prvi izvještaj o implementaciji nacionalne ... - · pdf file2.1.6 energetika ......
TRANSCRIPT
PRVI IZVJEŠTAJO IMPLEMENTACIJI
NACIONALNE STRATEGIJEODRŽIVOG RAZVOJA
CRNE GORE
za period april 2007 - mart 2008.VLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvojVLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvojVLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvojVLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvoj
1
VLADA CRNE GOREKancelarija za održivi razvoj
Prvi izvještaj o implementaciji Nacionalne strategije održivog razvoja
Crne Gore za period april 2007 – mart 2008. godine
Septembar 2008
Prvi izvještaj o implementacijiNacionalne strategije održivog razvoja
Crne Goreza period april 2007 - mart 2008. godine
Jun 2008
VLADA CRNE GOREKancelarija za održivi razvoj
3
SADRŽAJ
I DIO – Izvještaj o napretku u implementaciji NSOR
Lista skraćenica i akronima .................................................................................................3
1. PROCES PRIPREME PRVOG IZVJEŠTAJA O NAPRETKU U IMPLEMENTACIJI NACIONALNE STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVOJA ...................................................6
1.1 Nacionalna strategija održivog razvoja: osnovne postavke, donošenje i značajdokumentа ....................................................................................................................71.2 Koraci u pripremi Izvještaja ....................................................................................81.3 Struktura Izvještaja ...............................................................................................10
2. PREGLED PO NSOR OBLASTIMA ............................................................................122.1 Ekonomski razvoj .................................................................................................13
2.1.1 Makroekonomska kretanja ....................................................................132.1.2 Regionalni razvoj i zaposlenost ............................................................142.1.3 Saobraćaj ...............................................................................................152.1.4 Turizam .................................................................................................172.1.5 Poljoprivreda i ruralni razvoj ................................................................182.1.6 Energetika ..............................................................................................192.1.7 Industrija ...............................................................................................212.1.8 Nove tehnologije ...................................................................................22
2.2 Životna sredina i prirodni resursi ..........................................................................242.2.1 Zaštita biodiverziteta i očuvanje prirodnih vrijednosti (posebno uzaštićenim područjima) ..................................................................................242.2.2 Vode .......................................................................................................252.2.3 Vazduh ...................................................................................................262.2.4 Zemljište ................................................................................................272.2.5 Šume ......................................................................................................282.2.6 Sistem upravljanja životnom sredinom .................................................302.2.7 Prostorno planiranje ..............................................................................312.2.8 More i obalno područje .........................................................................322.2.9 Klimatske promjene i zaštita ozonskog omotača ..................................332.2.10 Otpad ...................................................................................................34
2.3 Društveni razvoj ....................................................................................................352.3.1 Upravljanje i učešće javnosti u donošenju odluka ................................352.3.2 Obrazovanje ..........................................................................................382.3.3 Zdravstvo ...............................................................................................392.3.4 Ravnopravnost i socijalna zaštita ..........................................................412.3.5 Kultura i mediji .....................................................................................422.3.6 Urbani razvoj .........................................................................................43
3. IZGRADNJA PARTICIPATIVNOG PROCESA I PRAĆENJE IMPLEMENTACIJE NSOR .................................................................................................................................45
4. FINANSIRANJE IMPLEMENTACIJE NSOR .............................................................49
5. OSVRT NA OCJENE O NAPRETKU I PREPORUKE ZA DALJI PROCES IMPLEMENTACIJE NSOR ..............................................................................................53
Prilog 1: Izvori korišćeni u pripremi inputa .......................................................................58
II DIO - Pregled sprovođenja mjera iz Akcionog Plana NSOR ..................................61
5
LISTA SKRAĆENICA I AKRONIMA
AD – Akcionarsko drustvo
ADA – Austrijska agencija za razvoj
AMIS – Agrarni marketinški informacioni sistem
AP – Akcioni plan
BDP – Bruto domaći proizvod
CAMP Crna Gora – Program integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore
CB – Centralna banka
CDM – Mehanizam čistog razvoja
CETI – Centar za ekotoksikološka istraživanja
CFC – Plan eliminacije hlorofluorougljovodonika
CFCU – Centralna jedinica za finansiranje i ugovaranje
CHF – Američka NVO za pomoć u izgradnji (Cooperative Housing Foundation)
DUP – Detaljni urbanistički plan
EAR – Evropska agencija za rekonstrukciju
EBRD – Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj
EC – Evropska Komisija
EEA – Evropska agencija za životnu sredinu
EIA – Procjena uticaja na životnu sredinu
EIB – Evropska investiciona banka
EMAS – Plan za eko–menadžment i reviziju učinaka na životnu sredinu
EPCG – Elektroprivreda Crne Gore
EU – Evropska unija
FODEMO – Projekat razvoja šumarstva u Crnoj Gori koji se realizuje sa Vladom Luksemburga
FP7 – Program za istraživanje i tehnološki razvoj (sedmi okvirni program)
GEF – Globalni fond za životnu sredinu
GIS – Geografski informacioni sistem
GTZ – Njemačka agencija za tehničku saradnju
HACCP sistem – Sistem za analizu rizika i kritičnih kontrolnih tačaka
IBRD – Međunarodna banka za rekonstrukciju i razvoj
IPA – Instrumenti za predpristupnu pomoć EU
IPARD – Instrumenti za predpristupnu pomoć EU za ruralni razvoj
6
IPPC – Integralno sprečavanje i kontrola zagađenja
IRD – Međunarodna organizacija za pomoć i razvoj (International Relief and Development)
IUCN – Međunarodna unija za konzervaciju prirode
KAP – Kombinat Aluminijuma u Podgorici
KGF – kreditni garantni fond
KOR – Kancelarija za održivi razvoj
MAP – Mediteranski akcioni plan
MAP – višegodišnji plan (Multi Annual Plan)
MARPOL – Međunarodna konvencija o prevenciji zagađenja mora sa brodova
MEDPOL – Program za procjenu i kontrolu zagađenja u regionu
MER – Ministarstvo za ekonomski razvoj
MF – Ministarstvo finansija
MKSM – Ministarstvo kulture, sporta i medija
MMF – Međunarodni monetarni fond
Monstat – Zavod za statistiku Crne Gore
MPN – Ministarstvo prosvete i nauke
MPST – Ministarstvo pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija
MPŠV – Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede
MSP – mala i srednja preduzeća
MTZŽS – Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine
MZRSS – Ministrastvo rada, zdravlja i socijalnog staranja
NATO – Sjevernoatlanski vojni savez
NF – Nacionalni fond
NMCG – Narodni muzej Crne Gore
NPI – Nacionalni program za integraciju u Evropsku uniju
NSIUOP – Nacionalnom strategijom za integralno upravljanje obalnim područjem
NSOR – Nacionalna strategija održivog razvoja
NVO – nevladina organizacija
ODA – Zvanična razvojna pomoć
OIE – Obnovljivi izvori energije
PDV – Porez na dodatu vrijednost
PP – Prostorni plan
PPPPN – Prostorni plan područja posebne namjene
7
REC – Regionalni centar za životnu sredinu
SDI – Strane direktne investicije
SEA – Strateška procjena uticaja
UN – Ujedinjene nacije
UNCCD –Konvencija o borbi protiv dezertifikacije Ujedinjenih nacija
UNDP – Program za razvoj Ujedinjenih nacija
UNECE – Ekonomska komisija za Evropu Ujedinjenih nacija
UNESCO – Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu
UNFCCC – Okvirna Konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama
UNIDO – Program Ujedinjenih Nacija za industrijski razvoj
UNWTO – Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija
USAID – Agencija Sjedinjenih američkih država za međunarodni razvoj
VSS – visoka stručna sprema
WFD – Okvirne direktive o vodama
WIPO – Svjetska Organizacija za intelektualnu svojinu
ZZZ – Zavod za zapošljavanje
1.PROCESPRIPREME PRVOG IZVJEŠTAJA ONAPRETKU UIMPLEMETNACIJINACIONALNE STRATEGIJE ODRŽIVOGRAZVOJA
9
1.1 Nacionalna strategija održivog razvoja: osnovne postavke, donošenje i značaj dokumenta
Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) pripremljena je kroz participativan proces na temeljima globalnih vrijednosti i principa definisanih u Deklaraciji iz Rija i Agendi 21, Deklaraciji i Planu implementacije iz Johanesburga, kao i Milenijumskoj deklaraciji UN-a. Strategija je kompatibilna sa Mediteranskom i Strategijom održivog razvoja EU. NSOR je usvojila Vlada Crne Gore aprila 2007. godine.
Neke od ključnih postavki Strategije i izazova za održivi razvoj Crne Gore koji su identifikovani ovim dokumentom kratko su predstavljeni ovdje kroz dva navoda iz samog teksta NSOR:
„Jedan od ključnih izazova odnosi se na implementaciju i ubrzanje ekonomskih reformi i obezbjeđivanje uravnoteženog ekonomskog razvoja, i sa tim povezane izazove poboljšanja životnog standarda i smanjenja siromaštva. Imajući u vidu slabo dosadašnje iskustvo, in-tegracija zahtjeva održivosti u razvojne politike će predstavljati poseban izazov. U nekim slučajevima, ovaj izazov će biti izražen i zbog nesigurnosti i nedostatka informacija potrebnih za donošenje odluka. Podizanje nivoa svijesti i izgradnja kapaciteta za implementiranje kon-cepta održivog razvoja su, zbog toga, od najveće važnosti. Promjene u sistemu upravljanja (poboljšanje saradnje, koordinacije i konsultacija između raznih sektora - unutar vlade, kao i između vlade i privatnog i civilnog sektora), predstavljaju još jedan značajan izazov (u isto vrijeme, to je i preduslov održivog razvoja društva). Pored toga, tu su još i izazovi koje nose procesi evropskih integracija i globalizacije, kao i potreba poboljšanja regionalne saradnje tako da ona doprinese postizanju ciljeva održivog razvoja.” „Da bi se osigurao održiv razvoj jednog društva, neophodan je cjelovit pristup u upravljanju složenim društvenim procesima, i pažljivo balansiranje ekonomskih, socijalnih i ciljeva vezanih za očuvanje životne sredine i prirodnih resursa. Održivi razvoj, takođe, zahtijeva angažovanje svih društvnih aktera i stalan dijalog kako bi se prevazišli/izbjegli obrasci neodrživog rasta i razvoja i obezbijedili konačni rezultati koji će donijeti najveće koristi društvu u cjelini, vodeći računa o budućnosti i slijedećim generacijama.”
Polazeći od ovakvog viđenja održivosti, crnogorskog razvojnog konteksta i principa i vizija održivog razvoja, Strategijom su utvrđeni slijedeći opšti ciljevi:
1. Ubrzati ekonomski rast i razvoj i smanjiti regionalne razvojne nejednakosti;2. Smanjiti siromaštvo; obezbijediti jednakost u pristupu uslugama i resursima; 3. Osigurati efikasnu kontrolu i smanjenje zagađenja, i održivo upravljanje prirod-nim resursima;4. Poboljšati sistem upravljanja i učešća javnosti; mobilisati sve aktere, uz izgradnju kapaciteta na svim nivoima; i5. Očuvati kulturnu raznolikost i identitete.
Značaj Strategije je, prije svega, u tome što ona predstavlja izraz dogovora širokog kruga društvenih aktera o prioritetima održivog razvoja u Crnoj Gori i što njena implementacija može doprinijeti ostvarivanju ciljeva koje zemlja ima u procesu evropskih integracija. Za veći broj oblasti, na primjer, prioritetni zadaci i mjere identifikovane Strategijom se poklapaju sa preporukama iz Evropskog partnerstva1 za Crnu Goru.
1) Vidjeti na primjer preporuke Partnerstva za državnu upravu, pravosuđe, antikorupcijsku politku, pol-joprivredu i ribarstvo, životnu sredinu i druge.
10
U okviru preporuka za životnu sredinu, dokument Evropskog partnerstva između ostalog navodi da treba:
• Otpočeti implementaciju Strategije održivog razvoja i sektorskih strategija (in-tegrisano upravljanje obalnom zonom, biodiverzitet, klimatske promjene); i• Obezbijediti održiv finansijski okvir za implementaciju srednjoročne i dugoročne politike zaštite životne sredine.
O značaju NSOR govori i Drugi UNECE2 pregleda stanja u sektoru životne sredine za Crnu Goru:
„Ako Nacionalnoj strategiji održivog razvoja bude dat visok pravni i politički profil, ona bi mogla da ima važnu ulogu u strateškom planiranju i osiguravanju efikasnog korišćenja ograničenih resursa. U tom slučaju, kao snažna okvirna polazna tačka, Strategija bi mogla da osigura da princip dugoročne održivosti ne bude podređen kratkoročnim ekonomskim interesima, što je zabrinutost koju su izrazile crnogorske nevladine organizacije“
UNECE Pregled stanja u sektoru životne sredine, takođe, preporučuje Vladi Crne Gore da treba harmonizovati sektorske strategije i akcione planove sa prioritetima i i cljevima NSOR.
1.2 Koraci u pripremi Izvještaja
Pored opštih ciljeva, NSOR je utvrdila i prioritetne zadatke za svaku od 24 oblasti koje su obrađene u okviru tri sastavne komponenete (stuba) održivog razvoja: ekonomskog razvoja, životne sredine i prirodnih resursa, i društvenog razvoja. Mjere za ostvarivanje prioritetnih zadataka su sadržane u prvom Akcionom planu (AP) Strategije koji pokriva period 2007 - 2012.
NSOR predviđa da se progres u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja prati putem redovnih godišnjih izvještaja koje će pripremati Kancelarija za održivi razvoj (KOR) uz podršku Ministarstva turizma i zaštite životne sredine (MTZŽS) i u saradnji sa ostalim nadležnim Ministarstvima i drugim Vladinim organima i institucijama. Predviđeno je da izvještaje razmatra Nacionalni savjet za održivi razvoj i da se oni dostavljaju Vladi. Na kraju trogodišnjeg perioda (krajem 2010. godine) predviđen je detaljan izvještaj o progresu u implementaciji NSOR sa izmjenama i dopunama Akcionog plana. Temeljna revizija dokumenta predviđena je za kraj 2012. godine.
Jedna od preporuka NSOR u dijelu koji se odnosi na praćenje i ocjenu implementacije bila je da se u ključnim ministarstvima, drugim Vladinim organima i institucijama, kao i u javnim institucijama koje se javljaju kao nosioci većeg broja mjera iz AP NSOR, imenuju kontakt osobe koje bi u komunikaciji sa Kancelarijom za održivi razvoj pratile progres u implementaciji.
Budući da takva mreža kontakt osoba nije uspostavljena tokom prve godine i polazeći od predviđene odgovornosti za pripremu izvještaja o progresu u implementaciji Strategije, KOR je početkom februara 2008. godine inicirala proces kontaktirajući određeni broj ministarstava (ključnih nosilaca mjera iz AP Strategije) i tražeći da se imenuju koordinatori
2) Ekonomska komisija za Evropu Ujedinjenih nacija.
11
za pripremu Prvog izvještaja o napretku u implementaciji NSOR. Kancelarija je, takođe, angažovala eksternog konsultanta za pomoć sa pripremom Izvještaja. Tokom februara 2008. godine, imenovani su koordinatori za oblasti obrađene NSOR i pitanja finansiranja Strategije. Njihova uloga je bila da osiguraju prikupljanje informacija i pripremu materijala za Izvještaj u skladu sa dogovorenom metodologijom i dinamikom. Iz Ministarstva za ekonomski razvoj (MER) imenovana su tri koordinatora za: 1) makroekonomska pitanja, regionalni razvoj i zaposlenost, i industriju; 2) energetiku; i 3) prostorno planiranje i urbani razvoj, dok su iz Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede (MPŠV)/Uprave za vode imenovani koordinatori za: 1) poljoprivredu i ruralni razvoj; 2) šume; i 3) vode. MTZŽS je imenovalo dvoje koordinatora koji su organizovali pripremu inputa za: 1) turizam; i 2) biodiverzitet i zaštitu prirode, vazduh, zemljište, sistem upravljanja životnom sredinom, more i obalno područje, klimatske promjene, otpad i nove tehnologije (takođe i dijela inputa za industriju koji se odnosio na zaštitu životne sredine). Ostala Ministarstva su imenovala po jednog koordinatora i to Ministrastvo rada, zdravlja i socijalnog staranja (MZRSS) za oblasti ravnopravnosti i socijalne zaštite i zdravstva; Ministarstvo pomorstva, saobraćaja i telekomunikacija (MPST) za oblast saobraćaja; Ministarstvo prosvete i nauke (MPN) za oblast obrazovanja; i Ministarstvo kulture, sporta i medija (MKSM) za oblast kulture i medija. Koordinator iz Ministarstva finansija (MF) je obradio pitanje finansiranja Strategije i dostavio informacije o makroekonomskim kretanjima i određenom broju opštih indikatora. Za oblast upravljanja i participacije u kasnijem toku pripreme Izvještaja, i za ostale opšte oblasti strategije (izgradnja participativnog procesa, praćenje i ocjena implementacije i sl.) početne materijale za ovaj Izvještaj pripremili su konsultant, KOR i MTZŽS.
Metodologiju odnosno uputstva za način pripreme pojedinačnih izvještaja definisali su eksterni konsultant, KOR i MTZŽS. Sugerisano je da pojedinačni izvještaji treba da sadrže kratak tekstualni dio i tabelarni prikaz sa ocjenama statusa/progresa u sprovođenju mjera iz AP sa raspoloživim indikatorima i relevantnim komentarima. Za tekstualni dio izvještaja sugerisano je da bude sažet, objektivan i informativan, i da u odnosu na zadatke utvrđene Strategijom predoči ostvareni progres (identifikuje uspjehe) odnosno nedostatak progresa (identifikuje probleme i izazove). Tekstualni dio je između ostalog trebalo da pruži odgovore na slijedeća pitanja: • Koji su realizovani i započeti projekti i mjere u cilju ostvarivanja predviđenih
zadataka? • Koje su mjere ili pitanja kod kojih nije ostvaren progres, sa kojima se kasni ili kod
kojih je došlo do nazadovanja (ako takva postoje), uz kratak ali jasan osvrt na razloge?• Koji su glavni problemi sa implementacijom zadataka NSOR i izazovi za naredni
period?
Takođe je sugerisano da se, kad god je to moguće, u izvještaje za NSOR oblasti uključe statistički podaci i pokazatelji kojima se mogu potkrijepiti date ocjene.
Kod Akcionog plana, predloženo je da se status svake mjere iz akcionog plana ocijeni jednom od slijedećih pet kategorija: sprovedeno u potpunosti; pretežno sprovedeno; sprovedeno u manjoj mjeri; pripreme; i bez aktivnosti. Primjenom ovih kategorija se nastojalo doći do ocjene za period na koji se Izvještaj odnosi (april 2007 – mart 2008). I kod Akcionog plana akcenat je stavljen na indikatore tako što je priređivačima pojedinačnih izvještaja sugerisano da daju vrijednosti za indikatore predviđene AP Strategije (odnosno za alternativne indikatore ako ovi nijesu dostupni ili ako postoje bolji).
12
Ovakav pristup tzv „brze ocjene“ ima određenih nedostataka, ali je u datim okolnostima smatran najprikladnijim kako se ne bi propustila prilika da se sprovedu preporuke Strategije o dinamici pripreme redovnih godišnjih izvještaja. Sigurno je da ovaj način ocjenjivanja progresa treba unaprijediti za naredne izvještaje odnosno da (minimum) za detaljni izvještaj 2010. godine treba primijeniti detaljniju i dublju analizu.
Pregled sprovedenih aktivnosti u pripremi Izvještaja dat je u slijedećoj tabeli:
Aktivnosti mart ‘08 (sedmice
1 - 4) april (sedmice 1 - 5)maj jun
1 2 3 4 1 2 3 4 5Sastanak sa koordinatorima o načinu pripreme Izvještaja X
Priprema pojedinačnih priloga X X X
Priprema objedinjenog Izvještaja X X
Prevod Izvještaja, priprema sjednice Savjeta X X
Sjednica Savjeta za OR X
Konsultacije/komentari članova Savjeta X X X
Finalizacija Izvještaja X X
Sjednica Savjeta/usvajanje X
Prilozi za pojedinačne oblasti prikupljeni su zaključno sa prvom sedmicom aprila. Za manji broj mjera iz AP nijesu dobijene kompletne informacije3.. Sinteza pojedinačnih priloga u nacrt Izvještaja urađena je od strane konsultanta KOR; konsultantkinja je, takođe, analizirala prikupljene materijale i dala preporuke za dalji proces implementacije NSOR. Nacrt Izvještaja je predstavljen na aprilskoj sjednici Savjeta za održivi razvoj.
Konsultacije o nacrtu Izvještaja sa članovima Savjeta za održivi razvoj i ostalim zainteresovanim stranama bile su omogućene do sredine maja 2008. godine. U predviđenom periodu, KOR nije dobila nijedan komentar/sugestiju za korigovanje odnosno dopunu nacrta Izvještaja, tako da je utvrđena ova konačna verzija predloga dokumenta za razmatranje i usvajanje na junskoj sjednici Savjeta za održivi razvoj i dostavljanje Vladi.
1.3 Struktura Izvještaja
Uvodne napomene o NSOR i opis procesa pripreme Izvještaja o napretku u implementaciji predmet su ovog prvog poglavlja. Poglavlje 2 sadrži pregled glavnih aktivnosti i razvoja događaja za svaku od 24 oblasti NSOR, dok su u poglavlju 3 date ocjene o sprovođenju preporuka Strategije koje se tiču izgradnje participativnog procesa i praćenja i ocjene implementacije. O finansiranju NSOR govori se u poglavlju 4 Izvještaja, dok poglavlje 5 daje kratku analizu ocjena o napretku u implementaciji Strategije sa preporukama za naredni period.
Pregled ostvarivanja mjera iz Akcionog plana sa ocjenom, indikatorima i komentarima dat je u II dijelu nacrta Izvještaja. Izvori korišćeni u pripremi Izvještaja (za oblasti za koje su dostavljene takve informacije dati su u Prilogu 1. 3) Za ove mjere u tabelarnom pregledu stoje oznake „Bez informacija“ ili „Bez ocjene.”
13
Pregled ostvarenog progresa u implementaciji NSOR koji je dat u ovom poglavlju pripremljen je na osnovu pojedinačnih priloga koje su dostavili koordinatori; dio 2.3.1 - upravljanje i učešće javnosti u donošenju odluka - pripremljen je od strane KOR konsultanta na osnovu raspoloživih informacija.
2.PREGLED PONSOR OBLASTIMA
15
2.1 Ekonomski razvoj
2.1.1 Makroekonomska kretanja
Prioritetni NSOR zadatak
1. Podsticanje razvoja uslužne ekonomije (turizam, pomorstvo i dr.).
U 2006. godini ostvarena su pozitivna makroekonomska kretanja. Prema preliminarnim podacima Monstata nominalni BDP za 2006. godinu iznosio je 2.148,9 mil. €, ili 3.442 € per capita. Realan rast BDP ostvaren je po stopi od 8,6%, stopa inflacije je na niskom nivou od 2,1%, a ukupan javni dug čini samo 32,63 % bruto domaćeg proizvoda. Ostvarena je i niska stopa nezaposlenosti (prema zvanično registrovanom broju nezaposlenih) od 14,6%. Konsolidovani javni izdaci iznose 841,21 mil. €, što čini 39,15% BDP.
Prema podacima iz Biltena (za januar 2008. godine) Centralne banke Crne Gore, pozitivni trendovi su nastavljeni i u 2007. godini. Procijenjeni BDP je 2.278 mil. €, zabilježen je dalji pad nezaposlenosti i budžetski suficit. Inflacija je bila na nešto višem nivou nego prethodnih godina - prosječna stopa (mjerena indeksom troškova života) iznosila je 4,2%.
Vezano za prioritetni NSOR zadatak za ovu oblast i mjere predviđene AP, posebno su relevanti podaci4 o porastu prometa u turizmu i prilivu direktnih stranih investicija. Ukupan broj dolazaka turista u Crnu Goru u 2007. godini iznosio je 1,13 miliona i povećan je za 18,8% u odnosu na 2006; broj noćenja povećan je za oko 23% (na 7,29 miliona). Prema preliminarnim podacima, ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u 2007. godini iznosio je 1.007,7 miliona eura, što je za 56,4% više u odnosu na 2006. godinu. Od ukupnog priliva, 51% investicija su bile investicije u nekretnine. Neto strane direktne investicije (priliv minus odliv) iznosile su 524,9 miliona eura, što znači povećanje od 12,5% u odnosu na 2006. godinu.
Od konkretnih mjera koje su sprovedene, a koje vode ostvarivanju prioritetnog NSOR zadatak u ovoj oblasti, izdvojeno je smanjenje stope PDV-a za usluge smještaja u turizmu sa 17% na 7% (izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost iz 2006. god) i sprovođenje poreskih olakšica za preduzetnike (od početka 2008. god). Ocijenjeno je da je smanjenje stope PDV-a dovelo do povećanja konkurentnosti turističke privrede u Crnoj Gori i podsticajno djelovalo na razvoj turizma. Učešće turizma u BDP je poraslo na oko 20%.
Od mjera za podsticaj razvoja pomorstva, pripremljen je i usvojen na Vladi Elaborat o ekonomskoj opravdanosti ulaganja u nabavku brodova za AD Crnogorska plovidba, dostavljen je Vladi na usvajanje Progam restrukturiranja Luke Bar, a konkretizovane su i aktivnosti za kupovinu brodova za Crnogorsku plovidbu. Aktivnosti na privlačenju SDI se u kontinuitetu sprovode i predstavljaju jedan od najvažnijih instrumenata kojim nacionalna ekonomija podstiče proizvodnju, uvoz „know how-a,” rast zaposlenosti, razvoj infrastrukture, smanjenje siromaštva, itd. Karakteristike SDI u Crnu Goru, u proteklom periodu, u velikoj mjeri su kompatibilne sa ulaganjima u regionu, kako sa stanovišta strukture ulaganja, tako i sa stanovišta porijekla investitora
4) Podaci u ovom pasusu su iz Biltena Centralne banke.
16
i tipa investicije. Radi se o investiranju uglavnom kroz različite oblike privatizacije, sa malim učešćem „Greenfield“ investicija, kao i značajnim prilivom SDI u sektor telekomunikacija (infrastruktura) i bankarski sektor. Poslednjih godina, sa opadanjem političkog rizika i uspostavljanjem jasnijih okvira prava svojine, može se konstatovati porast SDI u svim sektorima, naročito u uslužne djelatnosti i nekretnine.
2.1.2 Regionalni razvoj i zaposlenost
Prioritetni NSOR zadaci
1. Razvoj MSP i povećanje zaposlenosti (prioritet sjevernom regionu odnosno pla-ninskom i eko-turizmu, proizvodnji hrane, posebno zdrave, i održivom šumarstvu) 2. Poboljšanje infrastukture (saobraćaj, vodosnabdijevanje i kanalizacija, snab-dijevanje električnom energijom) kao preduslova razvoja5
Podsticanje preduzetništva, razvoja malih i srednjih preduzeća (posebno u turizmu i poljoprivredi), programi samozapošljavanja i zapošljavanja sprovode se kroz aktivnosti Direkcije za razvoj MSP koja je do sada vodila slijedeće projekte: • Podsticanje konkurentske sposobnosti domaćih preduzeća (projekat sproveden u
potpunosti 2004/2005. god; podržano 53 projekta sa ukupnom vrijednošću kredita od 5,136 mil. €);
• Podsticaj preduzetništvu (projekat sproveden u potpunosti 2006. god; podržana 102 projekta u vrijednost od 3,392 mil. €);
• Podsticanje konkurentnosti i izvoza (projekat sproveden u potpunosti 2007. god. – 41 projekat sa ukupnom vrijednošću kredita od 3,133 mil.€);
• Podsticaj uspješnim je preimenovan u Izbor najboljeg preduzeća i realizovan je u potpunosti za 2005. i 2006. god. (1 prvorangirano preduzeće i 10 najboljih preduzeća u 2005. god., a 3 prvorangirana od 12 preduzeća u užem izboru u 2006. god); realizacija projekta za 2007. godinu je u toku.
