članku daje osvrt na bitne sastojke određenih skupina nabrojanih poslova.

6.2. Kratki osvrt na komercijalnu pripremu uvoza

Komercijalna priprema uvoznog posla sastoji se uglavnom od pri-kupljanja ponuda, vođenja pregovora i sklapanja ugovora s inoze-mnim dobavljačem.

O tom dijelu poslovanja uvoza u nastavku dajemo samo orijenta-cijske napomene radi cjelovitosti uvida u devizni, financijski i raču-novodstveni sadržaj tog poslovanja.

Prikupljanje ponuda uvoznik obavlja radi pravilne ocjene kojim će izborom dobavljača i robe podmiriti postojeće potrebe za vlastitu proizvodnju ili trgovinu iz uvoza.

U tom je smislu aktivnost uvoznika usmjerena ka cilju da se pravo-dobno nabavi potrebna roba odgovarajuće vrste, količine i kakvoće tako da se za nju plati što je moguće niža cijena.

U toj fazi poslovanja uvoza, uvoznik prikuplja, analizira i selekcioni-ra primljene ponude i pritom eliminira ponude za koje se strukovnom provjerom s relativnom sigurnošću može utvrditi da ne odgovaraju prema vrsti, količini i kakvoći robe kao i rokovima isporuke, parite-tu, cijeni, uvjetima plaćanja i drugim traženim optimalnim uvjetima isporuke.

Radi konačnog izbora najpovoljnije ponude u toj se fazi poslova-nja uvoza ponuđene cijene s različitim paritetima preračunavaju na paritet franko skladište uvoznika, odnosno ako se roba uvozi za tuđi račun franko skladište komitenta. Pritom se, primjenom uobičajenih strukovnih metoda, izrađuju usporedne kalkulacije za robu različitih dobavljača radi konačnog izbora najpovoljnije ponude.

6.3. Sklapanje ugovora radi uvoza robeNakon izbora najpovoljnije ponude obavljaju se pregovori s ciljem

poboljšanja uvjeta nabave sadržanih u ponudi te se pristupa sklapa-nju ugovora.

Za ugovor o kupnji robe iz uvoza vrijede poznata pravila iz obve-znog prava, pri čemu se inače može ugovoriti koje će pravo biti pri-mijenjeno u konkretnom poslu.

Domaći uvoznik nastojat će u ugovoru uglaviti domaće obvezno pravo sadržano najvećim dijelom u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05 do 41/08 – u nastavku teksta. ZOO). To nasto-janje ne mora uvijek biti uspješno, jer će u slučaju veće ovisnosti o inozemnom dobavljaču ponekad morati prihvatiti strano obvezno pravo.

Ovdje valja utvrditi činjenicu da u najvećem broju sklopljenih ugo-vora s inozemnim partnerima nije uglavljena primjena mjerodavnog prava za konkretni posao te se s tim u svezi postavlja pitanje koje će se pravo primijeniti u slučaju spora između stranaka.

Za razrješenja takvih slučajeva u pravnim sustavima većine zema-lja u svijetu postoje tzv. kolizijske norme međunarodnog privatnog prava koje se primjenjuju u slučaju kada mjerodavno pravo u ugovo-rima stranaka različitih zemalja nije ugovoreno.

4 / 201062

Računovodstv

o

Računovodstvo poslova uvoza robe

S obzirom na okolnost da namjena ovog članka nije šire razmatra-nje kolizijskih normi, ovdje ukazujemo na postojanje domaćih kolizij-skih normi u Rh, a koje su sadržane u Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Nar. nov., br. 53/91 – preuzimanje te Sl. l., br. 42/82 do 72/82). Prema odredbi članka 20. izvornog teksta Zakona, ako nije ugovoreno mje-rodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na dru-go pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se za ugovor o prodaji pokretnih stvari – pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište, odnosno sjedište prodavatelja (u poslovima uvoza robe to je redovito mjesto sjedišta – prebivališta prodavatelja u inozemstvu).

Prema domaćem obveznom pravu kao i prema pretežnom dijelu obveznog prava u svijetu, ugovor o prodaji nije formalni ugovor, tako da on može biti sklopljen i usmeno. Pretežito se takav ugovor sklapa prihvaćanjem ponude u skladu s pravilima obveznog prava.

Međutim, s obzirom na moguće reperkusije u odnosima stranaka u slučaju sporova, pribjegava se sklapanju pisanog ugovora s ciljem da se izbjegnu nepoželjni problemi u dokazivanju što je u pojedinom slučaju stvarno ugovoreno. Važno je ovdje napomenuti da je prema obveznom pravu ugovor o prodaji sklopljen ako su njime uglavljeni predmet i cijena.

Ako ugovorom o prodaji cijena nije određena, a ni ugovor ne sadržava dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj redo-vito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad nje nema, dužan je platiti razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, cijenu utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.

U nastavku prikazujemo ogledni primjer ugovora o prodaji za uvoz robe u Rh, s napomenama uz pojedine članke kojima se pojašnjava mogući sadržaj u pojedinom konkretnom slučaju.

Primjer - Ugovor o prodaji

Ugovorne strane: Siemens Schuckert, Diesseldorf, Lindengasse bb, zastupana po (ime i prezime ovlaštene osobe) kao prodava-telja

iVelepromet, Zagreb, Žitnjak bb, zastupan po (ime i prezime ovla-

štene osobe), kao kupac, sklopile su ovaj

UGOVOR O PRODAJIČlanak 1.

Prodavatelj prodaje, a kupac kupuje robu prema specifikaciji ko-ličina pod trgovačkim nazivom što slijedi:

(Napomena: U specifikaciji robe potrebno je navesti naziv i koli-činu robe prema trgovačkim nazivima u zemlji prodavatelja.)

Članak 2.Iskazane količine utvrđuju se uz dopušteno odstupanje od + -

3%. Isporuka mora biti potpuna.

Članak 3.Kakvoća robe utvrđuje se prema standardu __________ koji se

prilaže ugovoru i čini njegov sastavni dio.(Napomena: Uglavljuje se standard kakvoće koji ugovorne stra-

ne precizno određuju u skladu s pravilima struke.)

Članak 4.Cijena robe određuje se pojedinačno po vrsti u specifikaciji iz

članka 1. ovog Ugovora u valuti EURO, što slijedi:

Članak 5.Robu iz članka 1. ovog Ugovora prodavatelj se obvezuje isporuči-

ti u vremenu najkasnije do _____ 2010. godine na adresu kupca u Zagrebu. Paritet isporuke i cijene je franko utovareno u poslovnom prostoru prodavatelja u cestovni transporter s prikolicom, vozara tvrtke Žonta iz Maribora, pakirano u drvenu i kartonsku ambalažu, uz uobičajenu pažnju radi sigurnosti u prijevozu. Glede isporuke i cijene ugovorne strane uglavljuju odredbu FCA Incotermsa 90, važećeg u vrijeme ugovara.

(Napomena: Incoterms označava međunarodna pravila za tu-mačenje trgovačkih termina MTK. Kada se prodavatelj i kupac pri sastavljanju ugovora pozovu na neku odredbu Incotermsa mogu biti sigurni da su svoje međusobne odgovornosti uglavili na jedno-stavan i siguran način, jer su tada isključene sve dvosmislenosti u tumačenju ugovora u slučaju kasnijih sporova.)

Članak 6.Ugovorne strane sporazumno uglavljuju da se za kontrolu kakvo-

će robe odredi tvrtka Unikontrol iz Koelna.Kontrola kakvoće obavit će se na mjestu utovara prije isporu-

ke, a kontrola količine pri utovaru u cestovni transporter iz članka 5. ovog Ugovora. Troškove kontrole kakvoće i količine robe snosi prodavatelj.

Članak 7.O mogućim nedostacima robe kupac je obvezatan prodavatelja

obavijestiti odmah, a najkasnije u roku 8 dana od primitka robe, telefaksom ili telegrafski i pozvati ga na pregled robe.

Prodavatelj je obvezatan kupca obavijestiti sljedećeg dana na-kon primitka reklamacije, da li će i u kojem roku uputiti svog pred-stavnika na pregled robe. Po isteku ostavljenog roka smatrat će se da je prodavatelj prihvatio reklamaciju glede nedostataka isporuke te ugovorne strane priznaju pravo kupca na povrat, odnosno odgo-varajuće smanjenje cijene robe s nedostatkom.

Članak 8.Plaćanje se uglavljuje __________ u roku 30 dana od prijema

trgovačke fakture u fakturnoj svoti u valuti EURO, u korist prodava-telja na označeni račun kod Reifeisenbank filijale u Diesseldorfu.

(Napomena: Moguće je ugovoriti jedan od uobičajenih načina plaćanja, primjerice:

doznakom u ugovorenoj valuti, �

neopozivim dokumentarnim akreditivom koji kupac otvara �

u označenom roku s rokom važnosti do određenog dana uz oznaku dokumenata koje prodavatelj mora predati banci u određenom roku, a koji ne može biti dulji od roka važnosti akreditiva,predajom mjenice avalirane od banke prihvatljive za obje �

ugovorne strane s mogućom primjenom uobičajenih modali-teta koji vrijede za mjenice u međunarodnim transakcijama.

Članak 9.Ako ugovorne strane zbog više sile nisu u mogućnosti obaviti is-

poruku ili preuzimanje robe iz ovog Ugovora, obvezatne su o tome obavijestiti drugu ugovornu stranu u roku 24 sata od nastanka više sile telefaksom ili telegrafski.

Ugovorne strane pridržavaju pravo izmjene ili raskida ugovora prema okolnostima trajanja više sile.

