radna grupa (ne)sustavno privlaČenje i promocija …predsjednica.hr/files/vijeće za...

VIJEĆA ZA GOSPODARSKA PITANJA PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE

RADNA GRUPA

(NE)SUSTAVNO PRIVLAČENJE I PROMOCIJA ULAGAČKIH

MOGUĆNOSTI RHPREPORUKE

3Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

SADRŽAJSADRŽAJ

1.UVOD......................................................................................................................................................... 3

2.IDENTIFICIRANI PROBLEMI I PREPORUKE ....................................................................................................6

1.IZOSTANAK STRATEŠKOG PRIVLAČENJA ULAGANJA...........................................................................................................61.1.Problem.....................................................................................................................................................6

1.2.Cilj..............................................................................................................................................................6

1.3.Prijedlog rješenja uz prijedlog provedbenog plana...................................................................................6

2.NEDOSTATAK KOORDINACIJE (NACIONALNO-REGIONALNO-LOKALNO) I POTREBNE POLITIČKE PODRŠKE...........................................82.1.Problemi....................................................................................................................................................8

2.2.Cilj..............................................................................................................................................................8

2.3.Prijedlog rješenja uz prijedlog provedbenog plana...................................................................................8

3.NEPROFILIRANOST REPUBLIKE HRVATSKE I POJEDINAČNIH REGIJA (ŽUPANIJE, GRADOVI) KAO ULAGAČKIH LOKACIJA ........................103.1.Problemi .................................................................................................................................................10

3.2.Cilj............................................................................................................................................................10

3.3.Prijedlog rješenja uz prijedlog provedbenog plana.................................................................................10

4.NEDOVOLJNI KAPACITETI I OVLASTI SREDIŠNJE AGENCIJE ZA PRIVLAČENJE ULAGANJA...............................................................124.1.Problemi..................................................................................................................................................12

4.2.Cilj............................................................................................................................................................13


5. NIZAK UTJECAJ REALIZIRANIH ULAGANJA NA CJELOKUPAN RAZVOJ GOSPODARSTVA S NAGLASKOM NA PRIVATNI SEKTOR...................155.1.Problemi..................................................................................................................................................15

5.2.Cilj............................................................................................................................................................15


2.SAŽETE PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE...................................................................17

2

4 5Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

1. uvoD1. UVOD

Ovaj dokument, i povezana radna grupa, koncentrira se isključivo na problematikuprivlačenja direktnih stranih ulaganja. Realizacija istih ne ovisi samo o aktivnostimaprivlačenja, već i drugim čimbenicima poput administrativnih prepreka poslovanju,nekonkurentnim uvjetima poslovanja (npr. porezna politika) itd. Kako ti drugi čimbeniciutječu na cjelokupno poslovanje i na sve sudionike privatnog sektora oni se obrađuju uodvojenim temama i radnim grupama Vijeća.

Privlačenjem direktnih stranih ulaganja nadomještavaju se čimbenici potrebni za potrebangospodarski rast poput: nedovoljne tuzemne štednje; nedovoljnih investicijskih kapacitetadomaćeg gospodarstva; nedovoljan kapacitet otvaranja novih radnih mjesta s ciljem punezaposlenosti; nedovoljna tehnološka razvijenost itd.

Ciljanim i strateškim privlačenjem direktnih stranih ulaganja ovi se nedostatci eliminiraju inadomještaju ulaganjima koja u praksi preskaču dugotrajne faze organskog razvoja domaćihtvrtki. Glavni ciljevi direktnih stranih ulaganja iz perspektive nacionalnog gospodarstva su:ubrzano otvaranje većeg broja novih radnih mjesta; transfer tehnologije; unapređivanje ipodizanje konkurentnosti gospodarstva; razvoj domaćeg gospodarstva i njegovog izvoznogkapaciteta (dobavljači velikim tvrtkama ulagačima).

Ovi ciljevi se mogu ostvariti isključivo kroz privlačenje jasno strateški određenih i ciljanihvrsta ulaganja. Glavni čimbenici koje ulaganje mora ostvariti da bi se smatralo kvalitetnim ipoželjnim su: radna mjesta, proizvodnja (roba ili usluga) i izvoz (u određenim situacijamaprihvatljivi su projekti koji predstavljaju ostvarenje supstituta uvoza). U pravilu se ovičimbenici realiziraju kroz Greenfield izvozno orijentirana ulaganja. Ovo ne znači da se drugaulaganja ne prihvaćaju ili ne dozvoljavaju – gospodarstvo mora biti otvoreno svimsudionicima tržišta, ali se ograničeni državni i javni resursi i kapaciteti mogu i moraju trošitiisključivo na ulaganja koja ostvaruju navedene kriterije.

Od praćenja direktnih stranih ulaganja u Republiku Hrvatsku (1993. godina), vidljivo je kakorezultati realiziranih ulaganja nisu zadovoljavajući.

Uz zabilježene iznose direktnih stranih ulaganja vidljivo je kako struktura istih nije ova koja birealizirala dugoročne i održive pozitivne učinke, te kako su najveći valovi kvalitetnih stranihulaganja na globalnoj razini te u području srednje i istočne Europe u najvećoj mjeri zaobišliRH (kraj 1990'tih i prvih 8 godina 2000'tih godina).