MTZŽS podržava niz projekata i aktivnosti, uključujući projekat „Pješačenje i biciklizam“ koji je u završnoj fazi, kao i projekte koji su u fazi implementacije ili se planiraju, a odnose se na razvijanje ljetnjih sportskih i ’laganih zimskih’ aktivnosti, osnivanje info-centara u nacionalnim parkovima, organizovanje tematskih/prirodnih staza, revitalizaciju katuna, razvoj različitih regionalnih proizvoda, izgradnju planinarskog doma u Kolašinu, obuku turističkih vodiča, rekonstrukciju restorana na Žabljaku i drugo.
Razvoj ljudskih resursa je posebno apostrofiran u okviru projekta „Reforma tržišta rada i razvoj radne snage“ i kroz dokument Razvoj ljudskih resursa - Crna Gora 2017. Ovim dokumentom su definisani strateški koraci koje treba preduzeti do 2017. godine u pogledu razvoja ljudskih resursa i potreba tržišta rada. Konkretan doprinos razvoju ljudskih resursa daju i projekti koje realizuje MPN zajedno sa GTZ (njemačka agencija za tehničku saradnju) čija je suština unapređenje stručnog obrazovanja, kao i brojne obuke koje organizuje Zavod za zapošljavanje, kako za poznatog poslodavca, tako i u okviru pripreme za tržište rada.
5) O mjerama za ostvarivanje ovog zadatka govori se kod oblasti kao što su saobraćaj, vode (vodosnab-dijevanje) i sl.
17
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), broj nezaposlenih lica sa visokim obrazovanjem (VSS) na kraju 2006. bio je 1.843, a na kraju 2007. god. 2.149. Procesom obuke u 2006. god. bilo je obuhvaćeno 571 nezaposleno lice, a u prošloj godini 734.
Program zapošljavanje pripravnika je pretežno sproveden. Broj zaposlenih pripravnika u 2006. godini bio je 1.223 (uz dodatnih 327 pripravnika po programu „Šansa mladima“), a u 2007. godini je 1.182. Broj zaposlenih lica kroz program javnih radova u 2006. godini bio je 896, a u 2007. godini je 993.
Program zapošljavanja lica sa invaliditetom je sproveden u manjoj mjeri. Dodjelom kredita za samozapošljavanje u 2006. godini je zapošljeno 12 lica sa invaliditetom, dok je u 2007. godini taj broj bio 7 lica.
Kreiranje novih radnih mjesta i povećanje prilagodljivosti preduzeća - rješavanje problema tehno-ekonomskih viškova je pretežno sprovedeno. U 2006. godini je dodijeljeno 2.043 kredita za samozapošljavanje kojima je uposleno 3.354 nezaposlenih; od ovog broja, 83 kredita su odobrena tehnološkim viškovima (uposlena su 143 lica). Broj kredita u 2007. godini bio je 528 (od toga 14 tehnološkim viškovima), a broj uposlenih kroz ovaj vid podrške samozapošljavanju bio je 805 lica (od kojih su se 23 vodili kao tehnološki viškovi).
2.1.3 Saobraćaj
Prioritetni NSOR zadaci
1. Poboljšanje saobraćajne povezanosti, posebno sjevernog regiona, kroz bolje održavanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture, i razvoj kombinovanog transporta2. Puna integracija zaštite životne sredine prilikom izrade infrastrukturnih pro-jekata i donošenja propisa iz oblasti saobraćaja; smanjenje zagađenja od saobaćaja i povećanje bezbjednosti u saobraćaju.
Jedan od osnovnih strateških ciljeva definisanih Nacrtom startegije razvoja saobraćaja Crne Gore iz 2006. godine (za čije usvajanje se čekalo na donošenje Prostornog plana) je kvalitetna integracija u regionalnu i šire u evropsku transportnu mrežu. Prioriteti u oblasti saobraćaja definisani ovim dokumentom su u prethodnom periodu velikim dijelom realizovani.
Nacrtom strategije razvoja saobraćaja definisani su kriterijumi za izbor prioriteta, a kada je upitanju Osnovna saobraćajna mreža, prioriteti su razrađeni kroz MAP.5
Kao rezultat dalje realizacije ovakvih planova i prioriteta proistekao je kratkoročni Program eliminisanja uskih grla na saobraćajnoj mreži u Crnoj Gori (2007 – 2009. godine). Program se odnosi na eliminaciju 16 uskih grla na Osnovnoj saobraćajnoj mreži i njegova realizacija je u toku.
Od konkretnih aktivnosti koje doprinose ostvarivanju prvog prioritetnog NSOR zadatka posebno treba izdvojiti intenzivnu pripremu projektne dokumentacije uključujući:
6) MAP ili višegodišnji plan (Multi Annual Plan) predstavlja regionalnu strategiju i identifikuje značajan broj regionalno važnih reformi i mjera upravljanja u sektoru transporta, a značajan je i sa aspekta finan-sijske održivosti i ekonomske stabilnosti regiona.
6
18
• Studiju izvodljivosti za dva autoputa u Crnoj Gori sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu;
• Generalni projekat za jadransko-jonski autoput i dvije nedostajuće dionice na autoputu od Bara do Boljara;
• Idejni projekat dionice autoputa od Smokovca do Mateševa; • Studiju o opcijama javno-privatnog partnerstva za autoputeve u Crnoj Gori; • Nacrt Studije za autoput Bar-Boljare; • Transakcionu fazu realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare; u toku su pregovori
sa IFC za transakcionu fazu – priprema tendera, koncesionog akta i ugovora za izgradnju autoputa.
Kroz Instrument pred-pristupne pomoći (IPA), u cilju jačanja infrastrukture i menadžmenta sektora saobraćaja sprovešće se projekat (oko 1,2 mil. €, trajanje projekta 15 mjeseci) čiji je primarni cilj unapređenje kapaciteta institucija odgovornih za upravljanje u saobraćaju. Intezivirane su aktivnosti na harmonizaciji nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i odredbama multilateralnih ugovora kojima je Crna Gore pristupila ili će tek pristupiti.
Implementacija zakonskog okvira u oblasti puteva i drumskog saobraćaja jasno je razgraničila nadležnosti organa državne i lokalne uprave, institucija i udruženja u postupku sprovođenja propisa, što je sve uticalo na podizanje obrazovnog nivoa i stručne osposobljenosti vozača i prevoznika i postizanje dobre osnove za zaključivanje međunarodnih ugovora. Preopterećenost teretnih vozila pitanje je implementacije postojećih propisa.
Strategijom restrukturiranja željeznice Crne Gore prišlo se odvajanju operative od infrastrukture. Intezivirane su aktivnosti na: primjeni evropskih sigurnosnih i bezbjedonosnih standarda i preciznom definisanju odgovornosti svih učesnika, uklanjanju kritičnih tačaka na kojima je prevoz usporen i dostizanju projektovanih tehničkih standarda mreže, koordinisanju aktivnosti sa željeznicom Srbije i Albanije i sprječavanju daljeg propadanje mreže, promovisanju međunarodnog saobraćaja na pravcu Bar – granica sa Srbijom, kao i priključenju pruge Bar – Beograd u Trans-evropsku transportnu mrežu.
Pripremljen je predlog Zakona o lukama (predlog dostavljen Vladi na utvrđivanje) i intezivirane aktivnosti na izradi predloga Zakona o zaštiti mora od zagađenja s brodova. Sistem kontrole sigurnosti i bezbjednosti u lukama sve više dobija na značaju uređenjem zakonskog okvira, kadrovskim i administrativnim jačanjem i usklađivanjem sa preporukama i direktivama EU i konvencijama Međunarodne pomorske organizacije.
U prethodnom periodu razmatrane su mogućnosti uspostavljanja kombinovanog transporta, kao jednog od značajnijih vidova transporta kojim se Crna Gora prema Nacrtu strategije saobraćaja planira priključiti na Trans-evropsku transportnu mrežu. Kombinovani transport, uglavnom željeznički i pomorski, dobra su alternativa drumskom saobraćaju, ali su manje fleksibilni i potrebna im je podrška putem olakšica od strane države.
19
2.1.4 Turizam
Prioritetni NSOR zadaci
1. Stvaranje raznovrsnije turističke ponude (razvoj seoskog, agro, eko, planinskog, kulturnog, sportskog i drugih vidova turizma, posebno na sjeveru Republike) u funkciji produženja sezone, kvalitetnije ponude i privlačenja gostiju veće platežne moći (sa krajnjim ciljem povećanja direktnih i indirektnih prihoda od turizma)2. Integrisanje kriterijuma održivosti kod odobravanja razvojnih turističkih projekata (odnosno kod donošenja i ocjene planova), posebno kod primorskog i zimskog planinskog turizma.
Sproveden je niz aktivnosti vezanih za razradu projekata kojima se kreira turistički proizvod zasnovan na održivom korišćenju prirodnih resursa i minimizaciji negativnih uticaja na životnu sredinu. Prije svega, urađeni su projekti kao što je „Eco lodge koncept u Crnoj Gori,” “Arhitektonsko nasljeđe basena Skardarskog jezera,” “Skadarsko jezero – koncept prekograničnog razvoja,” “Savremeni izraz tradicionalnih kuća u Crnoj Gori,” „Vinskim putevima kroz Crnu Goru“ i sl. Pripremljen je i izvještaj „Razvoj sportskog turizma u Crnoj Gori,” rađeno je na promociji i razvijanju kulturnog/vjerskog turizma, wellness/spa ponude u hotelima, razvoju MICE turizma – organizovanju kongresa, seminara, manifestacija itd., kao i na unapređenju programa izletničkih tura.
Formirano je 18 lokalnih, i jedna regionalna turistička organizacija (koja obuhvata pet opština: Kolašin, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac i Andrijevica). Formirano je Crnogorsko turističko udruženje, u okviru kojeg postoje sektori hotela, restorana, turističkih agencija, soba i apartmana, kampova i transporta. Početkom godine predstavljen je novi web portal Nacionalne turističke organizacije, uspostavljena je saradnja sa globalnim TV mrežama – CNN, Euronews, Travel channel i Eurosport.
U cilju podsticanja razvoja turizma u ruralnim područjima i diverzifikacije turističke ponude, pokrenut je rojekat „Pješačenje i biciklizam” (koji je u završnoj fazi). U realizaciju projekta su uključeni i MPST, nacionalni parkovi, savezi biciklista i planinara, kao i donatori – GTZ, CHF (Američka NVO za pomoć u izgradnji) i Austrijsko-crnogorsko partnerstvo. Poboljšana je ponuda u nacionalnim parkovima i wellness/spa ponuda u hotelima.
Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine je u 2007. godini odobrilo iznos od 75.000 € kao finansijsku podršku za realizaciju 32 turistička projekta NVO sektora, dok je za 2008. godinu odobreno 120.000 €. Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, u saradnji sa bankama, obezbijediće kreditne linije za realizaciju „start up” projekata. Donatori (ADA, GTZ, UNDP, USAID) za veći broj projekata u narednih pet godina planiraju uložiti značajna sredstva.
Usvojena je Strategija razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u maju 2006. godine; u toku su pripremne aktivnosti na uvođenju dualnog sistema obrazovanja u turizmu i hotelijerstvu, uspostavljanju privatno-javne saradnje (osnivanje Hotelsko-edukativnog centra) i sl.
20
Nacionalni Savjet za održivi razvoj je na VII sjednici održanoj marta 2006. godine, na prijedlog Ministarstva turizma, razmotrio i usvojio dokumenta UNWTO-a (Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih Nacija) – “Principe za održivi razvoj” i “Smjernice za upravljanje graničnim (maksimalnim) kapacitetom nosivosti područja.” U toku su završne aktivnosti na izradi inovirane verzije Master plana razvoja turizma CG do 2020. g. (usvajanje od strane Vlade CG planirano za III kvartal 2008.).
Od januara 2008. godine, za sve razvojne turističke projekte, u okviru fizibiliti studija, pripremaju se i studije uticaja na životnu sredinu; predviđena je izrada strateške procjene uticaja Master plana za razvoj turizma Crne Gore do 2020.
2.1.5. Poljoprivreda i ruralni razvoj
Prioritetni NSOR zadaci
Obezbjeđivanje stabilne i kvalitetne ponude hrane kroz podizanje konkurent-nosti domaćih proizvođača i održivo gazdovanje resursimaRuralni razvoj i obezbjeđivanje primjerenog životnog standarda za seosko stanovništvo
Usvojeni su Strategija ribarstva i Zakon o slatkovodnom ribarstvu; radi se na novom Zakonu o morskom ribarstvu i daljem usklađivanju sa Zajedničkom politikom ribarstva EU. Od aprila 2007. godine sprovodi se EAR projekat (1,1 mil. €) sa ciljem jačanja institucionalnog i zakonskog okvira za usvajanje i implementaciju glavnih propisa EU za upravljanje resurima u ribarstvu, jačanja kapaciteta laboratorija i stvaranja povoljne klime za investiranje u ribarski sektor.
Agrobudžet je u 2007. godini povećan za 24% u odnosu na 2006 na ukupno 12,3 mil. €. Od ovog iznosa, oko 8 mil. € je utrošeno na sprovođenje mjera tržišno-cjenovne politike i podršku ruralnom razvoju. Za naredne godine se, takođe, planira značajan rast budžetske podrške poljoprivredi u susret kofinansiranju i osposobljavanju za korišćenje EU fondova.
Uz podršku EAR, razmatra se formiranje kreditnog garantnog fonda (KGF) sa posebnim prozorom za poljoprivredu; svrha KGF-a bi bila da olakša pristup kreditima za farmere i prerađivačku poljoprivrednu industriju. Tokom 2007. godine, povećan je udio sredstava za poljoprivredu u ukupnom kreditnom portfelju komercijalnih banaka.
Predviđeno je donošenje Zakona o zadrugama u toku 2008. godine.
Polovinom 2006. godine uspostavljen je Agrarni marketinški informacioni sistem (AMIS) u poljoprivredi, radi prikupljanja i distribucije kvalitetnih i konzistentnih podataka o cijenama poljoprivrednih proizvoda. Na osnovu AMIS-a se objavljuju sedmični bilteni (180 do sada) koji sadrže podatke o cijenama voća i povrća i žive stoke, analize tržišnih kretanja u regionu, kao i savjete za proizvođače.
Zakon o bezbjednosti hrane usvojen je 2007. godine. Potrebno je formiranje fito-sanitarne uprave, unapređenje laboratorijskih i inspekcijskih kapaciteta (uključujući obuku za
21
kontrolu HACCP procedura), kao i utvrđivanje nadležnosti državnih organa koji su odgovorni za pojedina pitanja bezbjednosti hrane (veterinarska, fitosanitarna, sanitarna inspekcija). U dijelu nadležnosti MZRSS, ocijenjeno je da je potrebno dalje jačanje JZU Instituta za javno zdravlje - uključujući laboratorije, akreditacju i usavršavanje osoblja, kao i jačanje sanitarne inspekcije itd.
Za ostvarivanje prioritetnih zadataka NSOR posebno su značajni slijedeći projekti (u pripremi): • Projekat poljoprivredne reforme u Crnoj Gori (podržan od Svjetske banke povoljnim
kreditnim aranžmanom od 15 mil. US$ i donacijom od 5 mil.US$); i• EU/EAR projekti:
a) IPA podrška - uspostavljanje integrisanog sistema bezbjednosti hrane u CG (4 mil. €);b) Identifikacija i registracija malih preživara (1,4 mil. €); c) Priprema dokumentacione osnove za program ruralnog razvoja IPARD (predpristupne pomoći EU za komponentu ruralnog razvoja).
Razvoj organske poljoprivrede je u početnoj fazi. Dosadašnje aktivnosti su uglavnom bile usmjerene na stvaranje normativnih i institucionalnih preduslova, a podrška sredstvima iz Agrobudžeta (u okviru mjera za podsticanje ruralnog razvoja kroz Program razvoja organske poljoprivrede) usmjerena je na pomoć proizvođačima u prilagođavanju tehnologije, učešće u troškovima certifikacije i jačanje kapaciteta za razvoj organske poljoprivrede.
U 2007. godini certifikaciono tijelo „Monteorganica“ izdalo je 7 sertifikata proizvođačima koji su ispunili propisane uslove: 3 za organsku proizvodnju i 4 za prelazni period u organsku poljoprivredu. Površine pod organskom poljoprivredom (u konverziji i sa organskom proizvodnjom) prošle godine iznosile su samo oko 50 ha oranica i višegodišnjih zasada, dok su znatno veće površine registrovane za pašnjake i livade (oko 25,000 ha) i samoniklo ljekovito bilje i šumske plodove (133.800 ha). U saradnji sa italijanskim institutom C.I.H.E.A.M. iz Barija realizovan je projekat pod nazivom “Obuka stručnjaka u organskoj poljoprivredi kao podrška ruralnom razvoju na području Balkana.”
2.1.6 Energetika
Prioritetni NSOR zadaci
1. Racionalna potrošnja električne energije uz povećanje energetske efikasnosti do 2010. godine za najmanje 10% u odnosu na 2005. godinu2. Smanjenje energetske uvozne zavisnosti uz optimalno korišćenje raspoloživih domaćih resursa i prioritet obnovljivim izvorima energije
Akcioni plan za realizaciju Strategije energetske efikasnosti usvojen je od strane Vlade aprila 2007. godine. Izrađeni su i godišnji AP za 2008 i dugoročni Akcioni plan za energetsku efikasnost (EE) do 2012. godine, čije je usvajanje planirano za II kvartal 2008.
Gubici na prenosnoj mreži EPCG za 2006. godinu iznosili su 156,6 GWh (2,7% bruto potrošnje na prenosnoj mreži), dok su gubici (tehnički i netehnički) u distributivnoj
22
mreži iznosili 693,3 GWh (29,1% ukupne potrošnje elektrodistributivnih potrošača). Rezultirajući ukupni gubici električne energije u prenosu i distribuciji u 2006. godini iznosili su oko 850 GWh ili 14,9% bruto potrošnje u prenosnoj mreži što predstavlja izrazito visok nivo gubitaka električne energije. EPCG uspješno sprovodi dugoročni program smanjenja gubitaka električne energije u distributivnoj mreži. Osim aktivnosti koje EPCG sprovodi na smanjenju komercijalnih gubitaka, planirano je i obnavljanje objekata i sanacija mreže. Gubici električne energije u 2007. godini su, usled aktivnosti i mjera koje su preduzete u EPCG, smanjeni ispod 20%, a do 2010 planira se smanjenje na 10 - 12%.
Kroz EAR projekat (kojim je, takođe, podržana priprema godišnjeg i Akcionog plana za EE do 2012) pripremljen je i Akcioni plan za povećanje EE u javnom sektoru, kao i Strategija za grijanje, hlađenje i EE u stambenom sektoru i niz tehničkih dokumenata. Predstoji usvajanje ovih dokumenata i njihova implementacija.
Sredinom 2007. godine pokrenut je proces izrade Programa za razvoj energetske baze podataka sa ciljem da se razvije statistički sistem koji će omogućiti monitoring implementacije Strategije EE, kao i analizu, prognozu i planiranje politike i mjera EE. U okviru toga, razmotriće se zahtjevi za podacima i drugim informacijama dovoljnim za izradu energetskog bilansa u skladu sa Eurostat metodologijom. Završetak Programa se očekuje početkom 2008. godine, nakon čega slijedi usvajanje i implementacija Programa.U toku 2007 godine pokrenute su inicijative za uvođenje finansijskih podsticaja za EE, prvenstveno poreskih i carinskih olakšica; ova problematika će biti detaljno regulisana budućim zakonom o EE čije je donošenje planirano za 2008. godinu.
Ostvarena je intenzivna saradnja sa Svjetskom Bankom na pripremi i finansiranju projekata koji imaju za cilj povećanje EE u zgradama javnog sektora (prvenstveno škole, bolnice i socijalne ustanove), za čiju realizaciju je planiran budžet od 10 mil. US$. Od 2006. godine radi se (na osnovu sporazuma između Direkcije za razvoj MSP i njemačke razvojne banke KfW) na realizaciji programa „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u Crnoj Gori“ kojim su predviđene mogućnosti podrške crnogorskim preduzećima da uštedama u energiji utiču na smanjenje troškova i na taj način učine svoje proizvode i usluge konkurentnijim. Ukupan fond za realizaciju je 3 mil. €. U oktobru 2007. godine je otpočela implementacija projekta „Razvoj kapaciteta u oblasti energetskog audita zgrada,” koji finansira Vlada Norveške. Cilj projekta je unapređenje lokalnih kapaciteta za energetski audit/pregled zgrada i pružanje podrške Crnoj Gori za implementaciju EU Direktive 2002/91/EC o energetskim performansama zgrada.
U dijelu jačanja institucionalnih kapaciteta, razmatra se osnivanje Agencije za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Uspostavljena je saradnja i sa GTZ-om na projektu „Unapređivanje energetske efikasnosti u Crnoj Gori“ kojim će se (uz ukupan budžet od 1,5 mil. €) podržati izrada propisa u oblasti EE i korišćenja OIE (obnovljivi izvori energije), obrazovanje i usavršavanje nacionalnog stručnog kadra, identifikacija pilot projekata i sl. Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine usvojena je u decembru 2007. godine. U toku je izrada Akcionog plana za petogodišnji period, a njegovo usvajanje je Programom rada Vlade planirano za III kvartal 2008. godine.
Ranije (2006. godine) je usvojena Strategija razvoja malih hidroelektrana (mHE) sa Akcionim planom; tokom 2007. godine usvojena su podzakonska akta od značaja za implementaciju
23
Strategije. Okončana su istraživanja 15 potencijalnih lokacija za izgradnju mHE.A u novembru 2007. upućen je javni poziv zainteresovanim investitorima za dodjelu koncesija po kombinovanom DBOT aranžmanu za istraživanje i izgradnju mHE na 43 vodotoka. Tokom 2007. godine nastavljena je saradnja sa Vladom Republike Italije na procjeni potencijala OIE i mogućnostima za sprovođenje CDM projekata u Crnoj Gori.
U skladu sa obavezama preuzetim potpisivanjem Sporazuma o formiranju Energetske zajednice usvojen je Program subvencioniranja socijalno najugroženijih građana, s ciljem zadovoljavanja minimalnih potreba za električnom i toplotnom energijom. Visina subvencije određena je na nivou od 30% od visine prosječnog minimalnog računa za četvoročlano domaćinstvo (37,23 €), što iznosi 11,2 € mjesečno. Isplata subvencije vrši se tromjesečno od oktobra 2007. godine.
Regulatorna agencija za energetiku je u decembru 2007. godine donijela nove tarife u skladu sa Pravilnikom o tarifama za električnu energiju. Strategijom razvoja energetike se inicira aktivan program odluka regulatornog tijela iz oblasti energetike o postepenom povećanju tarifa, u cilju njihovog približavanja tržišnim cijenama, ali se napominje da je ovaj proces neophodno realizovati imajući u vidu socijalno ugrožene kategorije potrošača.
U oktobru 2007. godine Crna Gora je potpisala Memorandum o socijalnim aspektima u kontekstu Sporazuma o formiranju Energetske zajednice. Memorandum prepoznaje visok značaj socijalne dimenzije, prikazuje principe i kontekst za socijalni dijalog u energetskom sektoru na nacionalnom i regionalnom nivou.
2.1.7 Industrija
Prioritetni NSOR zadatak
1. Poboljšanje učinaka industrije u odnosu na životnu sredinu
Vezano za mjere predviđene za ostvarivanje prioritetnog NSOR zadatka, ocijenjeno je da aktivnosti na razmjeni informacija i uspostavljanju dijaloga između javnog sektora i industrije nijesu sprovedene u potpunosti. Održani su sastanci sa lokalnim samoupravama i ostvaren stalan kontakt, ali se ne može smatrati da je ostvaren plan. IPPC zakon (integrisano sprečavanje i kontrola zagađenja) stupio je na snagu januara 2008; usvojena su podzakonska akta kojima se definišu uslovi za dobijanje integrisane dozvole, uslovi monitoringa, granične vrijednosti emisija i sl. Međutim, nije bilo organizovanog rada na jačanju administrativnih kapaciteta za primjenu ovog zakona.
Princip “zagađivač plaća” se sprovodi na osnovu Uredbe o visini naknada, načinu obračuna i plaćanja naknada zbog zagađivanja životne sredini (Sl. List br.26/97, 9/00, 52/00). U 2007. godini povećan je stepen naplate po osnovu ove Uredbe vezano za emisije u vazduh i stvaranje opasnog otpada. Novim Zakonom o životnoj sredini (koji je u formi nacrta) predviđene su odredbe na osnovu kojih će se donijeti podzakonski akti za transpoziciju EMAS propisa, kao i za uspostavljanje eko-znaka.
Strategija razvoja energetike preporučuje podršku energetskim analizama kompanija i izradu studija opravdanosti za investicije u EE, obezbjeđivanje finansijskih podsticaja
24
kod posebnih sektora i uvođenje odgovarajućih mjera EE. Kao što je pomenuto u dijelu 2.1.6, Direkcija za razvoj MSP implementira projekat „Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u Crnoj Gori“ kojim se malim i srednjim preduzećima pruža kreditna podrška za povećanje EE. Planirano je da Vlada Crne Gore uskoro obezbijedi dodatne subvencije da bi se pospiješo interes preduzeća za ovaj projekat (do sada je od 5 predviđenih realizovan jedan projekat). Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) je u procesu strukturiranja okvira za održivu energiju za region Zapadnog Balkana, koji se finansira od strane EU. Kreditne linije će se proširiti na lokalne banke za kreditiranje krajnjih korisnika za, između ostalog, investicije u energetsku efikasnost u industriji.
Sanacija jalovišta Mojkovac odvija se prema usvojenom planu. Vlada je ispunila dio obaveza u pravcu zbrinjavanja zatečenog opasnog otpada prije prodaje KAP-a – izvršen je izvoz opreme sa piralenskim uljima, kontaminirane zemlje i sl., dok su u toku pripremne aktivnosti na definisanju rješenja za deponiju opasnog otpada. Projektna dokumentacija za sanaciju jalovišta Gradac kod Pljevalja je dostavljena MTZŽS – predstoji njena revizija.
Početak zbrinjavanja opasnog otpada sa deponije KAP-a kasni zato što nije postignut dogovor sa rukovodstvom KAP oko zajedničkog učešća u određivanju sastava i vrsta otpada na deponiji. Potrebno je angažovati specijalizovanu instituciju koja će odrediti klasu opasnosti zatečenog otpada (opasan i neopasan). Novi razgovori su predviđeni u narednom periodu. Takođe, u toku je izrada DUP-a KAP kojim će se definisati i lokacija za deponiju/e.
Kasni se sa formiranjem komisije za reviziju projektne dokumentacije jalovišta Gradac. Nakon prodaje Rudnika olova i cinka »Šuplja stijena«, novi vlasnik firma Gradir-Montenegro nije zainteresovana za obezbjeđivanja rješenja o lokaciji kod Ministarstva za ekonomski razvoj. Tek nakon obezbjeđivanja rješenja o lokaciji, moguće je formirati komisiju za reviziju.