Višom silom, u smislu ovog uglavka ugovora, smatrat će se osobito: elementarna nepogoda, ratno stanje, štrajk radnika, uni-štenje ili oštećenje opreme za proizvodnju robe, prekid cestovnog prometa na relaciji Diesseldorf – istovarna stanica kupca, zabrana

634 / 2010 63

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

6.4. Izvoz i uvoz – izvozno-uvozno carinjenje

6.4.1. Općenite napomeneOdredbom Zakona propisano je da je izvoz, odnosno uvoz robe

obavljen kada je roba ocarinjena i kada je roba prešla carinsku crtu. Danom izvoza, odnosno uvoza robe smatra se dan kada je roba oca-rinjena. Ove odrednice izuzetno su važne za poslovanje uvoza jer se određeni financijski i devizni postupci vežu upravo uz trenutak uvoza, odnosno carinjenja (primjerice, pri preračunavanju strane valute u kune za obračun uvoznih davanja i dr.).

Carinjenje robe obavlja se primjenom Carinskog zakona (Nar. nov., br. 78/99 do 45/09), Uredbe za provedbu Carinskog zakona (Nar. nov., br. 76/09), Zakona o Carinskoj tarifi (Nar. nov., br. 61/00 do 146/08), Uredbe o carinskoj tarifi za 2010. godinu (Nar. nov., br. 145/09 i 31/10), Pravilnika o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona (Nar. nov., br. 176/03 i 69/06) te brojnih drugih provedbenih propisa koji se tiču postupka carinjenja.

6.4.2. Kratki prikaz carinjenja robe iz uvozaDa bi se roba mogla pustiti u slobodan promet, mora zadovoljiti

normizacijske uvjete i trgovačke standarde prema propisima Rh te mora biti ocarinjena.

Carina se obračunava i naplaćuje primjenom carinske stope pro-pisane u carinskoj tarifi na carinsku osnovicu (carinska vrijednost). Carinska vrijednost robe utvrđuje se prema odredbama Carinskog zakona, tako da je to transakcijska vrijednost robe koju čini stvarno plaćena ili plativa cijena kojoj se dodaju – raspoređuju inozemni troš-kovi prijevoza, osiguranja i sl.

Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije (u nastavku teksta: JCD).

Odredbom članka 204. Carinskog zakona propisano je tko je ca-rinski dužnik, a to je deklarant. U slučaju neizravnog zastupanja to je osoba za čiji je račun carinska deklaracija podnesena. U JCD-u, polje 8 – primatelj, upisuje se ime osobe na koju glasi račun (faktu-ra). Ako primatelj robe nema zastupnika, tada se upisuje i u polje 14 – deklarant/zastupnik, pa je istodobno primatelj i deklarant. Ako primatelj ima zastupnika, tada se u polje 14 upisuje naziv i adresa zastupnika i njegov matični broj. Zastupnik pritom nastupa u svoje ime, a za račun primatelja.

To, praktično, znači da je carinski dužnik osoba iz polja 8 JCD-a na koju glasi račun.

Primatelj robe može, dakle, sam za sebe podnijeti carinsku dekla-raciju i u tom se slučaju u polja 8, 14 i 54 JCD-a upisuje primatelj.

Ako primatelj robe ovlasti opunomoćenika da podnese carinsku deklaraciju za njegov račun (neizravni opunomoćenik – zastupnik), tada se u polje 8 upisuje osoba na koju glasi račun, a u polja 14 i 54 upisuje se opunomoćenik.

Ovdje valja imati na umu odredbu članka 5. Carinskog zakona, u kojoj je propisano da carinsku deklaraciju u svojstvu opunomoćeni-ka može podnijeti samo osoba koja, sukladno posebnim propisima, ispunjava uvjete za obavljanje poslova otpremništva – špeditera.

Međutim, ako uvoznik ili izvoznik ne želi angažirati međuna-rodnog otpremnika (špeditera) za carinjenje robe, nego sam želi podnijeti JCD nadležnoj carinarnici, u tom slučaju mora imati djelatnika koji je položio stručni ispit za obavljanje međunarod-nog otpremništva u svezi s carinjenjem robe, u skladu sa Zako-nom o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (Nar. nov., br. 92/01).

6.4.3. Uključivanje usluga otpremnika (špeditera)U poslovanju uvoza robe, posebno kod sudionika kojima ova vrsta

trgovine s inozemstvom čini značajni dio djelatnosti, u poslovnoj je praksi uobičajeno uključivanje specijaliziranog poduzetnika otpre-mnika (špeditera). Otpremnik u svoje ime, a za račun nalogodavate-lja obavlja razne usluge od kojih su najčešće zastupljene:

sklapanje ugovora o prijevozu iz svih grana prijevozništva, �

sklapanje ugovora o ukrcaju, prekrcaju i iskrcaju te pakiranju �

robe,sklapanje ugovora o osiguranju robe od različitih rizika, �

zastupanje nalogodavatelja u carinskom postupku, primjerice �

podnošenje jedinstvene carinske deklaracije (JCD), ugovara-nje plaćanja carine i poreza za uvoznika, kao i plaćanje drugih pristojbi,ispostavljanje i pribavljanje, kao i kontrola prijevoznih, carin- �

skih i drugih isprava,uključivanje usluga inozemnog otpremnika (špeditera), �

nadzor kretanja robe na relaciji od prodavatelja do kupca u �

zemlji i u inozemstvu i sl.Prema potrebama otpremnik (špediter) može, u skladu s ugovo-

rom iz članka 849. ZOO-a, osim sklapanja ugovora o prijevozu u svo-je ime, a za račun nalogodavatelja, sklapati ugovor o prijevozu stvari i poduzimati i druge pravne radnje u ime i za račun nalogodavatelja.

Valja posebno napomenuti da otpremnik (špediter) može za račun nalogodavatelja plaćati razne usluge trećim osobama, osobito plaćanje carine i poreza pri uvozu robe.

6.4.4. Usluga otpremnika (špeditera) glede obračuna PDV-a

S obzirom na važnost pitanja obračuna PDV-a u svezi sa zaraču-navanjem otpremničkih usluga, a u smislu odredbe članka 8. stavak

izvoza ili uvoza i drugi slučajevi više sile koji sprječavaju isporuku ili preuzimanje robe.

Članak 10.Izmjene ovog Ugovora moguće su isključivo uz pisani pristanak

ugovornih strana.Isto se odnosi i na mogućnost prijenosa prava i obveza iz ovog

Ugovora.

Članak 11.Moguće sporove iz ovog Ugovora ugovorne strane rješavat će

sporazumno, a ako to ne bi bilo moguće uglavljuje se nadležnost suda u Rh.

Na ovaj Ugovor primjenjuje se pravo Rh.

Članak 12.Ovaj Ugovor sastavljen je u četiri istovjetna primjerka na hrvat-

skom i njemačkom jeziku od kojih svaka ugovorna strana zadržava po dva primjerka.

Članak 13.Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa obje ugovorne stra-

ne.

U ___________, ________ 2010.

Prodavatelj: Kupac:

(potpis i pečat) (potpis i pečat)

4 / 201064

Računovodstv

o

Računovodstvo poslova uvoza robe

1. Zakona o Porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95 do 94/09) i članka 54. stavak 9. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost (Nar. nov., br. 149/09), prema kojima u poreznu osnovicu PDV-a ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun drugih osoba (prolazne stavke), u nastavku prika-zujemo odrednice i praktične primjere obračunavanja otpremničkih (špediterskih) usluga pri uvozu robe.

Navedene odredbe propisa o PDV-u otpremnik u svom računu praktično primjenjuje najučinkovitije tako da odvojeno iskazuje obavljene usluge po vrstama i vrijednostima uz zasebno iskazivanje PDV-a, s obzirom na to podliježu li određene usluge PDV-u u skladu s navedenim Zakonom i Pravilnikom.

Primjer - izračun otpremnika (špeditera)

CENTROŠPED ZAGREBŽITANJAK bbMatični broj: __________ Zagreb, ________ 2010.

Nalogodavatelj: VELEPROMET ZAGREB ŽITNJAK bb

Račun br. ____ (R-1)

Temeljem naloga od ____ 2010. i prihvaćenih općih uvjeta od ____ 2010. zaračunavamo vam otpremničke usluge pri uvozu što slijede:

R.br.

Opis uslugeCijena bez

PDV-au kn

PDV 23%u kn

Ukupno cijena s PDV-om

u kn

1. Ugovaranje prijevoza, carinjenje i ostale usluge otpremnika 5.600,00 1.288,00 6.888,00

2. Prijevoz od granice Rh 3.500,00 805,00 4.305,00

UKUPNO OPOREZIVE USLUGE 9.100,00 2.093,00 11.193,00

3. Osiguranje u transportu- Račun Croatia osiguranja 600,00 -

4. Prijevoz u inozemstvu 5.600,00 -

5. Usluge otpremnika u inozemstvu 1.800,00 -

6. Carina plaćena na temelju JCD-a od ___ 16.800,00 -

7. PDV plaćen na temelju JCD-a od ____ 36.960,00 -

8. Plaćene takse 350,00 -

UKUPNO NEOPOREZIVA USLUGA 62.110,00 - 62.110,00

9. UKUPNO USLUGE 71.210,00 2.093,00 73.303,00

PDV nije obračunan u skladu s člankom 5. i 8. Zakona o PDV-u.Plaćanje u roku od 20 dana na račun br. __________ kod Zagre-

bačke banke u Zagrebu.

Potpis odgovorne osobeM.P.

___________________

Prilozi: Isprave pod 2, 3, 4, 5, 6, 7

Napomena: U ovom je primjeru pretpostavka da špediter plaća carinu i PDV.

6.5. Plaćanje uvoza robe prema inozemstvu

Na plaćanje uvoza robe primjenjuju se odredbe Zakona o devi-znom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03 do 153/09) te propisi o plat-nom prometu s inozemstvom, a koji su sadržani u Odluci o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 88/05 do 133/09), te Uputa o provedbi te Odluke ... (Nar. nov., br. 136/05 do 133/09) – u nastavku teksta: Uputa).

