1

PUTOKAZI List OŠ “Stjepan Radić”, Božjakovina

Broj 7 / siječanj 2012.

TEMA BROJA: FLORA I FAUNAPROJEKT LAVANDA, OBLJETNICA PADA VUKOVARA, KULTURNA BAŠTINA, INTERVJU S MLADENOM KUŠECOM, SUPER TALENT, IMENA U NAŠOJ ŠKOLI, NOVI RUKOMETNI TALENT

2

DAN OTVORENIH VRATA ŠKOLE

C U D A I Z S V I J E T A P R I R O D E

tema broja: lora i faunaF

U učionici Hrvatskoga jezika mogli smo vidjeti stihove posla-gane u obliku životinja - KA-LIGRAME. I žirafa je imala dugi vrat od slova, kao da se najela slova. Sedmaši su izveli ves-eli igrokaz Maskenbalske šale. Medvjed Brundo zavukao se u svoj brlog i promatrao životinje u šumi, a učenici su se mogli okušati u slaganju pjesama u obliku stabala. U učionici Engleskoga jezika smjestio se koraljni greben. Svojim bojama i oblicima izazvao je divljenje. U učionici Povijesti mogli smo se vratiti u vrijeme pračovjeka,

Kao i svake godine, i ove smo obilježili Dan otvorenih vrata. Na taj dan svi učitelji posebno urede učionice u skladu s temom i predmetom koji predaju. Bio je to ponedjeljak, 14. studenog 2011. g. Tema je bila Flora i fauna. Od 15:00 do 17:00 h svatko je mogao doći i pogledati što su nastavnici i učenici pripremili. Gotovo svaka učionica bila je vrlo maštovito uređena. Učenici su se zabavili pripremajući sve što je bilo potrebno za taj dan.

Koraljni greben

Na ulazu u školu

Upoznajemo šume kroz igrokazEdenski vrt

a u učionici Matematike vidjeli smo kako se uz pomoć jabuke i naranče mogu učiti razlomci. Bio je tu i pravi pravcati zec. Učiteljice Vjeronauka priredile su memori-igru kao i edenski vrt koji je uređen s puno pozornosti i detalja. U učionici Fizike i Kemije izloženi su mirisni sapuni od lavande napravljeni u školi samo za ovu prigodu. Tu su se našle i šumeće bombice koje su napravili učenici koji idu na dodatnu nastavu iz Kemije i Biologije. Sve smo to mogli i kupiti. Učiteljice nižih razreda imale su predstavu o šumama. U jednoj su učionici bili kućni ljubimci. Bilo je tu kornjača, ribica, pasa, zečeva, hrčaka, mačaka, bila je čak i guska. Tu su se ugnijezdile i rode. U toj učionici prepunoj roda moglo se hodati na pravim pravcatim štulama.

V

3

DAN OTVORENIH VRATA ŠKOLE

C U D A I Z S V I J E T A P R I R O D Etema broja: lora i faunaF

Stigle rode iz Lupoglava u Božjakovinu

Kokoš ili jaje

Matematika među zečevima

Brlog Nazorova medvjeda Brunde

Mozaik naših likovnjaka

U učionici 4. a razreda bila su stabla. Imali su i predstavu s prezentacijom. Svi su se mogli okušati u igranju igrica na zadanu temu, a tko je bio u formi, mogao se okušati u orijentacijskom trčanju. U učionici s temom Kokoš ili jaje bili su pilići u inkubatoru. Tamo su se i ruljili kukuruzi.Jedna je učionica bila puna bundeva od kojih se pio sok, jela se i pita kao i kolači. Učenicima četvrtoga razreda pomogle su knjižničarke da obrade temu Šuma i livada, a učenici trećega su, uz pomoć pedagoginje, održali ekoradion-icu gdje su oslikavali platno. Ekoškola je imala štand s lavandom. Radionica na računalima organizirana je u učionici Informatike. Nastavnik Likovne kul-ture ove je godine priredio veliko iznenađenje. S učenicima Likovne grupe od raznobojnih keramičkih pločica izradio je tri prekrasna mo-zaika: cvjetnu grančicu, golubicu i stablo.I ove je godine taj dan protekao u radosti, ispunjen kreativnošću, maštom i trudom naših učitelja i učenika te s veseljem čekamo sljedeću godinu kada ćemo opet imati Dan otvoriti vrata svoje škole. Božica Jančić, 7. a

Katarina Toljan i Dana Ćosić, 4. a Jakov Glavaš, 6. b

4

Naša Zemlja stara je oko 4,5 milijardi godina. Život na njoj pojavio se prije otprilike 3,7 milijardi godina u prvim praoceanima iz kojih se kasnije proširio i na kopno. U posljednjih 550 milijuna godina desilo se 5 velikih izumiranja živih bića tijekom kojih je izumrlo oko 97% svih vrsta koje su ikad živjele na Zemlji. Ta su izumiranja bila povezana s promjenama životnih uvjeta, udarima asteroida, vulkanskim erupcijama i dr. Danas smo svjedoci još jednog masovnog izumiranja kojemu je uzrok čovjek. Prekomjerni lov, uništavanje staništa, onečišćenje samo su neki od uzroka današnjeg izumiranja živih bića na Zemlji. Zbog štetnog ljudskog djelovanja u 17. stoljeću izumrlo je 7 životinjskih vrsta (npr. dodo i divlje govedo oroks), u 18. stoljeću 11 vrsta (npr. Štelerova morska krava i plava antilopa), u 19. stoljeću 27 vrsta (npr. velika njorka, konj tarpan, zebra kvaga), a u 20. stoljeću iščezlo je 67 životinjskih vrsta

(npr. papagaj iz Karoline, golub selac i ptica huia). Biolozi su izračunali da će u idućih 30 godina nestati oko 20% poznatih vrsta, a do kraja stoljeća moglo bi uz sadašnji trend nestati oko 50% poznatih živih bića. Hrvatska ima veliku bioraznolikost. Do sada je opisano oko 38 000 svojta (vrsta i podvrsta), među kojima je i veliki broj endema. Prema popisima ugroženih biljnih i životinjskih vrsta („Crvene knjige“), u Hrvatskoj je 759 ugroženih biljaka i 412 ugroženih životinja, među njima i 94 endema.Neke od zaštićenih i ugroženih životinja jesu: dobri dupin, plemenita periska, glavata želva, vuk, ris, vidra…Zaštićene biljke jesu: božikovina, tisa, alpski jaglac, runolist, velebitska degenija, gospina papučica…

