r · pdf filenaravno, ovaj naπ ljetopis, nije uspio obuhvatiti sve ono πto smo htjeli...

'!! 'r -

. � I r

"!i • -, I

'li I IJ �·

,. I l

... i

50 GODINA HOTELIJERSKO-TURISTI»KE ©KOLE U ZAGREBU

Nakladnik:

Hotelijersko-turistiËka πkola u Zagrebu

Zagreb, 2005.

Za nakladnika

mr. sc. Marija Raπan-Kriæanac

Urednik:

Sandra NovakoviÊ Mihailica, prof.

Recezenti:

Mr. sc. Marija Raπan-Kriæanac

Maja Kralj-StanËec, prof.

Lektor:

Mr. sc. Dubravka Bouπa, prof.

GrafiËko i likovno oblikovanje:

Studio Colorsoft, Bjelovar

Tisak:

Birotisak d.o.o., Zagreb 2005.

ISBN 953-95304-0-7

Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta iSkupπtine grada Zagreba

Prigodom pedesete obljetnice postojanja Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu

H o t e l i j e r s k o - t u r i s t i Ë k e π k o l e u Z a g r e b uZ a g r e b 2 0 0 5 .

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb

UDK 377 (497.5 Zagreb) : 640 . 4 > ( 067.5)

50 godina hotelijersko-turistiËke πkole uZagrebu / < urednik Sandra NovakoviÊ-Mihailica > .Zagreb : Hotelijersko-turistiËka πkola, 2005.

ISBN 953-95304-0-7

451209119

50 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu 50 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu4 5

1. UVOD

1.1. RijeË ravnateljiceuz pedesetu obljetnicu πkole

Poπtovani Ëitatelji

red Vama je knjiga zabiljeπki o pola stoljeÊa marljivog rada generacija

uËenika i profesora nekad Hotelijerske, a danas Hotelijersko-turistiËke

πkole. Naravno, ovaj naπ ljetopis, nije uspio obuhvatiti sve ono πto smo

htjeli zabiljeæiti. Nemirna vremena, u kojima je πkola djelovala, odnijela

su nam mnogu vrijednu grau u danas, nama nedostupne prostore, te

su stoga u knjizi ponegdje i nastale pukotine koje samo æivot moæe

objasniti.

Ipak i same Ëinjenice iz πkolskih matiËnih knjiga, same za sebe svjedoËe

mnogo. Izuzetno veliki broj uËenika koji su pohaali ovu πkolu, u uvijek

skuËenim i neadekvatnim prostorima, izrastao je iz Ëinjenice dobro

utemeljenog πkolskog programa kojim su oblikovani temelji poslovnog uspjeha brojnih

hotelijerskih i turistiËkih poduzeÊa.

Ponosni smo na naπe nekadaπnje uËenike koji su postali uspjeπni poduzetnici u hotelijerstvu

i turizmu, ali smo iznad svega zahvalni profesorima ∑ utemeljiteljima πkolskog progra-

ma, jer su znalaËki i mudro osmislili trajne vrijednosti i odreenja naπe struke.

5 1. UVOD5 1.1. RijeË ravnateljice uz pedesetu obljetnicu πkole7 1.2. Na poËetku bijahu kavotoËja

13 2. IZ POVIJESTI ©KOLE13 2.1. Osnutak i razvoj πkole18 Kompleksnost πkolovanja hotelijersko-turistiËkih kadrova20 2.2. ©irenje djelovanja πkole20 PodruËno odjeljenje Hotelijerske πkole u Rovinju21 Dopunsko obrazovanje hotelijerskog i ugostiteljskog kadra21 Centar za izvanredni studij turistiËkog smjera22 Viπa hotelijerska πkola u Zagrebu22 2.3. IzdavaËka djelatnost πkole22 Suradnja s „Birotehnikom“26 ©kolski listovi i broπure29 3. ©KOLA DANAS29 3.1. Hotelijersko-turistiËka πkola kao samostalna ustanova30 3.2. Prostorni, materijalni i organizacijski uvjeti rada πkole32 3.3. Nastavni plan i program33 Program obrazovanja odraslih35 4. IZ ÆIVOTA ©KOLE35 4.1. StruËna praksa39 4.2. Terenska nastava41 Terenska nastava ∑ Padova: Grad putujuÊih svetaca42 4.3. Natjecanja42 Gastro46 Alpe ∑ Jadran47 Aktiv hrvatskog jezika47 Novinarsko / literarni tragovi48 Dramska-filmska-foto druæina EOL iz HT©52 Hrvatski naπ svagdaπnji52 Aktiv stranih jezika53 Natjecanja iz stranih jezika54 Opportunities56 Cambridge English Readers - natjecanje u kreativnom

pisanju57 HALLO aus der Hotelijersko-turistiËka πkola, Zagreb58 Interdisciplinarna nastava iz njemaËkog jezika58 Klokan bez granica 200459 Klokan bez granica 200560 Natjecanja iz informatike i raËunalstva61 Natjecanja iz povijesti62 Natjecanja iz geografije62 Mi smo kap koja stvara slap!63 Tjelesna i zdravstvena kultura65 KROA-HT© Srednjoπkolski πportski klub HT©68 Arhivski dokumenti 69 KljuËni Ëlanovi zahvalnice70 Prva pomoÊ70 Natjecanja iz vjeronauka72 AEHT73 EUQUIZ74 4.4. Suradnje i uËeniËke razmjene sa πkolama srodnih programa74 Razmjena uËenika πkola Istituto turistico di Caserta i 74 Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu

76 Razmjena uËenika s Hrvatskom dopunskom πkolom u inozemstvu - SR NjemaËka

76 Esslingen / Stuttgart bliæe Zagrebu78 Program suradnje s Hrvatskom gimnazijom u Budimpeπti78 svibanj 2001. ∑ listopad 2002.79 Interkulturalno uËenje81 4.5. Projekti81 Commenius82 Junior achievement84 DSD ∑ program85 NjemaËka jeziËna diploma KMK-a od 2004. i u naπoj πkoli86 This is our time87 4.6. Izvannastavne aktivnosti87 Likovna radionica89 Delirijum89 Suradnja njemaËke napredne skupine „Frankopan“ s89 Goethe Institutom u Zagrebu92 4.7. Humanitarne akcije i ostala dogaanja92 Vukovaru sa srcem93 Festival jednakih moguÊnosti94 Za humanu ulogu pasa u æivotu Ëovjeka95 Blagdanske humanitarne akcije: S dobrotom kroz blagdane96 Blagdan Svetog Nikole97 5. U»ENI»KI RADOVI97 Faπnjik98 Radost napora

100 Frozen Pizza and Other Slices of Life102 Moja zlatna dolina103 Ja vladam svijetom104 Eko turizam106 Razmiπljanja I107 Razmiπljanja II110 Boæanski je davati, ljudski je primati111 Strip

112 6. DODATAK113 6.1. Popis djelatnika πkole od 1954. do 1978. godine

RavnateljiStalni nastavnici ∑ ProfesoriStruËni nastavnici

114 Honorarni nastavnici115 Administrativno osoblje116 6.2. Popis djelatnika πkole od 1997. g. do danas

RavnateljProfesori i struËni suradnici

118 Administrativno osobljeTehniËko osoblje

119 ©kolski Odbori, VijeÊa roditelja i VijeÊa uËenika120 6.3. Popis uËenika koji su zavrπili Hotelijersko-turistiËku πkolu od

πkolske godine 1955./56. do πkolske godine 1974./75.158 6.4. Popis uËenika koji su zavrπili Hotelijersko-turistiËku πkolu od

πkolske godine 1997./98. do 2004./05. ∑ Redovni uËenici200 Izobrazba odraslih203 Literatura

KAZALO

1.2. Na poËetku bijahu kavotoËja

Da bismo mogli pratiti razvoj turizma u Zagrebu, posebice hotelijerstva kao jednog od

glavnih segmenata turistiËke djelatnosti, te ujedno bolje razumjeti potrebu za otvara-

njem strukovnih πkola turistiËkog usmjerenja, moramo se vratiti u razdoblje kada je turi-

zam bio joπ u zaËetku. Pretpostavka za razvoj, je svakako bio povoljan smjeπtaj na

sjeciπtu vaænih prometnih pravaca izmeu Podunavlja i Jadrana, πto dovodi do ubrzanog

prosperiteta trgovine i obrta kao i ostalih grana gospodarstva.

Pretpovijest su turizma na ovom podruËju obiljeæila tzv. „kavotoËja“ koja su se postavljala uz

sajmiπta, a nedugo zatim u drugoj polovici osamnaestog stoljeÊa, i prve kavane, gos-

tionice i svratiπta. Tako se spominju svratiπta Zum Österreichischen Kron Printzen (K austrij-

skom prijestolonasljedniku) u Ilici 14, Zum weissen Ochsen (K bielom volu) u Ilici 44, zatim

svratiπte Zum Mohren (K crncu) na uglu Frankopanske i Ilice, te na uglu Harmice i Ilice

svratiπte Zum Römischen Kaiser (Kod rimskog cara). Ovo potonje je, ujedno, bilo poznato

kao konaËiπte vladara i visokih dræavnih duænosnika, i kao mjesto gdje se po prvi puta u

Zagrebu pravio i prodavao sladoled.

Ubrzani razvoj gospodarstva i urbanistiËka ekspanzija koja je zahvatila Zagreb u 19. stoljeÊu,

posebno podruËje Donjeg grada, utjecali su na daljnji razvoj turizma i potrebu za novim

ugostiteljskim objektima, tako da raste broj svratiπta, gostionica i kavana. VeÊ spomenu-

to svratiπte u Ilici 14 djeluje, ali od 1827. godine s novim vlasnikom i novim imenom ∑

Jägerhorn (LovaËki rog). Cijelo stoljeÊe kasnije, uoËi drugog svjetskog rata, zatvoren je


Naπ je ljetopis svojevrsna 50-godiπnja svjedodæba Hotelijersko-turistiËke πkole u kojoj se

ocjene njenog uspjeha odraæavaju u poduzetniËkim i ljudskim uspjesima njenih uËenika.

Jesmo li zadovoljni postignutim? StatistiËke Ëinjenice o broju uËenika koji su uspjeπno

zavrπili naπu πkolu, a potom se dalje πkolovali, usavrπavali i napredovali u struci govore

u prilog visokoj razini opÊeg uspjeha.

S druge strane, ako svoju ocjenu temeljimo na pitanju kakav nam je ukupni druπtveni kapital

∑ koliko smo doprinijeli istinskom lokalnom i globalnom zajedniπtvu ljudskih potenci-

jala kojima smo raspolagali i kojima raspolaæemo ∑ razina naπega uspjeha uputit Êe nas

na traæenje novih staza zajedniπtva.

Staze zajedniπtva, poæeljne u buduÊnosti naπe πkole, poveznica su kreativnih potencijala

svakog pojedinca i beskrajnih moguÊnosti njihova ostvarenja u formi opÊeg dobra.

Neka nam se naπa πkola razvija prema principima kapitalizma opÊeg dobra, kapitalizma istine

i poπtenja, kapitalizma mira, tolerancije, marljivosti i svih onih druπtvenih vrijednosti

koje Êe neupitno trajati i neprestano umnaæati druπtveni kapital istinskog zajedniπtva.

Marija Raπan-Kriæanac

Frankopanska ulica

1903. godine

Druga je polovica 19. stoljeÊa bila razdoblje velikog gospodarskog procvata. Moæemo pratiti

gradnju mnogih reprezentativnih zgrada u uæem centru grada, zatim uvoenje vodovoda,

kanalizacije i elektriËne energije, te pojavu prvog tramvaja s konjskom vuËom (tzv. konj-

ka). Potkraj stoljeÊa objavljen je i prvi cjeloviti turistiËki vodiË grada Zagreba (Kaæiput za

urodjenike i strance), tiskan u BeËu u dvojeziËnoj verziji. Jasno je kako se sve navedeno

odrazilo i na ugostiteljsko poslovanje, pri Ëemu je zabiljeæeno da zagrebaËki hotelijeri i

gostioniËari uporno rade na osuvremenjivanju svojih objekata, kojih nije bilo malo.

Pouzdano je kako je 1890. godine u Zagrebu postojalo oko 300 ugostiteljskih objekata,

od Ëega trinaest svratiπta i hotela, πto ukazuje da je grad bio stjeciπte putnika, trgovaca

i ostalih posjetitelja. Upravo stoga, na izmaku stoljeÊa poËinje s radom joπ nekoliko

svratiπta, smjeπtenih istoËno od glavnog gradskog trga, u JuriπiÊevoj, DraπkoviÊevoj i

Vlaπkoj ulici.

PoËetkom dvadesetog stoljeÊa grad dobiva nove turistiËke sadræaje i nove smjeπtajne objek-

te. Meu poznatije svakako hotel Palace-Croatia na Strossmayerovom trgu iz 1905. godi-

ne, a tri je godine kasnije otvoren i prvi cabaret u Zagrebu, i to baπ na naπoj danaπnjoj

adresi - Frankopanska 8, u tadaπnjem hotelu Imperial!

To je vrijeme kada se (1907. godine) osniva „Savez gostioniËarskih zadruga Kraljevine

Hrvatske i Slavonije“ i kada se po prvi puta postavlja pitanje osnivanja struËne πkole za

nauËnike u ugostiteljstvu. Naime, sve do tada nije postojala struËna izobrazba

zaposlenika u hotelima, restoranima i kavanama, veÊ su u ugostiteljskim objektima

uglavnom zapoπljavani stranci πkolovani u strukovnim πkolama u BeËu. Takoer nije bilo

ni vodiËa „od zanata“; taj su posao obavljali „svratiπni posluænici“ na hrvatskom i

njemaËkom jeziku. Ipak, uskoro je utemeljeno druπtvo ZagrebaËki zbor s Odborom za

ukonaËavanje stranaca, Ëiji je osnovnim zadatkom „da sa svakim prikladnim naËinom uzna-

stoji kako bi πto viπe stranaca doπlo u hrvatske krajeve i kako bi se oni πto duæe

zadræali“, πto je bio joπ jedan veliki poticaj razvoju turizma. Organizirana turistiËka puto-

vanja joπ su uvijek bila malobrojna. Spominju se uglavnom izleti na Medvednicu i u

gradsku okolicu, putuje se na PlitviËka jezera, Velebit i more, te neπto manje na gospo-

darske izloæbe izvan Zagreba i Hrvatske, ali u organiziranim putovanjima ipak prednjaËe

hodoËaπÊa (posebice Marija Bistrica).

Napokon se, uoËi prvog svjetskog rata, naredbom bana Kraljevine Hrvatske, Slavonije i

Dalmacije od 11. veljaËe 1914. godine, osniva prva „StruËna πkola za gostioniËarsko-kava-

narske nauËnike u slobodnom i kraljevskom glavnom gradu Zagrebu“. Ista je poËela s

djelovanjem tek u listopadu 1916. godine na lokaciji NikoliÊeva 10, a prema „©tatutu“

imala je za svrhu pruæiti nauËnicima πto viπe struËne naobrazbe. Nastava („obuka“) tra-

jala je tri godine, po πest sati tjedno, a prvi predmeti su bili: „hrvatski jezik, trgovaËko-

obrtno raËunstvo, obrtno knjigovodstvo, graanska prava i duænosti, nauka o podvorbi,

50 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu 9

LovaËki rog. Ipak, prostor u Ilici 14 obnovljen je u poslijeratnom periodu, te do

danaπnjeg dana djeluje pod istim imenom i na istoj lokaciji, nama je vaæan, jer su se

tamo od 1955. godine πkolovale prve generacije hotelijera.

U prvoj polovici 19. stoljeÊa u Zagrebu djeluje joπ nekoliko svratiπta, od kojih izdvajamo ono

u Ilici 4, svratiπte K caru austrijanskomu, koje je smatrano najuglednijim i najkomfornijim,

u koje je veÊ 1881. godine uveden telefon, a πest godina kasnije i elektriËna rasvjeta.

Zgrada nedugo kasnije prodana, i poËetkom 20. stoljeÊa ustupila mjesto prvoj trgovaËkoj

robnoj kuÊi u gradu (danas Nama).

Nedaleko je, u Ilici br. 6, bilo smjeπteno i svratiπte K ugarskoj kruni, Ëija je glavna atrakcija bio

biljar. Krajem stoljeÊa ovo je svratiπte preraslo u jedan od prvih gradskih hotela ∑ Grand

hotel. Ipak, prvi je veliki i luksuzan zagrebaËki hotel, sagraen 1840. godine u Ilici, na

lokaciji nekadaπnjeg svratiπta K bielom volu, hotel Pruckner. Zgradu je projektirao poznati

zagrebaËki arhitekt Bartol Felbinger, a hotel nam je zanimljiv joπ i zbog Ëinjenice πto je

njegov vlasnik bio Matija Pruckner, „æitelj i graanin Zagreba“, dok su do tog vremena sve

kavane, gostionice i svratiπta bile u rukama stranaca.

Nakon 1850. godine intenzivira se turistiËka djelatnost u gradu. Sve je veÊi broj gostiju koji

posjeÊuju Zagreb, te je u BeËu 1854. godine tiskana prva karta Zagreba i okolice u boji.

Istodobno se na potezu Donjeg grada otvaraju brojna svratiπta: K bijelom jagnjetu i K zlat-

noj kruni u Gajevoj ulici, dok u Frankopanskoj na broju 12 i 13 poËinju krajem stoljeÊa

raditi svratiπta K Meksikancu (kasnije Dalmacija) i K crnom volu. U Frankopanskoj 8 je 1892.

godine otvoren hotel Imperial, koji je sedamdesetak godina kasnije zatvoren i ustupljen

Ugostiteljskoj πkoli, a danas u toj zgradi djeluje naπa, Hotelijersko-turistiËka πkola u

Zagrebu.

Ovako ubrzan razvoj i πirenje ove gospodarske grane rezultirao je uskoro i strukovnim udruæi-

vanjem, pa se 1884. godine osniva Zadruga svratiπtara, gostioniËara, krËmara i kavanara.

Statutom je Zadruga veÊ slijedeÊe godine limitirala broj ugostiteljskih radnji na 20

svratiπta, 40 gostionica i pivnica, 15 kavana, 50 „kavotoËja“ itd., te je na taj naËin reguli-

ran postupak dobivanja dozvole za obavljanje obrta. To su, dakle, bili poËeci turistiËke

organizacije u Zagrebu.

Bilo je to vrijeme kada grad dobiva uliËnu (plinsku) rasvjetu i telefon, vrijeme dolaska prve

lokomotive i uspostavljanja meunarodnog æeljezniËkog prometa. Uvode se redovite li-

nije omnibusa s konjskom vuËom, koje su, za potrebe svojih gostiju, uspostavila bolja

gradska svratiπta i hoteli, kako bi njihovi gosti bili udobno prevezeni od kolodvora do

prenoÊiπta. Otprilike iz istog vremena (1863. godine) datira i najstariji poznati zapis o

organiziranom turistiËkom putovanju, kojega za graane Zagreba prireuju poduzetnici

J. i C. MihailoviÊ, kako bi posjetili Graz i BeË.

50 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu8

ured, a takoer je, pored postojeÊih domaÊih putniËkih agencija, otvoreno i nekoliko

inozemnih. Za vrijeme rata poËinje s radom i hotel Jadran u Vlaπkoj ulici. Pored osiro-

maπenja turistiËke ponude, dolazi do promjena i na podruËju strukovne izobrazbe, 1943.

godine prestaje postojati Ugostiteljska πkola kao samostalna ustanova, da bi uskoro

postala odjelom StruËne produæne πkole trgovaËkog smjera.

Po zavrπetku rata dolazi do oæivljavanja turistiËke djelatnosti, te se krajem 1945. godine osni-

va Zemaljsko hotelsko poduzeÊe Hrvatske, u Ëijem su sastavu i zagrebaËki hoteli

Esplanade, Palace, Jadran i Imperial (!), a od ugostiteljskih objekata kavane Corso i Zagreb. VeÊ

je slijedeÊe godine utemeljeno u Zagrebu Gradsko hotelsko poduzeÊe, tiskan je prvi

poslijeratni turistiËki prospekt grada, obnovljen je rad putniËkih agencija, a 1949. godi-

ne se ponovno otvara i Ugostiteljska πkola, ovaj put pod nazivom ©kola uËenika u privredi

ugostiteljske struke.

Samo pet godina nakon Drugog svjetskog rata grad biljeæi 444 hotelsko-ugostiteljska objek-

ta, od Ëega treba istaÊi sedam hotela (Esplanade, Palace, Dubrovnik, Beograd, Imperial, Jadran

i Bristol), dva prenoÊiπta (SkuπiÊ i ObrtniËko prenoÊiπte), zatim 94 restorana, gostionica i

krËmi, 11 kavana itd. Istodobno je umjesto Gradskog turistiËkog ureda osnovano

poduzeÊe Turist, sa zadatkom promocije turizma i nova agencija Centralni turistiËki biro

za Hrvatsku (tzv. Centroturist). Uskoro poËinje s redovitim izlaæenjem struËni Ëasopis

Ugostiteljsko-turistiËki glasnik (danaπnji Ëasopis Ugostiteljstvo i turizam), a nedugo nakon toga

i TuristiËki vjesnik (danaπnji mjeseËnik Turizam).

Godine 1952. osnovana je u Zagrebu Ugostiteljska komora, na Ëiju se inicijativu utemeljuje

TuristiËko druπtvo Zagreb (kasnije TuristiËki savez Zagreba), s ciljem unapreenja turiz-

ma grada i okolice, posebno na promidæbenom planu. Druπtvo organizira Prvu izloæbu

turizma i ugostiteljstva u prostorijama ZagrebaËkog velesajma u Savskoj cesti 15. Za tu

prigodu tiskano je i 50.000 ilustriranih turistiËkih prospekata. Ugostiteljska je komora,

uslijed velikog zamaha turizma koji je zapoËeo pedesetih godina, prepoznala potrebu za

πkolovanim kadrovima u ugostiteljstvu i turizmu. Iz tog razloga i uz potporu Savjeta za

prosvjetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, glavna godiπnja skupπtina Komore od 7. srpnja

1954. godine donosi rjeπenje o osnivanju Odjeljenja za naknadno i dopunsko obrazovanje

rukovodeÊeg ugostiteljskog kadra. No, kako tadaπnji propisi nisu dopuπtali ugostiteljskim

komorama osnivanje πkolskih ustanova, taj je zadatak preuzeo Kotarski NO Zagreb,

donijevπi na svojoj sjednici, odræanoj 15. rujna 1955. godine, Rjeπenje o osnivanju

Hotelske πkole u Zagrebu. Ovim dogaajem, nakon dugog razvojnog puta ugostiteljsko-

-turistiËke djelatnosti na ovom prostoru, sluæbeno poËinje povijest naπe πkole, koja se

od samog poËetka aktivno ukljuËuje u turistiËki æivot grada.

ab


æiveæna sredstva, nauka o prometu, krasopis i njemaËki jezik“. UËenici su se, ovisno o

turistiËko-ugostiteljskim objektima u kojima su bili zaposleni, dijelili na gostioniËarsko-

-svratiπtarske i kavanarske, a od 1930. godine naziv svratiπtar ustupa mjesto novom

nazivu ∑ hotelijer. Naravno da je do promjene naziva bila uzrokovana sve veÊim brojem

novoizgraenih hotela u Zagrebu.

Nakon rata u Zagrebu djeluje Druπtvo za promet stranaca, otvaraju se novi objekti za smjeπtaj

gostiju, proπiruju se i ostali ugostiteljski sadræaji. NiËu nova svratiπta: u Petrinjskoj ulici

(Velebit), Vlaπkoj (Kaptol) i Frankopanskoj (Slovenac), a neka postojeÊa svratiπta preureuju

i preimenuju u npr. svratiπte K crnom volu sada postaje Crni orao, a konaËiπte K Meksikancu

mijenja ime u Lloyd.

Ipak najznaËajniji dogaaji, koji su obiljeæili turistiËku povijest Zagreba prve polovice 20.

stoljeÊa, zbili su se 1925. godine kad je osnovana prva domaÊa putniËka agencija ∑

Putnik, a nedugo nakon toga otvoren je i hotel Esplanade, od tada najluksuzniji hotel u

Zagrebu. Projektirao ga je poznati zagrebaËki arhitekt Dionis Sunko. Kao zanimljivost se

navodi da hotel posjeduje banku i kockarnicu, te da su sve sobe opremljene telefonom,

a cjelokupna je graevina ocijenjena kao izniman spoj arhitekture i obrta.

Iste godine gradi se i poznati Tomislavov dom na Sljemenu, a uvode se i novosti na podruËju

strukovnog obrazovanja kadrova u ugostiteljskim djelatnostima. Naime, u struËnoj se

πkoli za gostioniËarsko-kavanarske nauËnike poËinju obrazovati i kuhari. Znakovito je da

su πkolu pohaali samo muπkarci, dok se od æena konobarica nije traæila struËna spre-

ma. Æene se, kao polaznice ove πkole, spominju tek od 1930. godine. Sve u svemu, od

osnutka ove strukovne πkole do 1930. godine, πkolovanje je zavrπilo 330 uËenika.

U nizanju dogaaja koji su obogatili turistiËku ponudu grada novim sadræajima istiËemo novi

ilustrirani vodiË kroz grad i okolicu, zatim putniËke agencije koje organiziraju tzv. „nauËne

ekskurzije“ i putovanja u inozemstvo, uvode se prve redovite zraËne linije, a na glavnom

gradskom trgu diæe se novi zagrebaËki hotel, hotel Milinov (danas hotel Dubrovnik).

SveËano je otvoren 1929. godine, sa kapacitetom od 96 soba, od kojih je veÊina posje-

dovala kupaonicu s toplom i hladnom vodom, a glavne novosti koje ovo impozantno

zdanje donosi bili su dizalo i ugraeno centralno grijanje.

Iste je godine zabiljeæeno preko 100.000 gostiju koji su posjetili grad, od Ëega su Ëetvrtinu

Ëinili stranci, uglavnom iz NjemaËke i Austrije, a ukupno su ostvarili oko 500.000

noÊenja. U Zagrebu je 1930. godine postojalo 20 hotela i joπ preko 360 ostalih ugosti-

teljskih objekata, a nedugo zatim osniva se i Mjesni opÊinski turistiËki odbor s ciljem

unapreenja turistiËkih interesa grada.

»etrdesetih godina 20. stoljeÊa smanjuje se broj posjetitelja, a za vrijeme drugog svjetskog

rata skoro potpuno zamire turistiËki æivot grada. U to vrijeme djeluje Gradski turistiËki


2.1. Osnutak i razvoj πkole

riËa o Hotelijersko-turistiËkoj πkoli u Zagrebu zapoËinje prije pola

stoljeÊa na prijedlog tadaπnje Ugostiteljske komore i Savjeta za

prosvjetu, nauku i kulturu NR Hrvatske. To je vrijeme kada u

Hrvatskoj zapoËinje ozbiljniji razvoj turizma, zbog Ëega se i javila

potreba za struËnim kadrovima. Iz tog se razloga otvaraju ugosti-

teljske πkole u Zagrebu, Dubrovniku i Opatiji, meutim, one su

strukovno profilirale polaznike za zanimanja konobara, kuhara i

slastiËara. Hotelijera joπ uvijek nije bilo u obrazovnim programima

navedenih πkola. Ipak, hotelijeri se spominju veÊ 1930. godine u

okviru StruËne πkole za gostioniËarsko-kavanarske nauËnike, iako samo kao

skupina uËenika koja je bila zaposlena po zagrebaËkim hotelima i

svratiπtima. Prema jednakom su se nastavnom programu πkolovali: gostioniËari, kava-

nari, hotelijeri i kuhari.

Osnutkom Odjeljenja za naknadno i dopunsko obrazovanje rukovodeÊeg ugostiteljskog kadra 1954. godi-

ne potiËe teænja da se naπoj turistiËkoj privredi osigura kvalitetan struËni kadar koji Êe se

znati nositi sa zahtjevima suvremenog turizma i ugostiteljstva. SlijedeÊe godine preuzi-

ma Kotarski NO Zagreb ulogu i sve obveze Ugostiteljske komore, te na svojoj sjednici

VijeÊa od 15. rujna 1955. godine donosi Rjeπenje o osnivanju Hotelske πkole u Zagrebu:


2. IZ POVIJESTI ©KOLE

50 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu 1550 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu14

Cilj novoosnovane πkole bio je: „dati polaznicima svestranu struËnu, teoretsku i praktiËnu

naobrazbu kako bi mogli nakon uspjeπno zavrπenog πkolovanja samostalno djelovati u

organizaciji i poslovanju ugostiteljskih poduzeÊa i radnja“. Prvotno se πkola smjestila u

prostorije hotela Esplanade, gdje su polaznici imali jednu uËionicu za teorijsku nastavu

koja se odræavala prijepodne, dok su praktiËnu nastavu obavljali uglavnom poslijepodne,

i to u kuhinji, blagovaonici, recepciji, raËunovodstvu i administraciji hotela. BuduÊi se

nastava u potpunosti odvijala na jednom mjestu u hotelu, uËenici su mogli u praksi

primijeniti steËena teorijska znanja, a uvjeti rada πkole bili su gotovo idealni. Naime,

cjelokupni je nastavni proces bio uklopljen u poslovanje samoga hotela.

Prvotno je πkolovanje u Hotelskoj πkoli bilo organizirano u trajanju od dvije godine, pri Ëemu

je nastavno gradivo prve godine bilo uglavnom usmjereno na poslove vezane uz hotel-

sku kuhinju i posluæivanje, dok je na drugoj godini teæiπte bilo na hotelskoj administra-

ciji. Stoga je praktiËna nastava druge godine bila na recepciji, ukljuËivala je raËunovod-

stvo, statistiku itd.

©kolska godina trajala je svega pet mjeseci, odnosno dvadeset tjedana. Na prvoj je godini

teoretska nastava bila rasporeena u 24 sata tjedno (ukupno 480 sati), i to iz sljedeÊih

predmeta:

S hrvatsko-srpski jezik s dopisivanjem,

S njemaËki jezik s dopisivanjem,

S engleski ili francuski jezik s dopisivanjem,

S privredna raËunica s kalkulacijom,

S turistiËka geografija,

Ëemu su uËenici nakon prve godine πkolovanja bili upuÊeni na praksu u kuhinju, blago-

vaonicu i na recepciju hotela. Ljetna se struËna praksa danas odvija nakon svake na-

stavne godine, osim nakon zavrπne godine πkolovanja u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli.

UËenici se upuÊuju na praksu u bolje restorane, turistiËke agencije i hotelske objekte

grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske.

Hotelska πkola zapoËela je svoje djelovanje kao πkola sa samo jednim razrednim odjelom.

Kako je zanimanje za upis u πkolu raslo, veÊ se druge πkolske godine po osnutku πkole

otvorilo joπ jedan razred. Tako su πkolske godine 1955./56., pored redovnih uËenika, u

„radniËko odjeljenje“ upisani polaznici koji dolaze iz radnog odnosa. Redovni uËenici su

se u Hotelsku πkolu upisivali na temelju zavrπne svjedodæbe ugostiteljske πkole ili nakon

zavrπene niæe gimnazije. U radniËki odjel su se upisivali uËenici koji su polagali prijam-

ni ispit, ako nisu imali svjedodæbe navedenih πkola. Nastavni plan i program je, potom,

bio isti i za redovne uËenike i za polaznike radniËkog odjela.

PoveÊanjem broja razrednih odjela Hotelske πkole, pojavio se problem nedostatka prikladnog

prostora za odræavanje nastave, stoga se od druge πkolske godine po osnivanju πkole,

nastava odvijala na dva mjesta. ©kola je πkolske godine 1955./56. imala tri razredna

odjela, a trebale su i druge prostorije: zbornica, knjiænica, prostorije za tajniπtvo πkole

itd. BuduÊi da hotel Esplanade nije mogao ustupiti πkoli toliki broj prostorija, pa se

moralo pronaÊi prikladnije rjeπenje. Iz tog je razloga teorijska nastava preseljena u

zgradu LovaËkog roga u Ilici 14, u prostorije tadaπnje Ugostiteljske πkole, dok se praktiËna

nastava i dalje odræavala u hotelu Esplanade. Ipak, ni prostor u Ilici 14 nije bio idealan za

odræavanje nastave. U oba se prostora nastava odvijala u dva turnusa, a slijedeÊe πkolske

godine je Hotelska πkola imala joπ jedan razredni odjel viπe, tako da su se za potrebe

nastave morale preurediti dvije tavanske prostorije. S vremenom se praktiËna nastava,

uz onu u hotelu Esplanade, proπirila i na neke druge hotelske objekte, (npr. hotel

Dubrovnik, Palace, International), u kojima se uglavnom odræavala praktiËna nastava iz

recepcije, dok se praktiËna nastava iz ugostiteljskog posluæivanja odvijala u mnogobroj-

nim zagrebaËkim restoranima.

Tako je bilo u samom poËetku, ali i kasnije je πkola mnogo puta mijenjala svoju adresu, te je

djelovala istovremeno na viπe lokacija u gradu. Unajmljivale su se uËionice u zgradi

tadaπnje ©kole za odgajatelje u HabdeliÊevoj ulici, odræavala se nastava u BogoviÊevoj

ulici 7, zatim, od πkolske godine 1978./79., i na Katarininom trgu, u zgradi Gornjogradske

gimnazije, pa u unajmljenim prostorijama Gimnazije Lucijan Vranjanin na Maleπnici i

zgradi u IvaniÊgradskoj ulici 41, da bi konaËno πkolske godine 1997./98. bila preseljena

na danaπnju lokaciju u Frankopanskoj 8, u zgradu nekadaπnjeg hotela Imperial. Tijekom


S ugostiteljsko kuharstvo,

S ugostiteljsko usluæivanje,

S podrumarstvo,

S poznavanje robe s higijenom prehrane i

S organizacija i poslovanje u ugostiteljstvu.

Pored navedenog, polaznici su imali i praktiËnu nastavu koja se odræavala u hotelskoj kuhinji

i blagovaonici, a bila je rasporeena na pet dana u tjednu po tri sata dnevno.

Na drugoj su godini polaznici pohaali teorijsku nastavu od ukupno 600 sati iz sljedeÊih

predmeta:

S hrvatsko-srpski jezik s dopisivanjem,

S njemaËki jezik s dopisivanjem,

S engleski ili francuski jezik s dopisivanjem,

S privredna raËunica s kalkulacijom,

S turistiËka geografija,

S umjetnost i poznavanje kulturno-historijskih spomenika,

S organizacija i poslovanje u ugostiteljstvu,

S ekonomika i privredno-pravni propisi,

S raËunovodstvo i

S izgradnja i oprema ugostiteljskih objekata.

PraktiËna se nastava na drugoj godini odvijala u cjelokupnoj hotelskoj administraciji. Takoer

su, pored svih navedenih predmeta, polaznici pohaali i predavanja iz poslovne psi-

hologije i strojopisa, a oni koji nisu uËili francuski jezik, morali su savladati gastronom-

sku terminologiju na francuskom.

Tijekom pet desetljeÊa djelovanja πkole, doπlo je viπe puta do promjene nastavnog plana i

programa, πto je bilo u skladu s promjenama i razvojem gospodarstva, posebice turizma.

Takoer se mijenjala i duæina trajanja πkolovanja u naπoj obrazovnoj ustanovi. Od osnut-

ka πkole nastava je bila organizirana u trajanju od dvije godine sve do πkolske godine

1970./71., kada je bila produæena na tri godine. Ipak, veÊ je πkolske godine 1973./74.

nastava opet bila svedena na samo dvije godine, da bi 1978./79., nakon stvaranja

Ugostiteljsko-hotelijerskog centra, πkola dobila status Ëetverogodiπnje πkole.

Promjene su oËite u ljetnoj struËnoj praksi. U poËetku je ona bila organizirana u ljetnim

mjesecima izmeu prve i druge godine πkolovanja. BuduÊi da su prve generacije polazni-

ka hotelske πkole bili uglavnom direktori hotela, restorana i kavana, kojima je nedosta-

jalo struËno obrazovanje, struËnu su praksu odraivali u objektima u kojima su bili

zaposleni. Neπto kasnije uvedena je ljetna struËna praksa u trajanju od tri mjeseca, pri


Obzirom da je Hotelijerska πkola za potrebe svojih uËenika trebala razne udæbenike speci-

fiËnih sadræaja, a u vrlo maloj nakladi od 200 do 400 primjeraka ∑ preostalo je da se u

okviru Hotelijerske πkole organizira i izdavaËka djelatnost. To se odvijalo vrlo uspjeπno,

tako da su se neka skripta prodavala ne samo uËenicima, nego direktno hotelima (npr.

Dopisivanja na hrvatskom i stranim jezicima, StruËni termini na stranim jezicima, Kalkulacija u ugos-

titeljstvu i hotelijerstvu). Profesori πkole bili su autori udæbenika koje su izdavali „©kolska

knjiga“ i drugi izdavaËi, i to: Osnove turizma, Poznavanje robe za ugostitelje, Jela na pet jezika, te

Organizacija poduzeÊa. Ta su skripta i udæbenike koristili i uËenici drugih πkola. Naπi su pro-

fesori pisali kao suradnici i za „Birotehniku ∑ zavod za dopisno obrazovanje“.

Godine 1968. osnovano je podruËno odjeljenje Hotelijerske πkole u Rovinju, a 1972. godine

osnovana je u Rovinju, kao i u viπe veÊih mjesta, uz postojeÊe Ugostiteljske πkole, i

Hotelijerska πkola.

Hotelijerska πkola je za vrijeme svojeg dvadesetËetverogodiπnjeg postojanja dala neπto viπe

od tisuÊu svrπenih uËenika razliËitih struka, a najdulje kao hotelijeri.

Hotelijerska πkola morala se godine 1978. integrirati s Ugostiteljsko-πkolskim centrom,

–aËkim domom i VI. Gimnazijom u Ugostiteljsko-hotelijerski obrazovni centar (skraÊeno

UHOC). Tako je od triju solidnih srednjih πkola po nalogu tadaπnjih prosvjetnih vlasti

stvoren veliki centar s radom na nekoliko lokacija.

Prvi i drugi razred u Ugostiteljsko-hotelijerskom obrazovnom centru bio je tzv. Pripremni stu-

panj, koji je bio jednak za sve srednje πkole. Predavali su uglavnom profesori iz bivπe VI.

Gimnazije, a neki i u 3. i 4. razredu ∑ dakle, struËnim profilima. Pokazalo se s vremenom

da bi bilo mnogo produktivnije da svaki tadaπnji obrazovni centar uvede i neke predmete

za upoznavanje buduÊe struke. Tako su se naπi uËenici nakon 1. i 2. razreda Pripremnog

stupnja upisivali u 3. i 4. razred kao recepcionari (kasnije hotelijerski radnici), zatim u

turistiËke radnike i hotelske nadzornice (kasnije hotelske domaÊice). Vidi se da je

umjesto jednog opÊeg profila, kakav je bio u Hotelijerskoj πkoli, trebalo u UHOC-u obra-

zovati tri profila. No, pokazalo se da tri profila ne odgovaraju poduzeÊima, jer za tako

usko specijalizirane kadrove nije bilo zaposlenja. Tako se prestalo upisivati hotelske

domaÊice.

KonaËno se u suverenoj Hrvatskoj dræavi 1990. godine osnutkom Ugostiteljsko-turistiËke

πkole iznova vratilo na jedan profil, i to s nazivom hotelijersko-turistiËki tehniËar. Taj

naziv odgovara potrebama hotela i turistiËkih agencija, pa se sada radi na opseænom

poslu, da se planovi i programi prilagode zahtjevima hotela i agencija.

Dio profesora, koji je bio integriran u Ugostiteljsko-hotelijerski obrazovni centar, preπao je u

novoosnovanu gimnaziju, a preostali su nastavili s radom u Ugostiteljsko-turistiËkoj

πkoli.


proteklih desetljeÊa πkola se uvijek iznova suoËavala s nedostatkom prostora, kako ze

teorijsku, tako i za praktiËnu nastavu. Traæila su se mnoga rjeπenja za prikladan smjeπtaj

πkole, no do danas nema rjeπenja. Problem prikladnog πkolskog prostora je glavni prob-

lem koji oteæava kvalitetan rad πkole.

Kompleksnost πkolovanja hotelijersko-turistiËkih kadrova1

Godine 1954. na inicijativu tadaπnje Ugostiteljske komore u Hrvatskoj, a u suglasnosti s

tadaπnjim Savjetom za prosvjetu, nauku i kulturu, izdano je rjeπenje o osnivanju

„Odjeljenja za naknadno i dopunsko obrazovanje rukovodeÊeg ugostiteljskog kadra“.

Tijekom 1955. godine nazivi se mijenjaju u „Viπa ugostiteljska πkola“, pa u „Viπa struËna

ugostiteljska πkola“ i na kraju se te godine 1955. osniva Hotelska πkola. PoËetkom 1961.

godine πkola je dobila naziv Hotelijerska πkola.

U traæenju boljih rjeπenja, u sustavu πkolovanja kadrova u hotelijerstvu i turizmu bilo je

mnogo promjena.

Prvi ravnatelj Hotelijerske πkole bio je prof. Ivan ©varc, zatim pok. Mirko Sagrak, pa mr.

Boæidar DelaË, te kao zadnji pok. mr. Tomo BaËiÊ.

ZahvaljujuÊi ravnateljima, profesorima i struËnim nastavnicima postojala je stalna suradnja

s hotelima i turistiËkim agencijama. Planovi i programi bili su sastavljeni tako da su se

svrπeni uËenici s lakoÊom ukljuËivali u zahtjevne zadatke radnih mjesta u hotelima i turi-

stiËkim agencijama. Nakon zavrπenih viπih i visokih πkola dolazili su ubrzo na rukovodeÊa

mjesta ∑ npr. danaπnji ravnatelji veÊine hotela i rukovoditelji recepcija u Zagrebu, uglav-

nom su bivπi uËenici Hotelijerske πkole.

Meutim, naæalost prestankom rada Hotelijerske πkole 1978. g. sve noviji i noviji planovi i

programi udaljavali su se od stvarnih potreba opÊe obrazovnih i struËnih znanja potreb-

nih za te kadrove. OËekujemo da Êe se i sada predloæeni planovi i programi dotjerivati

kako bi bili struËno korisni.

Obrazovanje u Hotelijerskoj πkoli bilo je samo u dva zavrπna razreda (dakle u 3. i 4. razredu

srednje πkole). Upisivali uËenici sa svrπenih dva razreda gimnazije ili zavrπenom ugo-

stiteljskom πkolom. Bila je to godinama jedina srednja πkola sa dva zavrπna razreda.

PraktiËni rad odvijao se u hotelima za vrijeme redovne nastave, i to iz recepcije, a iz posluæi-

vanja i kuharstva u kabinetima πkole. Preko ljeta odvijala se ferijalna praksa u hotelima

i njihovim restauracijama s kojima je πkola sklapala ugovore. Stipendisti su je obavljali

u poduzeÊima stipenditora.

U svrhu dopunjavanja struËnog obrazovanja Hotelijerska πkola provodila je i πkolovanje uz

rad.


1 Ovo je prijepis

izvornog teksta

pok. Maje Hamed,

dugogodiπnje

profesorice u

Hotelijerskoj πkoli

u Zagrebu

PodruËni odjel u Rovinju djelovao je do 1972. godine, nakon Ëega se osamostalio kao

Hotelijerska πkola u Rovinju. Ipak, nakon dvije godine πkola prestaje s radom, te se pri

©kolskom centru za robni promet u Puli otvara odjeljenje za izobrazbu hotelijera, a sve

to prema nastavnom planu i programu Hotelijerske πkole u Zagrebu.

Dopunsko obrazovanje hotelijerskog i ugostiteljskog kadra

Hotelijerska πkola bila je πezdesetih godina vrlo aktivna na podruËju organizacije i realizaci-

je seminara za djelatnike u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. Na poticaj Privredne komore

izraeno je veÊ 1963. nekoliko planova i programa za dopunsko obrazovanje navedenih

kadrova, a poËetkom 1964. pristupilo se realizaciji seminara za pojedina zanimanja:

direktore hotela i turistiËkih naselja, πefove recepcija, zatim za recepcionere i upravitelje

kampova, kao i za poslovoe ugostiteljskih objekata.

Planovi i programi seminara bili su prilagoeni specifiËnim zahtjevima i potrebama polazni-

ka, koji su dolazili s cijelog podruËja Hrvatske. Seminari su odræavani u razliËitim peri-

odima i s razliËitom duæinom trajanja, uglavnom u unajmljenim prostorijama hotela

Esplanade.

Ovakav oblik obrazovanja zaposlenika u turizmu pokazao se vrlo korisnim u razdoblju razvo-

ja i uzleta turistiËke djelatnosti kod nas.

Centar za izvanredni studij turistiËkog smjera

Hotelijerska πkola u Zagrebu ostvarila je poËetkom sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa

jedan zanimljiv projekt u suradnji s Viπom ekonomskom πkolom iz Pule. Ta je suradnja

imala za cilj obrazovanje kadrova viπe struËne spreme za potrebe hotelijerstva i turizma,

pri Ëemu je 1971. pri Hotelijerskoj πkoli u Zagrebu utemeljen „Centar za izvanredni studij

turistiËkog smjera“.

Navedeni je Centar djelovao prema programima Hotelijerske πkole, a bio je vrlo velik odaziv

studenata za ovaj studij. Uvjeti za upis u Centar za izvanredni studij bili su slijedeÊi:

zavrπena Hotelijerska ili neka sliËna srednja πkola (gimnazija, ekonomska), ili zavrπena

ugostiteljska πkola i poloæen prijamni ispit, te odraena struËna praksa. VeÊina kandida-

ta za upis bili su bivπi uËenici Hotelijerske πkole koji su proveli odreeno vrijeme radeÊi

kao turistiËki djelatnici. PredavaËi su bili profesori Hotelijerske πkole i Viπe ekonomske

πkole iz Pule.


Postoje razmiπljanja o potrebi razdvajanja Ugostiteljsko-turistiËke πkole na dvije πkole, i to na

trogodiπnju Ugostiteljsku i Ëetverogodiπnju Hotelijersko-turistiËku πkolu. No, i tu se opet

postavlja pitanje odgovarajuÊih prostorija, jer te πkole treba pratiti hotel s restauraci-

jom.

Godine 1974. bila je osnovana i Viπa hotelijerska πkola u Zagrebu, a prvi direktor bio je mr.

Boæidar DelaË. Programi Viπe hotelijerske πkole proπirivali su i nadopunjavali gradivo

srednje Hotelijerske πkole, uz dodatak predmeta koji se predaju na srodnim fakultetima.

Meutim, Viπa hotelijerska πkola prestala je postojati 1979. godine jer se integrirala u

Fakultet za vanjsku trgovinu, a 1981. se taj fakultet integrira u Ekonomski fakultet.

U Zagrebu, 23. XII. 1992.godine prof. Maja Hamel

cd

2.2. ©irenje djelovanja πkolePodruËno odjeljenje Hotelijerske πkole u Rovinju

Ekspanzija turizma πezdesetih godina proπloga stoljeÊa, koja je uzela maha u cijeloj Hrvatskoj,

a posebice na podruËju Dalmacije i u Istri, dovela je do nuæne potrebe za πkolovanim

hotelijerskim kadrovima. BuduÊi Hotelijerska πkola u Zagrebu nije mogla osigurati dovol-

jan broj struËno obrazovanih hotelijera koji bi pokrili sve potrebe novonastalih hotelskih

objekata i ostalih smjeπtajnih kapaciteta, otvoreno je u Rovinju podruËno odjeljenje

Hotelijerske πkole. PodruËni je odjel bio osnovan na inicijativu Hotelskog poduzeÊa Jadran

iz Rovinja i tadaπnjeg Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu, a u sporazumu s Hotelijerskom

πkolom u Zagrebu, te je poËeo djelovati πkolske godine 1968./69.

Prve πkolske godine upisana su u πkolu dva prva razreda s ukupno 51 uËenikom, koji su se

πkolovali po istom nastavnom planu i programu kao i polaznici matiËne πkole u Zagrebu.