U skladu s ugovorom o uvozu robe, trgovac ili druga pravna ili fizička osoba (uvoznik) obavlja i plaćanje u inozemstvo (u svoje ime i za svoj račun ili uz posredovanje trgovca koji robu uvozi u svoje ime, a za račun korisnika robe iz uvoza).

Plaćanje u inozemstvo obavlja se davanjem naloga domaćoj po-slovnoj banci, u skladu s točkom 28. i 29. Upute, a to je:

nalog koji je ispostavljen na način utvrđen Uputom, popunjen i 1) ovjeren od ovlaštenih osoba nalogodavatelja, odnosno koji sa-država identifikacijsku šifru, a kada je nalog dan telekomunika-cijskim putem tada u skladu s propisima kojima se uređuje upo-raba elektroničkog potpisa. Nalogodavatelj je trgovac – uvoznik koji obavlja uvoz u svoje ime i za svoj račun, odnosno na temelju ugovora o komisiji u svoje ime, a za račun krajnjeg korisnika;uz koji je u banci osigurano pokriće u valuti plaćanja;2) kojemu su priloženi ostali dokumenti propisani Uputom.3)

Dokumenti kojima se dokazuje obveza i određuju osnove plaćanja mogu biti:

kod tekućih poslova, u koje se ubraja i uvoz robe, predračun, �

račun, ugovor ili drugi dokument.Za autentičnost dokumenata i za istinitost posla odgovara nalo-

godavatelj.Iznimno, prema odredbi točke 30. Upute, nalogu za plaćanje nije

potrebno priložiti dokument kojim se dokazuje obveza i određuje osnova plaćanja, ako je banka s klijentom u pisanom obliku tako ugovorila. U tom slučaju nalogodavatelj je obvezatan čuvati doku-mente kojima se dokazuje obveza i određuje osnova plaćanja u roku i u obliku propisanom za banke te ih na zahtjev banke ili tijela nadlež-nih za deviznu kontrolu mora dati njima na uvid.

U skladu s točkom 32. Upute, devizno pokriće za izvršenje naloga za plaćanje u inozemstvo podrazumijeva pokriće s deviznog računa nalogodavatelja, odnosno kupljene devize na deviznom tržištu.

Banka je obvezatna ispravan nalog za plaćanje u inozemstvo izvr-šiti s valutom izvršenja plaćanja u inozemstvo najkasnije treći radni dan od dana prihvata naloga, osim ako nalogodavatelj nije odredio kasniju valutu izvršenja plaćanja u inozemstvo (toč. XIII. Odluke o načinu obavljanja ...).

Ako banka nema ugovoren poslovni odnos s klijentom ili ne želi obaviti platni promet po njegovu nalogu, obvezatna je podnesene naloge za plaćanje u inozemstvo vratiti nalogodavatelju najkasnije sljedeći radni dan od dana kada je zaprimila nalog. Banka je obvezat-na istodobno s vraćenim nalogom vratiti nalogodavatelju uplaćeno pokriće, ako nije drukčije ugovoreno.

Navedeni nalozi su što slijede:Nalog 14 – za doznaku u inozemstvo, za doznake, inkaso doku-

mente, ček, efektivni strani novac teNalog 15 – za otvaranje akreditiva za dokumentarni akreditiv.Nalogodavatelj je osoba koja predaje banci, ovlaštenoj za poslove

s inozemstvom, nalog za plaćanje, a to je uvijek uvoznik bez obzira na to je li to trgovac koji uvoz obavlja u svoje ime, a za tuđi račun ili je to trgovac ili druga pravna ili fizička osoba koja robu uvozi u svoje ime i za svoj račun u okviru registrirane djelatnosti.

654 / 2010 65

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

Isprave koje je nalogodavatelj obvezatan priložiti uz nalog za pla-ćanje u inozemstvo (ugovor, račun) na temelju kojih se dokazuje osnova plaćanja u inozemstvo, trebaju glasiti na uvoznika bez obzira na to obavlja li uvoz u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime, a za račun druge osobe.

Glede popunjavanja navedenih obrazaca platnog prometa za pla-ćanje uvoza robe i usluga, njihov je sadržaj propisan odredbom točke 136. Upute. Ta točka, glede sadržaja naloga za plaćanje, upućuje na priloge od 1. do 5. Upute uz istodobni poziv na poštovanje odre-đenih pravila pri popunjavanju koja su dana u samoj toj točki.

Šifre osnove plaćanja unose se u skladu s točkom 6. Upu- �

te, a propisane su Uputom o upotrebi šifara osnova napla-te i plaćanja u platnom prometu s inozemstvom (Nar. nov., br. 136/05 i 24/06).Šifre valute i šifre država propisane su Uputom o upotre- �

bi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom (Nar. nov., br. 75/07 do 67/09).

Za ispravnost šifara iz točke 136. Upute odgovoran je nalogoda-vatelj.

Navedena pravila o platnom prometu primjenjuju se do 31.12.2010. jer se od 1.1.2011. primjenjuje novi Zakon o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09)

6.5.1. Plaćanje doznakom i inkasom dokumenataPokriće za izvršenje naloga za plaćanje u inozemstvo može biti de-

vizno u valuti plaćanja ili kunska protuvrijednost za kupnju deviza na deviznom tržištu. Devizno pokriće je pokriće s deviznog računa domaće osobe za koju se roba uvozi (korisnik robe iz uvoza) ili koja je uslugu koristila ili za koju se obavlja plaćanje.

To znači da uvoznik – trgovac koji plaća robu uvezenu u svoje ime, a za račun krajnjeg korisnika, uz nalog za plaćanje u inozemstvo ne može dati devizno pokriće sa svojeg deviznog računa, nego s devi-znog računa osobe za čiji račun uvoz obavlja. Ovaj element banka posebno mora kontrolirati jer je sankcionirano kao prekršaj ako se postupi protivno navedenom pravilu. Trgovac koji radi u tuđe ime mora stoga imati punomoć – ovlast korisnika za dispoziciju – plaća-nje s njegovog deviznog računa.

Kada pokriće osigurava kunskom protuvrijednošću za kupnju deviza kod banke, nalogodavatelj doznačuje kunsku protuvrijednost deviza uz nalog za plaćanje u inozemstvo.

Banka koja primi na inkaso robne dokumente obavještava o tome klijenta, poziva ga da podnese nalog 14 u skladu s Uputom i osigura pokriće za plaćanje (to se odnosi na slučaj kad je ugovoreno plaća-nje inkasom dokumenata).

6.5.2. Plaćanje akreditivomZa plaćanje u inozemstvo akreditivom, nalogodavatelj daje banci

Nalog 15 – Nalog za otvaranje akreditiva. Pokriće za plaćanje (s deviznog računa ili kupnjom deviza) ovim instrumentom uplaćuje se banci u dogovorenom roku, a najkasnije prije isplate stranoj osobi iz otvorenog akreditiva. Po isplati iz akreditiva korisniku u inozemstvo, banka ispostavlja Izvještaj 15-a, u potrebnom broju primjeraka i do-stavlja ga nalogodavcu.

S obzirom na to da namjena ovog članka ne uključuje podroban opis dokumentarnog akreditiva (takva bi elaboracija pripadala u okvir spe-cijaliziranog prikaza međunarodnih instrumenata plaćanja), ovdje se daje samo kratki prikaz međunarodnog dokumentarnog akreditiva.

Dokumentarni akreditiv ustanovila je Međunarodna trgovačka komora u Parizu 1933. godine donošenjem Jedinstvenih pravila o

dokumentarnom akreditivu (mjerodavan je engleski naziv: »ICC Uni-form Customs and Pracitce for Documentary Credits«).

hrvatska gospodarska komora objavila je prijevod tih pravila na hrvatski jezik prema revidiranom tekstu iz 1993. godine s primjenom od 1. siječnja 1994.

U dokumentarnom akreditivu sudjeluju:nalogodavatelj – kupac, kao inicijator otvaranja akreditiva,1) akreditivna banka, te2) korisnik – prodavatelj i njegova avizirajuća banka.3)

U akreditivu je moguće sudjelovanje i više banaka u različitim ulo-gama, prema okolnostima realizacije akreditiva.

Akreditiv koji otvara domaći uvoznik u korist inozemnog korisnika – prodavatelja, naziva se nostro akreditivom, a ako ga otvara inozemni kupac u korist domaćeg prodavatelja – izvoznika, tada se naziva loro akreditivom. Bitno je obilježje ovog instrumenta osiguranja plaćanja da svi sudionici rade s dokumentima, a ne s robom ili uslugama na koje se oni odnose. Akreditivi su po svojoj biti transakcije odvojene od ugovora o prodaji i banaka se ne tiču, niti ih obvezuju takvi ugovo-ri, iako se u akreditivu spominju. Prema tome, obveza banke da plati, akceptira ili izvrši bilo koju drugu obvezu iz akreditiva ne podliježe prigovoru ili osporavanju od strane nalogodavatelja. Korisnik se ne može pozivati na ugovorne odnose koji postoje između banaka ili između nalogodavatelja i akreditivne banke.

U nalogu banci za otvaranje akreditiva, kupac navodi uvjete uz koje inozemni izvoznik može s otvorenog akreditiva naplatiti isporučenu robu. Ti se uvjeti, u pravilu, svode na predaju akreditivnoj ili drugoj određenoj banci dokumenata iz kojih je vidljivo:

da je roba stvarno isporučena u roku i ugovorenim prijevoznim 1) sredstvom i na ugovorenom paritetu,isporučena u odgovarajućoj količini i kakvoći,2) upakirana na ugovoreni način i3) osigurana protiv određenih rizika do mjesta preuzimanja od 4) strane kupca.