I Z H R V A T S K E C R V E N E K N J I G ETEMA BROJA: FLORA I FAUNAZAŠTIĆENE VRSTE BILJAKA I ŽIVOTINJA

Dominik Jurinčić, 5. d Karlo Turić, 8. d

Plemenita periska

Dobri dupin

Vuk Ris

Runolist

Vidra

Smeđi medvjed

Velebitska degenija

5

I Z H R V A T S K E C R V E N E K N J I G ETEMA BROJA: FLORA I FAUNA

I MI IMAMO MALENU I KLEPETANA U ŠKOLI I OKO NJE

Omiljeno rodino mjesto

Na školskom dimnjaku

Roda na stupu preko puta naše škole

Svake godine rode posjećuju Lupoglav. Bijela je roda (lat. Ci-conia ciconia) ptica iz porodice roda. Ima dug i crven kljun, dug vrat i duge crvene noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima ima nešto dugog i crnog perja. Let joj je spor i leti s ispruženim vratom pa se tako razlikuje od čaplje koja leti savijenog vrata. Često se vidi kako lebdi visoko na toplim zračnim strujama. Rode su teške ptice sa širokim rasponom krila. Veličina rode je oko 100 cm, a teži 3 do 3,5 kg. One prepoznatljivo klepeću kljunom, što zvuči kao udaranje štapa o štap.Na području Lupoglava bijela roda smješta svoja gnijezda na kro-vove kuća, dimnjake i električne stupove. Često smješta gnijezdo i na dimnjaku naše škole.

Ova vrsta ptica gradi jedno od najvećih i najtežih gnijezda u ptičjem svijetu. U gnijezdu je obično 3 do 5 jaja iz kojih se izlegu mladi ptići. O mladima se obično brinu i mužjak i ženka oko 55 dana. Bijela roda živi u prosjeku oko 25 godina. Hrani se glodavcima, gujavicama, ličinkama te svim vrstama malih gmazova i vodozemaca. Rode su ptice selice. Zimi sele na jug u jatima. Zimuju u središnjoj i južnoj Africi. Putuju samo danju. Svake godine prijeđu i do 12 000 km. Prema zakonu bijela je roda u Hrvatskoj trajno zaštićena vrsta ptica. Bijele je rode lijepo vidjeti u mom mjestu, zato se svake godine radujem njihovom dolasku.

Silvija Mijatović, 2. a

6

eko ekoPROJEKT LAVANDAK A D L A V A N D A Z A M I R I Š E

Mirisna lavanda u rukama malih ekologa

S prodajne izložbe

S prodajne izložbe

SADIMO LAVANDU

Ove je godine Eko-grupa započela projekt pod im-enom “Lavanda”. Ciljevi projekta jesu upoznati učenike s vrijednošću i svojstvima lavande, naučiti ih primjeni lavande u svakodnevnom životu (zamjenjujući pritom kemijska sredstva) i naučiti ih više o uzgoju i njegovanju grmova lavande u školskom vrtu.Projekt će se realizirati kroz zajedničku sadnju novih grmova lavande u školskom vrtu, izradu različitih ukrasnih predmeta od lavande i s motivima lavande te putem zajedničkog proučavanja i predavanja o svojstvima i primjeni lavande.

UGODAN I OPOJAN MIRIS

Lavanda je ugodna za oko i opojnog mirisa. Već drugu godinu zaredom nasadi lavande nalaze mjesto u krajo-brazu naše škole. Osim estetske vrijednosti, lavanda ima važnu industrijsku primjenu, što je jedan od razloga sad-nje te aromatične biljke oko škole. Odlučili smo uzgajati ovu zanimljivu, aromatičnu biljku želeći dokazati svima da ona može uspijevati u našim krajevima.Za uzgoj lavande pogodni su topliji sunčani položaji, a i svjetlost je važan čimbenik. Pri nedovoljnoj svjet-losti cvatnja stagnira, a time se znatno smanjuje sadržaj eteričnog ulja u cvatu. Zato smo mi naše grmove la-vande smjestili u zavjetrinu jugozapadne ekspozicije brežuljkastog terena. To znaju već i naši „četvrtaši“, koji su nam pomogli zasaditi prve grmove prošle školske go-dine u školskom vrtu.Budući da smo eko-škola, ne koristimo nikakve herbi-cide kako bismo pospješili rast biljaka, nego ga potičemo održavajući tlo kvalitetnim, bez zadržavanja površinskih voda, čisteći ga od korova gotovo svakodnevno. Kako bismo dostigli punu cvatnju naših grmova, karakterističnu za nasade stare 3-5 godina, ove smo godine orezivanjem jačali grmove. Posječene cvjetove lavande iskoristili smo

za izradu mirisnih vrećica i klipova koje smo ponudili roditeljima i učenicima na Dan otvorenih vrata škole želeći na taj način prikupiti sredstva za kupnju novih na-sada. Ove nam je godine išla naruku i suša koja pogoduje rastu lavande te smo cvijeta imali i više nego dovoljno za naše potrebe. Da bi se dobio što kvalitetniji cvijet, važno je da se žetva odvija između 15. srpnja i 1. kolovoza, kada su svi učitelji i učenici na zasluženom ljetnom odmoru, zahvalni smo našoj vrijednoj eko-učiteljici Andreji Balog koja stanuje u blizini škole i koja je to sve sama napravila. Najpogodnije vrijeme za žetvu je kada se otvori gornja polovica cvata. Pokošeni lavandin cvijet mora se čuvati na suhom do prerade ili pakiranja, a tu su se prostorije škole pokazale dostojnim navedenog zadatka.Od lavande se mogu raditi ljekovita eterična ulja - za litru je ulja potrebno oko 30 g cvijeta, rabi se u proizvod-nji kozmetičkih preparata i sapuna. Postoji 25-30 vrsta lavande i nije bitno koju od njih mi uzgajamo u našem dvorištu dok god uživamo u njezinom predivnom cvijetu i još ugodnijem mirisu. Cilj nam je uzgojiti presadnice i njima zasaditi velik dio našeg okoliša. Ideja je puno, cilj je jasan i zajedničkim snagama učitelja i učenika postići ćemo ono što smo htjeli na početku naše priče – dokazati da lavanda može uspijevati u našim krajevima!!!

RECEPT ZA LAVANDIN OCAT:Sastojci: 30 g lavandinih suhih cvjetića, 1 l domaćeg jabučnog octa. Oblozi od gaze, natopljeni lavandinim octom te stavljeni

na čelo odličan su lijek protiv glavobolja. Natopite lavandine cvjetiće octom u staklenci i postavite je na sunčano mjesto oko tjedan dana. Protresite stak-lenku jednom dnevno. Procijedite kroz finu pamučnu tkaninu i ulijte u bočice.

7

eko eko

Međunarodna koordinacija za Eko-škole produžila je našoj školi status međunarodne eko-škole. U cijelosti smo ispunili uvjete iz smjernica za provedbu programa Eko-škole i uredno izvršili sve potrebne radnje za obnavljanje ovog priznanja.Novi certifikat i zelenu zastavu dobili smo na svečanosti koja je upriličena 13. svibnja 2011. u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu u Gastro-Globusu, a slijedila je je i školska svečanost ponovnog podizanja zelene zastave koju je za sve učenike i osoblje škole upriličena koncem ove nastavne godine. Detalje o organizaciji svečanosti možete naći na web-stranici naše škole.