Sama je πkola bila smjeπtena u prostorijama tamoπnje gimnazije, gdje se odræavala

teorijska nastava, dok se praktiËna nastava iz kuharstva, posluæivanja i hotelske admini-

stracije odvijala u Hotelu Park. S obzirom na strukturu gostiju, bilo je to, ujedno, ideal-

no mjesto za primjenu teoretskih znanja iz stranih jezika, u prvom redu talijanskog i

njemaËkog.


Dopisno se obrazovanje izvodilo prema postojeÊem nastavnom planu i programu

Hotelijerske πkole u Zagrebu, a u mnogoËemu je bilo prilagoeno zahtjevima polaznika.

Prije osnutka ove πkole u Hrvatskoj nije bilo sliËnih πkola, pa je bilo potrebno izraditi

nove programe, a uz njih i nove udæbenike, odnosno struËnu literaturu za praÊenje na-

stave. Zbog toga su nastavnici Hotelijerske πkole za ovaj program izobrazbe izraivali

odgovarajuÊa skripta, a njima su se sluæile i druge, uglavnom ugostiteljske πkole.

Hotelijerska je πkola, djelomiËno samostalno, a djelomiËno u suradnji s „Birotehnikom“,

izdala slijedeÊa skripta za dopisno obrazovanje hotelijera:

Naslov Autor / profesor

Dopisivanje u turizmu; Maja Hamel, Klara KljuËariÊ

Dopisivanje za hotelijere; Maja Hamel, Klara KljuËariÊ,

Renata Smodek-©ulc

Dopisivanje za hotelijere (na engl. jeziku); Renata Smodek-©ulc

Dopisivanje za hotelijere (na njem. jeziku); Renata Smodek-©ulc

Dopisivanje za hotelijere (na tal. jeziku); Hinka Kampuπ

Engleski gastronomski termini; Renata Smodek-©ulc

Engleski za hotelijere (1. razred); Renata Smodek-©ulc

Engleski za hotelijere 1. dio; Renata Smodek-©ulc

Francuski za hotelijere; Hinka Kampuπ

Gastronomski termini na Ëetiri jezika; Zora MarkoviÊ, Renata Smodek-©ulc

Higijena u ugostiteljstvu; Bogdan Krπnjavi

Higijena u ugostiteljstvu; Rajka ©poljar

Hotelska administracija; ©emso TankoviÊ

Hotelsko dopisivanje; Renata Smodek-©ulc

Izbor tekstova na talijanskom jeziku; Hinka Kampuπ

Jugoslavija ∑ turistiËka zemlja (na njem. jez.); Klara KljuËariÊ

Kalkulacija u hotelijerstvu i ugostiteljstvu; Maja Hamel

Kitchen; Renata Smodek-©ulc

NjemaËki za hotelijere (1. razred); Renata Smodek-©ulc

NjemaËki za hotelijere (2. dio); Klara KljuËariÊ, Mira ©paniÊ

NjemaËki za hotelijere (2. razred); Renata Smodek-©ulc

NjemaËki za hotelijere 1. dio; Renata Smodek-©ulc



Oprema i ureenje ugost. i hotelskih objekata; Boris VrsaloviÊ

Pojam i razvoj umjetnosti; Klara KljuËariÊ


Izvanredni studij pri Hotelijerskoj πkoli u Zagrebu bio je organiziran u trajanju od dvije godi-

ne, jednako kao i onaj na Viπoj ekonomskoj πkoli u Puli, a i nastavni plan i program je

takoer bio isti na oba studija. Centar za izvanredni studij turistiËkog smjera djelovao je

u sklopu Hotelijerske πkole do 1973./74., kada je doπlo do raskida suradnje, a sam Centar

organiziran je pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Viπa hotelijerska πkola u Zagrebu

Zamisao o osnivanju Viπe hotelijerske πkole javila se veÊ 1964. godine, a potakli su je upra-

vo zaposlenici u turizmu i hotelijerstvu, zbog potrebe za visokoobrazovanim kadrom na

rukovodeÊim mjestima. Predlagalo se da dvogodiπnja Hotelijerska πkola preraste u Viπu

hotelijersku πkolu u sklopu Centra za obrazovanje hotelijerskog kadra, a zatim i da se

osnuje Viπa πkola koja bi djelovala uz postojeÊu Hotelijersku.

Na prijedlog Poslovnog udruæenja hotelskih poduzeÊa pristupilo se izradi detaljnog plana i

programa djelovanja Viπe hotelijerske πkole, po uzoru na organizaciju takvih viπih πkola

u svijetu. No, unatoË stvarnim potrebama za osnivanjem takve πkole, projekt je odgoen

zbog nedostatka materijalnih uvjeta koji bi omoguÊili kvalitetan rad Centra za obrazova-

nje hotelijerskog kadra.

Ipak, desetljeÊe kasnije, 1974., utemeljena je Viπa hotelijerska πkola u Zagrebu, ali je djelo-

vala samo do 1979., nakon Ëega je uklopljena u Fakultet za vanjsku trgovinu iz Zagreba.

2.3. IzdavaËka djelatnost πkoleSuradnja s „Birotehnikom“

VjeËiti nedostatak πkolskog prostora sputavao je godinama Hotelijersku πkolu. Broj hotel-

skih kapaciteta je rastao, a s njim i potreba za obrazovanim hotelijerima. ©kola nije

mogla osigurati u dovoljan broj zavrπenih hotelijera. Posebno je bio interes za

Hotelijerskom πkolom u Zagrebu od zaposlenika u turizmu, koji nisu imali moguÊnost

upisa u izvanredni odjel πkole. Stoga je, temeljem sporazuma izmeu Hotelijerske πkole

i Birotehnike ∑ zavoda za dopisno obrazovanje, πkolske godine 1969./70. pokrenut program

dopisnog obrazovanja hotelijera, kako bi se πto bolje odgovorilo na potrebe onih koji su

bili u radnom odnosu.



Skripta za hotelijere

iz 70-tih godina

Broπura Hotelijerske πkole iz 1972. g.

Godiπnjak Hotelijerske πkole iz 1976. g.

Poslovanje u recepciji; ©emso TankoviÊ

Poslovanje u recepciji pomoÊu recepc. stroja; Mirko Sagrak

Poslovna psihologija; Dinko Stary, Berislav Stanuga

Poslovna psihologija za hotelijere; Dinko Stary

Poznavanje robe s tehnologijom za hotelijere; Mirko Sagrak

Privredna matematika za hotelijere; Maja Hamel

Privredna matematika za hotelijere 1. i 2. dio; ©emso TankoviÊ

Razdoblje moderne; Klara KljuËariÊ

Razdoblje realizma; Klara KljuËariÊ

Talijanski gastronomski termini; Zora MarkoviÊ

Tehnologija za hotelijere; Mirko Sagrak

Uloga sporta u hotelijerstvu i ugostiteljstvu; Mladen Suligoj

Uvod u poslovanje recepcijske sluæbe; Mirko Sagrak

Zavrπni struËni rad; Grupa profesora Hotelijerske πkole


©kolski listovi i broπure

Tijekom svoje pedesetogodiπnje povijesti πkola je izdavala nekoliko Ëasopisa, odnosno πkol-

skih listova. Ovdje na prvom mjestu treba istaÊi list Mladi hotelijer koji je izlazio sedamde-

setih godina, a svojim su ga literarnim i likovnim radovima kreirali uËenici Hotelijerske

πkole pod vodstvom prof. Mire ©paniÊ. Ëasopis je donosio prikaz aktualne i struËne teme,

zanimljivosti iz πkolskih klupa, interviewe s profesorima i literarne radove uËenika.

©kolski list Zbornik objavljivan je tijekom 90-tih godina, u vrijeme zajedniËke, Ugostiteljsko-

-turistiËke πkole, tako da su na njemu radili profesori i uËenici obje πkole. Glavni urednik

lista bio je prof. Petar AnuπiÊ. Pored rubrike Knjiæevni pokuπaji, list je donosio i puto-

pisne reportaæe, πkolske zanimljivosti, humor i aktualnosti.

Od 1996. godine poËinje izlaziti uËeniËki list Generacije, a razdvajanjem Ugostiteljsko-turi-

stiËke πkole na dvije samostalne πkolske ustanove 1997., formira se u Hotelijersko-turi-

stiËkoj πkoli novinarsko-literarna grupa pod vodstvom prof. Ilka Despota, koja stvara

jedan potpuno originalni πkolski list, i naziva ga TNT. Do sada su objavljena dva broja

navedenog Ëasopisa, dok je treÊi u pripremi, (vidi poglavlje Novinarsko-literarni tragovi).


©kolski list

iz 1976. godine

©kolski list

iz 1995. godine

©kolski list

iz 1996. godine

3. ©KOLA DANAS

3.1. Hotelijersko-turistiËka πkola kao samostalna ustanova

otelijersko-turistiËka πkola u Zagrebu nastala je Odlukom Vlade

Republike Hrvatske o podjeli Ugostiteljsko-turistiËke πkole na dvije

ustanove: Hotelijersko-turistiËku πkolu i Ugostiteljsku πkolu. Time naπa

πkola nastavlja rad Hotelske πkole, utemeljene 1955. godine.

Samostalna Hotelijersko-turistiËka πkola zapoËinje s radom 01. rujna

1997. sa sjediπtem u Frankopanskoj 8, s nastavnim planom i programom

Ëetverogodiπnje strukovne srednje πkole, na podruËju rada ugostiteljstva

i turizma, a obrazuje za zanimanje hotelijersko-turistiËki tehniËar. Za rav-

natelja πkole imenovana je danaπnja ravnateljica mr. sc. Marija Raπan-

-Kriæanac. Novonastala srednja πkola sklapa Ugovor o preuzimanju zapo-

slenika bivπe πkole. Tako su u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli u Zagrebu

πkolske godine 1997./98. zapoËeli s radom slijedeÊi odgojno-obrazovni djelatnici: Danica

AniÊ-SlavniÊ, Zdenka ValidæiÊ, Ilko Despot i Petar AnuπiÊ (prof. hrvatskog jezika), Æeljko

KovaË (prof. povijesti), Ana SaviÊ (prof. etike), Sabina FuraË (prof. vjeronauka), Maπa

MoËiljanin (prof. psihologije), Anica Mikulec (prof. geografije), Lidija VraniÊ-BlaæiniÊ

(prof. kulturno-povijesne baπtine), Zlatica Raguæ (prof. gospodarskog prava), Branka


Zgrada Hotelijersko-

-turistiËke πkole u

Frankopanskoj 8

3. ©KOLA DANAS

Zagrebu bili malobrojni. Sama je zgrada svjedok promjena koje su se dogaale tijekom

proteklog stoljeÊa: od prvog tramvaja s konjskom vuËom koji je proπao Frankopanskom

ulicom i elektriËne rasvjete koju je ulica dobila 1895. godine, preko potpunog urba-

nistiËkog preobraæaja ove donjogradske lokacije, pa sve do zatvaranja samog hotela

1963. i prenamjene za πkolski objekt. Te je godine, naime, zgrada bila dodijeljena

Ugostiteljskoj πkoli pa su hotelske prostorije preureene za potrebe πkole, a tijekom vre-

mena se viπe puta renovirao postojeÊi prostor i prilagoavao zahtjevima nastavno-obra-

zovnog procesa. Od 1997. godine na ovoj lokaciji samostalno djeluje naπa πkola, a

preureenja zgrade se kontinuirano odvijaju i danas u cilju poboljπanja uvjeta nastave i

osiguranja πto kvalitetnijeg, suvremeno opremljenog prostora.

©kolski prostor obuhvaÊa svega 1175,44 m2, gdje je na tri etaæe smjeπteno 13 uËionica, 4 kabi-

neta (kabinet informatike, ugostiteljskog posluæivanja i daktilografije, te kabinet agenci-

je i recepcije), zbornica, knjiænica, prostorije ravnatelja, struËnih suradnika, administra-

tivnog i tehniËkog osoblja, kao i ostale manje pomoÊne prostorije. Cjelokupni je prostor

πkole vrlo skuËen i nedostatan broju uËenika zainteresiranih za pohaanje Hotelijersko-

-turistiËke πkole i koliËini aktivnosti koje ova πkola nudi. ©kola nema dvoranu za tjelesni

odgoj, pa se nastava tjelesne i zdravstvene kulture odvija u unajmljenom prostoru

πportske dvorane Mladost. Takoer se i praktiËna nastava i struËna praksa uËenika reali-

ziraju izvan prostora Frankopanske 8, u razliËitim ugostiteljskim i hotelskim objektima,

te u turistiËkim agencijama.

UËenici se u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli obrazuju za zvanje hotelijersko-turistiËkog

tehniËara, a kvaliteta naobrazbe omoguÊuje im da se po zavrπenoj srednjoj πkoli aktivno

ukljuËuju u poslove vezane za turistiËku djelatnost. To se prvenstveno odnosi na poslove

u hotelskim poduzeÊima, turistiËkim agencijama i drugim sliËnim poduzeÊima, gdje

mogu raditi na istraæivanju i analizi turistiËkog træiπta, koordinirati rad sluæbi u

turistiËkim agencijama i prodajnom odjelu hotela, raditi u promidæbenoj turistiËkoj dje-

latnosti, obavljati recepcijske poslove, kao i poslove u hotelskom domaÊinstvu, ali im

stjecanje zvanja hotelijersko-turistiËkog tehniËara ili menadæera omoguÊuje i da sami

stvaraju te djeluju kao samostalni obrtnici. Velika se veÊina uËenika po zavrπenoj sred-

njoj πkoli takoer uspjeπno upisuje i zavrπava razne fakultete, uglavnom druπtvenih

znanosti, πto potvruje visoku kvalitetu obrazovanja u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli u

Zagrebu.

Nastava je u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli organizirana u dva turnusa: A turnus pohaaju

uËenici 1. i 3. razreda, a B turnus uËenici 2. i 4. razreda. Svake je godine zanimanje za upis

u naπu πkolu iznimno usprkos visokom bodovnom pragu. Svake se godine po redovnom

programu u prvi razred upiπe po πest razrednih odjela, a svake Ëetvrte godine jedan odjel

manje. Tako je ukupni broj redovnih razrednih odjela uglavnom 23, dok se za program


BrajoviÊ, Ivana ©imoviÊ i Gorica IveziÊ (prof. matematike), Ksenija JeriÊ-Antoljak (prof.

informatike), Silva Juriπa (prof. biologije), Ingrid –ureviÊ, Boæica Mavrinac, Radmila

Habajec, Nada EteroviÊ, Ildiko Bevanda i Ljiljana Vrbanac (prof. ekonomske grupe pred-

meta), Ivana Habek, Jasna Dekleva, Vera Sessa i Dunja PalËok (prof. engleskog jezika),

Mira ©paniÊ, –ura Hassler i Slavica Kel (prof. njemaËkog jezika), Gordana LukaËiÊ, Iva

Guberina i Viπnja KunoviÊ-Tomaπevski (prof. talijanskog i francuskog jezika), Pavica

Kotarac i Miroslav MikoviÊ (prof. tjelesne i zdravstvene kulture), Tadija Bago (prof. ugos-

titeljstva) i Tomislav StaniËiÊ (prof. praktiËne nastave). Hotelijersko-turistiËka πkola

preuzela je slijedeÊe πkolske suradnike, te administrativno-tehniËko osoblje: Maja Kralj-

StanËec (pedagog), Zdenka »rljenac (referent), Josip Bajt, Boæidar Zvonar i Marijan

KovaËiÊ (tehniËka sluæba), Spomenka Kocman, Vesna Ivljev, Mevlida ©kiljo, Marija

PerkoviÊ i Ankica BabiÊ (spremaËice).

Prva nastavna godina Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu zapoËela je 8. rujna 1997.

sveËanom proslavom u Dramskom kazaliπtu Gavella. Te su πkolske godine u πkolu

upisana Ëetiri odjela prvog razreda, a πkolovanje su nastavila joπ po Ëetiri druga i treÊa

razreda, kao i pet odjela Ëetvrtog razreda. Pored ovih 17 redovnih razrednih odjela, u

πkolu je upisano joπ i pet razrednih odjela obrazovanja odraslih, unutar programa pre-

kvalifikacije za zanimanje hotelijersko-turistiËkog tehniËara. Ukupno je πkolske godine

1997./98. πkolu pohaalo 656 uËenika po redovnom programu, te 82 uËenika po progra-

mu obrazovanja odraslih.

3.2. Prostorni, materijalni iorganizacijski uvjeti rada πkole

Hotelijersko-turistiËka πkola u Zagrebu djeluje u Frankopanskoj ulici 8, na mjestu jednog od

najstarijih arheoloπkih lokaliteta u gradu, jer je u njenoj neposrednoj blizini pronaena

kost vunastog mamuta stara oko 15000 godina. Danaπnja zgrada πkole bila je nekoÊ zgra-

da hotela Imperial, sagraenog 1892. godine, u vrijeme kada su objekti takve vrste u


Iz nastavnog plana i programa vidljivo je kako naπi uËenici uËe, tijekom sve Ëetiri godine

πkolovanja u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli, tri strana jezika (engleski, njemaËki, te tali-

janski ili francuski). Od ove πkolske godine uveden je u naπoj πkoli i eksperimentalni pro-

gram CLIL prema kojemu uËenici 1.e razreda sluπaju odreeni postotak nastavnog gradi-

va pojedinih predmeta paralelno na hrvatskom i stranim jezicima.

Pored nastave koju uËenici pohaaju u prostoru πkole, obavljaju praktiËnu nastavu i struËnu

praksu izvan πkolskog prostora ∑ u ugostiteljskim i hotelskim objektima, te turistiËkim

agencijama grada Zagreba, ali i cijele Hrvatske. Radi upotpunjavanja teorijske i praktiËne

nastave πkola izvodi i nastavno-struËne ekskurzije u obliku terenske nastave, koju zajed-

niËki organiziraju struËni aktivi i predmetni profesori geografije, stranih jezika,

ekonomske grupe predmeta, povijesti umjetnosti i kulturno-povijesne baπtine, ali u njoj

mogu sudjelovati i ostali predmetni profesori.

U πkoli se izvode: fakultativna nastava (talijanski, francuski, Ëeπki, πpanjolski i ruski jezik),

dodatna i dopunska nastava stranih jezika, te slobodne (izvannastavne) aktivnosti (πport-

ski i debatni klub, literarna, novinarska, dramska, fotografska i filmska grupa, likovna

radionica i Internet grupa). Naπi uËenici sudjeluju i na raznim natjecanjima (Gastro,

Lidrano, AEHT, EuQuiz, natjecanja iz hrvatskog i stranih jezika, povijesti i geografije,

razna πportska natjecanja, te natjecanja iz prve pomoÊi, matematike, informatike i

vjeronauka). UËenici ostvaruju zapaæene rezultate i u raznim projektima (Commenius,

Junior achievement, DSD-program). Takoer uËenici sudjeluju u raznim oblicima surad-

nje i razmjena sa πkolama srodnih programa u Europi, te raznim humanitarnim akcijama.


Program obrazovanja odraslih

U naπoj πkoli izvodi se program obrazovanja odraslih od 1997. g. za hotelijersko-turistiËkog

tehniËara, a od 2004. g. za hotelijersko-turistiËkog menadæera.

ZANIMANJE: HOTELIJERSKO-TURISTI»KI TEHNI»AR

Program za stjecanje Ëetverogodiπnje struËne spreme

uvjeti: zavrπena osnovna πkola i navrπenih 15 godina æivota

oblik izvoenja nastave: konzultativno-instruktivni

trajanje: 4 godina

Program prekvalifikacije

uvjeti: zavrπena srednja πkola

oblik izvoenja nastave: redovna nastava

trajanje: 1 godina


izobrazbe odraslih broj odjela mijenja. Trenutno se (πk. god. 2005./06.) u Hotelijersko-

-turistiËkoj πkoli u Zagrebu πkoluje 732 uËenika po redovnom Ëetverogodiπnjem progra-

mu, te 20 uËenika u programu izobrazbe odraslih (prekvalifikacija za zanimanje hotelijer-

sko-turistiËki tehniËar). Od proπle je πkolske godine πkola unutar programa obrazovanja

odraslih, uvela i program usavrπavanja za zanimanje hotelijersko-turistiËkog menadæera.

3.3. Nastavni plan i programRed.

br. NASTAVNI PREDMET 1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

1. Hrvatski jezik 4 4 4 4

2. Strani jezik I 4 4 3 3

3. Strani jezik II 3 3 4 4

4. Strani jezik III 2 2 2 2

5. Politika i gospodarstvo - - 2 -

6. Povijest 2 2 2 -

7. Matematika 4 4 3 3

8. RaËunalstvo - 2 2 -

9. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2

10. Etika ./ Vjeronauk 1 1 1 1

11. Povijest umjetnosti i kulturno-povijesna baπtina - - - 2

12. Geografija - 2 2 2

13. Poslovna psihologija s komunikacijom - 2 - -

14. Statistika - - 1 -

15. Knjigovodstvo s bilanciranjem - - 1 2

16. Ugostiteljstvo 3 - - -

17. Organizacija poslovanja poduzeÊa - 3 2 3

18. Turizam i marketing - - - 2

19. Biologija s ekologijom 2 - - -

20. Gospodarsko pravo - - - 2

21. Prehrana i poznavanje robe 2 - - -

22. Daktilografija s poslovnim dopisivanjem 2 - - -

23. PraktiËna nastava 2 2 2 2

TJEDNO UKUPNO 33 33 33 34

STRU»NA PRAKSA (godiπnje) 182 182 182 182


4. IZ ÆIVOTA ©KOLE 2

4.1. StruËna praksa

Ëenici Hotelijersko-turistiËke πkole obavljaju struËnu praksu svake godi-

ne za vrijeme ljetnih πkolskih praznika (ljetna struËna praksa). StruËna

praksa je obvezni dio nastavnog plana i programa Hotelijersko-turistiËke

πkole, u trajanju od 182 sata godiπnje. Na struËnu se praksu upuÊuju

uËenici nakon prve, druge i treÊe godine πkolovanja i ona je uvjet za upis

u iduÊi razred. Nakon zavrπenog prvog razreda uËenici se upuÊuju na ljet-

nu struËnu praksu iz ugostiteljskog posluæivanja u razne hotele i

restorane. Nakon drugog razreda uËenici obavljaju struËnu praksu iz

domaÊinstva u hotelima grada Zagreba i cijele Hrvatske, a po zavrπenom

treÊem razredu naπi uËenici se upuÊuju na praksu iz recepcijskog poslo-

vanja iskljuËivo u hotele u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj.

Hotelijersko-turistiËka πkola upuÊuje svoje uËenike na praksu u hotele s kojima ima sklopljen

Ugovor o izvrπavanju programa ugostiteljskog posluæivanja, odnosno domaÊinstva i

recepcijskog poslovanja, ali takoer daje i slobodu pojedinim uËenicima da sami

odaberu destinaciju na kojoj æele obavljati struËnu praksu, ukoliko se to podudara s kri-

terijima πkole o obavljanju prakse. Nakon uvjerenja o obavljenoj ljetnoj struËnoj praksi

ovjerenoj od strane poslodavca uËenici se mogu upisati u slijedeÊi razred.

Od ponovne smostalnosti πkole 1997., uËenici se upuÊuju na obavljanje ljetne struËne prakse

u razliËite hotele grada Zagreba, te u nekoliko hotela diljem jadranske obale. Tako se


ZANIMANJE: HOTELIJERSKO-TURISTI»KI MENADÆER

program: usavrπavanje

uvjeti: zavrπena srednja πkola

oblik izvoenja nastave: konzultativno-instruktivni, multimedijski te predavanje

struËnjaka iz gospodarstva

trajanje: 1 godina

Voditelj obrazovanja odraslih:

prof. Anica Mikulec


Prva generacija menadæera s profesorima, lipanj 2005.

2 Cjelokupno poglavlje

‘Iz æivota πkole’ Ëini

mozaik tekstova

profesora Hotelijersko-

-turistiËke πkole, koji

veÊ niz godina uspjeπno

sudjeluju na pojedinim

natjecanjima, projekti-

ma, suradnjama, ili su,

pak, voditelji aktiva,

pojedinih programa ili

skupina uËenika u

okviru izvannastavnih

aktivnosti.

4. IZ ÆIVOTA ©KOLE 2


uËeniËka praksa trenutno odvija u 13 zagrebaËkih hotela (The Regent Esplanade, Sheraton,

Westin, Dubrovnik, Palace, Panorama, International, Laguna, Astoria, Hotel I, Central, Aristos,

Dubrava), kao i u 11 ugostiteljskih objekata (restorani: Dva goluba, KvatriÊ, Pupak od Ljubice,

Lady ©ram, Slap, Kerempuh, Sava, restoran i slastiËarnica: Ivica i Marica, bistroi: Darling,

Argentina, Pizzicato). Na moru se struËna praksa obavljala ili se trenutno obavlja u hote-

lima: Draæica, Koralj i Marina u gradu Krku, hotelu Corinthia u Baπkoj na Krku, zatim hote-

lima Horizont, Slavija i Uranija u Baπkoj vodi, pa hotelima u Brelima: Berulia, Marina, Soline

i Maestral, potom u restoranu Pakoπtanac u Pakoπtanima, te u mediteranskom selu San

Antonio u Biogradu na moru, kao i u hotelima na Brijunima.

Za vrijeme trajanja ljetne struËne prakse organiziran je i pedagoπki

nadzor nad uËenicima u svim destinacijama s kojima je Hotelijersko-

-turistiËka πkola sklopila Ugovor o obavljanju struËne prakse.

Svake se godine na destinacije na Jadranskoj obali uputi izmeu 150 i

200 uËenika, dok u gradu Zagrebu i na ostalom podruËju Hrvatske

struËnu praksu obavlja izmeu 350 i 550 naπih uËenika.

Pored navedenih objekata, naπi uËenici samostalno obavljaju struËnu

praksu u preko 150 hotelsko-ugostiteljskih objekata diljem Hrvatske.

Organizatori struËne prakse od 1997. godine su bili slijedeÊi profesori:

Tomislav StaniËiÊ (do 2003. godine), Sandra ZonjiÊ (πk. god. 2003./04.),

te Marko VukuπiÊ (od πk. god. 2004./05. nadalje).

Za razliku od struËne prakse, u okviru nastavnog plana i programa

Hotelijersko-turistiËke πkole, postoji i program praktiËne nastave koji

naπi uËenici prate kroz sve Ëetiri godine πkolovanja. U prvom razredu

uËenici imaju teorijsku nastavu iz predmeta PraktiËna nastava ili

osnove turizma, a u okviru tog predmeta imaju terensku nastavu (vidi

poglavlje Terenska nastava). Tijekom drugog, treÊeg i Ëetvrtog razreda uËenici se, pored

teorijske nastave koju pohaaju u πkoli, upuÊuju i na praktiËnu nastavu u trajanju od 1

∑ 2 tjedna u hotele i turistiËke agencije grada Zagreba. Tijekom drugog razreda uËenici

obavljaju praktiËnu nastavu iz podruËja domaÊinstva, tijekom treÊeg razreda iz podruËja

recepcijskog poslovanja (sve u veÊ navedenim hotelima grada Zagreba), dok se tijekom

Ëetvrtog razreda uËenici upuÊuju na praktiËnu nastavu u 10 turistiËkih agencija grada

Zagreba (Generalturist, Kompas, Globtour, Ferek tours, Integral, Zagreb tours, Visa-tours, Airtours

Atlas, Alga, SamoborËek).

Marko VukuπiÊ, prof.


Marko VukuπiÊ, prof.

Vjeæbe iz

ugostiteljskog

posluæivanja - nekoÊ

Posluæivanje - danas

4.2. Terenska nastava

Geografija - to nije udæbenik, to je æivot.

UËenike je vaæno upoznati s razliËitim tehnikama uËenja kako bi svaki pojedinac otkrio njemu

najzanimljiviji i najdjelotvorniji naËin. UËenici najbolje uËe u okolini neposrednog okru-

æenja i upravo je geografija kao znanost o prostoru idealna za rad na terenu. Suvremena

nastava geografije, a vezana za ovu struku nezamisliva je bez terenskog rada. Terenski rad

je jedna od temeljnih geografskih metoda nastave i to ne kao sluËajna ili povremena veÊ

kao stalna i nezaobilazna. Osnova i sadræaj geografije, kao nastavnog predmeta je pro-

stor, a cjelovito i potpuno razumijevanje sloæenosti prostornog kompleksa pruæit Êe

samo neposredno promatranje, dakle terenski rad. Naime, ni u jednom nastavnom pred-

metu kao u geografiji nije didaktiËki promaπenije i metodiËki apsurdnije da se samo

usmeno opisuje geoprostor. Cjelovitost i logika prostora ne moæe se shvatiti samo

opisivanjem ∑ put do spoznaje je promatranje. Samo tako Êe nastava biti suvremena

odnosno bit Êe putokaz za buduÊnost. Za takvu nastavu potrebna je dobra priprema pro-

fesora i uËenika. U godiπnjem planu i programu 2004./2005. predviena je terenska

nastava koja se izvodi prema sljedeÊem planu:


Recepcijsko

poslovanje - nekoÊ

Recepcijsko

poslovanje danas

I RAZREDI

Destinacije:

Hrvatsko Zagorje, jednodnevno

Samobor, jednodnevno

II RAZREDI

Destinacije:

Vukovar, jednodnevno

Venecija-Padova, dvodnevno

Trsat-Opatija, jednodnevno

Krka-Kornati, dvodnevno

III RAZREDI

Destinacije:

Pula-Brijuni, jednodnevno

BeË-GradiπÊe, dvodnevno

Varaædin, jednodnevno

Senj, jednodnevno

IV RAZREDI

Destinacije:

Dubrovnik-Mljet, trodnevno

Hrvatsko Zagorje-Olimje, jednodnevno

Podravina, jednodnevno

Terenska nastava ∑ Padova: Grad putujuÊih svetaca

Duhovno je srediπte prekrasne Italije uz Rim i Assisi svakako Padova, poznata kao grad putu-

juÊih svetaca. Sredinom prosinca 2004. osamdesetak uËenika drugih razreda sa svojim

profesorima uz Veronu pohodio i Padovu. Tamo su se susreli s dva povijesna lika koji su

sav svoj æivot posvetili slobodi u Bogu sa svetim Antunom Padovanskim i svetim

Leopoldom MandiÊem. Jedan je rodom Portugalac a drugi Hrvat, a obojica su æivjeli iz

uvjerenja Boæji dar slobode i odgovor-

nosti.

Uz njihov æivotni rad i svjedoËenje vezane su

razliËite priËe, predaje, razna Ëudesa,

ozdravljenja i usliπanja pa je Padova

kao mjesto njihova djelovanja (misije)

postalo odrediπte mnogih turista i

hodoËasnika iz cijelog svijeta. Tom

velikom mnoπtvu pridruæili su se naπi

uËenici koji su aktivno sudjelovali u

terenskoj nastavi svojim referatima,

posjetama i razgledavanjima. Svoju su

terensku nastavu ostvarili i odradili u

gradu kulture, umjetnosti, znanosti i

prije svega ∑ duhovnosti.

Mnogima je u uspomeni ostao najπtovaniji

svetac katoliËkog svijeta sv. Antun Pa-

dovanski iz 13. st., znameniti propo-

vjednik i obnovitelj Crkve. Svojom

skromnoπÊu i jednostavnoπÊu nije

ostao nezapaæen ni hrvatski svetac sv.

Leopold Bogdan MandiÊ, glasoviti is-

povjednik i milosrdni prijatelj mnogih

ljudi. Trenuci provedeni u Padovi bili su

trenuci produbljivanja prijateljstava,

znanja i zajedniπtva uËenika drugih

razreda.

Tvrtko Beus, prof.


Cilj terenske nastave osposobiti uËenike za prepoznavanje prostora kroz koji prolaze, razvijati

im pravilan stav o oËuvanju prirodnih i kulturih spomenika, razvijati njihovu sposobnost

snalaæenja u prostoru te primjenu steËenih znanja o pojedinim destinacijama. UËenici-

ma je potrebno razviti naviku obilaæenja, fotografiranja, voenja biljeæaka, orijentaciju na

terenu, a u razredu prezentaciju i izlaganje nauËenog. Terenska nastava se izvodi timski,

ona je spoj geografije, povijesti, stranih jezika, organizacije i kulturno-povijesne baπtine.

prof. Anica Mikulec


Terenska nastava

- Brijuni

Terenska nastava

- Pula

Terenska nastava -

Varaædin

Terenska nastava ∑

Eko imanje MavroviÊ

˚ 11. disciplina ∑ poslovanja turistiËkih agencija (verbalni i praktiËni iskaz znanja i

vjeπtina iz podruËja organizacije poslovanja ugostiteljsko-turistiËkih OUR-a).

Nastankom UHOC-a (1978. godine) i promjenom nastavnog plana i programa, nastaje novo

zanimanje ∑ hotelijersko-turistiËki radnik, pa ekipu obrazovnog centra u 11. disciplini

(poslovanje recepcije hotela) Ëini uËenik Ëetvrtog razreda (prema Pravilniku VII

RepubliËkog natjecanja ugostiteljsko-turistiËke struke u SRH, Gastro 89).

Iz godine u godinu postaje sve veÊi interes πkola za Gastro ∑ natjecanje pa se poveÊava i broj

disciplina: deset gastronomskih te dvije iz hotelijerstva i turizma:

˚ 11. disciplina ∑ poslovanje recepcije hotela i

˚ 12. disciplina ∑ poslovanje putniËkih agencija.

Ukupni pobjednici natjecanja ‘Gastro’ 1998. godine u ©ibeniku

Gastro 1996. godine dobiva meunarodni karakter jer se ukljuËuju πkole iz inozemstva (danas

su prisutne πkole iz Maarske, Italije, NjemaËke, Austrije, Slovenije, Bosne i Herce-

govine, te Turske).

Raspadom UHOC-a na Ugostiteljsku i Hotelijersko-turistiËku πkolu (1997. godine) i dalje

ostaju 11. i 12. disciplina, a 2000. godine se uvodi i 13. discilina ∑ predstavljanje turi-

stiËke destinacije.


4.3. Natjecanja

Gastro

Sve je poËelo poËetkom osamdesetih godina proπlog stoljeÊa kad je mr. sc. Jure Kupreπak

kao tajnik SIZ-a odgoja i usmjerenog obrazovanja u ugostiteljstvu i turizmu napravio

koncepciju Gastro-natjecanja i formirao povjerenstvo za izradu njegova

pravilnika. PoËetak je bio regionalnog karaktera unutar opÊina Bjelovar i

Zagreb, a u sastavu povjerenstva bili su Tihomir Trnski i Petar Krneta iz

Bjelovara, te Ivan ZuboviÊ, Marijan Vampula i Ivan BobiÊ iz zagrebaËke

ugostiteljske πkole. Prvi Gastro susret odræan je 1980. godine na Zagre-

baËkom velesajmu.

Pravilnik je definirao osnovni cilj natjecanja:

1. razvijanje natjecateljskog duha kod uËenika i odraslih te unapreivanje i usa-

vrπavanje obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu,

2. popularizacija struke za zanimanja uËenika i kadrova u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i

turizmu,

3. ugostiteljsko-hotelijerska i turistiËka propaganda regija u SR Hrvatskoj,

4. otvaranje udruæenog rada prema omladini i animatorstvo buduÊih ugostiteljskih,

hotelijerskih i turistiËkih radnika,

5. poticanje daljnjeg poboljπanja pruæanja ugostiteljskih, hotelijerskih i turistiËkih

usluga,

6. propagiranje domaÊih i lokalnih autohtonih specijaliteta.

Spajanjem ugostiteljske i hotelijerske πkole 1978. godine uvode se tri hotelijerske disci-

pline:

˚ 9. disciplina ∑ pospremanje i aranæiranje jedne dvokrevetne hotelske sobe za prijem

gosta,

˚ 10. disciplina ∑ poslovanje recepcije (verbalni i praktiËni iskaz znanja i vjeπtina iz

podruËja poslovanja recepcije),


dræavno povjerenstvo u kojem je za 11. disciplinu koordinator prof. Ljiljana Vrbanac.

Veliki doprinos Gastru dali su ovi profesori:

˚ Aktiv ekonomske grupe predmeta: - Maja Hamel ∑ pokojna,

- Ljiljana Vrbanac,

- Dunja Maras ∑ u mirovini,

- Nada EteroviÊ,

- Radmila Habajec,

- Ingrid –ureviÊ,

˚ Aktiv stranih jezika: - Ivana Habek ∑ u mirovini,

- Ana MiπkoviÊ,

- Mira ©paniÊ ∑ u mirovini,

- Slavica Kel,

˚ Kulturno ∑ povijesna baπtina: - Lidija VraniÊ,

- Sandra NovakoviÊ Mihailica,

- Gabrijela BrabariÊ,

˚ Geografija: - Anica Mikulec.

Ljiljana Vrbanac, prof.


Do 1994. sluæbene nagrade su bila priznanja za osvojeno prvo, drugo i treÊe mjesto.

TragiËnom pogibijom Tihomira Trnskog 1994. godine u Bolu na BraËu, u spomen je

zajednica ugostiteljsko-turistiËkih πkola donijela odluku da se za gastronomske disci-

pline uruËi prijelazni pehar „Tihomir Trnski“, a za hotelijerske pehar „Gastro“.

Mjesta odræavanja Gastra:

1980. ∑ 1986. ∑ Zagreb,

1987. ∑ PoreË,

1988. ∑ Trogir,

1989. ∑ Rab,

1990. ∑ 1993. ∑ Zagreb

(Gastro priredbe nisu bile prekinute ni tijekom godina

Domovinskog rata i na taj su naËin prkosile zraËnim

uzbunama i drugim ratnim opasnostima),

1994. ∑ BraË,

1995. ∑ Mali Loπinj (osvojen pokal),

1996. ∑ Makarska (osvojen pokal),

1997. ∑ Dubrovnik,

1998. ∑ ©ibenik (osvojen pokal),

1999. ∑ Umag,

2000. ∑ Zagreb,

2001. ∑ Hvar,

2002. ∑ Rab,

2003. ∑ Rovinj (osvojen pokal),

2004. ∑ Crikvenica,

2005. ∑ Dubrovnik (osvojen pokal, prvo mjesto

zajedno sa splitskom πkolom).

Na svim Gastro susretima naπi su uËenici postigli lijepe rezultate. Uvijek su se „okitili“ i zlat-

nom, i srebrnom, i bronËanom medaljom, a nekoliko su puta bili i ukupni pobjednici.

Uz izuzetno zalaganje uËenika treba spomenuti i njihove mentore, koji su pridonijeli nji-

hovom uspjehu. To su profesori ekonomske grupe predmeta, stranih jezika, kulturno-

-povijesne baπtine i geografije. Oni svih godina sudjeluju i kao ispitivaËi, te predsjedni-

ci prosudbenih komisija pojedinih disciplina (za 11. disciplinu). Ove godine osnovano je


PobjedniËki tim

natjecanja Gastro,

Dubrovnik, travanj

2005. godine

Gastro,

Crikvenica 2004.

Aktiv hrvatskog jezika

Novinarsko / literarni tragovi

Za vrijeme „zajedniËke πkole“ ∑ Ugostiteljsko-turistiËke ∑ aktivnosti uËenika bile su prven-

stveno vezane uz ugostiteljske djelatnosti i ekonomske predmete. Tek su neki izuzetni

uËenici, popularno nazivani „iznenaenja“, ostavili trag svojom literarnom nadarenoπÊu.

©kola je izdavala Zbornik Ugostiteljsko-turistiËke πkole, ali viπe kao potrebu, nego planirano.

Osnivanjem Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu pokrenute su brojne aktivnosti. Aktiv

hrvatskog jezika, tj. profesori: Danica AniÊ, Dubravka Bouπa, Ilko Despot, Mirela

DritanoviÊ, Iva Guberina, Zdenka ValidæiÊ, pokreÊu novinarsku i literarnu aktivnost.

Najprepoznatljiviji novinarski proizvod ove πkole je πkolski Ëasopis TNT (skraÊenica kako vas

volja ∑ mi to zovemo TuristiËko-novinarsko-tragalo i sliËno) veliËine i oblika plana grada

(zar nismo turistiËka πkola?!), koji izlazi prosjeËno svakih godinu i pol. U njemu je glav-

na tema, turistiËke zanimljivosti, serijali: o hotelima, maturalcima, onda humor, pa

ankete itd… Ponekad su viπe zastupljeni uËeniËki radovi koji nisu ograniËeni temom.

©kolski je list bio zapaæen na svakom Lidranu, a u njemu su uvijek bili i nagraeni tekstovi iz

kategorije novinarskog teksta. IstiËem samo njih nekoliko, i to one koji su se probili na

dræavni Lidrano ili su osvojili neku od nagrada:

˚ 2004. g. Irena AnËiÊ: „Intervju sa Zrinkom TutiÊem“,

˚ 2003. g. Nikola GojeviÊ: „Moja zlatna dolina“.

©kolski list ove godine izlazi po treÊi put. Oblikom i idejom je originalan „proizvod“ voditelja

grupe prof. Ilka Despota, a uËenici sami ureuju list sve do konaËnog izgleda. Novinarski


Alpe ∑ Jadran

Radna zajednica Alpe ∑ Jadran utemeljena je 1978. godine u Veneciji kao zajednica dræava

zapadnoalpskog podruËja, a danas je to zajednica pojedinih regija iz sedam dræava:

Austrije, Hrvatske, Italije, Maarske, NjemaËke, Slovenije i ©vicarske.

Pri zajednici djeluje nekoliko povjerenstava: za zaπtitu okoliπa, za gospodarstvo, za promet i

turizam, za poljoprivredu i πumarstvo, za zdravstvo i socijalna pitanja, te za kulturu i

πport. Povjerenstvo za kulturu i πport ima u svom djelokrugu, izmeu ostalog, i organi-

zaciju susreta i natjecanja srednjih struËnih πkola zemalja povezanih u zajednicu.

Susret strukovnih πkola Alpe-

Jadran, preko ekonomske, ugo-

stiteljske, turistiËke, tekstilne,

elektrotehniËke i strojarske stru-

ke, okuplja uËenike i nastavnike

zemalja Ëlanica na naËin da se,

osim strukovnom znanju, velika

pozornost pridaje kulturi, dru-

æenju, komunikaciji, uËenju stra-

nih jezika i upoznavanju drugih

zemalja i njihovih kultura. Prvi je

susret odræan u Maarskoj, drugi

u Austriji, zatim u Sloveniji, a Ëe-

tvrti susret upriliËen je u Hrvat-

skoj, u travnju 1998.

Hotelijersko-turistiËka πkola u Zagrebu sudjelovala je na poziv Ministarstva prosvjete i πporta

za sudjelovanje na tom susretu i natjecanju odræavanom u tri grada: Karlovcu, Osijeku i

Zagrebu. Za pet struËnih podruËja bilo je prijavljeno 166 uËenika i 82 pratitelja iz 46

πkola zemalja Ëlanica, a iz naπe su πkole na natjecanju, unutar turistiËke struke, sudjelo-

vala tri uËenika i jedan pratitelj, pod vodstvom prof. Mire ©paniÊ, Ljiljane Vrbanac i

Slavice Kel. Naπa je πkola bila domaÊin za πest πkola iz Hrvatske, a naπi su uËenici bili

voditelji svim sudionicima natjecanja u razgledavanju Zagreba i prigodom izleta po

Hrvatskom Zagorju.

Tom prilikom su uËenici Hotelijersko-turistiËke πkole iz Zagreba izradili πtand, pa su svoje

radove na temu „TuristiËka prepoznatljivost moga grada“ predstavili na zavrπnoj

sveËanosti odræanoj u Tuheljskim toplicama.



Prof. Slavica Kel s

uËenicima-vodiËima

u razgledavanju

Zagreba

Svake godine naπa dramska druæina priprema i izvodi predstave osim u πkoli i u raznim

udrugama invalida, domovima umirovljenika te prigodom raznih manifestacija u

Zagrebu, bilo gradskih ili meudræavnih (npr. Festival jednakih moguÊnosti, Nacionalni dani

osoba s cerebralnom paralizom, nastupi u Caritasu, u Gradskoj vijeÊnici prigodom dodjeljivanja nagra-

da Ministarstva prosvjete i πporta najuspjeπnijim uËenicima dræavnih natjecanja, susreta i smotri, Dani

u TkalËi, 4. Internationalen Zagreber Konferenz des Kroatischen Deutschlehrerverbandes, u organi-

zaciji Goethe instituta) i u πiroj okolici (npr. Dani StubiËkih Toplica u StubiËkim Toplicama).

Svake godine je HTV snimio za obrazovni program naπe predstave pripremane za Lidrano

susrete. Sve te predstave su

bile emitirane u raznim emi-

sijama namijenjenim mlade-

æi. Uprizorene Balade Petrice

Kerempuha, predstava s ko-

jom smo pobijedili na dræav-

noj razini Lidrana, uËenice su

izvele preko trideset puta u

pet godina, dakle i po za-

vrπetku πkolovanja. InaËe je

obiËaj da se bivπi Ëlanovi

druæine Eol ponovno poja-

vljuju u naπim novim pred-

stavama kao gosti.

Dramska druæina priprema predstave i programe za razne πkolske prigode (npr.: proslava BoæiÊa,

Dan sv. Nikole, susreti i gostovanja πkola, Dan πkole, i dr.).

Osim pobjede na dræavnom Lidranu 2000. godine s predstavom dramatiziranih Balada Petrice

Kerempuha, Miroslava Krleæe, stigli smo na æupanijsku razinu 2004. s dramatiziranim ese-

jem Miroslava Krleæe: Evropa danas. U Baladama od autora Petrice Kerempuha, kako je to

lijepo rekao naπ ton-majstor Mate JukiÊ, sudjelovale su osim JukiÊa i uËenica: Lidija

AugustinoviÊ, Nikolina IliÊ, Mate JukiÊ, Ana KaiÊ, Ivana OrπiÊ, Tatjana ©trbac). Na æupani-

jsku razinu Lidrana 2000. stigla je i uËenica literarno-dramske grupe Tatjana BoπkoviÊ sa

svojom pjesmom „Tinu UjeviÊu“.

Na natjeËaju TuristiËke zajednice grada Zagreba, 2003. Ëlanovi dramsko-filmske-foto druæine

Eol uËenici Ante JambroviÊ i Martina UrukaloviÊ pobijedili su s naπim grafiËkim rjeπenjem

razglednice grada Zagreba te smo osvojili prvu nagradu.


i literarni tekstovi svake godine sudjeluju na Lidranu, a u literarnom dijelu aktivnosti

najbolji rezultat ostvarila je uËenica Ida Francuz 2002. godine osvojivπi dræavnu nagradu

Olimpijskog odbora tekstom „Radost napora“.

Zidove hodnika naπe πkole krase zidne novine prepune kulturnih informacija, obljetnica,

lirskih tekstova i πarolikosti koje odraæavaju dinamiËnost i interese naπih uËenika.

Novinarski i literarni tekstovi i aktivnosti tih grupa pribliæavaju naπu πkolu gimnazijama, a

neke specifiËnosti su u okviru srukovnih πkola. Lijepa raznolikost, zar ne?!

Ilko Despot, prof.

Dramska-filmska-foto druæina EOL iz Hotelijersko-turistiËke πkole

U Hotelijersko-turistiËkoj πkoli prije pet godina u dogovoru s naπom ravnateljicom mr. sc

Marijom Raπan-Kriæanac utemeljila sam dramsku druæinu u naπoj πkoli pod nazivom

grËkog boga vjetra, prvog putnika na Zemlji ∑ Eol. StvaralaËki rad druæine ubrzo se

proπirio na literarni izraz, fotografski izraz, a 2004. i na filmski izraz..