Neki od temeljnih problema u realiziranim direktnim stranim ulaganjima u RepubliciHrvatskoj su:

Institucionalno lutanje i pod-kapacitiranost – za vrijeme kontinuiranogfunkcioniranja agencija i drugih institucija za privlačenje ulaganja u svimkonkurentnim državama u RH se agencija za privlačenje ulaganja tri puta osnivala i

3

dva puta ukidala. Gubljenje kontinuiteta, institucionalnog pamćenja i kapaciteta testručnosti uvelike je umanjilo mogućnost RH da učinkovito privlači kvalitetna ulaganja

o Ovakva situacija je dovela i do toga da, umjesto regionalnih podružnicasredišnje institucije, svaka županija ima svoju regionalnu razvojnu agencijukoja samostalno razvija sustav privlačenja ulaganja. Radi ovoga svjedočimozabrinjavajuće niskoj razini koordinacije nacionalne i lokalne razine, te vrloneučinkovitog korištenja ukupnih kapaciteta. Sinergijski učinak u potpunostiizostaje

o Dok agencije drugih država imaju predstavništva, ili predstavnike unutarveleposlanstava, u ključnim i brojnim emitivnim tržištima, RH i AIK nemaju nitiregionalne niti međunarodne ispostave. Ilustracije radi – AIK ima proračun odoko 18mil kn, dok npr. HTZ ima proračun od 330mil kn (s planiranimsniženjem na 262mil kn u 2016. Godini)

Nedostatak strateških odrednica. Uz nedostatak sustavne industrijske strategije nijebilo moguće razviti, niti vezati za određene temeljne odrednice, niti smislenustrategiju privlačenja direktnih stranih ulaganja. Nedavno donesena „Industrijskastrategija RH 2014-2020“, kao i očekivana „Strategija pametnih specijalizacija“,pružaju osnovu i smjernice za donošenje konkretne i provedive strategija privlačenjadirektnih stranih ulaganja i povezanih provedbenih planova

Struktura ulaganja. Ukupna ulaganja predstavljaju u najvećoj mjeri ulaganja ufinancijski sektor, nekretnine i trgovinu, a u najmanjoj mjeri su prisutna upravoizvozno orijentirana Greenfield ulaganja. Ulaganja u proizvodnju najčešće nisuGreenfield već se radi o preuzimanjima domaćih tvrtki (npr. Pliva), a Greenfieldulaganja su u maloj mjeri proizvodna i izvozno orijentirana već se radi o tvrtkama kojeulaze na domaće tržište (bankarski sektor i sektor telekomunikacija). Ova ulaganja surijetko dovela do otvaranja novih održivih i proizvodnih radnih mjesta, a u manjoj sumjeri dovela do povećanja razine produktivnosti i konkurentnosti. Također su ovaulaganja prvenstveno utjecala na povišenje razine opće zaduženosti i do povezanograsta kroz potrošnju. Kako nije bilo povećane proizvodnje i izvoza takva usmjerenostna domaće tržište, u kombinaciji s otvaranjem vanjskom tržištu i globalnojkonkurenciji (sporazum o pridruživanju / ulazak u EU), dovela je do nemogućnostinošenja s gospodarskom krizom iz 2008. To je jedan od razloga zašto se većinazemalja srednje i istočne Europe puno prije Hrvatske izvukla iz recesije. Naravno,ovakva slika direktnih stranih ulaganja samo je preslika opće prakse gospodarskograzvoja u RH – sve navedeno je primjenjivo i na postojeće domaće gospodarstvo kojenije bilo orijentirano na proizvodnju i izvoz već na uvoz, potrošnju i zaduživanje.

Nepoznavanje konkurencije i potentnih emitivnih tržišta. Slika dosadašnjihrealiziranih ulaganja pruža u potpunosti krivu sliku bez dublje analize. Slika ulaganjakoja dolaze u najvećoj mjeri iz bliskih zemalja, kao i struktura ulaganja, navodi nazaključak kako je RH lokacija za ulaganja iz Italije, Austrije i Njemačke, te kako semože ostvariti uspjeh samo u uslužnom sektoru, turizmu i možda u tekstilnojindustriji. Činjenice su upravo suprotne – takvi su rezultati ostvareni radi inercijenašeg sustava privlačenja ulaganja. Dok su sve druge zemlje nove Europe uspjeleprivući velika proizvodna ulaganja (elektroindustrija, auto industrija, informatička

4


industrija), kao i ulaganja iz potentnih emitivnih tržišta (Azija, sjeverna Amerika itd.),Hrvatska je inercijom ostvarila ulaganja tvrtki s bliskih tržišta koje su u RH tržištunašle prirodno područje svog širenja. Pravilnim određivanjem svojih kapaciteta,država koje nam predstavljaju pravu konkurenciju koja potiče na natjecanje inapredak, i detekcijom emitivnih tržišta koja pružaju ciljana ulaganja doći će se doznačajno kvalitetnijih i održivijih rezultata.