Eko-grupa

OBNOVLJEN STATUS MEĐUNARODNE EKO-ŠKOLE Lavanda se koristi više od 2 000 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od latinske riječi lavare, što znači prati. Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Sušena se lavanda upotre-bljavala pri crkvenim obredima i pri porodu. Lavanda je ljekovita. Grci su je upotrebljavali u medicinske svrhe: u smetnji pri disanju, kao sredstvo protiv boli kod previjanja rana i kao zaštita od infekcija.

U našoj školi postoji Eko-grupa. Proglašeni smo i eko-školom. Dobili smo i zelenu zastavu. Sakupljamo stari papir i vrlo smo sretni da barem malo pridonosimo zdrav-lju i čistoći okoliša. Za Dan otvorenih vrata naše škole Eko-grupa se pripremala. U proljeće je zasađena lavanda u školskom vrtu. Pazili su je i zalijevali. U srpnju je bilo branje lavande. Potom su članovi Eko-grupe slagali la-vandu u klipiće, pušleke, male ukrasne smotuljke i složili u košarice. Pedagoginja Andreja Gregurić Jug i učiteljica Tatjana Mahnet sašila je od platna vrećice s natpisom naše škole. Vrećice s darovima od lavande darovali smo našim gostima. Sve je to izloženo na štandu za Dan otvorenih vrata. Štand se nalazio ispred knjižnice. Pano kod štanda uređen je slikama lavande, prekrasne ljubičaste mediter-anske biljke. Dakle, na Dan otvorenih vrata, 14. 11. 2011. g., uživali smo u lavandinim mirisima i boji. Djevojčice Ana i Lucija, obučene u narodnu nošnju, s košarama punim lavandinih proizvoda hodale su iz učionice u učionicu i prodavale zainteresiranim kupcima.

Božica Jančić, 7. a

Lavandu je trebalo osušiti pa upakirati

SVEcANOST NA ZAGREBAcKOM

VELESAJMU

ZA KRAJ ZAPAMTIMO!Lavanda je, dakle, biljka "čarobnih" svojstava, s tisućama blagotvornih učinaka na ljude i ljudsko zdravlje. U današnje vrijeme, vrijeme visokih tehnologija i nevjero-jatnih medicinskih dostignuća, nije teško zaboraviti, a niti posumnjati u djelotvornost pripravaka iz kuhinje Majke Prirode, no uz malo truda i kad pokušamo, lako ćemo zaključiti da ništa neće uspavati bebu poput malog jastučića punjenog lavandinim cvijetom pokraj uzglav-lja, niti će išta otjerati moljce kao što ih tjera lavandina vrećica.

LAVANDA U KUHINJI Nekad vrlo popularan u kulinarstvu, cvijet lavande, ponovno se sve više koristi. Naročito cvijet prave (fine) lavande - L. angustifolia koji je finijeg i blažeg mirisa u odnosu na lavandine. Zbog slatkastog mirisa najvše se primjenjuje za deserte, poput sladoleda s lavandom, krema i kolačića, sorbeta i sl. Lavandom se začinjavaju jela s roštilja, a sastavni je dio poznate provansalske mješavine začina. Kao začin mogu se koristiti i mladi lisni izboji. Jednostavan je način primjene oplemenjivanjem šećera kojim možemo kasnije zasladiti čaj ili slastice. Aromatizirati se mogu i ocat i ulje.

LAVANDIN CVIJET PRIPREMA ČAJA:2 čajne žličice preliti s 2-3 dl kipuće vode te ocijediti nakon 5 minuta.PROVJEREN RECEPT KOD SLABOSTI, GLAVOBOLJE I SL.:2 šake cvijeta lavande preliti jabučnim octom ili kvasinom i staviti na sunce. Procijediti nakon dva tjedna. Upotre-bljava se dubokim udisanjem.KUPKA S OPARKOM LAVANDE:50 grama suhog cvijeta lavande prelije se litrom kipuće vode. Nakon 30 minuta se ocijedi te se doda vodi za kupanje.

Radovi malih ekologa

v

v

8

Valentinovo slavi ljubav prema onima s kojima želimo biti, prema onima s kojima jesmo, ljudima oko nas i prema cijelom našem lijepom, plavom planetu.Ovaj smo lijepi blagdan proslavili i u našoj školi. Ne samo da su svi panoi na hodnicima bili ukrašeni barem pokojim srcem ili poljupcem nego smo i različitim aktivnostima pokazali koliko je zapravo lijepo što postoji jedan takav dan.Često čujemo da je Valentinovo izmišljotina koja nas tjera da trošimo na cvijeće i skupe parfeme, ali pritom se ne razmišlja da se ljubav može slaviti i na mnogo jeftinije načine: plešući i pjevajući, pišući i recitirajući ljubavne pjesme, crtajući srca, smiješeći se i pišući pisma onima koje volimo.Niži su razredi tako danima pisali pisma curicama i dečkima koji su osvojili njihova srca. Papire pune ljubavi skupljali su u šarenu kutiju i zatim ih na samo Valenti-novo podijelili onima kojima su namijenjeni.2. i 4. razredi su 11. 2. organizirali i Ples srca. Tjedan dana su imali za izbor partnera, a zatim su se u parovima natjecali u plesu. Neki su parovi bili kao i prošle go-dine, no neki su bili novi. Sve je bilo svečano kao u Plesu sa zvijezdama. Pobjednički parovi su dobili i prigodne poklončiće. No nisu uživali samo natjecatelji. Svi su učenici plesali i na kraju bili rumeni, što od plesa, što od topline, a malo i od ljubavi.

Isti dan, ali navečer kako i priliči, učenici 7. i 8. razreda organizirali su plesnu večer. Glavne organizatorice bile su Anamarija Mađer i Lorena Bekić, učenice osmog razreda. Sve je počelo u 18.00 u školskoj blagovaonici, ukrašenoj balonima i srcima. Na stolovima uz zidove bili su sokovi za osvježenje i grickalice. Svi su se, a posebno djevojke, jako lijepo obukli u svoju najljepšu odjeću. Za glazbu je bio zadužen Nikola Pokrajčić. Raspoloženje je stalno bilo vrlo ugodno, a čak i oni koji su na početku bili sramežljivi, kasnije su bili na podiju. Razrednici i knjižničarka Ivana Budimčić, koja je sve to fotografirala, za svaki su slučaj sve to promatrali iz prikrajka. No, kao što znamo, sve što je lijepo kratko traje pa je tako i ples došao svom kraju oko 21 sat. Tada su podijeljena i pisma koja su mogli napisati jedni drugima i staviti u “ljubavnu kutiju”.Valja spomenuti i razrednu priredbu 7. a koju su učenici samostalno organizirali na čelu s učenicom Patricijom Raužan da bi razveselili svoju razrednicu Jelenu Jurić. Razred je bio pun balona, a učenice su recitirale ljubavne pjesme. Na kraju su pokazali i prezentaciju o svom raz-redu, kojoj smo se svi nasmijali.Ovi dani Valentinova ostavili su nas oduševljene i, kako bi to lijepo rekao Pupačić, zaljubljene u ljubav.