2.1.8 Nove tehnologije
Prioritetni NSOR zadatak
1. Podsticanje istraživanja, razvoja i inovacija
Realizacija prioritetnog zadatka planirana je setom od sedam mjera. Određeni napredak ostvaren je u realizaciji pet mjera, kao što je pokazano u tabelarnom pregledu u dijelu II ovog Izvještaja.
Crna Gora nije otpočela izradu Strategije za razvoj, inovacije i tehnologiju. Ovim pitanjem se, u manjoj mjeri, bavi Strategija naučno-istraživačke djelatnosti koju je uradio Savjet za naučno-istrivačku djelatnost (Strategija će biti dostavljena Vladi do maja 2008. godine, a uslijediće javna rasprava). Inovacije, razvoj i tehnologije su prepoznate kao jedan od osnovnih elemenata društva zasnovanog na znanju. U skladu sa nacrtom Strategije naučno-istraživačke djelatnosti, MPN je pripremilo novi pravilnik za finansiranje naučno-istraživačkih projekata.
U okviru FP7 iniciran je novi projekat u instrumentu „Kapaciteti“ pod nazivom ERANet
25
Innovation koji predstavlja umrežavanje tijela 23 članice konzorcijuma (među kojim su i sve zemlje Zapadnog Balkana) sa ciljem sagledavanja postojećeg stanja, izrade SWOT analize u oblasti inovacija, prepoznavanja mogućnosti i potreba i, kao najvažnije, pripreme nacionalnih planova za implementaciju u domenu inovacija.
U 2007. godini formiran je Zavod za intelektualnu svojinu, ali još uvijek (februar 2008) nije operativan. Crna Gora je članica Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) od 2006. i od tada se primjenjuju sve konvencije i protokoli iz ove oblasti čiji je potpisnik bila državna zajednica Srbija i Crna Gora. Direkcija za razvoj MSP realizuje dvije kreditne linije (start-up i podsticanje preduzetništva) u kojima se kreditna sredstva između ostalog odobravaju za nematerijalna ulaganja (nabavku patenata, licenci, posebnih znanja i vještina, know how ili nepatentiranog tehničkog znanja).
Statistički podaci o javnim izdacima za istraživanje i razvoj ne uključuju podjelu na programska sredstva (plate zaposlenih i stalno finansiranje tekućih programa) i projektna sredstva koja se ostvaruju posredstvom naučno-istraživačkog rada. Raspoloživi podaci ukazuju na lagan rast sredstava za istraživanje i razvoj iz javnih izvora u 2007. godini (sa 0,18% BDP u 2006. godini na 0,26%)6. Ne postoje statistički podaci o učešću MSP i privatnog sektora u finansiranju istraživanja i razvoja.
Zabilježen je porast prijava crnogorskih naučnika na konkursima krupnih međunarodnih fondova, prije svega FP7 i NATO Science for Peace. U prvim pozivima za instrument „Kapaciteti“ u martu 2008. godine apliciralo je oko 15 grupa/pojedinačnih institucija. U okviru NATO mreže Science for Peace Seizmološki zavod koordinira projekat o seizmičkom predviđanju vrijedan preko 0,6 mil. €.
Sporazum o pridruživanju FP7 koji je Crna Gora potpisala januara 2008. godine je izuzetno važan događaj za crnogorsku naučnu javnost. Ovim sporazumom Crna Gora je dobila status pridružene članice okvirnom programu što podrazumijeva ravnopravno učešće na svim pozivima i mogućnost da se crnogorski timovi prijavljuju kao koordinatori projekata. Plaćena je participacija za FP7 u iznosu od 130.000 €.
Projekti reforme visokog obrazovanja (uključujući i tehnološko obrazovanje) i prilagođavanja kurikuluma uglavnom su finansirani od strane TEMPUS programa. Crnoj Gori/Univerzitetu Crne Gore je u 2007. godini preko TEMPUS programa odobreno 0,56 mil. €, dok su sredstva za 2008. veća za oko 50%.
Uspješno je realizovana pilot faza uvođenja UNIDO Programa čistije proizvodnje kroz primjenu metodologije kojom se na osnovu analize materijalnog i energetskog bilansa proizvodnog procesa postiže smanjenje emisija zagađujućih materija u životnu sredinu. Ovom fazom projekta bile su obuhvaćene 4 kompanije, a uštede po osnovu smanjenja emisija bile su na nivou od oko 50.000 € godišnje. U toku je priprema trogodišnjeg projekta koji treba da omogući uključivanje 20 dodatnih kompanija. Projektom je predviđeno osnivanje Nacionalnog centra za čistiju proizvodnju pri Metalurško-tehnološkom fakultetu.
7) Lisabonskom strategijom je predvidjeno ulaganje u nauku u zemljama EU od 3% BDP.
7
26
2.2 Životna sredina i prirodni resursi
2.2.1 Zaštita biodiverziteta i očuvanje prirodnih vrijednosti (posebno u zaštićenim područjima)
Prioritetni NSOR zadaci
1. Povećati nacionalno zaštićena područja prirode na 10% teritorije i zaštititi najmanje 10% obalnog područja do 2009. godine; pri identifikaciji zaštićenih područja prirode koristiti evropske tioplogizacije staništa značajnih za zaštitu (EMERALD, Natura 2000), vodeći računa da se obuhvate svi reprezentativni ekosistemi2. Uspostaviti efikasan sistem upravljanja zaštićenim područjima prirode (usklađen sa IUCN kategorijama upravljanja, uz obezbjeđenje participativnog pristupa u upravljanju)3. Unaprijediti zakonski okvir za zaštitu biodiverziteta; jačati kadrovske kapac-itete i izgraditi djelotvoran sistem za monitoring biodiverziteta
U cilju povećavanja teritorije nacionalno zaštićenih područja radi se na proglašenju petog nacionalnog parka Prokletije. Urađeni su fizibiliti studija i izmjene i dopune Zakona o nacionalnim parkovima kojim će se proglasiti park. Zakon je sada u formi nacrta, a nakon javnih rasprava i integracije prihvaćenih mišljenja i sugestija biće proslijeđen Vladi na usvajanje.
Za zaštićena područja u obalnom području napravljen je pomak pokretanjem inicijative da se Tivatska solila proglasi za strogi rezervat prirode. U okviru Memoranduma o razumjevanju između MTZŽS i Regionalnog Centra za specijalno zaštićena područja otpočeće izrada fizibiliti studija za marinska zaštićena područja za 3 lokacije predviđene Strategijom (ostrvo Katići, Platamuni i Stari Ulcinj) koje će posužiti kao pilot projekti za osnivanje marinskih zaštićenih područja u Crnoj Gori.
Vezano za predviđene mjere unapređenja zakonskog okvira, urađen je predlog Zakona o zaštiti prirode koji je uskladjen sa Direktivom o staništima i Direktivom o pticama. Prema Programu rada Vlade usvajanje Zakona je planirano za II kvartal. Nakon toga pristupiće se izradi podzakonskih akata koja će biti završena do kraja godine.
U toku je GEF/UNDP projekat za izradu Nacionalne strategija biodiverziteta sa Akcionim planom. Završetak Strategije se očekuje krajem maja ove godine, a već je urađena Studija o biološkoj raznovrsnosti u Crnoj Gori kao osnov Strategije i Akcionog plana. U narednom periodu radiće se na ažuriranju SAP/BIO programa uz poseban osvrt na uticaj klimatskih promjena na bioraznolikost i eventualne nove nacionalne, sub-regionalne i regionalne prioritete.
Još uvijek se nije počelo sa realizacijom mjera koje su vezane za:• uspostavljanje efikasanog sistema upravljanja zaštićenim područjima prirode;• definisanje mreže zaštićenih područja i stavljanje pod režim zaštite novih ekosistema; • formiranje upravljača za sva zaštićena područja prirode;• donošenje novih planova upravljanja (u skladu sa IUCN preporukama) i dosljedno
sprovođenje postojećih (uz jačanje kapaciteta nadležnih institucija);
27
• jačanje kadrovskih kapaciteta; i • razvijanje djelotvoranog sistema za monitoring biodiverziteta.
2.2.2 Vode
Prioritenti NSOR zadaci
1. Obezbijediti dovoljne količine ispravne vode za piće 2. Uvođenje integralnog upravljanja slivnim područjima, uz neophodne pravne i institucionalne promjene i unapređenje kontrole kvaliteta i monitoringa voda
Da bi se ostvarili prioritetni NSOR zadaci potrebno je prije svega stvoriti pravnu osnovu u skladu sa preporukama direktiva EU, donijeti strateška dokumenta, planove i programe koji će dovesti do poboljšanja postojećeg stanja, a sve to uz adekvatno učešće javnosti u procesu njihove pripreme i realizacije.
U prethodnom periodu doneseni su novi Zakon o vodama (Službeni list RCG br. 27/07) koji je usaglašen za preporukama Okvirne direktive o vodama (WFD 2000/60/EC) i neka pozakonska akta koja iz njega proizilaze. U pripremi je set preostalih podzakonskih akata i Zakon o finansiranju upravljanja vodama.
S obzirom da je osnovna smjernica WFD upravljanje vodama na nivou slivnih područja, vode se određene aktivnosti na uspostavljanju okvira za implementaciju ove preporuke. Ostvarena je komunikacija sa institucijama iz Norveške koje su spremne da daju tehničku i materijalnu podršku za realizaciju pilot projekta upravljanja jednim manjim slivnim područjem, što bi kasnije poslužilo kao model za ostale slivove. Projektni zadatak je pripremljen za slivno područje rijeke Ćehotine i biće kandidovan Vladi Norveške za podršku u slijedećoj budžetskoj godini.
U dijelu obezbjeđenja dovoljne količine ispravne vode za piće u toku su aktivnosti na realizaciji projekta za regionalno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Sredstva za ovu namjenu u iznosu od cca 52 mil. € obezbjediće se od međunarodnih finansijskih institucija (Svjetska banka 9 mil. € , IBRD 15 mil. €) i iz domaćih izvora (Vlada 14 mil. €, Regionalni vodovod 6 mil. €). U proteklom periodu urađena je projektna dokumentacija i sprovedena tenderska pocedura za izvođenje radova. Završetak radova očekuje se do juna 2009. godine.
Prioritetna aktivnost je i smanjenje gubitaka u vodovodnim sistemima koji se trenutno kreću u rasponu od 36 do 80%, kao i racionalizacija utroška vode za piće (trenutno se troši od 200 do 2.000 l/st./dan). U tom cilju u prethodnom periodu uložena su značajna sredstva na detekciji gubita i sanaciji otkrivenih kvarova. Ova aktivnost naročito se vodila na primorju uz pomoć sredstava obezbijeđenih od KfW banke, dok je u sjevernom dijelu Crne Gore podršku ovom projektu dao CHF. Mjere koje stimulišu uspostavljanje ekonomskih cijena vode treba da dovedu do smanjenja potrošnje vode i njenog dovođenja u evropski prihvatljive norme koje iznose 150 - 200 l/st./dan. Snabdijevanje vodom ruralnih područja je trajna aktivnost MPŠV i Uprave za vode. Za tu namjenu u periodu 2003 – 2007. godina utrošeno je oko 6 mil. €, a planira se nastavak aktivnosti i u narednom periodu (za 2008. godinu planirano 1,5 mil.€).
28
U oblasti otpadnih voda osnov za tekuće i predstojeće aktivnosti su usvojeni strateški master planovi za kanalizaciju i prečišćavanje otpadnih voda. U proteklom periodu postignut je određeni napredak u ovoj oblasti: obezbijeđena su kreditna sredstva EIB u iznosu od 30 mil. € za implementaciju prioriteta u sjevernom dijelu Crne Gore; izrađene su studije izvodljivosti i procjene uticaja na životnu sredinu za Nikšić, Bijelo Polje i Pljevlja (prva grupa prioriteta); i izvršena je rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice (1,6 mil. € uz sredstva EAR). Značajne aktivnosti na sanaciji i izgradnji kanalizacionih sistema odvijaju se i u primorskom regionu (više detalja u tabelarnom pregledu).
Primjena IPPC zakona je počela od januara 2008. godine tako da se na ovom polju očekuje intenziviranje aktivnosti.
U dijelu monitoringa voda sprovode se redovne aktivnosti u skladu sa donesenim planovima monitoringa kvaliteta voda. U narednom periodu biće donijeta i nova podzakonska akta i programi i planovi na bazi novog Zakona o vodama, te će se utvrditi i sredstva za tu namjenu.
MZRSS je naglasilo da, iako je Strategijom predviđeno uvođenje kontinuiranog monitoringa kvaliteta vode za piće u svim vodovodnim sistemima sa rokom 2007 – 2009, Institut za javno zdravlje već nekoliko decenija provodi program kontiniranog praćenja kvaliteta i higijenske ispravnosti voda iz gradskih vodovoda u skladu sa sada važećim Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće.
2.2.3 Vazduh
Prioritetni NSOR zadatak
1. Očuvanje, i ako je moguće poboljšanje kvaliteta vazduha, naročito u urban-im područjima
Usvojen je Zakon o kvalitetu vazduha (Sl. List RCG, br. 48/07) usklađen sa Okvirnom direktivom o kvalitetu vazduha (1996/62/EC). Sva podzakonska akta (ukupno 12) biće donijeta do kraja 2009. godine kada će ovaj zakon moći u potpunosti da se primjenjuje, a trenutno su u izradi dva podzakonska akta7. Ministarstvu TZŽS ekspertsku i tehničku pomoć pri izradi podzakonskih propisa pruža Ministarstvo životne sredine, tla i mora Italije preko sarađujućih institucija.
U toku su pripremne aktivnosti za ratifikaciju tri od osam protokola Konvencije o dalekosežnom prekograničnom zagađenju vazduha (o teškim metalima, o stalnim organskim zagađivačima i o smanjenju acidifikacije, eutrofikacije i prizemnog ozona). Ostalih pet protokola biće ratifikovano do kraja 2010. godine. U toku je i izrada nacionalnog inventara emisija prema ovoj Konvenciji uz ekspertsku pomoć Techne Consulting-a iz Italije. Inventar treba da bude završen do kraja 2008. godine. Izrada Strategije upravljanja kvalitetom vazduha sa Akcionim planom planirana je za 2009. godinu.
Urađen je predlog Uredbe o kvalitetu tečnih goriva naftnog porijekla, čije usvajanje je
8) Uredba o graničnim vrijednostima zagađujućih materija u vazduhu i Uredba o ozonu u vazduhu; ure-dbe će biti donijeti do kraja juna 2008. godine i biće potpuno usklađene sa relevantnim EU direktivama.
8
29
planirano za II kvartal 2008. godine. Stupanjem na snagu ove uredbe motorni benzin sa sadržajem olova većim od 0.005 g/l i dizel gorivo sa sadržajem sumpora većim od 50 mg/kg (50 ppm) se neće moći stavljati u promet na domaće tržište. Od 1. januara 2011. godine granična vrijednost ukupnog sadržaja sumpora u dizel-gorivu biće najviše 10 mg/kg, što je u skladu sa EU direktivama iz ove oblasti
Zakon o IPPC je stupio na snagu 1.1.2008. godine; do sada nije izdata nijedna integrisana dozvola.
Donošenje Uredbe o utvrđivanju lokacija mjernih mjesta državne mreže za stalno praćenje kvaliteta vazduha planirano je za III kvartal 2008. godine. U toku su preliminarna mjerenja kvaliteta vazduha koja će poslužiti kao osnova za utvrđivanje reprezentativnih lokacija stacionarnih mjernih mjesta za monitoring vazduha na teritoriji Crne Gore. Preliminarna mjerenja obavlja Institut za zagađivanje atmosfere iz Italije u saradnji sa CETI-jem i HMZ-om u okviru projekta „Implementacija sistema za praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori“ koji se realizuje od avgusta 2007. godine. Mjerenje kvaliteta vazduha na stacionarnim mjernim mjestima biće dopunjeno i jednom mobilnom jedinicom koju Crna Gora dobija na poklon u okviru pomenutog projekta.
2.2.4 Zemljište
Prioritetni NSOR zadatak
1.Unapređenje upravljanja zemljišnim resursom i prevencija uzroka degradacije i oštećenja zemljišta
Vezano za prvu mjeru predviđenu Akcionom planom NSOR (poboljšanje monitoringa i izrada karata o sadržaju opasnih i štetnih materija u zemljištu), programom rada Vlade za 2008. godinu predviđeno je da se cjelokupan Program monitoringa životne sredine (uključujući i zemljište) revidira radi usklađivanja indikatora sa standardima Evropske agencije za životnu sredinu. Nije bilo aktivnosti na izradi karata o sadržaju opasnih i štetnih materija u zemljištu. Osnovni razlog je nepostojanje potrebnih znanja i programa, odnosno nedostatak adekvatanog kadra za podršku realizaciji ove mjere. Generalni problem za implementaciju prioritetnog NSOR zadatka u ovoj oblasti je prije svega nedostatak institucionalnih kapaciteta, a njihovo jačanje ujedno predstavlja i značajan izazov u narednom periodu. Planira se izrada novog Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji će biti usklađen sa standardima EU. UN Konvencija o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) ratifikovana je marta 2007. godine (Sl. list RCG br. 17/07). Novim Zakonom o životnoj sredini (usvajanje predviđeno za II kvartal o.g.) definisana je obaveza izrade Nacionalnog plana za borbu protiv dezertifikacije i sprečavanje posljedica suše. Istim Zakonom je predviđena izrada Akcionog programa borbe protiv dezertifikacije i sprečavanja posljedica suše kao i Plana njegove implementacije.
Pitanju zaštite zemljišta do sada nije posvećivana dovoljna pažnja, a jedan od važnih razloga jeste nedostatak institucionalnih kapaciteta.
30
U prilog navedenom idu i ocjene koje su proizašle iz projekta Samostalne procjene nacionalnog kapaciteta za implementaciju tri globalne konvencije8 iz oblasti životne sredine.
Biotehnički institut i centar za zemljište i melioracije svake godine izvode kontrolu plodnosti zemljišta. Kontrola se, međutim, izvodi po pojedinačnim kulturama, tako da je neophodno uskladiti sistem kontrole zemljišta sa EU standardima. U budžetu za 2008. godinu za kontrolu plodnosti zemljišta opredijeljeno je 40.000 €. Zakon o đubrivima je donešen u julu 2007. godine, a podzakonskim aktima koja proizilaze iz istog biće preciznije definisani načini upotrebe đubriva.
O mjeri iz AP NSOR kojom je predviđeno postupno sprovođenje rekultivacije oštećenog zemljišta nema nikakvih informacija o sprovedenim aktivnostima.
Kartiranju erozije treba da prethodi sakupljanje i analiza podataka o zastupljanosti i stepenu erodivnih procesa, jer su dostupni podaci o ovoj pojavi zastareli. Stvaranje uslova za kartiranje erozije je povezano sa monitoringom koji treba da uključi praćenje erodivnih procesa kao jednog od pokazatelja stanja zemljišta. Osnovni razlog nedovoljnog obima aktivnosti u ovoj oblasti jeste neshvatanje važnosti zemljišta kao ograničenog resursa. MPŠV je pristupilo izradi podzakonskih akata koja će bliže definisati aktivnosti u borbi protiv erozije zemljišta, naročito poljoprivrednog.
2.2.5 Šume
Prioritetni NSOR zadaci
1. Dobijanje sertifikata o održivom šumarstvu (po Forest Stewardship Council ili FSC metodologiji)2. Obnavljanje i sanacija degradiranih šuma
Nacionalna šumarska politika je završena i upućena Vladinim komisijama; očekuje se da će ovaj dokument biti razmatran i na sjednici Savjeta za održivi razvoj. Izrada novog Zakona o šumama je u toku; nakon usvajanja Nacionalne šumarske politike započeće aktivnosti oko njegove finalizacije. Zakon o divljači i lovstvu je u završnoj fazi, provedena je javna rasprava, napravljen izvještaj i sada se očekuje da Vlada razmotri prijedlog i uputi ga Skupšini na usvajanje.
Jedinica za monitoring i planiranje formirana je u okviru MPŠV. U proteklom periodu vršena je edukacija osoblja i tehničko opremanje jedinice. Donošenje akata koja definišu nadležnosti u sistemu monitoringa i kontrole kao i implementaciju samog sistema očekuje se nakon usvajanja Nacionalne šumarske politike kroz rad na zakonskoj regulativi iz oblasti šumarstva i lovstva.
9) Radi se o ovdje pomenutoj UNCCD, zatim o UN Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti i UN Ok-virnoj konvenciji o klimatskim promjenama.
9
31
Poboljšana metodologija inventarizacije šuma započela ja da se primijenjuje u praksi. U jedinici za monitoring i planiranje radi pet obučenih šumarskih inženjera. Za sve gazdinske jedinice za koje je u toku izrada planova gazdovanja šumama podaci se prikupljaju po poboljšanoj metodologiji. Do sada je u 11 gazdinskih jedinica (površine cca 60.000 ha) izvršena inventarizacija šuma po ovoj metodologiji. Za te namjene nabavljen je i softver koji u potpunosti podržava poboljšanu metodologiju i isti je instaliran kako u Ministarstvu tako i u Upravi za šume i dijelu područnih jedinica u zavisnosti od tehničke opremljenosti. Uporedo sa tim vrši se i obuka osoblja iz Uprave za šume za korišćenje softvera i novih uređaja i instrumentima (obuku sprovodi jedinica za monitoring i eksperti UNDP kancelarije u Podgorici). Obučeno je ukupno je 25 inžinjera šumarstva iz Uprave za šume kao i dio stručnog kadra kod izvođača radova na ovim poslovima. Razvoj kapaciteta za implementaciju nove metodologije planiranja u šumarstvu zasnovane na principima održivosti, ekonomičnosti i konceptu ekološke šumarske privrede uporedo se radi u MPŠV i Upravi za šume. Obuke za primjenu nove metodologije inventarizacije šuma, korišćenje softvera, GIS-a i definisanja novog procesa izrade Plana gazdovanja koji šumske ekosisteme posmatra multifunkcionalno, gdje su zastupljeni i ekološki, ekonomski i socijalni elementi, predstavljaju dobru osnovu za definisanje nove metodologije planiranja. Do kraja 2008. godine planira se zaokruživanje nove metodologije planiranja i izrada Upustva za novu metodologiju .
Centralna baza podataka i GIS-a u šumarstvu i lovstvu formira se u MPŠV u okviru jedinice za monitoring i planiranje. Jedinica je dijelom opremljena kroz projekte FODEMO (projekat koji se realizuje sa Vladom Luksemburga) i UNDP, a dijelom koristi njihovu projektnu opremu. Do sada su skenirane sve dostupne karte gazdinskih jedinica (76 karata) od čega je 19 digitalizovano. Za 36 gazdinskih jedinica postoje planovi gazdovanja u elektronskoj formi koji su rađeni po ranijoj metodologiji. U 2008. god. predstoji rad na jačanju administrativnih kapaciteta i podizanju tehničke osposobljenosti.
Nacionalnu inventuru šuma podržava FODEMO projekat. U toku su pripremni radovi - prva faza.
U 2007. god. donešen je novi Zakon o reproduktivnom materijalu šumskog drveća; u toku je izrada i donošenje podzakonskih akata. Izvršena je revizija postojećih i izdvajanje novih sjemenskih sastojina. Tokom 2008. god. predstoji proces priznavanja sjemenskih objekata kao i izrada izvođačkih projekata na osnovu kojih će se sprovoditi uzgojne i druge mjere.
Aktivnosti na praćenju zdravstvenog stanja šuma (postavljanje bioindikacijskih tačaka) trebale bi da se nastave ove godine kroz rad Uprave za šume. U sklopu aktivnosti na uspostavljanju sistema protivpožarne zaštite šuma (video nadzor), Uprava za šume je ostvarila kontakte sa MUP-om (sistem protivpožarne zaštite se koordinira u jedinici MUP-a za elementarne nepogode) i jedinicama lokalne uprave. Ažurirani su planovi protivpožarne zaštite. U toku su i redovne aktivnosti na realizaciji planirane izgradnje/rekonstrukcije šumskih puteva
U pripremi je zajednički projekat sa MTZŽS na uspostavljanju Emerald mreže koja je prethodnica Naturi 2000.
32
2.2.6 Sistem upravljanja životnom sredinom
Prioritetni NSOR zadatak
1. Uspostavljanje efikasnog zakonskog i institucionalnog okvira zaštite životne sredine (posebno vezano za slobodan pristup informacijama, sprovođenje EIA, SEA i IPPC zakona i jačanje ostalih regulatornih i tržišnih instrumenata upravl-janja životnom sredinom).
Pripremljen je novi Zakon o životnoj sredini; njegovo usvajanje je planirano za II kvartal 2008. godine. Doneseno je 5 podzakonskih akata uz Zakon o procjeni uticja (EIA zakon).
U periodu 2007 - 2008. godine povećan je broj zaposlenih u Sektoru za zaštitu životne sredine za 14 novih službenika. Što se tiče raspodjele nadležnosti u oblasti životne sredine, nije učinjen značajan korak u odnosu na EU standarde i praksu, tako da i dalje postoje preklapanja nadležnosti između ministarstava i nejasna raspodjela odgovornosti za pojedine segmente životne sredine; za pojedine djelove acquis-ja EU za životnu sredinu, MTZŽS nema nikakve nadležnosti. Osnivanje Agencije i Fonda za životnu sredinu su planirani za II kvartal odnosno do kraja 2008. godine.
U cilju efikasnijeg sprovođenja Zakona o starteškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, i jačanja kapaciteta za primjenu SEA održaće se radionica u aprilu 2008. godine koja će se fokusirati na primjenu SEA u prostornom planiranju. Pored toga u pripremi je i početak realizacije šestomjesečnog projekta „Jačanje kapaciteta za efikasnu primjenu EIA, SEA i IPPC zakona u Crnoj Gori“ koji finansira Vlada Holandije. Jedan od rezultata ovog projekta biće i izrada Uputstva za primjenu Zakona o strateškoj procjeni koje će znatno olakšati njegovu primjenu, posebno na lokalnom nivou. Pored toga, biće organizovane dvije radinice za usavršavanje kadrova za primjenu navedenih zakona - jedna za ekološke inspektore i druga za kadrove na republičkom i lokalnom nivou. U 2007. godini nije bilo organizovanih obuka, ali su u toku 2006. godine bile organizovane tri radionice za zaposlene u upravi na republičkom i lokalnom nivou za primjenu EIA, SEA i IPPC zakona (u saradnji sa REC Kancelarijom u Podgorici).
Pristup informacijama, učešće javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini i pristup pravosuđu u skladu sa zahtjevima Arhuske konvecije biće regulisani novim Zakonom o životnoj sredini, a ratifikacija same Konvencije je planirana do kraja 2008. godine. Usvajanjem zakona o ratifikaciji ove konvencije učiniće se značajan korak ka većem stepenu učešća javnosti u donošenju odluka, adekvatnoj dostupnosti informacija i potpunijoj pravnoj zaštiti u dijelu pitanja koja se odnose na životnu sredinu.
Novi zakoni iz oblasti životne sredine su nedavno stupili na snagu (1. januar 2008.) ili će tek stupiti tokom godine. Značajan broj zakona i podzakonskih akata je u izradi, tako da još nije moguće donositi neke zaključke o njihovoj efikasnoj pripremi, posebno na lokalnom nivou.
33
2.2.7 Prostorno planiranje
Prioritetni NSOR zadaci
1. Donošenje novih i ažuriranje postojećih prostornih planova na svim nivoima (od PP Republike do opštinskih DUP), i integracija zahtjeva održivosti u prostorno plansku dokumentaciju2. Zaštita prirodnog i kulturnog pejzaža
Najznačajniji pomaci koji su ostvareni za ovu oblast su svakako donošenje Prostornog plana Crne Gore (mart 2008) i donošenje Prostornog plana područja posebne namjene (PPPPN) za Morsko dobro (maj 2007).