Naglasak na poticajima u privlačenju ulaganja. Velika većina napora u privlačenjuulaganja očitovala se u promjenama zakona o poticanju ulaganja, ne vodeći računakako su poticaji ulaganja sekundaran, pa i tercijaran, faktor kod donošenja odluke olokaciji ulaganja. Ulaganja koja se realiziraju prvenstveno radi poticaja su premapraksi ulaganja koja nisu održiva i koja se često sele na nove lokacije istekomvremena korištenja istih. Zadovoljenje drugih ključnih faktora (kvalificirana radnasnaga, obrazovni sustav itd.) privući će ulaganja koja pružaju višu dodanu vrijednost idugoročnu održivost. Uz ovo se treba naglasiti kako je često zanemarivana važnost i„after care“ usluga ulagačima, kao što se i u RH društvu često zapostavlja važnost„follow-up-a“. After Care je najjači alat privlačenja novih ulaganja već prisutnihulagača i najjača reklama prema novim ciljanim ulagačima.

5

2. IDENTIFICIRANI PROBLEMI I PREPORUKE

1. Izostanak strateškog privlačenja ulaganja

1.1. Problem

Država još uvijek nema sustavan i planiran pristup strateškog privlačenja direktnih stranihulaganja. Bez strateškog pristupa, usklađenog sa svim drugim strateškim smjernicamagospodarskog razvoja, nemoguće je postići optimalne učinke direktnih stranih ulaganja.

1.2. Cilj

Stvaranje platforme strateškog privlačenja ulaganja, usklađene s drugim strateškimsmjernicama poput: industrijske strategije; strategije obrazovanja; strategije pametnespecijalizacije itd. pripadajuća platforma i strategija obavezno treba imati pripadajućiprovedbeni i akcijski plan s mjerljivim terminskim rezultatima.Za ostvarenje ove strategije neophodno je osigurati potrebne resurse za njeno provođenje,kao i potpunu političku potporu na svim razinama, a radi visoke razine međuovisnosti ipotrebe za jednakom snagom svih karika u lancu provođenja strategije.Strategija treba dati odgovore na sljedeća pitanja: koja se ulaganja trebaju privlačiti (sektori,poslovne aktivnosti, poželjna radna mjesta); na koji način proaktivno privlačiti ulaganja; kakoprivučena ulaganja utječu na gospodarski rast i razvoj; koja su najpotentnija emitivna tržištaitd.Strategija također mora odrediti i vrste i načine poticanja ulaganja. Umjesto naglašavanjafinancijskih poticaja naglasak se mora staviti na soft poticaje koji utječu i na postizanjetemeljnih strateških gospodarskih ciljeva države. Na primjer razvoj kapaciteta i elemenatakoji pogoduju privlačenju ciljanih ulaganja s višom dodanom vrijednosti (npr. razvojobrazovnog sustava, istraživačkih kapaciteta i slično, privući će ulaganja s kvalitetnijimradnim mjestima. Ovako se utječe i na privlačnost lokacije, ali i na kapacitete domaćihresursa)

1.3. Prijedlog rješenja uz prijedlog provedbenog plana

Aktivnost Način, svrha i rok izvršenja Odgovorna institucija

Analiza postojećih strateških dokumenata Republike Hrvatske

Istraživanje i analiza15 radnih dana

AIKMINGO, MINPO, HGK, REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Izrada analize i benchmarka potencijala i mogućnosti Republike


AIKHGK, REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

6



1.1. Problem


1.2. Cilj










6



1.1. Problem


1.2. Cilj










6

2. IDENTIFICIRANI PRoBLEMI I PREPoRuKE1. IZoSTANAK STRATEŠKoG PRIvLAČENJA uLAGANJA1.1. PRoBLEM

1.2. CILJ

1.3. PRIJEDLoG RJEŠENJA uZ PRIJEDLoG PRovEDBENoG PLANA


Hrvatske u privlačenju FDI-aIzrada strategije privlačenja direktnih stranih ulaganja u skladu s prethodne dvije točke i povezanog provedbenog plana (s kratko, srednje i dugoročnim mjerljivim ciljevima)

Priprema strateških i provedbenih dokumenata od strane Agencije za investicije i konkurentnost, a uz asistenciju Ministarstva gospodarstva45 radnih dana

AIK, MINGO

Provedba provedbenog plana

Kontinuirano AIK, GOSPODARSKA DIPLOMACIJA

Razvoj soft poticaja sa ciljem razvoja privlačnostilokacije najkvalitetnijim ulaganjim

Usklađivanje vrsta i modela poticaja sastrateškim gospodarskim ciljevima Republike Hrvatske