Ivona Škoro, 8. dPatricija Raužan, 7. a

PLES SRCA MEDU ZVIJEZDAMAPROSLAVA VALENTINOVA

Slučajni putnik namjernik iznenadio bi se da je u utorak, 8. ožujka prošao blizu naše škole jer oko nje se skupilo mnogo neobičnih bića. Bilo je tu patuljaka s crvenim kapicama, pčelica i bubamara, proljetnog cvijeća, kapljica kiše, zečića i posljednjih pahuljica – cijelo se školsko dvorište pretvorilo u šarenu livadu.Ali kad biste pogledali bolje, shvatili biste: bila su to djeca maskirana u eko-bića na najavljenom eko-fašniku! Osim učenika nižih razreda naše škole, na fašniku su sudjelovali i mališani iz Dječjeg vrtića “Didi”. Svaka skupina i svaki raz-red predstavili su se na pozornici ispred škole, otpjevali ili otplesali nešto i zaradili veliki pljesak. Svatko je od njih bio poseban na svoj način te je kreativnošću i idejom oduševio gledatelje. Podijeljene su i neke nagrade za koje je sponzor bila Općina Brckovljani. Na kraju smo svi uživali u krafnama pekarnica Borac, Klara i Pan-Pek.Naučili smo mnogo o prirodi, podsjetili se da je moramo čuvati i uživati u njoj. Katarina Toljan, 4. a

EKO BIcA U DVORIsTU NAsE sKOLE

Novine mogu biti korisne i nakon čitanja

Spasitelji prirodeZaštitimo vodu

OBILJEzILI SMOv

v v/ v

_

9

PAPIRKOZovu me Papirko,

pravi sam nemirko.

Veliko sam drvo bio,sad sam manji neg' sam bio.

Pogledajte moje granje,ono je sve tanje, tanje.

Nikad nisam imao mira,pa sam postao komad papira.

Mi smo djeca malog nosa,raščupana nam je kosa.

Pustimo šumu da nam listai prirodu da nam blista.

Otjerajmo sada tugu,napravimo našu dugu.

Napravimo šumi mira,ne treba nam tol'ko papira.

Stari papir skupit ćemoi rukama pljesnut ćemo.

I na kraju nek` se zna,pozdravlja vas 1. a.

CUVARI SUMA I CISTOG ZRAKANa tradicionalnom Dugoselskom fašniku, koji je ove godine održan 6. ožujka, sudjelovao je i 1. a sa svojom učiteljicom Svemirkom Mišković. Pred-stavljali su male ekologe, nazivajući se EKO-PAPIRKO. Zadatak im nije bio nimalo lak - hodati svijetom, usisavati na sebe papiriće i odnositi ih na pre-radu u tvornicu papira. Nazvali su sebe čuvarima šuma i čistog zraka, a vi znate i zašto. Veselju nije bilo kraja kada su

saznali da su za svoj rad nagrađeni 1. nagradom za najbolju „malu“ grupnu masku. Nagrada je bila kamera. Sada 1. a može krenuti sa svojom učiteljicom na nove zadatke i avanture te sve to zabilježiti svojom kamerom. Sami su smislili i himnu. Pogledajte i uvjerite se da njihov zadatak nije bio lagan.

Nikolina Miholić, 2. aPetra Sisćan, 2. a

Pobjednici Dugoselskog fašnika

Hladnoća nije smetala lopočima

Tramvaj u Dugom Selu

OBILJEzILI SMO

U našoj smo Područnoj školi u Lupoglavu 8. ožujka 2011. obilježili dane maškaranja. Nakon 1. sata nastave po-jeli smo krafne. Dramska skupina izvela je zanim-ljivu i veselu pri-godnu priredbu.Ispred škole smo formirali kolonu maškara u kojoj su sudjelovali svi razredi naše škole. Prvaši su predstavljali prometne znakove, drugaši cvjetiće, trećaši snjegoviće, a četvrtaši i dio drugaša eko-šešire. Krenuli smo u obilazak Lupoglava. Putem smo svirali na raznim instrumentima. U šetnji selom veselo smo pozdravljali mještane koji su nam putem mahali. Neki su nas čak i počastili bombonima. Bilo nam je zabavno pa je i vrijeme brzo prošlo. Morali smo se vratiti u školu. Nakon posljednjeg fotografiranja ispred naše crkve, vratili smo se do škole, skinuli sa sebe svoje maske i krenuli kući.

Lucija Martić, 4. razred

MASKIRANA POVORKA

Vesela povorka

v

V UZ POKLADNE DANEVV

10

Današnji svijet mladih uopće se ne brine o kulturnim spomenicima Hrvatske, a posebno o kulturnim spomenicima našeg zavičaja. Većina učenika naše škole ne zna nabrojiti ni pet kulturnih spomenika u širem krugu oko OŠ „Stjepan Radić“ u Božjakovini. Mi smo bili vrijedni i potrudili se saznati nešto o njima. Nismo bili lijeni pa smo se malo raspitali u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Zagrebu. O tome ćemo pisati u nekoliko brojeva Pu-tokaza. Što mislite, koliko ih mi znamo nabrojiti?

KULTURNA BASTINA

P U T O V A N J E U P R O s L O S TO SPOMENICIMA KULTURE U NAŠEM ZAVIČAJU

CRKVA SV. BRCKA U BRCKOVLJANIMACrkva je smještena na najistaknutijem mjestu uz glavnu ulicu naselja Brckovljani. Crkva je u obliku latinskog križa. U unutrašnjosti crkve prevladava barok, a gotički je oblikovano svetište. Ima tri oltara. Orgulje nabavljene 1889. godine nalaze se iznad glavnog ulaza. Srednjovje-kovna crkva je u vrijeme baroka bila proširena te su joj 1695. godine dograđene bočne kapele, sakristija i zvonik. Inventar se osim orgulja sastoji od rokoko oltara sv. Brcka smještenog u svetištu iz 1775. godine te propovjedaonice iz istog vremena. Pročeljima crkve dominira glatka zidna ploha, oživljena tek decentnom kolorističkom diferen-cijacijom prozorskih okvira, krovnog vijenca i traka na uglovima zidnih ploha. Srednjovjekovna crkva je u vrijeme baroka bila proširena te su joj 1695. godine dograđene bočne kapele, sakris-tija i zvonik. U širem dugoselskom području, uz tem-plarsku crkvu sv. Martina u obližnjem Prozorju, bitan je dio povijesne mreže sakralnih objekata od kojih su neki djelomično očuvani i danas.