Dokumenti kojima se dokazuje da su navedeni uvjeti ispunjeni, u pravilu, su sljedeći:

čist konosman (brodska teretnica), duplikat željezničkog tovar-1) nog lista, kamionski ili zrakoplovni tovarni list ili određeni drugi akreditivom uglavljeni dokumenti o prijevozu,polica osiguranja s ispravom kojom prodavatelj stječe pravo 2) na naknadu štete od osiguratelja,trgovačka faktura izdana od prodavatelja koja sadržava opis 3) robe, količine, pojedinačne i ukupne cijene za svaku vrstu is-poručene robe te konačnu ukupnu cijenu robe.

Akreditivom se može predvidjeti i predaja drugih dokumenata, pri-mjerice, potvrda o podrijetlu robe, potvrda o zdravstvenom pregledu robe, fitopatološka isprava i sl.

Akreditivne dokumente prodavatelj predaje banci u roku određe-nom u akreditivu. Akreditivom se određuje krajnji rok njegove va-ljanosti i mjesto u kojem se dokumenti prezentiraju radi naplate. Po isteku valjanosti, akreditiv se gasi i nije ga moguće koristiti.

Banka je obvezatna obaviti provjeru odgovaraju li dokumenti svo-jim vanjskim izgledom uvjetima akreditiva, u skladu s međunarod-nom bankarskom praksom. Akreditivna banka nakon isplate dostav-lja dokumente nalogodavatelju na njegovu daljnju uporabu.

6.5.3. Plaćanje čekomPlaćanje u inozemstvo čekom, prema odredbama Upute, obavlja

banka ovlaštena za poslove s inozemstvom, kao izdavatelj čeka, na temelju Naloga 14 i primljenog pokrića s deviznog računa ili deviza kupljenih na deviznom tržištu od strane nalogodavatelja.

4 / 201066

Računovodstv

o

Računovodstvo poslova uvoza robe

Banka, izdavatelj čeka, zadržava Nalog 14 do primitka izvještaja o zaduženju računa u inozemstvu za iskorišteni ček. Po primitku iz-vještaja o zaduženju, popunjeni Nalog 14 banka ovjerava i postupa prema odredbama Upute.

6.5.4. Plaćanje čekom i stranom gotovinom rezidenta u inozemstvu

Savjet hrvatske narodne banke donio je na temelju ovlasti iz Zako-na o deviznom poslovanju Odluku o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanja u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovi-ma (Nar. nov., br. 54/06 do 153/09).

Izmjenom Zakona o deviznom poslovanju – Uredbom, u Narodnim novinama, br. 153/09 od 1. siječnja 2010., vrijede samo određene odredbe navedene Odluke hNB-a, tako da je praktički ukinuto ogra-ničenje u smislu plaćanja i naplate stranom gotovinom i čekovima glede dopuštenog iznosa kako u stranoj gotovi, tako i u kunama. Ostale su na snazi samo odredbe Odluke koje se odnose na postu-pak primjene, kao i neke druge odrede do donošenja provedbenih propisa hNB prema ovlasti iz Zakona o deviznom poslovanju.

Za potrebe ove Odluke rezidentima se smatraju:pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njiho- �

vih podružnica u inozemstvu,podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca �

upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem, �

odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostal-nim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su regi-strirane.

Naplata i plaćanje, u smislu ove Odluke, mogu se obavljati u kon-vertibilnim valutama i kunama.

Uvoz se dokazuje JCD-om za uvoz, a za uvoz usluga ugovorom ili računom za uslugu.

Za svako plaćanje nerezidentu, u stranoj gotovini i čekovima, rezi-dent je obvezatan podići sredstva sa svog računa u banci ili ih kupiti od banke. Zahtjevu za podizanje strane gotovine ili izdavanje čekova radi plaćanja u inozemstvu prilaže se predračun nerezidenta – proda-vatelja robe ili izvršitelja usluge.

Banka je obvezatna u ispravi koju izdaje naznačiti da je gotovi-na podignuta ili da su čekovi izdani radi plaćanja u inozemstvo te mora voditi posebnu evidenciju o izdanim čekovima, a predračune na osnovi kojih je isplatila gotovinu ili izdala čekove čuvati za potrebe nadzornih tijela.

Rezident iz ove odluke kojem su izdani čekovi ili su podigli stranu gotovinu radi plaćanja u inozemstvu prema ovoj odluci, obvezatan je u roku 60 dana od dana podizanja gotovine ili čekova podnijeti banci dokaze da su gotovina i/ili čekovi iskorišteni za plaćanje robe, odno-sno usluga u inozemstvu ili ih vratiti na svoj račun u banci.

Za plaćanje u stranoj gotovini nalogodavatelj daje banci Nalog 14 i osigurava devizno pokriće. U Nalog 14 obvezatno se unosi:

ime i prezime osobe koja se tim nalogom ovlašćuje za preuzi- �

manje strane gotovine u te svrhe,broj i datum odobrenja hNB ako je iznos koji se podiže za pla- �

ćanje u stranoj gotovini iznad dopuštenog limita za te svrhe.(arg. iz točke 42. Upute)

6.5.5. Osiguranje plaćanja mjenicomMjenica kao instrument osiguranja plaćanja spada, prema odredbi

članka 4. Zakona o deviznom poslovanju u strana sredstva plaća-

nja – ostale novčane instrumente koji glase na stranu valutu i čine novčana potraživanja od izdavatelja. Mjenica koju izdaje rezident Re-publike hrvatske je domaći vrijednosni papir.

U poslovanju s inozemstvom upotrebljavaju se uglavnom tri vrste mjenica što slijede:

vlastita mjenica (promissory note),1) kreditna mjenica (credit bill dean draft) te2) robna ili trgovačka mjenica (mercantile bill commercial).3)

U ovom članku prikazat ćemo ukratko vlastitu mjenicu kao instru-ment osiguranja plaćanja prema inozemstvu u poslovima uvoza robe i trasiranu mjenicu vučenu na domaćeg uvoznika od strane inoze-mnog prodavatelja robe, koje su prema važećoj poslovnoj praksi u uporabi u poslovanju domaćih uvoznika s inozemnim partnerima.

Vlastitu mjenicu, ako je tako ugovoreno s inozemnim prodavate-ljem, izdaje domaći uvoznik prema pravilima koja vrijede za tu vrstu mjenice u domaćem Zakonu o mjenici (s obzirom na unifikaciju mje-ničnog prava na međunarodnoj razini, takva je mjenica prihvatljiva i u drugim zemljama).

U skladu s odredbom članka 109. Zakona o mjenici (Nar. nov., br. 74/94) vlastita mjenica bi, primjerice, imala sljedeći sadržaj u pret-postavljenom konkretnom slučaju:

Primjer vlastite mjenice

U Zagrebu, 20. ožujka 2010.

Dana 14. svibnja 2010. platit ćemo za ovu jedinu mjenicu 120.000,00 eura (slovima: stodvadesettisuća eura) po naredbi Sc-hanker a.g. Wien, Trieste strasse b.b.Vrijednost primljena u robi.Plaćanje u Wien, kod Steier markische banka, Taucher strasse b.b.Per aval: Zagrebačka banka bez protesta IzdavateljParomlinska b.b. Kemopromet KemoprometDikretor M.M. Zagreb Zagreb

Direktor N.N. Direktor N.N.pečat pečat pečat

Avalom solidne banke mjenica je pojačana te je zbog toga obično bezuvjetno prihvatljiva od strane prodavatelja robe u inozemstvu.

Pretpostavka je da bi izdavatelj takve mjenice iskupio vlastitu mjenicu na dan plaćanja i time podmirio svoju obvezu prema ino-zemnom prodavatelju. Pritom bi se obavio već opisani postupak za plaćanje u inozemstvo doznakom pomoću Naloga 14 koji daje nalo-godavatelj domaćoj poslovnoj banci uz predočenje osnove plaćanja. Nakon iskupa, inozemni prodavatelj bi mjenicu vratio izdavatelju.

Trasiranu mjenicu za naplatu obveze domaćeg uvoznika može, prema ugovoru, trasirati (vući) inozemni prodavatelj na domaćeg uvoznika po vlastitoj naredbi, koju domaći uvoznik akceptira, uz po-jačanje avalom neke solidne banke.

Sudionici u realizaciji trate (trasirane mjenice) su u nekom pretpo-stavljenom slučaju:

inozemni prodavatelj, kao trasant i remitent,1) kupac (domaći uvoznik) kao trasat, akceptant,2) imenovana banka, kao domicilijat, kod koje se obavlja plaća-3) nje o dospijeću mjenice.

Trasirana mjenica može biti i na unificiranom domaćem obrascu mjenice.

Uobičajeno je, u takvom slučaju, da akceptant o dospijeću plati mje-nicu izdavanjem domaćoj poslovnoj banci Naloga 14 za plaćanje u inozemstvo prema postupku koji je već opisan u ovoj točki članka.

674 / 2010 67

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

6.5.6. Primjena tečaja strane valuteTečaj strane valute prema kuni, u smislu odredbe članka 44. Za-

kona o deviznom poslovanju, slobodno se formira na tržištu stranih sredstava plaćanja na temelju ponude i potražnje.

hrvatska narodna banka dnevno utvrđuje vrijednost kune pre-ma drugim valutama. Tako utvrđeni tečaj hrvatska narodna ban-ka objavljuje javno (arg. iz čl. 45. Zakona o deviznom poslovanju). Srednji tečaj hrvatske narodne banke za strana sredstva plaćanja koristi se za iskazivanje potraživanja i obveza prema inozemstvu te za potrebe statistike.