Scena iz predstave

dramske druæine Eol

Predstava ili film ne moæe uspjeti ako netko ne odradi odgovorno svoj dio obveze. Svatko

je vaæan: glumci na sceni, ton-majstor, rasvjeta, garderoba, πminka, snimatelj, redatelj,

asistenti, kulise…

UËenje zajedniπtvu uz pomoÊ kreativnog rada sve nas je obogatilo. Iako sam ja, kao voditelji-

ca, tekstopisac, redatelj, dramaturg, kostimograf, scenograf, πef rasvjete, ton-majstor,

vizaæistica, scenski radnik (tzv. fiziËka, sirova radna snaga jer ja radim s „umjetnicima“

koje valja opsluæivati), vozaË, nosaË opreme, zamjenska mama (part time) i viπe ne znam

πto, aha, pedagog, zatim privatni uËeniËki freak, rame za plakanje, osoba (terorist) koja

ne dopuπta glumcima pauze i dr., izgubila sam, uvjerena sam, najviπe æivaca s glumcima,

pogotovo s glumicama (razmaæenim bebicama, naπoj zlatnoj djeËici, mimozama, ozama,

kozama i drugim æivotinjama iz æivotinjskog carstva) i ostalim neizbjeænim ljudima iz

svog okruæenja. Dakle ja javno priznjem pred svekolikim pukom ∑ kako bez tih, netom

opisanih uËenika-glumaca i uËeniËkoh tehniËkog tima iz dramske-filmske-foto druæine

EOL, naπe ravnateljice, mojih kolegica i kolega, pomoÊnog osoblja πkole, roditelja, poli-

cajaca, æandara, moljaca i drugih persona, MI nikad ne bismo uspjeli stvoriti predstavu.

Zahvaljujem se svima na pomoÊi i suradnji, i nadam se da Êe naπa grupa,

druæina Eol sa svim svojim manifestacijama joπ dugo dugo trajati (da ne

zaboravim ∑ i da Êemo jednog dana imati svoju veeeliku dvoranu u kojoj

Êemo moÊi uvjeæbavati i davati predstave i da nas viπe nikad, nikad nitko

ne izbacuje iz prostora u koje radimo !!! ∑ πalim se, ali zaπto ne?!), a Ëlanovi

svih godiπta naπe druæine Eol svojim radom i svojom osobnoπÊu, pri-

jateljstvom, radoπÊu i mladoπÊu ostaju zauvijek dio mojeg æivota. Rad s

njima bio mi je izazov i beskrajan uæitak. Hvala Vam svima… (i… PUSA

SVIMA!).Vaπa Bouπa

Naπa druæina stvara i priprema predstavu Povijest naπe πkole kao i priredbu s recitacijama,

glazbenim i plesnim toËkama za proslavu Dana πkole i pedesetgodiπnjice HT© koja Êe

biti 23. prosinca u kazaliπtu Gavella. U naπ rad ukljuËila se i prof. Ana Markulin koja se

prihvatila i pripremanju kratkog skeËa o turistiËkim vodiËima. Dakle, naπe se snage

pojaËavaju i za nas se joπ bude Ëulo !!!

»lanovi ovogodiπnje druæine Eol su: Lea Turkalj, Marko Agbaba, Mateja Kozina, Lalita Ivan-

koviÊ, Mladen UdoviËiÊ, Ana Jerabek, Ivana KoletiÊ, Jelena PleiÊ, Alek El-Kazal, Kreπimir

ZebiÊ (stara garda), Andrea Trkulja, Nina Remenar, Loreana Keæman i Bruno KonjeviÊ

(kit-kapa) Tara JuriÊ (naπ mali slap), i dr.

Voditeljica svih podruænica druæine EOL

Mr. sc. Dubravka Bouπa, prof.


Ukratko, dramska druæina „Eol“ naπe πkole pripremila je i izvela predstave:

˚ 2Miroslav Krleæa: „Balade Petrice Kerempuha“

˚ 2Bertold Brecht: „Onaj koji govori da. Onaj koji govori ne.“

˚ 2Dora Pfanova, Dubravka Bouπa: „U kojem kraju bi htjela da æiviπ Lucila?“

˚ 2Dubravka Bouπa: „Charlie ili priËa o ljubavi jednog psa“

˚ 2Miroslav Krleæa: „Evropa danas“

˚ 2Miroslav Krleæa, Dubravka Bouπa: „Krleæa ponovo u Zagrebu“

˚ 2Dubravka Bouπa: „Sveti Nikola u Milijunaπu“

˚ 2William Shakespeare: „Hamlet“

˚ 2Dubravka Bouπa: „Srednja πkola nije obvezna“

˚ 2Dubravka Bouπa: „Volim πkolu“

˚ 2„Till Eulenspiegel und der Bischof“ (predstava na njemaËkom jeziku),

˚ 2Miroslav Krleæa: „Balade Petrice Kerempuha“ (predstava na njemaËkom jeziku).

Dramska je druæina Eol sve svoje predstave izvela i u dramskom kazaliπtu Gavella

prigodom Dana πkole. Naæalost nemamo veliku dvoranu ili uËionicu u kojoj

bismo mogli prikazati sposobnosti i postignuÊa dramske druæine pa smo privre-

meno prestali raditi do nekih boljih vremena. Sada smo se usredotoËili na film-

sku druæinu jer filmove moæemo prikazivati svim uËenicima πkole ako ih snimi-

mo na CD. Zasad smo snimili petominutni igrani film K vragu s novcem za emisi-

ju Otokar prvog programa HTV-a kao i film Zvijer u grlu. Nadamo se da Êemo

pobijediti na natjecanju izmeu jedanaest zagrebaËkih πkola. Snimili smo doku-

mentarni film o puπenju pod nazivom Nikad viπe s kojim Êemo sudjelovati na

Filmskom festivalu amatera u Hrvatskoj. U filmskoj su druæini Eol uËenici: Mario

–uras, Katarina ∆uriÊ, Marko Bauer, Andrea Trkulja, Mladen UdoviËiÊ, Vedran Papeπ,

Dario KoriËiÊ, Ornella Muscardin, Tara JuriÊ, Filip JankoviÊ, Karlo LonËariÊ i mnogi drugi.

Kroz naπu dramsku druæinu u proteklih pet godina proπlo je preko stotinjak uËenika πkole.

Najuporniji su bili: Ana KaiÊ, Tatjana ©trbac, Ivan OrπiÊ, Nikolina IliÊ, Lidija

AugustinoviÊ, Martina UrukaloviÊ, Kreπo ZebiÊ, Petra PauliÊ, Petra Kosalec, Rudi GajiÊ,

Josip AntoloviÊ, Juraj BenËiÊ, Mario BucaloviÊ, Dino Kraljeta, Ana FeketiÊ, Iva

MilosavljeviÊ, Ivan ©tefanec, Silvija Manz, Benjamin KapetanoviÊ, Ana KraljeviÊ (danas

studira na Akademiji dramskih umjetnosti), Christian KatarinËiÊ, Dalibor RadoviÊ,

Sandra Deak, Manuela OreπkoviÊ, Tomislav Cukor, Jozo ∆osiÊ, Tomislav Gawlikowski,

Murisa JaπareviÊ, Patricija Majcen, Jelena PejiÊ, Domagoj SojËiÊ, Sandra ©upica, Mihael

Jerman i joπ mnogi… Svaki od njih se obogatio iskustvom rada u zajednici u kojoj je

vaæan svaki kotaËiÊ i zajedniπtvo, ali je i svojom osobnoπÊu obogatio i sve nas ostale.


Dramska druæina na

zatvaranju TkalËiÊeve

ulice 2004. godine

Natjecanja iz stranih jezika

Svake πkolske godine uËenici naπe πkole sudjeluju na natjecanjima iz engleskog, njemaËkog,

talijanskog i francuskog jezika. Kako je nastavnim planom i programom propisano

obvezatno uËenje tri strana jezika, tako je i odaziv uËenika za natjecanja velik. ©kolska

natjecanja iz navedenih stranih jezika od πkolske godine 1997./98. provodili su ovi pro-

fesori:

˚ engleski jezik: - Ivana Habek,

- Dunja PalËok,

- Vera Sessa,

- Jasna NikoliÊ,

- Antonela Konjevod,

- Ana PaveliÊ,

- Ana EteroviÊ,

˚ njemaËki jezik: - Mira ©paniÊ,

- Slavica Kel,

- Ljubica MaljkoviÊ,

- –ura Hassler,

- Antonela Konjevod,

- Antonija GojËeta,

- Vedrana MilkoviÊ,

˚ talijanski jezik: - Viπnja KunoviÊ-Tomaπevski,

- Gordana LukaËiÊ,

- Iva Guberina,

- Ana TrogrliÊ,

˚ francuski jezik: - Viπnja KunoviÊ-Tomaπevski.

Teπko je obuhvatiti ukupne rezultate πkolskih natjecanja, ali treba svakako istaÊi da su uËenici

redovito postizali dobre rezultate te da se veliki broj njih plasirao na æupanijska natje-

canja. Mnogo je uËenika stiglo i na dræavna natjecanja iz pojedinih stranih jezika, pri

Ëemu su najuspjeπniji bili slijedeÊi uËenici:

˚ Marina BeteviÊ-DadiÊ, dræavno natjecanje iz engleskog jezika 2002. godine

(mentor Vera Sessa, prof.),

˚ Ivica Kukla, dræavno natjecanje iz njemaËkog jezika 2004. godine

(mentor Slavica Kel, prof.),

˚ Svjetlana RuæiÊ, dræavno natjecanje iz njemaËkog jezika 2005. godine, 6. mjesto

(mentor Slavica Kel, prof.),


Hrvatski naπ svagdaπnji

VeÊ nekoliko godina Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta organizira natjecanje uËe-

nika srednjih πkola u poznavanju hrvatskoga jezika.

Unatrag nekoliko godina i naπa se πkola prikljuËila toj velikoj

obitelji. Iako smo strukovna πkola, naπi buduÊi hotelijeri imaju gim-

nazijski program iz hrvatskog jezika.

Led je probila uËenica Ivana OstojiÊ 2002., iz tadaπnjeg 2.b razreda,

koju je prof. Ilko Despot poslao na natjecanje kako bi stekla novo

iskustvo. Ivana je doπla do gradskog nivoa.

Na natjecanju 2004. je sudjelovala Maja KopriviÊ, iz tadaπnjeg 2.d

razreda, koju je na natjecanje poslala niæe potpisana profesorica i

razrednica. Mala Maja, kako je u razredu zovemo i danas æali πto su

joj nedostajala tri boda, koji su je mogli odvesti na dræavno natje-

canje iz jezika.

Ove godine 2005. bili smo vrlo aktivni. Poslali smo uËenicu Mateu

iz 1.a (prof. Despot), 12 uËenica i uËenika iz drugih razreda (a, b, c,

d) koje je pripremila prof. Bouπa, te 12 uËenica treÊih razreda (a,b,d)

koje sam ja pripremila.

Po obiËaju, gimnazije su se bolje rasporedile na tablicama s rezul-

tatima, a nama za utjehu ostaje nada da Êe nam svanuti bolji i

uspjeπniji dani. Ljudski je nadati se, zar ne? Zar ne bi to bilo lijepo?

prof. Mirela DritanoviÊ

Aktiv stranih jezika

Pedeseti roendan naπe πkole, a to znaËi i pedeset godina rada profesora stranih jezika.

RadeÊi u nastavi, πto znaËi posredno i u turizmu, s obzirom na profil naπe πkole, bez obzi-

ra na naπe godine nemoguÊe je izgubiti mladost i svjeæinu i, naravno, otvorenost za nove

ideje koje vrlo rado prihvaÊamo. Dobar nastavni proces ne moæe stvarati jedan Ëovjek,

stvaraju ga razliËiti ljudi s istim interesima i razliËitim stavovima, neke prihvaÊamo, neki-

ma se suprotstavljamo i na taj naËin otvaramo dijalog uz pomoÊ kojeg rjeπavamo naπe

probleme. Ne zaboravimo πto je to πto nas je tako zalijepilo za naπe zanimanje, πto nam

ne dozvoljava da izvuËemo barem jednu nogu iz πkole i zakoraËimo u druge vode.

Naravno, rijeË je o ljubavi, ona nas dræi u razredu i sigurna sam da smo dobro odabrali,

o tome svjedoËe brojni uspjesi naπih profesora ∑ mentora uËenicima koji odlaze na

natjecanja i postiæu lijepe rezultate. Gordana LukaËiÊ, prof.


Godiπnjak HT©-a iz

πk. god. 1998./99.,

ur. T. Beus


˚ SunËana –ukiÊ, dræavno natjecanje iz talijanskog jezika 2002. godine

(mentor Viπnja KunoviÊ-Tomaπevski, prof.),

˚ Natalija KreπiÊ, Marija Mikulec i Danijel Juratek, dræavno natjecanje iz francuskog

jezika 2001. godine (mentor Viπnja KunoviÊ-Tomaπevski, prof.).

Sandra NovakoviÊ Mihailica

Opportunities

Pored godiπnjih natjecanja iz stranih jezika u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja

i πporta, naπi su se uËenici ukljuËivali i u druge zanimljive projekte i natjecanja. Jedno od

takvih je bilo i natjecanje pod nazivom Opportunities, odræano 2002. godine u organizaci-

ji dviju izdavaËkih kuÊa: „VBZ-a“ i „Longman-a“. Navedeni su izdavaËi promovirali svoja

nova izdanja udæbenika Opportunities, tj. program uËenja engleskog jezika u pet stupnjeva,

namijenjen uËenicima srednjih πkola, te su tom prigodom pozivale uËenike da sami

kreiraju „kutak za kulturu“ (Culture corner) unutar svake knjige.

Glavna zamisao takvog „kutka“ bila je pruæiti uËenicima moguÊnost da kroz zanimljivosti

upoznaju druge kulture, a smisao samog natjecanja bio je pokazati rezultate marljivog

rada i truda uloæenog u uËenje engleskog jezika na jedan posebno zanimljiv i motivira-

juÊi naËin ∑ kreiranjem postera veliËine A4 formata koji treba predstaviti naπu domovi-

nu ostatku svijeta.

Naπi su se uËenici, pod mentorstvom prof. Vere Sessa, odazvali pozivu i sudjelovali su u ovom

primamljivom natjecanju, pa su osmislili i izradili jedan edukativni poster pod nazivom

Croatia ∑ undiscovered, koji je predstavio Hrvatsku kroz kulturne i prirodne znamenitosti.

Taj je rad ujedno donio i niz Ëinjenica u rijeËi i crteæu koje su naπu zemlju na zanimljiv i

dinamiËan naËin æeljeli pribliæiti onima koji je dovoljno ne poznaju.

Iako sâm poster nije osvojio nagradu, ostao je zapaæen kod izdavaËa, a njegovi su autori, naπi

uËenici (Ana Borovac, Ivana Crnjak, Dajana JurinËiÊ, Marko KoletiÊ, Jelena KopiÊ i Petra

RadoπeviÊ), vrlo ponosni na svoj „proizvod“, tj. izraz svoje kreativnosti.


Poster „Croatia ∑

undiscovered“, koji je

sudjelovao na natje-

canju „Opportunities“

2002. godine

HALLO aus der Hotelijersko-turistiËka πkola, Zagreb

NjemaËki je, pored engleskog i talijanskog, jedan od tri obvezna strana jezika u nastavi naπe

πkole. Prve dvije godine jezik se uËi prema nastavnom planu i programu za gimnazije. U

treÊoj i Ëetvrtoj godini njemaËki jezik prati struËne predmete. Tako se obrauju mnogi

sadræaji iz turistiËke geografije, povijesti i kulturno-povijesne baπtine te sadræaji povezani

s organizacijom poslovanja recepcije i turistiËke agencije, marketinga i drugih struËnih

predmeta. UËenici aktivno sudjeluju u nastavi. Izrauju svoje projekte (kao πto su

prospekti, turistiËki aranæmani, marketinπki obrauju u PowerPointu razne destinacije i

prezentiraju ih pred razredom…). Uvjeæbavaju govorne situacije na recepciji i u agenciji.

Jedan dio nastave se izvodi izvan uËionice ∑ u gradu. UËenici su turistiËki vodiËi i uËe se

vjeπtinama dobrog voenja. Jedan vid izvanuËioniËke nastave je i terenska nastava.

UËenici naπe πkole su nas do sada uspjeπno vodili na Krku, Kornate, Brijune, Pulu,

Varaædin, Opatiju, Dubrovnik, Vukovar, Senj…

U nastavu uvodimo nova didaktiËka sredstva poput kompjutora i CD-projektora. Jedan dio

nastave ima oblik prezentacije. UËenici rado izvode svoje prezentacije. Ovakav naËin ra-

da je uËenicima zanimljiv i mnogi u toku πkolovanja zavole njemaËki jezik te ga rado uËe.

O tome svjedoËe mnoge nagrade koja su osvojili uËenici njemaËkog jezika: od Gastro natje-

canja (osvojeni pehari, zlatnie, srebrne i bronËane medalje za timski rad u kojem se

povezuje znanje iz njemaËkog jezika, organizacije, drugog stranog jezika i kulturno-

povijesne baπtine) pa sve do æupanijskih i dræavnih natjecanja iz njemaËkog jezika na

kojima su se uspjeπno natjecali.

VeÊ je postalo uobiËajeno da se na æupanijskim natjecanjima svake godine nekoliko uËenika

naπe πkole vrlo visoko plasira i ravnopravno natjeËe s uËenicima iz elitnih zagrebaËkih

gimnazija. Proπle se godine, uËenik Ivica Kukla plasirao na dræavnu razinu natjecanja iz

njemaËkog jezika. Ove godine je uËenica 4f razreda Svjetlana RuæiÊ na dræavnom natje-

canju, na kojem je sudjelovalo 15000 natjecatelja, uglavnom gimnazijalaca, osvojila

πesto mjesto. Od 2002. godine naπa πkola sudjeluje i u projektima koje organizira Goethe

institut u Zagrebu.

Svi ovi rezultati nas ohrabruju i potvruju kako dobro radimo. Svim sadaπnjim i buduÊim

uËenicima æelimo joπ dobrih rezultata, nagrada, ljubavi i æelje za uËenjem njemaËkog

jezika.


Cambridge English Readers - natjecanje u kreativnom pisanju

Cambridge University Press svake godine priprema natjecanje iz kreativnog pisanja u kojem

sudjeluju uËenici iz velikog broja zemalja svijeta. UËenici odabiru jedan naslov iz temat-

ski i tematski i æanrovski raznolike serije Cambridge English Readers namijenjene uËenju

engleskog jezika i prilagoenu razliËitim stupnjevima znanja engleskog

jezika svojih Ëitatelja koji odabranoj priËi dopisuju kraj po svom

odabiru. O pobjednicima odluËuje glavni urednik serije Cambridge

English Readers Philip Prowse, a dodjeljuje se jedna prva nagrada (put u

London za uËenika i voditelja is posjetom sveuËiliπtu Cambridge) i

Ëetiri druge nagrade (komplet knjiga i kazeta Cambridge English Readers).

Zastupnica Cambridge University Pressa Lidija Bertoncelj iz Ljubljane

naglaπava kako iz Hrvatske svake godine pristiæe velik broj kvalitetnih

radova, pa je postalo uobiËajeno da naπa zamlja po ukupnom broju

nagrada pobijedi ostale dræave sudionice.

Hotelijesko-turistiËka πkola veÊ niz godina πalje radove svojih uËenika

na ovaj natjeËaj i dosad je dvadesetak uËenika naπe πkole pod

voditeljstvom prof. Vere Sessa, prof. Ane EteroviÊ i prof. Ane PaveliÊ

primilo potvrde od uredniπtva edicije Cambride English Readers koje

potrvruje sudjelovanje u natjecanju i visoku kvalitetu njihovih pis-

menih radova na engleskom jeziku.

NajveÊi uspjeh dosad postigla je uËenica 4.d razreda Branka »ale 2003.

godine. Branka je dopisala kraj kratkoj priËi Frozen Pizza autorice

Antoinette Moses u kojem u britansku urbanu svakodnevicu uvodi lik

hrvatskog studenta, pa spajajuÊi bizarno i obiËno kroz motiv mediter-

anske Ëeænje za suncem, uspijeva donijeti toplinu iskrene nostalgije.

Zajedno s uËenicama Prve rijeËke hrvatske gimnazije, TehniËke πkole

Ruer BoπkoviÊ iz Zagreba i Medicinske πkole iz Varaædina osvojila je

drugu nagradu na natjecanju, πto je u konkurenciji zemalja iz gotovo

Ëitavog svijeta zaista sjajan uspjeh.

Naπi uËenici koji piπu priËe i svake godine ih πalju na ovo natjecanje

dobivaju priliku da, uæivajuÊi u igri Ëitanja i stvaranja, pokaæu svijetu

svoju kreativnost i talent. Branka nam je svojim uspjehom pokazala da

se pisanjem mogu osvojiti vrijedne nagrade. Ana PaveliÊ, prof.


UËenici se natjeËu u pet kategorija: skupinu E (Ecoliers) Ëine uËenici IV. i V. razreda osnovne

πkole, skupinu B (Benjamins) Ëine uËenici VI. i VII. razreda o.π., skupinu C (Cadets)

uËenici VIII. razreda o.π. i I razreda srednje πkole, skupinu J (Juniors) uËenici II. i III. razre-

da srednjih πkola, te skupinu S (Students) uËenici IV. razreda. Natjecanje se provodi isti

dan s istim zadacima. Svaki uËenik dobiva mali poklon, a najbolji i nagrade. Zadatke sa-

stavlja povjerenstvo Ëlanovi kojeg su svi predstavnici zemalja sudionica.

U naπoj zemlji organizator ovog natjecanja je Hrvatsko matematiËko druπtvo, a natjecanje se

kod nas prvi put odræalo 1999. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i

πporta. Sudjelovalo je 1000 uËenika osnovnih i 1000 uËenika srednjih πkola.

Prema pravilima natjecanje je pojedinaËno, a moæe se natjecati svaki uËenik bez obzira na

svoj uspjeh u redovinoj nastavi.

Godine 2004. i naπa se πkola pridruæila tom natjecanju, a koordinatorica je bila prof. Gorica

IveziÊ. Prijavilo se 100 uËenika iz sva Ëetiri razreda. Te godine nagraeni su slijedeÊi

uËenici naπe πkole:

˚ skupina C (cadets): 1. Vanina PogaËar

2. Marko Legvard

3. Marko Agbaba

4. Mirna JakπiÊ

˚ skupina J (juniors): 1. Jasmina Gluhak

2. Nikolina Motik

3. David KuπaniÊ

4. Ivana Livaja

5. Marija »aËiÊ

6. Valentina Klanfar

Gorica IveziÊ, prof.

Klokan bez granica 2005

I ove godine, 17. ozujka, Hotelijersko-turistiËka πkola sudjelovala je na meunarodnom

matematiËkom natjecanju Klokan bez granica u organizaciji Hrvatskog matematiËkog

druπtva sa sjediπtem u Zagrebu. Koordinatorica natjecanja bila je prof. Adela Kalogjera.

Na natjecanju je sudjelovalo 16 470 uËenika po svim skupinama. U naπoj πkoli prijavilo se 108

uËenika, a sudjelovalo je 82 uËenika.


Interdisciplinarna nastava iz njemaËkog jezika

Svaki uËenik u Ëetvrtom razredu ima otvoren svoj hotel i turistiËku agenciju. Na osnovi tog

na kraju πkolske godine izrauje svoj mali projekt na njemaËkom jeziku. Projekt obu-

hvaÊa: izradu turistiËkog aranæmana, hotelskog prospekta i prezentaciju hotela koji

povezuje s aranæmanom, prezentaciju destinacije povezane s aranæmanom, pisanje

poslovnog dopisa ∑ u ovom sluËaju ponude, u kojoj za vlastitu agenciju klijentu dostav-

lja aranæman, prospekte i prezentaciju kao reklamni materijal.

U ovom projektu objedinjena su steËena znanja iz organizacije poslovanja recepcije i turi-

stiËke agencije, turistiËke geografije, povijesti, kulturno-povijesne baπtine, marketinga,

raËunalstva i poslovnog dopisivanja. NjemaËki jezik ih interdisciplinarno povezuje u

jednu cijelinu, tj. proizvod je spreman za strano træiπte.

Na satu iz njemaËkog jezika uËenik sa svojom agencijom ima promociju svoje destinacije i

ponude. Zanimljivo je kad na satu sudjeluje viπe uËenika. Tada se kod prezentera javlja

natjecateljski duh, a u odabiru najbolje ponude sudjeluje cijeli razred, πto dodatno

doprinosi dinamiËnosti sata.

Slavica Kel, prof.

Klokan bez granica 2004

Klokan bez granica je matematiËko natjecanje koje se pojavilo poËetkom 80-tih godina proπlog

stoljeÊa. PokretaË je prof. Peter O’Holloran iz Sidneya. U natjecanju se radi o rjeπavanju

niza matematiËkih zadataka razliËitog sadræaja na koje mogu odgovarati tisuÊe uËenika

istovremeno. Uspjeh ovog australskog natjecanja je bio jako velik, pa su poËetkom

90-tih godina dva francuska profesora odluËila uvesti sliËno natjecanje u Francuskoj. U

Ëast profesora O’Hollorana ovo natjecanje je nazvano Klokan bez granica. Kako se broj

sudionika ovog natjecanja u tri godine poveÊao sa poËetnih 120000 na 480000 uËenika,

to je sedam zemalja Europe: Bjelorusija, Maarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska,

Rusija i ©panjolska, odluËilo organizirati takvo natjecanje. Godine 1994. u Strassbourgu,

predstavnici deset zemalja osnivaju udrugu Klokan bez granica sa sjediπtem u Parizu. Cilj

ove udruge je promicanje osnovne matematiËke kulture na razne naËine, a posebno

organizirajuÊi natjecanja koja se odræavaju u isto vrijeme u svim dræavama Ëlanicama. Od

te godine broj Ëlanica ove udruge stalno se poveÊava, tako da su 2004. godine sudjelo-

vale 32 dræave s preko 3100000 natjecatelja. Udruzi su se osim toga pridruæile i neke zem-

lje Juæne i Sjeverne Amerike te Azije.


UËenici su postizali zapaæene rezultate na slijedeÊim natjecanjima i smotrama:

˚ 1999./2000. - natjecanje Europe at School,

osvojeno 4. mjesto izmeu 56 ekipa iz cijele Europe

˚ rujan 2002. Siemens Join Multimedia,

˚ smotra uËenika na Info sajmovima na ZagrebaËkom velesajmu,

˚ oæujak 2003. na Smotri informatiËkih radova.

Petar ∆urËiÊ, prof.

Natjecanja iz povijesti

Na natjecanjima iz povijesti naπa πkola sudjeluje od 2003. u svim kategorijama. Obzirom da se

natjeËemo po gimnazijskom programu uspjesi naπih uËenika su izvrsni. Najzapaæeniji su

samostalni radovi naπih uËenika. Prve su godine Olgica MalkoË i Miro MlinariÊ sudjelovali

na natjecanju sa samostalnim radom na temu iz grËke povijesti. SlijedeÊe su godine

Katarina Besprska i Valentina Klanfar (3.c) sudjelovale na natjecanju sa samostalnim

radom na temu „©to su naπe novine pisale na dan priznanja Hrvatske“. Godine 2005. iste

su uËenice osvojile 7. mjesto s temom „Ilica juËer, danas, sutra“. UËenike su pripremali

profesori Æeljko KovaË i Hano UzeirbegoviÊ. Hano UzeirbegoviÊ, prof.


Od tog broja nagraeni su slijedeÊi uËenici:

˚ Skupina C (cadets): 1. Nikolina Belak

˚ Skupina J (juniors): 1. Marija »aËiÊ

2. Mihael Bedrava

3 Nikola LuËan

4. Igor VukobratoviÊ

5. Marina AndrijeviÊ

6. Antonio GlasnoviÊ

Adela Kalogjera, prof.

Natjecanja iz informatike i raËunalstva

RaËunalstvo je uvedeno u nastavni plan i program HT© 1997./98. u drugu i treÊu godinu na-

stavno-obrazovnog procesa. UËenici su podijeljeni u dvije grupe koje pohaaju nastavu u

kabinetu raËunalstva. Kabinet je opremljen sa 15 + 1 osobnih raËunala meusobno

povezanih u LAN mreæu sa zajedniËkim pristupom Internetu. Osim redovne nastave pos-

toji dodatna Internet grupa koja radi na odræavanju πkolskog Foruma i stavlja podatke na

web stranicu ∑ www.hts-zagreb.hr πkole. Od 1997. godine nastavu raËunalstva pre-

davali su dipl. ing. Ksenija Antoljak i dipl. ing. Ruæica TrbiÊ, a sada prof. Petar ∆urËiÊ i ing.

Drago MiliËiÊ.


Tim koji je sudjelovao

na natjecanju

Siemens Join

Multimedia

2002. godine

Priznanje za osvojeno

4. mjesto na natje-

canju Europe at

school

Nagrada za sav trud bili su naπi uËenici koji su na raznim natjecanjima, a za struku je naj-

vaænije bilo Gastro natjecanje, osvajali medalje i prelazne pehare.

Vremena se mjenjaju i novi zahtijevi su pred nama ali i kolektiv obnovljen mladim kolegama

obeÊava mnogo. „Dræavna matura“ i svi poslovi oko nje Ëeka te mlade ljude koji Êe na-

staviti istim æarom kao i njihovi prethodnici.

Profesori ekonomske grupe predmeta koji su sudjelovali u radu su: Ildiko Bevanda, Ingrid

–ureviÊ, Nada EteroviÊ, Boæica Mavrinac, Ljiljana Vrbanec, TTomislav StaniËiÊ, Sandra

ZonjiÊ i ja.

R.Habajec !

Tjelesna i zdravstvena kultura

Tjelesna i zdravstvena kultura je, s obzirom na svoj znaËaj, i suviπe zanemarena u naπem

druπtvu kao i sam predmet tjelesne i zdravstvene kulture. Naime, primarna potreba za

kretanjem je, u svakodnevnici modernog Ëovjeka, svedena na minimum. Osim toga,

ubrzani naËin æivljenja postaje sve stresniji pa u sve mlaoj populaciji se kao posljedica

javljaju psihosomatski poremeÊaji.

Svi mi æelimo biti πto sretniji i πto uspjeπniji. Da bismo to ostvarili, osnovni preduvjet je

zdravlje, a da bi Ëovjek bio zdrav neophodna je tjelesna aktivnost (veÊ su i stari Grci doπli

do spoznaje da je u zdravom tijelu zdrav duh).

A zdravlje prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nije samo odsutnost bolesti, nego potpuno:

tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje.

Osnovni cilj predmeta TZK je podizanje opÊeg stanja organizma na viπu razinu. Stoga se na

poËetku svake πkolske godine izrauje plan i program nastave, u kojem se u odnosu na

postavljene ciljeve (u skladu sa stvarnim potrebama uËenika, ali i uvjetima u kojima se

provodi nastava) odreuju zadaci.

Postavljeni ciljevi trebaju biti realni i s moguÊnoπÊu provjere njihovog ostvarivanja. Pravilnim

programiranjem nastojimo odræati kontinuitet steËenog znanja, odnosno nadograivati

informacije dobivene tijekom prethodnih obrazovnih razdoblja. No, vaæno je i da ti

zadaci imaju pozitivan utjecaj na psihofiziËko zdravlje, na poveÊanje socijalne pri-

lagodbe, ali i da su oblik pripreme za æivot s obzirom na buduÊe zanimanje.

ZnaËi trebamo πto bolje izabrati i organizirati sportske aktivnosti s obzirom na potrebe,

sklonosti i interes uËenika, ali i s obzirom na materijalne moguÊnosti naπe πkole.


Natjecanja iz geografije

Predmet geografija sluπa se u II., III. i IV. razredu i sastavni je dio strukovnog dijela zavrπnog

ispita, a predaju ga prof. Anica Mikulec, Ljiljana Vrbanac i Sibela PetriniÊ.

Naπi uËenici sudjeluju na natjecanju iz geografije od 2000. godine. Kako je natjecanje samo

za polaznike gimnazijskog programa, naπi uËenici se moraju dodatno potruditi i spremati

po gimnazijskom programu, πto znaËi rabe sve udæbenike za gimnazije. Na natjecanju

sudjeluju uËenici III. razreda jer njihov program najsliËniji gimnazijskom. Natjecanje je

πkolsko, gradsko, æupanijsko i dræavno i naπi uËenici su vrlo uspjeπni. UËenik Nikola

GojeviÊ osvojio je drugo mjesto na æupanijskom natjecanju 2001. godine.

Anica Mikulec, prof.

Mi smo kap koja stvara slap!

Obljetnice koje dolaze nameÊu nam rezime proπlog uratka. Kako sam devet godina bila pred-

sjednik aktiva ekonomske grupe predmeta pokuπat Êu rezimirati period rada u Hote-

lijersko-turistiËkoj πkoli tih godina. PrihvaÊati kapitalizam nakon socijalizma zahtijevalo

je da svi profesori ekonomske grupe predmeta moraju usvojiti mnnoga nova znanja.

Literature, prilagoene uËenicima nije bilo. Za veÊinu ekonomskih predmeta pravi izvor infor-

macija bio je Zbornik radova: „Susret na dragom kamenu“.

Intenzivno smo, u poËetku kompjutorizacije, uËili jezik kompjutera, prvo MS DOS, a poslije su

doπli Windowsi, pa smo se spajali na internet i tako se povezivali s kolegama iz drugih

πkola. ©kola u Zaboku bila nam je pravi partner za rad. Zajedno smo razmiπljali o potre-

bi novih udæbenika za naπe uËenike te uz pomoÊ „©kolske knjige“ odradili i taj zadatak.

Promjene u programu radili smo svi zajedno prateÊi rad hotela i putniËkih agencija i kroz

praksu naπih uËenika.

Preko web stranica upoznavali smo se sa radom πkola u drugim zemljama svijeta te tako

poboljπavali svoje predmetne programe. U tom periodu posjetili smo πkole Austrije,

NjemaËke, Maarske i Italije te smo shvatili da bez uËenja marketinga tj. bez metoda

istraæivanja nije moguÊe napraviti pravi program rada. Svaka od tih zemalja je temeljem

svojih istraæivanja unosila u obrazovne procese svoje specifiËnosti. To napravismo i mi!

Obiπli smo hotele i agencije u gradu pokupili svu potrebnu dokumentaciju i „PraktiËnu

nastavu“ prilagodili potrebama stvarnog æivota. Kompjutorske demo programe smo

nabavili od izvoaËa te dobili pravo koriπtenja u obrazovne ciljeve.

Jer smo zemlja u tranziciji, u kojoj konkurencija nije joπ uzela maha, pomogli smo svojim

radom i otvaranju privatne Hotelijersko ∑ turistiËke πkole u Zagrebu.


KROA-HT©Srednjoπkolski πportski klub Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu

OSNIVANJE KLUBA

Po naputku Ministarstva prosvjete i πporta iz 1995. godine, klub je formalno osnovan u

Ugostiteljsko-turistiËkoj πkoli, a s praktiËnim radom zapoËeo je 1996. godine na inicija-

tivu prof. Miroslava MikoviÊa, samo za muπke sekcije (nogomet, koπarka, odbojka).

Razdvajanjem πkola 1997. godine na Hotelijersko-turistiËku i Ugostiteljsko-turistiËko

uËiliπte, formiran je klub Hotelijersko-turistiËke πkole na Ëijim osnovama funkcionira i

danas u proπirenoj formi sa 15-16 muπkih i æenskih ekipa iz kolektivnih (nogomet,

koπarka, odbojka, rukomet, odbojka i rukomet na pijesku, stolni tenis) i individualnih

πportova (atletika, plivanje, eventualno streljaπtvo). Klub je nastupao pod nazivom HT©

do svibnja 2002. godine kada je na sveËanoj sjednici pod predsjedanjem uËenice Murise

JaπareviÊ izglasano ime KROA. Kasnije su uËenici nadodali stari naziv tako da je danas

ime kluba KROA-HT©.

CILJEVI I ZADACI KLUBA

Nastojanje utemeljitelja πkolskog πportskog kluba na svestranom razvoju sposobnosti

aktivnih Ëlanova kluba, njihovih morfoloπkih osobina, kako konotativnih tako i kogni-

tivnih faktora kroz odgovarajuÊi odgojni pristup poπtujuÊi visoka moralna naËela u

meusobnom harmoniËnom djelovanju svih sudionika u sustavu natjecanja, te afirma-

ciji Ëlanova kluba izvrsnim igrama samoga kluba πto boljim rezultatima, pa s time i

Hotelijersko-turistiËke πkole na podruËju πporta i u njenom sveobuhvatnom djelovanju.

Obzirom na postavljene zadatke nastoji se postiÊi harmoniËno djelovanje, kako izmeu

Ëlanova vlastite ekipe, trenera i izbornika, tako i prema protivniku kojega se u fair-play

pristupu tretira kao rivala njegujuÊi pristup poærtvovanja za cjelinu, te stjecanje realnih

iskustava i vlastitih vrijednosti prijeko pobjeda i poraza. Realizacija ciljeva i zadataka

vezana je uz sustav natjecanja i program koji organizira Savez uËeniËkih πportskih klubo-

va grada Zagreba.

STRUKTURA I DJELATNOST KLUBA

»lanovi kluba, kojih ima preko stotinu, sastaju se svake godine na dvije godiπnje skupπtine i

djeluju kroz πportske sekcije kolektivnih πportova i individualnim nastupima u pojedinim

πportskim disciplinama. Djelatnost usmjerava upravno tijelo koje se bira svake godine

na zavrπnoj godiπnjoj skupπtini Ëiji su predstavnici, predsjednik i troje dopredsjednika

iskljuËivo uËenici. Osim uËenika u upravi je predstavnik nastavnika, roditelja i utemelji-

telja kluba. U proπirenom upravnom tijelu sudjeluju i svi kapetani ekipa. Prva godiπnja


Kako naπa πkola nema vlastitu dvoranu, ni vanjske sportske terene, nastava tjelesne i zdrav-

stvene kulture odræava se u Domu odbojke na Savi. Provodi se, po razrednom odjeljenju,

jednom tjedno kao blok sat, odnosno u trajanju od 90 minuta. Slobodne se aktivnosti

takoer odræavaju jednom tjedno tijekom blok sata.

Poæeljne psihosomatske transformacije su moguÊe samo ukoliko se poπtuju pravila pro-

gramiranja rada u nastavi TZK. Na æalost, kod naπih se uËenika ne mogu oËekivati

znaËajni pomaci, jer imaju samo jedom tjedno nastavu tjelesne i zdravstvene kulture

(poznato je, da je minimum dva puta tjedno). No, zato je nuæno da kod uËenika stvorimo

naviku i razvijemo im potrebu za redovitim vjeæbanjem, odnosno za bavljenjem bilo

kojom aktivnoπÊu iz πirokog spektra kinezioloπkih aktivnosti.

Kako je predmet TZK ujedno i odgojni predmet, neophodno je informirati uËenike o

posljedicama nezdravog æivota.

Nastava tjelesne i zdravstvene kulture provodi se i s uËenicima oπteÊenog zdravlja u okviru

posebnog programa TZK. Provodi se uz lijeËniËku suglasnost. UËenici imaju korektivnu

gimnastiku. Naime, s obzirom na vrstu oπteÊenja i deformiteta, uËenici ciljano izvode

korektivne vjeæbe, kako di doveli organizam u stanje, πto bliæe zdravom stanju ili barem

poboljπali sveopÊe psihofiziËko stanje organizma.

Svake πkolske godine se i:

˚ donosi program Aktiva tjelesne i zdravstvene kulture

˚ odreuju zaduæenja profesora

˚ odræava godiπnja skupπtina ©kolskog πportskog kluba (Ëiji je utemeljitelj profesor

Miroslav MikoviÊ koji, kako se vidi iz programa i rada ©SK, s uËenicima postiæe

zapaæene rezultate)

˚ obiljeæava 29. rujna Dan πkole,

˚ Dan zdravlja,

˚ Svjetski dan pjeπaËenja,

˚ Dan tjelesne kulture,

˚ Dan maturanata.

Profesori tjelesne i zdravstvene kulture u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli su: Miroslav MikoviÊ,

Pavica Kotarac i Gordana BijeliÊ.

Oni se struËno usavrπavaju preko organiziranih predavanja i seminara unutar πkole ili u

drugim obrazovnim institucijama te osobnim usavrπavanjem (praÊenjem: literature,

πtampe, televizije, interneta…).

Pavica Kotarac, prof.


skupπtina odræava se prvog Ëetvrtka nakon poËetka πkolske godine i uz ostalo ima glavni

zadatak formirati ili nadopuniti veÊ formirane selekcije novo pridoπlim uËenicima,

odrediti kapetane ekipa i informirati ih o terminima natjecanja i treninga te meusob-

noj komunikaciji u radu kluba. Zavrπna ili sveËana sjednica koja se odræava zadnji Ëet-

vrtak prije odlaska maturanata i na dnevnom redu ima, uz razno, dati osvrt na rezultate

rada u protekloj godini, razrijeπiti staro i izabrati novo upravno tijelo koje dodjeljuje za-

hvalnice i majice zasluænim uËenicima koji napuπtaju πkolu i dogovoriti πportske

aktivnosti za Dan maturanata. U struËnim djelatnostima u klubu djeluju prof. Pavica

Kotarac kao izbornik za natjecanja: u atletici, pjeπaËenju, krosu i prvoj pomoÊi od 1998.

godine, vanjski suradnik Davor Poredoπ kao trener muπke i æenske koπarkaπke selekcije

od 2000. godine, te prof. Miroslav MikoviÊ kao izbornik i trener za sve ostale πportove i

organizator ostalih klubskih aktivnosti od poËetka djelovanja kluba.

ZAPAÆENI USPJESI KLUBA

1. mjesto u rukometu na pijesku 2004. godine ∑ zlatna medalja

Igrali su: Oleg Polanec 1e, Juraj KerepËiÊ 1d, Ivan MrakoviÊ 1d, Marko BukviÊ 1c, Alen Petrek

2a, Bruno KonjeviÊ 2f, Vanja IvoπeviÊ 2f, trener i izbornik Miroslav prof. MikoviÊ te u polu-

finalu Josip ©oljiÊ 2b razred.

1. mjesto u streljaπtvu 2004. god. Sanja Kovacs 4e (189 krugova)

7. mjesto u streljaπtvu ∑ ekipno. Nastupile: Sanja Kovacs 4e, Mateja Kozina 1e, Marija »aËiÊ 2e.

4. mjesto u koπarci (djevojke) 2002./03. i 2003./04. πkolske godine

Igrale su: Ema Salopek, Ana Semren, Ivana LovriÊ, Renata –uras, Arnela AliËajiÊ, Jelena PleiÊ,

Sanja AneliÊ (2003.), Murisa JaπareviÊ (2003.), Martina Grgas (2003.), Marina FraniÊ

(2003.), Ana Bajan (2004.), Ana JurkoviÊ (2004.), Sanja MilaπinËiÊ (2004.), Vanina PogaËar

(2004.), Nikolina BaotiÊ (2004.) i Veronika IvanoviÊ (2004.). Trener: Davor Poredoπ,

izbornik: Miroslav prof. MikoviÊ.

4.mjesto u rukometu na pijesku 2005. god.

Igrali su: Juraj KrepËiÊ 2d, Ivan LukaË 2c, Julijan ©aliÊ 3f, Vanja IvoπeviÊ 3f, te umjesto povrije-

enog golmana Brune KonjeviÊa 3f, djevojka Saπa GaljeviÊ 3b.

3. mjesto u plivanju 2004. god. Maja Franjul 1a (disciplina 50 m leptir)

5. mjesto u odbojci (muπki) 2002./03. πkolske godine

Igrali su: Zoran Prosnec 4c, Zoran BrzoviÊ 4a, Matija HorvatiÊ 4c, Benjamin KapetanoviÊ 4b,

Dominik DubinoviÊ 4e, Stipe Poljak 4e, Saπa –ureviÊ 1b, Vanja IvoπeviÊ 1f i Boris Na

4a. Voditelj: M. prof. MikoviÊ.

3. mjesto u atletici 2004./05. πk.god. Ana MiÊiÊ 3d (trËanje 800 met)

8. mjesto u skijanju (muπki) 2003./04. πk. god. Juraj BenËiÊ 4b (veleslalom)

10. mjesto u skijanju ∑ ekipno. Nastupili su: Juraj BenËiÊ 4e (8 mj), Alen Petrek 2a (33).


MomËad rukometa na pijesku, osvojeno 1. mjesto 2004. godine Æenska koπarkaπka ekipa, osvojeno 4. mjesto Æenska malonogometna ekipa MomËad rukometa na pijesku, osvojeno 4. mjesto 2005. godine

KljuËni Ëlanovi zahvalnice:

Irena AnËiÊ 2000-04 O

Lukπa AndriÊ 2002-03 K

Sanja AneliÊ 2000-03 KN

Marina BaraË 2001-04 O

Vlatka BarËan 2003-05 R

Alvin Baædar 1997-01 K

Juraj BenËiÊ 2003-04 Sk

Goran BigoviÊ 1998-00 KO

Darko BilandæiÊ 2000-03 K

Zlatko BlaπkiÊ 1997-00 N

Æarko BoriÊ 2000-03 N

Kornelija BosniÊ 1998-01 K

Zoran BrzoviÊ 2000-03 O

Dean BursaÊ 1997-00 O

Petar BuπiÊ 2000-02 RN

Tomislav Cukor 2001-04 R

Marko »uljak 1998-00 K

Ivan GaguliÊ 2001-05 N

Mile GaliÊ 2000-02 K

Lazar GlasnoviÊ 1996-99 KON

Josip Hodak 1998-02 ON

Tomislav Ivanjko 1998-02 ON

Murisa JaπareviÊ 1999-02 KON

Mate JukiÊ 1998-02 N

Benjamin KapetanoviÊ 2000-03 O

Marija Keser 2003-05 R

Iva Kirin 1998-02 O

Vedran KopaËeviÊ 2001-03 KOR

Sanja Kovacs 2003-04 Str

Milan KrmpotiÊ 1999-01 N

Danijel Kuraja 2000-02 K

Maja LuËiÊ 2000-03 O

Tamara MarkotiÊ 1999-03 O

Tomislav MatiÊ 2002-03 K

Ivo MijatoviÊ 2000-02 K

Boris Na 2000-03 O

Goran NikoliÊ 2002-04 R

Ivan Oreb 1998-02 NR

Stipan OstojiÊ 2003-05 NSt

Ivan PaπaliÊ 1997-99 N

Nikolina Pener 1998-99 RK

Petar PleËaπ 1997-01 K

Porin Poredoπ 2000-04 K

Slavena PratljaËiÊ 1999-03 O

Zoran Prosnec 2003-03 O

Emanuela Salopek 2001-05 K

Domagoj Skeja 1999-02 N

Domagoj SojËiÊ 1999-02 KR

Alen ©imag 2001-04 N

Josip TokiÊ 1998-02 N

Filip ToliÊ 2000-04 N

Andy ValentiÊ 1997-01 N

Goran Vrbanac 1998-00 R

Luka ÆoriÊ 2000-02 K

Miroslav MikoviÊ, prof.


7. mjesto u atletici (djevojke) 2002./03. πk. god. Ana MiÊiÊ 1d (skok u dalj)

7. mjesto u plivanju 2004./05. πk. god. Magdalena CrnariÊ 1d (50 m slobodno).

Arhivski dokumenti

Osim zapisnika s nekih sjednica redovnih godiπnjih skupπtina i popisa svih Ëlanova upravnih

tijela po godinama, te rezultata natjecanja od 1998.-2005. godine u arhivi se nalaze dvije

VHS kazete sa snimkama koπarkaπkih utakmica æenske ekipe sa njihovim starim rivalima

IV., II., III., X. i πportskom gimnazijom (2002.-2005. πkolske godine), po jedna VHS kaseta

muπke koπarke (©POGI i ostali), muπke odbojke (©POGI, Lucijan Vranjanin i IX. gimnazi-

ja) (XII. i VII. gimnazija) i muπki rukomet (KlasiËna i X. gimnazija) sve iz 2002.-2004. godi-

ne, Ëetiri albuma sa slikama svih relevantnih ekipa koje su bile formirane od 1998.-2005.

god. te CD sa ovim izlaganjem.