Kontinuirano

AIK, VRH

RIZICIRIZIK RAZINA RIZIKA

Nedostatak političke podrške visokaNedostatak financijskih sredstava visokaNeusklađenost strateških dokumenata srednjaNedostatak suradnje sa drugim dionicima (npr. gospodarska diplomacija)

srednja

7

2. Nedostatak koordinacije (nacionalno-regionalno-lokalno) i potrebne političkepodrške

2.1. Problemi

U globalnoj praksi vidljivo je kako se do uspjeha u privlačenju direktnih stranih ulaganjadolazi u pravilu u okruženju potpune političke i institucionalne podrške. U RepubliciHrvatskoj to do danas nije bio slučaj, već se dolazilo u situacije kontradiktornih stavova iaktivnosti. Uz nedostatak jasne i nedvosmislene usmjerenosti i podrške politike sustavnom ikvalitetnom privlačenju direktnih stranih ulaganja svjedoci smo i slaboj koordinacijinacionalne i lokalne razine privlačenja ulaganja. Na nacionalnoj razini smo svjedocipreklapanja nadležnosti i odgovornosti, kao i dupliranju istovjetnih poslova (AIK, HAMAGInvest, HKG, CEI, MINGO, MINPO itd.). Sa druge smo strane svjedoci nestandardiziranompristupu privlačenju ulaganja na lokalnoj razini. Ova je situacija direktan učinak nedostatkainteresa, angažmana i podrške od strane političkih struktura.Manjak kontinuiteta središnje agencije za privlačenje ulaganja dovelo je do nejednakograzvoja regionalnih razvojnih agencija, koje se također preklapaju s brojnim gradskimrazvojnim agencijama. Iz ovog razloga smo došli u situaciju gdje se resursi koriste izrazitoneučinkovito, a sinergija brojnih institucija načelno zaduženih i za privlačenje ulaganjauvelike izostaje. Štoviše, može se zaključiti kako ukupni resursi uloženi u tako velik brojinstitucija ne daju zadovoljavajuću razinu produktivnosti te kako je uputno razmotriti razvojnovog načina korištenja istih.

2.2. Cilj

Usklađivanje nacionalnih i lokalnih institucija zaduženih za privlačenje ulaganja; osiguravanjepotpune političke podrške stabilnom, kvalitetnom i održivom privlačenju direktnih stranihulaganja.



Koncentriranje svih aktivnosti privlačenja ulaganja u jednu središnju državnu agenciju (AIK)

Uredba ili zakonski propis – ukidanje nadležnosti svim institucijama osim AIK (provedbeno tijelo) i MINGO (zakonodavno tijelo). Prebacivanje mogućih nadležnosti i odgovornosti na tatijela s drugih kojima se nadležnosti ukidajuQI 2016

VRH, MINGO, AIK

Izrada standarda Izrada svih procedura, normi, kapaciteta i MINGO, AIK, LOKALNE

8


2.1. Problemi


2.2. Cilj






VRH, MINGO, AIK


8

2. NEDoSTATAK KooRDINACIJE (NACIoNALNo-REGIoNALNo-LoKALNo) I PoTREBNE PoLITIČKE PoDRŠKE

2.1. PRoBLEMI

2.2. CILJ


procedura, aktivnosti, kapaciteta i nadležnostilokalnih institucija

sustava nadležnosti za lokalne institucije nadležne za privlačenje ulaganja, a kao nadogradnju i komplementarne kapacitete nacionalnim institucijama (AIK). Vođenje računa o izbjegavanju preklapanja županijskih i gradskih institucija; određivanje središnjih kontakti izvršnih točaka na lokalnim razinama.

QIV 2016

INSTITUCIJE

Osiguravanje kontinuirane političke podrške – otvorenost svih članova vlade pitanjima direktnih stranih ulaganja

Ustaljivanje prakse promicanja RH kao ulagačke lokacije od strane svih članova izvršne vlasti, posebice na ministarskoj i premijerskoj razini. Promocija lokacije u svim međunarodnim kontaktima i otvoren pristup ulagačima (sastanak premijera s ulagačima prilikom dolaska istih u državu – AIK određuje opravdanost za svakog pojedinog ulagača)

Kontinuirano

VRH, AIK, MINGO


Nedostatak političke podrške visokaNedostatak financijskih sredstava visokaOtpor postojećih institucija na lokalnoj razini srednja

9

3. Neprofiliranost Republike Hrvatske i pojedinačnih regija (županije, gradovi) kao ulagačkih lokacija

3.1. Problemi

Republika Hrvatska, kao ni pojedine lokacije, nije na zadovoljavajući način profilirana kaokonkretna ulagačka lokacija za direktna strana ulaganja. Nedostatak već navedene strategijeuzrok je nepostojanja svijesti o mogućim i poželjnim ulaganjima u državi. Ovo je posebicevidljivo u nepostojanju dodatne profiliranosti pojedinih ulagačkih lokacija, a radi čega senalazimo u situaciji u kojoj se ulaganja privlače izrazito pasivno. Lokacije ostvaruju ulaganjaprvenstveno igrom slučaja i sreće, a ne radi strateške odrednice prema konkretnoidentificiranim industrijama, poslovnim aktivnostima ili poželjnim radnim mjestima. Takođersmo u situaciji gdje se cijela RH promiče s istim čimbenicima i prednostima, ne vodeći računao činjenici kako se ulaganja u npr. Vukovar ne privlače na isti način i s istim argumentimakojima se ona privlače u npr. Rijeku.

3.2. Cilj

Neprofiliranost i nacionalne i lokalne razine dovodi do nemogućnosti provođenjaproaktivnog i ciljanog, te time i uspješnijeg, privlačenja direktnih stranih ulaganja.Profiliranost bi se trebala izraditi u skladu s nacionalnim i lokalnim srednjo i durgoročnimstrateškim odrednicama, a kao alat njihova postizanja.



Izrada benchmarka nacionalne i lokalnih razina

Istraživanje i analiza tržišta, s naglaskom na istaknutu konkurenciju.