v

Župna crkva svetog Brcka

Oltar crkve sv. Brcka

V

11

P U T O V A N J E U P R O s L O S TKULTURNA BAsTINA

O SPOMENICIMA KULTURE U NAŠEM ZAVIČAJU

KAPELA MARIJINA POHODENJAJednobrodna neogotička kapela smještena je u naselju, u neposrednoj blizini župne crkve i zgrade stare škole. Kapela je jednobrodna građevina koja ima poligonalno svetište, dvije pobočne kapele koje tvore tlocrt križa i tornjić nad glavnim ulazom poviše kojeg je rozeta. Trokutni zaključak jednostavno oblikovanog glavnog pročelja u vrhu preki-nut je manjim zidanim zvonikom koji je pokriven šiljatom kapom. U središtu glavnog pročelja smještena je kamena rozeta, a rubove pročelja flankira po jedan kontrafor, na koji se nekad nastavljala zidana ograda dvorišta. Dvoslivno krovište kapele pokrive-no je biber crijepom. Lađa je svođena križno rebrastim svodom čija se rebra upiru o kon-zole, a u vrhu sastaju u ključnom kamenu. Prvi je građevinu na ovom mjestu sagra-dio 1743. godine Franjo pl. Praszkach iz Dvorišća s namjerom da bude maulozej nje-gove obitelji. Zbog lošeg stanja građevine od 1862. do 1864. godine gradi se nova neogotička kapela Pohođenja Marijina po projektu graditelja Pfeifenbergera. Kapela je danas osuđena na propadanje. Dio slika prenesen je u župnu crkvu sv. Brcka, dok se slika “Sv. Franjo Ksaverski krsti crnca” nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Od ostalog inventara poznato je da se zvono iz ove kapele nalazi u kapeli Srca Isusovog u Lonjici.

Smještena je na platou brežuljka i svojim je sje-vernim bočnim pročeljem okrenuta prema jednom od glavnih uličnih pravaca koji se s južne strane za-vojito pruža prema istoku. Nalazi se u sjeveroistočnom uglu prostrane pravokutne parcele na kojoj su još i dva gospodarska objekta. Osnovno školstvo u Brckovljanima započelo je 1846. kada je kapelan Nikola Havliček započeo s obukom u župnom stanu. Prva škola bila je drvena prizemnica, sagrađena 1848. godine, a gradnju je financirao grof Ivan Nepo-muk Drašković. Na mjestu ove zgrade 1903. godine sagrađena je nova, današnja zgrada koja je bila u funkciji do 1963. godine.

v

Gabriela Stipanović, 6. a

Kapela vapi za restauracijom

Nekad škola, danas ruševina

v

PUcKA ŠKOLA

-

12

Ove se godine prvi put u našoj školi održalo natjecanje za Super talent koje su svi s nestrpljenjem iščekivali. Valja spomenuti da se ovo finale pripremalo već neko-liko mjeseci, a selekcija najboljih izvršila se kroz neko-liko krugova natjecanja tijekom svibnja. U finale je ušlo samo 13 najboljih točaka. Učenici su se natjecali u 4 osnovne kategorije: plesu, pjevanju, glumi i likovnom stvaralaštvu. Za pravilan tijek natjecanja i ocjenu kvalitete točaka bio je zadužen stručni žiri koji je sačinjavalo 7 članova: Željko Funtek, načelnik Općine Brckovljani, Irena Mađer, predsjednica Vijeća roditelja, Keti Mamuza, predsjednica Školskog odbora, Božica Francić, pred-sjednica Vijeća učenika, učiteljice Mirjana Lučki i Mirjana Paj te nastavnica Anita Vrdoljak, koja je ujedno i pred-sjedala žirijem. Spomenuti je žiri već nakon prvih neko-liko točaka shvatio da pred sobom ima težak zadatak. Djevojčice i dječaci koji su izlazili na pozornicu svojim su izvedbama oduševili sve prisutne, bilo da se radilo o plesu, pjesmi, drami ili likovnom performansu. Gle-datelji su mogli uživati u koracima taekwondoa, kom-pliciranim gimnastičkim elementima, malom kazalištu apsurda i umješnim izvedbama glazbenih hitova, a začula se i pokoja violina. Na samom kraju priredbe Likovn-jaci Roberta Samardžića izveli su još jednu nezabo-ravnu točku, ovaj put na scenu dovodeći Chucka Norrisa glavom, bradom i šeširom! Među finalistima izabrano je četvero najboljih natjecatelja iz svake od kategorija, pa su se u "finalu finala" našli Meksikanci, učenici 4. razreda

Područne škole Lupoglav sa svojom atraktivnom plesnom točkom, Likovnjaci i Chuck Norris, Ivona Pavlic, koja je sve nazočne oduševila svojom izvedbom pjesme Ima jedan svijet, i Gruntovčani, učenici 6. d razreda i njihova dramska izvedba dijela istoimene serije. Nakon čak dva kruga izjednačenog glasanja, najboljima od najboljih proglašeni su učenici 6. d razreda i njihovi Gruntovčani. Njihov je zajednički trud i rad na sceni, kostimografiji i samoj dramskoj izvedbi ocijenjen kao najuspješniji i na-jvrjedniji. Unatoč pokojoj suzi i razočaranju nekih malih natjecatelja, dobro raspoloženje i slavlje prevagnulo je na kraju. Pobjednici su kao nagradu, koju im je uručila predsjednica žirija Anita Vrdoljak, dobili odlazak na kino predstavu po svom izboru. Na kraju treba spomenuti i svima već dobro poznate djevojčice, članice Plesnog kluba Lana, koje su zbog svog profesionalizma i državnih i svjetskih uspjeha bile izvan konkurencije na natjecanju, a koje su plesale u stankama između kategorija. Škola je i njih nagradila i to poklon - bonom za večeru u pizzeriji. Eva Lorena Holik, koja je u njihovo ime preuzela nagradu, na pitanje o tome gdje joj je bilo teže nastupiti - na svjetskom prvenstvu ili natjecanju za Super talent škole, odgovorila je - Ovdje sam imala puno veću tremu. Nitko time nije bio iznenađen - Božjakovina i njezina okolica pune su supertalenata.