Aktivnosti koje predstoje u narednom periodu vezane su za usklađivanje PPPPN i prostornih planova opština (PPO) sa Prostornim planom Crne Gore (PPCG). Usvajanjem PPCG stekli su se uslovi za početak revizije svih planskih dokumenata čije je donošenje obavezno.
Opštine Budva, Danilovgrad i Šavnik su donijele svoje Prostorne planove opština paralelno sa izradom predloga PPCG i izvršile usklađivanje. Takođe, tri opštine su ažurirale svoje Generalne urbanističke planove i to: Budva, Bar i Šavnik. Dalje aktivnosti na usklađivanju prostorno-planske dokumentacije na opštinskom nivou će se svakako intenzivirati u predstojećem periodu.
Realizacija PPPPN za Morsko dobro je otpočela raspisivanjem tendera za izradu 17 Studija lokacija čiji će obavezni dio biti i izrada Strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
U postupku je izrada studije „Instrumenti implementacije PPRCG, sa regionalizacijom odnosno decentralizacijom ostvarivanja PPRCG na lokalnoj ravni,” kao i studija „Informatička podrška PPCG.” Studijom „Instrumenti implementacije PPRCG” sagledaće se svi implementacioni mehanizmi potrebni za realizaciju PPCG-a i utvrditi načini njihovog povezivanja sa važećim zakonodavstvom. Ona će opredijeliti zadatke pojedinih vladnih resora po pitanjima izvođenja sektorskih segmenata PPCG i međuresorskog usklađivanja.
Studija „Informatička podrška PPCG” treba da obezbijedi, između ostalog, definisanje klasa podataka, u prvom redu sisteme indikatora, za pripremanje, donošenje i monitoring ostvarivanja implementacije Plana. Osim ovoga, ona treba da opredijeli strateške pravce u primjeni informacionih tehnologija u upravljanju prostorom, korišćenju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine u Crnoj Gori u okviru informacionog sistema Elektronske Vlade.
34
2.2.8 More i obalno područje
Prioritetni NSOR zadaci
1. Uvođenje integralnog upravljanja obalnim područjem 2. Smanjenje izvora zagađenja mora i obalnog područja
Određeni napredak ostvaren je u realizaciji pet mjera kod prvog NSOR zadatka za ovu oblast. Ratifikovana je (oktobra 2007. godine) Barselonska konvencija i četiri prateća protokola, a u januaru 2008. potpisan je i novi Protokol o integralnom upravljanju priobalnim područjem Sredozemlja, čija je ratifikacija predviđena za IV kvartal 2008. Članstvo u UNEP/MAP-u je obnovljeno početkom 2008. Obalno područje je definisano Nacionalnom strategijom za integralno upravljanje obalnim područjem (NSIUOP, sada u formi predloga), ali nije integrisano u PPCG. Uvođenje linije zabranjene gradnje (koja predstavlja jedan od zahtjeva Protokola) nije prepoznato kao strateška smjernica planiranja namjene prostora u obalnom području. U toku su pripreme (fizibiliti studija) za sprovođenje Programa integralnog upravljanja obalnim područjem (CAMP Crna Gora).
Vezano za ispunjavanje obaveza po MARPOL konvenciji, odvija se proces jačanja kapaciteta započet osnivanjem Odsjeka za sprječavanje zagađivanja mora sa brodova u okviru Uprave pomorske sigurnosti. Međutim, zakonski propisi i tehnički kapaciteti i dalje ne pružaju minimalno potreban okvir za efikasan odgovor na pritiske od zagađenja sa plovila i zaštitu morskog ekosistema.
U pogledu sprovođenja mjera za unaprjeđenje institucionalnog okvira za integralno upravljanje obalnim područjem (sa jasno razgraničenim nadležnostima) i revizije Zakona o morskom dobru ostvaren je određeni napredak kroz izradu predloga NSIUOP.9
U cilju ostvarivanja drugog prioritetnog zadatka NSOR, od 2008. godine sprovodiće se unaprijeđeni monitoring mora u skladu sa MEDPOL metodologijom podržan od strane MTZŽS. Otpočele su aktivnosti na unapređivanju tehničkih kapaciteta, ali ne i na uspostavljanju GIS baze podataka o moru i obalnom području. Aktivnosti na izradi Nacionalnog plana intervencija kod incidentnog zagađenja mora sa brodova, kao osnove za pristupanje Subregionalnom planu za Jadran, otpočele su još 2005. godine u saradnji sa REMPEC-om. Sa donošenjem Plana se kasni (sada je u formi nacrta) pošto je odlučeno da se zakonski osnov za donošenje Plana uspostavi Zakonom o zaštiti mora od zagađenja sa plovila koji je i dalje u fazi izrade. Revizija Nacionalnog akcionog plana za suzbijanje zagađenja sa kopna biće izvršena u predstojećem periodu kroz reviziju Procjene osnovnih unosa (Budget Baseline) na nacionalnom, u skladu sa dinamikom definisanom na međunarodnom nivou; revizija nije završena u prethodnoj godini jer se nije uklopila u akcioni plan i dinamiku UNEP/MAP-a.
10) Do trenutka izrade ovog Izvještaja predlog NSIUOP nije usvojen od strane Vlade. Polazeći od prin-cipa i ciljeva primjene instrumenata integralnog upravljanja obalnim područjem definisanih u relevant-nim medjunarodnim multilateralnim sporazumima, model za institucionalnu organizaciju integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore koji je predložen NS IUOP nije prihvaćen od strane MTZŽS prilikom razmatranja ovog dokumenta na sjednici Koordinacionog tijela za IUOP.
10
35
Osnovna prepreka za potpuniju implementaciju mjera definisanih za ovu oblast je nepostojanje djelotvornog sistema upravljanja obalnim područjem i nedostatak kapaciteta, koji ujedno predstavljaju i glavne izazove za naredni period. Još jedan značajan izazov je unapređenje sistema indikatora održivog razvoja (uopšte, a i konkretno za ovu oblast). Početak rada Agencije za životnu sredinu treba značajno da doprinese definisanju i praćenju indikatora održivog razvoja kojima bi se unaprijedio informacioni sistem i stvorila osnova za pouzdaniju ocjenu progresa o stepenu usklađenosti nacionalnih programa sa princpima i zahtjevima održivog razvoja.
2.2.9 Klimatske promjene i zaštita ozonskog omotača
Prioritetni NSOR zadatak
1. Ispunjavanje preuzetih obaveza po međunarodnim konvencijama vezano za klimatske promjene i smanjenje upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač
Predlog projekta „Aktivnosti na osposobljavanju za pripremu Prvog nacionalnog izvještaja Crne Gore prema UNFCCC“ dostavljen je Globalnom fondu za životnu sredinu (preko UNDP-a kao implementirajuće agencije). Odobravanje sredstava u visini od oko 400.000 US$ se očekuje do kraja maja 2008. godine, poslije čega će uslijediti dvogodišnja (do maja 2010) implementacija projekta sa Prvom nacionalnom komunikacijom o klimatskim promjenama kao konačnim rezultatom. Kroz ranije inicijative i projekte u sklopu ove mjere urađeni su nacrti inventara gasova sa efektom staklene bašte za 1990. i 2003. godinu (uz ekspertsku pomoć Ministarstva životne sredine, tla i mora Italije) i osnovan Odbor za upravljanje projektom izrade Nacionalne komunikacije.
Zakon o ratifikaciji Kjoto protokola (Sl. List RCG, br. 17/2007) usvojen je u predviđenom roku, pa bi ovu mjeru iz Akcionog plana NSOR trebalo preformulisati u „implementacija Kjoto protokola.” Osnovan je Savjet za mehanizam čistog razvoja (CDM) koji vrši ulogu ovlašćenog nacionalnog tijela za odobravanje CDM projekata, čime su stvoreni uslovi za implementaciju Kjoto protokola u Crnoj Gori. Uz ekspertsku pomoć Ministarstva životne sredine, tla i mora Italije urađena je procjena potencijalnih CDM projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i upravljanja šumama i objavljen je prvi Poziv za iskazivanje zainteresovanosti za potencijalne projekte. U okviru Memoranduma o saradnji između ministarstava životne sredine Italije i Crne Gore u toku su pripreme za projekat kojim će se podržati formiranje tima i kancelarije za implementaciju CDM projekata, jačanje kapaciteta Savjeta za mehanizam čistog razvoja, identifikacija i priprema CDM projekata i sl.
U septembru 2007. godine Vlada je usvojila Nacionalni program za eliminaciju iz upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač, koji obuhvata institucionalno jačanje i Plan eliminacije hlorofluorougljovodonika (CFC-a) u Crnoj Gori. Implementacija Programa je počela u januaru 2008. godine i doprinijeće smanjenjenju upotrebe supstanci koje oštećuju ozonski omotač i postizanju obaveza iz Montrealskog protokola (da se potrošnja/uvoz CFC-a svedu na nulu do 2010). Neophodno je uspostaviti sistem koji će omogućiti da se i poslije 1. januara 2010. godine održavaju i servisiraju uređaji koji sadrže CFC supstance, a koji još uvijek neće biti povučeni iz upotrebe, što će se obezbijediti
36
realizacijom Plana konačne eliminacije CFC-a.10 Multilateralni fond za implementaciju Montrealskog protokola je Crnoj Gori odobrio iznos od 270.295 US$ za implementaciju Plana. Kroz komponentu institucionalnog jačanja formirana je Kancelarija za ozon u MTZŽS; formiranje ove Kancelarije podržao je Multilateralni fond sa 30.000 US$.
2.2.10 Otpad
Prioritetni NSOR zadatak
1. Dalje usklađivanje regulative sa EU propisima, uz jačanje kapaciteta za pravilno postupanje sa otpadom i jačanje baze podataka
Aktivnosti na izradi podzakonskih akata na osnovu Zakona o upravljanju otpadom (koji će stupiti na snagu u novembru 2008.) su u toku11 ili u pripremi; planira se da podzakonska akta koja proizilaze iz ovog Zakona budu donešena tokom godine. Ovaj Zakon predviđa i donošenje nacionalnog i lokalnih planova upravljanja otpadom, kao i planova upravljanja za preduzeća koja proizvode otpad u količinama većim od 40 t neopasnog i 200 kg opasnog otpada. Plan upravljanja otpadom u Crnoj Gori za period 2008 – 2012. godine donešen je u februaru, a od jedinica lokalne uprave izrada plana je otpočela u Podgorici (lokalni planovi treba da budu donešenu u roku od godinu dana od donošenja nacionalnog plana).
Početkom 2008. godine u funkciji je samo sanitarna deponija u Podgorici (privremena sanitarna deponija „Lovanja“ nije u upotrebi od 1. januara). Definisane su lokacije za izgradnju ostalih međuopštinskih (regionalnih) sanitarnih deponija, a zbog nedovoljnih finansijskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, Vlada finansira pripremu projektne dokumentacije. U toku su aktivnosti vezane za izradu studija izvodljivosti i studija procjene uticaja na životnu sredinu. Vezano za selektivno sakupljanje otpada i reciklažu, realizovano je nekoliko projekata kao što su nabavka i instalacija reciklažne opreme za deponiju “Lovanja” (oprema će biti prebačena na lokaciju nove deponije) i selektivno sakupljanje otpada u Herceg Novom (u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za pomoć i razvoj - IRD). Predstoji izgradnja regionalnog centra za reciklažu i instaliranje linije za tretman vozila van uporebe u Podgorici (projekat podržava Vlade Kraljevine Španije).
MTZŽS je finansiralo nabavku preko 600 kontejnera za pilot projekat selektivnog sakupljanja otpada u svim opštinama Crne Gore. Projekat će biti propraćen adekvatnom medijskom i edukativnom kampanjom (TV spot, brošura). Ministarstvo je, takođe, pokrenulo aktivnosti za smanjenje upotrebe plastičnih kesa, a javnost se redovno informiše o tekućim aktivnostima pri čemu se ističe značaj pravilnog postupanja sa otpadom.
Kod određenog broja mjera iz AP nije ostvaren progres ili se sa njima kasni. U regulatorno-planskim poslovima kasni se sa donošenjem podzakonskih akata zbog nedovoljnog kapaciteta Ministarstva da u kratkom roku pripremi i sprovede proceduru za veliki broj propisa. Donošenjem nacionalnog plana upravljanja otpadom stekli su se uslovi
11) U skladu sa prethodno rečenim, rok za implementaciju odnosne mjere iz AP treba da bude 2010 a ne 2012 godina.12) Pripremljeni su nacrti pravilnika o deponijama i pravilnika o vrstama i metodama ispitivanja otpada (koji sadrži katalog otpada).
11
12
37
za pripremu lokalnih, ali, sa izuzetkom Podgorice, do sada nije bilo pomaka na ovom planu; nedostatak kapaciteta i ovdje može djelovati kao ograničavajući faktor.
U prethodnom periodu nije bilo značajnijih rezultata u pripremama za izgradnju deponije za opasni otpad (izgradnja je Akcionim planom predviđena u 2009. godini). Još uvijek nijesu precizno utvrđene količine opasnog otpada koji se proizvodi niti definisana lokacija za izgradnju deponije. Takođe, još uvijek nije donijeta odluka o tome da li će se graditi deponija za trajno ili privremeno zbrinjavanje opasnog otpada (do njegovog izvoza). Planirana studija izvodljivosti treba da dâ odgovor na ova pitanja.
Podizanje svjesti o značaju pravilnog postupanja sa otpadom i stimulisanje programa za reciklažu je stalni zadatak i sa njim se u narednom periodu mora agresivnije nastaviti.
Glavni problemi u implementaciji NSOR se očekuju u obezbjeđenju sredstava za realizaciju planiranih aktivnosti.
2.3 Društveni razvoj
2.3.1 Upravljanje i učešće javnosti u donošenju odluka
Prioritetni NSOR zadaci
1. Unaprijediti sprovođenje zakona, strateških dokumenata, planova i programa; osigurati adekvatno učešće javnosti u procesu njihove pripreme2. Suzbijanje korupcije3. Decentralizacija
U ostvarivanju prioritetnih NSOR zadataka u oblasti upravljanja i učešća javnosti u donošenju odluka postignut je odredjeni napredak.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske zajednice, s jedne strane, i Crne Gore, s druge strane, potpisan je u Luksemburgu 15. oktobra 2007. godine. Istovremeno je potpisan i Privremeni sporazum o trgovini i srodnim pitanjima, a Skupština Crne Gore je donijela Zakone o ratifikaciji oba sporazuma 13. novembra 2007. godine, koji su objavljeni u Službenom listu Crne Gore br. 07/07. Evropski parlament dao je saglasnost na ove sporazume 13. decembra 2007. godine, čime su se stekli uslovi za stupanje na snagu Privremenog sporazuma i ratifikaciju SSP u svih 27 parlamenata država članica EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju su do kraja marta, pored crnogorskog i evropskog parlamenta, ratifikovale dvije države članica EU, a skora ratifikacija je najavljena u još nekoliko evropskih parlamenata.
Privremeni sporazum o trgovini i srodnim pitanjima između Evropske zajednice i njenih država članica s jedne strane i Crne Gore, s druge strane, stupio je na snagu 1. januara 2008. godine. U januaru 2008. godine je osnovan i Privremeni odbor, zajedničko tijelo EZ i Crne Gore i održana prva sjednica, a uspostavljeno je i pet privremenih pododbora. Implementacija Privremenog sporazuma o trgovini i srodnim pitanjima između Evropske
38
zajednice i Crne Gore se prati kroz sastanke privremenih pododbora, kao i sastanke Unaprijeđenog stalnog dijaloga. Usvajanje Nacionalnog program za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju za period 2008 – 2012. godine (NPI) planirano je za drugi kvartal ove godine. Nacionalni program za integraciju predstavljaće plan implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je i obaveza Crne Gore prema članu 72 SSP, po kome Crna Gora treba da sačini posebni program za sprovođenje SSP. NPI će obuhvatati i više drugih dokumenata koje je crnogorska administracija do sada redovno pripremala, kao što su Akcioni plan za implementaciju preporuka iz Evropskog partnerstva1 i Akcioni plan za jačanje administrativnih kapaciteta za implementaciju SSP.
Nakon parafiranja Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, 15. marta 2007. godine, otpočela je nova faza procesa evropskih integracija koja zahtijeva i nove modele i mehanizme koordinacije procesa. Vlada je, svjesna potrebe za modernizovanjem javne uprave i njenim kontinuiranim institucionalnim prilagođavanjem procesu evropskih integracija, uspostavila tri institucionalna mehanizma za koordinaciju procesa: 1) Kolegijum za evropske integracije, kao najviše vladino političko tijelo koje rukovodi pridruživanjem EU i koje se bavi političkim i strateškim pitanjima, a njime rukovodi predsjednik Vlade; 2) Komisija za evropske integracije kojim rukovodi potpredsjednik Vlade za evropske integracije, a predstavlja osnovno stručno tijelo za horizontalnu koordinaciju procesa pridruživanja, bavi se i koordinacijom pretpristupne pomoći. Potpredsjednik Vlade za evropske integracije je istovremeno i Nacionalni IPA koordinator – NIPAC; 3) Grupe za evropske integracije kao osnovna stručna koordinaciona tijela zadužena za različite oblasti Acquis-a, koje odgovaraju strukturi pododbora iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sedam grupa za evropske integracije, koje predstavljaju i crnogorski dio odbora za stabilizaciju i pridruživanje imaju i ključnu ulogu u izradi, kao i daljoj implementaciji Nacionalnog programa za integraciju.
U pripremi je Strategija obuke državnih službenika i namještenika za period od 2008 – 2012. Održana je regionalna konferencija „Profesionalizacija i depolitizacija državne službe“ (kao rezultat saradnje Uprave za kadrove, UNDP Podgorica i Zajednice praktičara u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima). U toku je veliki broj programa obuke i razvoja kapaciteta javne administracije.
Broj javnih rasprava i ostalih vidova konsultacija u procesu donošenja propisa, politika i planova je znatno uvećan u 2007. godini.
Napravljen je progres u uspostavljanju strateškog i institucionalnog okvira za suzbijanje korupcije. Formirana je Nacionalna komisija za sprovodjenje Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sprovođenje Akcionog plana se redovno prati. Vlada Republike Crne Gore usvojila je u julu 2005. godine Program borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, a u septembru 2006. godine Akcioni plan za sprovođenje ovog Programa, u čiju matricu su uvrštene međunarodne obaveze Crne Gore, kao i principi međunarodnih dokumenata u ovoj oblasti: Odluka Savjeta Evropske unije o principima, prioritetima i uslovima sadržanim u Evropskom partnerstvu; Konvencija UN-a o transnacionalnom organizovanom kriminalu (Palermo Konvencija); Konvencija UN-a protiv korupcije; Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda; Rezolucija (97) 24 Savjeta Evrope o Dvadeset vodećih principa u borbi protiv korupcije i Deset principa za unapređenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u zemljama koje pristupaju EU, zemljama kandidatima i trećim zemljama. Vlada
39
Crne Gore je u dosadašnjem periodu usvojila dva izvještaja Nacionalne komisije o realizaciji mjera iz Akcionog plana za sprovodjenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, i oba izvještaja su objavljena i dostupna javnosti na sajtu Uprave za antikorupcijsku inicijativu – (http://www.gom.cg.yu/files/1186062653.doc; i http://www.gom.cg.yu/files/1204640240.doc). Vlada je za naredni period najavila i pripremu Inoviranog Akcionog plana za sprovodjenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Vlada je donijela Strategiju reforme pravosuđa 2007 – 2012 kao i Akcioni plan za njenu implementaciju. U izradi Strategije učestvovali su i predstavnici pravosudnih organa i međunarodnih organizacija, a posebno je značajno istaći da je Nacrt Strategije bio predmet ekspertize eksperata Savjeta Evrope u okviru Projekta CARDS 2003 za oblast pravosuđa. Zakonik o krivičnom postupku je u proceduri i očekuje se da će u prvoj polovini 2008. godine biti upućen Skupštini. U pripremi su novi zakoni o sudovima i o državnom tužiocu.
Tokom 2007. godine, u procesuiranju slučajeva korupcije, bilo je u radu 45 optuženja protiv 68 lica, donijeto 25 presuda protiv 26 lica, od čega su pravosnažne 11 presuda protiv 11 lica.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama se kontinuirano sprovodi, a svi državni organi postupaju u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i na taj način doprinose jačanju principa transparentnosti svog rada (kvantitavni podaci dostupni u pojedničnim izvještajima institucija, www.vlada.antikorupc.cg.yu). Novi Zakon o konfliktu interesa je u pripremi, Nacrt ovog zakona se nalazi na javnoj raspravi, nakon čega će biti upućen u Vladinu proceduru.
Nadležni organi sprovodili su intenzivnu javnu kampanju u cilju efikasnijeg učešća građana u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala koja je uključivala i periodična predavanja u srednjim školama i fakultetima. Uprava carina je u izvještajnom periodu izradila 7 brošura, namijenjenih fizičkim i pravnim licima, koje sadrže neophodne informacije o carinskim postupcima sa robom, koja ova lica treba da znaju prilikom dolaska u Crnu Goru. Uprava za antikorupcijsku inicijativu je, u okviru javne kampanje, u dnevnim novinama, objavila 27 oglasa u kojima se gradjani pozivaju da prijave korupciju i aktivno učestvuju u njenom suzbijanju. U cilju upoznavanje gradjana sa poreskim propisima, u izvještajnom periodu, na web site-u Poreske uprave (www.poreskauprava.vlada.cg.yu) objavljen je i novi materijal pod nazivom «Korupciji kažimo «NE»», koji je takođe u 870 primjeraka distribuiran područnim jedinicama Poreske uprave, kao i nizu privrednih subjekata i organa državne uprave i lokalne samouprave, a u cilju upoznavanja gradjana sa poreskim propisima.
Iako je postignut odredjeni napredak, neophodno je i dalje nastaviti sa realizacijom svih mjera koje su relevantnim anti-korupcijskim dokumentima i procesima planirane za 2008. godinu, što će doprinijeti još efikasnijoj implementaciji Akcionog plana NSOR-a. Kada je riječ o ostvarivanju mjera u okviru prioritetnog zadataka o decentralizaciji, veoma je značajno pomenuti da je krajem 2007. godine Vlada utvrdila predlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o finansiranju lokalne samouprave.
Takođe, potrebno je istaći kao izuzetno pozitivno i usvajanje Programa rada za bolju lokalnu samoupravu. Pri tome, kontinuirano se realizuju i različiti programi obuke,
40
posebno na polju jačanja tehničkih i administrativnih kapaciteta na nivou lokalne uprave. Međuopštinska saradnja dobija na značaju.
2.3.2 Obrazovanje
Prioritetni NSOR zadaci
1. Postizanje kvalitetnog obrazovanja za svu djecu; ostvarivanje Milenijumskih razvojnih ciljeva i ciljeva Nacionalnog akcionog plana za djecu2. Povećanje tematskih sadržaja održivog razvoja u nastavnim programima od predškolskog do univerzitetskog nivoa
Obrazovni sistem u Crnoj Gori se poslednjih godina sistemski mijenja, što predstavlja odgovor na društvenu stvarnost koju determiniše dinamičan razvoj novih tehnologija i sve prisutniji proces globalizacije. Jedan od važnih ciljeva tekuće reforme obrazovanja je da kroz redovni obrazovni sistem (predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja) izgradi ličnost učenika/ce koja će poštovati i u budućnosti uvažavati, razumjeti i implementirati osnovne principe i usvojeni koncept održivog razvoja. Obrazovanje ima ključnu ulogu ne samo za ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u Crnoj Gori veći i za proces EU integracija.
U prethodnoj godini ostvareni su značajni rezultati u implementaciji NSOR i Strateškog plana reforme obrazovanja u Crnoj Gori. Pored toga, MPN je donijelo i poseban Akcioni plan za integraciju tema održivog razvoja u obrazovni sistem 2007 – 2009, kao dodatak Strateškom planu reforme obrazovanja za period 2005 – 2009. godine.
Izvršena su značajna finansijska ulaganja radi stvaranja uslova za kvalitetnu implementaciju reformisanih obrazovnih programa. U toku 2007. godine, MPN je u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje školskih objekata uložilo oko 5 mil. € sopstvenih i još oko 1,1 mil. € donatorskih sredstava. Pored ovoga, kreditnim sredstvima je finansirana izgradnja jedne nove srednje škole (3,9 mil. €) i upravne zgrade za obrazovne ustanove (2,9 mil. €). Za nabavku nove ICT opreme (računara, skenera, dijaprojektora i alarmnih uredjaja) prethodne godine utrošeno je oko oko 2,5 mil. €. Kupljeno je 1.650 novih računara za potrebe osnovnih i srednjih škola, a za primjenu ICT programa obučeno je 95 nastavnika iz 53 škole.
Stopa upisa u osnovnu školu je relativno visoka i prema podacima Monstata za 2003. godinu iznosila je 96,9%; u skladu sa Milenijumskim razvojnim ciljevima, cilj za 2015. godinu je 99%. Broj Romske djece upisane u osnovne škole je u porastu (sa 1.195 u školskoj 2005/06 na 1.236 u 2006/07 godini). Za djecu čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbeđenja porodice nastavljeno je sa dodjeljivanjem besplatnih udžbenika. Isti se dodjeljuju i djeci sa posebnim potrebama u inkluzivnom programu, djeci u posebnim ustanovama, djeci bez roditeljskog staranja i djeci palih boraca.
NAPOMENA: više pokazatelja o realizacije ovih i ostalih mjera (opisanih ispod) iz Akcionog plana NSOR dato je u tabelarnom pregledu (u dijelu II ovog Izvještaja).
41
Implementacija novih obrazovnih programa odvija se u skladu sa dinamikom plana reforme tako da je u 2007. godini obuhvaćena većina osnovnih i srednjih škola. Za nove obrazovne programa je do 2007. godine obučeno ukupno 3.551 nastavnika u osnovnom i 1.396 u srednjem obrazovanju. U cilju povećanja tematskih sadržaja održivog razvoja u nastavnim programima, urađeni su sledeći izborni programi:• za osnovne škole: Karakteristike morskog ekosistema, Zanimljiva geografija,
Preduzetništvo, Zdravi stilovi života, Istraživanje humanitarnog prava, Hemija kroz eksperimente i Ljekovito bilje;
• za gimnazije: Građansko obrazovanje, Ekologija, Biodiverzitet, Hemija i život i Metode i tehnike istraživanja u hemiji.
Kroz programe inkluzivnog obrazovanja obuhvaćeno je 185 djece sa posebnim potrebama u predškolskom, 1.591 dijete u osnovnom i 196 djece u srednjoškolskom obrazovanju. Za rad sa djecom sa posebnim potrebama i implementaciju novih obrazovnih programa izvršena je obuka vaspitača i nastavnika, a uvedeni su i mobilni timovi podrške.
Saradnja NVO sektora i MPN je u toku 2007. godine rezultirala sa 11 projekata koji su sprovedeni u osnovnim i srednjim školama sa sadržajima održivog razvoja. Takođe, realizovan je internacionalni projekat RAVE Space „Podizanje svijesti o vrijednosti prostora kroz proces obrazovanja.”
Od mjera predviđenih NSOR, tokom prošle godine nije postignut značajniji progres kod kreiranja 20% slobodnih sadržaja u postojećim programima. Međutim, ovdje treba imati u vidu da se pored definisajna izbornih sadržaja, kreiranje 20% sadržaja može posmatrati i kroz način organizacije rada nastavnika na času, te da, stoga, nije moguće decidno utvrditi koliko progres je postignut.