60 radnih dana

AIK, REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Izrada profila i „prodajnog“ pristupa za nacionalnu i lokalnu razini

Određivanje prednosti i nedostataka za svaku lokaciju, priprema profila

60 radnih danaKoordinacija proaktivnog nastupa institucija sa nacionalne i lokalne razine

Izrada procedura proaktivnog nastupa svih institucija sa ciljem maksimiziranja učinaka i izbjegavanja preklapanja aktivnosti

20 radnih dana

10


3.1. Problemi


3.2. Cilj






60 radnih dana






20 radnih dana

10



2.1. Problemi


2.2. Cilj






VRH, MINGO, AIK


8

3. NEPRoFILIRANoST REPuBLIKE hRvATSKE I PoJEDINAČNIh REGIJA (ŽuPANIJE, GRADovI) KAo uLAGAČKIh LoKACIJA

3.1. PRoBLEMI

3.2. CILJ



Nedostatak političke podrške visokaNedostatak financijskih sredstava visokaNedostatak ljudskih i ostalih provedbenih kapaciteta na lokalnoj razini

srednja

Nespremnost sudionika za provođenje svih potrebnih aktivnosti / politička konfrontacija

srednja

11

4. Nedovoljni kapaciteti i ovlasti središnje agencije za privlačenje ulaganja

4.1. Problemi

Uz činjenicu kako je središnja državna agencija za privlačenje ulaganja već dva puta ukidana,te se sada nalazi u svojoj trećoj iteraciji (AIK), jasno nam je kako smo propustili razvitikontinuitet u nastupu na globalnom tržištu direktnih stranih ulaganja. Uz to je RepublikaHrvatska već dva puta razvila znanja, kapacitete i određeno iskustvo u privlačenju ulaganja, asamo da bi ukidanjem agencija sve prebrisala i ponovno kretala od početka.

Sa ovakvom situacijom, a koja je posredno uzrokovala i slabu koordinaciju i neravnomjernurazvijenost sustava privlačenja ulaganja na lokalnoj razini, vidljivo je kako uvelike zaostajemoza konkurencijom u kojoj i nacionalne i lokalne institucije djeluju sustavne i bez prekida većdugo vrijeme, te sustavno razvijaju svoje prakse, metode, znanje i iskustvo na područjuprivlačenja direktnih stranih ulaganja.

AIK se razvio do mjere koju možemo u određenim elementima nazvati zadovoljavajućim.Znanje i razumijevanje potreba učinkovitog privlačenja ulaganja su na visokoj razini, kao istručnost ljudskih resursa na predmetnim aktivnostima. Ono što nije zadovoljavajuće je:

Nedovoljna raspoloživa financijska sredstva za provedbu marketinških i proaktivnihaktivnosti

Neargumentirano gomilanje aktivnosti u agenciji koje dovode do smanjenja fokusa naključne zadatke (spajanje sa Agencijom za javno i privatno partnerstvo)

Nedostatne izvršne ovlasti i odgovornosti – prevelika ovisnost o drugim institucijamau trenutcima u kojima je brzina i donošenje izvršnih odluka ključno i potrebno

Nedostatak utjecaja na institucije na regionalnoj razini – ovisnost o spremnosti nasuradnju, kao i o kapacitetima lokalne razine koji su ponekad nedostatni

Izrazito loša konkurentska pozicija na međunarodnom tržištu:o Nepostojanje predstavnika i/ili ureda na glavnim emitivnim tržištima.

Istovremeno velika većina konkurencije ima predstavnike svojih agencija naistima

o Nedovoljna aktivnost gospodarske diplomacije u privlačenju ulaganja –nerazumijevanje (svođenje privlačenja ulaganja na podjelu katalogapostojećih projekata, a što je dokazano neuspješna metoda privlačenjaulaganja); nedovoljne aktivnosti privlačenja; nekompetentnost ljudskihresursa

o Nedovoljna marketinška aktivnost agencije na međunarodnom tržištu(usporedive agencije se reklamiraju u zapaženim medijima, međunarodnimlokacijama itd.)

AIK, kao agencija koja privlači ulaganja, koja u velikoj mjeri utječe na brže otvaranjenovih i održivih radnih mjesta, raspolaže s proračunom od ispod 18 mil kuna. Nadrugoj strani Hrvatska turistička zajednica raspolaže s proračunom od oko 350 milkuna. Bez traženja da se nekome proračun smanjuje, mora se ustvrditi kako prioritetinisu postavljeni na temelju objektivnih argumenata. Ostvarena ulaganja, te posredni ineposredni učinci poslovanja ulagača i otvaranja novih radnih mjesta (porezi nadohodak i dobit, doprinosi, unošenje sredstava u optjecaj, novoostvareni izvoz itd.),

12



3.1. Problemi


3.2. Cilj






60 radnih dana






20 radnih dana

10

4. NEDovoLJNI KAPACITETI I ovLASTI SREDIŠNJE AGENCIJE ZA PRIvLAČENJE uLAGANJA4.1. PRoBLEMI


daleko premašuju uložena sredstva. U slučaju pojačavanja ovog proračuna na razinuusporedivu s konkurentima mogu se očekivati daleko snažniji učinci i još snažnijipovrat na uložena sredstva.

