Rad Cirila i Metodija među Slavenima Ćirilo i Metodije su rodjeni u Solunu 9. vijeku u brojnoj obitelji(7 djece).Njihov otac Lav je bio je visoki bizantski vojni zapovjednik, dok je njihova majka Marija bila Slavenskog porijekla. Poznati su i kao Sveta braća i slavenski apostoli .Najraniju mladost proveli su u Solunu koji je u to vrijeme posve okruzen Slavenima. Metod postaje upravitelj jedne arhontije u Istocnoj Makedoniji, dok je Ciril odgojen na carskom dvoru, te je nakon zavrsenih filozofskih i teoloskih studija postavljen za bibliotekara crkve svete Sofije u Carigradu i ucitelj filozofije na carigradskoj visokoj skoli. Godine 1851. zbog izuzetnog poznavanja arapskog i hebrejskog jezika Cirila salju u abasidski halifat u Samari da poboljsa odnose izmedju Kalifata i Bizanta i objasni njihovim teolozima pojam Svetog trojstva. 856. godine u doba politickih i crkvenih trzavica Metod napusta svoj polozaj arhonta i povlaci se u samostan na Olimpu u Maloj Aziji. Malo kasnije za njim dolazi i Ciril. Medjutim 860. po nalogu bizantijskog cara Mihala oba brata odlaze kao misionari medju tursko-tatarske Hazare u Juznoj Rusiji(na obalama Crnog mora izmedju Dona i Kavkaza) da sprijece srienje Judaizma medju Hazarima. Nakon povratka angazirani su za novu misiju kod Slavena . Dakle u medjuvremenu u Bizant je stiglo poslanstvo kneza Ratislava(846-860) koji je vladao u velikoj Moravskoj. On je zatrazio za svoju knezevinu jednog biskupa, te misionare kako bi njegovu narodu propovjedali Evandjelje na slavenskom jeziku. Do tada u Moravskoj su misionarili misionari sa zapada koji su osim Evangelizacije nastojali i oko expanzije Zapadnog carstva. Ratislav je htio svoju drzavu osloboditi od politickog utjecaja germanskih, odnosno franackih biskupa te svojoj zemlji pribaviti vlastitu crkvenu hijerarhiju. Za tu misiju car je izabrao Cirila i Metodija jer su oni rodom iz Soluna, te su govorili staroslavenskim jezikom. Tada ni Moravljani ni ostali Slaveni nisu imali svoju literaturu, stoga je Ciril prije polaska u Moravsku najprije sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu , a na staroslavenski jezik poceo prevoditi svete knjige. Na taj nacin su stvorili prvi slavenski knjizevni jezik i postavili temelje slavenskoj knjizevnosti .Godine 868. Ciril u pratnji Metodija i jos nekih ucenika podje u Moravsku . U Moravskoj su se Cirilio i Metodije dali na posao posebno propovjedanjem te odgojem mladog klera(to su svecenici i oni koji to postaju). Uz pomoc Metodija Ciril je na staroslavenski jezik preveo s grckog liturgijske tekstove, a neke i s latinskog.Takodjer oni otvaraju i prve skole u kojima

su odgajali svecenike koji ce nastaviti njihov rad . Propovjedanje i slavljenje bogosljuzja na jeziku koji narod razumije urodio je velikim uspjesima, ali je u isto vrijeme kod franjackog klera probudilo neprijateljski stav pa ih optuzise u Rimu zbog navodnog kriovjerja. Nakon tri i po godine djelovanja u Moravskoj Ciril i Metod s nekolicinom ucenika otputovase u Rim. Tamo ih je svecano primio papa Hadrijan II . Obavjestivsi se o radu Svete brace u Moravskoj papa je priznao njihovu pravovjernost, te potvrdio upotrebu staroslavenskog jezika u bogosluzju. Metodije je u Rimu bio zaredjen za svecenika, a poslije je primio biskupski red. Cirilo se u medjuvremenu tesko razbolio. Za vrijeme bolesti se sluzbeno zamonasio . Umro je u Rimu 14. februara 859. godine te biva pokopan u bazilici sv. Klementa , gdje mu se grob nalazi i dan danas.Nakon pregovora s knezovima Moravske i Panonije Papa je Metodija imenova nadbiskupom starog Sirmiuma, danasnje Mitrovice, te ga poslao u Moravsku kao papinskog legata.Kada se vratio u Moravsku(gdje je u medjuvremenu Ratislava s vlasti svrgnuo njegov necak Svatopluk)njemacki biskupi ga pozivanju na ‘sud’ u Regensburgu, ne njemu ga osudjuju i salju u Njemacku u tamnicu .Metodije provodi 3 godine u zatocenistvu u Ellwangenu(istocno od Stuttgarta, i jugozapadno od Nunberga) .Papa Ivan VIII energicno se zauzeo za nepravedno zatocenog nadbiskupa te ga oslobodio i on se vraca u Moravsku, ali je slavenska liturgija zabranjena.  Metod je usprkos svemu nastavio svoju djelatnost te se slavenska liturgija sve više širila po Moravskoj, tako da je protiv njega podignuta optužnica u Rimu. Metod je 879. godine pozvan pred papu da se opravda. Papa Ivan VIII nastojeci da ne osteti rimske pozicije u Moravskoj odobrava slavensku liturgiju Metodije se u Moravskoj posvetio daljnjem prevodjenju Biblije na slavenski jezik,ali je brzo umro. Nakon njegove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike, neki je zatvorio.Kiril i Metod su svojim djelovanjem postavili temelje slavenske pismenosti.