Neke od izraženih poteškoća/nepovoljnih pokazatelja koji se odnose na sektor obrazovanja uopšte su nizak stepen obuhvata djece predškolskim obrazovanjem (20% odnosno 29% ako se u obzir uzmu djeca koja pohađaju privatne ustanove koje se bave ovim vidom obrazovanja, a čije je licenciranje u toku) kao i skromni rezultati ostvareni na međunarodnom testiranju PISA učenika petnaestogodišnjaka objavljenih krajem 2007. (Napomena: U realizaciji testiranja PISA nisu bila uključena djeca koja su nastavu pratila u skladu sa novim obrazovnim programima, te rezultati PISA istraživanja, upravo, treba tumačiti kao potvrdu neophodnosti reforme obrazovanja.)
2.3.3 Zdravstvo
Prioriteni NSOR zadaci
1. Poboljšati kvalitet života u vezi sa zdravljem (uz promovisanje zdravih stilova života)2. Očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva sa posebnim osvrtom na posebno osjetljive kategorije stanovništva
Za ostvarivanje prioritetnih zadataka NSOR, realizovan je ili započet niz mjera u oblasti zdravstva. Strategija za kontrolu pušenja je rađena za period od 2003 – 2007 tako da su u toku pripreme za izradu nove Strategije i Akcionog plana, a radi se i na imenovanju
42
Nacionalne komisije za kontrolu duvana. U toku je revizija Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, a očekuje se i ratifikacija Okvirne konvencije za kontrolu duvana. Završava se novo Globalno istraživanje o potrošnji duvana, a završene su studija prevalence, ekonomska i pravna studija, veliki broj nacionalnih konferencija, edukacija za sprovođenje kampanja na terenu, osmišljeni su i urađeni propagandni materijali itd.
Institut za javno zdravlje je u maju 2007. godine pokrenuo izradu Nacionalnog strateškog odgovora na droge 2008 – 2012 i Akcionog plana za implementaciju aktivnosti iz Strategije za prevenciju narkomanije za period 2008 - 2009. Rad na izradi dokumenata se odvijao kroz međuresorske radne grupe formirane od predstavnika 23 institucije i organizacije. Oba dokumenta su izrađena i proslijeđena MZRSS, a usvajanju će prethoditi javna rasprava koja će uključiti sve zainteresovane strane. Krajem marta 2008. završena je Strategija za prevenciju narkomanije.12
Strategija bezbjedne hrane usvojena je 2006. godine. Po donošenju Strategije pristupilo se izradi Zakona o bezbjednosti hrane koji je usvojen decembra 2007. godine; izrada podzakonskih akata je u toku (usvajanje planirano do maja tekuće godine). U skladu sa preporukama Strategije, formirani su stručni timovi koji su obišli laboratorije koje se bave kontrolom bezbjednosti hrane. Pripremljen je izvještaj na osnovu koga je trebalo da se napravi revizija ovlašćenja, što još uvijek nije urađeno.
U okviru Savjeta za opšte obrazovanje Crne Gore a u koordinaciji Zavoda za školstvo, urađen je Obrazovni plan i program za novi izborni predmet „Zdravi životni stilovi“ koji će se izučavati u 8-om i 9-om razredu osnovnih škola. Sačinjen je i udžbenik za nastavnike (autori su iz Zavoda za školstvo, Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra), koji trenutno prolazi kroz fazu pilotiranja od strane edukovanih nastavnika. U saradnji Instituta za javno zdravlje, Zavoda za školstvo i NVO „CAZAS“ pripremljeni su priručnici za prevenciju narkomanije za srednju školu. Program je implementirala NVO „CAZAS“ putem vršnjačke edukacije.
Program obaveznih imunizacija se permanentno sprovodi već nekoliko decenija. U narednom periodu očekuje se, u skladu sa epidemiološkom situacijom i preporukama SZO, uvođenje novih vakcina koje će doprinijeti boljoj kontroli pojedinih zaraznih bolesti za koje sada ne postoje specifične mjere primarne prevencije.
MZRSS i Institut za javno zdravlje smatraju neprihvatljivom formulaciju i sadržaj mjere Akcionog plana NSOR koja se odnosi na „...liječenje i rehabilitaciji duševno oboljelih, kao i poseban smještaj i liječenje oboljelih od duševnih bolesti koji mogu da ugroze sebe i okolinu u kojoj žive.“ Ocijenjeno je da ovakav pristup doprinosi stigmatizaciji osoba koje pate od poremećaja mentalnog zdravlja i da nije u skladu sa tekućim reformama u ovoj oblasti. Suprotno ovoj mjeri a u skladu sa međunarodnim standardima, reforma u oblasti mentalnog zdravlja ima za cilj veći stepen prihvata osoba koje pate od poremećaja mentalnog zdravlja u zajednicu u kojoj žive odnosno pružanje pomoći kroz Centre za mentalno zdravlje u zajednici (a ne smještaj u posebne institucije). Snažno je sugerisano da se promijeni formulacija „duševno oboljeli“ i sadržaj ove mjere uskladi sa strateškim opredjeljenjima reforme zdravstvenog sektora.
13) Ova oblast je u Crnoj Gori ranije bila definisana kroz nekoliko dokumenata. Stručni tim Vlade RCG je 2001. godine izradio petogodišnji „Plan i program za suzbijanje bolesti zavisnosti u Crnoj Gori.” Nakon toga, Vlada RCG donijela je „Dugoročni plan i program za suzbijanje bolesti zavisnosti u Crnoj Gori.” Uslijedio je „Akcioni plan za prevenciju narkomanije kod djece i omladine u Crnoj Gori“ koji je definisao aktivnosti na suzbijanju narkomanije za period 2002 – 2006.
13
43
Akcioni plan za kontrolu pušenja nije u potpunosti realizovan zbog nedostatka resursa, iako je odrađen veliki dio aktivnosti; jedan dio sprovedenih aktivnosti je podržan od strane Instituta za javno zdravlje, a drugi dio od donatora. Iako nema preciznih podataka o broju pušača, procjenjuje se je taj broj na nivou od oko 50% ukupne populacije.
2.3.4 Ravnopravnost i socijalna zaštita
Prioritetni NSOR zadaci
1. Povećanje kvaliteta usluga socijalne zaštite i ekonomsko osnaživanje lica u stanju socijalne potrebe 2. Jačanje rodne ravnopravnosti
Za ostvarivanje NSOR zadatka koji se tiče poboljšanja sistema socijalne zaštite značajno je unapređenje strateškog okvira koje je postignuto tokom prošle godine. U julu 2007. godine usvojena je Strategija za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti 2007 – 2011. Ovaj dokument je kompatibilan sa NSOR, Akcionim planom za evropsko partnerstvo, Nacionalnom strategijom za trajno rješavanje problema izbjeglica i interno raseljenih lica i Nacionalnim akcionim planom za Dekadu uključenja Roma 2005 - 2015. Decembra 2007. usvojene su i Strategija razvoja socijalne i dječje zaštite, Strategija razvoja socijalne zaštite starih lica i Strategija integracije osoba sa invaliditetom.
U skladu sa Akcionim planom Strategije razvoja socijalne i dječje zaštite 2008 – 2012 u narednoj godini posebna pažnja biće posvećena preispitivanju visine materijalnih davanja u oblasti socijalne i dječije zaštite, decentralizaciji sistema, razvoju informacionog sistema i zaštiti djece bez roditeljskog staranja i djece sa poremećajem u ponašanju. U cilju zaštite djece sa smetnjama u razvoju nastaviće se aktivnosti na otvaranji dnevnih centara u Beranama, Nikšiću i Pljevljima, a u toku su i pripremne aktivnosti u Herceg Novom i Baru. Navedeni programi se realizuju u saradnji sa lokalnom samoupravom i nevladinim sektorom. Važan segment u oblasti socijalne i dječje zaštite je i ratifikacija međunarodnih konvencija koje tretiraju ovu oblast i njihova implementacija, kao i izvještavanje prema relevantnim institucijama o primjeni ratifikovanih dokumenata.
Priorteti Strategije razvoja socijalne zaštite starih lica 2008 – 2012 su utvrđivanje standarda, podrška lokalnoj samoupravi u donošenju planova i programa socijalne zaštite starih lica, pronalaženje održivog rješenja za program pomoći u kući, kao i nastavak aktivnosti na izgradnji objekata za palijativnu njegu.
Osnovni cilj Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom 2008 – 2016 je unapređenje položaja osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i njihovo ravnopravno uključivanje u sve oblasti društva. Za ostvarivanje ove Strategije predviđeno je (II kvartal 2008.) donošenje Akcionog plana za period 2008 – 2010. Donešen je Zakon o kretanju slijepog lica uz pomoć psa vodiča. U ovoj godini će biti donijeti Zakon o zaštiti osoba sa invaliditetom od diskriminacije i Zakon o povlasticama invalidnih lica u unutrašnjem putničkom saobraćaju.
Posebna pažnja u narednom periodu biće posvećena poboljšanju uslova smještaja u Specijalnom zavodu „Komanski most“ koji se bavi zbrinjavanjem osoba koje su
44
umjereno i teško ometene u mentalnom razvoju. U toku su aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za izgradnji novog objekta gdje će biti smještena samo djeca.
U ovoj godini će se realizovati programi u skladu sa Strategijom za trajno rješavanje pitanja raseljenih i izbjeglih lica. Crna Gora će aktivno participirati u procesu realizacije Sarajevske deklaracije koja ima za cilj trajno rješavanje problema izbjeglica. Zaštita azilanata, u dijelu nadležnosti MZRSS, realizovaće se donošenjem zakona o socijalnoj zaštiti ovih lica. Relizacija različitih programa zaštite Roma je, takođe, jedna od oblasti koja će se realizovati u narednom periodu shodno Dekadi inkluzije Roma.
Opštine sve više prepoznaju svoju ulogu u pogledu pružanja usluga socijalno ugroženim licima na svojoj teritoriji i njihove aktivnosti se stalno razvijaju i unapređuju. Aktivnosti pospješuje i sve veća saradnja Vlade sa opštinama u svim segmentima za koje postoji interesovanje.
Za prvi Izvještaj o napretku u implementaciji NSOR nijesu dobijene informacije o ostvarivanju mjera predviđenih za jačanje rodne ravnopravnosti.
2.3.5 Kultura i mediji
Prioriteni NSOR zadaci
1. Očuvanje kulturnih dobara i kulturne raznolikosti2. Profesionalizacija medija i ostvarivanje značajnijeg doprinosa medija podi-zanju svijesti o održivom razvoju i slobodnom pristupu informacijama
Na izradi Nacionalne strategije o kulturnoj politici rađeno je tokom 2007. godine, ali zbog odustajanja pojedinih obrađivača materijala, određene oblasti još uvijek nijesu završene. Programom rada Vlade za 2008. godinu planiran je završetak Nacionalne Strategije za III kvartal. Radne grupe za izradu zakona (predviđenih NSOR) su tokom 2007. godine pripremile nacrte zakona o muzejskoj (planirano usvajanje za II kvartal), arhivskoj (IV kvartal) i bibliotečkoj djelatnosti (II kvartal). U toku je izrada nacrta Zakona o kulturnim dobrima (planiran za IV kvartal). Pored toga, Ministarstvo kulture, sporta i medija (MKSM) pristupilo je izradi Zakona o kulturi (planiran za IV kvartal).
Republički zavod za zaštitu spomenika kulture je tokom 2007. godine radio na digitalnoj obradi podataka za svaki od 357 zakonom zaštićenih nepokretnih spomenika kulture. U digitalni dosije unose se svi osnovni normativni i stručni podaci o spomeniku kulture, ali još uvijek nije formirana centralna baza podataka. U Narodnom muzeju Crne Gore (NMCG) u okviru INFO Sistema NMCG DATA za potrebe kompletiranja muzejske elektronske dokumentacije snimljeno je 4.500 muzejskih jedinica i iste su unešene u digitalnu bazu podataka. Još uvijek nije formiran jedinstveni informacioni sistem za umrežavanje institucija iz oblasti zaštite kulturne baštine.
Pristupilo se izradi arheološke karte Crne Gore. Urađen je Program rekognosciranja terena, što je preduslov za izradu arheološke karte. Obavljeno je rekognosciranje na teritorijama opština: Plav, Berane, Andrijevice, Kotor i Herceg Novi.
45
MKSM je uradilo predlog Zakona o ratifikaciji konvencije o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza, koji je usvojen na Vladi u februaru 2008.godine. Menadžment plan zaštićenog područja Svjetskog nasljeđa Kotora je urađen i predat UNESCO-u. Izvještaj je usvojen na 31. zasijedanju Komiteta Svjetske baštine, a date su i preporuke za njegovu dalju implementaciju.
Kad je u pitanju drugi prioritetni NSOR zadatak u ovoj oblasti, progres je ostvaren kod prve dvije mjere (koje se odnose na donošenje zakona i obuku). U 2007. godini urađen je nacrt Zakona o nedozvoljenoj medijskoj koncentraciji, a njegovo usvajanje je planirano za I kvartal 2008.
Institut za medije je u saradnji sa MKSM i Asocijacijom mladih novinara organizovao tri seminara (u Bijelom Polju, Bečićima i Podgorici) posvećena edukaciji građana i NVO-a o sprovođenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama. U organizaciji Instituta, u Podgorici su, takođe, održana dva seminara posvećena edukaciji medija o korupciji i organizovanom kriminalu i istraživačkom novinarstvu.
O stepenu sprovođenja treće mjere predviđene AP nije bilo moguće dati preciznu ocjenu budući da u Crnoj Gori trenutno ima više stotina registrovanih štampanih medija i više desetina elektronskih medija a da pri tom ne postoji organizacija koja prikuplja, sintetizuje i statistički obrađuje podatke o zastupljenosti tema održivog razvoja. Preporučeno je da bi zbog značaja Strategije i pitanja održivog razvoja bilo dobro formirati tijelo (moguće komisiju) za praćenje i promociju ovog segmenta medijskih programa. Na taj način bi se za pripremu II godišnjeg izvještaja o implementaciji NSOR dobili egzaktni podaci (npr. broj članaka i broj sati u radio i TV emisijama posvećenih pitanjima održivog razvoja).
2.3.6 Urbani razvoj
Prioritetni NSOR zadaci
1. Zaustavljanje nelegalne gradnje i legalizacija objekata uz poštovanje principa i ciljeva Bečke deklaracije, i korišćenje pozitivnih iskustava drugih zemalja u suzbijanju nelegalne gradnje2. Poboljšanje kvaliteta života i bezbjednosti u urbanim sredinama, sa posebnim osvrtom na uslove života specifičnih (marginalnih) ciljnih grupa; uspostavljanje odgovornog odnosa građana prema urbanoj sredini
Ministar zaštite životne sredine i uređenja prostora je u ime Vlade Crne Gore potpisao Bečku deklaraciju septembra 2004. godine. U istom periodu Ministarstvo je pristupilo izradi Akcionog plana politike stanovanja u Crnoj Gori, kojim su obuhvaćene preporuke i načela Bečke deklaracije, a koji je usvojen na sjednici Vlade Crne Gore krajem aprila 2005. godine.
U matrici broj 4: Neformalna naselja, dati su parameti za sprovođenje Akcionog plana u ovoj oblasti. Ovom matricom bila je predviđena izrada Zakona o legalizaciji čemu se pristupilo u saradanji sa UNDP-om. Pripremljena je radna verzija ovog zakona.
46
Imajući u vidu iskustva zemalja u okruženju da se prilikom pripreme ovog dokumenta značajno povećavao broj bespravnih graditelja, Vlada Crne Gore se opredjelila da novom zakonskom regulativom u oblasti planiranja i izgradnje objekata obuhvati i nelegalne objekte. Podzakonskim aktima novog Zakona o planiranju i izgradnji objekata, koji je u pripremi, urediće se način i uslovi definisanja statusa bespravno izgrađenih objekata, na državnom i lokalnom nivou u zavisnosti od toga u čijoj su nadležnosti predmetni objekti.
3.IZGRADNJAPARTICIPATIVNOGPROCESA I PRAĆENJEIMPLEMENTACIJENSOR
48
U proces izrade NSOR Crne Gore je kroz različite vidove konsultacija bio uključen širok krug društvenih aktera. Strategijom su date preporuke da se u fazi implementacije ulože dodatni napori da se održi zainteresovanost i aktivna uloga aktera koji su bili uključeni u proces njene izrade odnosno da se osigura uključivanje onih aktera koji nijesu u značajnoj mjeri učestvovali u procesu formulacije dokumenta. Posebno je naglašena potreba uspostavljanja trajnog dijaloga i partnerstva između javnog i poslovnog sektora oko postizanja NSOR ciljeva. Kancelarija za održivi razvoj i Nacionalni savjet za održivi razvoj su apostrofirani kao institucije/tijela koja imaju posebnu ulogu u osiguravanju kontinuiranog i poboljšanog učešća i saradnje svih aktera u implementaciji NSOR.
Tokom procesa izrade NSOR su, u skladu sa mogućnostima, učinjeni značajni napori da se tok i rezultati procesa predstave javnosti kroz različite vidove komunikacije. Preporučeno je da se ti napori pojačaju u fazi implementacije dokumenta.
Tokom prve godine implementacije NSOR nije, međutim, bilo značajnog napretka u stepenu saradnje i uključivanju društvenih aktera u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, a zabilježene su i neke pojave koje mogu oslabiti ostvarenu saradnju i uključenost civilnog sekora (ovo se prije svega odnosi na nerazrješavanje konflikata u procesu razmatranja i usvajanja pojedinih strateških dokumenata na Savjetu za odživi razvoj). Izuzetak su inicijative za kreiranje privatno-javnih partnerstava za održivi razvoj, s tim što djelotvornost ovakvih napora tek treba da se testira u praksi. Proteklu godinu, takođe, karakteriše odsustvo napora da se Strategija dalje promoviše i prezentira javnosti.
Vezano za koordinaciju i praćenje implementacije, kao i za preporuke koje je Strategije dala o ovim pitanjima može se konstatovati slijedeće: • nije uspostavljen sistem (imenovanjem kontakt osoba u institucijama koje se javljaju
kao ključni nosioci mjera NSOR Akcionog plana ili na drugi način) za koordinaciju i kontinuirano praćenje implementacije; inter-resorne grupe koje su bile formirane nijesu zaživjele;
• Kancelarija za održivi razvoj jedno vrijeme nije djelovala punim kapacitetom; prepoznate su (i na njihovom prevazilaženju se radi) određene slabosti u načinu organizacije i rada Savjeta za održivi razvoj a kapaciteti dijela administracije koji se bavi životnom sredinom nijesu značajno poboljšani;
• još uvijek se ne može govoriti o značajnom napretku u stepenu koordinacije među različitim djelovima administacije (horizontalno i vertikalno), iako je evidentan porast broja mehanizama i procesa kojima se to teži postići.
Kada je riječ o ocjeni sprovođenja mjera iz Akcionog plana i ocjeni njihove djelotvornosti, u samoj Strategiji je prepoznato da će poseban problem predstavljati slabosti sistema prikupljanja i obrade podataka koje se prisutne u Crnoj Gori u gotovo svim oblastima relevantnim za NSOR. Zato je preporučeno da se daljoj reformi statističkog sistema iusaglašavanju sa EU standardima u svim oblastima posveti posebna pažnja (naglašena je potreba usaglašavanje sistema monitoringa u oblasti životne sredine sa sistemom EEA).
Uprkos realizovanim inicijativama u pojedinim sektorima13 i tekućim/planiranim poboljšanjima monitoringa i informacionog sistema kod većeg broj NSOR oblasti14, može se reći da u 2007. godini nije bilo velikog napretka u dostupnosti pokazatelja za ocjenu
14) Za sektor turizma se, na primjer, ulažu napori na definisanju i praćenju indikatora održivosti; drugi sektori kao što je obrazovanje imaju razvijen sistem indikatora za praćenje procesa i reformi koje su u toku. 15) Uključujući energetiku, prostorno planiranje, životnu sredinu, šumarstvo i druge oblasti.
14
15
49
implementacije NSOR. Ovo je posebno vidljivo u tabelarnom dijelu (II dijelu) ovog Izvještaja gdje su tek za manji broj mjera dati indikatori predviđeni NSOR Akcionim planom (ili neki drugi relevantni indikatori). Pregled dostupnih opštih indikatora predviđenih NSOR (za poslednje dvije, ili za poslednje godine za koje postoje podaci) dat je u slijedećoj tabeli:
NSOR cilj Indikator 2007
(ili poslednja dostupna god)
2006(ili pretposlednja
dostupna god)
Ubrzati ekonomski rast i razvoj i smanjiti regionalne razvojne nejednakosti
BDP po glavi stanovnika 3.443 € (2006) 2.912 € (2005)BDP po regionima Nije dostupan Nije dostupanStopa nezaposlenosti1) 29,6 (2006) 30,3 (2005)Učešće MSP u BDP Nije dostupan Nije dostupanTrgovinski deficit 1.535,39 mil.€ 855,2 mil.€ Direktne strane investicije i ODA2) 1.007,7 mil.€ 644,33 mil.€Godišnje investicije u infrastrukturu3) Međunarodni prihodi od turizma 367 mil.€ 216 mil.€ Učešće broja kreveta koji nijesu locirani u obalnom području u ukupnom broju turističkih kreveta
4% 4%
Javni i privatni izdaci za istraživanje i razvoj 0,26% 0,18%
Potoršnja energije po glavi stanovn.4) - 55,48 GJPotoršnja energije po jedinici BDP (ukupno i po sektorima) Nije dostupan Nije dostupan
Učešće proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije
65%5) -
Smanjiti siromaštvo; obezbijediti jednakost u pristupu uslugama i resursima
Stopa siromaštva i pokazatelji nejednakosti (Gini koeficijent, decil količnik), ukupno i po regionima odnosno osjetljivim kategorijama stanovništva
-12,2 (stopa s.)6)
0,29 (Gini kf.)7 (decil kol.)
(2002)
Stopa upisa u osnovnu školu 96.9%7) -Pismenost kod uzrasta 15 – 24 godine8)
Stopa smrtnosti odojčadi 11,0 (2006) 9,5 (2005)Stopa smrtnosti djece ispod 5 godina života 12,1 (2006) 11,1 (2005)
Stopa nezaposlenoosti žena8) 30,1 (2006) 35,5 (2005)
Osigurati efikasnu kontrolu i smanjenje zagađenja, i održivo upravljanje prirodnim resursima
Procenat teritorije zaštićen radi očuvanja biodiverziteta 7,72% 7,72%
Površina zaštićenih oblasti mora i obalnog područja - -
Potoršnja vode po glavi stanovnika - 86,1 m3 (2005)Procenat otpadnih voda koje se prečišćavaju - 18,86 % (2005)
Teritorija pod šumama - 44,6% (2005)
Gustina turizma na obali 95% od uk.br. noćenja
96% od uk.br. noćenja
Emisije CO2 po glavi stanovnika - -Potrošnja supstanci koje oštećuju ozonski omotač - -
Poboljšati sistem upravljanja i učešća javnosti; mobilisati sve aktere, uz izgradnju kapaciteta na svim nivoima
Udio poreskih prihoda lokalne samopurave izražen kao procenat od ukupnih poreskih prihoda
- 8,4%
50
NAPOMENE: 1) Izvor podataka o nezaposlenosti je Anketa o radnoj snazi.2) Podaci se odnose samo na bruto direktne strane investicije (prema Biltenu CB), bez zvanične razvojne pomoći (ODA). Neto direktne strane investicije su u 2007. godini bile 524,9 mil. €. Prema podacima MTZŽS investicije u turizam su bile 142 mil. € (2006) i 90 mil. € (2007).3) Dostupan podatak za građevinarstvo za 2006 – 57,013 mil.€.4) Potrošnja finalne energije u 2006. godini je iznosila 34,4 PJ (br. stanovnika
620.000).5) Podatak važi ukoliko se u obnovljive izvore energije svrstaju i velike
hidroelektrane. 6) Svi podaci iz 2002; nema novijih podataka.7) Izvor: Strategija za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, Vlada CG, jul 2007. Prema UNICEF podacima za istu godinu stopa je 98%. 8) Prema popisu iz 2003, od ukupno 98.350 lica u ovoj starosnoj kategoriji bilo je 580 nepismenih.9) Izvor podataka je Anketa o radnoj snazi.
4.FINANSIRANJEIMPLEMENTACIJENSOR
52
Politika budžetske potrošnje u 2006. godini bila je usmjerena ka povećanju izvornih prihoda i finansiranju izdataka iz realnih izvora, povećanju kapitalnih izdataka za finansiranje infrastrukture i nabavku opreme, smanjenju učešća izdataka za bruto zarade, i smanjenju državnog duga. U realizaciji ovih ciljeva posebnu važnost je imalo dosledno sprovođenje fiskalne politike koja se kretala u okvirima predviđenim Agendom ekonomskih reformi, a ključni parametri koji je definišu usklađeni su sa okvirima i ciljevima dogovorenim sa MMF-om i Svjetskom bankom.
Ukupni rashodi budžeta u 2006. godini bili su 587,39 mil.€ (porast sa 439,24 u 2004. odnosno sa 581,02 mil.€ u 2005. godini), a ukupne investicije bile su 31,63 mil.€. U odnosu na 2004. godinu, investicije su porasle 2.5 puta. Suficit Budžeta Republike za 2006. godinu iznosio je 80,13 mil.€ odnosno 3,7% BDP. Iz suficita je finansirana otplata državnog duga i povećanje depozita državnog budžeta. Pregled korišćenja budžetskih sredstava za 2005 i 2006. godinu dat je u slijedećoj tabeli:
Organizaciona klasifikacija Ministarstvo ili agencija
Visina budžetskih
rashoda mil.€
(2005)
Udio u ukupnim
rashodima (2005)
Visina budžetskih
rashoda mil.€
(2006)
Udio u ukupnim
rashodima (2006)
240-244 Ministarstvo životne sredine 3,24 0,56% 3,24 0,55%200-204 Ministarstvo zdravlja 7,67 1,32% 9,32 1,59%
290 Direkcija javnih radova 9,34 1,61% 8,99 1,53%280 Direkcija za javne nabavke 6,83 1,18% 7,98 1,36%160 Sudstvo 7,54 1,30% 8,42 1,43%
190 - 195 Ministarstvo kulture 7,51 1,29% 8,80 1,50%120 Ministarstvo PŠV 8,04 1,38% 9,62 1,64%110 Ministarstvo saobraćaja 20,37 3,51% 10,21 1,74%660 Direkcija za državne puteve - - 15,44 2,63%470 Ministarstvo odbrane 40,61 6,99% 39,58 6,74%480 Republički penzioni fond 45,88 7,90% 54,57 9,29%
090 - 091 Ministarstvo rada 43,87 7,55% 45,05 7,67%100 - 102 Ministarstvo unutrašnjih posl 49,73 8,56% 57,41 9,77%
080, 085 Ministarstvo prosvjete i nauke 82,70 14,23% 87,19 14,84%
070 -072 Ministarstvo finansija 159,58 27,47% 134,82 22,95%Ukupni rashodi navedenih
korisnika 489,66 84,84% 500,62 85,23%
Ukupni budžetski rashodi 581,02 100,00% 587,39 100,00%Izvor: Zakon o završnom računu budžeta Republike Crne Gore za 2006. godinu
Ministarstvo finansija je u 2006. godini bilo najveći korisnik budžetskih sredstava (22,95% ukupnog budžeta). Učešće ovog Ministarstva u budžetu smanjeno je za 4,5% u odnosu na 2005. godinu, što je rezultat niže otplate dospjelog duga usled smanjenja zaduženosti države. Značajan korisnik budžetskih sredstava bilo je i Ministarstvo prosvjete i nauke u iznosu od 87,19 mil.€. Ono je u 2006. godini neznatno povećalo učešće u budžetu na blizu 15%. Ministarstvo unutrašnjih poslova učestvovalo je u budžetu sa skoro 10%, Penzioni fond sa 9%, Ministarstvo rada i socijalnog staranja sa 7,67%, a Ministarstvo odbrane sa 6,74% (uz neznatno smanjenje u odnosu na 2005 godinu).