Pri obračunu uvoznih i izvoznih davanja strana valuta preračunava se u kune po srednjem tečaju hrvatske narodne banke koji je vrijedio pretposljednjeg radnog dana u tjednu, a koji prethodi tjednu u kojem se utvrđuje iznos uvoznih i izvoznih davanja, ako ministar financija ne odredi drukčije.

Strana sredstva plaćanja jesu devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unov-čivi u stranoj valuti. Devize, u smislu članka 4. Zakona o deviznom poslovanju, jesu novčana potraživanja od inozemstva.

Strana gotovina (novčanice i kovani novac) novčano je potraživa-nje od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala.

Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti novčana su potraživanja od izdavatelja.

6.5.7. Plaćanje u kunama prema inozemstvu (bezgotovinski)

Plaćanje u kunama između rezidenta i nerezidenta (kad je to ugo-voreno), obavljaju se uz upotrebu naloga i drugih dokumenata iz Upute, kao kod plaćanja u stranim sredstvima plaćanja, preko odgo-varajućih kunskih računa (toč. 119. Upute).

Kad se kunski račun rezidenta nalogodavatelja vodi u istoj banci kao i kunski račun nerezidenta, plaćanje se provodi na teret računa rezidenta u korist računa nerezidenta što banka obrađuje Nalogom 14 (toč. 124. Upute).

Za plaćanje u kunama u korist kunskog računa nerezidenta kod druge banke, rezident nalogodavatelj daje ispravan nalog za plaćanje u inozemstvo. Banka nalogodavatelja ispostavlja nalog za plaćanje banci nerezidenta, a ova banka prihvaća pokriće te ga obrađuje u korist kunskog računa nerezidenta Nalogom 14 (toč. 125. Upute).

Za otvaranje akreditiva u korist kunskog računa nerezidenta re-zident podnosi Nalog 15. Plaćanje akreditivom u kunama u korist nerezidenta kod iste banke provodi se u skladu s točkom 124. Upute, što banka obrađuje Nalogom 15a.

Ako je račun nerezidenta korisnika akreditiva u drugoj banci, ban-ka nalogodavatelja prenosi pokriće banci nerezidenta u skladu s toč-kom 125. Upute. Banka nerezidenta obrađuje isplatu iz akreditiva Nalogom 15a.

6.5.8. Plaćanja u inozemstvo rezidenata fizičkih osoba

6.5.8.1. Poduzetnici pojedinciPlaćanja u poslovima s inozemstvom za obrtnike, trgovce pojedin-

ce i druge fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju djelatnost za koju su registrirane (odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, stomatolozi, liječnici i sl.) provode se u skladu s točkama Upute koje reguliraju devizno poslovanje rezidenata pravnih osoba

6.5.8.2. Ostale fizičke osobeZa plaćanje u inozemstvo na zahtjev fizičke osobe koristi se Nalog

14 koji popunjava banka i uz koji se prilaže isprava osnove i obveze plaćanja u inozemstvo.

Ako fizička osoba daje nalog za plaćanje u inozemstvo u devizama u vrijednosti do 3.000,00 eura ili u kunama u vrijednosti do 15.000,00 kuna, može priložiti ispravu ili dati izjavu kojom se određuje osnova plaćanja. Izjavom se može smatrati i Nalog 14 na kojem je navedena osnova plaćanja i koji je potpisao nalogodavatelj.

Ako je banka s klijentom u pisanom obliku tako ugovorila, nalogu za plaćanje nije potrebno priložiti dokument kojim se dokazuje ob-veza i određuje osnova plaćanja. U tom slučaju nalogodavatelj je obvezatan čuvati dokumente kojima se dokazuje obveza i određuje osnova plaćanja u roku i u obliku propisanom za banke te ih, na zahtjev banke ili tijela nadležnih za deviznu kontrolu, mora njima dati na uvid.

Za izvršenje naloga za plaćanje u inozemstvo rezident fizička osoba osigurava devizno pokriće.

Pokriće za izvršenje naloga za plaćanje u inozemstvo može se osi-gurati i uplatom gotovine uz poštovanje propisa koji uređuju sprje-čavanje pranja novca.

6.6. Porezni tretman uvoza robeUvoznik robe porezni je obveznik PDV-a i posebnog poreza, ako

prema propisima o posebnim porezima uvezena roba podliježe po-sebnom porezu.

Prema odredbi članka 2. stavak 1. točka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porez na dodanu vrijednost plaća se na uvoz dobara u tuzemstvu pri čemu se pod uvozom podrazumijeva unos, prijem i drugi oblici uvoza dobara. Tuzemstvo je (prema odredbi st. 2. tog članka Zakona) teritorij Republike hrvatske, osim slobodnih zona utvrđenih posebnim zakonom.

Pri uvozu dobara porezna obveza nastaje danom nastanka carin-skog duga. Porez obračunava i naplaćuje carinarnica koja pro-vodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskom duga, prema propisima o obračunu i naplati carinskog duga (arg. iz čl. 7. Zakona o PDV-u).

6.6.1. Porezna osnovica PDV-a pri uvozuPoreznu osnovicu pri uvozu čini carinska vrijednost utvrđena pre-

ma carinskim propisima, uvećana za carinu i druge pristojbe i poseb-ne poreze i trošarine koji se plaćaju u postupku uvoznog carinjenja, osim poreza na dodanu vrijednost (arg. iz čl. 9. Zakona o PDV-u).

U poreznu osnovicu bit će uključeni i troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu, a koji nisu uključeni u carinsku vrijednost (dodatni troškovi).

Prvo mjesto odredišta u tuzemstvu jest mjesto navedeno u otpre-mnom listu ili bilo kojoj drugoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

Prema odredbi članka 59. stavak 2. Pravilnika o PDV-u u poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni dodatni troškovi koji su uvozniku neposredno obračunani i čija je vrijednost u trenutku podnošenja carinske deklaracije određena i može se dokazati na osnovi raspoloživih isprava.

Uvoznik prilaže ispravu sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom koja sadržava najmanje podatke o uvozniku, carinskom zastupniku, mjestu ulaska dobara u RH, carinskoj ispostavi carinjenja, paritetu isporuke dobara, mjestu odredišta i prijevozniku.

U nastavku prikazujemo odgovarajući dio Upute o utvrđivanju osnovice PDV-a pri uvozu dobara izdanu od Ministarstva financija (Carinske uprave) Klasa: 011-02/09-02/74, Ur.broj: 513-02-1240/1-

4 / 201068

Računovodstv

o

Računovodstvo poslova uvoza robe

09-1 od 23. prosinca 2009. koji se odnosi na podnošenje izjave izvo-znika, što slijedi:

„3. Podnošenje izjave uvoznika sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom

Iz navedenih novih odredaba propisa o PDV-u razvidno je da se u odnosu na sadržaj dosadašnjih propisa, u sadržajno određenje osnovice PDV-a pri uvozu uključuju i tzv. dodatni troškovi nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu (prvo mjesto odredišta je mjesto navedeno u otpremnom listu ili bilo kojoj drugoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze, a ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjesto odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu), kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osigu-ranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobrima, ako isti nisu uključeni u carinsku vrijednost, a koji su uvozniku nepo-sredno obračunani i čija je vrijednost u trenutku podnošenja carin-ske deklaracije određena i može se dokazati na osnovi raspoloživih isprava, pri čemu uvoznik prilaže izjavu sa specifikacijom navedenih dodatnih troškova.

Izjava uvoznika sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvo-zom, u skladu s odredbom članka 59. stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, sastavlja se sukladno oglednom obrascu koji je otisnut u Prilogu 1 ove Upute i njezinim je sastavnim dijelom (Izja-va za specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu).

Izjava sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom mora sadržavati najmanje podatke o:

uvozniku, �

carinskom zastupniku, �

mjestu ulaska dobara u Republiku Hrvatsku, �

carinskoj ispostavi carinjenja, �

paritetu isporuke dobara, �

mjestu odredišta i �

prijevozniku. �

Sukladno sadržaju priloženog oglednog obrasca, podnositelj izjave (uvoznik ili njegov opunomoćenik, odnosno carinski zastupnik) u nju može unijeti i druge (neobvezujuće) podatke (npr. broj izjave prema evidenciji uvoznika).

4. PrimjenaOva uputa primjenjuje se od dana 1. siječnja 2010. godine.“

PRILOG 1

UVOZNIK: CARINSKI ZASTUPNIK:

Sukladno članku 59. stavku 2. Pravilnika o porezu na dodanu vri-jednost, podnosimo

IZJAVUsa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u

osnovicu PDV-a pri uvozuBroj izjave iz evidencije uvoznika:Datum:

PREThODNI CARINSKI DOKUMENTI:

Carinska ispostava

Paritetisporuke robe

Mjesto ulaskadobara u RH

Mjesto odredišta

PRIJEVOZNIK:

Registarska oznaka:

R.br.

Vrsta dodatnog troškaVisina troška

Granica – odredište(u kunama)

Broj dokumenata

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

UKUPNO:

Izjavljujemo da su gore navedeni podaci potpuni, istiniti i vjero-dostojni.

M.P.UVOZNI/CARINSKI ZASTUPNIK/

PODNOSITELJ IZJAVE

______________________________

BROJ I DATUM JCD-a(*popunjava ovlašteni carinski službenik)

Iznimno od navedenih pravila, ako se neko dobro izveze u ino-zemstvo i u inozemstvu se oplemeni, pa izvoznik ili netko drugi to dobro opet uveze, tada se porezna osnovica utvrđuje prema naknadi plaćenoj za oplemenjivanje. Ako takva naknada nije plaćena, tada se porezna osnovica utvrđuje prema vrijednosti povećanoj zbog ople-menjivanja.

www.RiPup.hr

694 / 2010 69

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

6.6.2. Porezna oslobođenja pri uvozuPorezna oslobođenja pri uvozu propisana su odredbom članka 12.

Zakona o PDV-u i članka 89. Pravilnika o PDV-u (primjenjuju se 34 vrste oslobođenja prema propisanim točkama).