4.2. Cilj

Osigurati snažniji proračun agencije radi obavljanja konkretnog i ciljanog proaktivnogprivlačenja ulaganja

Agenciju postaviti kao vladinu agenciju, a ne agenciju jednog ministarstva. Agencijaodgovara direktno Vladi, premijeru i resornim ministrima

Određivanje viših izvršnih ovlasti agencije u skladu s mogućnostima, npr: Prioritetnorješavanje upita agencije na razini lokalnih i državnih institucija i administracije;Odobravanje statusa nositelja poticaja od strane agencije; itd.

Osigurati angažiranje predstavnika agencije na ključnim emitivnim tržištima.Predstavnik bi bio stručnjak imenovan od strane agencije i pod direktnimupravljanjem iste. U slučaju boravka predstavnika unutar prostora hrvatskogveleposlanstva isti ne odgovara, niti je pod upravljanjem veleposlanika. Predstavnik ipredstavništvo se može realizirati na više načina

o Otvaranje zasebnog predstavništva na emitivnim tržištima (samostalnost ineopterećenost predstavnika, ali i najskuplja opcija)

o Smještanje predstavnika u prostore veleposlanstva RH (na određenimlokacijama je moguće, ali na nekima nije radi nepostojanja veleposlanstva –npr. Hong Kong, Seoul itd.)

o Smještanje predstavnika u zajedničke prostore više hrvatskih institucija – npr.dijeljenje prostora, kao i popratnih sadržaja i resursa, s predstavnicima HGK,HTZ itd.

Osiguravanje sredstava za provedbu konkurentne marketinške kampanje – tek pozavršetku profiliranja nacionalne i lokalne razine.

Odobravanje zapošljavanja po jednog djelatnika u svakoj regionalnoj (županijskoj)razvojnoj agenciji na plaći i pod upravljanjem agencije – sa ciljem angažiranjakompetentnih lokalnih resursa kao kapaciteta agencije na lokalnoj razini.Usklađivanje aktivnosti i modela privlačenja te ostvarivanje jačeg povezivanja lokalnei nacionalne razine

Rasterećivanje agencije aktivnosti i dijelova koji nisu direktno fokusirani naprivlačenje direktnih stranih ulaganja. Gomilanje aktivnosti koje su samo posrednopovezane sa stranim privatnim ulaganjima skreće pozornost i učinkovitost agencije



Osiguravanje snažnijeg proračuna agencije (marketing, redovne aktivnosti, međunarodna i

Proračun 2016Osiguravanje značajno jačeg proračuna agencije, uz postavljanje mjerljivih kvantificiranih kratko, srednje i dugoročnih ciljeva

VRH

13


4.2. Cilj















VRH

13


4.2. Cilj















VRH

13

tuzemna predstavništva i predstavnici)

2016

Osnivanje predstavništava / postavljanje predstavnika na najvažnijim emitivnim tržištima

Postepeno otvaranje i postavljanje predstavnika na emitivna tržišta prema odabranom modelu. Postavljanje i praćenje ostvarenja kvantificiranih ciljeva.

Početak 2016 - kontinuirano

AIK, VRH

Omogućavanje jačih izvršnih ovlasti agencije

Zakonska rješenja uz provedbene akte i precizno propisane procedure

2016

VRH

Zapošljavanje predstavnika agencije na županijskoj razini

Osiguravanje i upravljanje kompetentnimi kvalitetnim ljudskim resursima na županijskoj razini (unutar regionalnih razvojnih agencija). Poboljšavanje povezanosti i koordinacije nacionalne i lokalne razine, bolje upravljanje procesima privlačenja ulaganja, podizanje kapaciteta i kompetencija na lokalnoj razini

Početak 2017 - kontinuirano

AIK

Uklanjanje nepotrebnih dijelova i aktivnosti agencije

Osiguranje fokusiranog djelovanja agencije radi maksimiziranja učinkovitosti

2016

VRH


Nedostatak financijskih sredstava visokaNedostatak ljudskih resursa srednjaNedostatak političke podrške visoka

14

4. Nedovoljni kapaciteti i ovlasti središnje agencije za privlačenje ulaganja

4.1. Problemi

Uz činjenicu kako je središnja državna agencija za privlačenje ulaganja već dva puta ukidana,te se sada nalazi u svojoj trećoj iteraciji (AIK), jasno nam je kako smo propustili razvitikontinuitet u nastupu na globalnom tržištu direktnih stranih ulaganja. Uz to je RepublikaHrvatska već dva puta razvila znanja, kapacitete i određeno iskustvo u privlačenju ulaganja, asamo da bi ukidanjem agencija sve prebrisala i ponovno kretala od početka.

Sa ovakvom situacijom, a koja je posredno uzrokovala i slabu koordinaciju i neravnomjernurazvijenost sustava privlačenja ulaganja na lokalnoj razini, vidljivo je kako uvelike zaostajemoza konkurencijom u kojoj i nacionalne i lokalne institucije djeluju sustavne i bez prekida većdugo vrijeme, te sustavno razvijaju svoje prakse, metode, znanje i iskustvo na područjuprivlačenja direktnih stranih ulaganja.