53
Za finansiranje zaštite životne sredine bilo je opredijeljeno 3,24 mil.€ odnosno 0,55% ukupnih izdataka. Najveći dio ovih sredstava realizovan je za zaštitu životne sredine posredstvom Ministarstva zaštite životne sredine i uređenja prostora (2,6 mil. €). Za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta utrošeno je 0,44 mil. € posredstvom JP Nacionalni parkove Crne Gore.
NSOR je dala niz preporuka vezano za finansiranje implementacije. Neke od tih preporuka su navedene u tekstu koji slijedi, uz kratak komentar aktivnosti koje su sprovedene u cilju njihove primjene.
Preporuka NSOR: Vlada treba da obezbijedi programsko planiranje budžeta koje će podržati strateške prioritete
Komentar: Aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvaliteta javnih finansija u Crnoj Gori u poslednjoj godini odvijaju se u dva pravca. Prvi predstavljaju promjene zakonodavnog okvira, a drugi segment predstavlja implementacija različitih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje kvaliteta rada i samih procedura vezanih za programiranje i realizaciju javnih finansija.
U 2007. godini donesene su Izmjene i dopune zakona o budžetu kojima je definisano integrisanje i transformacija van-budžetskih fondova u državne fondove, utvrđena je detaljnija procedura donošenja budžeta lokalnih samouprava i kontrola trošenja sredstava na lokalnom nivou, i definisana implementacija Kapitalnog budžeta.
Osim dopuna zakonodavnog okvira, u toku je i nastavak implementacije programskog budžeta. Kod implementacije programskog budžeta u Crnoj Gori zastupljen je model Budžetskog programa koji predstavlja glavnu aktivnost (program) ili grupu aktivnosti (podprogram i) koji se realizuje preko potrošačkih jedinica. Uvedena su dva nivoa primjene programskog budžeta koji se iskazuju preko programa i podprograma. Reformom programskog budžeta planira se uvođenje logične programske klasifikacije za cjelokupan budžet, kao i priprema IT sistema za monitoring i izvršenje budžeta prema programskoj strukturi. Prelazak sa linijskog na programski budžet predviđa se u 2008. godini, tako da bi budžet za 2009. godinu bio pripremljen sa programskom strukturom. Potpuna implementacija programskog budžeta, koja uključuje indikatore i potpunu primjenu metoda „odozgo na dolje” u procesu pripreme i planiranja budžeta, predviđa se u srednjem roku.
Preporuka NSOR: Od posebne je važnosti ostvarivanje pristupa EU fondovima podrške u okviru procesa stabilizacije i asocijacije
Komentar: Crna Gora ima status potrencijalnog kandidata za članstvo u EU i u pripremi je uvođenje DIS-a, tj decentralizovanog implementacionog sistema u korišćenju sredstava predpristupnih fondova EU15. U Ministarstvu finansija je u toku formiranje CFCU (Centralne jedinice za finansiranje i ugovaranje) i NF (Ncionalnog fonda), kao i neophodne infrastrukture za uvođenje DIS-a. Što se tiče IPA-a sredstava (Instrument za pred-pristupnu pomoć), predviđeno je da Crna Gora u periodu 2007-2009 godine koristi ova sredstva u iznosu od preko 30 mil. € godišnje.
16) Do sada je bio u primjeni centralizovani sistem u kojem je EAR bila implementaciona agencija za korišćenje sredstava pred-pristupnih fondova EU (CARDS, ISPA, SAPARD i dr.).
16
54
Uvođenjem IPA-e Crna Gora učestvuje u raspodjeli evropskih fondova na jednistven način sa državama zapadnog Balkana. Imajući u vidu da Crna Gora ima status potencijalnog kandidata, potrebno je naglasiti da joj je omogućeno učestvovanje u okviru prve dvije komponente IPA-e: Podrška tranziciji i jačanje institucija i Regionalna i prekogranična saradnja. Sredstva su usmjerena na povećanju stepena usklađenosti sa acquis-em i stvaranje osnove za korišćenje komponenti IPA-e dostupnih sticanjem statusa kandidata (Regionalni razvoj; Razvoj ljudskih resursa; Ruralni razvoj).
5.OSVRT NA OCJENEO NAPRETKU I PREPORUKE ZADALJI PROCESIMPLEMENTACIJENSOR
56
Na osnovu pregleda informacija i ocjena koje su prikupljene u procesu pripreme Prvog izvještaja o napretku u implementaciji NSOR, a polazeći od ciljeva, zadataka i preporuka Strategije, napravljena je analiza i izvedeni su određeni zaključci i preporuke. Zaključci i preporuke su prezentirani u daljem tekstu Izvještaja. U periodu na koji se odnosi ovaj Izvještaj iniciran je i djelimično ili u potpunosti realizovan veliki broj aktivnosti, projekata i mjera koje se mogu podvesti pod prioritetne zadatke i mjere projektovane Akcionim planom Strategije. Za veći broj oblasti koje su predmet Strategije evidentni su značajni pomaci u kreiranju zakonodavnog i strateškog okvira kao neophodnih strukturnih pretpostavki za ostvarivanje ciljeva održivosti, a, takođe, je evidentan i napredak u pripremi projekata i projektne dokumentacije. Taj napredak je nešto manje vidljiv (i za manji broj oblasti) u kreiranju institucionalnog okvira. Napredak je najmanje vidljiv u dijelu jačanja administrativnih kapaciteta i u reformi sistema uprave koji su potrebni da bi se koordiniranom akcijom u najkraćem mogućem periodu i uz najmanje troškove postigli zacrtani ciljevi. Vezano za kapacitete, takođe, je primjetno da će primjena novih propisa, strategija i planova predstavljati veliki izazov u narednom periodu implementacije Strategije.
Aktivnosti koje su u toku ili koje su već realizovane se, međutim, u najvećoj mjeri sprovode kao dio redovnog rada organa uprave i relevantnih institucija/drugih aktera i gotovo da i nema indicija da su te aktivnosti rezultat organizovanog i koordiniranog napora da se sprovede NSOR Crne Gore. Izuzetak su pojedini sektori/oblasti za koje se već duže vrijeme implementiraju obuhvatni reformski procesi i kod kojih se sektorski prioriteti u velikoj mjeri poklapaju sa onima koji su definisani Strategijom. Ovakva situacija ima svoju dobru i lošu stranu: dobro je to što je NSOR ’uklopljena’ u tekuće planove i programe, ali je zabrinjavajuće to što sa ovakvim pristupom postoji značajan rizik da se u onim mjerama u kojima se NSOR moguće ne poklapa sa sektorskim pristupima odstupi od projektovanih ciljeva održivog razvoja.
Nedostatak ili nedovoljna koordinacija među različitim sektorima koja se manifestovala i u procesu pripreme ovog Izvještaja je, takođe, značajan rizik za implementaciju Strategije. Ovo uprkos tome što je postignut određeni, ali još uvijek nezadovoljavajući, pomak u integraciji politika i principa održivog razvoja u sektorske politike. Čini se da je integracija pitanja održivosti u sektorske politike (i uopšte integralan pristup u formulisanju i donošenju razvojnih politika) u proteklom periodu bila više deklarativnog karaktera nego što je sprovedena od vrha (ciljeva i principa) do dna (operativnih mehanizama i instumenata) usvojenih politika i programa. Ono što predstavlja jednu od prepreka za značajniji napredak u ovoj oblasti je nedostatak parametara i pokazatelja kojima se može preciznije ocjenjivati da li je određena politika ili program održiva ili ne, što ostavlja prostor za različite interpretacije. Još jedan značajan problem za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja je nedostatak otvorenih i efikasnih mehanizama za razrješavanje konflikata koji se javljaju u procesu kreiranja i sprovođenja politika.
U procesu sinteze pojedinačnih priloga u ovaj Izvještaj uočene se određene zajedničke karakteristike dostavljenih materijala (tekstualnih priloga i tabelarnih pregleda sa ocjenom statusa mjera iz Akcionog plana koji čine II dio ovog Izvještaja). Smatrajući da su one relevantne za razumijevanje Izvještaja i sticanje cjelovitog utiska o napretku u implementaciji NSOR, neke od tih karakteristike su prezentirane u narednom pasusu:
57
• Uočeno je da se stepen sprovedenosti nekih mjera ocijenjivao kao veoma visok ako su stvoreni zakonski uslovi ili pripremljena projektna dokumentacija za sprovođenje date mjere.
• Značajan broj priloga za pojedine oblasti je govorio o postignućima iz perioda prije usvajanja NSOR, a kod većine je značajna pažnja posvećena planovima (uglavnom za period do kraja 2008. godinu, ali ponekad i dugoročnijim); ovakav pristup je, naravno, prihvatljiv, ali je bitno da se ne ispusti iz vida da je svrha izvještaja o napretku upravo da se identifikuju ostvareni pomaci u periodu koji se posmatra.
• Primijećeno je da je bilo dosta neujednačenosti u ocjenama o stepenu sprovođenja, što se, donekle, može pripisati i slabostima primijenjene metodologije (koja po svome karakteru ne osigurava potpuno objektiviziranu i preciznu sliku). Međutim, ovo se djelimično može pripisati i nastojanju da se oda priznanje za ono što je učinjeno kroz evidentno značajne napore i rad administracije, odnosno da se istaknu postignuća. Ovakav pristup je razumljiv i prihvatljiv u određenoj mjeri – postignuća svakako treba naglasiti, ali se u isto vrijeme ne trebaju potcjenjivati problemi i eventualni neuspjesi.
• U tekstualnim inputima su uglavnom opisani projekti, programi i mjere na kojima se radi (ili koji su planirani): kod vrlo malog broja priloga za pojedine oblasti učinjen je napor da se identifikuju problemi i njihovi uzroci odnosno da se prepoznaju izazovi za naredni period.
• Ocjene o sprovođenju mjera iz Akcionog plana u većini slučajeva nijesu potkrijepljene indikatorima (posebno ne onim koji su predviđeni Strategijom).
• Kod ocjene mjera sa više nosilaca nije bilo, ili nije bilo dovoljno, koordinacije u pripremi priloga za Izvještaj (što daje osnova da se zaključi da nema dovoljno koordinacije ni u sprovođenju tih mjera). Za pojedine oblasti je jasno da su institucije koje su prepoznate kao glavni nosioci ocjenjivale samo elemente mjera koji su u njihovoj nadležnosti, bez napora da koordiniraju sa ostalima i daju obuhvatnu ocjenu (premda je bilo i primjera organa uprave/institucija koje su se bavile i oblastima koje nijesu bile u domenu njihove direktne odgovornosti).
• Za određeni (manji) broj mjera nije data nikakva ocjena ili nijesu dostavljene nikakve informacije.
Važno je napomenuti da je kod jednog broja mjera bilo sugestija da se određeni aspekti preformulišu ili da se promijeni njihov sadržaj,16 a u određenom broju slučajeva bilo je predloga da se koriguju vremenski rokovi (pomjere unaprijed kada je riječ o kašnjenju, ili na drugi način koriguju); za manji broj mjera je konstatovano da nijesu predviđene drugim planskim dokumentima17 ili da se od njih odustalo. Ovi primjeri, iako nijesu brojni, otvaraju pitanje da li da se Akcioni plan Strategije koriguje (i na koji način/od strane koga) poslije usvajanja Izvještaja, ili je pak bolje da se ovakve sugestije notiraju i koriguju kod predviđene revizije Akcionog plana (2010. godine).
17) Najznačajniji primjer ovakve sugestije je mjera u oblasti zdravstva koja je ocijenjena kao neprim-jerena i neusklađena sa standardima i principima na kojima se zasniva reforma u oblasti mentalnog zdravlja.18) Moguća je dvostruka interpretacija ovog primjera: a) on ukazuje na to da se na implementaciji mjera NSOR uglavnom radi kroz aktivnosti na sprovođenju drugih planova i strategija; ili b) radi se o neute-meljenoj i nepotrebnoj mjeri.
17
18
58
Iako nije moguće dati temeljnu ocjenu18 da li je i u kojoj mjeri implementacija NSOR doprinijela postizanju ciljeva održivosti u prethodnoj godini, imajući u vidu opšte ciljeve Strategije identifikovan je određeni broj pozitivnih pomaka i zabrinjavajućih pojava. Kao pozitivno ocjenjuje se slijedeće:
• Ostvaren je veoma visok stepen ekonomskog rasta i značajno smanjenje nezaposlenosti (mjerene brojem registrovanih nezaposlenih);
• Koncept održivog razvoja je široko prihvaćen, iako ne i uvijek dosljedno integrisan; • Kod razvoja infrastrukture (putevi, regionalni vodovod, izgradnja i/ili rekonstrukcija
kanalizacionih sistema na primorju) napravljen je značajan pomak u pripremi projektne dokumentacije i obezbjeđivanju sredstva; neki infrastrukturni projekti su već u toku;
• Kod rješavanja pitanja prošlih zagađenja ostvaren je značajan napredak u sanaciji jalovišta Mojkovac;
• Napravljeni su izvjesni pomaci u upravljanju otpadom; • Kod upravljanja prirodnim resursima napravljeni su skromni pomaci (usvajanje novog
Zakona o vodama i nacrt Strategije IUOP kao glavna postignuća u 2007, i nešto značajniji pomaci u planiranju upravljanja šumama i uspostavljanju informacionog sistema);
• Reforma obrazovanja je odmakla i uspješno se odvija; • Evidentirano je, iako malo, povećanje izdataka za istraživanje i razvoj;• Napravljen je značajan pomak u kreiranju strateškog okvira za unapređenje sistema
socijalne zaštite u pravcu ostvarivanju principa jednakosti u pristupu uslugama i resursima; implementacija ostaje veliki izazov.
Od negativnih pojava koje predstavljaju razlog za zabrinutost i ukazuju na pravce djelovanja u narednom periodu može se izdvojiti slijedeće:
• Nema jasnih pokazatelja o tome da li je i u kojoj mjeri ostvareni ekonomski rast održiv; ima upozorenja koja se odnose i na moguću ekonomsku, a i na neodrživost u pogledu očuvanja životne sredine i prirodnih resursa; takođe, nema jasnih pokazatelja o tome koliko je rast socijalno održiv tj. koliko su koristi od njega pravično raspoređene za sve članove društva.
• Kod regionalnog razvoja, nema jasnih pokazatelja da se ulažu posebni napori za razvoj Sjevernog regiona (na primjer kroz podršku razvoju MSP, kod zapošljavanja i sl).
• Spor napredak ili izostanak napretka kod oblasti kao što su biodiverzitet i kultura. • Nema značajnih pomaka u primjeni mehanizama i principa održivog razvoja (kao što
su SEA, EIA, koncept integralnog upravljanja, princip predostrožnosti u donošenju odluka, vrednovanje resursa ne samo sa ekonomskog već i sa stanovišta njihovih drugih vrijednosti itd.) radi razrješavnja konflikata među različitim ciljevima. Ovo može biti posebno važno budući da su usvojeni ili pred usvajanjem strateški dokumenti koji će u velikoj mjeri usmjeravati korišćenje najznačajnijih prirodnih resursa Crne Gore (prostor/zemljište, vode, šume, more i obalno podrucje).
• Nema informacija koje ukazuju na to da je budžetom19 značajnije podržana implementacija NSOR. Nije bilo posebnih napora da se osigura dodatna međunarodna razvojna pomoć za implementaciju programa održivosti.
19) Zbog kratkoće perioda na koji se odnosi izvještaj u odnosu na dugoročnije procese koji su karakteristični za ciljeve Strategije, zbog nedostatka pokazatelja, zbog nemogućnosti utvrđivanja tren-dova u kratkom periodu i sl.20) Kod finansiranja je zbog dinamike budžetskog ciklusa rađena analiza za period prije usvajanja Strategije (2005 – 2006); analiza podataka za 2007 će biti predmet slijedećeg Izvještaja.
19
20
59
Kao posebno zabrinjavajući ocjenjuje se nedostatak osjetnijeg napretka u razvoju kapaciteta institucija, posebno onih koje se bave upravljanjem životnom sredinom, vodama i prostornim planiranjem kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Kao ilustracija ove ocjene može poslužiti i to da uprkos činjenici da su bili predviđeni svim opštim strateškim dokumentima (od Agende ekonomskih reformi na dalje), Agencija i Fond za životnu sredinu još uvijek nijesu osnovani. Neodstatak značajnijih pomaka kod upravljanja i praticipacije (uključujući suzbijanje korupcije) je, takođe, posebno zabrinjavjući kada se radi o implementaciji NSOR i perspektivi održivog razvoja uopšte.
I pored prepoznatih ograničenja primjenjene metodologije, određenim slabostima u procesu i dosta kratkog vremena koje je bilo na raspolaganju (kao i ograničenih resursa u smislu broja ljudi koji su na izvještaju radili i vremena koje su za to mogli da odvoje), Prvi izvještaj o napretku u implementaciji NSOR, ipak, daje sliku stanja za posmatrani period koja može biti dobar osnov za dalje praćenje procesa i poboljšanja u primjeni principa, ostvarivanju ciljeva i zadataka i sporovođenju mjera NSOR. Na osnovu prethodnih razmatranja mogu se dati slijedeće preporuke:
1. Treba uložiti napore da se bliže utvrde ključni problemi u implementaciji NSOR (odnosno da se provjere/potvrde oni koji su već identifikovani) kako bi se na njiho-vom prevazilaženju uspješnije radilo tokom slijedeće godine. Takođe, treba donijeti odluku o eventualnim korekcijama Akcionog plana. 2. Za slijedeći izvještaj, a u susret planiranoj reviziji Akcionog plana u 2010. godini, potrebno je uspostaviti stalni sistem za praćenje i ocjenu implementacije NSOR. 3. Budući da su reforma statističkog sistema i uspostavljanje adekvatnih monitor-ing strukutra i baza podataka dugoročni procesi, potrebno je utvrditi određeni broj indikatora održivosti u ključnim sektorima i pojačati napore za njihovo sistematsko praćenje. 4. Neophodno je pojačati napore u oblastima koje su u ovom poglavlju Izvještaja prepoznate kao oblasti kod kojih je ostvaren slab progres odnosno kod pojava koje su ocijenjene kao zabrinjavajuće sa stanovišta implementacije Strategije i postizanja ciljeva održivog razvoja. 5. Potrebno je reorganizovati Savjet za održivi razvoj i osigurati potrebne resurse za rad Kancelarije za održivi razvoj imajuću u vidu ključnu ulogu ovog tijela/insti-tucije u procesu implementacije NSOR; neohpodno je dalje razvijati mehanizme koordinacije i integracije principa održivosti u sektorske politike. 6. NSOR komunikacione aktivnosti treba pojačati u narednom periodu.
PRILOG 1:IZVORI KORIŠĆENIU PRIPREMIINPUTA
61
Nove tehnologije
Nacrt Strategije o naučno-istraživačkoj djelatnostiAplikacija projekta prema ECdokumentacija i podaci nadležnih ministarstava za ekonomski razvoj i prosvjete i nauke, turizma i zaštite životne sredine, naučno istraživačkih institucija, Univerziteta Crne Gore, TEMPUS kancelarije za Crnu Goru, Godišnji pregled Monstata, Nacrt Projekta: Osnivanje Nacionalnog centra za čistiju proizvodnju
Vode
Vodoprivredna osnova Crne GoreZakon o vodama ( „Sl.list RCG,” br.27/07)WFD 2000/60/EC, Master plan odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Crnogorskog primorja i CetinjaStrateški Master plan za kanalizaciju i otpadne vode u centralnom i sjevernom regionu Crne Gore Izvještaji o realizaciji budžetskih sredstava Ministartva poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede za period 2003-2007. god.Izvještaji o realizaciji budžetskih sredstava Uprave za vode za 2007. god.
More i obalno područje
Nacionalna strategija za integralno upravljanje obalnim područjem Crne GoreStudija uticaja ratifikacije Barselonske konvencije i pratećih protokola na nacionalno zakonodavstvoNacionalni program integracija u EU
Upravljanje i participacija
Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za implementaciju preporuka za Evropskog partnerstva u periodu maj – novembar 2007. godine, SEIDruga informacija o realizaciji Akcionog plana za jačanje administrativnih kapaciteta za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u periodu 1. jun - 30. novembar 2007. godine, SEIIzvještaj o sprovođenju Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala septembar 2006 - avgust 2007, MANSMontenegro 2007 Progress Report, ECEvropsko partnerstvo sa Crnom Gorom, EC 2007Zdravstvo
Izvori koji su korišćeni za dio o prevenciji pušenja: Strategija za kontrolu pušenja i Akcioni plan Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda Zakon o duvanu GYTS, studije: prevalence, ekonomska i pravnaOkvirna konvencija o kontroli duvana i sl.
62
Kultura i mediji
U pripremi izvještaja korišćeni su podaci:• Ministarstva kulture, sporta i medija• Republičkog zavoda zazaštitu spomenika kulture• Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture• Centra za arheološka istraživanja Crne Gore• Narodnog muzeja Crne Gore• Instituta za medije Crne Gore
PREGLEDSPROVOĐENJAMJERA IZAKCIONOG PLANANSOR
64
Prio
ritet
ni
zada
ci
Mje
re
Rok
ovi
Nos
ioci
St
atus
Po
kaza
telji
pr
ogre
sa
Kom
enta
ri
MA
KR
OEK
ON
OM
SKA
KR
ETA
NJA
V
lada
RC
G
Min
ista
rstv
a: fi
nans
ija,
turiz
ma,
pom
orst
va i
saob
raća
ja
Dal
ja ra
zrad
a i p
rimje
na in
stru
men
ata
kred
itne
i fis
kaln
e po
litik
e u
svrh
u ra
zvoj
a us
lužn
ih s
ekto
ra
2007
– 2
012
Cen
traln
a i p
oslo
vne
bank
e
pret
ežno
sp
rove
deno
O
cjen
a se
odn
osi n
a tu
rizam
; sm
anje
na s
topa
P
DV
-a z
a us
luge
sm
ješt
aja
u tu
rizm
u sa
17%
na
7%
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j P
rivlače
nje
stra
nih
dire
ktni
h in
vest
icija
20
07 –
201
2
Age
ncija
za
prom
ociju
st
rani
h in
vest
icija
pret
ežno
sp
rove
deno
Pods
ticat
i raz
voj
uslu
žne
ekon
omije
(tu
rizam
, po
mor
stvo
i dr
.) (o
pšti
cilj
1)
Dug
oroč
ni p
lan
revi
taliz
acije
i po
dstic
ajni
h m
jera
za
pom
orsk
u pr
ivre
du i
njeg
ova
fazn
a re
aliz
acija
2007
– 2
012
M
inis
tars
tvo
saob
raća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
pret
ežno
sp
rove
deno
BD
P p
o st
an u
20
06 -
€ 3.
442;
SD
I u 2
007
- €
1 m
ilija
rda;
Uče
šće
turiz
ma
u B
DP
-20
,7%
Trgo
vins
ki
defic
it - 3
2,2%
B
DP
-a
Usv
ojen
Ela
bora
t o o
prav
dano
sti u
laga
nja
u na
bavk
u br
odov
a
REG
ION
ALN
I RA
ZVO
J I Z
APO
SLEN
OST
Lo
kaln
e sa
mou
prav
e,
pose
bno
sjev
erno
g re
gion
a
Dire
kcija
za
razv
oj M
SP
Fo
nd z
a ra
zvoj
Fond
a za
razv
oj s
jeve
ra
(FO
RS
Mon
tene
gro)
Zavo
d za
zap
ošlja
vanj
e
Raz
voj M
SP i
poveća
nje
zapo
slen
osti;
pr
iorit
et
sjev
erno
m
regi
onu
odno
sno
plan
insk
om i
eko-
turiz
mu,
pr
oizv
odnj
i hr
ane
(pos
ebno
zd
rave
), od
rživ
om
šum
arst
vu
opšt
i cilj
1
Pod
stic
anje
pre
duze
tniš
tva,
razv
oja
mal
ih i
sred
njih
pre
duzeća
(pos
ebno
u
turiz
mu
i pol
jopr
ivre
di),
sam
ozap
ošlja
vanj
a i z
apoš
ljava
nja;
pr
iorit
et s
jeve
rnom
regi
onu
(pro
gram
i: P
rogr
am z
a ko
ntin
uira
no s
timul
isan
je
zapo
šlja
vanj
a i p
redu
zetn
ištv
a,
Ban
kars
ka p
odrš
ka, P
odst
icaj
di
nam
ično
m p
redu
zetn
ištv
u, F
ond
za
dija
spor
u, P
oveć
anje
kon
kure
ntsk
e sp
osob
nost
i dom
aćih
pro
izvo
žača
, P
odst
icaj
usp
ješn
im i
sl.)
2007
- 20
12
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
MP
ŠV
spro
vede
no u
po
tpun
osti
Pod
stic
anje
ko
nkur
ents
ke
spos
obno
sti:
53
proj
ekta
sa
5,14
m
il €
(200
4/05
)
Pod
stic
aj
pred
uzet
ništ
va:
102
proj
ekta
sa
3,4
mil
€ (2
006)
P
odst
ican
je
konk
uren
tnos
ti i
izvo
za: 4
1 pr
ojek
at s
a 3,
13
mil
€ (2
007)
Ocj
ena
data
od
stra
ne M
ER/ D
irekc
ije z
a ra
zvoj
MSP
, na
osno
vu k
redi
tnih
pro
gram
a (P
odst
ican
je k
onku
rent
ske
spos
obno
sti,
pred
uzet
ništ
va, k
onku
rent
nost
i i iz
voza
) koj
e su
spr
ovel
i u p
erio
du 2
004
- 200
7.
Za
pr
ojek
at "F
ond
za d
ijasp
oru"
nije
bilo
za
inte
reso
vani
h.
D
irekc
ija re
aliz
uje
proj
ekat
"Izb
or n
ajbo
ljeg
pred
uzeć
a"
Ocj
ena
MTZ
ZS: P
roje
kat "
Pje
šače
nje
i bi
cikl
izam
" - p
rete
žno
spro
vede
n, o
stal
i pro
jekt
i u
prip
rem
i
65
Loka
lne
sam
oupr
ave
Raz
voj l
juds
kih
resu
rsa
2007
- 20
12
Zavo
d za
zap
ošlja
vanj
e
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja,
rada
i so
cija
lnog
st
aran
ja
BE
Z O
CJE
NE
B
r.nez
apos
l.sa
viso
kim
ob
razo
vanj
em
(VS
S):
18
43 (2
006)
; 21
49 (2
007)
B
r.nez
apos
l. lic
a ob
uhvaće
n pr
oces
om
obuk
e:
57
1 (2
006)
;
73
4 (2
007)
MZR
SS
/ Zav
od z
a za
pošl
java
nje
nije
su m
ogli
da d
aju
ocje
nu je
dnom
od
pred
lože
nih
kate
gorij
a je
r se
radi
o m
jeri
koja
po
draz
umije
va p
roce
s, š
irok
krug
uče
snik
a,
razl
ičite
vid
ove
isho
da i
sl. A
ktiv
nost
i na
real
izac
iji o
ve m
jere
apo
stro
firan
e u
okvi
ru
proj
ekta
"Ref
orm
a trž
išta
rada
i ra
zvoj
radn
e sn
age"
, pos
ebno
kro
z do
kum
ent R
azvo
j lju
dski
h re
surs
a - C
rna
Gor
a 20
17
Loka
lne
sam
oupr
ave
Za
jedn
ica
opšt
ina
R
azvo
j i s
prov
ođen
je re
gion
alni
h
polit
ika
kroz
pob
oljš
anu
međ
uopš
tinsk
u sa
radn
ju
2007
- 20
12
Vla
da R
CG
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
Zavo
d za
zap
ošlja
vanj
e
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja,
rada
i so
cija
lnog
st
aran
ja
Pro
gram
i zap
ošlja
vanj
a ne
zapo
slen
ih
lica;
pos
ebna
paž
nja
kate
gorij
ama
stan
ovni
štva
kod
koj
ih je
sto
pa
neza
posl
enos
ti vi
ša o
d pr
osje
ka
(pro
gram
i kao
što
su
zapo
šlja
vanj
e pr
ipra
vnik
a, j
avni
rado
vi i
sl.)