Bruno Filipović, 8. a i Mihaela Balog Matak, 6. b

SUPER TALENT

GRUNTOVCANI U BOZJAKOVINI

nadareni uceniciv

Gruntovčani nakon pobjede

Voditelji Super talenta Doveli smo Chuck Norrisa Boje Meksika na pozornici

Povjerenstvo sve bilježi Gledalište u iščekivanju rezultata

V V

13

PONOVO NA NOVIGRADSKOM PROLJEĆU

Rezultat tako osmišljenoga rada ogleda se u vrhunskim dječjim ostvarenjima tijekom jednotjednog trajanja Škole. Riječ je o bro-jnim skladbama malih skladatelja, vrhun-skim grafičkim radovima raznih tehnika, brojnim recitatorskim i scenskim nastupima u raznim prostorima, o poetsko-glazbenoj priredbi u crkvi, maštovitoj scenografiji, kostimografiji, batiku, keramičkim radovima vrhunske kakvoće, o tiskanju novinarskoga, literarnoga i strip - lista, i o plesu što uvijek ponovo oduševljava djecu i odrasle, roditelje i pedagoge, kao i mnoge druge posjetitelje svake godine. Dakle, riječ je o Školi koja sadržajima i načinom rada kvalitetno iskače iz postojećeg sustava i standarda, o Školi koja može biti oglednom ne samo školama u Hrvatskoj već sličnima u Europi i u svijetu.Na jedno takvo mjesto ove su godine poz-vana čak četiri učenika naše škole: Mia Čolić, 7. e, Kristina Kelava, 8. c, Matija Ilievski, 7. a, Ana Lučić, 7. c i s njima naravno njihov men-tor Robert Samardžić.

Matija Ilievski, 8. a

Jedinstvena škola u nas koja okuplja darovite učenike u stvaralačkim radi-onicama za riječ, zvuk, sliku i pokret ugostila je ove godine čak četiri učenika naše škole.Škola stvaralaštva započela je s radom 1974. godine pod nazivom Listopad u Novalji, okupljajući prvih godina djecu, voditelje i učitelje hospitante poglavito istarskoga, riječkoga, goranskoga i kvarnerskoga područja. 14 godina poslije, budući da je broj sudionika sve više rastao i uskoro su dolazili sudionici iz cijele Hrvatske, Škola se preselila u Novi-grad i promijenila ime u Novigradsko proljeće.Temeljne su značajke Škole stvaralaštva zadržane od početaka

njezinoga djelovanja: okupljanje i zajednički rad darovitih učenika i iskusnih voditelja, nazočnost hos-pitanata - učitelja koji prateći rad upotpunjuju vlastita iskustva da bi kvalitetu novigradske škole presadili u svoje sredine, posebice njegujući korelaciju i integraciju između kreativnih izričaja; svake se godine određuje zajednička tema za sve radionice. Ovome se posvećuje velika pozornost kako bi Škola u potpu-nosti ispunila svoje ciljeve i zadatke u odgojnom i obrazovnom smislu. Glede oblikovanja i odabira tema, oduvijek je vrijedilo pravilo da moraju biti originalne, izazovne, stvaralačke, zanimljive i “nemoguće”.

KREATIVCI NA DJELU

nadareni ucenici

Uvijek vesela i nasmijana Mia na slikarskoj radionici

Oslikana Ana na slikarsko-scenografskoj radionici

Vrijedna Kristina na grafičkoj radionici

Kreativni Matija na keramičkoj radionici

v

14

Reci mi kako se zovesKako se ove godine provodi popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, odlučili smo napraviti statistiku imena u našoj školi. Podatke smo dobili od ravnatelja škole. U našoj je školi ukupno 815 učenika. Podaci se odnose i na učenike područne škole u Lupoglavu.

Muška imena U školi ima ukupno 432 (53%) muška imena (s onima koja se ponavljaju)Primjer imena koje u školi nosi jedan učenik (0,12% imena) – Grga, Dražen, Leo…Primjer imena koje u školi nose dva učenika (0,25% imena) – Joakim, Denis, Mislav…Primjer imena koje u školi nosi pet učenika (0,61% imena) – Danijel, Marin, Petar…Primjer imena koje u školi nosi deset učenika (1,23% imena) – Stjepan, Matija, Kristijan…U školi ima ukupno 132 različita muška imena.

Prvih pet vodećih muških imena u školi (top 5):Ivan – 28 učenika (3,44%) – najrasprostranjenije ime u školiJosip – 21 učenik (2,58%)Luka – 19 učenika (2,33%)Matej – 18 učenika (2,21%)Filip – 16 učenika (1,96%)

U našoj je školi više dječaka nego djevojčica pa prema istraživanjima koja smo proveli ima više muških nego ženskih imena (s onima koja se ponavljaju). Muških ima 432/815 (53%), a ženskih imena ima 383/815 (47%).

istrazujemo

Pojedinosti o imenu IvanIvan je muško ime, gotovo u potpunost hrvatsko. Značenje imena dolazi od latinske riječi lohannes, od grčke riječi lochannes, od hebrejske riječi Yohanan – skraćeno od Yehohanan (znači: Bog je milostiv). Ubraja se među deset najčešćih muških imena u Hrvatskoj. Danas je oko dvadeset tisuća ljudi u Hrvatskoj koji se zovu Ivan.Nomen est omen znači ime je znak. Ivan za sada slovi kao radoznao.Nadimci: Ivica, Ivo, Ive, Iša, Iko, Ivoš, Ivaš, Ico, Ivek, Ica, Ivašin, Ikica, Iviša, Ivi, Iso, Ino, Ivanko.

0

5

10

15

20

25

30

Ivan Josip Luka Matej Filip

Pojedinosti o imenu MatejMatej je muško ime, koje u Hrvatskoj većinom nalazimo među Hrvatima. Značenje imena dolazi od grčkog Mat-thaios. Matej je vrlo popularno ime, među prvih sto muških imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko šeststo tisuća ovakvih imenjaka. Osobe s imenom Matej najviše vole šah i belu. S obzirom na broj stanovnika, Matej je najčešće ime među stanovnicima Velike, gdje se svaki dvjestoti stanovnik tako zove. Nadimci: Mato, Matko, Mašan, Mate, Maceta, Macko, Macuka, Macun, Macuš, Majo, Maka, Make, Maki, Mako, Makica, Makiša, Maško, Mašut, Mašuta, Mata.

Pojedinosti o imenu FilipFilip je muško ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od grčkog Philippos - koji je pri-jatelj konja. Filip je vrlo popularno ime, među prvih sto muških imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko deset tisuća osoba koje nose ovo ime. Mnogi od nas vjeruju u staru latinsku poslovicu Nomen est omen, što znači ime je znak, prema kojoj naše ime određuje i kakvi smo. Od philos - prijatelj i hippos - konj. Nadimci: Filipec, Fila, Filka, Filko, Lipa, Pipa, Pipo, Filipac, Filipan, Fica.Pojedinosti o imenu Luka

Luka je muško ime, koje gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od latinskog Lucas, skraćeno od Lucanus - lukanijski, po nazivu grada Lucania-e. Među prvih sto je muških imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko dvadeset tisuća osoba koje nose ovo ime.Nomen est omen znači ime je znak. Osobe s imenom Luka najviše vole lov.Nadimci: Lukaš, Lukša, Lulko, Luše, Ljulja, Ljuljo, Lju-ljko, Lukezan, Luki, Lukica, Lukic, Lukina, Lukiša, Lukoš, Lukšica, Luce, Lucan, Ludo, Luja, Luje, Luji, Lujo, Lujce, Lujek, Lujica, Lujic, Lujin, Lujko, Lujkan, Lukac, Lukaca, Lukajin, Lukan, Lukas, Lukec, Lukelja, Lukenda, Lukeš, Lukeša.