AIK se razvio do mjere koju možemo u određenim elementima nazvati zadovoljavajućim.Znanje i razumijevanje potreba učinkovitog privlačenja ulaganja su na visokoj razini, kao istručnost ljudskih resursa na predmetnim aktivnostima. Ono što nije zadovoljavajuće je:

Nedovoljna raspoloživa financijska sredstva za provedbu marketinških i proaktivnihaktivnosti

Neargumentirano gomilanje aktivnosti u agenciji koje dovode do smanjenja fokusa naključne zadatke (spajanje sa Agencijom za javno i privatno partnerstvo)

Nedostatne izvršne ovlasti i odgovornosti – prevelika ovisnost o drugim institucijamau trenutcima u kojima je brzina i donošenje izvršnih odluka ključno i potrebno

Nedostatak utjecaja na institucije na regionalnoj razini – ovisnost o spremnosti nasuradnju, kao i o kapacitetima lokalne razine koji su ponekad nedostatni

Izrazito loša konkurentska pozicija na međunarodnom tržištu:o Nepostojanje predstavnika i/ili ureda na glavnim emitivnim tržištima.

Istovremeno velika većina konkurencije ima predstavnike svojih agencija naistima

o Nedovoljna aktivnost gospodarske diplomacije u privlačenju ulaganja –nerazumijevanje (svođenje privlačenja ulaganja na podjelu katalogapostojećih projekata, a što je dokazano neuspješna metoda privlačenjaulaganja); nedovoljne aktivnosti privlačenja; nekompetentnost ljudskihresursa

o Nedovoljna marketinška aktivnost agencije na međunarodnom tržištu(usporedive agencije se reklamiraju u zapaženim medijima, međunarodnimlokacijama itd.)

AIK, kao agencija koja privlači ulaganja, koja u velikoj mjeri utječe na brže otvaranjenovih i održivih radnih mjesta, raspolaže s proračunom od ispod 18 mil kuna. Nadrugoj strani Hrvatska turistička zajednica raspolaže s proračunom od oko 350 milkuna. Bez traženja da se nekome proračun smanjuje, mora se ustvrditi kako prioritetinisu postavljeni na temelju objektivnih argumenata. Ostvarena ulaganja, te posredni ineposredni učinci poslovanja ulagača i otvaranja novih radnih mjesta (porezi nadohodak i dobit, doprinosi, unošenje sredstava u optjecaj, novoostvareni izvoz itd.),

12

4.2. CILJ



5. Nizak utjecaj realiziranih ulaganja na cjelokupan razvoj gospodarstva s naglaskom na privatni sektor

5.1. Problemi

Dosadašnja praksa privlačenja direktnih stranih ulaganja pokazuje kako je struktura istihizrazito nepovoljna. U strukturi ostvarenih direktnih stranih ulaganja dominiraju ulaganja usektore i aktivnosti koje su u velikoj mjeri usmjerene na domaće tržište te koji ne generirajudugoročno održiva radna mjesta, proizvodnju roba ili usluga i izvoz ili supstitut uvoza.Navedena ulaganja nisu ostvarila željene i ciljane učinke poput: održivog rasta zaposlenosti iradnih mjesta; rast proizvodnje i izvoza; značajan utjecaj na rast gospodarstva. Također jevidljivo u statistici kako Greenfield ulaganja predstavljaju manji dio ukupno ostvarenihulaganja, a razvidno je i to kako realizirana ulaganja nisu donijela do značajnog transferatehnologije i znanja, a koji je također jedan od najjačih učinaka kvalitetnih ulaganja.

Razlog ovim rezultatima je nedostatak već navedene strategije privlačenja ulaganja i manjakproaktivnog ciljanja i privlačenja ulaganja koja bi na optimalan način ostvarivala strateškeodrednice gospodarskog razvoja.

5.2. Cilj

Moderni alati pružaju mogućnost iznalaženja jasnih zaključaka temeljenih na detaljniminformacijama: o tome gdje se nalaze potentni ulagači; koje lokacije pružaju velikemogućnosti privlačenja ulaganja; koji su čimbenici ključni za svaku konkretnu industriju, nišuili poslovnu aktivnost za donošenje odluke o ulaganju; koji sektori nude kakve omjereukupnih ulaganja, broja radnih mjesta itd. Kombiniranjem ovih informacija sa izrađenimprofilima na nacionalnoj i lokalnoj razini pruža jasan uvid u najbolji pristup ciljanomprivlačenju ulaganja koja pružaju najveće mogućnosti za uspjeh uz maksimalan pozitivandugoročni utjecaj na lokalno i nacionalno gospodarstvo.

Uvođenje sustavnog pristupa u post prodajnim uslugama tj. „After Care-a“ u komunikaciji spostojećim ulagačima. After Care je najučinkovitiji i najjeftiniji način realizacije novihulaganja, ukoliko se vrši sustavno i kvalitetno, te ima dvostruku učinkovitost. Prvi učinakafter care usluge je zadovoljstvo postojećih ulagača, te njihovo daljnje ulaganje i razvoj šireglanca vrijednosti proizvoda svoje tvrtke, kao i ukupnog kapaciteta predmetnog sektora iindustrije (kapacitete, prijenos tehnologije i znanja, itd.) na području države. Drugi je učinakpromotivni jer zadovoljstvo postojećih ulagača predstavlja najjači marketinški alat upromociji države i privlačenju ulaganja. Sa druge strane nezadovoljni ulagači predstavljajunegativnu promidžbu i izrazito lako narušavaju i eliminiraju potencijalne pozitivne učinkepromotivnih aktivnosti od strane države i nadležnih institucija.