2007
- 20
12
NV
O
pret
ežno
sp
rove
deno
B
r. za
posl
enih
pr
ipra
vnik
a:
1223
(200
6)
1182
(200
7)
Bro
j zap
osle
nih
lica
kroz
pro
gram
javn
ih
rado
va u
200
7. g
odin
i je
993
.
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja,
rada
i so
cija
lnog
st
aran
ja
Zavo
d za
zap
ošlja
vanj
e Lo
kaln
e sa
mou
prav
e
Pro
gram
i zap
ošlja
vanj
a lic
a sa
in
valid
iteto
m
2007
- 20
12
NV
O
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri B
r. za
posl
enih
lic
a sa
in
valid
iteto
m
12 (2
006)
7 (2
007)
Lica
sa
inva
lidite
ton
zapo
slen
a do
djel
om
kred
ita z
a sa
moz
apoš
ljava
nje
Kre
iranj
e no
vih
radn
ih m
jest
a i
poveća
nje
prila
godl
jivos
ti pr
eduz
eća
– rje
šava
nje
prob
lem
a te
hno-
ekon
omsk
ih v
iško
va
2007
- 20
12
Zavo
d za
zap
ošlja
vanj
e pr
etež
no
spro
vede
no
Br.
kred
ita
(sam
ozap
ošlj.
) te
hnol
oški
m
višk
ovim
a:
83 (z
apos
leno
14
3 lic
a) u
200
6
14 (z
apos
leno
23
lica
) u 2
007
Uku
pan
broj
kre
dita
za
sam
ozap
ošlja
vanj
e je
20
43 (z
apos
leno
335
4 lic
a) u
200
6 i 5
28
(zap
osle
no 8
05 li
ca) u
200
7. g
odin
i.
66
SAO
BR
AĆ
AJ
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Min
ista
rstv
o fin
ansi
ja
Kva
litet
na re
aliz
acija
pro
gram
skog
bu
džet
a M
inis
tars
tva
saob
raća
ja,
pom
orst
va I
tele
kom
unik
acija
baz
irana
na
kra
tkor
očni
m I
dugo
račn
im
plan
ovim
a po
jedi
nih
sekt
ora
(sa
cilje
m
bolje
g od
ržav
anja
pos
tojeće
i in
vest
iranj
a u
novu
infra
stuk
turu
)
2007
– 2
012
Dire
kcija
za
saob
raća
j
spov
eden
o u
potp
unos
ti
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Sar
adnj
a s
međ
unar
odni
m
finan
sijs
kim
inst
ituci
jam
a i
obez
bjeđ
ivan
je p
odrš
ke z
a iz
grad
nju
auto
pute
va (p
riorit
et a
utop
ut/d
jelo
vi
auto
puta
Pod
goric
a –
gran
ica
Srb
ije) i
re
kons
trukc
iju re
gion
alni
h i
mag
istra
lnih
put
eva
2007
-201
2
Dire
kcija
za
saob
raća
j
spov
eden
o u
potp
unos
ti Fi
nans
iranj
e pr
ojek
tne
doku
men
taci
je:
M
SP
T - 1
,3 m
il €
D
irekc
ija z
a sa
ob -
1.5
mil
€
Takođe
fin
ansi
ranj
e od
st
rane
IFC
Urađe
no: s
tudi
je iz
vodl
jivos
ti za
dva
aut
oput
a,
stra
tešk
e pr
ocje
ne u
ticaj
a na
živ
otnu
sre
dinu
; ge
nera
lni p
roje
kti z
a au
topu
t Bar
-Bol
jare
i ja
dran
sko-
jons
ki a
utop
ut; i
dejn
i pro
jeka
t di
onic
e au
topu
ta S
mok
ovac
-Ver
uša;
stu
dija
o
opci
jam
a ja
vno-
priv
atno
g pa
rtner
stva
za
auto
pute
ve; t
rans
akci
ona
faza
real
izac
ije
izgr
adnj
e au
topu
ta B
ar-B
olja
re
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Želje
znic
a C
G
Obj
ezbj
eđen
je fi
nans
ijski
h i
ekon
omsk
ih o
lakš
ica
kom
bino
vano
m
trans
portu
,ugl
avno
m k
roz
podr
šku
žalje
znic
i i p
omor
skom
tran
spor
tu
2007
-200
9
Luka
Bar
pret
ežno
sp
rove
deno
Odr
žane
radi
onic
e i s
emin
ari u
okv
iru T
win
ning
pr
ogra
ma
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Dire
kcija
za
saob
raća
j
Pobo
ljšan
je
saob
raća
jne
pove
zano
sti,
pose
bno
sjev
erno
g re
gion
a, k
roz
bolje
odr
žava
nje
post
ojeć
e i
izgr
adnj
u no
ve
infr
astr
uktu
re;
razv
oj
kom
bino
vano
g tr
ansp
orta
(opš
ti ci
lj 1)
Zašt
ita p
utne
infra
stru
ktur
e od
dal
je
degr
adac
ije iz
azva
ne
preo
pter
ećen
ošću
tere
tnih
voz
ila
2007
-200
8
Crn
agor
aput
Prip
rem
e
P
ravi
lnik
o u
slov
ima
i nač
inu
obav
ljanj
a va
nred
nog
prev
oza
67
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Min
ista
rtsvo
unu
trašn
jih
posl
ova
i jav
ne u
prav
e D
irekc
ija z
a sa
obraća
j
Jača
nje
proc
esa
impl
emen
taci
je
zako
nsko
g ok
vira
u o
blas
ti be
zbje
dnos
ti i s
igur
nost
i sao
brać
aja
i po
veća
nje
efik
asno
sti k
ontro
le u
sk
ladu
sa
zako
nski
m p
ropi
sim
a i
međ
unar
odni
m s
tand
ardi
ma
za s
ve
vido
ve tr
ansp
orta
2007
-201
2
Upr
ava
pom
orsk
e si
gurn
osti
pret
ežno
sp
rove
deno
Pra
viln
ik o
uku
pnom
traj
anju
vre
men
a up
ravl
janj
a vo
zilo
m, o
dmor
ima
vozača
i nači
nu
rada
dvo
jnih
pos
ada
na v
ozili
ma
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Dire
kcija
za
saob
raća
j
Upo
znat
i sve
uče
snik
e iz
obl
asti
trans
porta
sa
EU
nor
mam
a ve
zani
m
za z
aštit
u ži
votn
e sr
edin
e; p
ripre
ma
plan
a za
fazn
u pr
imje
nu E
U s
tand
arda
ko
d m
otor
nih
vozi
la
2007
-200
8
Upr
ava
pom
orsk
e si
gurn
osti
pret
ežno
sp
rove
deno
P
rimje
njuj
e se
E
UR
O 3
st
anda
rd
Na
snaz
i je
Odl
uka
o us
lovi
ma
koje
mor
aju
ispu
njav
ati k
orišće
na m
otor
na v
ozila
koj
a se
uv
oze
( EU
RO
3),
A P
LAN
IRA
NO
JE
DO
NO
ŠE
NJE
Odl
uke
kojo
m ć
e se
uve
sti
min
imum
sta
ndar
d E
UR
O 4
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Pov
ećat
i efik
asno
st te
hnič
ke k
ontro
le
vozi
la
2007
-200
8
Min
ista
rstv
o un
utra
šnjih
po
slov
a i j
avne
upr
ave
pret
ežno
sp
rove
deno
Odl
uka
o us
lovi
ma
koje
mor
aju
ispu
njav
ati
korišće
na m
otor
na v
ozila
koj
a se
uvo
ze
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Dire
kcija
za
saob
raća
j
Usv
ojiti
naj
bolje
međ
unar
odne
st
anda
rde
kojim
a se
def
iniš
u sm
jern
ice
stud
ija iz
vodl
jivos
ti u
obla
sti
saob
raća
ja s
cilj
em z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
e
2007
-200
8
Upr
ava
pom
orsk
e si
gurn
osti
pret
ežno
sp
rove
deno
Prip
rem
a za
kons
kog
okvi
ra u
skl
adu
sa
prep
oruk
ama
i sta
ndar
dim
a E
U i
međ
unar
odni
m o
rgan
izac
ijam
a u
obla
sti
saob
raća
ja i
pom
orst
va
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
U
prav
a po
mor
ske
sigu
rnos
ti
Puna
inte
grac
ija
zašt
ite ž
ivot
ne
sred
ine
prili
kom
iz
rade
in
fras
truk
turn
ih
proj
ekat
a i
dono
šenj
a pr
opis
a iz
ob
last
i sa
obraća
ja;
sman
jenj
e za
gađe
nja
od
saob
aćaj
a,
poveća
nje
bezb
jedn
osti
u sa
obraća
ju
(opš
ti ci
lj 3)
Jača
ti or
gani
zaci
one
i teh
ničk
e
kapa
cite
te z
a za
štitu
mor
a od
za
gađe
nja
s br
odov
a u
skla
du s
m
eđun
aron
im s
pora
zum
ima
(MA
RP
OL
Kon
venc
ija i
drug
i re
leva
ntni
spo
razu
mi)
2007
-200
8
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
pret
ežno
sp
rove
deno
Inte
zivi
rane
akt
ivno
sti n
a iz
radi
Pre
dlog
a za
kona
o z
aštit
i mor
a od
zag
ađen
ja s
bro
dova
(P
redl
og z
akon
a se
pla
nira
za
drug
u po
lovi
nu
godi
ne),
prop
isan
a na
dlež
nost
Upr
ave
pom
orsk
e si
gurn
osti
da v
rši p
oslo
ve z
aštit
e m
ora
od z
agađ
enja
s b
rodo
va. U
toku
su
sem
inar
i, ka
drov
sko
jača
nje
u U
prav
i po
mor
ske
sigu
rnos
ti
68
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja,
pom
orst
va i
tele
kom
unik
acija
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Upr
ava
pom
orsk
e si
gurn
osti
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
Pod
izan
je n
ivoa
eko
lošk
e za
štite
u
luka
ma
2007
-200
8
Luke
, bro
dogr
adili
šta,
m
arin
e
pret
ežno
sp
rove
deno
Upuće
n V
ladi
na
utvrđi
vanj
e P
redl
og z
akon
a o
luka
ma
i na
usva
janj
e pr
ogra
m re
stru
ktur
iranj
a Lu
ke B
ar
TUR
IZA
M
Izra
da p
ilot p
roje
kata
za
loka
cije
id
entif
ikov
ane
razv
ojni
m s
tudi
jam
a;
prio
ritet
pro
jekt
ima
kojim
a se
kre
ira
turis
tički
pro
izvo
d za
snov
an n
a od
rživ
om k
orišće
nju
priro
dnih
resu
rsa
odno
sno
na m
inim
izac
iji n
egat
ivni
h ut
icaj
a na
živ
otnu
sre
dinu
2007
- 20
10
Dire
kcija
za
razv
oj m
alih
i s
redn
jih p
redu
zeća
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
P
rivat
ni s
ekto
r M
eđun
arod
ne
orga
niza
cije
N
VO
spov
eden
o u
man
joj m
jeri
Pla
nira
ni p
roje
kti:
“Eco
lodg
e ko
ncep
t u C
rnoj
G
ori”,
“Arh
itekt
onsk
o na
sljeđe
bas
ena
Ska
rdar
skog
jeze
ra”,
“Ska
dars
ko je
zero
–
konc
ept p
reko
gran
ično
g ra
zvoj
a” i
“Sav
rem
eni
izra
z tra
dici
onal
nih
kuća
u C
rnoj
Gor
i”
Form
iranj
e tu
ristič
kih
orga
niza
cija
u
opšt
inam
a u
kojim
a to
do
sada
nije
ur
ađen
o; fo
rmira
nje
regi
onal
nih
turis
tički
h or
gani
zaci
ja
2007
- 20
10
Loka
lna
sam
oupr
ava
Turis
tička
org
aniz
acija
C
rne
Gor
e
pret
ežno
sp
rove
deno
Fo
rmira
no je
18
loka
lnih
, i je
dna
regi
onal
na
turis
tička
org
aniz
acija
(koj
a ob
uhav
ta o
pštin
e:
Kol
ašin
, Bije
lo P
olje
, Ber
ane,
Moj
kova
c i
And
rijev
ica)
Stva
ranj
e ra
znov
rsni
je
turis
tičke
po
nude
(raz
voj
seos
kog,
agr
o,
eko,
pla
nins
kog,
ku
lturn
og,
spor
tsko
g i
drug
ih v
idov
a tu
rizm
a,
pose
bno
na
sjev
eru
Rep
ublik
e) u
fu
nkci
ji pr
oduž
enja
se
zone
, kv
alite
tnije
po
nude
i pr
ivlače
nja
gost
iju v
eće
plat
ežne
moć
i (s
a kr
ajni
m
cilje
m
poveća
nja
dire
ktni
h i
indi
rekt
nih
prih
oda
od
turiz
ma)
(o
pšti
cilj
1)
Form
iranj
e ud
ruže
nja
ili a
soci
jaci
ja
turis
tički
h pr
eduz
eća
u ci
lju
osm
išlja
vanj
a za
jedn
ički
h na
stup
a na
sa
jmov
ima
i kro
z dr
uge
vido
ve
info
rmat
ivno
-pro
paga
ndno
g dj
elov
anja
ra
di p
rivlače
nja
turis
ta v
eće
plat
ežne
m
oći (
pose
bno
inos
trani
h)
2007
- 20
10
Turis
tička
pre
duzeća
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
N
acio
naln
a i l
okal
ne
turis
tičke
org
aniz
acije
pret
ežno
sp
rove
deno
Međ
unar
odni
pr
ihod
i od
turiz
ma:
367
mil
€ (2
007)
sa
216
mil.
€ (2
006)
Uče
šće
broj
a kr
evet
a ko
ji ni
jesu
loci
rani
u
obal
nom
po
druč
ju u
uk
upno
m b
roju
tu
ristič
kih
krev
eta:
4%
(2
007)
, bez
pr
omje
ne u
od
nosu
na
2006
U
dio
broj
a noće
nja
na
obal
i u
ukup
nom
bro
ju
noće
nja:
95%
(2
007)
sa
96%
(2
006)
Form
irano
Crn
ogor
sko
turis
tičko
udr
užen
je, u
ok
viru
koj
eg p
osto
je s
ekto
ri ho
tela
, res
tora
na,
itd. N
ovi w
eb p
orta
l NTO
-a, s
arad
nja
sa
glob
alni
m T
V m
reža
ma
CN
N, E
uron
ews,
Tr
avel
cha
nnel
i E
uros
port.
69
Obe
zbjeđe
nje
sred
stav
a i k
redi
tne
linije
za
real
izac
iju p
roje
kata
20
07 -
2010
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
P
oslo
vne
bank
e S
trani
inve
stito
ri
pret
ežno
sp
rove
deno
D
irekc
ija z
a ra
zvoj
SM
E o
dobr
ava
sred
stva
za
razv
oj p
redu
zetn
ištv
a. U
200
7 za
real
izac
iju
turis
tički
h pr
ojek
ata
prek
o N
VO
izdv
ojen
o €
75.0
00.
Spr
ovođ
enje
med
ijske
kam
panj
e o
mog
ućno
stim
a i z
nača
ju ra
zvoj
a tu
rizm
a u
rura
lnim
pod
ručj
ima
na
prin
cipi
ma
održ
ivog
razv
oja
– di
verz
ifika
cija
turis
tičke
pon
ude
i ra
zvoj
dru
gih
kom
plem
enta
rnih
vid
ova
turiz
ma
2007
– 2
012
(kon
tinui
rano
) Tu
ristič
ke o
rgan
izac
ije
NV
O
pret
ežno
sp
rove
deno
P
roje
kat "
Pje
šače
nje
i bic
ikliz
am",
sa
mar
ketin
g ka
mpa
njom
Edu
kaci
ja k
adro
va
2007
– 2
012
(kon
tinui
rano
) M
inis
tars
tvo
pros
vjet
e i
nauk
eMin
ista
rstv
o tu
rizm
a i z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
eTur
istič
ka
priv
reda
Cen
tar z
a st
ručn
o ob
razo
vanj
e,
nauč
no-o
braz
ovne
in
stitu
cije
, međ
unar
odni
pa
rtner
i
pret
ežno
sp
rove
deno
U
svoj
ena
je "S
trate
gija
razv
oja
ljuds
kih
resu
rsa
u se
ktor
u tu
rizm
a C
G",
impl
emen
taci
ja u
toku
Usv
ajan
je i
prim
jena
prin
cipa
i sm
jern
ica
kojim
a se
def
iniš
e od
rživ
i ra
zvoj
turiz
ma,
u s
klad
u sa
dob
rom
m
eđun
arod
nom
pra
ksom
i st
anda
rdim
a (p
olaz
na o
snov
a su
U
NW
TO p
rinci
pi o
drži
vog
turiz
ma)
2007
– 2
012
(k
ontin
uira
no)
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Nac
iona
lni s
avje
t za
održ
ivi r
azvo
j
prip
rem
e
Usv
ojen
i prin
cipi
i sm
jern
ice
održ
ivog
ra
zvoj
a tu
rizm
a, o
rgan
izov
anje
radi
onic
a za
ut
vrđi
vanj
e in
dika
tora
odr
živo
g ra
zvoj
a
Rev
izija
Mas
ter p
lana
razv
oja
turiz
ma
Crn
e G
ore
i nje
govo
us
agla
šava
nja
sa p
rinci
pim
a od
rživ
og ra
zvoj
a"
2007
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
Dom
aći i
međ
unar
odni
ek
sper
ti N
VO
pret
ežno
sp
rove
deno
Usv
ajan
je in
ovira
ne v
erzi
je M
aste
r pla
na
pred
viđe
no z
a III
kva
rtal 2
008.
Inte
gris
anje
kr
iterij
uma
održ
ivos
ti pr
iliko
m
odob
rava
nja
razv
ojni
h tu
ristič
kih
proj
ekat
a (o
dnos
no k
od
dono
šenj
a i
ocje
ne
plan
ova)
, po
sebn
o ko
d pr
imor
skog
i zi
msk
og
plan
insk
og
turiz
ma
(opš
ti ci
lj 3)
Dos
ljedn
a pr
imje
na p
rocj
ene
utic
aja
u re
aliz
aciji
vel
ikih
razv
ojni
h pr
ojek
ata
(pos
ebno
u c
ilju oču
vanj
a bi
odiv
erzi
teta
i os
jetlj
ivih
ek
osis
tem
a, d
ostu
pnos
ti pr
osto
ra n
a ob
ali i
oču
vanj
a au
tent
ično
g iz
gled
a ob
ale
i prio
balja
)
2007
– 2
012
(kon
tinui
rano
)
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
neLo
kaln
e sa
mop
urav
e P
rivat
ni s
ekto
r/ in
vest
itori
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
Stručn
e in
stitu
cije
prip
rem
e
Od
janu
ara
2008
. god
ine,
svi
razv
ojni
tu
ristič
ki p
roje
kti,
u ok
viru
prip
rem
nih
aktiv
nost
i, im
aju
obav
ezu
da p
ripre
me
i st
udiju
utic
aja
na ž
ivot
nu s
redi
nu
70
POLJ
OPR
IVR
EDA
I R
UR
ALN
I RA
ZVO
J U
sklađi
vanj
e po
litke
i pr
opis
a u
obla
sti
ribar
stva
sa
EU
Zaj
edničk
om p
oliti
kom
rib
arst
va; j
ačan
je k
apac
iteta
za
razv
oj
ribar
stva
2007
- 20
10
MP
ŠV
P
rogr
ami E
C
prip
rem
e U
svoj
ena
stra
tegi
ja
ribar
stva
, Zak
on
o sl
atko
vodn
om
ribar
stvu
itd.
EA
R fi
nans
ira p
roje
kat z
a re
form
u rib
arst
va 1
,1
mil
€.
Pov
ećan
je b
udže
tske
pod
rške
(kak
o u
pogl
edu
obim
a ta
ko i
u po
gled
u dj
elot
vorn
osti)
razv
oju
poljo
priv
rede
i rib
arst
va, p
oseb
no m
ladi
m
proi
zvođ
ačim
a
2007
-201
2 (k
ontin
uira
no)
Vla
da R
CG
sp
rove
deno
u
man
joj m
jeri
K
roz
NP
I, de
finis
an je
rast
fina
nsijs
ke i
budz
etsk
e po
drsk
e za
4 o
snov
na s
egm
enta
u
poljo
prvi
redi
za
perio
d 20
07-2
012.
V
ec
kand
idov
ani p
rogr
ami z
a IP
A 2
009
za o
vaj
sekt
or u
vrij
edno
sti o
d 1
mil
€. U
kinu
t pro
gram
za
mla
de p
roiz
vodj
ace,
nije
bio
odr
živ
Obe
zbjeđi
vanj
e bo
ljeg
pris
tupa
kr
editn
im s
reds
tvim
a za
pro
izvođače
u
prim
arno
j pol
jopr
ivre
di i
ribar
stvu
2007
-201
2 (k
ontin
uira
no)
MP
ŠV
D
irekc
ija z
a ra
zvoj
MS
PP
oslo
vne
bank
e
prip
rem
e P
ovec
an
proc
enat
kr
editn
og
portf
elja
na
mije
njen
po
ljopr
ivre
di
kod
kom
erci
jaln
ih
bana
ka
Raz
mat
ra s
e fo
rmira
nje
kred
itnog
gar
antn
og
fond
a (K
GF)
ciju
izra
du p
odrz
ava
EA
R.
Inic
ijaln
a ka
pita
lizac
ija z
a K
GD
je 4
,000
,000
eu
ra (p
redl
og),
gdje
bi p
oten
cija
lni p
artn
eri b
ili
kom
erci
jaln
e ba
nke,
MP
SV
, Dire
kcija
za
razv
oj
MS
P, i
EK
, sa
pose
bnim
pro
zoro
m z
a po
ljopr
ivre
du. S
ustin
a fu
knci
onis
anja
KG
F-a
je
olak
san
pris
tup
kred
itim
a za
farm
ere
i pr
erad
jivac
ku p
oljo
priv
redn
u in
dust
riju
Pos
lovn
o po
vezi
vanj
e po
ljopr
ivre
dnik
a (z
adru
gars
tvo
i dru
gi v
idov
i) ra
di
elim
inis
anja
ned
osta
tka
ekon
omije
ob
ima
2007
– 2
010
(i
dalje
) M
PŠ
V
Udr
užen
ja
poljo
priv
redn
ih
proi
zvođ
ača
Zadr
uge
Stručn
e sl
užbe
prip
rem
e
Pla
nira
no je
don
osen
je Z
akon
a o
poljo
priv
redn
im z
adru
gam
a za
III k
varta
l
MP
ŠV
Udr
užen
ja p
rerađi
vača
Obe
zbjeđi
vanj
e st
abiln
e i
kval
itetn
e po
nude
hra
ne
kroz
pod
izan
je
konk
uren
tnos
ti do
mać
ih
proi
zvođ
ača
i od
rživ
o ga
zdov
anje
re
surs
ima
(opš
ti ci
ljevi
1 i
3)
Raz
voj p
oljo
priv
redn
e trž
išne
in
frast
rukt
ure
i jač
anje
ver
tikal
ne
inte
grac
ije p
rimar
ne p
oljo
priv
rede
i pr
erađ
ivač
ke in
dust
rije
2007
– 2
012
(kon
tinui
rano
)
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
prip
rem
e 18
0 bi
ltena
sa
cije
nam
a za
zi
vu s
toku
, vo
ce, p
ovrc
e
Rea
lizov
an p
rogr
am A
MIS
(agr
arni
mar
ketin
ski
info
rmac
ioni
sis
tem
) uz
podr
sku
US
DA
(US
m
in.p
olj.)
. Pod
aci s
e sk
uplja
ju iz
regi
onal
nih
cent
ara,
dos
tupn
i su
na s
ajtu
MP
SV
. Pla
nira
se
pov
ecan
a bu
dzet
ska
podr
ska
ovim
m
jera
ma,
ula
ganj
a iz
kre
ditn
ih s
reds
tava
WB
.
71
Age
ncija
za
priv
lače
nje
stra
nih
inve
stic
ija
Priv
lače
nje
inos
trano
g ka
pita
la u
se
ktor
pro
izvo
dnje
hra
ne i
podr
ška
inve
stic
ijam
a u
prer
ađiv
ačke
ka
paci
tete
i ka
nale
dis
tribu
cije
2007
– 2
012
(kon
tinui
rano
)
Dire
kcija
za
razv
oj M
SP
spro
vede
no u
po
tpun
osti
49 p
održ
anih
pr
ojek
ata
sa
2,43
mil
€
Ocj
ena
se o
dnos
i na
podr
šku
kroz
pro
jekt
e D
irekc
ije z
a ra
zvoj
MS
P: "
Pov
ećan
je
konk
uren
tske
spo
sobn
osti
dom
aćih
pr
eduz
eća"
, "P
odst
ican
je p
redu
zetn
ištv
a" i
"Pla
sten
ička
pro
izvo
dnje
".
MP
ŠV
Nad
ležn
e in
spek
cije
Laba
rato
rije
(Vet
erin
arsk
a,
fitos
anita
rana
, la
bara
torij
a za
mlij
eko)
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja
Izgr
adnj
a i s
taln
o un
apređi
vanj
e uk
upno
g si
stem
a k
ontro
le
bezb
jedn
osti
hran
e
2007
– 20
10
(i da
lje)
Pro
gram
i EC
(TA
IEX
i tw
inin
g)
pret
ežno
sp
rove
deno
Pla
nira
no je
form
iranj
e fit
o-sa
nita
rne
upra
ve i
dalje
i ul
agan
je u
jaca
nje
labo
rato
rijsk
ih
kapa
cite
ta
M
ZRSS
: Zak
on o
be
zbje
dnos
ti hr
ane
usvo
jen
2007
, pot
rebn
o da
lje jača
nje
JZU
Inst
ituta
za
javn
o zd
ravl
je -
uključu
jući
labo
rato
rije,
akr
edita
cju,
jača
nje
sani
tarn
e in
spek
cije
itd.