Uprava kluba:


Mjesec./ Predsje- Dopred- Dopred- Dopred- Tajnik Predst. Predst. Predst. Predst.

godina dnik sjednik sjednik sjednik Roditelja Nastavnika UËenika OsnivaËa

Rujan Miroslav Pavica Slavica Gordana Marija

1998. MikoviÊ Kotarac LovriÊ Lic Raπan-Kriæanac

Rujan Miroslav Marko Slavica Gospoa Pavica Goran Marija

1999. MikoviÊ VukuπiÊ LovriÊ MarkotiÊ Kotarac Vrbanac Raπan -Kriæanac

Rujan Miroslav Marko Slavica Davor Pavica Goran Marija

2000. MikoviÊ VukuπiÊ LovriÊ Poredoπ Kotarac Vrbanac Raπan -Kriæanac

Rujan Josip Tomislav Murisa Mate Slavica Davor Pavica Miroslav

2001. Hodak 4e Ivanjko 4a JaπareviÊ 3f JukiÊ 4a LovriÊ Poredoπ Kotarac MikoviÊ

Svi. ‘02. Murisa Sanja Boris Darko Slavica Davor Pavica Miroslav

ruj. ‘02. JaπareviÊ 4f AneliÊ 4f Na 4a BilandæiÊ 3d LovriÊ Poredoπ Kotarac MikoviÊ

Svi. ‘03. Alen Marina Ema Filip Slavica Davor Pavica Miroslav

ruj. ‘03. ©imag 4b BaraË 3d Salopek 3e ToliÊ 4b LovriÊ Poredoπ Kotarac MikoviÊ

Svi. ‘04. Marina Dino Ema Bruno Slavica Ingrid Pavica Miroslav

ruj. ‘04. BaraË 4d AliπiÊ 3a Salopek 4e KonjeviÊ 3f LovriÊ –ureviÊ Kotarac MikoviÊ

Svi. ‘05. Dino Jelena Saπa Alen Slavica Pavica Miroslav

ruj. ‘05. AliπiÊ 4a PleiÊ 4a GaπljeviÊ 4b Petrek 4a LovriÊ Kotarac MikoviÊ

8

Vjeronauk je bio predmet natjecanja i u ekoloπko-edukativnom kvizu Lijepa naπa 2004. u kom-

binaciji s predmetima geografija, biologija i kemija. Osim toga vjerouËenici su se u zad-

njih nekoliko natjecanja mogli bolje upoznati i s nedavno proglaπenim hrvatskim

blaæenicima ∑ sestrom Marijom od Propetog Isusa PetkoviÊ i Ivanom Merzom. Ivan Merz

ostao je upamÊen kao blaæenik-laik, srednjoπkolski zagrebaËki profesor francuskog i

njemaËkog jezika. Sestra Marija PetkoviÊ vrednovana je kao zaπtitnica sirotinje,

utemeljiteljica izvorno hrvatske Druæbe KÊeri Milosra posveÊene brizi za djecu bez

roditelja, brizi za starije i napuπtene osobe.

Na natjecanju o blaæenoj sestri Mariji PetkoviÊ uËenice Hotelijersko-turistiËke πkole sudjelo-

vale su na meudræavnom natjecanju na KorËuli 2003., te ponovno 2005. godine.

Tvrtko Beus


Prva pomoÊ

Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Zagreb, u sklopu svojih zdravstvenih programa uz odobrenje

Ministarstva prosvjete i πporta te potporu Gradskog ureda za obrazovanje i πport,

provode programe prve pomoÊi.

Povjerenik hrvatskog crvenog kriæa Hotelijersko-turistiËke πkole je profesor Marko VukuπiÊ.

Naπa πkola sudjeluje u gotovo svim humanitarnim akcijama koje organizira Crveni kriæ.

VeÊ se petu πkolsku godinu, u naπoj πkoli, provodi obuka prve pomoÊi. Mentor ekipe je prof,

Pavica Kotarac. Obuka ekipa i priprema organizirana je svake godine u Domu Crvenog

kriæa u Novom Vinodolskom. Pripreme za podruËna i gradska natjecanja odræavaju se u

πkoli i u Domu odbojke (u kojem uËenici imaju nastavu TZK). Naπi uËenici postiæu dobre

rezultate.

Ekipa prve pomoÊi 2002. godine u sastavu Murisa JaπareviÊ, Tatjana Ratkajec, Marijana ©kari-

ka, Marina PetriÊ, Ivana ©poljareviÊ, Barbara Turk, Lidija ©imuniÊ i Petra GaπparoviÊ

doπle su do gradskog natjecanja i zauzele sedmo mjesto. Proπle godine ekipa u sastavu

Ana-Marija Borovac, Karolina MagdiÊ, Maja MeænariÊ, Lea Turkalj, Tamara MiliÊ, Ivana

Duvnjak, Aleksandra ViliÊ i Ivana PejiÊ, na podruËnom natjecanju osvojile su treÊe mje-

sto, a ove godine Ëetvrto mjesto.

Obukom iz prve pomoÊi uËenici se osposobljavljaju za pruæanje prve pomoÊi ozlijeenoj ili

iznenada oboljeloj osobi na mjestu dogaaja, prije dolaska ekipe hitne medicinske

pomoÊi.

Ekipa naπe πkole i voditelj su Ëlanovi Crvenog kriæa i imaju Ëlansku iskaznicu.

Mentor: Pavica Kotarac, prof.

Natjecanja iz vjeronauka

Iz godine u godinu uËenice i uËenici ove πkole svojim znanjem i umijeÊem, svojim stvara-

laËkim liternim i likovnim radovima sudjeluju na natjecanjima iz vjeronauka. VeÊ u

prvome natjecanju iz 1998. godine pod motom Za æivot i obitelj krËke Biskupije krËke,

uËenica iz Hotelijersko-turistiËke πkole osvojila je na dræavnoj razini treÊe mjesto ∑ puto-

vanje na europsku konferenciju o ljudskim pravima u Strassbourg.

Nakon toga slijedila su natjecanja o nadolazeÊoj Sinodi Nadbiskupije zagrebaËke. Cilj je bilo

posvijestiti znaËenje i smisao velikog duhovnog obnoviteljskog zahvata zagrebaËke Crkve

u kojoj svi vjernici mogu na svoj naËin sudjelovati. Ovdje je naπa πkola zauzela treÊe,

peto i πesto mjesto.


Ovogodiπnje je natjecanje odræano u An-

talyjiu u Turskoj, krajem listopada.

Naπu je zemlju predstavljalo Ëetvoro

uËenika, a iz Hotelijersko-turistiËke

πkole je na natjecanju sudjelovala uËe-

nica Karolina MagdiÊ, pod vodstvom

prof. Vere Sessa. Iako nije uspjela

ponoviti proπlogodiπnji uspjeh Davida

KuπaniÊa, njene su prezentacijske vje-

πtine ostale zapaæene kod ocjenjivaËke

komisije, a njen tim osvojio je dobro u

vrlo oπtroj konkurenciji.

EUQUIZ

EUQUIZ je projekt natjecanja uËenika srednjih πkola iz znanja vezanih uz Europsku Uniju.

Kviz znanja je provjera poznavanja povijesti europskih integracija, institucija EU-a, kao

i poznavanje osnovnih zemljopisnih i povijesnih Ëinjenica vezanih uz dræave Ëlanice

Europske Unije te odnosa Republike Hrvatske s EU-om. Natjecanje organizira

Ministarstvo europskih integracija u suradnji s Delegacijom Europske komisije u RH i

Britanskim veleposlanstvom u Zagrebu, a uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja

i πporta RH.

Cilj je kviza potaknuti mlade na istraæivanje Ëinjenica vezanih uz proces europskih integraci-

ja, kao i povezanosti Republike Hrvatske s Europskom Unijom, odnosno na bolje razu-

mijevanje potrebe ukljuËivanja Hrvatske u Europsku Uniju.

Osim usvajanja znanja koji se podudara s nastavnim programom geografije, povijesti te poli-

tike i gospodarstva, uËenike se potiËe na koriπtenje Interneta kao dodatnog izvora infor-

macija.

Naπa se πkola prikljuËila ovom natjecanju prije dvije godine. Sudjelovala su dva uËeniËka

tima, pod mentorstvom prof. Zlate Raguæ i prof. Ane SaviÊ. Oni su ostvarili zapaæene

rezultate na æupanijskoj razini, osvojivπi 8. i 11. mjesto u konkurenciji od 46 srednjih

πkola. Natjecateljske timove naπe πkole Ëinili su ovi uËenici: Monika AntunoviÊ, Anela

Kriπto, David KuπaniÊ, Petra MuËnjak, Mladen Paen i Andrej RahmanoviÊ.



AEHT

Imali smo iuzetan uspjeh na Meunarodnom natjecanju hotelijersko-turistiËkih i

ugostiteljskih srednjih i viπih πkola, odræanom na Bledu u Sloveniji u listopadu 2004.

godine. Tom je prigodom naπ uËenik David KuπaniÊ, uz voditeljstvo prof. Vere Sessa,

osvojio zlatnu medalju u konkurenciji preko 200 πkola iz 34 dræave Ëlanice udruæenja

AEHT.

AEHT je udruæenje preko 300 europskih hotelijersko-turistiËkih πkola iz 36 zemalja i kao nevla-

dina organizacija ima konzultativni status pri VijeÊu Europe, a njeni primarni ciljevi su:

˚ promicanje svih oblika komunikacije meu europskim hotelijersko-turistiËkim

πkolama,

˚ πirenje znanja i informacija o ugostiteljskom obrazovanju u razliËitim zemljama,

˚ poticanje razmjene studenata i profesora,

˚ uspostavljanje veza izmeu πkola i gospodarskih subjekata,

˚ povezivanje metoda i materijala pouËavanja s ciljevima znanja i vjeπtina.

Proπlogodiπnje natjecanje okupilo je uglavnom studente zavrπnih godina viπih strukovnih

hotelijersko-turistiËkih i ugostiteljskih πkola, koji su se natjecali u zanimanjima i

vjeπtinama iz podruËja turistiËke promocije, recepcijskog poslovanja, kuharstva i

posluæivanja, te pripreme barskih mjeπavina. Uspjeπnost natjecatelja ocijenjuju tri suca

iz razliËitih zemalja, procijenjujuÊi originalnost, profesionalni pristup zadanoj temi, te

sadræaj i strukturu prezentiranog materijala.

Kao posebnu zanimljivost ovog natje-

canja izdvojajamo timski rad natje-

catelja koji se ovom prigodom susreÊu

po prvi put te imaju zadatak snaÊi se u

jednoj sasvim nepoznatoj situaciji

prezentirajuÊi turistiËku destinaciju na

πto kreativniji naËin.

David KuπaniÊ je u podruËju promo-

cije turizma pokazao izvrsno znanje

engleskog jezika, kao i smisao za tim-

ski rad s kolegicama koje je upoznao

na samom natjecanju, te veliku sna-

laæljivost i maπtovitost u prezenta-

cijskom pristupu zadanoj temi.


Ravnateljica

mr. sc. Marija

Raπan-Kriæanac,

voditeljica prof. Vera

Sessa i uËenik

David KuπaniÊ na

meunarodnom

natjecanju AEHT,

Bled, listopad

2004. godine

UËenica Karolina

MagdiÊ s timom na

natjecanju AEHT,

Antalyja, Turska,

listopad 2005.

Prvi sedmodnevni posjet πkoli iz Caserte dogodio se u veljaËi 1999. godine, a tom prilikom su

naπi uËenici upoznali prirodne ljepote, te povijesne i kulturne znamenitosti Caserte.

Tijekom boravka u Caserti, bivπem sjediπtu Kraljevstva dviju Sicilija, naπi su uËenici po-

sjetili i Pompeje, Napulj, Rim i otok Capri.

Suradnja ovih dviju πkola nastavljena je i narednih godina; uËenici iz Caserte uzvratili su po-

sjet Zagrebu veÊ iduÊe πkolske godine. Tom su prigodom bili gosti uËenika Hotelijersko-

-turistiËke πkole, a sami domaÊini su ih, u ulozi turistiËkih vodiËa, poveli u obilazak grada

i upoznavanje njegovih znamenitosti, ali su takoer organizirali i izlete na PlitviËka jeze-

ra, Hrvatsko Zagorje i Vukovar.

Ravnatelj i uËenici Istituto turistico di Caserta posjetili su naπu zemlju joπ nekoliko puta, a

2001. godine su bili i gosti izlagaËi na meunarodnom natjecanju Gastro, odræanom na

Rabu. Svakako je ova dugogodiπnja suradnja urodila dragocjenim iskustvima za uËenike

obiju πkola, a planira se nastaviti i ubuduÊe. Sandra NovakoviÊ Mihailica, prof.


4.4. Suradnje i uËeniËke razmjene sa πkolama srodnih programa

Razmjena uËenika πkola Istituto turistico di Caserta i Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu

Na inicijativu Istituto turistico di Caserta i uz pomoÊ Talijanskog kulturnog instituta pri

Veleposlanstvu Republike Italije izvrπena je jedna od prvih poslijeratnih razmjena

uËenika srednjih πkola u Hrvatskoj. Poziv je upuÊen u listopadu 1998. godine, a prvi po-

sjet naπih uËenika πkoli iz Caserte realiziran je krajem veljaËe 1999. godine. Sve pripreme

i sâmo putovanje u Italiju organizirale su ravnateljica naπe πkole mr. sc. Marija Raπan-

-Kriæanac i profesorica talijanskog i francuskog jezika Viπnja KunoviÊ-Tomaπevski.

Iz svakog je razreda izabrano po nekoliko uËenika koji su trebali biti gosti uËenika-vrπnjaka iz

Caserte, a oni su potom uzvratili gostoprimstvo prigodom uzvratnog posjeta talijanske

πkole Zagrebu i Hrvatskoj.


Ravnateljica

mr.sc. Marija

Raπan-Kriæanac i

prof. Viπnja KunoviÊ-

-Tomaπevski s

uËenicima u posjetu

Caserti

Ravnatelji, profesori i

uËenici dviju πkola

prilikom posjeta

Caserti

VeÊ u listopadu 2003. uzvratila nam je posjet prijateljska Hrvatska dopunska πkola iz

Esslingena. Tom prigodom su naπi uËenici i profesori pratili goste iz NjemaËke tijekom

sedam dana njihovog boravka, od obilaska gradom do izleta u Vukovar i u Hrvatsko

Zagorje, od posjeta Saboru do kartinga i odlaska na Mirogoj gdje su zajedno poloæili

vijenac braniteljima poginulim u Domovinskom ratu.

UËenici iz dijaspore bili su smjeπteni u obiteljima naπih uËenika te su zajedniËki provodili slo-

bodno vrijeme, a jedan dan su nazoËili nastavi i druæili se s domaÊinima u πkoli. MoguÊi

ciljevi ovakove razmjene za uËenike iz iseljene Hrvatske su druæenje i razmjena iskustava

s vrπnjacima, motivacija za uËenje materinjeg jezika, razvijanje osjeÊaja o podrijetlu i

nacionalnoj pripadnosti, buenje interesa za ËeπÊi dolazak i moguÊi povratak u domovi-

nu, upoznavanje s moguÊnostima nastavka obrazovanja u domovini, upoznavanje kul-

turno-povijesne baπtine Hrvatske.

Proπle πkolske godine boravila je grupa od 28 naπih uËenika, preteæito sudionika DSD-pro-

grama, od 14. do 21.studenoga u Esslingenu i Stuttgartu u hrvatskim obiteljima koje

imaju djecu toga uzrasta, a neki su uËenici bili smjeπteni i kod rodbine. Prilikom smje-

πtaja pomogli su i djelatnici Generalnog konzulata u Stuttgartu, gospoa generalna

konzulica, dr. Vera TadiÊ, gospodin konzul-savjetnik Vladimir Duvnjak, te obitelj Kleflin,

koji su primili na smjeπtaj πestero uËenika.

U pratnji profesora, Ljubice MaljkoviÊ, Andrije PetroviÊa, kao predstavnika Gradskog ureda za

obrazovanje i πport te prof. Sigrid Reuter protekao je sedmodnevni boravak uËenika u

meusobnom upoznavanju, obilasku i razgledavanju kulturno-povijesnih znamenitosti

Esslingena, Stuttgarta, Plochingena i Tübingena i prisustvovanju njemaËkoj nastavi i

hrvatskoj dopunskoj nastavi te posjetu Waldorfskoj πkoli. UËenici i profesori bili su gosti

Generalnog konzulata u Stuttgartu gdje su razgledali humanitarnu izloæbu S. Lupina Moji

aneli te se upoznali s djelatnoπÊu naπeg konzularnog predstavniπtva.

Osim koordinatora Hrvatske nastave koordinacije Stuttgart, prof. Milana Boπnjaka, te uËitelji-

ca Mandice JuriπiÊ i Renate Car, ugostila nas je i Hrvatska katoliËka misija iz Esslingena

u kojoj je bilo glavno sastajaliπte. Posljednji dan pripremljen je domjenak i zajedniËko

druæenje za sve koji su sudjelovali u ovom projektu.

Tijekom ovog struËnog putovanja uËenici su dobili i odreene zadaÊe; voenje dnevnika,

referate uz odreene znamenitosti, katalog pitanja o Stuttgartu i okolicu. Videozapise su

radili kako bi se pripremili za prezentaciju u Zagrebu.

Naπa πkola nastoji ovakovim projekatima i dalje osvjeæavati nastavu, motivirati uËenike za

uËenje stranih jezika, razvijati prijateljstvo i razmjenu iskustava izmeu domovinske i

izvandomovinske mladeæi te senzibilitet za interkulturalno zbliæavanje.

Ljubica MaljkoviÊ, prof.


Razmjena uËenika s Hrvatskom dopunskom πkolom u inozemstvu- SR NjemaËka

Esslingen / Stuttgart bliæe Zagrebu

Naπa πkola organizira u sklopu svojih projekata meunarodne suradnje razmjenu uËenika s

Hrvatskom dopunskom πkolom Esslingen/Stuttgart, koordinacija Baden Württemberg.

Ovaj projekt razmjene zapoËeli smo prije pet godina, vidjevπi u njemu moguÊnost

interkulturalnog zbliæavanja i povezivanja izvandomovinske i domovinske nastave, kon-

takt mladih koji odrastaju u inozemstvu s vrπnjacima iz Domovine, moguÊnost boljeg

upoznavanja kulture ove strane zemlje te njemaËkog jezika koji je vrlo vaæan u turizmu,

tj. ekonomiji naπe zemlje.

Projekt razmjene financijski podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta te Gradski

ured za obrazovanje i πport, jer uËenici naπe πkole uspjeπno sudjeluju svake godine u

njegovu projektu Hrvatska Za Te plus, te kao turistiËki vodiËi kroz grad prate uËenike iz

dijaspore i ostaju s njima u trajnijem kontaktu.

U svibnju 2001. prvi puta je krenuo put Esslingena autobus sa 25 uËenika naπe πkole u prat-

nji profesorica, Ljubice MaljkoviÊ, Pavice Kotarac i Mire ©paniÊ. UËenici i profesori vratili

su se puni dojmova i lijepih uspomena, razvila su se prijateljstva koja traju do danas.


3. Oblici suradnje meu πkolama,

4. Analiza dosadaπnje suradnje meu πkolama,

5. Ideje i prijedlozi za zajedniËke projekte u sljedeÊoj πkolskoj godini.

Sudjelovali su predstavnici πkole domaÊina, Hrvatske dopunske πkole iz Stuttgarta, Hrvatske

gimnazije u Budimpeπti i predstavnici Zavoda za πkolstvo, Gradskog ureda za obrazova-

nje i πport, MZOS-a, te tadaπnji savjetnik iz Ureda predsjednika RH, gosp. JelenoviÊ.

Maja Kralj StanËec, prof.

Interkulturalno uËenje

Naπa πkola je i 2004./2005. aktivno sudjelovala u programu razmjene uËenika koju je orga-

nizirala Udruga za interkulturalno uËenje Globus iz Zagreba i partner-organizacija AFS

Interkulturelle Begegnungen iz NjemaËke.

Cilj boravka je omoguÊiti uËenicima iz razmjene interkulturalno uËenje i to kroz boravak u

obitelji, pohaanje πkole i uopÊe integracijom u lokalnu zajednicu, kako bi stekli isku-

stva duæeg boravka u inozemstvu koje nije turistiËkog karaktera kako bi postali tolerant-

niji, te stekli nova znanja i vjeπtine.


Program suradnje s Hrvatskom gimnazijom u Budimpeπtisvibanj 2001. ∑ listopad 2002.

Program suradnje s Hrvatskom gimnazijom u Budimpeπti poËeo je u rano proljeÊe 2001.

godine, na inicijativu ravnateljice HT© mr. sc. Marije Raπan-Kriæanac i ravnateljice

Hrvatskog vrtiÊa, osnovne πkole, gimnazije i aËkog doma u Budimpeπti Marije PetriË

(Horvát Óvoda, Általános Iskola, Gimnázium Ès Diákotthon, igazgato Petrics Mária).

Suradnju dviju πkola koordinirale su u Zagrebu pedagoginja πkole ∑ Maja Kralj StanËec,

a u Budimpeπti pedagoginja i profesorica hrvatskog jezika Mirjana Karagity.

U programu je sudjelovalo 34 uËenika i pet profesora Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu

i isti broj uËenika i profesora iz Budimpeπte, kao i ravnateljice obiju πkola. Program se

temeljio na posjetima uËenika, s ciljem upoznavanja sliËnosti i razliËitosti u πkolovanju

i æivotu mladih u Hrvatskoj i dijaspori. Posjeta uËenika Hrvatske gimnazije iz Budimpeπte

Zagrebu realizirane su 31. svibnja ∑ 4. lipnja 2001. godine i od 23.∑26. svibnja 2002. godi-

ne. Prilikom posjeta organizirane su posjete i izleti s ciljem upoznavanja kulturno-

povijesne baπtine Zagreba i Hrvatske. Uz razgled Zagreba i njegovih kulturnih znameni-

tosti, organizirali smo izlete u Varaædin, TrakoπÊan, Jurandvor i Baπku na otoku Krku.

UËenici i profesori zagrebaËke Hotelijersko-turistiËke πkole posjetili su Budimpeπtu od

21.∑25. oæujka 2002., te 10.∑13. listopada 2002. godine. Tijekom posjeta upoznali su

maarski glavni grad, njegove kulturno-povijesne znamenitosti, a buduÊi da su bili

smjeπteni u aËkom domu koji je sastavni dio Hrvatske πkole u Budimpeπti, upoznali su

i drukËiji naËin aËkog æivota od naπeg.

Prilikom posjeta Hrvatskoj gimnaziji i razgovarajuÊi s profesorima, gospoom ravnateljicom

i gospoom pedagog uvidjeli smo sve teπkoÊe s kojima se susreÊu u radu zbog nedostat-

ka literature na hrvatskom jeziku. Obzirom na to, Hotelijersko-turistiËka πkola u Zagrebu

iz vlastitih sredstava donirala je dio udæbenika i nastavnih pomagala πkoli u Budimpeπti.

Cijeli program razmjena analiziran je na Okruglom stolu organiziranom u Hotelijersko-turi-

stiËkoj πkoli u Zagrebu 29. svibnja 2002. godine pod nazivom:

©KOLA ∑ ZAJEDNI»KI INTERES MATI»NE I ISELJENE HRVATSKE.

Tom prilikom odreene su i smjernice buduÊe suradnje izmeu πkola.

Dnevni red bio je sljedeÊi:

1. Identitet πkole (πkolski sustavi, sliËnosti i razliËitosti),

2. Izmeu nacionalnog identiteta i globalizacije,


UËenici HT© u

posjeti Budimpeπti

2002.

Naπa je πkola sudjelovala i u programu razmjene mladih izmeu Republike Hrvatske,

Sjedinjenih ameriËkih dræava i Kanade, koji je pokrenut na inicijativu Rotary Cluba

Zagreb. Tako je πkolske godine 2003./04. u 3.e razredu Hotelijersko-turistiËke πkole

(razrednica Vera Sessa, prof.) boravio uËenik Cody Fischer iz Ontarija (Kanada). UËenik

je pohaao redovnu nastavu na hrvatskom jeziku, te je na kraju nastavne godine posti-

gao odliËan uspjeh.

4.5. Projekti

Commenius

Naπa πkola uπla je u ovaj projekt za-

hvaljujuÊi Vladi Belgije i Ministar-

stvu prosvjete i πporta Republike

Hrvatske.

Cilj ovog projekta je bila suradnja πkola

iz: Maarske (πkola ∑ koordinator:

Móricz Müszaki Középiskola, Bu-

dimpeπta), Litve (©iauliai Poly-

technical School), Portugala (Sec-

ondary school of Laranjeiras),

SlovaËke (SPS Samuel Stanko-

vianskeho) i Hrvatske (Hotelijer-

sko-turistiËka πkola iz Zagreba).

Projekt je obuhvaÊao znanja iz

podruËja geografije, novije povi-

jesti i engleskog jezika. Zadatak je

bio izraditi zajedniËku broπuru i

kalendar, a uËenici su komunicirali

na engleskom jeziku putem e-

-maila. Posebno su pratili doga-

aje u vlastitim zemljama.


U program interkulturalnog uËenja ukljuËeni su svi koji su u kontaktu s uËenicima iz razmje-

ne: Ëlanovi obitelji ∑ domaÊina, kolege iz razreda, ostali uËenici iz πkole itd.

Ove godine je kao redovan uËenik naπu πkolu pohaala Wencke Albrecht. UËenica je redovito

pohaala nastavu u 3f razredu. UËila je hrvatski jezik i naπu kulturu i cijelokupnu je nasta-

vu pratila na hrvatskom jeziku. Preko terenske nastave imala je moguÊnosti upoznati se s

raznolikoπÊu naπe kulture i bogatstvom kulturno-povijesne baπtine. Na panou koji je

izloæen u Globusu dojmove s tih putovanja saæela je u reËenici „Ja volim Hrvatsku“.

Slavica Kel, prof.


Pismo uËenice

Wencke Albrecht

Zagreb filmom koji je naπoj πkoli odobrio uporabu lika prof. Baltazara. Kreativnost i

angaæman uËenika bili su medijski popraÊeni u emisijama Radio Zagreba, HTV-a, te

napisima u dnevnim tiskovinama.

Po zavrπetku poslovanja tvrtke u trajanju od dva mjeseca, na zavrπnom predstavljanju, po

odluci europskog ocjenjivaËkog suda osvojili su 2. mjesto i nagradno putovanje u

Dansku (Odense) i to u periodu od 17. ∑ 20. oæujka 2005. godine, na europski sajam

uËeniËkih tvrtki, na kojem je bilo nazoËno preko tisuÊu uËenika i profesora iz tridesetak

zemalja. UËenici David KuπaniÊ, Andrej RahmanoviÊ, Sandra RimarËuk, Jasmina Gluhak,

Sanja ©tajdohar i profesorice- mentorice Sandra ZonjiÊ i Sibela PetriniÊ predstavili su

naπu πkolu, prezentirali proizvod, stekli vrijedna poznanstva, te prikupili iskustva

sudionika iz cijele Europe πto Êe im pomoÊi u daljnjem radu Junior Achievementa.

Sibela PetriniÊ, prof.


Tijekom dvije godine Commeniusa (2000. - 2001.) realizirani su ovi posjeti:

˚ Maarska (Budimpeπta) i SlovaËka (Banska Stiavnica), u studenom 2000.

˚ Portugal (Ponta Delgada), u travnju 2001.

˚ SlovaËka (Banska Stiavnica), u svibnju 2001.

˚ Maarska (Budimpeπta), u lipnju 2001.

˚ Litva (©iauliai), u studenom 2001.

˚ Maarska (Budimpeπta), u travnju 2002., zavrπno natjecanje i posjeta Hrvatskoj

(Zagreb).

U naπoj πkolskoj grupi bili su ovi uËenici: Ivan RiviÊ, Ivan VuËkoviÊ, Vesna JuriÊ, Siniπa MartiÊ,

Mihael Jerman, Iva HrboliÊ, Marina Marinov i Tea RibiÊ, a njihov rad unutar projekta

Commenius koordinirale su prof. Ljiljana Vrbanac i mr. sc. Dubravka Bouπa.

Na zavrπnom okupljanju u Budimpeπti, u travnju 2002. godine, organizirano je natjecanje iz

geografije i povijesti na engleskom jeziku. Naπu je πkolu zastupalo dvoje uËenika: Marina

Marinov i Mihael Jerman, te njihova voditeljica prof. Ljiljana Vrnbanac. Tom je prilikom

Mihael Jerman osvojio prvo mjesto.

Nakon zavrπnog natjecanja sve πkole partneri posjetile su naπu πkolu. Naπi su uËenici kao

vodiËi, proveli sve goste u obilazak Zagreba te ih upoznali sa njegovim kulturno-povi-

jesnim znamenitostima.

Ljiljana Vrbanac, prof.

Junior achievement

Junior Achievement je svjetska organizacija za promicanje poduzetniπtva i obrazovanja mladih.

Naπa πkola pristupila je organizaciji πkolske godine 2003./2004.

Zadatak uËenika, sudionika Junior Achievementa je osnovati i voditi dioniËko druπtvo, te

proizvoditi i plasirati na træiπte proizvod koji su sami osmislili, a i krenuli su u poslova-

nje s poËetnim kapitalom od prodanih dionica. UËenici treÊih razreda πkolske godine

2003./2004. (Sanja ©tajdohar, Sandra RimarËuk, Andrej RahmanoviÊ, Jasmina Gluhak,

Lada TiËiÊ, Antonija TopiÊ, Sandra DujmoviÊ, Ivana BeriπiÊ i David KuπaniÊ) zajedno su

osmislili i izradili novi suvenir grada Zagreba, kipiÊ dobrog, poπtenog, pravednog,

ekoloπki svjesnog i nadasve simpatiËnog Profesora Baltazara.

S kipiÊem su postigli izuzetan uspjeh suraujuÊi s TuristiËkom zajednicom grada Zagreba,

Ministarstvom gospodarstva, Gradskom Skupπtinom, Poglavarstvom grada Zagreba i


NjemaËka jeziËna diploma KMK-a od 2004. i u naπoj πkoli

ZahvaljujuÊi brojnim uspjeπnim i zapaæenim nastupima uËenika naπe

πkole iz znanja njemaËkog jezika u Goethe institutu i na drugim

javnim mjestima, prije svega zahvaljujuÊi uspjesima NjemaËke

grupe FRANKOPAN, ponudio je koordinator DSD-programa za

Hrvatsku, gosp. Ulrich Dronske i naπoj πkoli moguÊnost da po-

stane Ëlanicom DSD-programa.Tako je na moj prijedlog te prema

odluci NastavniËkog vijeÊa u drugom polugodiπtu πk. god.

2003./2004. uveden DSD-program i u naπu πkolu. Prva generacija

obuhvaÊa 15 uËenika sadaπnjih drugih razreda, a druga 16

uËenika sadaπnjih prvih razreda. DSD-program vode profesori, Ëiji

je materinji jezik njemaËki: ga. Sigrid Reuter i gosp. Alfred

Bühler te prof. Ljubica MaljkoviÊ i prof. Antonija GojËeta. Iako su

naπi uËenici preteæno putnici, a uz sve obveze imaju i praksu, ipak

se trude redovito pohaati nastavu jer shvaÊaju od kolike je

vaænosti znanje stranog jezika za njihovo buduÊe zanimanje. U

prilog tome govori i osvojeno treÊe mjesto na ovogodiπnjem nat-

jecanju Kroatien ∑ Bayern, na kojem su naπe uËenice iz 2.e, Mirna

JakπiÊ, Sanja Rajter, Lalita IvankoviÊ, Mateja BrkiÊ, Antonija TeπiÊ i Matea ©indilj dokaza-

le visok stupanj odgovornosti u projektnom radu te su usprkos mnogim objektivnim

teπkoÊama uspjele dovrπiti prezentaciju na vrhunski naËin . Ljubica MaljkoviÊ, prof.


DSD ∑ program

NjemaËka jeziËna diploma II. stupnja je ispit znanja njemaËkog jezika (DSD II ∑ Deutsches

Sprachdiplom), koji je koncipirala Konferencija ministara prosvjete Savezne Republike

NjemaËke (KMK - Kultusministerkonferenz) za uËenike njemaËkog jezika u inozemstvu.

Diploma drugog stupnja dokaz je da se toliko zna njemaËki jezik da se moæe upisati

studij na nekom od njemaËkih sveuËiliπta. Svake godine ovaj ispit polaæe viπe od 14 000

uËenika πirom svijeta u viπe od 50 zemalja. Od 1998. godine takozvani DSD drugog stup-

nja moæe se polagati i u Hrvatskoj. Ovaj viπi stupanj diplome mogu steÊi samo uËenici u

πkolama, koje je za to ovlastila Konferencija ministara prosvjete NjemaËke, a koji su

pohaali dodatnu nastavu njemaËkog jezika najmanje pet godina te su time imali 1200

- 1600 sati njemaËkog jezika.

DSD priznaju sva sveuËiliπta Savezne Republike NjemaËke, kao i mnoga sveuËiliπta u Austriji

i ©vicarskoj kao potvrdu o potrebnom znanju njemaËkog jezika za studij u NjemaËkoj.

Ova diploma studentima daje

znatnu prednost pred onima koji

tek trebaju pokazati to znanje uz

pomoÊ dugotrajnih teËajeva prije

poËetka studija. Kod natjecanja

za radna mjesta DSD II. sluæi kao

potvrda o odliËnom znanju nje-

maËkog jezika izdane od nje-

maËke ustanova. Nastava za DSD

II., osim toga, pruæa moguÊnost

stjecanja mnogih sposobnosti

koje su relevantne za studij.

UËenje u grupama i rad na projek-

tima potiËu samostalnost uËe-

nika, privikavaju ih na grupni rad,

a istodobno razvijaju istraæivaËke

i prezentatorske kompetencije.

UËenici s poloæenom njemaËkom

jeziËnom diplomom dobivaju 25 bodova pri upisu na studij germanistike u Rijeci te 6

bodova u Osijeku. Na UËiteljskoj akademiji u Zagrebu i »akovcu bi u sljedeÊem upisnom

terminu trebali dobiti dodatnih 25 bodova. Odjel germanistike u Zagrebu oslobaa

uËenike s poloæenom njemaËkom jeziËnom diplomom prijemnog ispita iz znanja

njemaËkog jezika.


Prva

generacija uËenika

DSD-programa

naπe ©kole-uËenici

2.e i 2.f razreda

Priznanje za osvojeno

3. mjesto na

natjecanju ‘Bayern-

Kroatien’

Naπe vrijedne uËenice

koje su svojom

prezentacijom osvojile

3. mjesto na

natjecanju 2005.

Kroatien-Bayern:

Paradiese auf Erden?

4.6. Izvannastavne aktivnostiHotelijersko-turistiËka πkola u Zagrebu ima mnogo izvannastavnih aktivnosti, Ëije se djelo-

vanje ogleda u raznim grupama, radionicama, sportskim klubovima i teËajevima stranih

jezika. Trenutno u naπoj πkoli djeluju: novinarska skupina3, dramska-filmska-foto druæi-

na4, likovna radionica, Internet grupa5, zatim nekoliko πportskih klubova6, debatni klub,

te nekoliko grupa iz stranih jezika (πpanjolski, francuski, ruski, Ëeπki). Kako su mnoge od

njih veÊ bile spomenute u prethodnim poglavljima, ovdje Êemo opisati one koje do sada

nisu spominjane.

Likovna radionica

Likovna radionica okuplja uËenike Hotelijersko-turistiËke πkole veÊ niz godina. Djelovanje

radionice uglavnom je vezano uz izradu πtanda za meunarodno natjecanje Gastro. U

takvoj se prigodi likovni radovi naπih uËenika prezentiraju u 13. disciplini (Predstavljanje

turistiËke destinacije). To je jedan vaæan segment, koji se, pored strukovnih vjeπtina i

poznavanja stranih jezika, bodovao za ukupni plasman. Ti radovi redovno postiæu

zapaæene rezultate, a osvajamo i nagrade (srebrna medalja 2002. godine, zlatna meda-

lja 2003. i 2004. godine).

Pored sudjelovanja na meunarodnom natjecanju Gastro, naπi uËenici u okviru likovne

radionice i nastavnog predmeta povijest umjetnosti i kulturno-povijesna baπtina, veÊ niz

godina idejno oblikuju i uspjeπno izrauju suvenire grada Zagreba. Njihovi se radovi

izlaæu u prostorijama πkole, a u listopadu 2003. godine su po prvi put prikazani πiroj

javnosti na izloæbi radova na temu TuristiËki simboli Zagreba koja je odræana u TuristiËkoj

zajednici grada Zagreba. Izloæeni uËeniËki radovi bili su: fotografije, plakati, makete i

drugi suveniri sa zagrebaËkim motivima. Tada su nagraeni pojedini radovi i njihovi

autori: prvo mjesto dobio je najbolji rad kipiÊ profesora Baltazara kojeg je izradila

uËenica Kristina JeleËki, drugo mjesto osvojili su plakati Ëiji su autori bili uËenici

Martina UrukaloviÊ i Ante JambroviÊ i prof. Dubravka Bouπa, a treÊe mjesto su zauzele

fotografije zagrebaËkih motiva uËenice Brankice FabijaniÊ.

Iste su πkolske godine uËeniËki radovi bili izloæeni i na izloæbi suvenira u Etnografskom muze-

ju u Zagrebu, a u rujnu 2004. godine su bili prezentirani i na πtandu na Cvjetnom trgu

(PreradoviÊev trg) u Zagrebu, u okviru manifestacije Dani europske baπtine u Hrvatskoj.


This is our time

This is our Time je telekomunikacijski edukativni projekt koji se odræava pod pokrovitelj-

stvom UNESCO-a i u kojem veÊ devet godina sudjeluje ekipa Geodetske tehniËke πkole

iz Zagreba. Radi se o globalnom komunikacijskom projektu koji se odræava jednom

godiπnje, a cilj mu je omoguÊiti mladim ljudima komuniciranje Internetom na odreene

teme. Ovogodiπnja tema projekta bila je odræivi razvoj. U Ëetvrtak i petak, 17. i 18. stu-

denog 2005. godine odræalo se zavrπno 24-satno druæenje i natjecanje u znanju preko

Interneta, a u projektu je sudjelovalo 206 πkola iz pedesetak zemalja svijeta.

Iz niza projektnih aktivnosti uËenici Hotelijersko-turistiËke πkole odabrali su komunikaciju

videokonferencijom. S uËenicima iz ©vedske, Kanade i Indonezije raspravljali su na

engleskom jeziku o tri razliËite teme: kako u skladu s idejom odræivog razvoja misliti

globalno, a djelovati lokalno; kako poπtivati kulturalnu razliËitost i o stanje ljudskih

prava u svojim dræavama. Naπu πkolu predstavljali su uËenici treÊih i Ëetvrtih razreda

Marko Agbaba, Mirna JakπiÊ, Lalita IvankoviÊ, Andrijana BarukËiÊ, Ines CeliæiÊ, Mirela

Geci, Ivana KoletiÊ, Jelena PleiÊ, Nina Remenar, Karolina MagdiÊ, Ana PavkoviÊ, Damir

BotiÊ, Marko KrznariÊ, Maja MeænariÊ, Goran Crljenica, Ivana Duvnjak, Jasmina HavidiÊ i

Marijana SmiËiklas, a za video konferenciju su ih pripremale prof. Vera Sessa, prof. Ana

EteroviÊ i prof. Ana PaveliÊ.

Ana PaveliÊ, prof.


Naπi uËenici sudionici

projekta This is our

time

3 Vidi tekst

‘Novinarsko-literarni

tragovi’

4 Vidi tekst

‘Dramska-filmska-

foto druæina EOL iz

Hotelijersko-turistiËke

πkole’

5 Vidi tekst

Natjecanja iz infor-

matike i raËunalstva’

6 Vidi tekst ‘KROA-

HT©: Srednjoπkolski

πportski klub

Hotelijersko-turistiËke

πkole u Zagrebu’

Delirijum

Debatni klub Delirijum djeluje u Hotelijersko-turistiËkoj πkoli u Zagrebu pod vodstvom prof.

Maπe MoËiljanin od πkolske godine 2001./02. Okuplja uËenike od prvog do Ëetvrtog razre-

da. Pored redovitih okupljanja u prostorijama πkole, klub je πkolske godine 2001./02.

sudjelovao i na Srednjoπkolskim debatnim seminarima, te u HTV-ovoj emisiji Parlaonica,

gdje su debatirali na tezu Elitni turizam je potrebniji Hrvatskoj od masovnog turizma. ©kolske

godine 2002./03. klub je prisustvovao zavrπnici dræavnog debatnog turnira, a uËeniËka

ekipa naπe πkole, koju su Ëinili uËenici: Ivana BeriπiÊ, David KuπaniÊ i Zlatan TopaloviÊ,

postigla je lijep uspjeh. SlijedeÊe πkolske godine je klub Delirijum sudjelovao na natje-

canju ZagrebaËke debatne lige za srednjoπkolce s dva debatna tima. UËenici Jelena

Gajπak, Karolina MagdiÊ i Kreπimir Zebec Ëinili su tim HT© 1, dok su Ëlanovi drugog tima

(HT© 2) bili uËenici: Lalita IvankoviÊ, Bernarda TriviÊ, Ivana Puπnik, Lea MalkiÊ i Marko

Agbaba. Na tom su debatnom natjecanju naπi uËenici postigli izvrsne rezultate: tim HT©

1 pobijedio je u tri debate, a HT© 2 u jednoj. U travnju 2005. godine πest je uËenika-

Ëlanova debatnog kluba Delirijum sudjelovalo na Æupanijskom debatnom turniru izmeu 25

ekipa πkola gimnazijskog programa iz zagrebaËke æupanije, Varaædina i Osijeka, te su

postigli vrlo dobar uspjeh.


Suradnja njemaËke napredne skupine „Frankopan“ sGoethe Institutom u Zagrebu

Aktivnosti naπe grupe Frankopan odvijale su se u suradnji s Goethe Institutom i njegovim

manifestacijama. Rado smo se odazivali njihovim pozivima. Uvijek smo bili obogaÊeni

nekim novim iskustvom. Kronoloπki su naπe aktivnosti bile ove:

˚ za Dane njemaËkog jezika ∑ 8. lipnja 2001.,

˚ izloæba uËeniËkih radova na temu Zemlje njemaËkog govornog podruËja; osobitosti i turi-

stiËka ponuda,

˚ πkolska priredba za uËenike i profesore; izvoenje poezije i poznatih glazbenih

toËaka na njemaËkom jeziku, dramski prikaz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleæe i Tilla

Eulenspiegela (pripremljeno uz suradnju s prof. Dubravkom Bouπa),

˚ turistiËki kiosk na Cvjetnom trgu ∑ predstavljanje zemalja njemaËkog govornog

podruËja

˚ sudjelovanje u radionici kreativnog pisanja u organizaciji Kultur-Kontakta Austria


Voditelji likovne radionice Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu bili su slijedeÊi profesori:

Lidija VraniÊ (do πk. god. 2000./01.), Sandra NovakoviÊ Mihailica (πk. god. 2001./02.), te

Gabrijela BarbariÊ (od πk. god. 2002./03. nadalje).


Profesor Baltazar,

pvonagraeni rad s

izloæbe suvenira

grada Zagreba

2003. godine

UËenici pri izradi

kipiÊa profesora

Baltazara

Posljednji projekt naπe skupine bio je rezultat rada od Ëetiri mjeseca za meunarodno mul-

timedijalno Siemensovom natjecanju JOIN MULTIMEDIA 2002.

Natjecanje se odvijalo uz asistenciju profesora njemaËkog jezika i informatike. Uspjeli smo

zavrπiti projekt i predati prezentaciju (kompjutorski CD) do 1. lipnja 2002. Tema naπe

prezentacije je bila: Kliπé ili stvarnost ∑ naπa zemlja jednom drugaËije. Predstavili smo naπu

domovinu iz turistiËkog aspekta i tematski podijelili prezentaciju na 11 linkova: Uvod,

Predstavljanje skupine, OpÊenito o Hrvatskoj, Povijest, Biseri prirode, Hrvatska gas-


nakon kojeg je bila radio emisija Auf den Spuren von Agram bis Zagreb (Radio Sljeme) u kojoj

smo i mi sudjelovali!

˚ u TV-emisiji Dobro jutro Hrvatska 4. lipnja 2001. „okrugli stol“ - predstavljanje Dana

njemaËkog jezika (uËenica Tatjana ©trbac)

˚ sudjelovanje na zavrπnoj priredbi u Goethe Institutu 11. 6. 2001. sa scenskim na-

stupima kao najuspjeπnijim toËkama s Dana njemaËkog jezika

˚ nastup povodom 4. meunarodne zagrebaËke konferencije 26. 10. 2001. u organi-

zaciji Druπtva profesora njemaËkog jezika (Schülerpräsenation in Wort, Spiel und Lied) Ein bißchen

Frieden, An die Freude, …

˚ nastup 28.11.2001. na priredbi Schüler präsentieren Erich Kästner: Die Jugend hat das Wort,

Der Pechvogel, Stiller Besuch, Sachliche Romanze, Das Eisenbahngleichnis, Kleines Solo ∑ izvedbe

autorovih stihova uz glazbenu pratnju. Tada smo postigli zavidan uspjeh te smo bili nagra-

eni bogatim pljeskom oduπevljene publike.

˚ nastup 10. 12. 2001. na VeËeri njemaËkih boæiÊnih pjesama. Za tu prigodu je, kao plod

uspjeπne suradnje, naπa uËenica, klaviristica, Monika Tvrdi (3. e), snimila za Goethe Institut

audio-kasetu i CD s njemaËkim boæiÊnim pjesmama. Pjesme je najavljivala Jelena KraljeviÊ-

TufekËiÊ (3.b).


Prof. Ljubica

MaljkoviÊ s uËenicima

∑ Ëlanovima skupine

Frankopan

Priznanje HT© za

sudjelovanje na

natjecanju

Join multimedia

tronomska ponuda, Igra i zabava, Turizam koji je podjeljen na joπ tri linka; Kamo na

godiπnji odmor?, ©etnja Zagrebom i Odmor na Jadranu. U prezentaciji se izmjenjuju

slika, zvuk (recitacije i pjesme, razgovor u putniËkoj agenciji), tekst i animacija.

Prezentacija je odreena na 100 MB.

»lanovi grupe bili su: JuriÊ, GeliÊ, KraljeviÊ-TufekËiÊ.

Voditeljica grupe Frankopan:

Ljubica MaljkoviÊ, prof.

Festival jednakih moguÊnostiF=M

PoËevπi od 2002. godine svakog 24. i 25. svibnja na Cvjetnome trgu (PreradoviÊev trg) u

Zagrebu, odræava se meunarodni festival osoba s posebnim potrebama pod nazivom

Festival jednakih moguÊnosti. To je dojmljiva, maπtovita, hrabra i javna manifestacija soli-

darnosti i susretanja s osobama koje imaju poneki hendikep. Na tome se festivalu æeli

upozoriti cjelokupnu javnost i pojedince na probleme s kojima se susreÊu neki naπi

sugraani. To je susret ponajviπe s njihovim zaËuujuÊim sposobnostima s kojima oni

obogaÊuju i oplemenjuju nas i naπe druπtvo.

Festival jednakih moguÊnosti prilika je za otklanjanje postojeÊih predrasuda, ravnoduπnosti i

neosjetljivosti prema osobama s invaliditetom kojih je po nekim istraæivanjima u

Hrvatskoj oko 10 % od ukupnog stanovniπtva. Razni su oblici invalidnosti ali su i razne

moguÊnosti i naËini njihova stvaralaËkog rada i angaæmana. Invalidi svoje sugraane

oduπevljavaju: slikama, crteæima, skulpturama, ukrasima, pjevaËko-poetskim i dramsko-

scenskim nastupima. Posebno su dojmljive πportske igre (koπarka u invalidskim kolici-

ma). Zadivljujuje nas njihov polet, ustrajna borba za normalan, aktivan i sretan æivot.

U pomaganju i druæenju s osobama s posebnim potrebama aktivna je sa svojim uËenicama i

uËenicimanaπe πkole, ali i s dramskom druæinom Eol prof. Dubravka Bouπa uz pomoÊ kolege

Ivice –ukiÊa i podrπku ostalih kolega. Naπa suradnja s F=M se sve viπe razvija. Naπi uËenici,

osim πto sudjeluju u programu. pri organizaciji te prijemu sudionika (veÊ ih je preko 850

osoba), oni su i turistiËki vodiËi grupama iz inozemstva koje sudjeluju na festivalu.