U najvećem broju slučajeva primjena poreznog oslobođenja uvje-tovana je ispunjavanjem nekog od uvjeta koje uređuju carinski pro-pisi, odnosno upute. Za ostvarenje poreznog oslobođenja pri uvozu potrebno je priložiti isprave prema carinskim propisima.

Oslobođenje se odnosi na unos robe u nekomercijalnom pro-metu (do 1.000,00 kn), uvoz radi preseljenja osoba iz inozemstva, uvoz poljodjelskih plodova iz pograničnih područja, uvoz robe za me-dicinska istraživanja, uvoz pomagala za hendikepirane osobe, uvoz donacijskih pošiljaka iz inozemstva.

Oslobođenja se odnose i u određenim slučajevima na uvoz dobara kada je uvoznik poduzetnik, a u nastavku navodimo neka oslobođe-nja:

ponovni uvoz dobara od osobe koja ih je izvezla, u stanju u �

kojem su bila izvezena, ako su ta dobra oslobođena plaćanja carine; uvoz dobara na temelju diplomatskih i konzularnih sporazuma �

ako su oslobođena plaćanja carine; uvoz dobara od međunarodnih organizacija koje kao takve �

priznaje Rh ili od strane članova takvih organizacija, u skladu s ograničenjima i uvjetima propisanima međunarodnim spo-razumima o osnivanju takvih organizacija ili sporazumima o njihovom sjedištu; uvoz dobara od strane oružanih snaga drugih država članica �

NATO-saveza za potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih prati, kao i za opskrbu njihovih menza ili kantina ako te snage sudjeluju u zajedničkim vojnim akcijama; uvoz neprerađenog ili prerađenog ulova u luke, ali još neispo- �

ručenog, od strane ribarskih poduzeća koja se bave morskim ribolovom; usluge koje se odnose na uvoz dobara, ako je vrijednost takvih �

usluga uključena u poreznu osnovicu, u skladu s odredbom članka 9. stavak 1. Zakona o PDV-u (npr. usluge prijevoza – prijevozna usluga domaćeg prijevoznika uključena u ca-rinsku osnovicu i dr.); privremeni uvoz dobara koji je prema međunarodnoj konven- �

ciji o privremenom uvozu i carinskim propisima oslobođen od plaćanja carine;dobra u provozu kroz carinsko područje Rh, uključujući prije- �

vozne i sve druge otpremne usluge, itd.Od 1. siječnja 2010. ukinuto je oslobođenje za usluge prijevoza

u tuzemstvu koje obave Hrvatske željeznice pri uvozu dobara.

6.6.3. Obračunavanje i plaćanje PDV-a pri uvozuPrema odredbi članka 7. stavak 5. Zakona o PDV-u, pri uvozu do-

bara porezna obveza nastaje danom nastanka carinskog duga. Porez obračunava i naplaćuje carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskog duga, pre-ma propisima o obračunu i naplati carinskog duga.

Prema tome, rok plaćanja PDV-a pri uvozu jednak je roku za plaćanje carinskog duga iz članka 226. Carinskog zakona, tj. 10 dana od obavještavanja dužnika, odnosno 30 dana ako je došlo do odgode, u smislu odredaba Carinskog zakona.

6.6.3.1. Pretporez pri uvozuPlaćeni PDV pri uvozu, porezni obveznik ovlašten je odbiti kao pret-

porez u skladu s odredbom članka 20. Zakona o PDV-u. Pritom plaće-

ni PDV pri uvozu kao pretporez, porezni obveznik iskazuje u obrascu PDV na rednom broju III. Pod 4.

Odredbom članka 119. pod 4. Pravilnika o PDV-u propisano je da se podaci o pretporezu plaćenom pri uvozu moraju temeljiti na uvoznim carinskim deklaracijama i ispravama o uplati poreza.

U vezi s tim valja napomenuti da plaćanje PDV-a pri uvozu može obaviti sam uvoznik ili za njega netko drugi (arg. iz čl. 134. Pravilnika o PDV-u). U poslovnoj praksi često, prema ugovoru, PDV pri uvozu plaća za uvoznika špediter. No, s obzirom na okolnost da taj pret-porez može odbiti samo uvoznik, potrebno je u takvom slučaju da uvoznik od špeditera pribavi ispravu o uplati PDV-a pri uvozu.

Radi evidencije pretporeza pri uvozu, porezni obveznik je obveza-tan voditi posebnu evidenciju iz članka 160. Pravilnika o PDV-u. Sa-držaj posebne evidencije iz navedene odredbe nije propisan, tako da je ustrojava i vodi sam porezni obveznik prema sadržaju poslovnog događaja. Takva evidencija može imati oblik što slijedi:

EVIDENCIJA O PRETPOREZU PRI UVOZU DOBARANaziv poreznog obveznika: ____________________________Matični broj: _________________________

R br.

Br. Carinske de-klaracije (JCD)

Datum JCD

Svota PDV-a

Datum plaćanjaPDV-a

Razdoblje obra-čuna pretporeza

(obr. PDV)

Pritom valja uvažavati isključivo pravilo (potvrđeno od strane nad-ležnih tijela) da je porezni obveznik i ovlaštenik za odbitak pretporeza pri uvozu, osoba označena u polju 8 JCD-a, bez obzira na to što je PDV platila za njega druga osoba.

6.7. Nadzorna knjiga uvoza robeOdredbom članka 50. Zakona o deviznom poslovanju propisano je

da su drugi rezidenti iz članka 2. stavak 1. točka 1., 2. i 3. tog Zakona obvezatni voditi nadzornu knjigu o plaćanju i naplati u poslovima iz područja tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom, neovisno o tome trebaju li podatke koji se u nju unose upisivati u druge knjige i evidencije koje su obvezatni voditi prema drugim propisima.

Ministar financija propisuje način vođenja i sadržaj nadzorne knji-ge.

S tim u svezi Ministarstvo financija donijelo je Naredbu o vođe-nju nadzorne knjige o tekućim i kapitalnim poslovima s inozem-stvom (Nar. nov., br. 145/03 – u nastavku teksta: Naredba) kojom se uređuje sadržaj nadzorne knjige i način na koji rezidenti vode nadzor-nu knjigu o tekućim i kapitalnim poslovima s nerezidentima.

U nadzornu knjigu unose se podaci o svakom sklopljenom teku-ćem i kapitalnom poslu s inozemstvom te o plaćanjima i naplati po tim poslovima u stranim sredstvima plaćanja i u kunama (arg. iz toč. I. Naredbe).

Nadzorne knjige, u smislu Naredbe poslovne su knjige u kojima se u svakoj zasebno razvrstavaju i evidentiraju sklopljeni tekući i kapi-talni poslovi s nerezidentima nastali s osnove:

trgovine robom,1) prometa usluga,2) ostalih tekućih poslova,3) kreditnih poslova,4)

4 / 201070

Računovodstv

o

Računovodstvo poslova uvoza robe

izravnih ulaganja,5) ulaganja u nekretnine,6) poslova s vrijednosnim papirima,7) osiguranja,8) depozitnih poslova,9) ostalog kretanja kapitala (arg. iz čl. II. Naredbe).10)

Nadzorna knjiga uvoza robe uz opće podatke iz članka VII. Naredbe treba sadržavati:

broj i datum jedinstvene carinske deklaracije (JCD),1) podatke o zemlji podrijetla robe, zemlji iz koje se roba uvozi, 2) odnosno zemlji u koju se roba izvozi.

Opći podaci propisani su člankom VII. Naredbe, a to su podaci što slijede:

redni broj i datum upisa podataka,1) oznaka i datum isprave koja je osnova za izvršenje plaćanja 2) ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, predračun, račun, zaključnica ...),naziv tvrtke i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklopljen 3) posao,ugovorena vrijednost posla,4) naznaka u čije ime i za čiji je račun sklopljen posao,5) postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije,6) datum, iznos i način izvršenog plaćanja ili naplate odnosno 7) prijenosa sredstava (instrumenti platnog prometa, gotovina ili drugi oblik),oznaka i datum odobrenja ili rješenja dobivenog od tijela dr-8) žavne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno odredbama Zakona o deviznom poslovanju, za sklapanje i iz-vršavanje poslova iz područja tekućih i kapitalnih transakcija s inozemstvom (odobrenje Hrvatske narodne banke, potvrda Ministarstva financija – Porezne uprave, odobrenja prospekta Komisije za vrijednosne papire RH ...),oznaka rednog broja i godine upisa podataka ako je posao već 9) upisan u neku od nadzornih knjiga.

Podaci koji se unose u nadzornu knjigu zasnivaju se na ispravama o tekućim i kapitalnim transakcijama s inozemstvom.

Podaci se unose svaki zasebno redoslijedom kako nastaju, i to u roku pet dana od dana primitka isprave.

Odgovorna osoba obvezatna je ovjeriti naknadne ispravke unese-nih podataka u nadzornu knjigu.

Nadzorna knjiga može se voditi u obliku uvezane knjige, kartica ili elektroničkog zapisa, odnosno u onom obliku koji omogućuje uvid i kontrolu deviznog poslovanja rezidenta.

Odgovorna osoba mora ovjeriti nadzornu knjigu koja se vodi u obli-ku uvezane knjige ili kartica, odnosno ovjeriti ispis nadzorne knjige kada se ona vodi u obliku elektroničkog zapisa.

Nadzorna knjiga mora biti dostupna deviznoj kontroli odmah, a naj-kasnije sljedeći radni dan.

To se odnosi i na isprave iz kojih se podaci unose u nadzornu knji-gu.