Cilj je korištenjem kombinacijom navedenih alata za privlačenje ulagača koji se ne nalaze iRH, te sustavne after care usluge prema postojećim ulagačima, postizanje optimalnihrezultata i ispravnog korištenja raspoloživih resursa nacionalne i regionalnih agencija.

15


5.1. Problemi



5.2. Cilj




15


5.1. Problemi



5.2. Cilj




15



Akvizicija modernih alata analize i identifikacije optimalnih emitivnih tržišta i ulagača

Ciljana nabava optimalnih alata. Korištenje istih za potrebe agencije, ali i regionalnih razvojnih agencija

2016

AIK, RRA

Osiguranje potrebnih sredstava za obradu i ciljanje identificiranih ulagača

Unutar proračuna osiguravanje potrebnih sredstava za provedbu proaktivnog privlačenja ulaganja

2016

VRH

Izrada prilagođenih „custom made“ pristupa svakom pojedinom ulagaču, sukladno njegovim preferencijama i mogućnostima RH

Kontinuirana izrada prilagođenih prodajnih pristupa svakom pojedinom identificiranom ulagaču

Kontinuirano

AIK, RRA

Izrada sustavnog „AfterCare“ pristupa postojećim ulagačima na nacionalnoj i regionalnoj razini

Izrada procedura „After Care“ usluga na nacionalnoj i regionalnoj razini uz mjerljive ciljeve i rezultate

2016 - kontinuirano

AIK, RRA


Nedostatna financijska sredstva za nabavu alata i provođenjeproaktivnog privlačenja ulaganja te provođenja after care usluga

visoka

Nedostatak ljudskih kapaciteta na nacionalnoj i regionalnoj razini

srednja

16

5. NIZAK uTJECAJ REALIZIRANIh uLAGANJA NA CJELoKuPAN RAZvoJ GoSPoDARSTvA S NAGLASKoM NA PRIvATNI SEKToR5.1. PRoBLEMI

5.2. CILJ



2. SAŽETE PREPORUKE ZA PREDSJEDNICU REPUBLIKE HRVATSKE

Osiguravanje potpune, trajne i održive političke podrške privlačenju direktnihstranih ulaganja na svim razinama državne i lokalne uprave

Izrada sveobuhvatne strategije privlačenja direktnih stranih ulaganja, s obaveznimusklađivanjem s postojećim strateškim odrednicama i dokumentima gospodarskograzvoja države (industrijska strategija, strategija razvoja obrazovanja, strategijapametne specijalizacije itd.)

Objedinjavanje nadležnosti i odgovornosti privlačenja direktnih stranih ulaganja ujednoj središnjoj točki na nacionalnoj razini (Agencija za investicije i konkurentnost),kao i u pojedinačnim središnjim točkama na županijskoj razini (certificiraneregionalne razvojne agencije. Izrada procedura i osiguravanje komplementarnostivertikalno povezanih nadležnih institucija radi osiguranja sinergijskog učinka iizbjegavanja dupliranja poslova

Profiliranje Republike Hrvatske i pojedinačnih lokaliteta u državi kao specifičnih ikonkretnih ulagačkih lokacija. Temeljem objektivnog benchmarka, analize globalnekonkurencije, emitivnih tržišta i konkretnih potencijala i prednosti RH i pojedinačnihlokacija

Značajno pojačavanje kapaciteta i izvršnih ovlasti Agencije za investicije ikonkurentnost. Osiguravanje potrebnog proračuna sa ciljem kvalitetnogkonkurentnog nastupa na globalnom tržištu (marketing, međunarodni i tuzemniregionalni predstavnici itd.), te povećanje izvršnih ovlasti sa ciljem bržeg prolaskakroz administrativne procedure i barijere

Primjena modernih alata i rješenja u kvalitetnom ciljanom proaktivnom privlačenjudirektnih stranih ulaganja. Korištenjem dostupnih alata i modela povećat će se dosegi preciznost cjelokupnog sustava privlačenja direktnih stranih ulaganja, sa ciljemrealizacije onih ulaganja koja će najsnažnije pozitivno utjecati na snažan i održivgospodarski razvoj

Sustavno provođenje „After Care“ usluga postojećim ulagačima

Razvoj odgovarajućih modela i vrsta soft poticaja ulaganjima. Uz postojećefinancijske i porezne poticaje, koji su već konkurentni sa poticajima država uokruženju, potrebno je koncentrirati se na soft poticaje koji će biti u skladu sastrateškim gospodarskim ciljevima Republike Hrvatske.

17

5.1. SAŽETE PREPoRuKE ZA PREDSJEDNICu REPuBLIKE hRvATSKE

20 Vijeće za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske

radna grupa (ne)sustavno privlaČenje i promocija …predsjednica.hr/files/vijeće za...

Documents