VeÊini uËenika HT© u sjeÊanju ostaju

kratki ali emotivni susreti sa sudionicima

Festivala jednakih moguÊnosti prilikom

kojih ne izostaje radost susreta, soli-

darnosti, darivanja i druæenja koja zado-

biva jednu viπu dimenziju.


4.7. Humanitarne akcije i ostala dogaanja

Vukovaru sa srcem

ObiËno oko adventa, uoËi BoæiÊa, naπi uËenici u okviru terenske nastave posjeÊuju IstoËnu

Slavoniju i Srijem. Grad koji je doæivio zajedno sa svojim stanovnicima ratno razaranje.

Milijuni granata i bombi u vrijeme agresije na Hrvatsku razruπile su Vukovar. Ruπevine

podsjeÊaju na strahotu mrænje i sukoba. Prirodne ljepote okolice i ustrajnost hrvatskog

Ëovjeka u obnovi i razvitku ∑ dar su mira, zajedniπtva i suæivota.

Obilaskom povijesnih lokaliteta, spomen-mjesta i æivopisne okolice æelimo u buduÊim hote-

lijersko-turistiËki djelatnicima pobuditi interes za radom i obnovom te izgradnjom tole-

rancije i mira.

Svojim dobrotvornim prilozima maturanti nekih generacija ukljuËili su se u konkretne akcije

pomoÊi i suradnje. Osim uobiËajenih naËina pomaganja, jedne su godine svi uËenici

svojim novËanim prilozima (na vlastiti prijedlog) kupili i darovali jednoj vukovarskoj

πkoli osobno raËunalo s cjelokupnom opremom. Nisu izostali ni drugi darovi tehniËke

prirode.

Umjesto rasipanja braπna na „norijadi“, oπteÊivanja imovine, agresije i drugih popratnih poja-

va, moguÊe je po

primjeru uËenika

naπe πkole, po-

magati onima

kojima je pomoÊ

potrebna ∑ svima

bez razlika. Po-

ruka Vukovara

poruka je mira,

obnove ∑ du-

hovne i materi-

jalne na razmei

proπlosti i bu-

duÊnosti.


Naπi uËenici prilikom

posjete Vukovaru

2003. godine

Petra Kosalec iz dramske

druæine Eol na F=M,

2003.

Festival Jednakih

moguÊnosti, Zagreb, 2002.

Blagdanske humanitarne akcije:S dobrotom kroz blagdane

Posljednjih godina na inicijativu samih uËenika unutar πkole, provode se blagdanske huma-

nitarne akcije. Cilj tih akcija je pomoÊi svojim vrπnjacima kojima je tua pomoÊ najpro-

trebnija.

Mnoge mlade osobe prolaze kroz najrazliËitije sudbine noseÊi svoje kriæeve. Ipak, situacija

nekoliko uËenica traæila je, uistinu, konkretan odgovor. UËenice i uËenici su na UËeniË-

kom vijeÊu kod ravnateljice mr. sc. Marije Raπan-Kriæanac naiπli na svesrdnu podrπku i

krenuli u akciju. UoËi blagdana BoæiÊa prodavali su po simboliËnim cijenama prigodne,

maπtovito izraene boæiÊne Ëestitke, boæiÊne ukrase, kolaËe (vlastite ukusne delicije),

slike i druge uspomene na ovu plemenitu akciju. Interes djelatnika πkole ali i samih

uËenika za kupovinu uËeniËkih radova bio je veoma velik. Sakupljeni su dragocjeni prilozi

za ostvarenje planirane akcije.

U tijeku korizmenih odricanja i djela milosra uoËi blagdana Uskrsa, ponovno su se naπli

dobri mladi ljudi koji su æeljeli uËiniti dobro djelo te su krenuli u novu akciju. Pokazalo

se kako joπ postoji osjeÊaj za vrijednosti, za zajedniπtvo, za solidarnost u mladih. I u

ostvarenju te akcije iskazala se opet maπtovitost i originalnost uËenika. Nadajmo se da

Êe se takve inicijative nastaviti te da Êe se ljepota narodnih obiËaja i vjerovanja pretakati

u æivot i konkretna djela buduÊih djelatnika i uËenika naπe πkole.


Za humanu ulogu pasau æivotu Ëovjeka

Psi, voljeni kuÊni ljubimci mogu doista biti korisni i vaæni u æivotu Ëovjeka. To uËenici

Hotelijersko-turistiËke πkole imaju prigodu upoznati zahvaljujuÊi Udruzi za πkolovanje

pasa vodiËa slijepih. Svake godine u dogovoru s razrednicima u uËionice ulazi zanimljiv

Ëetveronoæni gost. To je gost, koji na poseban naËin pokazuje ljepotu sluæenja, poma-

ganja i prijateljstva koje ne poznaje granica. Predstavnici Udruge za πkolovanje pasa

vodiËa slijepih uvijek pobuuju veliko zanimanje uËenika jer na nastavnom satu pruæaju

novo i drukËije iskustvo pri Ëemu uËionica, doista, postaje prostor uËenja za æivot, za

ljudskost, za prijateljstvo i povratak nekim temeljnim vrijednostima.

Osmiπljen sat i susret uËenika s osobom oπteÊenoga vida, njezinim suradnicima kao i soci-

jaliziranom psom nikoga ne ostavlja ravnoduπnim. Na satu aktivno sudjeluju uËenici

svojim pitanjima, prolaze iskustvo sljepoÊe i tue pomoÊi, dobivaju edukativne materi-

jala. Svi se uËe kako se ophoditi sa slijepom ili slabovidnom osobom, kako ispravno po-

stupati u konkretnoj situaciji, kako pokazati solidarnost i toliko potrebnu blizinu.

Moæda upravo ovakvi jednostavni i spontani susreti omoguÊe svima nama ∑ bolje vidjeti, gle-

dati i promatrati æivot ne samo izvana veÊ i iznutra u njegovoj cjelovitosti i dubini. Moæda

nam ova iskustva pomognu progledati, vidjeti svijet u drugome i novome svjetlu. Tada

nije teπko uËiti, tada nije teπko ispunjavati svakodnevne obveze zdravih oËiju i zdravoga

duha.


Humanitarna akcija

odræana 11. prosinca

2004. godine


Blagdan Svetog Nikole

svake godine 6. prosinca na par trenutaka

uπulja se nenajavljeno u sve razrede

Hotelijersko-turistiËke πkole svetac iz 4.

stoljeÊa. U susretu sa svetim Nikolom

uvijek se dogaa efekt iznenaenja.

Iznenaenje je vratiti se makar i na

kratko u obiËaje djetinjstva. Iznena-

enje je susresti sebe i druge na

raskriæju maπte i realnoga, na raskriæju

djetinjstva i o-

drasle dobi.

Uz prigodni govor

taj uvijek mladi

svetac koji jako

voli sve osobito

djecu, siromaπ-

ne i putnike,

dariva sve na-

zoËne, svaku

pojedinu uËe-

nicu i uËenika

posebnim da-

rom. Darovi Ni-

kole u svojoj skromnosti i jedno-

stavnosti uvijek nose odreenu poruku

ili barem uspomenu.

Bilo kako bilo, sveti Nikola nikoga ne ostav-

lja ravnoduπnim. Nekoga vraÊa u svijet

djetinjstva, u svijet fikcije i igre, nekoga

πalje u vrijeme odrastanja i krute

ozbiljnosti, neke jednostavno zabavlja a

druge potiËe na promiπljanje. Doista,

granica izmeu dobra i zla, granica

izmeu dareæljivosti i πkrtosti, granica

izmeu bogatih i siromaπnih, izmeu

sretnih i nesretnih, htjeli to priznati ili

ne, ipak postoji. Lijepo je ako postoje i

osobe koje mogu i danaπnjem Ëovjeku

nositi svjetlo, smisao, nadu i utjehu, te

ponajviπe ∑ smijeh i radost.

Iza blagdanskog obiËaja popularnog meu

djecom otkriva se duga tradicija

krπÊanske i opÊenito religiozne svijesti

Ëovjeka koja prekrivena raznim

obiËajima nudi zrna

istine, mudrosti i

jednostavnosti. Prije

svega, to je iskustvo

po kojemu smo svi

mi djeca æeljna igre i

ljubavi pozvana na

uËenje i dobrotu.

Povijesni i stvarni lik

svetog Nikole, ka-

snije ukraπen raznim

predajama i obiËa-

jima, doziva u svijest

potrebu svjedoËenja

odreenih vrijednosti bilo to prikladno

ili ne, kao i povratka jednostavnosti i

prirodnosti.

Smijeh i iznenaenje uËenika zbog susreta s

Nikolom i krampusom u dnevnim sati-

ma pretvara se u naπoj πkoli u veËernjim

satima u nezaboravan susret djece dje-

latnika s omiljenim i dragim svecom. U

toj priredbi iz godine u godinu aktivno

sudjeluju brojne generacije srednjo-

πkolaca.

Tvrtko Beus, prof.


Faπnjik

Kundravi,

Cundravi,

Vuπljivi,

Laæljivi,

Handravec,

NajveÊi landravec.

On nori,

Ælabra,

Handra,

Po celom svetu landra.

Sikam nos zapiËi,

Po celom svetu kriËi.

Sake dobre zvrne,

Sikam se obrne.

Poteple se,

Klatari,

Za niË dobra ne mari.

Ljudi svadi,

Zlo priziva,

Nikomu on ne

Da mira.

Ali, mi ga bumo flovili,

Po celom ga svetu pelali,

I vsi buju ga videli.

Ni najbolπi fiπkal,

Ga nebu obraniti znal.

Za vse svoje smrade,

Dobil bu same jade.

Naj se za svoje norËije zmisli,

Gda na πtriku visi.

Na velike ledine

Bu se celi svet zestal,

A faπnjik bu ∑

V ognju nestal. Ana KaiÊ, 1999.

Razglednica s

motivom ‘GriËka’ ∑

suvenira grada

Zagreba, kojeg su

osmislili uËenici HT©

2001. g.

Prva nagrada na

dræavnom Lidranu,

odræanom od 25.-28.

svibnja 1999. godine

u Biogradu

5. U»ENI»KI RADOVI

kim Êu je podijeliti. Za druge trebam æivjeti ako hoÊu æivjeti za sebe. Svaki moj napor ima

svoj smisao ukoliko ga Ëinim za druge.

Radosti ne poznajem, poznajem li samo radost, kao πto i puninu sunËeve svjetlosti ne mogu

osjetiti rastavim li je u zrake.

U proπlosti je postojala opasnost da Êe ljudi postati robovi; opasnost buduÊnosti jest da Êe

ljudi postati roboti. »ovjek danaπnjice misli da rad treba urediti tako da dâ πto veÊu

dobit. To je krivo miπljenje: rad treba urediti tako da nas on usreÊuje.

No mislim da se ljudi danas zapoπljavaju da ne bi morali raditi. Oni koji se tuæe da nikad

nemaju vremena, oni najmanje i rade. Propitajmo se samo pobliæe o ljudima koji se

istiËu neËasnim ponaπanjem: redovito Êemo otkriti da nisu nauËili raditi ili pak da izbje-

gavaju rad. Rad je za nekoga straπno jednostavan, za drugoga pak, jednostavno, straπan.

Jedan dio ljudi radi a da ne razmiπlja, dok drugi samo razmiπljaju a ne rade.

Svaki veliki napor πto sam ga uloæila u dobar rad kojeg sam uspjeπno obavila raa u meni

neizrecivu radost. ©to je napor veÊi, to je i moja radost veÊa. Rad, koji ukljuËuje napor i

tegobu jest zapravo raanje radosti. Moja duπa nikada nije vedrija nego kad naie pravi

posao u kojem uæivam i doæivljavam ga kao igru, a ne kao obvezu ili prisilu. Moj bi æivot

bio pogibelj kad bi mi rad bio prisila. Rad je sastavnica mojeg samoostvarenja. U radu

upoznajem sebe, rad je, dakle, spoznavanje samoga sebe. Jedino vrijeme u kojem sam

æivjela jest vrijeme u kojem radim. Ja nisam ono πto mislim da jesam, niti sa ono πto

hoÊu biti, ono sam πto radim, potvrujem da jesam.

Stari su Latini rekli: Ars longa, vita brevis, tj. æivot pojedinca je kratak, a znanost i umjetnost

su dugog vijeka (pa Ëovjek ne stigne na sve). Tako i ja ne mogu raditi sve a æivot je

prekratak da bi se mogla prepustiti sluËajnosti. Trebam se usmjeriti, primjereno svojim

sposobnostima i sklonostima. A trebam i postojano odabirati ono πto vodi svrsi, tj. da

mogu dati najbolje i najviπe od sebe no, ostanem li pasivna iz straha da moæda ne pogri-

jeπim ∑ grijeπim viπe nego onaj koji radi i grijeπi. Takav se uvijek tuæi na umor a umor od

nerada najgori je umor. Ja jednostavno ne æelim biti umorna.

Raditi znaËi stvarati, a zadovoljstvo stvaranja jedino je trajno zadovoljstvo dok sam putnik ∑

prolaznik na ovoj zemlji. Meutim, svi moji napori, sav moj rad, svi moji blistavi rezul-

tati, buduÊa karijera neÊe imati nikakva smisla ukoliko ne budu opeËaÊeni ljubavlju. A

ljubav je uvijek poËetak znanja, kao πto je vatra poËetak svjetla. Jednom sam cijeli sat

sluπala svojeg profesora dok nam je nadahnuto govorio o istini i milosti. Milost je neπto

πto ne zavreujemo, a ipak dobivamo. A istina je nedjeljiva od ljubavi. Nju trebam mi-

sliti, osjeÊati, govoriti i Ëiniti. Iz toga sam shvatila da πto viπe ærtvujem svijetu sebe,

toliko jaËa i istinskija postaje moja ljubav. A ljubav pokreÊe svakog Ëovjeka i cijeli svijet.

Ida Francuz, 2001.


Radost napora

Pitam se: Kako zapoËeti? Svaki napor izaziva u meni odreenu nelagodu i asocira me na

nekakav rad koji nerado obavljam, bilo intelektualni, bilo fiziËki. Napor je nekakva snaga

volje koja ukljuËuje moj razum, moje osjeÊaje i moje tijelo, a potiËe me Ëiniti neπto

dobro ∑ bilo za sebe, bilo za druge. Kada neπto uËinim za sebe, onda sam samo radosna,

dok kada Ëinim neπto dobro za druge tada sam zaista sretna i osjeÊam da mi ne samo

napor, nego i rad, joπ viπe, æivotu daje smisao.

Rad je redovito stupnjevit, stepeniËast, poput uspinjanja stubiπtem. Ljudi koji su mnogo i

dobro radili napredujuÊi postupno, Ëesto su i onu najviπu stepenicu doæivljavali kao

malenu, makar ih je ona dovela na razinu znamenitih otkriÊa ili izvanrednih iskustava.

Æivot je stepeniËast!

»esto se kao nemalen problem postavlja upravo prva stepenica. »ovjek se teπko odluËuje i

joπ teæe ostvaruje odluku. Ali, vaæno je donijeti je i ostvariti ili: zapoËeti ostvarivati svoju

odluku. Nema Ëarobne metode poËinjanja. Kad je odluka tu, onda ne valja stati i pravi-

ti problem samim poËinjanjem.

Preda mnom stoji zadatak kojeg trebam izvrπiti, a ja odugovlaËim s poËetkom ËekajuÊi da mi

put bude odreeniji. I tako samo ponavljam slabost veÊine: odlaæem zapoËeti posao.

Smatram da je najvaænije neπto raditi, a radeÊi moj se posao nastavlja nekako redovito i

logiËno ∑ dok ga ne obavim. Kad moram neπto napisati, ne sjedim zamiπljena i ne

pokuπavam izmisliti uspjeπnu reËenicu s kojom bih zapoËela. Takvo razmiπljanje donosi

samo mnoπtvo zapreka. Prije svega gubim dragocjeno vrijeme. Osim toga sukobljavam

se s idejama koje razvijam. Misli naviru, ali kako zadræavam njihov tijek pokuπavajuÊi naÊi

pravu reËenicu kojom Êu zapoËeti, nikako da krenem. Ipak, dok zapoËinjem najvaænije je

da moja akcija ne proizlazi iz kolebanja. ©to viπe dvoumim o najboljem naËinu, manje je

vjerojatnosti da Êu uopÊe zapoËeti. Sjedam, i poËinjem! Kako zapoËinjem, nije vaæno.

Prve rijeËi mogu biti nevaæne. Kasnije to mogu zamijeniti neËim prikladnijim. Vaæno je

zapoËeti. Sve πto dalje moram Ëiniti jest: nastaviti. I zavrπiti!

ZvuËi jednostavno: zapoËeti, nastaviti, zavrπiti! A nije! Smatram da kad radim s veseljem, s

oduπevljenjem, nemam pravo ni na πto. Nemam Ëak pravo ni na uspjeh. PlaÊena sam

unaprijed. Ja moram snagu svoje volje tek razvijati da bih zbog rada, napora, truda,

naprezanja osjeÊala unutarnju radost. Svjesna sam da mi moja æelja za Ëiniti dobro i lju-

bav prema ljudima daje krila za velika djela.

Po naporu i radu rastem. Zato i mislim da Êe se po naporu πto ga podnosim i ulaæem u neπto

vidjeti kakva sam. Moæda je najveÊi uæitak i najveÊa radost æivota ∑ kada osjeÊam da sam

drugima potrebna i draga. Ako sam u strahu, prisili i tjeskobi trËim sama, neprestano u

krug. Moj napor kao nagradu imat Êe uspjeh i radost. A za radost moram imati nekoga s


Ovaj tekst je

nagraen nagradom

Hrvatskog olimpijskog

odbora za godinu

2001./2002.

FROZEN

PIZZA

He swallowed in astonishment. Again. There where dozens of painted rabbits all over the

walls. White rabbits, black rabbits, brown rabbits.. Rabbits even on the sheets and cush-

ions..

„What is this thing about rabbits?!“ he wondered. „Why do people like them so much?! I don’t

understand! And please don’t tell me that for dinner and lunch we have..“

„Oh, yes. I almost forgot!“ said Mrs Brown. „Whenever you feel hungry, just go to the kitchen.

There is always some frozen pizza in the freezer!“

Branka »ale, 2003. godine


Frozen Pizza and Other Slices of Life

* * *

He was lying in his bed, surrounded with rabbits, thinking how he missed his home where

everything was so warm, cheery and connected. „This will not work“, he said to himself.

„I’ll tell Mrs. Stonehouse I’m leaving first thing in the morning. I’m going to find myself

an apartment that has a kitchen with a stove, a room with a table.. and no damn rab-

bits!“

Early in the morning, somewhere around seven o’clock, the young man woke up and went

downstairs. Mrs. Stonehouse was already awake. She was sitting in her pink front room,

eating pizza. „Good morning“, he said. She didn’t liked being interrupted while eating,

but she wished him good morning, with her mouth full of pizza.

„Mrs. Stonehouse, I need to talk to you.“

She swallowed her bite of pizza. „What’s the matter?“ she said.

„Mrs. Stonehouse, I’m leaving.“

She hadn’t seen it coming. „Leaving?“ she asked in surprise. „But why? Is it because of the

rabbits? If it is, just say it. I’ll move you to another room. There is no problem..“

„It has nothing to do with rabbits“, he said, although he hated them just as much as the boxes

of frozen pizza. „This simply isn’t working, that’s all.“

„As you wish.“ „Ungrateful, spoilt brat! Compared to what you must have come from, you

should be thankful!“ thought Mrs. Stonehouse.

The young man packed his things the next day and left. He was on his way to meet his new host

family, which the university housing office had found for him. An elderly lady welcomed

him at the front door. She seemed really nice, and he expected so much more from her. He

believed that this house would be very different from Mrs. Stonehouse’s. Better.

„Oh, what a beautiful boy! I am Mrs Brown. Pleased to meet you. Where are you from?“ she

asked.

„I am from Croatia!“ said the young man proudly.

„Croatia.. Croatia.. Oh, yes. That’s in Africa!“ said Mrs Brown.

„No, It’s in the south-eastern Europe!“ replied the young man mechanically, already used to

the fact that nobody knew where Croatia was.

(He wondered how people could not know where heaven on Earth was.)

„Ah, that’s right!“ said Mrs Brown although she still couldn’t remember the exact location.

„Anyway, you probably want to unpack now. I’ll take you to your room. You’ll love it. I

decorated it myself. I took a stencil and painted..

„OH, NO! PLEASE, GOD, DON’T LET IT BE..“

„..rabbits..“


Ovim radom je

uËenica Branka »ale

sudjelovala na

natjecanju kreativnog

pisanja (Creative

Writing Competition)

u organizaciji

izdavaËke kuÊe

Cambridge

University Press, te

osvojila izvrsno drugo

mjesto u konkurenciji

mnoπtva radova iz

razliËitih zemalja

svijeta.

UËenice HT© uz πtand koji su izradili Ëlanovi likovne radionice za natjecanje ‘Gastro’ 2000. godine

ovog sela. Sve to stoji divno i krasno ali ljudi su isparili poput ljetne rose u zoru. Nema

viπe blaga, kijevskih maja i njihove kuæine, cike i halabuke seoske Ëeljadi. Nema viπe niti

naπih „dragih komπija“ u okolnim selima niti njihovih kuÊa. Nema viπe mog psa ©abana,

moje bake Marije, mog strica Ante koji je izginuo, a da dan slobode svog rodnog kraja

nije ni ugledao. Torine i dolËiÊi su zarasli jer godinama tamo ovce nisu pasle travu. Sve

je to tuæno kada vidiπ koliko su ljudi glupi i koliko jedna kretenska politika moæe uniπtiti

preko noÊi. Æivot u Kijevu umire i polako se gasi.

Moja zlatna dolina Êe uvijek biti moje Kijevo, ma koliko ono zamire i pretvara se u jedno

tipiËno vikendaπko selo. Nema ljepπe euforije od odmora, daleko od gradske buke i

guæve, u mirisu trava i zraka, ljepote kamena i brda, te podno vrletne Dinare di god se

okreneπ, vidjet Êeπ, Kijevo.

Nikola GojeviÊ, 2003.

Ja vladam svijetom

Nisam sigurna vladam li samo svojim ili cijelim svijetom, ali u svojim rukama ne dræim maË,

niti je moja rijeË zapovijed. Sve πto poteËe iz srca neÊe biti kaænjeno.

Ruke proπlosti i okrutnosti u oËima stvarnosti ovdje nemaju svoje mjesto. Na prijestolju

sreÊe pruæit Êe ruke patnicima i na licima Êe im zasijati osmijeh, jedna topla rijeË i sve

suze Êe presuπiti. Nikad viπe preko usta neÊe poteÊi neka bolna rijeË. Laæ Êe potonuti u

najdubljim morima, ratovi Êe nestati u najduljim rijekama, a radost Êe zamirisati naj-

ljepπim cvjetovima. Polja i livade bit Êe dom svim ljudima, nebesko prostranstvo postat

Êe krov nad svima nama. Zvijezda u oËima nikada neÊe ugasnuti, osmijeh sa usana nikad

neÊe iπËeznuti i lijepa rijeË se nikada neÊe izgubiti.

Ipak, roenjem jedne zore, poËetkom jednog jutra, na krilima vjetra, poput jesenjeg liπÊa,

nestat Êe ovaj lijepi san. Znam, stvarnost nikada neÊe otvoriti vrata maπti, realnost nika-

da neÊe pruæiti ruke snovima.

Æivim æivot kakav je, jer drugi ne postoji. Ja ne vladam svijetom, ja sam samo jedna kap u

moru koja u tiπini ide na put do beskraja. Proπlost mi je dala oklop i snagu za buduÊnost.

Helena PaviÊ, 2002. god.


Moja zlatna dolina

Svaki Ëovjek ima u svom æivotu mjesto u kojem se najbolje osjeÊa. Neki ljudi kaæu: „Svugdje

je lijepo ali kod kuÊe je najljepπe.“

Ja se ne bih s tim baπ sloæio. Svatko ima svoju zlatnu dolinu, u kojoj se najbolje odmori,

provede i iz nje ode sretan i miran ponovno u tu napetu i okrutnu stvarnost. Moja zlat-

na dolina je rodno selo moga oca, Kijevo, pod vrletnom Dinarom, smjeπteno u Cetinskoj

krajini. To je starohrvatsko selo, kraj u kojem æivi hrvatski Ëovjek, joπ od doba hrvatskih

knezova i kraljeva. Divlja priroda dinarskog kamenjara, te velika brda i uzvisine opasava-

ju plodnu cetinsku krajinu u kojoj je najveÊi biser njena rijeka Cetina. Njenih trinaest

izvora ukraπavaju ljepotu tog kamena, predivne trave i πume u okolici. StoljeÊima su

ovdje ljudi æivjeli u slozi, te im je svo bogatstvo bilo i ono malo zemlje πto su imali.

Civilizacijske tekovine i dostignuÊa nikad nisu previπe dostigle u ovaj kraj, ali mislim da

je tako i najbolje, kako se ne bi ugrozila priroda i sve ljepote kijevskog zaviËaja. Moje

djetinjstvo se uvelike odvijalo u kuÊi moga dida Petra i bake Marije GojeviÊ, kod kojih

sam Ëesto dolazio prije rata. Tu sam proveo mnogo lijepih zima i ljeta u druπtvu svojih

roaka, bratiÊa i sestriËni, striËeva i strina, te mnogobrojnog blaga koje su Kijevljanci

imali do rata. Uvijek Êu se sjeÊati bakinih kolaËa, uπtipaka sa sirom, pogaËe i varenike,

pure s mlikom, peËenih janjaca i svinjetine, didovog prπuta, pomidora iz baπËe tetke

Maπe, te mnogih drugih stvari o kojima gradska djeca mogu samo sanjati. Bakina kuæina

je bila najjaËa i bolja od bilo kojeg fast food shita u gradu Zagrebu. SjeÊam se Ëuvanja

ovaca s pokojnim stricom Antom u nekom od mnogobrojnih dolËiÊa i torina te veËernje

sakupljanje ovaca u pritorku podno naπe kuÊe. SjeÊam se svog psa ©abana, Ëistokrvnog

πarplaninca koji je branio stoku od vukova i lisica, a kad je bio slobodan onda je haraËio

s nama po selu i brdima. Najuzbudljivija su bila veËernja prela kada bi se susjedi i roaci

Kijevljanci okupili na ledini i tamo Êakulali do ponoÊi. Sve je to liËilo na jedan pitom kraj

dragih i radiπnih ljudi koji se nisu zamjerali nikad nikome. Onda je doπao rat. Nikad neÊu

zaboraviti kad mi je otac rekao da neko vrijeme neÊemo moÊi iÊi u Kijevo. Jako me ras-

tuæilo kada mi je dida priËao da dojuËeraπnje „komπije“ iz Kijevu okolnih sela, Cetine,

PolaËe i Civljana sada napadaju Kijevo. Ljudi koje su do juËer Kijevljani pozdravljali,

druæili se, pili, pjevali i Ëuvali blago s njima, su poËeli ubijati, ruπiti, krasti i uniπtavati

neπto πto nije i nikad neÊe biti njihovo. Mislili su da ako nas otjeraju, ponize i uniπte sve

kijevsko, hrvatsko, da su nas se rijeπili. E prevarili su se, i to gadno. Nakon duge Ëetiri

godine ratnog vihora uæasa, straha i nade Kijevljanci su ugledali novo sunce u pro-

gnaniËkom æivotu. Ulaskom Kninske brigade u kojoj je bilo i mnoπtvo Kijevljanaca, u

Kijevu se rodi sloboda. Kijevo ne æivi danas kao nekoÊ. KuÊe, crkva, πkola i policijska

postaja su obnovljene, proradili su duÊani, uveden je prvi vodovod i telefon u povijesti


Tekst sa dræavnog

natjecanja Lidrano

2003. godine

ka, poremeÊaj klime, rasporeda padalina i godiπnjih doba te na sva ostala negativna

moderna Ëuda svijeta. Turizam je u svojim ranim poËecima bio iznimno ekskluzivan i pri-

stupaËan boljim slojevima druπtva. JaËanjem graanstva, tehnoloπkim i gospodarskim

napretkom pojavio se masovni turizam koji je postao prijetnja ËistoÊe pojedinih turi-

stiËkih destinacija. Masovni turizam po samoj rijeËi govori da mu je cilj pruæiti turistiËke

usluge masama ljudi te je on negativno izraæen. TuristiËkim boomom u svijetu i u Europi,

pedesetih i πezdesetih godina, turisti su postali dominantna vojska u svjetskim kretanji-

ma. Zbog naglih porasta noÊenja i posjeta stranaca u ©panjolskoj je naglo porasla

koliËina ugljiËnog-monoksida i ljetnih poæara πuma, pogotovo u vrijeme sezone kada se

rijeke automobila i autobusa te jata zrakoplova upute prema toj zemlji. Turisti, osim

zarade, za sobom ostavljaju i veliku koliËinu smeÊa, zagaene plaæe i more te nepaænjom

tu i tamo koji izgoreni hektar πume. More uostalom dobiva i svoju porciju otpadnim

vodama koje porastom turistiËkih kapaciteta ima sve viπe. Trebamo se malo zapitati

hoÊemo li æivjeti i odmarati se u smeÊu ili cvijeÊu? Turizam je gospodarska grana koja

‘leæi’ u atraktivnim, lijepim i zanimljivim podruËjima. Kada uniπtimo ljepotu turistiËke

destinacije tada turizam umire u tom mjestu ili kraju. Pitate li se zaπto u gradu Splitu

ima manje turista nego u jednim Vodicama, Opatiji ili sl.? Split je od ova dva navedena

gradiÊa trostruko veÊi i stariji, ali dok u Kaπtelanskom zaljevu mirno ‘spavaju’ cementara,

tvornica plastiËnih masa, ina vinil i takve teπke industrije, tada nema turizma niti turista,

a kamoli novih hotelijera. Kada bi se edukacijom turistiËkih djelatnika i turista probudi-

la svijest o tome da ljepota turistiËke destinacije jednom fatalnom greπkom moæe nestati

s lica zemlje, tada bi svi poËeli malo drugaËije misliti svojom glavom. Kada bi bilo dosta

koπeva za smeÊe (s Ëime se hrvatska metropola baπ i ne moæe podiËiti) tada bi i gosti bili

svijesni da ne bacaju smeÊe po ulicama, plaæama i u more. Kada bi se automobili

ograniËili u starim uskim gradskim jezgrama svojom neprolaænoπÊu, tada bi bilo viπe

mjesta za sve a o ËiπÊem ne treba niti priËati. Promidæbom o zaπtiÊenim biljnim i æivo-

tinjskim vrstama, o oprezu na poæare, o reciklaæi i njenim prednostima, promijenili bi

odnos svih nas prema prirodi. Turizam je diplomativna stvar jer integrira ljude u jednu

multietniËku, kulturoloπku i globalnu zajednicu. Ako æelimo Ëuvati atraktivnost, ËistoÊu i

posjeÊenost naπe destinacije, moramo se svim snagama boriti za oËuvanje onog πto smo

dobili na dar od majke Priride. To je bilo prije nas a trebalo bi to i saËuvati za naπe

buduÊe generacije koje dolaze. Eko-turizam je osnovna poluga daljnjeg razvoja turizma

u buduÊnosti. Ako napravimo dobru stvar time πto smo ‘agresivno’ ali uljudno upozo-

ravali goste na ËistoÊu naπeg okoliπa, te neke Ëak i globili, zar ne mislite da Êe to pro-

mijeniti gotovo razmiπljanje o njegovom kraju, gdje on æivi i radi. Zasigurno Êe taj gost

krenuti kuÊi potruditi se da i njegov okoliπ bude Ëist ma koliko god bio turistiËki neisko-

riπten. Nikola GojeviÊ, 2002. god.


©tand za natjecanje ‘Gastro’ 2003. godine

Eko turizam

U eri svjetske globalizacije, Ëovjek se poËeo aktivnije zalagati i boriti za ËistoÊu svog okoliπa.

KonaËno je homo sapiensima doπlo u glavu da je priroda na rubu kataklizmiËke kata-

strofe te da se ne bi takvo zlo dogodilo, mora se promijeniti odnos prema prirodi.

Ekologija je zacijelo znanost i odnos Ëovjeka prema prirodi i okoliπu, koja Êe trajati dok

budemo trajali i mi i majka Zemlja. Poznato je da industrija, prometna vozila na benzin,

te i sam Ëovjek kao pojedinac, su najveÊi zagaivaËi prirode i okoliπa. U posljednjih tride-

setak godina svjetski struËnjaci upozoravaju na globalno zatopljavanje, efekte stakleni-


Razmiπljanja II

Ne znam. Ponekad naem sam sebe kako uπutim i poËnem razmiπljati. O Ëemu? O svaËemu.

Misli mi se samo pretapaju iz jedne u drugu. Matura, ljubavi, izlasci petkom koji viπe i

nisu izlasci kakvi su nekad bili, oËekivanje vozaËke, … i takve sliËne stvari. Sve to rezul-

tira sa sve viπe nesanih noÊi probdjevenih uz tog i tog pjevaËa zbog tog i tog razloga. Ah,

neka… bude proπlo … sve prolazi… ne znam. Baπ to me plaπi, πto sve prolazi. Za manje

od godinu dana neÊe viπe biti markiranja i satova provedenih u, nekad, Yotu ili Marku i

sada u Zrinskom, Dolceviti, Gavelli, Antiku i u drugima (ispriËavam se ako sam vaπeg omi-

ljenog izostavio). Ah, πta sad… neki se zbog toga i vesele. Koji, pitate se? „Oni“ tamo s

prvog kata iza „onih“ vrata na kojima piπe zbornica (ekoloπka). Neki jedva Ëekaju da


Razmiπljanja I

Svi ljudi danas traæe neku slobodu, a koliko je on zapravo moguÊa u praksi? Ako smo slo-

bodni toliko dok ne naruπavamo tuu slobodu ∑ je li to onda uopÊe sloboda? Ako je

granica naπe slobode zapravo kao horizont ∑ ako si dopustimo, a kao kavez ako smo

obazrivi ∑ πto odabrati ∑ slobodu ili ograniËavanje svoje slobode zbog slobode drugih? I

koliko se uopÊe moæemo ærtvovati zbog drugih ∑ kada oËito oni to ne bi napravili zbog

nas. Ili Êemo si samo dati jednu dobru

ispriku, npr. alkohol, pa se istinski oslo-

boditi ∑ ali i tada postoje neka pravila ∑

barem kod mene jer gubljenjem samokon-

trole ja gubim i slobodu i sam sebi oduzi-

mam pravo biranja izmeu dobra i zla i

kontrole (u tom trenutku) nad svojim æivo-

tom. Je li moguÊe da je moja krletka

(Zemlja) toliko mala da me stiπÊe sa svih

strana i oduzima mi slobodu!? I gubi li se

sloboda odgovornoπÊu, jer kada sam bio

klinac, mogao sam raditi πto sam htio bez

razmiπljanja (je li to u redu prema drugima)

∑ ali sam zbog takvih stvari dobio po guzici

∑ jer to nisam smio ∑ pa moæda ni tada

nisam bio slobodan. A moæda se sloboda u

Ëistom smislu ne moæe mijeπati sa æivotom

∑ ta dva elementa se pobijaju ∑ a πto kad

umrem, hoÊu li moÊi izaÊi iz svog groba? Pa

ipak, dok sam sam, najslobodniji sam jer

nitko mene ne ograniËava i ja nikoga ne

ograniËavam ∑ πto to nije sebiËnost? A ako

sam slobodan, kao πto Ustav kaæe, zaπto mi

je tijelo grobnica duπe? Ja sam samo jedna

neprimjetna zvijezda zakovana lancima u

galaktici? I sad mi se ova Ëetiri zida razreda

Ëine tako zatupljujuÊim da Êu potrgati lance i otiÊi na kavu u Zrinku, pa makar dobio i

neopravdani ∑ nije ni to neka sloboda ∑ ali je poËetak, ili kraj mojeg πkolovanja.

Mario BucaloviÊ


Jedna od nagraenih

fotografija uËenice

Brankice FabijaniÊ

2003.g.

razmislim, u nedostatku drugog πtiva pod klupom za vrijeme recimo ∑ KPB-a ∑ prihvatio

bih i Imperijal, ali jedino ako stvarno niπta drugo ne bih mogao naÊi. E vidite.. mogla bi

se napraviti anketa ∑ „Koje novine / magazine / romane najradije Ëitate za vrijeme X???“

X je neki predmet. Baπ bi me zanimalo tko bi pobijedio u toj anketi. Po mom skromnom

miπljenju ∑ Sportske. Tu bi se negdje dræao Auto klub i njemu sliËni, a onda Mila, Gloria,

VeËernji itd. itd. ili napraviti anketu za profesore ∑ „Koje novine / magazine / romane /

blabla bi htjeli najradije Ëitati za vrijeme dok aci piπu test??“. Tako da se znamo

pripremiti za taj test. Da znamo nabaviti odreeno πtivo. Sad baπ kad sam rekao

„Sportske“. Jel vi vidite taj Dinamo, ups, hoÊu reÊi Croatia. Jel vi vidite to. Sad su svi

poËeli navijati za Croatiu. Mislim ne navijati, pratiti ∑ to se ja mislim tako kaæe. Svi sada

odjednom znaju sva imena igraËa i tome sliËno. Nek im bude; kad ispadnemo bude opet

bilo sve po starom. Nego bolje da se vratim je malo nazad na „πtiva“ za testove (ne znam

kaj mi je trebalo ovo o Croatii; Croatiji; Croatia-i; ma zaboravite), „πtiva“ za profesore.

Neka nam olakπaju barem malo te testove. E da, znanstveno je dokazano da uËenici

dobivaju stresove prije testova i ispitivanja i tako

to. Trebali bi nam dati viπe vremena za opuπtanje

a i mogli bi smanjiti koliËinu tih testova i ispiti-

vanja. U pravilniku uËenika (za koji vjerojatno

niste Ëuli), piπe da se u jednom tjednu pismeno

moæe provjeriti i ocijeniti znanje uËenika u jed-

nom razredu najviπe tri puta, a u jednom danu se

moæe pisati ispit iz samo jednog predmeta. Nema

veze πto se nitko ne dræi toga. Neka onda barem

paze malo na nas uËenike. Kako bi oni bez nas.

Da nas nema, ne bi bilo ni njih. To je jedna Ëvrsta

stavka (nema veze πto ne znam πto znaËi to ∑

dobro zvuËi ∑ mislio sam na rijeË „stavka“). Obo-

æavam upotrebljavati rijeËi za koje nemam pojma

kaj znaËe. Pogotovo u razgovoru s prijateljima od staraca. Odmah se misle kako je ovaj

deËko pametan, da je bar takav moj sin. Malo se πalim. Nego recite vi meni kako vi

komentirate ovo sve πto se dogaa i πto se dogodilo u Iraku i oko njega. Stvarno je bilo

zanimljivo. Baπ me zanimalo kako Êe to zavrπiti. Kad se sjetim kad sam kao klinac u 5., 6.

razredu osnovne sa frendovima raspravljao o ratu u Kuvajtu. Tad smo bili jako pametni.

©to sam stariji i stariji sve viπe ne znam kako Êe neke stvari poËeti a kamoli zavrπiti.

Savrπen primjer za to je ovaj Ëlanak ∑ nazovimo to tako. Takoer ne znam kako i kada Êe

zavrπiti.

Moæda upravo sada i ovako.Hrvoje Travnikar


odemo, da nas se otarase. Jednim dijelom bi im se trebali i zahvaliti ∑ toliko nas se æele

rijeπiti da samo daju ocjene… viπe ni ne pitaju… samo daju da bi nas se πto bræe

otarasili. Pa dobro… ajmo onda svi zajedno ∑ HVALA!! Nek im bude, bolje za nas.

Dobro, neÊemo se viπe πaliti. Dobio sam ozbiljni zadatak da napiπem Ëlanak, πto znaËi ∑ da

moram napisati Ëlanak. Nije to baπ lagani zadatak mogu vam reÊi. Poπtovani lektori

naπeg dragog i svima priraslom srcu Ëasopisa, koji se, na „æalost“ svih, viπe ne zove ∑

„Generacije“ su vrlo oπtri πto se tiËe toga. Valjda Êe ovaj Ëlanak proÊi. Nadam se. Ma

bude, proÊi Êe i pojavit Êe se na jednoj lijepoj stranici oznaËenoj brojem ∑ „zadnja“. To

je po uzoru na druge „naπe“ drage listove. Svi oni najveÊi luaci i nesretnici zavrπe na

„zadnjoj“. Recimo baπ tako Ëitam novine ∑ naravno zadnju stranu ∑ i proËitam da su

„tamo nekog“ prevarili i na vjenËanje mu doveli neku tamo „drugu“ ∑ umjesto ove „prve“,

a roditelji ove „prve“ kao mogu oËekivati tuæbu od onog „tamo nekog“. Sav se zbunim kad

neπto trebam prepriËavati a ne znam imena. Nego, di sam stao? Ah, dobro, nema veze.

Budem se sjetio kasnije. Uvijek ima vremena vratiti se. Hm.. kad malo bolje razmislim ∑

joπ bih nekako naπao vremena vratiti se malo u proπlost, ali imam jedan problemËiÊ ∑ ne

znam kako. Tako bi se rado vratio na jedno vrijeme tamo natrag u IvaniÊgradsku 41 ili

43… ne znam, ne sjeÊam se viπe. Samo na tren da se vratim nazad u 1X one „davne godi-

ne“. „Davne“ ∑ kao to je bilo davno ∑ prije Ëak pune tri godine. Nego πta. Mi smo sada

veliki i odrasli. Nama je to „davno“. Hm… kako Êe mi onda tek biti kad budem imao

60-tak godina i kad se budem prisjeÊao ovih trenutaka? To Êe mi onda valjda biti „malo

viπe nego davno“. Tko zna.. Ako uopÊe doguram do tamo. Eto baπ sad (sad i u zadnjih

par godina) razmiπljam o tome kako za tren oka moæeπ samo odπetati s ovog svijeta. Ni

ne skuæiπ kaj je bilo.. Hm.. Bolje da krenem na malo æivlje teme.

Neko sa slabom naravi i sa slabim srcem bi mogao uËiniti neke stvari potaknut ovim Ëlankom.

E vidite, to vam je pouka. Sada znate za ubuduÊe ∑ nikad ne Ëitati zadnju stranu. Kaæite

sami sebi: „Sjeti se onog idiota, samo takvi zavrπavaju tamo otraga“. Ne dajte se.

Nemojte da vas prisiljavaju da Ëitate i prouËavate te gluposti koje piπu ti „dragi ljudi“.

Joj.. previπe sam skrenuo s teme Ëlanka ∑ joπ da se sjetim koja je to tema i biti Êe sve u

redu. Evo mogu temu prebaciti na recimo ∑ „Imperijal ∑ novine kojima Hrvatska vjeru-

je“.. hm.. ovo je bila jedna ruæna i glupa πala koju sam upravo Ëuo na Obiteljskom. Idem

ja radije promijeniti stanicu.. hm.. kad malo bolje razmislim, radije Êu staviti neku kaze-

tu. Tako barem neÊu Ëuti nikakve gluposti. Hm, to isto ovisi o tome πto sluπam. Ma

dobro, bolje da se ja vratim na Imperijal. Neka im bude. Puno njih, naæalost i vjeruje u

te priËice tamo u tim, nazovi, novinama. Joπ sam mogao podnijeti Globus i Arenu reci-

mo, ali otkad se „ovo“ (mislim na Imperijal) pojavilo, stvarno mi je puko film. UdarniËki

naslovi poput „»ovjek ∑ Ëir“ æivi na jednom otoËiÊu usred oceana!!!! Odmah mi doe da

ga idem kupiti (mislim na Imperijal, ne na „»ovjeka ∑ Ëir“), a vama?? Kad malo bolje


©tand za natjecanje

‘Junior Achievement’-a

2003.


Marko KoletiÊ,

2003. godine

Humanitarna akcija Dom HV Zvonimir

Boæanski je davati, ljudski je primati

Maturanti naπe πkole (4. a, b, c, d, e, f) u sklopu Bala maturanata organizirali su humanitarnu

priredbu kako bi prikupili materijalna sredstva s kojima Êe pomoÊi uËenicima kojima je

takva pomoÊ potrebna. Brojni uËenici πkole, njihovi prijatelji i profesori sudjelovali su u

veliËanstvenom programu, a to potkrepljuje podatak kako je bilo preko 150 sudionika na

sceni i oko nje, a u gledaliπtu preko 550 gledatelja.

U programu su izvoene recitacije, plesne, pjevaËke i glazbene toËke naπih uËenika i naπih

gostiju, tamburaπa i folklornog ansambla Ententin koji djeluje veÊ deset godina.

Najzasluænija osoba za ideju i organizaciju ove naπe humanitarne akcije i priredbe je prof.

Gorica IveziÊ (poznata kao „raska“ 4. b). Glavni organizator koji je „izgubio æivce“ bio je

uËenik Domagoj PorobiÊ (inaËe poznat kao pravi „seoski lola“ iz folklornog ansambla

Ententin).

Naπu su akciju pomogli svojim angaæmanom prof. Tvrtko Beus (glavni i odgovorni „hrËak“ koji

je po cijeloj πkoli motivirao uËenike za izradu Ëestitki i adventskih vijenaca koje je priku-

pio, a mi smo ih prodavali tijekom priredbe za naπu namjenu), i prof. Dubravka Bouπa sa

dramskom druæinom Eol (Ëiji Ëlanovi su nas svojim recitacijama podsjetili na lijepe sti-

hove naπih pjesnika).

Dubravka Bouπa, prof.

… upravo pristiglo u redakciju…

6. DODATAK6.1. Popis djelatnika πkole

od 1954. do 1978. godine

Ravnatelji

©varc, Ivan, prof. od 1954. do 1960. Tajsl, Ivan, prof. od 1976. do 1980.

Sagrak, dipl. ing. Mirko od 1960. do 1973. NovakoviÊ, Josip, prof. od 1980. do 1984.

DelaË, mr. Boæidar od 1973. do 1975. Lang, Katica, prof. od 1984. do 1991.

BaËiÊ, mr. Tomo od 1975. do 1978. Kupreπak, mr. Jure od 1991. do 1997.

Stalni nastavnici:Profesori

Gulin, Stjepan od 1969. do 1978.

Habek-MarsiÊ, mr. dipl. ek. Branka, od 1970. do 1974.

Hamel, Maja, dipl. ek. od 1970. do 1978.

Jurin, Judita, dipl. phil. od 1962. do 1964.

Kampuπ, Hinka, dipl. phil. od 1968. do 1974.

KljuËariÊ, Klara, dipl. phil. od 1965. do 1974.

MarkoviÊ ,mr. Zora od 1957. do 1974.

Sagrak, dipl. ing. Mirko od 1956. do 1973.

Smodek-©ulc, Renata, dipl. ek. od 1955. do 1974.

©tambuk ,Mira dipl. phil. od 1959. do 1975.

©paniÊ, Mira, dipl. phil. od 1969. do 1978.

TankoviÊ, ©emso, dipl. ek. od 1968. do 1975.

StruËni nastavnici

Cvitan, Miloπ od 1962. do 1974.

Rautner, Cveta od 1970. do 1978.

StojniÊ, Eugen od 1954. do 1957.

Walter, Karlo od 1954. do 1965.