Nadzorna knjiga čuva se najmanje šest godina (arg. iz čl. V. Na-redbe).

Nadzornu knjigu obvezatni su voditi sljedeći rezidenti:pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njiho-1) vih podružnica u inozemstvu,podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca 2) upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave Republike Hrvatske,trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem, 3) odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostal-

nim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su regi-strirane.

Svojstvo rezidenta i nerezidenta određeno je člankom 2. Zakona o deviznom poslovanju.

6.8. Uvoz robe u svoje ime i za svoj račun

6.8.1. Uvoz reprodukcijskog materijala proizvođačaU nastavku prikazujemo uvoz robe koju obavlja proizvođačko po-

duzeće u svoje ime i za svoj račun, a koja je namijenjena za repro-dukcijski materijal u proizvodnoj djelatnosti poduzeća, na pojedno-stavljenom praktičnom primjeru radi učinkovite preglednosti bitnog sadržaja poslovnih događaja.

Pretpostavljeni su podaci što slijede:

R.br.

OPIS PODATAKA IZNOS

1. Račun inozemnog dobavljača za isporuku repromaterijala – na paritetu EXW – u protuvrijednosti eura 135.800,00

2. Račun inozemnog špeditera za usluge otpreme i osiguranja- usluge otpreme i sl. 2.800,00- osiguranje u inozemstvu 800,00

3.600,00

3. Vozarina na relacija Frankfurt-Zagreb – prema računu prijevoznika 12.600,00

4. Račun domaćeg špeditera za usluge carinjenja i sl. 2.700,00+ PDV 23% 621,00

3.321,00

5. Račun za osiguranje u zemlji 700,00

6. Carina na temelju JCD-a (135.800,00+800,00+12.600,00+700,00)=149.900,00x10% 14.990,00

7. PDV pri uvozu na temelju JCD-a od osnovice(149.900,00+14.990,00)=164.890,00x23% 37.924,70

8. Uvoznik uplaćuje poslovnoj banci protuvrijednost deviza s kunskog računa po prodajnom tečaju na dan plaćanja 137.200,00

9. Razlika prema srednjem tečaju hNB – bankarska marža 1.400,00

10. Banka je obračunala proviziju 2.450,00

11. Banka je dostavila izvod za devizno plaćanje robe 135.800,00

12. Nabavna vrijednost repromaterijala (135.800,00+35.990,00) 171.790,00

13. Plaćanje dospjelih obveza:- vozaru u inozemstvu- špediteru u inozemstvu- špediteru u zemlji- osiguratelju u zemlji- bankarsku proviziju- carinu- PDV pri uvozu

12.600,003.600,003.321,00

700,002.450,00

14.990,0037.924,70

14. Saldiranje PDV-a pri uvozu 37.924,70

www.RiPup.hr

714 / 2010 71

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

Knjiženje:

Opis Konto Duguje Potražuje

1) Za obračun uvoza repromaterijalaZalihe sirovina i materijala- Za račun inozemnog dobavljačaObveze prema dobavljačima za kratkotrajnu imovinu- Za račun inozemnog špediteraObveze prema dobavljačima za usluge- Za račun tuzemnog špediteraObveze prema dobavljačima za usluge- Za pretporezPretporez prema primljenim računima tuzemnih poduzetnika- Za račun vozarine inozemnog vozaraObveze prema dobavljačima za usluge- Za račun osiguratelja u zemljiObveze prema dobavljačima za usluge- Za carinu prema JCD-uObveze za carinu

3100

2210

2212

2202

1600

2212

2202

2610

170.390,00

621,00

135.800,00

3.600,00

3.321,00

12.600,00

700,00

14.990,00

2) Za uplatu kunske protuvrijednosti deviza za plaćanje u inozemstvuNovac uplaćen za kupnju deviza za plaćanje obveza prema inozemstvuRačun za redovno poslovanje (žiro-račun)

10711000

137.200,00137.200,00

3) Za obračun bankarske provizijeBankarske usluge i provizijeOstale kratkoročne obveze iz poslovanja

44702694

2.450,002.450,00

4) Za otkupljena devizna sredstva radi plaćanja u inozemstvoDevizni račun u banciZalihe sirovina i materijalaNovac uplaćen za kupnju deviza za plaćanje obveza prema inozemstvu

10303100

1071

135.800,001.400,00

137.200,00

5) Za plaćanje u inozemstvo računa dobavljača repromaterijala – izvod bankeObveze prema dobavljačima za kratkotrajnu imovinuDevizni račun u banci

22101030

135.800,00135.800,00

6) Za plaćanje špeditera u inozemstvuObveze prema dobavljačima za uslugeDevizni račun u banci

22121030

3.600,003.600,00

7) Za plaćanje tuzemnom špediteruObveze prema dobavljačima za uslugeRačun za redovno poslovanje

22021000

3.321,003.321,00

8) Za plaćanje osiguratelju u zemljiObveze prema dobavljačima za uslugeRačun za redovno poslovanje

22021000

700,00700,00

9) Za plaćanje bankarske provizijeOstale kratkoročne obveze iz poslovanjaRačun za redovno poslovanje

26941000

2.450,002.450,00

10) Za plaćanje carineObveze za carinuRačun za redovno poslovanje

26101000

14.990,0014.990,00

11) Za plaćanje vozaru u inozemstvuObveze prema dobavljačima za uslugeDevizni račun u banci

22121030

12.600,0012.600,00

12) Za plaćanje PDV-a pri uvozuPretporez pri uvozu robeRačun za redovno poslovanje

16031000

37.924,7037.924,70

Napomene:Knjiženje zaliha repromaterijala može se obavljati i na posebnim kontima (sku-1) pina računa 30 – Obračun nabave) po vrstama troškova. Troškovi se zatim s navedenim konta prenose na konto 3100 – Zalihe sirovine i materijala.

PDV pri uvozu ne knjiži se kao obveza, jer to nije predviđeno ni u obrascu 2) PDV. Knjiži se samo uplata PDV-a pri uvozu prema carinskim propisima, a nakon plaćanja unosi se u odgovarajući stupac obrasca PDV, uz odgovarajuće saldiranje u knjigovodstvu

6.8.2. Alternativni primjer plaćanja uvoza izdavanjem mjenice

U nastavku prikazujemo izdavanje mjenice radi osiguranja plaća-nja uvoza prema pretpostavljenim podacima uvoza robe za daljnju prodaju što slijedi:

Primjer izdavanja vlastite mjenice

Opis Iznos

Uvoznik je izdao prodavatelju u inozemstvu mjenicu u stranoj valuti u protuvrijednosti EUR (dokument: kopija mjenice – obračun po srednjem tečaju eura)

180.000,00

Uvoznik uplaćuje poslovnoj banci pokriće deviza sa svog deviznog računa radi iskupa mjenice o dospijeću

180.000,00

Banka je dostavila izvješće o isplati radi iskupa mjenice 180.000,00

Knjiženje:

Opis Konto Duguje Potražuje

1) Za predaju mjenice radi plaćanja uvoza robeDobavljači dobara iz inozemstvaObveze za dane mjenice

221211

180.000,00180.000,00

2) Za pokriće deviza radi iskupa mjenice za plaćanje uvoza robeIzdvojeni devizni računDevizni račun u domaćoj banci

103011030

180.000,00180.000,00

3) Za iskup mjenice za plaćanje uvoza robeObveze za dane mjeniceDevizni račun

21110301

180.000,00180.000,00

Napomena: Radi jednostavnijeg prikaza pretpostavka je da nije došlo do promjene srednjeg tečaja strane valute.

Primjer akceptirane trasirane mjenice

Opis Iznos

Prodavatelj iz inozemstva kao trasant vuče tratu (trasiranu mjenicu) na uvoznika u Rh koju uvoznik akceptira kao trasat radi plaćanja uvoza robe(dokument: kopija akceptirane trate – obračun po srednjem tečaju EUR)

180.000,00

Uvoznik uplaćuje poslovnoj banci pokriće deviza sa svog deviznog računa radi iskupa akceptirane trate o dospijeću

180.000,00

Banka je dostavila izvješće o isplati radi iskupa akceptirane mjenice 180.000,00

Knjiženje:

Opis Konto Duguje Potražuje

1) Za akceptiranu tratu radi plaćanja uvoza robeDobavljači dobara iz inozemstvaObveze za dane mjenične akcepte

22121101

180.000,00180.000,00

2) Za pokriće devizaIzdvojeni devizni računDevizni račun u domaćoj banci

103011030

180.000,00180.000,00

3) Za iskup akceptirane trate za plaćanje uvoza robeObveze za dane mjenične akcepteIzdvojeni devizni račun

2110110301

180.000,00180.000,00

Napomena: Radi jednostavnijeg prikaza pretpostavka je da nije došlo do promjene srednjeg tečaja strane valute.

www.RiPup.hr

4 / 201072

Računovodstv

o

Računovodstvo poslova uvoza robe

6.9. Uvoz robe putem trgovca komisionara (komisioni uvoz)

6.9.1. Pristupna razmatranjaKomisioni uvoz obavlja se na temelju ugovora između komitenta

poduzetnika – krajnjeg korisnika robe i trgovca komisionara koji uvo-zi robu u svoju ime, a za tuđi račun.

Komisioni posao glede ugovora i ostalih prava i obveza komisio-nara i komitenta, uređen je odredbama članka 785.-803. Zakona o obveznim odnosima. Prema tim odredbama komisionar se obvezuje da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime i za račun komitenta jedan ili više poslova koje mu povjerava komitent.

Na ugovor o komisionu na odgovarajući se način primjenjuju pra-vila o nalogu, ako pravilima o komisionu nije drukčije određeno.