Pojedinosti o imenu JosipJosip je muško ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od grčkog Ioseph, od heb. Yosef, skraćeno od Yehosef - Bog je povećao. Ubraja se među deset najčešćih muških imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko dvadeset tisuća osoba koje nose ovo ime.Nomen est omen znači ime je znak. Osobe s imenom Josip najviše vole nogomet.Nadimci: Joso, Jože, Jozo, Joško, Joša, Pepi, Pepe, Joža, Joza, Joja, Joco, Pepo, Pepa, Joze, Jošan, Joskan, Jose, Jopa, Jole, Jokiša, Jokeša, Jokaš, Jokan, Joko, Joke, Joka, Jojo, Jokica, Joca, Pepur, Jota, Josko, Josa, Jozun, Jolanda, Joleta, Jolika, Jolina, Jopica.

v

vIMENA U NAŠOJ ŠKOLI

15

istrazujemo

Ana

Ivana

Katarina

Marija

Nikolina

Pojedinosti o imenu AnaAna je žensko ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od latinske riječi Anna, od grčke i hebrejske riječi Hanna (znači: milost). Ubraja se među deset najčešćih ženskih imena u Hrvatskoj. Danas je oko dvadeset tisuća ljudi u Hrvatskoj koje se zovu Ana. Nomen est omen znači ime je znak. Ana za sada slovi kao stidljiva.Nadimci: Anaca, Anca, Ance, Ancena, Anci, Ancica, An-cika, Anek, Aneka, Anera.

Pojedinosti o imenu Ivana Ivana je žensko ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od latinskog Iohanna prema Io-hannes. Ivana je jedno od najpopularnijih imena i ubraja se među deset najčešćih ženskih imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko dvadeset tisuća ovakvih imenjakinja. No-men est omen znači ime je znak. Osobe s imenom Ivana najviše vole plivanje. S obzirom na broj stanovnika, Ivana je najčešće ime među stanovnicima Primorskog Dolca, gdje se svaki pedeseti stanovnik tako zove. Nadimci: Iva, Ivaka, Ivasa, Ives, Ivesa, Iveska, Iveta, Ivica, Ivanca, Ivance, Ivancetina, Ivanci, Ivancica, Ivanica, Ivanja.

Prvih pet vodećih ženskih imena (top 5):Ana – 23 učenice (2,82%)Ivana – 19 učenica (2,33%)Katarina – 16 učenica (1,96%)Marija – 12 učenica (1,47%)Nikolina – 12 učenica (1,47%)

Pojedinosti o imenu Nikolina Nikolina je žensko ime koje u Hrvatskoj većinom nalazi-mo među Hrvatima. Značenje imena dolazi od talijanskog Nicolina. Nikolina je vrlo popularno ime, među prvih sto ženskih imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko deset tisuća osoba koje nose ovo ime. Osobe s imenom Niko-lina najviše vole jahanje. S obzirom na broj stanovnika, Nikolina je najčešće ime među stanovnicima Stona, gdje se svaki dvjestoti stanovnik tako zove. Nadimci: Nina, Nika, Niki, Nike, Ina, Inena, Inenka, Inica, Inka, Lina, Lini-ca, Linka, Kola, Kole , Koli, Kolica, Kolina, Nikana, Nikica, Nikita, Nikla, Ninca, Ninci.

Pojedinosti o imenu MarijaMarija je žensko ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od grčkog Maria, od hetitski Marya - koja je kao koplje. Marija je jedno od najpopularnijih imena i ubraja se među deset najčešćih ženskih imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko dvadeset tisuća ovakvih imenjakinja.Nomen est omen znači ime je znak. Osobe s imenom Marija najviše vole čitanje. Nadimci: Mare, Marica, Mara, Maša, Marijica, Mimi, Muša, Manjuka, Manjuša, Manjuška, Mari, Maraca, Marana, Marasa, Marca, Marce, Marek, Marela, Marena, Marenka.

Pojedinosti o imenu KatarinaKatarina je žensko ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Katarina je jedno od najpopularnijih imena i ubraja se među deset najčešćih ženskih imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko dvadeset tisuća ovakvih imenjakinja. Osobe s imenom Katarina najviše vole čitanje. Nadimci: Kata, Katica, Katijana, Tijana, Karika, Tikica, Katina, Tina, Tinica, Tinka, Katiška, Katra, Kitka, Kitna, Ninica, Ninka, Rina, Rinka.

Ženska imenaU školi ima ukupno 383 (47%) ženska imena (s onima koja se ponavljaju)Primjer imena koje u školi nosi jedna učenica (0,12% imena) – Antigona, Morena, Rikarda…Primjer imena koje u školi nose dvije učenice (0,25% imena) – Ena, Manuela, Viktorija…Primjer imena koje u školi nosi pet učenica (0,61 imena) – Antonela, Iva, Monika…Primjer imena koje u školi nosi deset učenica (1,23% imena) – Matea, Sara, ValentinaU školi ima ukupno 123 različita ženska imena.

David Lisica, 6. a

v

16

PUTOKAZI: Svoju rukometnu karijeru započeo si u našoj školskoj dvorani. Možeš li nam malo opisati prve ru-kometne korake?TOMISLAV: Prvi put kad sam došao na trening bio sam zbunjen, bilo mi je neobično, ali zanimljivo. Učili smo voditi loptu i trčati, ja sam bio jedan od lošijih, ali sam s vremenom naučio voditi loptu i svladati ostale tehnike rukometa. PUTOKAZI: Jedan si od ponajboljih rukometaša naše škole i trenutno igraš u MRK Dugo Selo. Kako uspijevaš uskla-diti sve svoje obveze?TOMISLAV: Svoje obveze pokušavam nekako uskladiti. Teško je ići u školu, učiti, trenirati i obavljati svoje obveze u kontinuitetu.PUTOKAZI: Koliko puta tjedno treniraš?TOMISLAV: Treniram svaki dan od ponedjeljka do petka, a vikendom imamo utakmice. Također doma treniram individualno.PUTOKAZI: Koju poziciju najradije igraš?TOMISLAV: Najradije igram srednjeg vanjskog zato što mi ta pozicija najviše odgovara, uživam igrajući tu poziciju i na toj poziciji se mogu najviše izraziti u rukometnom smislu.