50 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu 11350 god ina Hote l i j e r sko- tur i s t i Ëke πko l e u Zagrebu

NastavniËko vijeÊe Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu, 2005. godine

Zadnji red, s lijeva na desno: Andreja KovaËiÊ, Hano UzeirbegoviÊ, Binasa SelmanoviÊ, Drago MiliËiÊ, Miroslav MikoviÊ, Filip Miljak, Ivica ukiÊ,

Tvrtko Beus, Pavica Kotarac, Ana SaviÊ, Gabrijela BarbariÊ, Gordana BijeliÊ, Petar ∆urËiÊ

Srednji red, s lijeva na desno: Vlasta KnezoviÊ, Ljubica MaljkoviÊ, Gordana LukaËiÊ, Jasna Dekleva, Danica AniÊ, Slavica Kel, Radmila Habajec,

Nada EteroviÊ, Vera Sessa, Ana PaveliÊ, Ana EteroviÊ, Sandra ZonjiÊ, Boæica Mikulec, Mirela GaliÊ, Sibela PetriniÊ, Vedrana MilkoviÊ

Prvi red, s lijeva na desno: Zlata Raguæ, Maπa MoËiljanin, Mirela DritanoviÊ, Ingrid –ureviÊ, Anica Mikulec, Ljiljana Vrbanac, Marija Raπan-

Kriæanac, Maja Kralj-StanËec, –ura Hassler, Gorica IveziÊ, Dubravka Bouπa, Iva Guberina, Sandra NovakoviÊ Mihailica

TehniËko osoblje Hotelijersko-turistiËkeπkole u Zagrebu, 2005. godine

S lijeva na desno;

prvi red: Slavica LovriÊ ∑ raËunovoda, Mevlida ©kiljo-–ukiÊ

∑ spremaËica, Marica Repinec ∑ spremaËica,

Spomenka Kocman ∑ spremaËica,

drugi red: Josip Bajt ∑ domar πkole, Zdenka Crljenac

∑ administrator, Vesna Ivljev ∑ spremaËica,

treÊi red: Vesna Ivaniπevic-©evo ∑ tajnica, Petar ∆urak

∑ domar, Boæidar Zvonar ∑ domar.

MiπkoviÊ, Ana, prof. od 1974. do 1978.

MuminagiÊ, Refik, prof. mr. od 1961. do 1961.

NikoliÊ, Ferdo, prof. dr. od 1955. do 1959.

NovakoviÊ, Josip, prof. od 1975. do 1978.

Novosel, Marija, prof. dr. od 1954. do 1957.

Novosel, Pavao, prof. dr. od 1957. do 1958.

PalËok, Dunja, prof. od 1975. do 1978.

Periπin, Ivo, prof. dr. od 1955. do 1956.

PlenkoviÊ, Juraj od 1960. do 1961.

PrediÊ, Stojan od 1955. do 1957.

RapËanji, Antun, prof. od 1957. do 1959.

RebiÊ, Mijo od 1973. do 1974.

Rivaroli, Vesna, prof. od 1969. do 1970.

Stanko, Stjepan od 1975. do 1978.

Stanuga, Berislav, prof. od 1958. do 1961.

Stary, Dinko, prof. mr. od 1961. do 1978.

StipetiÊ, Marcel, dipl. ing. od 1954. do 1957.

Strugar, Dragutin od 1963. do 1967.

Suligoj, Mladen od 1966. do 1969.

©oltiÊ, Jurije od 1964. do 1965.

©poljar, Rajka, dr. od 1965. do 1970.

TopiÊ, Fanika, prof. od 1955. do 1962.

VeπoviÊ, Drago od 1968. do 1978.

Viæintin, Danilo od 1959. do 1960.

Vladen, Mladen, prof. dipl. ing. od 1954. do 1956.

VojakoviÊ, Maja od 1951. do 1964.

VrsaloviÊ, Boris, arh. od 1957. do 1978.

Vulpe, Branko, prof. od 1965. do 1966.

Zepf, Stjepan, prof. od 1954. do 1955.

Æanko, Vanja, dipl. ing. od 1954. do 1954.

Æenko, ©tefica od 1960. do 1961.

ÆivkoviÊ, Davorin od 1957. do 1978.

Administrativno osoblje

Berger, Anita, tajnik od 1954. do 1956.

Hlavaty, Vaclav, tajnik od 1967. do 1978.


Honorarni nastavnici:

AndrijaπeviÊ-KatiÊ, Mirjana, prof. od 1959. do 1961.

AnuπiÊ, Petar, prof. od 1975. do 1978.

BlaπkoviÊ, Vladimir, prof. dr. od 1954. do 1955.

Blaæi, Franjo od 1957. do 1959.

BrbiÊ, Ante od 1958. do 1958.

Broz, Branko od 1965. do 1965.

CareviÊ, Ante, mr. od 1968. do 1974.

CetiniÊ, Ivica od 1955. do 1957.

DragiËeviÊ, Marija od 1965. do 1965.

DukiÊ, Kreπimir od 1958. do 1959.

Erdeg, Ladislav od 1961. do 1963.

FilipoviÊ, Stanko, prof. dr. od 1954. do 1955.

FrliÊ, Ante, dr. od 1955. do 1962.

Fiπer, Vjekoslav od 1960. do 1961.

Govekar, Stanislav od 1955. do 1959.

Hafner, Rudolf od 1964. do 1970.

Hanzlovsky, Vlado, prof. od 1961. do 1962.

Heruc, Nenad, prof. od 1957. do 1958.

IvankoviÊ, Zlata od 1956. do 1967.

Jambrek, Tomo od 1957. do 1958.

JankoviÊ, Zdenka od 1975. do 1978.

KaliniÊ, Katja, prof. od 1974. do 1978.

KegleviÊ, Stjepan od 1954. do 1955.

KrËeliÊ, Zlatko od 1957. do 1964.

Krile, Zlatko, dipl. pravnik od 1962. do 1969.

KriletiÊ, Bartol od 1959. do 1961.

Krπnjavi, Bogdan, dr. od 1961. do 1962.

LadeπiÊ, Vlada, prof. od 1954. do 1955.

Lukin, Anselmo od 1961. do 1962.

MaËek, Martin od 1967. do 1969.

MagdiÊ, Josip od 1965. do 1966.

MarËiÊ, Veljko, dr. od 1954. do 1955.

MatasoviÊ, Ljubo, arh. ing. od 1955. do 1957.

MekiÊ, Sead od 1970. do 1971.

MihokoviÊ, Branka, prof. od 1965. do 1966.

MilunoviÊ, Jelica od 1956. do 1978.

Mimica, Darko, mr. od 1975. do 1978.


GojËeta, Antonija prof. njemaËkog jezika 2003. do danas

Guberina, Iva prof. hrvatskog i talijanskog jezika 1997. do danas

Habajec, Iva prof. marketinga 2003. do 2004.

Habajec, Radmila prof. ekonomske grupe predmeta 1997. do danas

Habek Ivana prof. engleskog jezika 1997. do 2001.

Hassler, –ura prof. njemaËkog jezika 1997. do danas

IveziÊ, Gorica prof. matematike 1997. do danas

JeriÊ- Antoljak, Ksenija prof. informatike 1997. do 2000.

JukiÊ, Suzana prof. psihologije 1997. do 1998.

JukiÊ, Vjekoslav prof. povijesti umjetnosti 2003. do 2004.

Juriπa, Silva prof. biologije 1997. do danas

Kalogjera, Adela prof. matematike 2004. do danas

Kel, Slavica prof. njemaËkog jezika 1997. do danas

KlisuriÊ, Biljana prof. geografije 1999. do 2000.

KnezoviÊ, Vlasta prof. matematike 2003. do danas

Konjevod, Antonela prof. engleskog i njemaËkog jezika 2000. do 2003.

Kotarac, Pavica prof. tjelesne i zdravstvene kulture 1997. do danas

KovaË, Æeljko prof. povijesti 1997. do danas

KovaËiÊ, Andreja prof. povijesti umjetnosti 2003. do 2005.

Kralj-StanËeÊ, Maja pedagog i voditelj turnusa 1997. do danas

KriliÊ, Teuta prof. engleskog jezika 2004. do 2005.

KunoviÊ-Tomaπevski, Viπnja prof. talijanskog i francuskog jezika 1997. do danas

LukaËiÊ, Gordana prof. talijanskog jezika 1997. do danas

MaljkoviÊ, Ljubica prof. njemaËkog jezika 1999. do danas

Markulin, Ana prof. hrvatskog jezika i etike 2003. do danas

Mavrinac, Boæica prof. ekonomske grupe predmeta 1997. do danas

MikoviÊ, Miroslav prof. tjelesne i zdravstvene kulture 1997. do danas

Mikulec, Anica prof. geografije 1997. do danas

MiliËiÊ, Drago prof. informatike i raËunalstva 2002. do danas

MilkoviÊ, Vedrana prof. njemaËkog jezika 2004. do danas

Miljak, Filip prof. matematike 1997. do danas

MoËiljanin, Maπa prof. psihologije 1997. do danas

NikoliÊ, Jasna prof. engleskog jezika 1997. do danas

NovakoviÊ Mihailica, Sandra prof. povijesti umjetnosti i knjiæniËar 2001. do danas

PalËok, Dunja prof. engleskog jezika 1997. do 2004.

PaveliÊ, Ana prof. engleskog jezika 2003. do danas

PeπuπiÊ, Tomislava prof. matematike 2000. do danas

PetriniÊ, Sibela prof. geografije 2003. do danas

Raguæ, Zlata prof. gospodarskog prava, tajnica 1997. do danas


»uËek, Ruæica, administrator od 1968. do 1974.

Koren, Nada, administrator od 1972. do 1974.

GlaviniÊ, Nada, administrator od 1974. do 1975.

Rudak, Ankica, administrator od 1975. do 1978.

PreseËki, Josip, honorarni administrator od 1964. do 1965.

©krinjariÊ, Ivan, honorarni raËunovoa 1955. i 1966.

SvedruæiÊ, Ivan, honorarni administrator 1966.

Brπek, Æeljko, honorarni administrator 1968.

6.2. Popis djelatnika πkole od 1997. g. do danasRavnatelj

Raπan-Kriæanac, mr. sc. Marija ravnateljica 1997. do danas

Profesori i struËni suradnici

AniÊ-SlavniÊ, Danica prof. hrvatskog jezika 1997. do danas

AnuπiÊ, Petar prof. hrvatskog jezika i knjiæniËar 1997. do 2000.

Bago, Tadija struËni uËitelj ugostiteljskog posluæivanja 1997. do 2002.

BarbariÊ, Gabrijela prof. povijesti umjetnosti 2002. do danas

Barkiija, Marija prof. matematike i informatike 1999. do 2000.

Barun, Kristina prof. engleskog jezika 1999. do 2000.

Beus, Tvrtko vjerouËitelj 1997. do danas

Bevanda, Ildiko prof. ekonomske grupe predmeta 1997. do danas

BijeliÊ, Gordana prof. tjelesne i zdravstvene kulture 2003. do danas

BrajoviÊ, Branka prof. matematike 1997. do 1998.

∆urËiÊ, Petar prof. informatike i raËunalstva 2001. do danas

Despot, Ilko prof. hrvatskog jezika 1997. do 2005.

DritanoviÊ, Mirela prof. hrvatskog jezika 2001. do danas

–ukiÊ, Ivica prof. ugostiteljskog posluæivanja 2002. do danas

–ureviÊ, Ingrid prof. ekonomske grupe predmeta 1997. do danas

EteroviÊ, Ana prof. engleskog jezika 2002. do danas

EteroviÊ, Nada prof. ekonomske grupe predmeta 1997. do danas

FutiviÊ, Jelena prof. engleskog jezika 2004. do danas

GaliÊ, Mirela prof. njemaËkog jezika 2004. do 2005.



SariÊ, Ivan prof. biologije 2003. do 2004.

SaviÊ, Ana prof. etike 1997. do danas

SelmanoviÊ, Binasa prof. matematike 1998. do danas

Sessa, Vera prof. engleskog jezika 1997. do danas

Slabinac-Bouπa, Dubravka prof. hrvatskog jezika 1999. do danas

StaniËiÊ, Tomislav organizator struËne prakse 1997. do 2003.

Stella, Aleksandra prof. talijanskog jezika 1999. do 2000.

©paniÊ, Mira prof. njemaËkog jezika 1997. do 2004.

TrbiÊ, Ruæica prof. informatike i raËunalstva 1998. do 2002.

TrogrliÊ, Ana prof. talijanskog jezika 2003. do danas

UzeirbegoviÊ, Hano prof. povijesti, satniËar i voditelj turnusa 2003. do danas

Uzelac, Zvonimir prof. engleskog jezika 1998. do 1999.

ValidæiÊ, Zdenka prof. hrvatskog jezika 1997. do danas

VraniÊ-BlaæiniÊ, Lidija prof. povijesti umjetnosti 1997. do danas

Vrbanac, Ljiljana prof. geografije i ekonom. grupe predmeta 1997. do danas

VukuπiÊ, Marko pedagog, voditelj smjene i struËne prakse 1997. do danas

ZonjiÊ, Sandra prof. ekonomske grupe predmeta 2003. do danas

Administrativno osoblje

»rljenac, Zdenka referent 1997. do danas

IvaniπeviÊ-©evo, Vesna tajnica 2005. do danas

LovriÊ, Slavica voditelj raËunovodstva 1997. do danas

SokoloviÊ, Kreπo tajnik 2003. do 2005.

TehniËko osoblje

BabiÊ, Ankica spremaËica 1997. do danas

Bajt, Josip kuÊni majstor 1997. do danas

∆urak, Petar loæaË 1998. do danas

Huzjan, –urica spremaËica 1999. do 2001.

Ivljev, Vesna spremaËica 1997. do danas

Kocman, Spomenka spremaËica 1997. do danas

KovaËiÊ, Marijan loæaË 1997. do 2000.

PerkoviÊ Marija spremaËica 1997. do 1999.

Repinec, Marica spremaËica 1999. do danas

©kiljo, Mevlida spremaËica 1997. do danas

Zvonar, Boæidar podvornik 1997. do danas


1997.-2001.:

Filip Miljak ∑ predsjednik, predstavnikNastavniËkog vijeÊa,

Anica Mikulec ∑ Ëlan, predstavnikNastavniËkog vijeÊa,

Mira ©paniÊ ∑ Ëlan, predstavnikNastavniËkog vijeÊa,

Kreπimir Raπan ∑ Ëlan, predstavnikOsnivaËa,

Ester Radmilo Ëlan, predstavnikOsnivaËa,

Ljiljana Horvatec ∑ Ëlan, predstavnikroditelja ©kole.

2001.-2005.:

Vera Sessa ∑ predsjednica, predstavnicaNastavniËkog vijeÊa,

Slavica Kel ∑ potpredsjednica, predstavnik NastavniËkog vijeÊa,

Ljiljana Vrbanac ∑ Ëlan, predstavnicaNastavniËkog vijeÊa,

Æeljko KovaË ∑ Ëlan, predstavnikNastavniËkog vijeÊa,

Mladen PavkoviÊ ∑ Ëlan, predstavnikOsnivaËa,

Mirela Holy ∑ Ëlan, Ëlan, predstavnikOsnivaËa,

Snjeæana Bujan ∑ Ëlan, predstavnikOsnivaËa,

Dijana Novosel ∑ Ëlan, prdstavnikVjeÊa roditelja,

Vinko BrinziËeviÊ ∑ Ëlan, predstavnikVjeÊa roditelja,

Filip Miljak ∑ Ëlan, predstavnik ©kolskog sindikata,

Imenovani Ëlanovi za 2005.-2009.:

Hano UzeirbegoviÊ ∑ predstavnik

NastavniËkog vijeÊa,

Ljiljana Vrbanac ∑ predstavnica


Jasna NikoliÊ ∑ predstavnica


Elen KarabajiÊ ∑ predstavnica VijeÊa

roditelja,

Aleksandra MandiÊ-KauzlariÊ ∑

predstavnica VijeÊa roditelja,

Draæen BrajkoviÊ ∑ predstavnik

OsnivaËa,

Neven VuËiniÊ ∑ predstavnik

OsnivaËa.

©kolski odbori Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu

1. a ∑ Ankica PaviÊ

1. b ∑ Blaæenka Rebernjak

1. c ∑ Vera KuËiniÊ StepiÊ

1. d ∑ Aleksandra MandiÊ

1. e ∑ Vesna RadoËaj

1. f ∑ Marina MajiÊ

2. a ∑ Æeljka Korbar

2. b ∑ Damir DomiπljanoviÊ

2. c ∑ Danica ©krgatiÊ

2. d ∑ Aleksandra MandiÊ

2. e ∑ Elen KarabajiÊ

(predsjednik VijeÊa)

3. a ∑ Ljubica Dolanski

3. b ∑ –ura ©tefanec

3. c ∑ Borislava Vukoja

3. d ∑ Mirjana Biuk

3. e ∑ Lidija ©mitran

3. f ∑ Kristina Bahat

4. a ∑ Lidija PejnoviÊ

4. b ∑ Jagoda KrËmar

4. c ∑ Damir PetroviÊ

4. d ∑ Ana Bobinac

4. e ∑ Zdenka CvetkoviÊ

4. f ∑ Biba KuzmiÊ

1. a ∑ »elikoviÊ Josipa

1. b ∑ Josip LijiÊ

1. c ∑ Maja Gjuretek

1. d ∑ Martina BegiÊ

1. e ∑ Loreana Keæman

1. f ∑ Sanela Sadlo

2. a ∑ Manuela MatkoviÊ

2. b ∑ Edi RaËki

2. c ∑ Danko ©krgatiÊ

2. d ∑ Alek El Kazal

2. e ∑ Barbara »idiÊ

3. a ∑ Ante Boπnjak

3. b ∑ Silvia Manz

3. c ∑ Æeljka »aldareviÊ

3. d ∑ Tomislav Gajski

3. e ∑ Lalita JankoviÊ

3. f ∑ Suzana BiberoviÊ

4. a ∑ Viktorija BiÊaniÊ

4. b ∑ Marijan VreËko

4. c ∑ Renata BegiÊ

4. d ∑ Elizabeta Porziæek

4. e ∑ Roman GrediËak

(predsjednik VijeÊa)

4. f ∑ Saπa SliπuriÊ

VijeÊe roditelja u πkolskoj godini 2005./2006. VijeÊe uËenika u πkolskoj godini 2005./2006.

©kolska godina1958./59.

1. BrkiÊ Ivan

2. Budiπa Marijan

3. ∆uiÊ Ljeposava

4. Dimovski Vasil

5. DomanËiÊ Jakov

6. Grbac Ivan

7. Herceg Josip

8. Herman Vlado

9. Hojski Stjepan

10. Horvat Albert

11. Jagar ©imun

12. Kenda Alojz

13. KlariÊ Slavko

14. KovaËiÊ Edita

15. KrivokapiÊ Vaso

16. Lujak Desanka

17. MaltariÊ Ivan

18. ManojloviÊ Duπan

19. MatoπeviÊ ©ime

20. MihoËeviÊ Ivo

21. MiπuliÊ Damir

22. PaviπiÊ Ivica

23. PeπiÊ »edomir

24. Popov Oskar

25. Roca Budimir

26. Savovski Anton

27. SimiÊ Vladimir

28. StankoviÊ Dragoljub

29. StopiÊ Branko

30. ©eriÊ Edhem

31. TrajËevski Taπe

32. Turkalj Ivan

33. Vadla Biserka


1. AntiÊ Ivo

2. Bazdan Ivan

3. BuπeliÊ Milan

4. CrniËki Bruno

5. »eniÊ Jovan

6. ∆ulum Boæo

7. DavidoviÊ Nikola

8. DobroslaviÊ Petar

9. DomazetoviÊ Petar

10. Ilievski Petar

11. IvandiÊ Vladimir

12. JelovËiÊ Kriæan

13. JoziÊ Antun

14. KoviÊ Sime

15. KreπiÊ Blago

16. LaliÊ Mladen

17. Lapov Ante

18. Letica Ante

19. LukiÊ Æivojin

20. MarπiÊ Marijan

21. MikotiÊ Mladen

22. NikiÊ Bogdan

23. PlavπiÊ Rajko

24. RokviÊ Vitomir

25. Rudan Simo

26. Sandori Vera

27. Srbov Kosta

28. StojkoviÊ Bratislav

29. StrihiÊ Mario

30. ©karica Tanja

31. ©kurtan Barica

32. TomiÊ Krsta

33. Vinaji Janko


1. AleksiÊ Novica

2. AntiÊ Marija

3. Belak Dane

4. CareviÊ Ante

5. »avrak Ivo

6. DemiroviÊ Ale

7. –ano Pero

8. FuduriÊ Branko

9. GreguriÊ Stjepan

10. IvaniÊ Ante

11. JanjiÊ Nenad

12. KnapiÊ Vladimir

13. KoliÊ Vladimir

14. KrstiËiÊ Miljenko

15. Kursar Marijan

16. Kursar Ratimir

17. LepuπiÊ Ivan

18. MakariÊ Darko

19. Manestar –urica

20. Marijan Tadija

21. MarinËiÊ Ivan

22. MaroπeviÊ Ivan

23. MartinoviÊ Josip

24. NaletiliÊ Vlado

25. Nastevski Branko

26. Paskaπ Bogdan

27. PaviËiÊ Milan

28. Pera Zlatko

29. Pirija Drago

30. PopoviÊ Mladen

31. Primorac Ivo

32. RadanoviÊ Æivko

33. Radoman Luka

34. Rakidæija Noe



1. Arsovski Andon

2. BeπiÊ Smail

3. Ferera Mile

4. GluπeviÊ Vid

5. GrubiπiÊ Marijan

6. Humski Mladen

7. Jezeran Antun

8. JurinËiÊ Nikola

9. KneæeviÊ Ivo

10. Kljunak Nedjeljko

11. KostoviÊ Milan

12. KovaËeviÊ Petar

13. Kriπtafor Vladimir

14. Mojsovski Spaso

15. PaskojeviÊ Ante

16. PaunoviÊ Zoran

17. RamusoviÊ Avdo

18. SjekloËa Duπan

19. ©ariÊ Esad

20. Turanjanin Vasilije


1. AniÊ Ivan

2. BabaiÊ Abdulah

3. BaËiÊ Milan

4. BarloviÊ Jurica

5. Blaæi Franjo

6. ∆urin Stjepan

7. Dæipunovski Josif

8. Edjet Slavko

9. Gracin Paπko

10. GræetiÊ Natalija

11. KavËiÊ Matevæ

12. MajstoroviÊ Radivoje

13. Malovoz Marko

14. Maslek Nikola

15. MirËevski Avram

16. Mrkalj MiÊa

17. OreπkoviÊ Boris

18. PeriÊ Duπan

19. Radivojev Slavoljub

20. Strugar Dragutin

21. TutiÊ Ivan

22. Vitaz Petar

©kolska godina 1957./58.

1. BareπiÊ Branko

2. BaπtovanoviÊ Milan

3. Brozd Branko

4. »udina Nikola

5. Hajdinjak Zlata

6. Herceg Dragutin

7. JerkoviÊ Kruno

8. KatiÊ Vid

9. KobaπiÊ Antun

10. Kohlenbrand Vilibald

11. Lakoπ Ante

12. LucijatiÊ Tomislav

13. LuËiÊ Mirko

14. Miljan Josip

15. Pangerc Angela

16. Pintar Ivan

17. Sanko Ivan

18. ©etina Milica

19. ©ijan Branko

20. ©uπnjara Mirko

21. VidakoviÊ Pero

22. VukoviÊ Kreπimir

23. ÆuæiÊ Ivan


8 8

8 8

6.3. Popis uËenika koji su zavrπili Hotelijersko-turistiËku πkolu od πkolske godine 1955./56. doπkolske godine 1974./75.

44. StaniËiÊ Stjepan

45. Suπnjar Pavao

46. Troskot Vjekoslav

47. VerπiÊ Tomislav

48. VreËar Alojz

49. VukmiroviÊ Boro

50. Zdilar Tomislav


1. Bacalja Ante

2. BarbiÊ Borivoj

3. Bekavac Karmelo

4. Beroπ Mate

5. Budimir Ilija

6. Crnogorac Leposava

7. DiviÊ Mijo

8. Erdeπi Gjula

9. Gallo Mario

10. Grbelja Ivan

11. Grizelj Mladen

12. JelaviÊ Ante

13. JeliËiÊ Nikola

14. JuriËeviÊ Nedjeljko

15. JuriËin Ratko

16. KarkoviÊ Nikola

17. Kos Zlatko

18. KovaËeviÊ Boπko

19. KovaËiÊ Josip

20. MartinoviÊ Anelko

21. MediÊ Vinko

22. MihajiÊ Æeljko

23. MiπiÊ Ante

24. Nola Æelimir

25. Ogresta Stijepo

26. PaveπiÊ Darka

27. Pereπin Drago

28. Perkov Jere

29. Pljeπa Ivan

30. Rusac Eugen

31. Santini Milan

32. Skoblar Ivan

33. ©kalabrin Bartul

34. ©kunca Ratimir

35. ©prem Franjo

36. Tariba Josip

37. Tasovac Franko

38. Tomaπ Davorin

39. VidoviÊ Ante

40. ViπiÊ Biserka

41. VojvodiÊ Petar

42. VuËkoviÊ Nikola

43. Æupan Tomislav


1. AnËiÊ Nikola

2. Baica Boæo

3. BrkiÊ Josip

4. BrniÊ Vladimir

5. CvitanoviÊ Mario

6. »oriÊ Milan

7. DiviÊ Mate

8. DokniÊ Ratko

9. GojËeta Josip

10. GræanËiÊ Petar

11. Hoffman Jasna

12. ImamoviÊ Ibrahim

13. Joja ©ime

14. KarabaiÊ Josip

15. KatniÊ Juraj

16. KnezoviÊ Vinko

17. KraljeviÊ Stjepan

18. Leko Anelko

19. LjubiËiÊ Muhamed

20. MaksiÊ Nenad

21. MarineliÊ Damir

22. MarkoviÊ Josip

23. MartiniÊ Jerko

24. MikuliÊ Boro

25. MilojeviÊ Miloje

26. NjiriÊ Niko

27. Ogresta Nikola

28. PaviÊ Ivan

29. Peπa ©ime

30. PlesliÊ Slobodan

31. Prajs Toma

32. RibareviÊ Ivan

33. SalamuniÊ Nikola

34. Sorπak Zvonimir

35. StaniËiÊ Tomislav

36. StojanoviÊ Ratko

37. ©krabiÊ Ratko

38. TomaπiÊ Æelimir

39. Vidas Josip

40. VlaπiÊ Ante

41. Vodovnik Sonja

42. ÆivkoviÊ Ivan


1. Bekavac Nediljko

2. BeliÊ Nedjeljko

3. Bojanac Stevo

4. Burica Ante


35. Ristovski Boæidar

36. SoriÊ Jerko

37. SvirËiÊ Ivo

38. ©aban Nikola

39. ©vorcan Milan

40. Vojdanovski Aleksandar

41. ZnidarËiÊ Mario

42. ZupiËiÊ Aldo


1. BakaliÊ Franjo

2. BreËeviÊ Miranda

3. Buterina Leo

4. DamjaniÊ Ante

5. DamjaniÊ Petar

6. DebeliÊ Vjekoslav

7. Deæeljin Nikola

8. Erdelez Ivo

9. GaliÊ SreÊko

10. Grateli Vinko

11. GoluboviÊ Milka

12. GvojiÊ Dragan

13. HiniÊ Petar

14. IvankoviÊ Josip

15. JovanoviÊ MiljiÊ

16. Jurada Umbert

17. JuriÊ Mijo

18. Kadi Katarina

19. Kaniæaj Drago

20. Kitanovski Vlado

21. Klanac Romano

22. Kostelac Srebrenka

23. Labus Nikola

24. Leskovar Jasmina

25. MediÊ Mate

26. MiletiÊ –ore

27. Miπkov Ljubica

28. MlinariÊ Stjepan

29. Nakov –ore

30. NaletiliÊ Boris

31. NiæiÊ Kazimir

32. Pijaæa-MikeliÊ Ljubica

33. Protrka Pero

34. Pupo Ivka

35. RadanoviÊ Slobodan

36. RaduloviÊ Ljubica

37. Simovski Dimitar

38. SoriÊ Josip

39. SpajiÊ Radoslav

40. StaniËiÊ Ante

41. StegiÊ Ante

42. Suπa Vujo

43. ©oriÊ Ivan

44. Tanevski Radoslav

45. TomiËiÊ Egidio

46. Vrnoga Ivan

47. Æaja Fabijan

48. Æedan Leandar

49. BregoviÊ Miroslav

50. Ljuπtina Vojislav


1. AniÊ Nikola

2. BaËac Herman

3. BaËiÊ Ivan

4. BaËiÊ Mladen

5. BariπiÊ Dragica

6. BaπkoviÊ Josip

7. Beg Slavko

8. Buterin Terezija

9. »avar Mile

10. »ulumoviÊ Nikola

11. Divjak Toπo

12. FerkoviÊ Mirko

13. GaËina Dragan

14. Gjeldum Boπko

15. Guteπa Milan

16. Havranek Franjo

17. Herceg Lujo

18. IliπkoviÊ Radomir

19. Ivaniπ Duπko

20. JakπiÊ Josip

21. Jereber Ivo

22. Joka Boπko

23. KesiÊ Juraj

24. KordiÊ Ante

25. LeπiÊ Mario

26. LuËiÊ Ante

27. Manenica Vicko

28. Matacin Ivo

29. MijiÊ Martin

30. Nadvornik Zlatan

31. OpπivaË Nedjeljko

32. OrhanoviÊ Baldo

33. Padovan Franjo

34. PaviÊ Ante

35. PaviÊ ©ime

36. PuaË Jovo

37. PuliÊ Luka

38. RadmiloviÊ Milenko

39. RadoπeviÊ Mane

40. Rautner Cvijeta

41. RubËiÊ Marija

42. SinovËiÊ Vicenco

43. StaniËiÊ Ivo


8 8 8 8

GlaviniÊ Ivan

Hrgarek Nevenka

Huljev Josip

JuriÊ Joπko

KarapetriÊ Drago

KatiÊ Anelko

Kutnjak Josip

LevatiÊ Grozdana

MarkiÊ Andrija

MatoπiÊ Pavao

Matoπin Ante

Montanari Vladimir

MrakovËiÊ Zdenko

Pahljina Marija

PeretiÊ Dragan

Pleh Vlado

Polonio Lovorka

PtiËek Stjepan

Samec Milka

SimiÊ Pero

SlaviÊ Miroslav

StaniËiÊ Ljubo

©uput Milan

Tomaπ Mavar

VojkoviÊ Nikola

Vranjeπ Ivan

ViskoviÊ Jadranko


AndrakoviÊ Miroslav

AsanoviÊ Vukaπin

BabiÊ Dragan

BaËiÊ Radenko

Batur Slavko

BohaËek Rozalija

BuljanoviÊ Bisreka

BuljanoviÊ Ratko

Markulin Mirko

CuraË Jasenka

CrnkoviÊ Bruno

»alo Boπko

»atoviÊ Zineta

»ubiÊ Ivan

DerviπkadiÊ Hivzija

DorosuliÊ Ivan

DujakoviÊ Vukosav

DuæeviÊ Ante

GaloviÊ –urica

Grahovac Franjo

GraniÊ Ratko

GræiniÊ Antun

HadæiÊ Hamdija

Hajduk Momir

HanËeviÊ Anka

JakiÊ Ante

Jerman Eduard

JovanoviÊ Mirko

Kardum Ana

KitiÊ Mirko

Kirin Mario

Koceli Branko

Krolo Jozo

LuËiÊ Ranka

LuπiÊ Gojko

LjubanoviÊ Krsto

Majprus Ana

Marelj Marica

MiletiÊ Pavao

MilinoviÊ Zoran

MiroslaviÊ Mirko

MataiÊ Martin

MatkoviÊ Franjo

MiπiÊ ©tefica

Montanari Vladimir

Mrak Marija

Novak Hari

Novak Vesna

Pahljina Viπnja

Paro Josip

Pernar Slavko

Prica Stevo

Radivoj Josip

RadoniÊ Ante

RuæiÊ Pavle

Sladoljev Vjera

©kariÊ Ante

©erbedæija Stojanka

©undov Marko

TuËek Vlado

TutiÊ Ante

VidetiÊ Kaæimir

ZuboviÊ Ivan

ZeliÊ Branko

ZeliÊ Æeljko

MarπiÊ Ante

Mateljak Miljanko

RajiÊ Zvonko


BakoË Ante

BariÊ Krsto

Bazdan Pero

Blagaj Bosiljka


5. BuπeliÊ Ante

6. Butorac Katarina

7. ButoroviÊ Ivo

8. Car Nikola

9. »uËek Olga

10. DebeliÊ Janko

11. GaliÊ Janja

12. GoluboviÊ Stanko

13. Grahovac Ivica

14. Huljev Jere

15. Jeæina Mirko

16. JovanoviÊ Zdenka

17. JungiÊ Miladin

18. Karaman Josip

19. Kos Marija

20. LukπiÊ Frane

21. Makelja Ivo

22. MakoviÊ Katica

23. MartinoviÊ Anelko

24. MiletiÊ Sonja

25. MiliËiÊ Ante

26. NovoviÊ Ujkan

27. Poπa Djuro

28. RadiÊ Ante

29. Reπetar Tomo

30. SarjliÊ Fikret

31. StaniËiÊ Branko

32. StaniËiÊ Tomislav

33. ©agud Ljubo

34. ©epanoviÊ Ante

35. ©krinjar Olivija

36. ©uriÊ Josip

37. TomiπiÊ Æeljko

38. Tudor Dinko

39. Trenkovski Blagoje

40. VeliËan Mira

41. Vlahov Boris

42. VukadinoviÊ Ratomir

43. Gruja Jere

44. Ilievski Jovan

45. ViπnjiÊ Boæidar

46. VlahoviÊ oko

47. VrliËak Marijan


Antica Pero

Barbir Viπnja

BrbiÊ Ante

BrkljaËa Mile

»inkole Boæena

David Lidija

Dundov Fedja

GaliÊ Branka

GovorËin Davor

IviÊ Josip

Ivelja Lovro

Jerolimov Ante

JoviÊ ©ime

Jurin Maksim

JurinËiÊ Marijan

KostoviÊ Ante

Kranjc Anton

MarkoË Svetin

MikeliÊ Ivan

Mikulaco Andrija

Miljavac Marica

MioËiÊ Ivan

OliÊ Tomo

PavlinoviÊ Zlatko

Peter Rudolf

Petrov Marko

PjaniÊ Jovica

PlesliÊ Izidor

Prgin Ante

RaduliÊ Tina

Redæepi Abdulvehab

Rogoznica Mladen

Sajko Anica

Salamon Josip

Sasson Srebrenka

SkoËko Luce

SkoriÊ Marija

SkoriÊ Neda

Skalin Vinko

StepaniÊ Mladen

TopiÊ Marinko

Torbarina Vesela

Varez Pero

ViduËiÊ Ante

Vulas Nedjeljko

Zmiπlja Drago

ZvjerkoviÊ Ivo

Æupan Franjo


BaliÊ Jakov

Batur Slavko

BekiÊ Savo

Bujas Damir

ButkoviÊ Marko

Brnjac Branko

Ceronja Boæo

Divjak Miroslav

Fortuna Miroslav

GladiÊ Edo


8 8 8 8

MihaljeviÊ Veronika

MiljatoviÊ Mladen

MiroπeviÊ Æeljko

MiπkoviÊ Neven

MoriÊ Jozo

Obratov Ljubica

Pavalec Æarko

PaviËeviÊ Leonija

PejiÊ Mladen

PekiÊ Ante

Pelin Gradimir

Peran Æeljko

PeriÊ Marina

Peπut Franjo

PleÊaπ Æeljko

Pima Branko

Poluta Boris

PrpiÊ Dubravka

RadaiÊ Pero

RadanoviÊ Ivanka

Radiπ Ivica

RebiÊ Ante

RibiËiÊ Nikola

RupËiÊ Mirjana

Sakuπeg Dunja

SedlaËek Marija

SekuliÊ Marko

SmiljaniÊ Gojko

Sobota Marija

SokaËiË Vera

SrbljanoviÊ Anelko

StaniËiÊ Ante

StaniπiÊ Ante

Stefanovski Sime

StojËiÊ Dragan

SudiÊ Luka

©antiÊ –ura

©ariÊ Ante

©ariÊ Marija

©atoviÊ Stjepan

©oπiÊ Dragutin

©timac Stjepan

©uljiÊ Zdravko

Tahmas Midhat

TurËiÊ Ivica

UgljeπiÊ Luka

VasiliÊ Josipa

VidakoviÊ Andrija

ViπiÊ Viktor

VojniÊ Savo

VukiÊ Marica

Zadravec Antun

ZeËiÊ Ivica

ZdenËar Milan

ÆivkoviÊ Vlado

LuËev Buoni


BaËiÊ Gordana

BudroviÊ Tanja

BurnaÊ Elica

»orluka Algina

»uljak Kamilo

FriπËiÊ Ruæica

Hrenek Vlado

Kiπak Franjo

Kucelin Milan

Kuπelj Barbara

MeÊava Nenad

Octenjak Æeljka

OrliÊ Mladen

Parlov Edo

PaviËiÊ-MiliÊ Marija

RadoniÊ Josip

RibiËiÊ Stipe

SoriÊ Ivo

Zamberlin Nikola

Æeæelj Marija

ÆuviÊ Zvonko


AntoniÊ Tihomir

BabiÊ Nevenka

BaËko Ivan

Ban Neda

BariÊ Miljenko

Bejuk Ivan

Berda Ilonka

BogdanoviÊ Boπko

BoæiÊ Stipe

BrajkoviÊ Tomislav

BuËeviÊ Josip

Bura Petar

Cvetko Zdenko

CvitkoviÊ Zlatko

∆uiÊ Nedjeljka

»udiÊ Radojka

DebeliÊ Nedjeljko

DediÊ Darko

Derona Mladen

DobrijeviÊ –uro

DubolniÊ Josip

FeratiÊ Ivica

Flego Nadan

GoliÊ Slavko


BlaπkoviÊ Biserka

Boban Vinko

BogoviÊ Gojko

ButkoviÊ Viπnja

DobriÊ Tonica

DrinkoviÊ Damir

FilkoviÊ Miroslav

Fotoglu Helena

GaÊina Paπko

Glavan Dinko

GrudeniÊ Milica

Hafner Velimir

Horvat Biserka

HorvatiÊ Jasna

JapunËiÊ Ivan

JureniÊ Æeljko

JurkoviÊ Blaæ

KarabaiÊ Nada

KonËar Bogdan

KovaËek Branko

KovaËeviÊ Duπan

KrpaËiÊ Katica

Laganin Ranka

Lakoseljac Celestin

Lepur Miljenko

LuËiÊ Iva

Majpruz Ankica

Maltar Rudolf

MargetiÊ »edomir

Marolt Reno

MatijaπeviÊ Miro

Miladin –uro

MistriÊ Marija

NiæiÊ Jere

Novak Ranko

OgnjenoviÊ Ljerka

OreπiÊ Boæena

OrliÊ Marijan

PesuπiÊ Ivan

Pjerov Nikola

RadanoviÊ –uro

RadoniÊ Krasin

RadoniÊ –ore

RadovanoviÊ Vera

Reπetar Pavao

Sutlar Jasna

Tomas Berislav

TomaπkoviÊ Nada

Truhan Zlatko

TrusiÊ Zvonko

ViskoviÊ Veljko

Viduka Stoja

VuËko Katica

Zbodulja Nevenka

ZuboviÊ Nikola


Alfirev Stanka

BabiÊ Marija

BaËiÊ Tihomir

BakaliÊ Donko

Bandalo Zvonko

Barada Ivo

BarloviÊ Lovro

BaπiÊ Marko

Bazina Ivan

BeËeheli Vesna

BiπtirliÊ Beba

BoriÊ Pavle

BuiÊ Luka

CrnËiÊ Mladen

CvijanoviÊ Pane

CuËuk Mitar

»udiÊ Milica

DapËeviÊ Vladimir

David Renata

DeteliÊ Katica

Domitrek Æeljko

DragojeviÊ Radojica

IvanoviÊ Ino

Dæelalija Jozo

FistoniÊ Ivo

ForgaË Marijan

GrbiÊ Ivan

Hadæija Slavica

HegediÊ Ilonka

Horvat Josip

Hrastinski Anica

Hrvoj Bernarda

Injac Nenad

IviÊ Marija

JuriÊ Ivo

Jazbec Viktor

Kaurin Slavica

Klar Mira

Koren Darinka

Koπi Milica

KraljeviÊ Æeljko

Krhin Zdenka

Krsnik Danica

KrπiÊ Miroslav

KvesiÊ Stanko

LonËar Boæo

ManojloviÊ Milan

MargetiÊ Goran

Market Nikola

MatiÊ Petar

MatutinoviÊ Velimir


8 8 8 8

Perdija Ivo

PerkoviÊ Dragica

Salopek Marica

SaviÊ Branko

StojanoviÊ Svetlana

SuπiÊ Slavica

©antalab Josip

©eketa Ante

©ikiÊ Marija

Vidas Dragica

Vidas Stanka

VlaπiÊ Zdravko

VrankoviÊ Braco

VuËetiÊ Marcel

VukoviÊ Katarina

Zbiljski Juraj

Æagar Nikola

©kolska godina1973./74. (2 godine πkolovanja)

AntoniÊ Spomenko

AvdiÊ Avdo

BabiÊ Milan

Ban Gordana

BarbariÊ Vlaho

Batur Dragan

Bjalajac Pane

BonifaËiÊ Drago

BrigljeviÊ Miro

BrkiÊ Ana

Burela Zdenko

Cimaπ Marica

CvjetiËanin Marica

»rnjeviÊ Jasna

»udiÊ Olga

∆ukiÊ Josip

DautoviÊ Aco

DebeliÊ ©ime

DragoviÊ Zdravko

FadiÊ Matko

FilipoviÊ Ante

Fink Velimir

FranoliÊ Marija

Gaπpar Lahorka

GavranoviÊ Ruæica

GojanoviÊ Siniπa

Goleπ Slobodan

GrujiÊ Vlasta

Haluæan Magda

Huzjak Darko

Jugovac Edo

Jakus Romano

Karmarko Nikola

Katanac Josip

Kedæo Mate

Kopanica Petar

KorenËiÊ Zlatko

KraljeviÊ Zorka

KranjËec Ivan

LonËariÊ Stjepan

Lozo Zdenka

Macan Senka

MarceliÊ Ante

Mateπin Vjera

MihaliÊ Ivanka

MiljeviÊ Nikola

MioËiÊ Boæo

Mulc Renata

Narat Zdenka

NevistiÊ Ivan

NiniÊ Jasminka

PaviËiÊ Stanka

Perkov Davor

Pokas Nada

Pokupec Vesna

Radin Branislav

RadniÊ Miro

RakiÊ Ivan

Rakoπ Mirjana

RatkoviÊ Radojka

RoπiÊ Marija

SinovËiÊ Nikola

Slavica Damir

Slavik –ura

Srdarev Ante

Stojanovski Jone

SvirËiÊ Svetinka

©antl Emin

©imiËev Vinko

©imunoviÊ Gordan

©kunca Marija

©kunca Vlado

©prem Slavica

©terjoviÊ Viπnja

©uπnjar Desa

TasiÊ Slobodan

TerleviÊ Anton

Troskot Zoran

Turk Martin

Turek Stanislav

VidoviÊ Biserka

Vran Miroslav

Vrban Mirjana

Zorica Mira

ÆarkoviÊ Nada

KeËa Mito


Grbac Petar

Grce Marija

Gregl Miroslava

GrubiÊ Roko

Hajtok Slavica

HamziÊ Midhat

Hanæek Ivica

HerljeviÊ Boris

HlupiÊ Darko

Hodak Marko

Holzinger Ivan

Horvat Dragica

Hrestak Zdenka

IveziÊ Ivanka

JuriÊ SreÊka

JuriπiÊ Matko

KantoliÊ Jadranka

Kaπtelan Bisreka

KonËar Milan

KordiÊ Duπanka

Kos ©tefica

KovaËiÊ Mate

KriËka Marija

KrizmaniÊ Marija

KuËiπ Marija

KuπtriÊ Mustafa

Lajh Anton

Lajh Antonija

Letica Nila

LonËariÊ Katarina

MaduniÊ Marko

MarËiÊ Zdenka

Marijan Vladimir

MatijaπeviÊ Nevenka

MiÊin Miπo

MiËiÊ Nives

Mimica Ante

MrakovËiÊ Franjo

MujkiÊ Menzur

OmaziÊ Tomislav

Pahljina Dorica

PaviËiÊ Petar

Peharec-UdoπiÊ Zdenka

PeradeniÊ Mira

PeriÊ Veronika

PerkoviÊ Ivanka

PetkoviÊ Petar

PiËuljan Biserka

Pivac Divna

Pleπa Æeljko

Protrka Stipe

RavliÊ Tihomir

RogiÊ Biserka

RoæiÊ Ivica

SamardæiÊ Boæica

SladetiÊ Branko

©ataliÊ Slavko

©imuniÊ Boris

©koriÊ Stevan

©kunca Ivan

©kunca Zlatko

©uÊur Mara

©ulentiÊ Stjepan

©vec Nada

TomljenoviÊ Miljenko

Turkalj Davor

Veπligaj Dragica

Vuco Suzana

Zagrajski Stjepan

ÆaniÊ Branka

ÆliËar Dubravka

©kolska godina1973./74. (2,5 godine πkolovanja)

BaruπiÊ Boæidar

BasiÊ Nediljka

BlitviÊ Franca

BraliÊ Mirjana

BraliÊ Æeljko

BoriÊ Milan

Bota Slavko

BuniÊ Marija

BuπkuliÊ Æeljko

CotiÊ Lidija

»ipËiÊ Ivan

∆uriÊ Lovro

Despot Emina

Dæida Mila

Grahovac Branko

GrubiπiÊ Mijo

Grubor Duπanka

Huzak Boæo

JagodiÊ Zlata

JakovËiÊ Marija

Kaπtelan Ljubica

Koren Stanislava

KovaËeviÊ Zvonko

KoziÊ Ljubica

KrπloviÊ ©ime

MaruπiÊ Zvonimir

MatoπoviÊ ©ime

Minak Vlado

Milovac ©ime

MilinoviÊ Dragica

MilkoviÊ Zvonko

Miπura Darija

PekiÊ Milena


8 8 8 8


©kolska godina 1975.