U slučaju komisionog uvoza, u bitnim odrednicama, primjenjuju se navedena pravila obveznog prava, kao i običaji poslovanja u ovoj vrsti uvoza koji su praktičnom primjenom postali nezaobilazna nepi-sana pravila.

Specifičnosti komisionog uvoza odnose se na komercijalni, carin-ski, porezni i devizni aspekt postupka koji ukratko objašnjavamo u nastavku što slijedi.

Komisionar u navedenom poslovanju prema inozemnom pro-davatelju nastupa kao uvoznik, tako da s inozemnim partnerom sklapa ugovor o kupnji, on ispostavlja trgovačku fakturu komisio-naru, te s komisionarom razrješava sve komercijalne odnose glede robe, pariteta isporuke, osiguranja otpreme itd. Komisionar, nadalje, angažira špeditera i brine se da se ispunjavaju svi ugovoreni uvjeti i da se u čitavom tijeku uvoznog posla maksimalno zaštite opravdani interesi komitenta u skladu s ugovorom o komisionu.

Komisionar je u okviru uvoznog dijela posla carinski i porezni ob-veznik u skladu s carinskim i poreznim propisima koje smo prikazali u prethodnim točkama ovog članka. To praktično znači da PDV pri uvozu plaća komisionar te da pretporez nakon što ga plati (on ili pri-mjerice špediter za njega) odbija u obračunskom razdoblju od svoje porezne obveze.

Specifičnost u deviznom dijelu poslovanja odnosi se na okolnost da komisionar, prema pravilima o platnom prometu s inozemstvom, može plaćanje u inozemstvo obavljati s deviznog računa krajnjeg korisnika – komitenta uz punomoć za disponiranje sredstvima, jer u komisionom uvozu plaćanje u inozemstvo ne može obavljati krajnji korisnik – komitent.

Komisionar je, prema propisima obveznog prava, obvezatan ko-mitentu položiti račun o komisionom poslu, a to se u konkretnoj po-slovnoj praksi obavlja podnošenjem komisionog obračuna koji ima značenje računa (R-1), u smislu odredbe članka 109. Pravilnika o PDV-u, kojom je propisano da se računom za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana.

Pritom je potrebno imati na umu da je komisionar, u smislu odred-be članke 5. Pravilnika o PDV-u, porezni obveznik kao i poduzetnik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun i plaća PDV na punu naknadu bez obzira na to kome je isporuka obavljena. U obra-čunu komisionog uvoza komisionar zaračunava komitentu sve što je platio za njegov račun, kao i ugovorenu naknadu za uslugu uz obra-čun PDV-a, u skladu sa Zakonom o PDV-u i Pravilnikom o PDV-u.

PDV pri uvozu komisionar evidentira na način koji je opisan pret-hodno u točki 6.6.3.1.

Komitent temeljem komisionog obračuna ima pravo odbitka pret-poreza u skladu s odredbom članka 20. Zakona o PDV-u, jer se komi-sioni obračun smatra ulaznim računom (R-1), u smislu već spome-nute odredbe Pravilnika o PDV-u.

6.9.2. Primjer komisionog uvoza robe za daljnju prodajuPretpostavljeni su podaci što slijede:

Mogući model obračuna komisionara:a)

Naziv komisionara: ________________________Adresa: _________________________________Matični broj-OIB: __________________________Zagreb, ____________ 2010.Naziv komitenta: __________________________Adresa: _________________________________Matični broj: __________________________

OBRAČUN KOMISIONOG UVOZA br. ______ (R-1)Na temelju ugovora o komisionom uvozu od __________ 2010. obav-

ljen je posao uvoza prema Nalogu od __________ 2010., za uvoz robe iz zemlje ______________ od dobavljača ________________ prema trgovačkoj fakturi u prilogu na paritetu EXW – franko tvornica.

R.br.

Opis isporukeVrijednost bez PDV-a

kn

PDV 22%kn

Ukupna vrijednost s PDV-om

kn1 2 3 4 5

1. Roba na temelju računa inozemnog dobavljača (u prilogu) u protuvrijedno-sti eura – srednji tečaj 180.000,00 180.000,00

2. Račun inozemnog špeditera u protuvri-jednosti eura 10.800,00 10.800,00

3. Račun za osiguranje 1.100,00 1.100,004. Račun prijevoznika – vozarina

(Frankfurt-Zagreb) 4.500,00 4.500,005. Račun tuzemnog špeditera 2.500,00 575,00 3.075,006. Carinska vrijednost za obračun carine

(180.000,00+1.100,00+4.500,00) 185.600,007. Carina (10%) 18.560,00 18.560,008. Carinska vrijednost za obračun PDV-a

pri uvozu 204.160,009. PDV pri uvozu 23% 46.956,80 - -10. Provizija banke 3.020,00 3.020,0011. Naknada komisionara:

3,5% od vrijednosti uvoza robe bez PDV-a pri uvozu(204.160,00+10.800,00+2.500,00+3.020,00)=220.480,00x3,5%

7.716,80 1.774,86 9.491,66

12. Obračun PDV-a na isporuku komitenta na carinsku vrijednost(204.160,00x23%)

46.956,80 46.956,80

13. Iznos vrijednosti uvoza za račun komitenta(220.480,00+7.716,80)

228.196,80 49.306,66 277.503,46

Transakcija pod br. 2, 3, 4 i 10 ne podliježu PDV-u prema članku 5., 11.a i 12. Zakona o PDV-u.Ovaj se obračun smatra računom, u smislu članka 109. Pravilnika o PDV-u.Plaćanje u roku 30 dana od obračuna.

M.P.

Komisionar:____________________

(potpis odgovorne osobe)Prilozi:

trgovačka faktura �

specifikacija troškova (izjava) �

kopija odobrenja za plaćanje u inozemstvo �

734 / 2010 73

Računovodstv

oZvonimir Trampus, dipl. iur. i ovl. rač.

Komisionar obavlja plaćanje u inozemstvo na temelju puno-b) moći u protuvrijednosti eura.Komisionar uplaćuje carinu i PDV pri uvozu i podmiruje ostale c) obveze s osnove obavljenog uvoza o njihovom dospijeću.

Knjiženje kod komisionara:Opis Konto Duguje Potražuje

1) Za obračun komisionog uvoza robe – komitenta OTP ZagrebPotraživanja za vrijednost robe- Za račun inozemnog dobavljačaObveze prema dobavljačima za kratkotrajnu imovinu- Za račun inozemnog špediteraObveze prema dobavljačima za usluge- Za račun inozemnog osigurateljaObveze prema dobavljačima za usluge- Za račun inozemnog prijevoznika (vozarina)Obveze prema dobavljačima za usluge- Za račun tuzemnog špediteraObveze prema dobavljačima za uslugePretporez prema primljenim računima tuzemnih poduzetnika- Za carinu prema JCD-uObveze za carinu- Za obračun naknade komisionaraPrihodi od uvoznih provizijaPDV prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima- Za PDV obračunan glede isporuke komitenta – krajnjem korisnikuPotraživanja za vrijednost robePDV prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima

1230

2210

2212

2212

2212

2202

1600

2610

7551

2600

1230

2600

226.951,66

575,00

46.956,80

180.000,00

10.800,00

1.100,00

4.500,00

3.075,00

18.560,00

7.716,80

1.774,86

46.956,80

2) Za plaćanje u inozemstvo s deviznog računa komitenta u protuvrijednosti euraObveze prema dobavljačima za kratkotrajnu imovinuPotraživanja za vrijednost robe

22101230

180.000,00180.000,00

3) Za bankovnu proviziju za plaćanje u inozemstvoPotraživanja za ostaloOstale kratkoročne obveze iz poslovanja

12312694

3.020,003.020,00

4) Za plaćanje inozemnom špediteru s računa komitentaObveze prema dobavljačima za uslugePotraživanja za vrijednost robe

22121230

10.800,0010.800,00

5) Za plaćanje inozemnom osiguratelju s računa komitentaObveze prema dobavljačima za uslugePotraživanja za vrijednost robe

22121230

1.100,001.100,00

6) Za plaćanje inozemnog prijevoznika s računa komitentaObveze prema dobavljačima za uslugePotraživanja za vrijednost robe

22121230

4.500,004.500,00

7) Za plaćanje tuzemnog špediteraObveze prema dobavljačima za uslugeRačun za redovno poslovanje

22021000

3.075,003.075,00

8) Za plaćanje carine (JCD)Obveze za carinuRačun za redovno poslovanje

26101000

18.560,0018.560,00

9) Za plaćanje PDV-a pri uvozu (JCD)Pretporez pri uvozu robeRačun za redovno poslovanje

16031000

46.956,8046.956,800

10) Za plaćanje bankarske provizijeOstale kratkoročne obveze iz poslovanjaRačun za redovno poslovanje

26941000

3.020,003.020,00

Napomene: � Knjiženje podmirenja ostatka duga komitenta i dr. ne prikazuje se jer nije bitno za prikaz poslovanja uvoza. � PDV pri uvozu knjiži se samo kao uplata, a nakon plaćanja iskazuje se u odgo-varajućem stupcu obrasca PDV.

Knjiženje kod komitenta – krajnjeg korisnika:Opis Konto Duguje Potražuje

1) Za plaćanje u inozemstvo koje je obavio komisionar uvoznikObveza prema uvozniku za uvoz dobara i uslugaDevizni račun u banci

22601030

196.400,00196.400,00

2) Za uvoz robe na temelju obračuna komisionara uvoznikaRoba u skladištuPretporez po ulaznim računimaBankarske usluge i provizijeObveze prema uvozniku za uvoz dobara i usluga

6600160044702260

225.176,8049.306,663.020,00

277.503,46

Napomena: Novčani tijekovi podmirivanja tražbina uvoznika nisu prikazani, jer to nije bitno za materiju uvoza za tuđi račun.

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30-13.00 sati