PUTOKAZI: Tko ti je rukometni uzor? Zašto?TOMISLAV: Moj rukometni uzor je Domagoj Duvnjak zato što imamo sličan stil igre i igramo na istoj poziciji. Osim njega, spomenuo bih svoje suigrače iz Rukometnog kluba Dugo Selo: Antu Kaleba i Dominika Miškovića. Kaleb ima 18 godina, a već je MVP Europe. Nadam se da ću njego-vim stopama i stopama Dominika Miškovića koji su ovo ljeto igrali u reprezentaciji Hrvatske na Svjetskom prven-stvu za mlađe juniore u Argentini i osvojili osmo mjesto.PUTOKAZI: Nedavno si sa svojim klubom sudjelovao na državnom prvenstvu. Kakav ste uspjeh tamo ostvarili?

TOMISLAV: Osvojili smo drugo mjesto. Do finala smo imali jako težak put, ali smo ipak uspjeli. U finalu smo izgubili od momčadi od koje smo relativno bolji. Pošto smo izgubili u finalu, bili smo jako tužni, ali ipak sretni što smo osvojili drugo mjesto u državi. PUTOKAZI: Dobio si i posebno priznanje? TOMISLAV: Da, osim najboljeg strijelca dobio sam na-gradu i za najboljeg srednjeg vanjskog na završnici prvenstva Hrvatske mlađih kadeta. Naravno da taj uspjeh želim ostvariti i sljedeće godine. PUTOKAZI: Kakav je osjećaj biti najboljim strijelcem Pr-venstva Hrvatske u kategoriji mlađih kadeta?TOMISLAV: Biti najbolji strijelac Hrvatske neopisiv je osjećaj. Cijelu godinu sam naporno trenirao da bih posti-gao taj uspjeh. Naravno da su i moji suigrači zaslužni za taj uspjeh. Sljedeće godine nadam se još boljim rezulta-tima.PUTOKAZI: Kako vidiš svoju rukometnu budućnost?TOMISLAV: U svojoj rukometnoj budućnosti vidim se kao vrhunski sportaš. Za nekoliko godina kad napunim osa-mnaest želio bih potpisati profesionalni ugovor s nekim boljim klubom, a kad završim svoju rukometnu karijeru, želio bih postati trener.PUTOKAZI: U kojem bi klubu jednog dana volio igrati?TOMISLAV: Volio bih igrati za neki vrhunski klub, trenutno ne znam koji, imam još puno vremena misliti o tome. Naravno, volio bih igrati u klubu koji ima velike ambicije. PUTOKAZI: Koliko si najviše golova zabio u jednoj utak-mici do sada?TOMISLAV: Na jednoj utakmici zabio sam najviše dvade-

set i jedan gol ekipi koja je relativno slabija u odnosu na nas. Za te golove zaslužni su i moji suigrači koji su jednako zaslužni i za pobjedu.

PUTOKAZI: Koja je tajna tvoga uspjeha?TOMISLAV: Naporno treniram svaki dan i uporan sam u svemu šta radim, a posebno u rukometu. Na svakom treningu dajem sve od sebe da bih jednog dana postao vrhunski rukometaš.

PUTOKAZI: Osmi si razred. U koju bi se školu volio upisati?TOMISLAV: Volio bih upisati ekonomsku školu u Dugom Selu zato što je to jedna od boljih četverogodišnjih škola. Htio bih ići u školu u Dugo Selo kako bih mogao uskladiti školu, treninge te ostale obveze. PUTOKAZI: Koji broj dresa nosiš i imaš li omiljeni broj?

TOMISLAV: Na dresu nosim broj četiri. To mi je ujedno omiljeni broj zato što mi taj broj donosi sreću u pojedin-im trenucima.

PUTOKAZI: Kakav je Tomislav? Opiši se u tri riječi!TOMISLAV: Samouvjeren, zabavan i tvrdoglav.

PUTOKAZI: Imaš li vremena za druženje s prijateljima? TOMISLAV: Imam, ali nedovoljno. Volio bih provoditi više vremena s njima zato što ih ne viđam tako često zbog treninga.

SPORTINTERVJU S MLADIM RUKOMETAŠEM TOMISLAVOM SEVERCEM

NOVI RUKOMETNI TALENTTomislav Severec učenik je 8. c razreda naše škole. Ove je godine proglašen najboljim strijelcem i najboljim srednjim igračem prvenstva Hrvatske u kategoriji mlađih kadeta. Bio je to povod da razgovaramo s njim.

U najboljoj sedmorci

17

SPORTPUTOKAZI: Koji ti je najdraži predmet u školi?TOMISLAV: Najdraži predmet u školi mi je Povijest zato što obrađujemo teme o Prvom i Drugom svjetskom ratu koje su mi jako zanimljive.

PUTOKAZI: Koju glazbu najradije slušaš?TOMISLAV: Najradije slušam folk - glazbu, iako mi domaća glazba nije strana.

PUTOKAZI: Imaš li simpatiju?TOMISLAV: Ne, trenutno nemam vremena misliti na to, rukomet mi je na prvom mjestu.

PUTOKAZI: Koliko imaš Facebook - prijatelja?TOMISLAV: Imam 630 Facebook - prijatelja, uglavnom samo one koje poznajem.

PUTOKAZI: Mnogo sreće u ostvarenju tvojih snova!

Bruno Filipović, 8. a

NABROJI TRI NAJ...: a) rukometašaDomagoj Duvnjak, Daniel Narcisse i Nikola Karabatić. b) nogometašaFernando Torres, Piqe i Luka Modrić.c) filmaVrisak 4, Slagalica strave i Policajci s klupe. d) rukometna klubaMRK Dugo Selo, Croatia osiguranje Zagreb i HSV Hamburg.e) pjesme Saša Matić – Lanac sreće, Hladno pivo – Ezoterija i Prljavo kazalište – Kiše jesenje.f) učiteljaDragica Katić, Dragana Turkalj i Ilija Grgić. g) modna stilistaNemam.

ODABERI ŠTO TI SE VIŠE SVIĐAKino ili kazalište? - Kino.Meso ili riba? - Meso.Plavuša ili crnka? – Ovisi o izgledu.IPhone ili HTC? - IPhone.Edo Maajka ili Hladno pivo? – Hladno pivo. Beethoven ili Chopin? - Beethoven.Harmonika ili gajde? - Harmonika.Razlomci ili decimalni brojevi? – Nijedno.Ferrari ili Lamborghini? - Lamborghini.Trenirka ili traperice? - Traperice.Curling ili cricket? - Curling.Jednodijelni badić ili bikini? - Bikini.

Tomislav u igri

Medalja i nagrada u Tomislavovim rukama

DOVRŠI REČENICU!1. Moje zadnje putovanje bilo je u .... Buzet.2. Lektira koju nisam pročitao (a rekao sam da jesam :D ) je ... Gulliverova putovanja.3. Pod odmorom najviše... se družim s prijateljima. 4. Nedavno sam prvi put... ispeglao majicu.