AtefanoviÊ Marijana

BaËanek Marijan

Balaban Eduar

Balen Marija

Belan Viπnja

BiluπiÊ Ante

Borovica Mira

Carin SreÊko

Domazet Sofija

DuhaËek Slavica

Dunatov Drago

Fekete Jasna

FilipoiÊ Zdenko

Glibo Josip

Hrgar Biserka

Huzek-Kittan Robert

IvanuπiÊ Vlado

JanjiÊ Jakob

JeloviÊ Marko

JurkoviÊ Jeroslav

KrasiÊ Velibor

KurtiÊ Linda

KvasiÊ Ivan

Laæeta Anica

LepeπiÊ Vlado

Manjaka Petar

Mihelko Katica

Miklec Ivanka

Mrkonja Mara

Nola Petar

ObuÊina Dragica

ObuÊina Marija

OrliÊ Draga

OsvaldiÊ Antun

Peharec Katarina

Penava Zdenka

PerliÊ Drago

PetriÊ Siniπa

Pobrica Mijo

Prπec Katica

RadotiÊ Snjeæana

RadovanoviÊ Josip

RajπiÊ Branko Branislav

Rimac Josip

SmolËiÊ Anka

Sokol Ljiljana

StojakoviÊ Zdravko

©abanagiÊ Esad

©kunca Radivoj

©terjoviÊ Ljiljana

©uπkoviÊ Robert

Teliπman Jadranka

Tomas Merica

TomasoviÊ Mario

ViskoviÊ TonËi

VrziÊ Zoran

Vuco Mirezo

VuËko Vinko

VuËkoviÊ Æeljko

Vuk Zvjezdan

Æelimorski Æeljko

ÆiæiÊ Josip


Balija Brigita

Balta Danica

BaraË Libera

BaranaπiÊ Damir

Basta Danica

Beader Mira

BegiÊ Vlado

Bencek Katica

BoriÊ Nada

BrajkoviÊ Marijan

Bugarin Æeljka

BunËiÊ Rajko

CvitkoviÊ Boæena

»ipËiÊ Anka

∆apin Ivica

DakiÊ Danica

Derado Pavlimir

Domazet Radojka

Dorogi Vesna

DrakuliÊ Æarko

DumanËiÊ Marko

ErcegoviÊ Jelka

Feuπ Amor

FranËiÊ Damir

Fugosi Zdenko

GaπpareviÊ Mirjana

Golac Anelka

GrediËak Branka

GrguriÊ Danica

GruboroviÊ Duπan

Hajtok Nada

HuzaniÊ-Miπek Æeljko

JankoviÊ Vesna

JanjiÊ Mika

Janjoπ Vinka

JosipoviÊ Zlata

JuriËiÊ Jozo

KonËar Jovanka

KraljiÊ –uro

Labaπ Dubravka

Lazar Antonija

Ludvig Gorazd

MagliÊ Jasenka

MajaËiÊ Æeljko


Alfirev Agis

Arlant Zvonko

BabiÊ Boæo

BaËanek Marijan

Bajlo Veljko

Balaban Ednar

Balen Marija

BatiniÊ Branko

BegiÊ Vladimir

Belan-JelaviÊ Viπnja

BiluπiÊ Ante

Borovica Mira

Brukec Boæena

BuÊi-KataleniÊ Barbara

Budek Viπnja

Carin SreÊko

DebeliÊ Vladimir

Domazet Sofija

DuhaËek Slavica

Dunatov Drago

DvorπËak Ivan

FabeËiÊ Kata

Feketa Jasna

FilipoviÊ Zdenko

FrankoviÊ Valneo

Glibo Josip

GoliÊ Jovica

GrubeπiÊ Mergareta

Hodak Kata

Hrgar Biserka

Huzlek-Kittan Robert

IvankoviÊ-Ilijaπ Barica

IvanoviÊ Vinko

IvanuπiÊ Vlado

JanjiÊ Jakov

JelaviÊ Marko

JurkoviÊ Jeroslav

KalueroviÊ Ivan

KolariÊ Davor

KrasiÊ Velibor

Kriπto Marko

KurtiÊ Linda

Kürschner Eduard

KvasiÊ Ivan

Laæeta Anica

LiπnjiÊ Branko

MagliÊ Alma

Manjaka Petar

Matica Martin

Mihelko Katica

Miklec Ivanka

Mrkonja Mara

Nola Petar

Novak Zlatko

ObuÊina Dragica

ObuÊina Marija

OrliÊ Draga

OsvaldiÊ Antun

PaviÊ Juraj

Pavlica Nikola

Peharec Katarina

Penava Zdravka

Pende Æelimir

PerkiÊ Dragan

PetriÊ Siniπa

PiskoviÊ Jasenka

Pobrica Mijo

Prπa Petar

Prπec Katica

PuËar Ignac

RadotiÊ Snjeæana

RadovanoviÊ Josip

RajπiÊ Branko

Rimac Josip

Ruk Biserka

SliπuriÊ Josip

SmolËiÊ Anka

Sokol Ljiljana

StefanoviÊ Marijana

StojakoviÊ Zdravko

©abanagiÊ Esad

©kunca Radivoj

©terjoviÊ-Radivoj Ljiljana

©uπkoviÊ Robert

Tabula Ljubo

Teliπman Jadranka

Tomas Marica

TomasoviÊ Mario

ViskoviÊ TonËi

VrziÊ Zoran

Vuco Mirko

VuËko Vinko

VuËkoviÊ Æeljko

Vuk Zvjezdan

VukmiroviÊ –ore

VukojeviÊ Predrag

ZelenËiÊ Jadranko

Æelimorski Æeljko

Æeljeznak Boæidar

ÆiæiÊ Josip

Priredila:



8 8 8 8


©ulentiÊ –urica

TomiÊ Darko

VlaπiÊ Tina

Vodopija Mira

VrsaloviÊ Darko

Vuk Æeljko

Vukadin Ana

VukoviÊ Anela

VukπiÊ Anelka

Vunjak Slavica

Æic Petrica


BaÊani Veljka

Bezjak Josipa

BlaæeviÊ Lidija

BoËkaj Ivanka

Borπo Tihomir

BrletiÊ Anka

BudinπËak Nada

Buva Hrvoje

»aviÊ Branka

»igir Jadranka

»uËkoviÊ Novela

∆uriÊ Jaka

∆urkoviÊ Nikola

–uretek Darinka

FazliÊ Sead

FerenËak ©tefica

First Zdenko

GavranoviÊ Ivanka

Gedo Valerija

Herceg Jasna

HuËiÊ Josip

Jambreg Brankica

JankoviÊ Æivko

Jermol Sanja

Kalamir Gordana

KaranoviÊ Vujin

KonËiÊ Ljiljana

KovaËiÊ Ivan

Kruljac Diana

Lipka Vesna

Lisak Marica

MartiniÊ Ljiljana

MaruπiÊ Vesna

MesiÊ Zlatko

OstojiÊ Æeljko

Pogorentz Branka

Radoπ Blagica

RijetkoviÊ Rajko

RonËeviÊ Dubravka

Srπa Ljiljana

Stakor Dubravka

StojanoviÊ Aleksandar

Suπec Æeljko

©uπnja Mirko

TrglavËnik Maja

UdoviËiÊ Ljubo

UdoviËiÊ Nevenka

VdoviÊ Ljubica

ZdeliËan Lidija

Zelenbaba Milan

Zubak Ana

ÆigiÊ Æeljko

©kolska godina 1979. TuristiËki radnik

ArloviÊ Marko

Bareta Tatjana

BariπiÊ Ljubica

Cmrk Mirjana

»aËiÊ Marija

DanËuo Ingeborg

DodigoviÊ Koraljka

Ferina Vesna

Fijan Brankica

GlasnoviÊ Marija

HlupiÊ Snjeæana

Horvat Æeljka

Hruπ Aleksandra

HuzaniÊ Mirjana

IviÊ Vlatka

JaguriÊ Zlatko

JandrakoviÊ Irena

Janton Marina

KneæeviÊ Rajna

Krpanec Gordana

Maer Dijana

Novak Boæena

PetroviÊ Slobodan

Piπkor Marija

RadiËeviÊ Snjeæana

Ruæman Karmela

Sabljar Lahorka

SertiÊ Robert

Stolman Rycky

Suπa Vesna

TomiÊ Mirjana

TomljanoviÊ Jadranka

VujnoviÊ Dubravka

Recepcionari:

Atika Branka

BaniÊ Ljiljana

Crepar Vesnica

MajetiÊ Milica

ManiÊ Vinko

MaretiÊ-DeÊina Branko

MaruπiÊ Filip

Matuπan Biserka

MikeliÊ Zdenko

MikloviÊ Vlado

Miroπ Nedeljka

Modruπan –uro

MunjiÊ Vinko

Novoselec Ljiljanka

ObiskoviÊ Ante

Pelko SreÊko

Peude Æelimir

PiskaË Terezija

PuËar Ignac

Ravnak Gordan

RegojeviÊ Radanko

Rob Ivanka

Sakoman Mirjana

Sambrajilo Raul

Sever Nedjeljka

Sever Zdenka

Stambolija Pero

Stiploπek Vesna

SubotiÊ Zdravko

SvaæiÊ Zlatko

©eremet Jovanka

TomljenoviÊ Marijan

Urukalo Rade

ViskoviÊ Nikπa

Viπak Jadranko

VojakoviÊ Branko

Vrhovec Mirko

VukmiroviÊ Mirica

ÆeleæiÊ Mira

Æupan Ivan


AndroviÊ Radojka

AntoliÊ Anelka

BabiÊ Biserka

Bahunek Jadranka

Baliπ Ljubica

Bezjak –ani

Bodegrajac Ljubica

Bogdan Olga

Bosilj Ljiljana

BreËeviÊ Luciana

Ceronja Ivica

CvitanoviÊ Ivan

Damiπ Gordana

DikoviÊ Katica

Dopua Mile

DupliÊ Maja

–elmiπ Karlo

FazliÊ Sebiha

FranjiÊ Leonardo

Frbeæar Lidija

Gardaπ –ura

GrbiÊ Ankica

GrbiÊ Branka

GrbiÊ Gordana

GrguriÊ Snjeæana

Hamelec Marijan

Herceg Milan

Hudak Marija

JagariÊ Vesna

JambroπiÊ Zlatko

JovanoviÊ Sneæana

Jurec Snjeæana

Kereπ Petar

Kollar Robert

Komadina Nada

Korpar Darko

KovaËeviÊ Mare

KrajaËiÊ Mirjana

KulauzoviÊ Sead

LetiÊ Siniπa

LuliÊ Branka

MariniÊ Ivanka

MarinkoviÊ Jugana

Martinis Tonko

MartinoviÊ Borislav

MaπiÊ Milan

MatoπeviÊ Krunoslav

MatoviÊ Nebojπa

MikeliÊ Nedeljko

MiletiÊ Branka

MironoviÊ Nina

Mlinarek Æeljko

Mrπa Ante

NikoliÊ Mara

ObranoviÊ Zlatko

Plavac Biljana

Plukavec Radojka

Pokrovac Damir

PrpiÊ Æeljko

RadojËeviÊ Irena

RapaiÊ Ljubica

RubËiÊ Boæica

RupËiÊ Roman

Ruπec Ivan

Sanko Pero

Selestrin Franko

SladetiÊ Dubravko

Solman Slavko

SopiÊ Ljiljana

SunteπiÊ Mladen

©iranoviÊ Ljiljana

©ola Mile

8 8 8 8


Staniπak Vlasta

©ah Loreta

©eπljek Lidija

©etek Lidija

TomiÊ Milica

Vlastelica Ksenija

ZriliÊ Lidija

Hotelska nadzornica

Andjel Marin

Atul Lidija

BariπiÊ Mirjana

BaπariÊ Jasna

Biπkup Jadranka

Bosanac Zlata

BradiÊ Goran

»ajko Bojana

»ukljek Maja

DandiÊ Franjo

Ferleæ Mirjana

Fotes Mirjana

Gojan Elizabeta

GrbiÊ Lidija

GrdiÊ Alma

Herak Jaroslav

HorjeËek Miroslav

Horvat Olja

JakuniÊ Jasna

JandriÊek Ines

JeliÊiÊ Marsela

JovanoviÊ Slobodan

Kajdi Tomislav

KarekoviÊ Felina

Kolar Ajka

KoraËonji Vesna

Kosir Dubravka

KuËiniÊ Vesna

Kurteπ Andrea

LatinoviÊ Stela

LendiÊ Karmen

Matoc Snjeæana

MijalkoviÊ Vesna

MiklarËiÊ Dijana

Ogrizek Vesna

Pilatuπ Jasmina

Ravnjak Bankica

Sambolec Ljerka

Sorænjak Ljiljana

©akiÊ Bratislav

©timac Darko

Tovarlaæa Svetlana

Ulaga Antoaneta

Vezmar Snjeæana

VlaπiÊ Vesna

TuristiËki radnik:

AraËi Julija

BabiÊ Ljiljana

BariπiÊ Boæidar

BegoviÊ Adriana

BezmalinoviÊ Nikola

BijeliÊ Ljiljana

BrkljaË Jadranka

Buljan Goran

Czund Aleksandra

»aËiÊ Goran

»ambala Andrea

Detel Ruth

DraganiÊ Nada

DraæenoviÊ Sanja

–ureviÊ Milica

Fabina Danijel

Flanjek Snjeæana

FriganoviÊ Lada

FrinËiÊ Mirica

Hereg Nada

Hodak Jasna

Holonja Sanja

HruËiÊ Zoran

JandriÊ Zdravko

JurmanoviÊ Mirjana

Kantoci Vlata

Karaja Lenka

KataleniÊ Lidija

Kerep Zvjezdana

KoreniÊ Branka

KoπutiÊ Verica

KovaËeviÊ Damir

KraËun Dubravka

Kriæ-Posavec Dragica

KrstiniÊ Ines

KrznariÊ Vesna

LediniÊ Srebrenka

LovrenËiÊ Ivka

LuroËan Nenad

Majhen Gordana

MaliÊ Boæica

Markulin Katica

MatijaπiÊ Lidija

Matko Snjeπka

Medved Anica

MesiÊ Zlatko

Mikak Mirica

Mikulaπ Damir

Miljak Valerija

Mirtl Sanja

Mra Zvijezdana

FerenËak Viπnjica

Hruπkar Jasminka

Igrec Zdenka

Jakovina Damir

KaraËiÊ Snjeæana

KaremoviÊ Darko

KataleniÊ Nadica

Keser Srebrenka

Kleflin Mira

Lapuh Mladen

LonËariÊ Jasenka

LugariÊ Dubravka

Ljiljak Boro

Matoc Tanja

Meimurec Nenad

MeriËiÊ Marijan

MikuliÊ Æeljko

Mlakar Miljenko

Parnicky Jadranko

Pavlinec Sanja

Pili Vlasta

PlejiÊ Tomislav

Podgornik –urica

Pokos Zlata

RaËiÊ Gordana

Radumilo Mirna

Ratkajec Jasna

Rusan Ljiljana

Rusan Zlatko

SuËiÊ Miπo

©ivalec Ruæica

©krinjariÊ Katica

©tambuk Anelko

TonkoviÊ Branka

VitkoviÊ Jasna

VitkoviÊ Mirjana

Vrabec Dubravka

Zbiljski-Ponikvar Ljiljana

ÆekiÊ Zlata

Hotelijerske domaÊice:

AndoriÊ Vesna

Banek Jasna

»ani Ksenija

»olak Miljenko

Despot Vladan

DukiÊ Mira

Dæepina Antun

Eljuga Spomenka

HaiÊ Abud

Jaramak Milan

JugoviÊ Anica

Kareπnik Darko

Korbar Darko

MatiÊ Josip

MatijeviÊ Jasminka

Mundæar Æeljko

PeÊnik Radovan

PelkiÊ Tihomir

PetkoviÊ Bojana

Pili Vlasta

PoËiravπek Tomislav

RadoviÊ Ruæica

RakariÊ Miroslav

Sakoman ©tefica

Simichen Andreja

Soltar Desanka

Toras Darko

Tucman Æeljka

Valjak Anica

VranariËÊiÊ IvanËica

VuËkoviÊ Ivan

©kolska godina 1980.Hotelijerska nadzornica

Antoljak Nives

ArambaπiÊ Milka

BaburiÊ Maja

Boltiπ Smiljana

»op Marijana

Drvar Dijana

DumboviÊ Dubravka

Dæapo Anka

Fajt Mirjana

FilipoviÊ Ivanka

Gudulj Ivka

Horvat Zlata

IliniÊ Dubravka

JakopoviÊ Jasna

JoviÊ Duπka

Kendjel Nada

Kontent Zdenka

KosanoviÊ Marija

Kuπnjer Ankica

LukËin Marina

MeπtroviÊ Jadranka

MihoviliÊ Viπna

MrviËin Anica

Novak Marija

Novosel Tonka

Obrst Vesna

Partl Vesna

Pekec Smiljka

Pernar Katica

ReniÊ Iva

RepoveËki Boæena

Rukavina Anka

SeËak Marica

Sraka Marica

8 8 8 8


Novosel Tanja

Novotni Boæica

PeroviÊ Lidija

Petljak Brankica

Preæigalo Valerija

RadoviÊ Ksenija

SmoliÊ Irena

©entjurc Michaela

Treppo Andreja

VukmaniÊ Ksenija

Recepcionari:

ArmaniÊ Sanja

Bajzec Valerija

BartoliÊ Vesna

Bego Radovan

BuriÊ Dragica

BurnaË Vlado

Buti Mirjana

Capan Vesna

Carek Marica

CenkovËan Ksenija

CimiÊ Sanja

»abraja Jadranka

»aËkoviÊ Ljiljana

DeveniËar Vesnica

DraπkoviÊ Tatjana

GoljaËki Vesna

Herceg Zorica

Horvat Divna

IvankoviÊ Marija

IvanoviÊ Zlata

Jagar Mirela

Kerdinar Davorka

KlepiÊ Viπnjica

Kos Snjeæana

KuËiniÊ Ivanka

LovriÊ Mirjana

LukiÊ Damir

Maturanec Robert

Mikac Tatjana

MilevËiÊ Jasna

Miloπ Iva

MrπiÊ Goran

Novsel Lucija

Pavliπa Zdravko

Pless Romana

Pribolπan Predrag

RaiÊ Tomislav

RebroviÊ –urica

Remenar Vlatka

©ikiÊ Maja

©kof Marija

©okman Vesna

©timac Rikard

Vrbat Marija

Zdravec Martina

©kolska godina 1982. Nadzornici:

Bumtak Snjeæana

–oreviÊ Olga

Fabris Tatjana

Grgar Ljiljana

Kaπlan Dubravka

Kenfelja Zlatica

Kolarin Mirjana

Kos Mirica

Kralj Gordana

Krvavica Tatjana

KuniÊ –ura

MarkuπiÊ Nadica

MiliËiÊ Dijana

OpaËiÊ-LjubiÊ Jasna

PiπËak Vesna

Roπulj Romana

Rukavina Vlatka

SalaiÊ Sanja

Sekura Karmen

©poljar Zdenka

Tiljak Gordana

TrgovËiÊ Lidija

ValdovËiÊ Suzana

VlahoviÊ Æeljka

Zeba Ivanka

Æegar Dubravka

TuristiËki radnici:

Balen Jasna

BlaæeviÊ Barbara

BlaæeviÊ Tatjana

Breber Biserka

BroËiÊ Aleksandra

»uk Darinka

DabiæljeviÊ Slavica

DautoviÊ Jasminka

DevËiÊ –urica

Fiπek Damira

JandreËiÊ Katica

JanjeËiÊ Irena

Kos Aleksandar

Kotar Mojca

Kralj Vesna

Kufrin Snjeæana

Kunπtek Ljiljana

Napast Mirjana

Otrepec Lidija

PanËiÊ Mara

PavlekoviÊ Lovorka

Pjevac Snjeæana

PogaËiÊ Dijana

Poljak Sanja

Pongrac Silvana

Posavec Stjepan

Poæar Æeljko

Poægaj Davor

Predvijanec Sanja

Reichel Robert

Rumika Æeljkica

RupËiÊ Nedjeljka

SadariÊ Milan

Sekula Nives

SekuliÊ Ranka

SinkoviÊ Marina

Sitar Marijan

StipetiÊ Damir

StipiÊ Ruæica

StojisavljeviÊ Vesna

Stojkovska Olja

SvetiÊ Renata

©ajtiÊ Jasna

©akiÊ Ljuba

©akiÊ Zvezdana

©estak Goran

©estak Viπnja

©iranoviÊ Bruno

©krlec Ljiljana

©tefan Sanjin

Tomaπ Stela

Tomurad Ljiljana

Tuπek Slavica

Vilik Mato

VonËina Alen

VuËak Damir

VuËiÊ Kristina

ZupËiÊ Dragan

Æabalj Jasenka

ÆilturiÊ Vlado

©kolska godina 1981. Nadzornica:

BaπiÊ Vesna

BediÊ Snjeæana

Boroπak Mirjana

BuæanËiÊ Kataina

»upÊiÊ Jasenka

Dizdar Karmen

GaloviÊ Jadranka

Gaπpert Sanja

Goreta Darko

Graccogna Sanja

Horvat Dragica

Jurki Stella

Korpar Vlatkica

MarËan Ljiljana

MarjanoviÊ Æeljka

Megla Ines

Mikec Diana

MilanoviÊ Duπanka

PalËiÊ Ljubica

PalËiÊ Snjeæana

PerkoviÊ Siniπa

Pevec Violeta

Pilko Snjeæana

Preak Katica

Priπek Dijana

Reπetar Lidija

©ebalj Dean

©oπtariÊ Mirjana

©poljar Vera

Tuπkan Viπnja

VidoviÊ Ana

Hotelijerski radnici

Balen Jasna

Balen Vlatka

Bartolec Blaæenka

Benco Alenka

Bjelobaba Sonja

BojËiÊ Davorka

BrleËiÊ Mira

CimiÊ Grozdana

CrnkoviÊ-Rakeli Jelena

»injin Jasna

Delimar Ljiljana

Fant Diana

FuËek Jasenka

Gorenac –urica

Grahek Jasna

Hrbud Ksenija

JelaËiÊ Brankica

Jesim Jasminka

JoviËeviÊ Ljudmila

Jurak Biserka

Kratofil Nada

MaËak Jasenka

Malek Renata

MataiÊ Vlasta

Matovina Sanja

MijatoviÊ Marina

MirjaniÊ Darko

MurgiÊ Jasna

8 8 8 8


©ojat Lea

©pram Nevenka

©trkoviÊ Boæica

VodiËar Tatjana

Weber Andrea

Zake Neli

Recepcionari:

Borovac Igor

»urËija Slobodan

Drvenkar Boæica

Fruk Lidija

Glavaπ Dean

Hagljan TonËek

HrvoiÊ Nadica

JandraπiÊ Anita

KarajiÊ Alija

Kostanjπek Æeljka

KrmpotiÊ Siniπa

Kroflin Ranko

Malec Gordana

Malinar Dolores

MatoπeviÊ Darko

MlaÊo Alica

Muhar Roman

Pentek Sanja

Pergl Igor

Perπi Draæen

PetkoviÊ Milenko

PodgorπËak Ivica

Priπlin Tihomir

RadiπiÊ Patricia

©aula Jadranka

VlaoviÊ Sran

VukuπiÊ Mirjana

Hotelijerska nadzornica

AjdinoviÊ Sonja

AsanoviÊ Neda

Bosak Vlatka

BratiËiÊ Vesna

DrekoviÊ Irena

Fajan Snjeæana

HorvatiÊ Zdenka

HrgoviÊ Vesna

Hrvoj Karmen

Ivatek Nevenka

Jakovina Monika

Jaπarovski Aida

Kermanski Tatjana

KlariÊ Dijana

Kriæanec Ivanka

Laljak Branka

LediÊ Tomislava

Makar Suzana

MaroviÊ Nevenka

Matacun Mirjana

Matacun Renato

MihaliÊ Vesna

Oster Monika

Polanec Zvezdana

Santica Marina

Sikavica Jadranka

Slovenec Mirjana

Smek Suzana

SofiÊ Biljana

Svoboda Æeljka

©iπak Mirjana

Vujica Ljubica

VukomanoviÊ Ksenija

Æivko Snjeæana

TuristiËki radnik

BabiÊ Dario

BaniÊ Æeljko

Blaæina Davor

Boban Igor

Cerovski Anita

»uËek Anamarija

DananiÊ Lidija

Demecht Robert

–ureviÊ Æeljka

FilipoviÊ Viπnja

GaπiÊ Mira

Glavaπ Ljiljana

GolubiÊ Biserka

JagiÊ Boæidar-Marino

JeliÊ Valerija

Kalendar Ksenija

KaporËiÊ Nenad

KelkoviÊ Jasenka

LastriÊ Diona

LemaiÊ Kornelija

Majcen Sanja

Malagorski Marana

Matovina Zdenka

Medi Mirella

Mikulec Irena

MiliËki Klementina

Peruπko Igor

Posenjak Sanja

RajkoviÊ Josip

Rastokar Dejan

Rogar Vlatka

Sedlar Renata

©estak Anica

LuËiÊ Zrinka

Ljubin Tatjana

Magaπ Biserka

Malek Renata

MavroviÊ Alen

Mikulin Siniπa

Mutvar Biserka

OmaziÊ Sanja

OsmanagiÊ Snjeæana

Oæbolt Sanja

Palian Vesna

PavloviÊ Sanja

Petriπ Ivanka

Poæar Æeljka

Risek Bernardica

Srπan Svjetlana

Svrænjak Branko

©enjug Sonja

©urina Irena

Vizec ©tefica

VlaπiÊ Lovorka

ZelËiÊ Ljiljana

Recepcionari:

»akiÊ Andrea

»avar Mira

DoπloviÊ Æeljko

Faber Mirjana

Gavur Jasna

GladoiÊ Damir

Glumac Vesna

Ivelja Emir

IvoπeviÊ Snjeæana

JukËiÊ Mirjana

JurkoviÊ Branimir

Jurman Mario

Kravar Darko

MajstoroviÊ Vlatka

MandariÊ Suzana

MarËiniÊ Karmen

Matoc Romana

MiπiÊ Æeljko

MrπiÊ Jasna

Mudronja Petar

Petolan Mladen

Plomarili –urica

Ptujec Renata

Radivoj Suzana

Selock Loredana

©ariÊ Sreten

©emarËan Ruæica

©imalo Mladen

TodoroviÊ Nevenka

Zebπek Mladen

©kolska godina 1983. TuristiËki radnik

AleksiÊ Vanja

BabiÊ Dubravka

BabiÊ Jasminka

BeπliÊ Elvira

Bolπec Sanja

BraliÊ Katarina

BrËiÊ Nevenka

Brdsko Tatjana

Bubalo Maja

EmerπiÊ Tatjana

FilipoviÊ Brankica

Fulir Nevenka

GrdiÊ Sanja

HeËimoviÊ Viπnja

Hercigonja Gordana

Holer Jadranka

Janes Vesna

Jantol Juanita

JukiÊ Dubravka

JuriπiÊ Dubravka

JurkoviÊ Dubravka

Kamenski Denisa

Kardum Marina

Kukec Ljiljana

Kuzmac Marica

Kuzmiak Ines

Lipπa Snjeæana

Lopac Lidija

MajstoroviÊ Jadranka

MatijaniÊ Maja

MatijeviÊ Perica

MatuliÊ Igor

MikleniÊ Jasenka

Miloπ Marija

MlinariÊ Danica

ModriÊ Mirjana

Nahod Sanja

OpaËak Ana

OstojiÊ Marija

OπtariÊ Tatjana

PavliniÊ Vlado

Poje Irena

PopoviÊ Snjeæana

PreradoviÊ Nenad

Rajak Ankica

Repinac Lahorka

RodiÊ Lucinda

Ruæak Zdenka

SabolËec Snjeæana

StaniÊ Vedrana

8 8 8 8


Hotelijerska domaÊica

AntunoviÊ Irena

BencetiÊ Vesna

BiluπiÊ Sanja

BogdanoviÊ Diona

Bukarica Vesna

CeliÊ IvanËica

»iËko Mirjana

–uraπeviÊ Ljiljana

FilipoviÊ Ljiljana

FilipoviÊ Sanja

Hader Snjeæana

Hajdinjak Sanja

HeËimoviÊ Ivanka

IvandiÊ Dubravko

Jaπirovski Senija

KaraËiÊ Nataπa

Kic Joæica

Kulina Danijela

Kunπtek Snjeæana

Macan Ksenija

Mesnik Suzana

MikoviÊ Renata

Mikulec Alen

Nazor Nataπa

PetroviÊ Irena

Prelec Dijana

Rebac Suzana

SoriÊ Leila

StipetiÊ Sanja

©kalin Vlatka

©trbac Vesna

©uπanj Dubravka

Trad Barbara

Turkalj Vesna

VlaπiÊ Marina

Recepcionari

AntunoviÊ Irena

BaËek Mirjana

BaËiÊ Snjeæana

BeatoviÊ Edita

BeketiÊ Jasmina

Berger Suzana

BiliÊ Jelena

BlaæeviÊ Katarina

Bobek Mirta

BoËek Mirjana

Bolfan Sanjica

Brezovac Snjeæana

Brπec Brankica

Cupar Natalija

Cupar Natalija

GaËal Robertino

Gorsensky Nataπa

Grabrovec Robert

Haber Aleksandra

Hader Snjeæana

IvanËiÊ Æarko

Karavlah Ksenija

KnezoviÊ Goran

KrstiÊ Ljiljana

Kruπelj Bojan

Kucljak Sanja

Makurun Dragica

MikoviÊ Renata

Modruπan Gordana

Oberan Viki

PataËko Marijanka

Perkov Davor

RakuljiÊ Ladislav

ReniÊ Nikola

Ruæak Andreja

SaËek –urica

Saje Marijana

Samac Sandra

SokoliÊ Dubravka

StipaniÊ Zoran

SuruËiÊ Marina

©imekoviÊ Vesna

©imunko Jasminka

©rirtlich Renata

TonkoviÊ Marijana

Turkalj Vesna

TurudiÊ Igor

Zavrπki Vlatka


AleriÊ Miroslav

AntoniÊ Dalibor

BabiÊ Branka

BakoviÊ Nikolina

Benedik Ljiljana

Boπnjak Jadranka

BoæiÊ Edita

BradiÊ Danica

BrebiÊ Tihana

BurovËan Karmelita

CavriÊ Tatjana

Curlja Blaæenka

»aËiÊ Æeljko

»urËiÊ Gordana

∆udima Lidija

Deak Snjeæana

DeliÊ Ivan

DevuniÊ Mladen

DragËeviÊ Ljubica

Dragelj Nenad

©kolska godina 1984. Recepcionari

BaranaπiÊ Mirjana

Dinjar ©tefica

DjeteliÊ Sanja

Duπek Zvjezdana

Erceg Branka

Erslan Ljiljana

FuËek Katica

Gradiπ Monika

HrupaËki Suzana

JendraπiÊ Sanja

Kodelja Robert

Kukla Marina

Lelak Boris

LesiËar Snjeæana

LonËar Tatjana

MagdaleniÊ Maja

MarkuπiÊ Mira

MatijaπeviÊ Nela

MilisavljeviÊ Rajkica

MiljanoviÊ Draæenka

OreπkoviÊ Marinko

OsreËak Valerija

PaviËiÊ Nenad

Pleπa Jasna

Straπek-KuzmiÊ Gordana

Trajbar Sanja

VeliËki Slavica

VickoviÊ Marin

VidakoviÊ Mirjana

Vrbanc Marica

Vrbos Albina

VrgoË Dejan

VrziÊ Renata

Vugdelija Snjeæana

Weinigortner Renata

ZeljkoviÊ Milja

Hotelijerski radnik

Babaπ Sanja

BaniÊ Tatjana

BrajkoviÊ Marija

Britvec Maja

DivjanoviÊ Danijel

Fekeæa Lidija

GaliÊ Mario

GogiÊ Jana

GreguriÊ Snjeæana

Krapec Krunoslav

Majdak Irena

Malner Nataπa

Mandak Gordana

MilakoviÊ Mirjana

MiliÊ Robert

Ocvirk Marija

PrijiÊ Jadranka

PuπiÊ Anka

RadoπeviÊ Andrija

SaËer Mirjana

Sever Sabina

SrdiÊ Radovan

StojiljkoviÊ Gordana

©arËeviÊ Gordan

©imac Adrijana

TomaπeviÊ Damir

TopiÊ Marija

Valentin Blago

Vesenjak Karmenka

©kolska godina 1985. TuristiËki radnici:

AbramoviÊ Tatjana

BedeniËiÊ Drago

Boπnjak Ivica

CrnkoviÊ-Rakeli Jelena

CrnkoviÊ Sanja

Danilov Sanja

DragiÊ Lidija

–uriπ Radmila

Erceg Kreπimir

GaπparoviÊ Ksenija

GrdiÊ Gordana

JurkoviÊ Anamarija

Kos Zrinka

KoπÊak Biserka

KozaniÊ Gordana

KriletiÊ Tonca

KrstiÊ Ljiljana

Leljak Josipa

Mihalinec Aleksandra

Milec Snjeæana

MraoviÊ Tatjana

MujËiÊ Nataπa

Müller Ozren

Novoselac Lidija

Pokupec Tanja

PranËeviÊ Mirna

RakuljiÊ Ladislav

Skukan Jelena

©pehar Ivanka

TomaπiÊ Miica

VaneËek Ksenija

VeselinoviÊ Mirjana

VlahoviÊ Tatjana

Zubak Mario

8 8 8 8


»ajko Vesna

»iËak Mario

»uljat Dubravka

Domek Gordana

DrvodeliÊ Adranka

Dubravec Snjeæana

Duπenjko Marija

–uraπin Gordana

ElËiÊ Andreja

FabijaniÊ Andreas

FackoviÊ Sanja

FackoviÊ Viπnja

Ferenc Mario

FilipoviÊ Aleksandra

FrkoviÊ Lidija

Gorup Gordana

Goub Tamara

GovorËin Nensi

GraËis Renata

Grbar Snjeæana

Guπtek Renata

Habek Jasminka

Hajduk Saπa

Halapir Nevenka

Hanæek Damir

Heleπy Rajka

Herak Boæica

Herceg Jasminko

Hlevnjak Katarina

Horvat Dunja

Horvat Vlasta

ImanoviÊ Jasminka

Jadriπko Stella

JakomimiÊ Danijel

JakopoviÊ Suzana

JambroviÊ Tanja

JelËiÊ Dubravko

JerbiÊ Marija

KarliÊ Robert

Katurdæija Anja

KefeËek Tamara

KerbavËiÊ Ines

KesegiÊ Nives

Kiefer Sandy

KneæeviÊ Tihomir

KneæeviÊ Vesna

Kralj Silvija

Kudrna Gordana

Kuhar Sanja

Kuruc Sanja

LackoviÊ Darko

LackoviÊ Ljiljana

LaduπiÊ-Hanzir Gordana

LovrenËiÊ Krunoslav

Lukπa Sanja

Ljubatina Sonja

LjubiÊ IvanËica

MarkoviÊ Ljiljana

MartinoviÊ Romana

Marton Zdravko

MatasiÊ Roberta

MatiÊ Josipa

MatijaπeviÊ Dubravka

MeiÊ Emina

MesiÊ Andrea

Micudaj Suzana

MilevËiÊ Suzana

Miloπ Ivo

Miljan Sanja

MoËiljanin Mladen

MusliÊ Keman

MustaË Lidija

MuπiÊ Snjeæana

Mutak Oizela

Oberski Marina

Paar Aleksandra

Palinec Vitomir

PavliniÊ Mario

PavloviÊ Æeljka

PejiÊ Snjeæana

Periπa Kristina

Perner Gordana

PinjariÊ Dunja

PipiÊ Kristina

PopijaË Snjeæana

PrpiÊ Zoran

Puπkar Sanela

RabatiÊ Jasminka

RadanoviÊ Vesna

RadonjiÊ Gordana

Reicher Erika

Resman Snjeæana

Rudman Erika

SeftiÊ Davor

SeniËiÊ Brankica

SimetiÊ Senka

SkopanËiÊ Erika

SmoliÊ Dubravka

StarËeviÊ Karolina

Stareπina Vesna

SuπiÊ Ksenija

©imiÊ Damir

©koriÊ Ronald

©libar Snjeæana

©ljokovica Vesna

©pan Andreja

©paniÊ Andreja

©porer Sabina

©tajduhar Tamara

©tern Nina

Tunjko Valentina

Dubravec Dubravka

DuËkiÊ Ljubica

Fazletar Branko

FoËiÊ Draæen

FuduriÊ Suzana

FuduriÊ Æeljka

Godak Martina

GrgiÊ Ankica

GutiÊ Svetlana

GvojiÊ Mirjana

Halambek Andreja

Hatz Gordana

JuriÊ Snjeæana

JuriπiÊ Jasna

Jutriπa Kreπimir

Kafka Marijana

Kaplan Renata

KaranoviÊ Ljiljana

Kavran Spomenka

KlariÊ Danijela

Klinar Agata

KlinËiÊ Ksenija

KobasiÊ Snjeæana

KoπËec Marinko

KoæiÊ Goran

KriæiÊ Tatjana

Krznar Zoran

KuËiniÊ Vera

Kuhar Tihomir

Kusturin Mirjana

Kutija Gordana

KuzmiÊ Tatjana

Ledinski Anita

LukaËeviÊ Davor

Ljubej Gordana

Macan Ivica

MarπiÊ Marijana

Martinjak Dubravka

Medveπek Denisa

Mikac Marijana

MiletiÊ Zdenko

MiljkoviÊ Aleksander

MinariÊ Jasminka

Mladenko –ina

MoÊan Gordana

Muhek Ankica

Mutak Sanja

Muvrin Branka

NikπiÊ Aida

Opalic Kreπimir

Paπa Darijen

PenoviÊ Tamara

PisaËiÊ Ivica

Podnar Ivana

Pongrac Zvjezdana

PranjiÊ Viπnja

PranjkiÊ Mijo

PribiÊ Tatjana

PuËek Nevenka

Puhalo Slavica

RaËki Nensi

RaËki Vesna

Radas Vedrana

Radoπ Ljiljana

Rafaj Lidija

Ranogajec Nevenka

RaspudiÊ Zorica

Sabol Tatjana

Slivonja Dubravka

SoviÊ Suzana

Spahija Sanda

Srdar Maja Marija

StepiÊ Marijan

©ikiÊ Ivo

©imunec Ljerka

©pilak Bruno

©piljak Marija

©porËiÊ Nives

©prihaz Ksenija

Tepeπ Viπnja

TomljanoviÊ Darija

Turkalj Marija

Valent Ljiljana

Vecko Jadranka

Vrhovski Suzana

Zadro Miljenko

ZgrabljiÊ Sandra

Zitovni Samia

Zlatar Nadica

Zobenica Svetlana

ZoriÊ Verica

©kolska godina 1987. Hotelijersko turistiËki radnik

Aplenc Sonja

ArifagiÊ Melita

Atanasovski Irina

BaËak Roberto

Baron Wanda

BebiÊ Ranka

Bilobrk Nada

Biljan Draæen

BlaæeviÊ Zvjezdana

BogdanoviÊ Duπka

BoraniÊInes-Ana

Boπnjak Igor

Brus Robert

Buntak Marijana

CindriÊ Vesna

8 8 8 8


Rakijaπ Nataπa

Reπetar Snjeæana

RonËeviÊ Lidija

Rosso Mirella

Rule Danijela

SaËek Bosiljka

SalkiÊ Alan

Sedlar Silva

Sedmar Nataπa

Sijarto Marica

. SkrobanoviÊ Vesna

. SokoloviÊ Larisa

SpahiÊ Snjeæana

SunariÊ Suzana

Szabo Krunoslav

Szekely Saπa

©aronja Jasminka

©epac Ksenija

©epeπ Marina

©epot Nevenka

©inator Kreπimir

©krlec Boæidar

©trigulin

TandariÊ Milena

TomljanoviÊ Jelena

UgleπiÊ Dorothea

Ulamec Narcisa

VinroviÊ Ruæica

VlaπiÊ Darko

Vrabec Snjeæana

Ægalin Monika

Æupan Nada

©kolska godina 1989. Hotelijersko turistiËki radnik

AkmaËiÊ Snjeæana

AntoliÊ Ksenija

Asani Indira

Asani Rusmira

BabiÊ Alemka

Bajza Tamara

BaniÊ IvanËica

Barum Vesela

Belec Claudia

BeluπiÊ Jasminka

BencetiÊ Suzana

Benko Iva

Benko Jasmina

BoæiËeviÊ Jaquelina

BoæiÊ BakuπiÊ Mirela

Bregar Valentina

Bubaπ Zvonko

Ciljak Katarina

CimpriÊ Nikolina

CindriÊ Marjana

Crnek Sanja

CuraÊ Marija

CvetkoviÊ Viktorija

»iËak Igor

Dabac Robert

DadiÊ Nela

DamjanoviÊ Dalija

DevËiÊ Snjeæana

DianiÊ Snjeæana

Drviπ Sandra

DujiÊ Æeljka

DæeferagiÊ Edita

Flegar Tamara

GaljevπÊak Nives

GaniÊ Josipa

GavranoviÊ Dinko

Glivarec Jagoda

Grba Nada

Grba Nada

GreguriËiviÊ Bojana

Grizelj Izabela

Grofelnik Marlis

Grünfeld Irena

GutiÊ Vesna

Hemula Dubravka

Herceg Helena

HroπË Jadranka

Jakaπa Ivone

Jakopec Gordana

Jandras Vesna

JanjiÊ Gordana

JeluπiÊ Tomica

Josipovski Sandra-Anina

Juran Latica

JuriÊ Adin

JuriniÊ Tatjana

JurjeviÊ Dino

Kaliπnik Sanja

Kaπtelan Ljerka

Katarina

Kesar Roman

Kolak Ivana

KonjeËiÊ Katica

KovaËeviÊ Nives

Krapinec Erika

Kunπtek Ivan

Lenel Melita

LorkoviÊ Nataπa

LuËiÊ Vitomir

LukπiÊ Andreja

LjubanoviÊ Marica

TurajliÊ Biljana

Turkulin Marko

TustiÊ Suzana

Vedriπ Karmen

Vidak-BernardiÊ Mirjana

Vidak Miroslav

VidoviÊ Tatjana

Virant Tatjana

VonËina Slavica

VukmanoviÊ Sandra

Vukoja Zrinka

Vukov-CoiÊ Karmela

VukoviÊ Gorana

VukoviÊ Vlatka

Wostner Sonja

ZeËiÊ Dada

ZvekiÊ Mirjana

Æingerlin Dada


AntoliÊ Gordana

Asani Aida

BabiÊ Snjeæana

Bajza Tamara

BartoliÊ Jasminka

BaπiÊ Monika

BegaË IvanËica

BenËina Dragica

Beπtar Branko

BijeliÊ Suzana

Bilen Nada

BlaæanoviÊ Josip

BrunoviÊ Marina

Bukovec IvanËica

Capek Jasna

CvjetiËanin Branka

»arlija Tatjana

»empuh Tatjana

»erkez Branko

»ubriÊ Snjeæana

∆opiÊ Tatjana

DaniloviÊ Milena

DragutinoviÊ Svetlana

DritanoviÊ Mirela

DumboviÊ Evelin

Erdelja Samja

GabeliÊ Mirela

GaguliÊ Antonija

Galovec Andrea

GariÊ Jelica

GlasnoviÊ Viktorija

GnjatoviÊ Mirjana

Græan Nenad

GunjaËa Tvrtko

Gynga SunËica

HarjaË Andreja

Heidler Brigitte

HoËevar Sanja

Horvatek Æeljka

IvandiÊ Snjeæana

JeleniÊ Snjeæana

JuraË Kristina

Jurman Diana

Kahlina Sandra

KarloviÊ Ksenija

KataliniÊ Brigita

Kavrin Vesna

KelentriÊ Katica

Keπim Predrag

KiËin Kristina

KlariÊ Stjepan

KljajiÊ Darko

KljuËec Gordan

Kobali Gordana

Krajina Karmen

Kukec Vlatka

Kurpez Brankica

KurtoviÊ Svjetlana

Kuπ Snjeæana

LackoviÊ Marin

LaktiÊ Hrvoje

LasiÊ Ivana

LepuπiÊ Nevenka

Levaj Elena

LuliÊ Sanja

Majdak Danijela

MarceliÊ Danka

MartinËiÊ Valerija

MaπiÊ Sabina

Matun Vladimir

Merkaπ Dunja

MeπetoviÊ Samir

MijoviÊ Kristina

MiloπeviÊ Sran

MiπiÊ Ines

Mladineo Anita

Mordej Diana

Mrπa Zvjezdanka

Nodilo Natalija

Novosel Darija

OsreËki Margareta

Pavliπa Valerija

PeneziÊ Silvija

PetroviÊ Silvana

Pokrajac Tomislav

Pospiπ Renata

PotoËki Sanjica

Preskar Æeljka

PtiËek Gordana

8 8 8 8


MiletiÊ Kristina

MilosavljeviÊ Sran

Miri Zvjezdana

Molan Igor

Molan Saπa

MraoviÊ Sanja

NemËiÊ Tomica

ObrankoviÊ Biserka

OreπiÊ Suzana

OreπkoviÊ Sanja

OreπkoviÊ Vanja

Ostrognaj Robert

PalËiÊ Dario

Paragamlija Diana-Ingrid

PaπaliÊ Almira

PavloviÊ Biljana

Pentek Renata

Pernar Mirela

Pirπ Mirella

Prepuπt Viπnja

PuliπeviÊ Stjepan

RadoËaj Vesna

RadoπeviÊ Boris

RadoπeviÊ Doris

Raπeta Vesna

Ravnjak Sanja

RekiÊ Jasmina

RistiÊ Snjeæana

RogiÊ Sandra

Rubeπa Vjeran

SaviÊ Lidija

Schellenberg Rrenata-

-Patricia

Skotak Martina

Smolec Sonja

StipËeviÊ Petra

©alkoviÊ Gordana

©anjek Suzana

©aronja Tomislav

©imag Viπnja

©imunoviÊ Mary

©imunoviÊ Zdenka

©koriÊ Matijas

©kugor Zrinka

©op Ernela

©oπtariÊ Boæica

©pikiÊ Maja

Teπija Boris

TianiÊ Tomislav

Tomaæini Snjeæana

Tremljan Kristina

Tronπek Vlado

UæareviÊ SunËica

Vibovec Martina

ViπoËeviÊ Sandra

VladetiÊ Marleta

Vrabec Æeljkica

Vranjanin Duπanka

Vugrek Sanja

VukmiroviÊ Andreja

ZoriniÊ Ljiljana

Æidak Tihana

ÆigroviÊ Estera

ÆuniÊ Suzana


AÊimoviÊ Sran

Andabaka Adela

ArnautoviÊ Zagroka

BabiÊ Viπnja

Badovinac Dario

Bajkas Ana-Marija

Balaban Ivanka

Balent Æeljka

Balley Vanja

BaotiÊ Æeljka

BeliÊ Nataπa

Benko Suzana

Bergman Ingrid

Bertek Milivoj

BibroviÊ Kriæana

BiliÊ Ana

Birin Ante

BlaæekoviÊ Irena

BlaæeviÊ Romana

Boban Ivanka

BojiÊ Lidija

BojiÊ Zdravka

BonËiÊ Anita

BoziËkoviÊ Andrea

BrletiÊ Sanjica

Bubnic Sandra

BuviÊ Andrea

Buzadæija Mirjana

Cergolj Barbara

CetuπiÊ Andreja

»ajo Gordana

»ordaπ Igor

DekoviÊ Marijana

DijakoviÊ Tatjana

DjuroviÊ Nataπa

DokmanoviÊ Gordana

Dolomec Lahorka

Domijan Draæen

Doπlov Dijana

Dragozet Lima

DumboviÊ Allina

–urin Tomislav

FoËiÊ Natalija

MakiviÊ Snjeæana

MareniÊ Dubravka

MareniÊ Gordana

Martinuπ Andrej

MehiÊ Mirsada

Mezit Emina

MihokoviÊ Senka

MikuliÊ Aleksandra

Mikuπ Sanja

Mrkπa Vesna

MuhviÊ Gordana

OkmaæiÊ Snjeæana

PetraË Sabina

Petrinjak Sanaj

PetroviÊ Ladislav

Pisk Viπnja

Preloænjak

RadiËeviÊ Jasna

Radumilo Nikol

Rettig Erika

Sadura Gordana

Samardæija Andreja

SimiÊ Branka

SmolkoviÊ Nives

SrπiÊ Nikolina

StaniÊ Nives

Strbad Tatjana

Strugar Ana-Marija

©amec Mira

©avor Valentina

©itum Æeljko

©kljak Andrea

©logar Josipa

©oπtariÊ Goran

©polar Sanja

©umak Damir

ToliÊ Fedra

TomeËiÊ IvanËica

TomiÊ Andreja

Tripalo Laura

Troha Anita

Turk Gordana

VezmaroviÊ Dijana

Viltman Marijana

Zagorec Predrag

ZupËiÊ Kornelia


Ana StipiÊ

AnetiÊ Kornelija

AvdiÊ Indira

BabiÊ Andrej

Baksa Irena

Baæulj Koraljka

Besek Æeljka

Bilandæija Marijana

BobanoviÊ Robert

BrajkoviÊ Tomislav

BrdariÊ Diana

Bundek Mirjana

CekoviÊ Tihana

Cerovski Jadranka

CinkoviÊ Damir

ColiÊ Dijana

CrnkoviÊ Damir

CvitkoviÊ Andreja

CvjetiËanin Branko

»anaija Adrijana

»oporija Nataπa

DorojeviÊ Irena

DraπkoviÊ Davor

–uranec Tatjana

Erceg Dubravko

Felicijan Dubravka

FerenËak Marija

FilipoviÊ Suzana

Gerakova Donka

GlaviniÊ Marijana

Golub Maja

Hartc Tomislav

Horvat Dea

Horvat Dubravka

Horvat Sanja

Hrvoj Marija

IvetiÊ Tamara

Jaklin Davor

Juriπa Jasminka

Karabelj Sandra

Kaπtela Iva

Kiπ Irena

KojiÊ Valentina

KrstanoviÊ Marijana

KrstiÊ Jelena

Kupreπanin Nina

Kuzman Siniπa

Lourek Sonja

LovriÊ Ana

LoziÊ Jasminka

LuciÊ Dijana

MaËkoviÊ Romana

MarËiÊ Kreπimir

MartinoviÊ Branka

Matula Diana

Mendaπ-Domagoj Mario

Mihelj Tomislav

MikolËiÊ Anita

Milak Maπa

MilaπinËiÊ Valerija

MilaπinoviÊ Jelena

8 8 8 8


BoËkaj Gordana

BohaËek Mirta

BoπkoviÊ Vjekoslav

BrajdiÊ Ana

BrajdiÊ –ura

BrajkoviÊ Jadranka

Brlek Andreja

BrnËiÊ Edita

BroniÊ Tomislav

BujanoviÊ Sanja Marija

Cerjak Gordana

CicvariÊ Viπnja

Csik Marko

Cvitaπ Jadranko

»abrajac Dijana

»aÊiÊ Tanja

»oËek Boæena

»urËiÊ Andrea

»urÊiÊ Danijela

DaiÊ Dijana

Dalija Martina

DemiÊ Jasmina

DespotoviÊ Dunja

DidoviÊ Elvira

–urek Silvio

–uriÊ Ivana

–urin Dorica

–urkoviÊ Sandra

Fadiga Petra

Faletar Ivanka

FiËko Selma

FilipoviÊ Zorica

Fresc Ivana

Grahek Iva

Graljuk Mirna

Grepo Danica

Grunfelder Mirella

GvoiÊ Ljiljana

HalovaniÊ Tamara

Hodak Marica

Horvat Danijela

IvanËek Tanja

IvanËiÊ Sandra

JandriÊ Jelena

Jazvac Kristina

JoviÊ Ana

Jug Dragica

JukiÊ Tea

Juraπin Anelka

Jutt Tamara

KajiÊ Anelka

Karamarko Sanja

Karma Zdravko

KauriÊ Marija

Kavedæija Bojan

Kiπ Marijan

Kiπ Zvonimir

KontiÊ Iva

KoπÊak Martina

KovaËiÊ Linda

Kozlica Tihana

KranjËec Vesna

KristiÊ Ivanka

Kriæanec Tatjana

KriæiÊ Renata

KrstiÊ Ivanka

KrstiÊ Sandra

Kurent Nikolina

KuzmiÊ Tomislav

LackoviÊ Branimir

LiËina Dario

Logoæar Mario

Lotina Iremil

Lotina Irena

LovriÊ Alexandar

Luk Ninoslav

LukiÊ Marija

MaËak Viktorija

Magnabosca Vesna

MahmutoviÊ Andreja

MalkiÊ Ilsa

MalkoÊ Klaudija

MamiÊ Antonija

MarkoviÊ Gordana

MarkoviÊ Tajana

MarkoviÊ Tatjana

Matek Jadranka

MelkiÊ Ilsa

Mesec Renata

Mikec Mario

Mikec Neven

Miketek Martina

MikuliÊ Goran

MikuliÊ Mirjana

Milec Mario

Mitar Vesna

Mujster Arjana

Negovec Mario

Novak Danijela

Novokmet Milka

Nujster Arjana

ObuËina Tamara

OvakoviÊ Katarina

PaveliÊ Slavica

Pavlina Iva

Pavlinec Iva

PeriÊ Martina

PetronijeviÊ Miljenka

Pinoza Nikolina

PocrniÊ Marko

Posavec Tea

GaπpariÊ Sanda

Gaπper Mirela

GlaviËiÊ Suzana

Godec Sanja

GraËak Mirjana

Hegenauer Nikola

HorvatiÊ Jasminka

Hudima Zorana

Jambor Sanja

JanoπiÊ Kristina

JeliÊ Danijela

Jelinek Violeta

JeriÊ Nevena

JerkoviÊ Terezija

JeæiÊ Marina

JosipoviÊ Marijana

JovanoviÊ Darija

JukiÊ Josipa

Jünker Tessie

JurËeviÊ Antonija

JuriËiÊ Klementina

JuπiÊ Mirela

Kaπmar Stjepan

Kaπtelan Anita

Kerkez Marijana

KovaËiÊ Andrea

KovaËiÊ-Æunec Gabrijela

KoviliÊ Kristina

Kriæan Ivana

Lacko Ivana

LedinπËiÊ Irena

Leπ –urica

Macan Mile

MalekoviÊ Renata

Mankas Mirela

Marion Svebor

MartinËiÊ Vrijeska

Martinis Artemida

Masnec Tajana

MatiÊ Katarina

MatkoviÊ Sanja

Merkaπ Natalija

MidæiÊ Jasna

MihaljeviÊ Marina

MihaljkoviÊ Ivana

MiπiÊ Dubravka

MitroviÊ Merlin

MlaËiÊ –urica

MuæiÊ Dajana

Novak Iva

NovakoviÊ Asja

Papeπ Roberta

Pernar Silvana

Pikec –urica

PiπkoriÊ Jadranka

PiπkuriÊ Natalija

Poduje Karmela

Popek Zvjezdana

PopoviÊ Helena

Prelec Miljenka

PribiÊ Tamara

Puhak Vladimira

RebiÊ Æeljka

Rismondo Dolores

Sabo Andreja

SalkoviÊ Kristijan

SerdareviÊ Jasmina

Slovene Ljubica

Sokol Andreja

StaniπljeviÊ Mirela

Sterle Mirela

©afranko Viπnja Boæica

©imunoviÊ Nataπa

©ipak Natalie

©pikiÊ Marko

©uker Kristina

Thalan Bernard

TomiÊ Danijela

TomπiÊ Mislav

UjeviÊ Domagoj

VanjkoviÊ Iva

VladisavljeviÊ Aleksandra

VnuËec Lidija

VrandeËiÊ Lara

Vukadin Vanja

ZelËiÊ Æeljkica

Æivoder Nikolina

ÆugliÊ Velsijana-Iva

Æujo Suzana


Andonovski Saπa

ArneliÊ Nikπa

Bajza Tatjana

Bajzak Tina

Balija Marina

Balija Martina

BarkoviÊ Mihaela

Baznik Martina

BeloπeviÊ Karmen

Bez Kornelija

Bezjak Tina

BiËaniÊ Mira

BiËaniÊ Snjeæana

BilopavloviÊ Alenka

BiljeπkoviÊ Ines

Bituh Dunja

BlagojeviÊ Anita

Blaæun Andrea

8 8 8 8


JakoviÊ Boris

JalæabetiÊ Edo

JanuπiÊ Koraljka

JerkoviÊ Dubravka

JovanoviÊ Nenad

JuretiÊ Iva

JurjeviÊ Vesna

Jutriπa Melania

Kamenski Ines

Kanjir Davor

KarabatiÊ Tonka

Kazija Arijana

Kesar Oliver

Kihak Kristina

Koczi Robert

Kolar Jasmina

KomosiÊ Davorka

Kopsa Josipa Lovorka

Kordek Saπa

Koæina Marijana

KraljiÊ Marijana

KranjËina Martina

Kreft Martina

Kriæan Natali

Kriæan Æelimir

Krklec Ksenija

Kruπlin Paula

Kukec Dubravka

Kukolja Silvija

Kupres Mirjana

Lanc Jasminka

LonËar Lidija

LonËareviÊ Kosta

LoziÊ Ana

LjubanoviÊ Mario

Ljuπtina Matilda

MajeriÊ Nikolina

Majkopet Nikolina

MarjanoviÊ Olivera

MarkeziÊ Danijela

MarkoviÊ Gordana

MaroviÊ Daria

MaruπiÊ Nikolina

MatijaπeviÊ Branko

MatkoviÊ Marina

Matrny Mariom

Matulin Andrea

Meglajec Danijela

MeπtroviÊ Mirjana

Mihir Marija

MiklobuπiÊ Marijana

Mikuljan Tomislav

MilankoviÊ Snjeæana

MiliËiÊ Iva

Miodrag –ore

MiriÊ Nicole

MirtiÊ Vlatka

MohaË Barbara Iva

Mostovljanac Zrinka

MutiÊ Mihaela

Novak Slaven

Orsag Maja

OstoviÊ Anita

Pap Tihana

PaπaliÊ Hrvoje

PaveliÊ Ksenija

PaviπiÊ Martina

PaziÊ Dalija

PeneziÊ Mihaela

PercaiÊ Martina-Ana

Pokupec Sanja

PribaniÊ Sanja

Priπlin Nino

PtiËek Tomislav

Pukec Gordana

Purgar Valentina

PuπiÊ Anita

RadiÊ Iva

RadiÊ IvanËica

RadoniÊ Manuela

Rankov Andreja

RogoliÊ Tamara

Rudar Neda

Rukavina Ivana

RupËiÊ Kristina

Samaræija Tabitha

Seleπi Kornelija

Serdar Svjetlana

SimonËiÊ Iva

Sitzinkopf Petra

Skupnjak Jelena

SpahiÊ Sanela

Srac Maja

StipanoviÊ Dagmar

Stojanovski Nataπa

StrancariÊ Sandra

Sunek Danijela

Suπac Snjeæana

SveËnjak Ana Marija

SvetiÊ Andreja

©antiÊ Berislav

©elendiÊ Nikolina

©kvorc Mirela

©poljar Gordana

©poljar Mirjana

©poljariÊ Tomislav

©tampalija Adriana

©tefanoviÊ Æeljka

©veliÊ Iva

©venda Marika

Tarailo Zoran

Poæeg Alen

PribiÊ Tamara

Rac Tanja

RaduπiÊ Renata

Rak Igor

Samolov Zvjezdana

Sedmak Mirela

SoviÊ Dæejn

SteviÊ Nataπa

StipanoviÊ IvanËica

Suπec Gordana

©antek Nino

©ariÊ Ana Marija

©imoviÊ IvanËica

©kunca Gordana

©pehar Josipa

©poljariÊ Tomislav

©tefanoviÊ Anita

©tekoviÊ Alma

©tudik Ljiljana

©tudir Ljiljana

Tamiπek Valentina

TkalËeviÊ Darko

Tπdtling Boris

Tramiπek Valentina

TrniniÊ Dijana

Trπek Klaudija

Tucman Nikolina

Tudor Linda

TurbiÊ Jelka

UjeviÊ Domagoj

VeliÊ Ivana

VidiÊ Hrvoje

VojniÊ Dalida

VojnoviÊ Dalida

VuËetiÊ Marijana

VuËkoviÊ Jasmina

VukeliÊ Karmila

VukeliÊ Tatjana

Wostner Ivana

Zemljak Tihana

Zrinski Æeljka

Æerjav Petra

ÆivkoviÊ Lidija


AniÊ Tomislav

ArsenijeviÊ Æeljka

Babuder Mirela

BarloviÊ Nikola

BaπiÊ Merima

Batcha Martina

Belaj Iva

Beus Tvrtko

BlaæiËko Kristina

BoËkaj Ana

Bonacin Æeljka

Borovac Tina

Boπmir Kristina

BoæiÊeviÊ Boæica

BrkiÊ Davor

Budor Zvjezdana

Carin Boæica

Cavor Kreπimir

Cooper Katarina

CrniÊ Mislav

Curman Dalibor

»migoviÊ –urica

»rljenac Ivana

»usak Dunja

Deduπ Lidija

Deranja Vlatka

DevËiÊ Dominik

DijaneæeviÊ Martina

DlaËiÊ Arijana

Doroπ Antonija

DragiÊ Andreja

Dragija Lidija

DraæiÊ Irena

Drobina Vlatka

DropuËiÊ Nevenka

DruæijaniÊ Danijela

–uka Sandra

FoËiÊ Ivana

Galeπa Dunja

Gerπak Alma

Golem Nataπa

GoriËki Ljiljana

GrËiÊ Snjeæana

Gregov Æana

GreguriÊ Vlatka

Grgat Bernardica

Grgos Zoran

GrguriÊ Silvija

GrmiÊ Dubravka

Grπbor Mirna

GuberoviÊ Anita

GunjaËa Tanja

Habazin Vesna

Hambrin Kristina

Horvat Ivica

HorvatiÊ Igor

HorvatiÊ Kreπimir

Hrboka Ivana

HrenoviÊ Tomislav

HujiÊ Zdenka

Ivanuπa Sandra

JagaËiÊ Boris

JaiÊ Tanja

8 8 8 8


©antek Martina

©eviÊ Goran

©imiÊ Miljenko

©kunca Hrvoje

©oliÊ Maja

©tefanac Andreja

TopiÊ Andreja

Trokter Nataia

Vuchetich Romina

ZovkiÊ Tomislav

Zrinjski Zdravko

Æalac Ana


Arbans Robert

Arlov Aleksandra

BabiÊ Æeljko

Bajlo Ivana

Banek Katarina

Beneta Ana

BiluπiÊ Marija

Biljan Tajana

BogovËiÊ Sandra

Bosek Helena

BrËiÊ Tomislav

Brlek Marko

Budor Marija

Buzuk Ivana

»aËiÊ Adriana

»erfalvi Alfons-Jan

»op Damir

»uk Jadranka

Dinjan Tibor

Diæep Vedran

DobriÊ Vedrana

–ureviÊ Irena

Einfalt Ivana

ElezoviÊ Morana

Fijan Ivana

GrguriÊ Doris

Groznica Karmela

HadroviÊ Gordana

Horvat Andrea

Horvat Nives

Horvat Renata

IvankoviÊ Zdenka

IvankoviÊ Æeljko

IveljiÊ Tanja

IviÊ Iva

JaËmenica Aleksandra

Jagar Mario

Jarnjak Ana

JuraËek Ivana

Jurinec Martina

Kadabec Martina

Karneval Biljana

KipËiÊ Marijana

Kirin –urica

KneæeviÊ Iris

KobasiÊ Ana

Kolar Irena

KomljenoviÊ Æeljka

KopajtiÊ Ksenija

KosanoviÊ Lidija

KoπÊak Petra

Koπtan Sanja

KovaËeviÊ Jelena

Krivanek Ivana

KrizmaniÊ Dragana

KrstiÊ Iva

Kurent Darija

Kutle Lucija

LanπiÊ Hrvojka

LektoriÊ Monika

Leπaja Jelena

Lipak Marijanka

Lovrenc Vlatka

LjubiÊ Danijela

LjubiÊ Evelina

Mahalec Zoran

Major Hrvoje

Malnar Tomislav

Martinelli Anita

MatakoviÊ Adriana

MaziÊ Antonija

Merlin Ana

MijoË Haja

Naomovski Tamara

Nikl Jasenka

Novak Vlatko

PaliÊ Lidija

PaunoviÊ Ivona

PavliËiÊ Silvija

PavloviÊ Martina

PeneziÊ Marijana

Perica Suzana

Permaj Maja

PernariÊ Zdravko

PetriÊ Vlatko

PivaË Mirela

PlaπËar Vanja

Plaπnjak Zvjezdana

Prikaski Æana

Privara Inge

RadiÊ Ana

RadiÊ IvanËica

RadivojeviÊ Nikolina

RadoviÊ Jasmina

Radusin Ana

Tatomir Uroπka

Tenk Renata

Tiπljar Helena

TodoroviÊ Silvana

ToliÊ Marija

TomaπkoviÊ Hrvoje

TomaπkoviÊ Jadranko

Tukec Anita

Valdec Ana-Marija

VesiÊ Diana

VidiÊ Hrvoje

VrbaniÊ Davorka

Vrdoljak Luka

VukeliÊ Natalija

Vukina Ivan

VuljeviÊ Nataπa

Zavrπki Iva


DelaË Jasenka

Domanovac Tomislav

Falat Elizabeta

FilipoviÊ Mara

FrankoviÊ Marta

GabriÊ Mario

Gotti Mirna

Hodak Gabriela

JakovljeviÊ Vesna

JerkoviÊ Ankica

Kertis Anica

KonËiÊ Silvio

KovaË Marijana

KrajinoviÊ Marcel

KramariÊ Claudio

KranjËec Maπa

KrkaË Darko

LackoviÊ Nina

LaziÊ Sandra

MartinoviÊ Bernard

MatoπeviÊ Josipa

Nagy Dean

Slunjski Romina

StaniÊ Ankica

Stojanov Elena

©angulin Maya

©imunoviÊ Mario

TahmiπÊija Lejla

VeselËiÊ Marija

Zagorac Gordana

Zaklina MatiÊ

ZmaiÊ Marina

Æivoder Ana Marija

Hotelijersko turistiËki tehniËar

BariπiÊ Manda

BeniÊ Ana Marija

BlaæeviÊ Margareta

BuconjiÊ Jasminka

Cmrk Anita

»laleta Oto

∆osiÊ Janja

DebogoviÊ Gordana

DerviπeviÊ Mirela

DujmoviÊ Jasna

Dæanko Igor

–iviÊ Zrinka

–odan Ana Marija

–ulabiÊ Marina

Franc Marina

GaËina Maja

GojanoviÊ Mira

GolubiÊ Danijela

Gregurec Biserka

Halub Maja

Hanæek Vlatka

Hill Ines

Hlevnjak Vesna

Huπko Martina

IliÊ Sonja

JandriÊ Ilija

KapetanoviÊ Selma

KoriËaniÊ Goran

Koruænjak Kreπimir

Kos Arijana

Koæulj Marina

Kuπina Slaven

LastoviÊ Kristina

Leskovar Tina

LovriÊ Ana

Lugarec Barbara

LjubiÊ Sandra

Makarov Manuela

MariÊ Marieta

MatijeviÊ Roni

Mikac Domagoj

Mojzeπ Igor

PaiÊ Maπa

Pavina Martina

Pevec Rebeka

Poljak Silvija

PoriÊ Rozalija

Prah IvanËica

PusiÊ Borko

RudniËki Amadeo

RupËiÊ Boris

Selman Andrea

SmokroviÊ Ivana

8 8 8 8


Horvat Petra

HrkaË Ana

Hrπak Mirjana

IvaniÊ Martina

IvankoviÊ Valentina

IvankoviÊ Vjeran

IvkoviÊ Danijel

JakoliÊ Biljana

JakovljeviÊ Darko

Jakubin Marina

Jakupek Marina

Jambriπak Maja

Jankek Roberto

JankoviÊ Ivana

JoziÊ Ivana

JoziÊ Leonora

JuriËan Gabrijela

Jurinec Danijela

Kablar Zrinka

Kahan Klaudija

Kalamir Tomislav

KeËa Martina

KelËec-Suhovec Marija

Kiπ Martina

Klanac Ivana

KlariÊ Robert

Knjaz Dubravka

KolundæiÊ Koraljka

KopaËeviÊ Nikica

Koren Kristina

Kotarski Æeljka

KovaËeviÊ Helena

Krajina Sandra

Kralj Hrvoje

KrenjËina Andrea

KreziÊ Danijela

KrizmaniÊ Æeljka

KrznariÊ Branimir

KrznariÊ Josipa

KrznariÊ Nikolina

Kundih Damir

LaciÊ Jurica

Lazo Pavica

Leko Ivan

Lelota Ivan

Likica Jasminka

LonËareviÊ Iva

LukËin Ivana

LjubiÊ Evelina

Makir-Talijan Æeljko

MaleπeviÊ Ivana

Malleczek Danijela

MandiÊ Marijan

MarinoviÊ Ana

MarjanoviÊ Nives

MarohniÊ Tanja

MartiÊ Jelena

Mateπa ©tefica

Matoπ Ana

Meeral Damir

Mesec Marijan

MikiÊ Iva

MikuliÊ Tanija

MiliÊ Ana

MilovanoviÊ Æeljka

MirkoviÊ Irena

MiπÊeviÊ Ana

MiπkiÊ Jelena

Modruπan Jasendra

Mohler Danijela

MokroviÊ Jurica

Mordej Arijana

Mostarac Marko

Na Valentina

NekiÊ Ivan

Nindjek Ines

Novak Zvonimir

Oberski Marina

Ocvirk Martina

OmaziÊ Hrvoje

Orlovac Brigita

OrπaniÊ BrËiÊ Miljenko

PavliËiÊ Nadija

PavliÊ Alenka

PavloviÊ Josipa

Peloza Alma

Pendo Lidija

PerkoviÊ Nikolina

PetroveËki Mihaela

Pintar Kornelija

Posavec Maja

Prelec Martina

Prigorec Romana

PrpiÊ Petra

PuËko Irena

PuljaniÊ Marina

RadiÊ Marija

Radman Martina

RadoπeviÊ Ljiljana

RajiÊ Marija

RajiliÊ Boris

Rauker Ana

RekÊ Alan

RibariÊ Jasminka

Rihtar Tomislav

Rotter Walter

Rukavina Ivan

SakaË Tin

Samac Sanela

Sambolik Tin

Slivar Tatjana

Raguæ Hrvoje

RistoviÊ Vera

Sabo Dagmar

Sitar Iva

SjetliËiÊ Zdravko

SmailbegoviÊ Erduana

Smirnjak Leonara

Smolec Sanja

StareπiniÊ Ivana

Stokrajec Daliborka

©antiÊ Nikolina

©elendiÊ Ivana

©eπerinac Sanja

©imek Marijana

©imurina Maja

©intiÊ Margareta

©ivalec Karmen

©mid Igor

©panjol Karola

©ubic Antonija

TopiÊ Helena

TopiÊ Ivanka

TurËinec Lelija

TustiÊ Renata

TustojniÊ Zoran

UdoviËiÊ Martina

Valent Aleksandar

VinoæganiÊ Irena

VrËek Nikolina

VuËkoviÊ ©ime

Zrnc Silvija

Æalac Siniπa

Æitnik Ivana

ÆuljeviÊ Irena


AneliÊ Marija

BabiÊ Jelena

BahËiÊ Ivna

BaliÊ Ivana

Ban Patricio

BaniÊ Lidija

Bartol Vanja

Beneta Lidija

Benko Mirela

Blagec Blanka

Blaæek Ivica

BogoviÊ Tihana

BohaËek Katarina

BoiÊ Dinko

BolariÊ Vjekoslav

Boljevac Tida

Borovec Martina

Borozan Dinko

Bosec Anita

BradriÊ Petar

BrajdiÊ Ines

BunËiÊ Silvija

Cepanec Nataπa

Culjak Hana

Culjak-PuljËan Manuela

»akariÊ Marija

∆erimagiÊ Denis

∆uriÊ Æeljka

DediÊ Eduard

DomiÊ Iva

Domijan Kristina

DomljanoviÊ Ivna

Dondur Vedran

DragiËeviÊ Andrea

DretiÊ Robert

DretviÊ Berislav

DuËiÊ Sanja

DumËev Igor

Duπak Martina

Dæambas Ivana

Dæeko Sonja

–uras Robert

–urek Tamara

–ureniÊ Dalibor

ErgoviÊ Maja

Fabric Marina

FalËeviÊ Martina

Feller Ana

Ferenci Saπa

FilipoviÊ Biljana

FranËiÊ Barbara

FranjiÊ Olivera

Fruk Martina

FurËiÊ Dijana

Fureπ Ivan

GaliÊ Maja

GaloviÊ Marina

Giuliani Lidija

Gjurasek Karlo

Gotal Marta

Gregl Sanja

Grijak Æanela

Grosinger Jurica

GuliÊ Dino

HadæiÊ Enisa

Halambek Kristijan

HeËimoviÊ Martina

Henc Jadranka

Herceg Ivana

Herceg Nikolina

HoraËek Miroslav

Horat Helena

8 8 8 8


IvaπkoviÊ Antonija

Javornik Nikola

JerkoviÊ Æeljka

JuriÊ Joπko

JuriÊ Petra

Keber Berislav

Kelek Martina

Kirin Marijan

KlariÊ Goran

KlemenËiÊ Marina

Kljenak Domagoj

KneæeviÊ Domagoj

KoliÊ Davorka

KonjuπiÊ ©tefica

KosoviÊ Gordana

Kostalec Dunja

Kozina Kristina

Krajcar Duπko

Kralj Ana

Kralj Tomislav

KrejaËiÊ Jelena

KrivokuÊa Mirna

Kriæe Æeljka

Krot Melita

Krpelnik Marija

KrznariÊ Sandra

Kucek Draæenka

KuπiÊ Kristina

Lampalo Luka

Laæeta Mirela

LepËin Sonja

Lerinc Katarina

LovriÊ Luka

Lutz Danijel

Macan Slaven

Mamula Tajana

MariËeviÊ Ivana

MatejiÊ Martina

MatiÊ Sanja

Maul Nikica

Meglajec-MajdaËiÊ Irena

Menalo Ivan

Mencinger Sonja

Mihalac Ana

Miπe Ana

MiπiÊ Ivana

MlinariÊ Mirjana

Mravinac Ivana

NovakoviÊ Gordana

ObradoviÊ Jasmina

OËiÊ Valentina

PaliÊ Tomislav

PaπiÊ Petra

PatrËeviÊ Silvija

Paulin Saπa

PavliË Tomislav

PerunoviÊ Goran

Pihler Rujana

Pinjuh Lea

Platiπa Mihajlo

PlavljeviÊ Suzana

Pleπe Danijela

Pongrac Sandra

Prelec Melina

PrliÊ Iva

PrpiÊ Nikola

Prπa Vlatka

PπeniËnik Ana Marija

Puklain Tatjana

PupiÊ Martina

RaËiÊ Katarina

RadiÊ Kreπimir

RadoniÊ Viktorija

Rakeli Katarina

Regvar Sandra

Ruπnov Marija

SabljiÊ Ivana

SekuliÊ Martina

SekuliÊ Nikola

SimoviÊ Mislav

Skledar Iva

SladetiÊ Marijana

StaniËiÊ Kreπimir

StojanoviÊ Vlaho

Strajn Teodora

SupliÊ Vlasta

SuπiÊ Ana

©antek Nevena Barbara

©egoriÊ Dijana

©ikiÊ Tomslav

©imoviÊ Nikolina

©imunac Martina

©ira Roland

©koriÊ Sanela

©kriljeveËki Ivica

©lezak Marko

©olËiÊ Klementina

©panjur Andrea

©trtak Martina

©turliÊ Jasminka

©ubic Martina

©uπenj Zoran

TiÊak Nikolina

Totar Marija

TubakoviÊ Æeljka

TurËiÊ Josipa

TvrtkoviÊ Ines

Ulaga Marko

UæareviÊ Tanja

Valentinc Sandi

Vinceljek Hrvoje

Smes Silvija

SopiÊ Anita

StankoviÊ Danijela

StefanoviÊ Anita

StraæiÊiÊ Anton

SuËiÊ Saπa

©ebalj Ines

©eπek Danijel

©eπek Kristina

©ikiÊ Romana

©imoviÊ Ivan

©imun Nenad

©imuniÊ Boris

©imuniÊ Snjeæana

©itun Katarina

©mintiÊ Mirela

©oliÊ Dean

©panoviÊ Dean

©pero Marina

©piljak Anamarija

©tefanËiÊ Karmen

©tr Maja

©tritof Ivana

©tritof Maja

©trkaj Melita

©ubiÊ Kristina

©umiÊ Nikolina

©uster Zoran

©uπak Ante

Taradi Vlatka

Tavzes Helena

TipuriÊ Danijela

TiriÊ Blanka

TiriÊ Jelena

TkalËec Ivor

TomaπiÊ Silvija

TomiËiÊ Slaven

Toth Ivor

TrampetiÊ-Radak Tomislav

TrbuπiÊ Ana-Marija

Trdina Damir

Turk Nikolina

TurkoviÊ Ana

Tutek Boris

Varga Zvonmir

Vartuπek Renata

VeliËki Danijel

Verstovπek Irena

Vidalin Ivanka

Vrdoljak Sandra

Vrsajko Daliborka

VukeliÊ Paula

VukoviÊ Mario

Vutnej Anita

Zadrovec Lana

Zajπek Marina

Æagar Manuela-Marija

Æark Patrik

ÆiliÊ Igor

ÆupanËiÊ Mario


AdamoviÊ Sanela

AntolkoviÊ Ivana

Bakran Vlatka

BanoviÊ Tatjana

Banjac Goran

BarloviÊ Ivan

BartoliÊ Æeljka

BejtoviÊ Alan

BeriπiÊ Martina

BirindæiÊ Jasminka

Bistrica Damir

BradariÊ Anita

Braim Ljubica

BratiÊ Gorana

BrenËiÊ IvanËica

Breæni Matija

BrleËiÊ Maja

Bruk Iva

CeliæiÊ Martina

Cicigoj Druæinec Kristina

Ciglecki Ivana

Cimeπa Ozren

CvitanoviÊ Slavko

CvjetiËanin Danijela

»arapina Sanja

»arapina Vanja

»arkiÊ Sandra

»ipiÊ Danijel

∆aliÊ Nikolina

Dunaj Igor

FaπajiÊ Maja

Fresl Martina

FuËek Ita

GajiÊ Nenad

GoriËar Ana

Grahek Marko

GrediËak Ana Marija

GreguriÊ Kristina

GreguriÊ Petra

Grijak Danijela

GriviÊ Marija

GrliÊ Katarina

GubiÊ Romina

Gujmerac Melita

HavidiÊ Ana

HorvatiÊ Kristina

Hudiluk Nikolina

8 8 8 8


Vlah Nikolina

VlajiÊ Martina

Vrban Kristina

VujnoviÊ Mihaela

VukoviÊ Mihaela

Vulje Sandra

ZebiÊ Tomislav

ZupanËiÊ Andro

Æufika Marina

Priredile:

Mira ©paniÊ, prof. i Zdenka »rljenac

©kolska godina 1997./98. Razred: 4a Razrednica: Slavica Kel, prof. njemaËkog jezika

6.4. Popis uËenika koji su zavrπiliHotelijersko-turistiËku πkolu od πkolske

godine 1997./98. do 2004./05.6.4.1. Redovni uËenici


©kolska godina 1997./98. Razred: 4b Razrednica: Ljiljana Vrbanac, dipl. oecc.

©kolska godina 1997./98. Razred: 4c Razrednica: Ingrid –ureviÊ, dipl. oecc.


©kolska godina 1997./98. Razred: 4dRazrednica: Iva Guberina, prof. talijanskog jezika

©kolska godina 1997./98. Razred: 4e Razrednica: Ildiko Bevanda, dipl. oecc.


©kolska godina 1998./99. Razred: 4a Razrednica: Mira ©paniÊ, prof. njemaËkog jezika

©kolska godina 1998./99. Razred: 4bRazrednica: Ivana Habek, prof. engleskog jezika


©kolska godina 1998./99. Razred: 4c Razrednica: Jasna Dekleva, prof. engleskog jezika

©kolska godina 1998./99. Razred: 4dRazrednica: Radmila Habajec, dipl. oecc.


©kolska godina 1999./2000. Razred: 4bRazrednik: Ilko Despot, prof hrvatskog jezika

©kolska godina 1999./2000. Razred: 4a Razrednica: Vera Sessa, prof. engleskog jezika



©kolska godina 1999./2000. Razred: 4c Razrednica: –ura Hassler, prof. njemaËkog jezika

©kolska godina 1999./2000. Razred: 4d Razrednica: Anica Mikulec, prof. geografije

Biljana KlisuriÊ, prof. geografije


©kolska godina 2000./01. Razred: 4b Razrednica: Viπnja KunoviÊ, prof. talijanskog jezika


©kolska godina 2000./01. Razred: 4a Razrednica: Danica AniÊ, prof. hrvatskog jezika


©kolska godina 2000./01. Razred: 4d Razrednica: Nada EteroviÊ, dipl. oecc.


©kolska godina 2000./01. Razred: 4cRazrednica: Gordana LukaËiÊ, prof. talijanskog jezika


©kolska godina 2001./02. Razred: 4a Razrednica: Slavica Kel, prof. njemaËkog jezika


©kolska godina 2000./01. Razred: 4e Razrednik: Marko VukuπiÊ, prof. pedagogije


©kolska godina 2001./02. Razred: 4c Razrednica: Ljiljana Vrbanac, dipl. oecc.


©kolska godina 2001./02. Razred: 4b Razrednici: Tvrtko Beus, dipl. kateheta

Mira ©paniÊ, prof.


©kolska godina 2001./02. Razred: 4e Razrednica: Gorica IveziÊ, prof. matematike


©kolska godina 2001./02. Razred: 4d Razrednica: Iva Guberina, prof. talijanskog jezika


©kolska godina 2002./03. Razred: 4a Razrednica: Miroslava ©paniÊ, prof. njemaËkog jezika


©kolska godina 2001./02. Razred: 4f Razrednica: Ingrid –ureviÊ, dipl. oecc


©kolska godina 2002./03. Razred: 4c Razrednica: Jasna NikoliÊ, prof. engleskog jezika


©kolska godina 2002./03. Razred: 4b Razrednica: Tomislava PeπuπiÊ, prof. matematike


©kolska godina 2002./03. Razred: 4e Razrednica: Maja Kralj StanËec, prof. pedagogije


©kolska godina 2002./03. Razred: 4dRazrednica: Ljubica MaljkoviÊ, prof. njemaËkog jezika


©kolska godina 2003./04. Razred: 4a Razrednik: Ilko Despot, prof. hrvatskog jezika


©kolska godina 2002./03. Razred: 4f Razrednica: Dubravka Bouπa, prof. hrvatskog jezika


©kolska godina 2003./04. Razred: 4c Razrednica: Maπa MoËiljanin, prof. psihologije


©kolska godina 2003./04. Razred: 4b Razrednica: –ura Dagmar Hassler, prof. njemaËkog jezika


©kolska godina 2003./04. Razred: 4e Razrednica: Antonela Konjevod, prof. njemaËkog jezika


©kolska godina 2003./04. Razred: 4d Razrednica: Binasa SelmanoviÊ, prof. matematike


©kolska godina 2004./05. Razred: 4b Razrednica: Ana Mikulec, prof. geografije


©kolska godina 2004./05. Razred: 4a Razrednica: Ana SaviÊ, prof. sociologije


©kolska godina 2004./05. Razred: 4d Razrednica: Zlatica Raguæ, dipl. iur.


©kolska godina 2004./05. Razred: 4c Razrednik: Marko VukuπiÊ, prof. pedagogije


©kolska godina 2004./05. Razred: 4f Razrednica: Radmila Habajec, dipl. eocc.


©kolska godina 2004./05. Razred: 4e Razrednica: Vera Sessa, prof. engleskog jezika

Popis i statistiËke podatke priredila:

Maja Kralj-StanËec, prof.

JakiÊ Valentin 2002. Anica Mikulec, prof.

JakiÊ Velimir 2002. Anica Mikulec, prof.

JanËiÊ Maja 1999. Ana SaviÊ, prof.

JarneËiÊ Marko 2005. Anica Mikulec, prof.

JokiÊ Mihaela 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Jurkin Lana 2001. Anica Mikulec, prof.

Kabashi Anton 2004. Anica Mikulec, prof.

Kangler Tihomir 2003. Anica Mikulec, prof.

KatarinËiÊ Miroslav 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

KlemenËiÊ Ivan 2005. Anica Mikulec, prof.

KneæeviÊ Luka 2002. Anica Mikulec, prof.

KobasiÊ Tino 1999. Ana SaviÊ, prof.

KoËnar Anamarija 2002. Anica Mikulec, prof.

Kolar Ranka 2001. Tomislav StaniËiÊ, prof.

KoπutiÊ Robert 1999. Ana SaviÊ, prof.

KovaËiÊ Dario 2000. Dunja PalËok, prof.

KovaËiÊ Ivan 2005. Anica Mikulec, prof.

KovaËiÊ Marina 2004. Anica Mikulec, prof.

KovaËiÊ Mato 2001. Anica Mikulec, prof.

KovaËiÊ Slaana 2003. Anica Mikulec, prof.

Kriπto Ivan 2000. Anica Mikulec, prof.

KuËan Danijel 2003. Anica Mikulec, prof.

LackoviÊ Danijel 1999. Ana SaviÊ, prof.

LekiÊ Vlatko 2000. Ana SaviÊ, prof.

Leko Tomislav 1999. Ana SaviÊ, prof.

LeπÊan Tomislav 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Lipovac Vedran 1999. Ana SaviÊ, prof.

LukaËiÊ Dubravko 2000. Dunja PalËok, prof.

LukiÊ Danijela 2005. Anica Mikulec, prof.

MalkoË Nikola 2000. Ljiljana Vrbanac, prof.

MaljkoviÊ Sanjin 1999. Ana SaviÊ, prof.

MariÊ Juraj 2003. Anica Mikulec, prof.

MariÊ Mario 1999. Ana SaviÊ, prof.

Martinez Frederiko 1999. Ana SaviÊ, prof.

Matoic Kreπimir 2005. Anica Mikulec, prof.

Mazalik Marina 2002. Anica Mikulec, prof.

MediÊ Milan 1999. Ana SaviÊ, prof.

Medved Danijela 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Medveπek Zdravko 2004. Anica Mikulec, prof.

Mencl Petrik 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

Merunka Mario 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Micudaj Katarina 2002. Anica Mikulec, prof.

Mihalic Igor 2005. Anica Mikulec, prof.

MihiÊ Nikolina 2005. Anica Mikulec, prof.

Mikelec Martina 1999. Boæica Mavrinac, prof.

MikolËiÊ Marijan 1999. Ana SaviÊ, prof.

MikuliÊ Marina 2003. Anica Mikulec, prof.

MilakoviÊ Suzana 2002. Anica Mikulec, prof.

MiletiÊ Davor 1999. Boæica Mavrinac, prof.

MiljkoviÊ Jelena 2001. Anica Mikulec, prof.

MireniÊ Ana 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Miπak Ivan 2000. Dunja PalËok, prof.

Mlinar Martina 1999. Ana SaviÊ, prof.

MlinariÊ Mario 1999. Ana SaviÊ, prof.

MutiÊ Marina 2005. Anica Mikulec, prof.

NekiÊ Marin 1999. Ana SaviÊ, prof.

NenadoviÊ Siniπa 1999. Ana SaviÊ, prof.

NikoliÊ Ivan 2001. Anica Mikulec, prof.

Novosel Silvije 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Obrovac Anelko 2000. Anica Mikulec, prof.

OreË Kristina 2001. Anica Mikulec, prof.

OrehovaËki Marko 2003. Anica Mikulec, prof.

OsmokroviÊ Dejan 2000. Anica Mikulec, prof.

OsmokroviÊ Zoran 2002. Anica Mikulec, prof.

OstojiÊ Zoran 2003. Anica Mikulec, prof.

Palac Dario 2001. Anica Mikulec, prof.

Palac Tomislav 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Pascolo Marko 1999. Boæica Mavrinac, prof.

PataËiÊ Vedran 1999. Ana SaviÊ, prof.

PaunoviÊ Sebastijan 2005. Anica Mikulec, prof.

PavkoviÊ Domagoj 1999. Ana SaviÊ, prof.

PavliÊ Matija 1999. Boæica Mavrinac, prof.


6.4.2. Izobrazbaodraslih

Zanimanje: Hotelijersko-turistiËki tehniËarProgram prekvalifikacije

maturirali razrednik

AbramoviÊ Angelina 2003. Anica Mikulec, prof.

AbramoviÊ Nikolina 2000. Dunja PalËok, prof.

Adæaga Davor 1999. Boæica Mavrinac, prof.

BajriÊ Edina 1999. Ana SaviÊ, prof.

BakiÊ Molak Tatjana 2001. Anica Mikulec, prof.

Bare Branimir 2000. Dunja PalËok, prof.

BariÊ Kristijan 2001. Tomislav StaniËiÊ, prof.

BariπiÊ Davor 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Bartol Ivana 1999. Ana SaviÊ, prof.

Benko Ivan 2001. Dunja PalËok, prof.

BlaæekoviÊ Ivan 2001. Anica Mikulec, prof.

BogojeviÊ Siniπa 2004. Anica Mikulec, prof.

Boπnjak Damir 2004. Anica Mikulec, prof.

Boπnjak Petar 2001. Tomislav StaniËiÊ, prof.

BoæiÊ Robert 2004. Anica Mikulec, prof.

BoæiniÊ Hrvojka 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

BrkiÊ Marija 1999. Ana SaviÊ, prof.

Brunec Dominik 2002. Anica Mikulec, prof.

Budimir Krunoslav 1998. Ljiljana Vrbanac, prof.

Bumbak Sabina 2000. Boæica Mavrinac, prof.

Busch Stjepan 2001. Anica Mikulec, prof.

Conjar Ivana 2003. Anica Mikulec, prof.

Cota Igor 2000. Ana SaviÊ, prof.

Culi Mirjana 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

»ale Dalibor 2000. Ana SaviÊ, prof.

»ekuliÊ Karlo 1999. Ana SaviÊ, prof.

∆aliπ Marina 2001. Anica Mikulec, prof.

∆urkoviÊ Mirko 1999. Ana SaviÊ, prof.

DimliÊ Filip 1999. Ana SaviÊ, prof.

DraæiÊ Mirjana 1999. Boæica Mavrinac, prof.

DroËiÊ Marinko 1999. Ana SaviÊ, prof.

DujiÊ Marjan 2000. Ana SaviÊ, prof.

DutkoviÊ Renata 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Erπek Andrea-Barbara 2000. Dunja PalËok, prof.

FilipoviÊ Hrvoje 2004. Anica Mikulec, prof.

Firic Emil 2001. Tomislav StaniËiÊ, prof.

FistriÊ Damir 2001. Anica Mikulec, prof.

GaπparoviÊ Boris 1999. Ana SaviÊ, prof.

Gauπ Sandra 2003. Anica Mikulec, prof.

Gerovac Goran 2001. Anica Mikulec, prof.

Geto Kreπimir 2000. Ana SaviÊ, prof.

Glavaπ Josip 2000. Ana SaviÊ, prof.

GoriËki Mario 2004. Anica Mikulec, prof.

GreguriÊ Robert 2003. Anica Mikulec, prof.

Gudelj Dejan 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Habuπ Marko 2000. Dunja PalËok, prof.

HadæiÊ Dario 1999. Ana SaviÊ, prof.

HajniÊ Domagoj 1999. Boæica Mavrinac, prof.

Herjavec Mario 2001. Anica Mikulec, prof.

Hochberger Vedran 2003. Anica Mikulec, prof.

Hornik Vladimir 2001. Anica Mikulec, prof.

HusiÊ Iva 2001. Anica Mikulec, prof.

HusiÊ Maja 2003. Anica Mikulec, prof.

IliËiÊ Ilija 2002. Anica Mikulec, prof.

Ipπin ©tefica 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

IπtvaniÊ Maja 2003. Anica Mikulec, prof.

IvanËan Æeljko 1999. Ana SaviÊ, prof.

IvandiÊ Robert 1999. Ana SaviÊ, prof.

Ivπan Andreja 2004. Anica Mikulec, prof.

JadrijeviÊ Hrvoje 2000. Ljiljana Vrbanac, prof.


Program za stjecanje Ëetverogodiπnje struËne spreme

maturirali

GlavoËiÊ Ljiljana 2002.

Metikoπ Manuela 2005.

Nagl Marko 2004.

Skeja Domagoj 2003.

©koriÊ Matijas 2002.

Zanimanje: Hotelijersko-turistiËki menadæer

maturirali

HabdeliÊ Petra 2005.

Horvat Marijo 2005.

MeπiÊ Zahrudin 2005.

Orsag Martina 2005.

Tudor Roland 2005.

Priredila:


Literatura:Arhiv Hotelijersko-turistiËke πkole u Zagrebu

Dvadeset godina Hotelijerske πkole u Zagrebu, Hotelijerska πkola u Zagrebu, Zagreb 1976.

Pola stoljeÊa ugostiteljskog πkolstva, Ugostiteljski πkolski centar, Zagreb 1970.

VukoniÊ, Boris i suradnici: Tempus fugit: povijest turizma Zagreba, AGM, HAZU ∑ Znanstveni savjet za

turizam, Zagreb 1994.

VukoniÊ, Boris: Povijest hrvatskog turizma, Prometej, HAZU ∑ Znanstveno vijeÊe za turizam, Zagreb 2005.


PetraviÊ Juraj 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

PetriÊ Snjeæana 2003. Anica Mikulec, prof.

PetruπiÊ Jelena 2003. Anica Mikulec, prof.

PolegubiÊ Ivan 2001. Anica Mikulec, prof.

PopoviÊ Æeljko 2002. Anica Mikulec, prof.

Posavec Marko 2000. Ana SaviÊ, prof.

Prigorec Marijo 2000. Dunja PalËok, prof.

Pruπa Mario 2004. Anica Mikulec, prof.

PuπkariÊ Dario 2003. Anica Mikulec, prof.

RaËiÊ Martina 2001. Anica Mikulec, prof.

RapaiÊ –uro 2001. Anica Mikulec, prof.

RavliÊ Tatjana 2000. Dunja PalËok, prof.

ReliÊ Goran 2003. Anica Mikulec, prof.

RepiÊ Domagoj 2005. Anica Mikulec, prof.

Repilec Marijeta 2000. Dunja PalËok, prof.

RonËeviÊ Boris 1999. Boæica Mavrinac, prof.

RonËeviÊ Marin 1999. Ana SaviÊ, prof.

Sabol Valentina 2003. Anica Mikulec, prof.

SediÊ Josipa 2000. Anica Mikulec, prof.

Smolnikar Metka 2001. Anica Mikulec, prof.

SokoliÊ Matija 2002. Anica Mikulec, prof.

StaniÊ Igor 1999. Ana SaviÊ, prof.

StankoviÊ Igor 2000. Dunja PalËok, prof.

StepaniÊ Barbara 1999. Ana SaviÊ, prof.

StjepiÊ Gordana 2001. Anica Mikulec, prof.

StjepiÊ Ruæica 2002. Anica Mikulec, prof.

StopiÊ Katarina 1999. Boæica Mavrinac, prof.

©akiÊ Igor 1999. Boæica Mavrinac, prof.

©apina Ana 2000. Dunja PalËok, prof.

©aπo Danijela 1999. Boæica Mavrinac, prof.

©atoviÊ Hrvoje 2003. Anica Mikulec, prof.

©atoviÊ Sandra 2002. Anica Mikulec, prof.

©ejiÊ Renata 2002. Anica Mikulec, prof.

©elendiÊ Zdravko 2000. Anica Mikulec, prof.

©ertoviÊ Lejla 2003. Anica Mikulec, prof.

©esto Zoran 2001. Anica Mikulec, prof.

©imiÊ Ozren 2001. Dunja PalËok, prof.

©iπiÊ Adimir 2001. Anica Mikulec, prof.

©iπko Ante 2000. Dunja PalËok, prof.

©kunca Danica 2004. Anica Mikulec, prof.

©logar Josip 1999. Ana SaviÊ, prof.

©orman Damir 1999. Boæica Mavrinac, prof.

©oπtariÊ Andreja 2004. Anica Mikulec, prof.

©tahan Dalibor 1999. Ana SaviÊ, prof.

©tefan Anton 1999. Ana SaviÊ, prof.

©tehec Davor 2000. Anica Mikulec, prof.

©trbac Ivan 2005. Anica Mikulec, prof.

©ugar Kreπimir 1999. Ana SaviÊ, prof.

©unjiÊ Bruno 2001. Tomislav StaniËiÊ, prof.

Terihaj Darko 2002. Anica Mikulec, prof.

TokiÊ Igor 1999. Anica Mikulec, prof.

Trkulja Danijela 2001. Anica Mikulec, prof.

Tucman Igor 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

Tupek Marijan 1999. Ana SaviÊ, prof.

Uskok Klaudija 2004. Anica Mikulec, prof.

Valjak Tihomir 2002. Anica Mikulec, prof.

Varga Tanja 2004. Anica Mikulec, prof.

VasiljeviÊ Petar 2004. Anica Mikulec, prof.

VlahoviÊ Marko 1999. Ana SaviÊ, prof.

VlaπiÊ Helena 1999. Ana SaviÊ, prof.

VolariÊ Duπka 2004. Anica Mikulec, prof.

VorkapiÊ Dejana 2000. Tomislav StaniËiÊ, prof.

Vrdoljak Branka 1999. Ana SaviÊ, prof.

VukadinoviÊ Gordana 1999. Ana SaviÊ, prof.

VukoviÊ Marko 2003. Anica Mikulec, prof.

VuriÊ Æeljka 2001. Anica Mikulec, prof.

ZahiroviÊ Ivan 1999. Ana SaviÊ, prof.

Zimπek Matija 2005. Anica Mikulec, prof.

Zirdum Ivana 2004. Anica Mikulec, prof.

ÆabËiÊ Anita 1999. Ana SaviÊ, prof.


r · pdf filenaravno, ovaj naπ ljetopis, nije uspio obuhvatiti sve ono πto smo htjeli...

Documents