MP
ŠV
A
genc
ija z
a se
rtifik
aciju
(''
Mon
teor
gani
ca'')
M
eđun
arod
ne
orga
niza
cije
Raz
voj o
rgan
ske
poljo
priv
rede
(p
obol
jšan
je p
ravn
og i
inst
ituci
onal
nog
okvi
ra, s
tručn
o os
poso
blja
vanj
e,
pods
ticaj
i)
2007
– 2
010
(i
dalje
)
Stručn
e sl
užbe
prip
rem
e re
gist
rova
no 1
4 pr
vih
proi
zvod
jaca
or
gans
kih
proi
zvod
a
MP
ŠV
Dire
kcija
za
razv
oj M
SP
Udr
užen
ja p
roiz
vođača
i pr
erađ
ivač
a
Pro
moc
ija s
peci
fično
sti c
rnog
orsk
e pr
oizv
odnj
e hr
ane
(vis
okov
rijed
ni,
spec
ifičn
i pro
izvo
di, p
roiz
vodi
sa
zašt
ićen
im g
eogr
afsk
im p
orije
klom
, pr
oizv
odi o
rgan
ske
poljo
priv
rede
i sl
.)
2007
– 2
010
(i
dalje
)
Turis
tička
org
aniz
acija
prip
rem
e
Na
sajm
ovim
a (F
rank
furt,
San
k P
eter
sbur
g,
Nov
i Sad
, itd
.) cr
nogo
rski
pre
hram
beni
pr
oizv
odi d
obili
250
med
alja
za
kval
itet (
130
zlat
nih)
.
MP
ŠV
Stručn
e in
stitu
cije
(B
iote
hnič
ki in
stitu
t) M
eđun
arod
ne
orga
niza
cije
Pro
gram
i EC
Prip
rem
a up
utst
ava/
priručn
ika
za
inte
grac
iju z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
e (oču
vanj
e vo
da, p
oljo
priv
redn
og
zem
ljišt
a, ri
blje
g fo
nda,
bio
dive
rzite
ta i
gene
tski
h re
surs
a) u
tehn
ološ
ki ra
zvoj
po
ljopr
ivre
de i
prer
ađiv
ačke
indu
strij
e,
i pro
mov
isan
je d
obre
pra
kse
iz
zem
alja
EU
2008
- 20
09
NV
O s
ekto
r
prip
rem
e
Ova
mje
ra z
ahtij
eva
jaca
nje
savj
etod
ane
sluz
be u
pol
jopr
ivre
di u
z ob
jezb
jedj
enje
od
gova
raju
cih
finan
sijs
kih
sred
stav
a (b
udze
t, kr
edit
WB
, i b
ilate
raln
e do
naci
je)
72
MP
ŠV
Sek
reta
rijat
za
razv
oj
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
Obe
zbjeđi
vanj
e po
sebn
e po
dršk
e po
druč
jima
sa o
teža
nim
usl
ovim
a pr
ivređi
vanj
a
2008
- 20
10 (i
da
lje)
Pro
gram
i EC
prip
rem
e Za
rura
lni r
azvo
j se
sad
a iz
dvaj
a 6,
1 m
il €
(41%
bu
dzet
a M
in.),
od
nosn
o 6
puta
vi
še u
odn
osu
na 2
002
Oce
kuje
se
pove
cana
pod
rska
nak
on s
tican
ja
stat
usa
zem
lje k
andi
data
EU
. Usv
ojen
a S
trate
gija
rura
lnog
razv
oja,
prip
rem
a se
N
acio
naln
i pro
gram
rura
lnog
razv
oja
MP
ŠV
Sek
reta
rijat
za
razv
oj
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
Pro
gram
i EC
Pob
oljš
anje
živ
otni
h us
lova
u ru
raln
im
podr
učjim
a pu
tem
una
pređ
ivan
ja
seos
ke in
frast
rukt
ure
2007
– 2
010
(i
dalje
)
Loka
lne
zaje
dnic
e
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri 90
km
seo
skih
pu
teva
(p
robi
jeno
, na
suto
i pr
ocis
ceno
); ug
radj
eno
300
km v
odov
odni
h ci
jevi
u s
eosk
im
podr
ucjim
a,
sani
rana
63
obje
kta
(bis
tijer
ne,
kapt
aze
i re
zerv
oari)
U o
kviru
Agr
o bu
dzet
a za
200
8, 1
,8 m
il €
za
izgr
adnj
u i a
dapt
aciju
seo
ske
infra
stru
ktur
e.
Otv
oren
a kr
editn
a lin
ija z
a na
bavk
u op
rem
e za
na
vodn
java
nje
(MP
SV
fina
nsira
30%
vr
ijedn
osti
kred
ita k
ao b
espo
vrat
nu p
omoc
). U
stan
ovlje
n po
seba
n pr
ogra
m z
a oc
uvan
je
seos
kih
skol
a (1
00,0
00 €
)
MP
ŠV
Udr
užen
ja p
roiz
vođača
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
Pro
mov
isan
je tr
adic
iona
lnih
i od
rživ
ih
proi
zvod
nih
tehn
olog
ija,
kao
i od
ržav
anje
pej
zaža
u n
jego
voj
este
tsko
j i fu
nkci
ji ra
zvoj
a tu
rizm
a
2007
– 2
012
(kon
tinui
rano
)
Loka
lne
zaje
dnic
e
prip
rem
e
MP
ŠV
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a
Sek
reta
rijat
za
razv
oj
Dire
kcija
za
razv
oj M
SP
Rur
alni
razv
oj i
obez
bjeđ
ivan
je
prim
jere
nog
živo
tnog
st
anda
rda
za
seos
ko
stan
ovni
štvo
(o
pšti
cilje
vi 1
i 2)
Div
erzi
fikac
ija e
kono
msk
ih a
ktiv
nost
i i
izvo
ra p
rihod
a u
rura
lnim
sre
dina
ma,
sa
pos
ebni
m n
agla
skom
na
razl
ičite
vi
dove
turiz
ma
2007
– 2
012
Loka
lne
zaje
dnic
e
prip
rem
e
Pla
nira
se
podr
ska
niza
pilo
t pro
jeka
ta (k
redi
t W
B n
ajav
ljen)
. Pov
ecan
o fin
ansi
ranj
e oc
ekuj
e se
kro
z pr
istu
panj
e IP
AR
D fo
ndov
ima.
M
jere
ce
se re
aliz
ovat
i kro
z in
vest
icio
na
ulag
anja
/ pod
rsku
za
upra
vlja
nje
poljo
priv
redn
im g
azdi
nstv
om n
a od
rziv
nac
in,
uz p
osto
vanj
e ek
olos
kih
prin
cipa
, ocu
vanj
e bi
odiv
erzi
teta
, uvo
djen
je o
rgan
ske
proi
zvod
nje,
po
vezi
vanj
e sa
odg
ovar
ajuc
im k
anal
ima
dist
ribuc
ije it
d, u
vodj
enje
FA
DN
regi
stra
(r
egis
tar m
reze
racu
novo
dstv
enih
pod
atak
a u
poljo
priv
redi
) i s
l.
73
ENER
GET
IKA
M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
Izra
da g
odiš
njeg
Akc
iono
g pl
ana
za
impl
emen
taci
ju S
trate
gije
ene
rget
ske
efik
asno
sti
godi
šnje
Jedi
nica
za
ener
gets
ku
efik
asno
st
prip
rem
e
AP
za
real
izac
iju S
trate
gije
ene
rget
ske
efik
asno
sti u
svoj
en je
od
stra
ne V
lade
apr
ila
2007
. god
ine.
Usv
ajan
je p
etog
odiš
njeg
AP
(2
008-
2012
) pre
dvid
ja s
e u
II kv
arta
lu 2
008.
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j S
man
jenj
e te
hnič
kih
i kom
erci
jaln
ih
gubi
taka
u c
ijelo
m e
lekt
roen
erge
tsko
m
sekt
oru
2007
- 20
10
EP
CG
AD
Nik
šić
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri G
ubic
i na
pren
osno
j di
strib
utiv
noj
mre
ži z
nača
jno
su s
man
jeni
i sa
da s
u na
ni
vou
od 2
0%
gubi
taka
što
je
bilo
def
inis
ano
plan
om
Pla
nira
no je
da
se d
o 20
10. g
ubic
i sve
du n
a 12
%
. EP
CG
je o
tpoč
ela
spro
vođe
nje
dugo
ročn
og
prog
ram
a „S
man
jenj
e gu
bita
ka e
lekt
rične
en
ergi
je u
dis
tribu
tivno
j mre
ži,“
a, t
akođ
e,
preu
zim
a ni
z ak
tivno
sti u
okv
iru p
roje
kta
unap
rjeđe
nja
ener
gets
ke e
fikas
nost
i, ko
jim
koor
dini
ra M
inis
tars
tvo
za e
kono
msk
i raz
voj.
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j P
rom
ocija
i sp
rovođe
nje
proj
ekat
a za
po
veća
nje
ener
gets
ke e
fikas
nost
i u
javn
om s
ekto
ru (n
pr. j
avna
rasv
jeta
, šk
ole,
bol
nice
, adm
inst
raci
ja)
i do
mać
inst
vim
a
2007
– 2
010
(i da
lje)
Jedi
nica
za
ener
gets
ku
efik
asno
st
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri P
otro
šnja
fin
alne
ene
rgije
u
2006
. god
ini
je iz
nosi
la 3
4,4
PJ.
Pod
atak
o p
otro
šnji
final
ne i
elek
tričn
e en
ergi
je
po je
dini
ci G
DP
-a n
ije tr
enut
no d
ostu
pan.
Prip
rem
ljen
je A
P z
a po
veća
nje
ener
gets
ke
efik
asno
sti;
Svj
etsk
a ba
nka
je u
200
8. g
odin
i po
kren
ula
kred
itnu
liniju
za
pobo
ljšan
je
ener
gets
ke e
fikas
nost
i u ja
vnom
sek
toru
.
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j Fo
rmira
nje
ener
gets
ke in
form
acio
ne
baze
pod
atak
a, k
oja
bi b
ila s
agla
sna
EU
RO
STA
T si
stem
u pr
ikaz
a na
cion
alni
h en
erge
tski
h po
data
ka
2007
Jedi
nica
za
ener
gets
ku
efik
asno
st
prip
rem
e
Rac
iona
lna
potr
ošnj
a el
ektr
ične
en
ergi
je u
z po
veća
nje
ener
gets
ke
efik
asno
sti d
o 20
10. g
odin
e za
na
jman
je 1
0% u
od
nosu
na
2005
. go
dinu
(o
pšti
cilje
vi 1
i 3)
Obe
zbjeđi
vanj
e po
dstic
ajni
h m
jera
(in
stitu
cion
alni
h i f
inan
sijs
kih)
za
impl
emen
taci
ju p
rogr
ama
ener
gets
ke
efik
asno
sti
2007
– 2
010
(i da
lje)
Vla
da R
CG
sp
rove
deno
u
man
joj m
jeri
U
toku
je p
ripre
ma
ili re
alia
cija
niz
a pr
ojek
ata
podr
ške
od s
trane
EU
, EA
R, N
orve
ške
Vla
de,
KfW
i S
vjet
ske
bank
e.
74
Usv
ajan
je S
trate
gije
razv
oja
ener
getik
e R
epub
like
Crn
e G
ore
do
2025
. god
ine
i izr
ada
Akc
iono
g pl
ana
za n
jenu
impl
emen
taci
ju
2007
M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
pret
ežno
sp
rove
deno
S
trate
gija
razv
oja
ener
getik
e do
202
5. g
odin
e us
voje
na u
dec
embr
u 20
07. U
toku
je iz
rada
A
P z
a pe
togo
dišn
ji pe
riod.
Vla
da R
CG
,
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Stv
aran
je z
akon
odav
nog,
in
stitu
cion
alno
g fin
ansi
jsko
g i
regu
lato
rnog
okv
ira z
a veće
uče
šće
priv
atno
g se
ktor
a i u
laga
nja
u od
rživ
i ra
zvoj
ene
rget
skog
sek
tora
, uz
poje
dnos
tavl
jenj
e pr
oced
ura
za
dobi
janj
a od
gova
rajući
h sa
glas
nost
i
2007
– 2
010
(i
dalje
)
Reg
ulat
orna
age
ncija
za
ener
getik
u
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri Ja
vni p
oziv
zai
nter
esov
anim
inve
stito
rima
za
dodj
elu
konc
esija
po
kom
bino
vano
m D
BO
T ar
anžm
anu
za is
traži
vanj
e vo
doto
ka i
izgr
adnj
u m
alih
HE
obj
avlje
n 19
.11.
2007
. god
ine
za 4
3 vo
doto
ka
Vla
da R
CG
O
drža
vanj
e, re
vita
lizac
ija i
mod
erni
zaci
ja p
osto
jeće
i iz
grad
nja
nove
infra
stru
ktur
e za
pot
rebe
pr
oizv
odnj
e i k
orišće
nja
ener
gije
2007
– 2
012
(i
dalje
)
EP
CG
AD
Nik
šić
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U 2
006.
god
ini
neto
pr
oizv
odnj
a je
iz
onos
ila 2
818
GW
h, u
voz
je
bio
1706
GW
h,
potro
šnja
el
ektričn
e en
ergi
je je
bila
46
85 G
Wh
U to
ku je
niz
pro
jeka
ta E
PC
G, k
ako
na
proi
zvod
nim
, tak
o i n
a pr
enos
nim
i di
strib
utiv
nim
obj
ektim
a.
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Reg
ulat
orna
age
ncija
za
ener
getik
u
Obe
zbjeđe
nje
funk
cion
isan
ja
elek
troen
erge
tsko
g si
stem
a na
trž
išni
m p
rinci
pim
a uz
uvođe
nje
tarif
a ko
je b
i ref
lekt
oval
e st
varn
e tro
škov
e
2007
– 2
010
(i d
alje
)
EP
CG
AD
Nik
šić
pret
ežno
sp
rove
deno
U
toku
200
7.
godi
ne b
ila s
u dv
a po
veća
nja
cije
ne e
lekt
rične
en
ergi
je z
a do
mać
inst
va, i
to
prv
o u
julu
za
9,3%
, a d
rugo
u
okto
bru
za
5,8%
; cije
na z
a do
mać
inst
va je
sa
da 6
,65
cEU
R/k
Wh.
Reg
ulat
orna
age
ncija
za
ener
getik
u ra
di n
a us
vaja
nju
Trži
šnih
pra
vila
(u s
klad
u sa
S
pora
zum
om o
EZ)
, usv
ojila
je O
dluk
u o
utvrđi
vanj
u ta
bela
sa
cije
nam
a za
ele
ktrič
nu
ener
gij
Sman
jenj
e en
erge
tske
uv
ozne
za
visn
osti
uz
optim
alno
ko
rišće
nje
rasp
olož
ivih
do
mać
ih
resu
rsa
i pr
iorit
et
obno
vljiv
im
izvo
rima
ener
gije
(o
pšti
cilj
1)
Usk
lađi
vanj
e do
mać
e le
gisl
ativ
e u
obla
sti e
nerg
etik
e sa
legi
slat
ivom
EU
20
07 –
201
0
(i da
lje)
Vla
da R
CG
pr
etež
no
spro
vede
no
U
skl
adu
sa S
pora
zum
om o
form
iranj
u E
Z,
Crn
a G
ora
ima
obav
ezu
da im
plem
entir
a E
U
dire
ktiv
e u
obla
sti e
nerg
etik
e po
def
inis
anom
vr
emen
skom
rasp
ored
u
75
Stv
aran
je u
slov
a za
već
e ko
rišće
nje
obno
vljiv
ih iz
vora
ene
rgije
, ko
mbi
nova
ne p
roiz
vodn
je e
lekt
rične
i to
plot
ne e
nerg
ije (C
HP
) i k
orišće
nje
fosi
lnih
gor
iva
sa č
istim
tehn
olog
ijam
a;
anal
iza
mog
ućno
sti z
a re
aliz
aciju
pr
ojek
ata
u ok
viru
Meh
aniz
ma či
stog
ra
zvoj
a (C
DM
) Kjo
to p
roto
kola
2007
– 2
012
(i da
lje)
Vla
da R
CG
sp
rove
deno
u
man
joj m
jeri
Uče
šće
ener
gije
iz
obn
ovlji
vih
izvo
ra (O
IE) u
uk
upno
j pr
oizv
odnj
i en
ergi
je u
200
7 bi
lo je
oko
65%
(u
ključe
ne
velik
e H
E)
Obj
avlje
n je
Jav
ni p
oziv
za
mal
e H
E.
Nas
atvl
jena
sar
adnj
a sa
ital
ijans
kim
par
tner
ima
na p
rocj
eni p
oten
cija
la O
IE i
mog
ućno
stim
a im
plem
enta
cije
CD
M p
roje
kata
. Pla
nira
se
uvođ
enje
pro
pisa
za
korišće
nje
koge
nera
cija
(C
HP
), sh
odno
Dire
ktiv
i 92/
42/E
EC
(2
004/
8/E
C).
Obe
zbjeđe
nje
dost
upno
sti e
nerg
ije
svim
slo
jevi
ma
stan
ovni
štva
(u
tvrđ
ivan
je c
jeno
vne
i tar
ifne
polit
ike
ener
gena
ta i
izra
da p
rogr
ama
za
subv
enci
onira
nje
soci
jaln
o na
jugr
ožen
ijih
sloj
eva
stan
ovni
štva
)
2007
V
lada
RC
G
Spr
oved
eno
u po
tpun
osti
Sub
venc
ija
određe
na n
a ni
vou
11,2
€
mje
sečn
o (3
0%
pros
ječn
og
min
imal
nog
raču
na z
a če
tvor
očla
no
dom
aćin
stvo
); is
plat
a se
vrš
i tro
mje
sečn
o poče
v od
1.
10.2
007.
Vla
da je
usv
ojila
Pro
gram
sub
venc
ioni
ranj
a so
cija
lno
naju
grož
eniji
h gr
upa
građ
ana,
s
cilje
m z
adov
olja
vanj
a m
inim
alni
h po
treba
u
elek
tričn
oj i
topl
otno
j ene
rgiji
.
IND
UST
RIJ
A
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
In
dust
rijsk
a pr
eduz
eća
i po
slov
na u
druž
enja
Raz
mje
na in
form
acija
i di
jalo
g iz
međ
u ja
vnog
sek
tora
i in
dust
rije
o ob
avez
ama
koje
pro
istič
u iz
nov
o-us
voje
nih
i pla
nira
nih
zako
na o
ži
votn
oj s
redi
ni u
kon
teks
tu E
U
inte
grac
ija (p
oseb
no IP
PC
zak
ona)
; pr
ipre
ma
plan
ova
za p
oste
penu
pr
imje
nu E
U s
tand
arda
2007
- 20
09
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Nije
real
izov
ana
razm
jena
info
rmac
ija s
a in
dust
rijom
. Odr
žan
sast
anak
sa
svim
loka
lnim
sa
mou
prav
ama
i ost
vare
n st
alan
kon
takt
Indu
strij
ska
pred
uzeć
a P
rimje
na o
bave
za iz
IPP
C z
akon
a (d
obija
nje
inte
gral
ne d
ozvo
le,
mon
itorin
g i u
sklađi
vanj
e em
isija
sa
stan
dard
ima)
2008
- 20
09
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
pret
ežno
sp
rove
deno
Zako
n se
prim
jenj
uje
od 1
.1.2
008.
Pobo
ljšan
je
učin
aka
indu
strij
e u
odno
su n
a ži
votn
u sr
edin
u (O
pšti
cilj
3)
Prim
jena
prin
cipa
«za
gađi
vač
plać
a»
kod
indu
strij
e
2007
– 2
009
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
sp
rove
deno
u
man
joj m
jeri
P
oveć
an s
tepe
n na
plat
e po
osn
ovu
Ure
dbe
o vi
sini
nak
nada
, nač
inu
obraču
na i
plać
anja
na
knad
a zb
og z
agađ
ivan
ja ž
ivot
ne s
redi
ni
76
MP
ŠV
E
ko fo
nd
Upr
ava
za v
ode
(Sl.l
ist b
r.26/
97, 9
/00,
52/
00) v
ezan
o za
em
isije
u
vazd
uh i
stva
ranj
e op
asno
g ot
pada
.
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Ohr
abrit
i i s
timul
isat
i pos
lovn
i sek
tor
(pos
ebno
indu
strij
ska
pred
uzeć
a) d
a uv
odi d
obro
voljn
e m
ehan
izm
e za
po
boljš
anje
uči
naka
(EM
AS
, IS
O
stan
dard
i, ek
ološ
ki z
nak)
2007
– 2
009
Pos
lovn
a ud
ruže
nja
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri 13
pre
duzeća
ko
riste
st
anda
rde
zasn
ovan
e na
kv
alite
tu
Dod
ijelje
no je
50.
000,
00 E
ura
za s
ertif
ikac
iju i
impl
emen
taci
ju m
eđun
arod
nih
stan
dard
a za
snov
anih
na
kval
itetu
i to
EM
S, Q
MS
i H
CC
P
(zaš
tita
živo
tne
sred
ine,
sis
tem
men
adžm
enta
kv
alite
tom
i be
zbje
dnos
t hra
ne).
Bro
j pr
eduz
eća
koje
su
koris
tili s
ubve
nciju
je 1
3 u
2007
. god
ini,
dok
je u
200
8. p
roce
s u
toku
. P
ored
toga
, jed
na la
bora
torij
a je
dob
ila p
omoć
u
proc
esu
akre
dita
cije
, kao
pot
vrdu
ko
mpe
tenc
ija p
o m
eđun
arod
nim
st
anda
rdim
a.D
odat
no, p
ojed
ina
indu
strij
ska
pred
uzeć
a (K
AP
, Fab
rika
Elk
troda
, Inp
ek, L
uka
Bar
) uvo
de IS
O s
tand
arde
.
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Ana
liza
mog
ućno
sti z
a kr
eira
nje
pods
ticaj
a za
uvođe
nje či
stiji
h i
ener
gets
ki e
fikas
nijih
tehn
olog
ija i
spor
vođe
nje
izvo
dljiv
ih rj
ešen
ja
(mog
ući v
idov
i pod
stic
aja:
sub
venc
ije,
povo
ljni k
redi
ti, p
ores
ke o
lakš
ice)
2007
- 20
10
Mni
star
stvo
fina
nsija
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri 5
MS
P
uključe
no u
re
aliz
aciju
pr
ojek
ta z
a po
veća
nje
ener
gets
ke
efik
asno
sti
Dire
kcija
za
razv
oj M
SP
real
izuj
e kr
editn
u lin
iju
"Ene
rget
ska
efik
asno
st i
obno
vljiv
i izv
ori
ener
gije
" od
sred
ine
2007
. god
(od
5 pr
ojek
ata
jeda
n re
aliz
ovan
).
Indu
strij
ska
pred
uzeć
a (v
elik
i pot
rošači
vod
e)
MP
ŠV
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
Dal
ja ra
zrad
a i p
rimje
na s
iste
ma
reci
klaž
e vo
de u
indu
strij
skim
po
stro
jenj
ima
2007
- 20
08
Uni
verz
itet
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
San
acija
pro
šlih
zag
ađen
ja o
d st
rane
dr
žave
(oba
veze
pre
uzet
e ko
d K
AP
-a;
jalo
višt
a u
Moj
kovc
u i P
ljevl
jima)
2007
201
0 V
lada
RC
G
pret
ežno
sp
rove
deno
San
acija
jalo
višt
a M
ojko
vac
odvi
ja s
e pr
ema
plan
u. Iz
vrše
n je
izvo
z op
rem
e sa
pira
lens
kim
ul
jima,
kon
tam
inira
ne z
emlje
i sl
. iz
KA
P-a
. U
to
ku s
u pr
ipre
mne
akt
ivno
sti z
a de
finis
anje
rje
šenj
a i z
brin
java
nje
opas
nog
otpa
da s
a de
poni
je s
tvor
ene
prije
priv
atiz
acije
KA
P-a
. U
rađe
na p
roje
ktna
dok
umen
taci
ja z
a sa
naci
ju
jalo
višt
a G
rada
c.
77
NO
VE T
EHN
OLO
GIJ
E M
inis
tars
tvo
pros
vjet
e i
nauk
e
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Prip
rem
a S
trate
gije
za
razv
oj,
inov
acije
i te
hnol
ogiju
20
07 -
2008
Sek
reta
rijat
za
razv
oj
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri N
acrt
Stra
tegi
je
nauč
no-
stra
živačk
e dj
elat
nost
i (ja
vna
rasp
rava
u
maj
u 20
08)
Inic
irana
real
izac
ija E
RA
NE
T IN
NO
VA
TIO
N
proj
ekta
u o
kviru
Sed
mog
Okv
irnog
pro
gram
a E
vrop
ske
kom
isije
-FP
7
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Kre
iranj
e ek
onom
skih
inst
rum
enat
a (n
akna
de i
subv
enci
je n
ovim
pr
ojek
tima,
usa
vrša
vanj
u te
hnol
ogija
, pa
tent
ima)
koj
im b
i se
pods
takl
i is
traži
vanj
e i r
azvo
j
2007
- 20
09
Uni
verz
itet
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri P
oras
t jav
nih
izda
taka
za
istra
živa
nje
i ra
zvoj
sa
0,18
% B
DP
u
2006
. god
ini n
a 0,
26 %
u 2
007.
go
dini
Akt
ivno
sti k
oje
su u
toku
ukl
juču
ju p
ripre
mu
prop
isa,
osn
ivan
je Z
avod
a za
inte
lekt
ualn
u sv
ojin
u, p
oveć
an b
roj a
plik
acija
u o
kviru
FP7
i N
ATO
Sci
ence
for P
eace
i dr
ugo.
Ocj
ena
MER
je
da
su a
ktiv
nost
i u n
jihov
oj n
adle
žnos
ti sp
rove
dene
u p
otpu
nost
i kro
z kr
edite
za
nem
ater
ijaln
a ul
agan
ja D
irekc
ije z
a ra
zvoj
MS
P
Uni
verz
itet
Ula
ganj
e u
refo
rmu
tehn
ološ
kog
obra
zova
nja
koje
će
prod
ukov
ati
kada
r za
post
avlja
nje
i rea
lizac
iju
novi
h te
hnol
ogija
2007
– 2
012
(k
ontin
uira
no)
Min
ista
rstv
o pr
osvj
ete
i na
uke
pret
ežno
sp
rove
deno
Inte
nziv
irano
uče
šće
u TE
MPU
S p
rogr
amu;
od
obre
na s
reds
tva
od s
trane
TE
MP
US
-a:
560.
000
€ za
200
7 i 8
00.0
00 €
za
2008
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
M
inis
tars
tvo
pros
vjet
e i
nauk
e U
nive
rzite
t
Pods
tican
je
istr
aživ
anja
, ra
zvoj
a i
inov
acija
(o
pšti
cilj
1 i 3
)
Drž
avna
pod
rška
u p
očet
nim
faza
ma
prel
aza
na v
eć "č
iste
tehn
olog
ije" k
roz:
- t
ehničk
u po
moć
, dem
onst
raci
one
proj
ekte
i ob
učav
anje
; i
- for
mira
nje
Cen
tra z
a či
stije
te
hnol
ogije
2007
- 20
10
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Čet
iri k
ompa
nije
uče
stvu
ju u
pro
jekt
u po
dršk
e za
uvođe
nje či
stih
tehn
olog
ija. F
orm
iranj
e na
cion
alno
og C
entra
za či
stije
tehn
olog
ije je
u
toku
78
Fina
nsira
nja
istra
živa
nja
i ino
vaci
ja o
d st
rane
MS
P i
indu
strij
skog
sek
tora
20
07-2
012
Pos
lovn
i sek
tor
prip
rem
e
Poč
etak
izra
de z
akon
skih
i in
stitu
cion
alni
h ok
vira
u o
blas
ti in
ovac
ija; u
svoj
eni Z
akon
o
MS
P u
pot
puno
sti p
održ
ava
spro
vođe
nje
ove
mje
re
Vla
da R
CG
P
oveć
anje
bud
žets
kih
sred
stav
a na
mije
njen
ih n
aučn
o-is
traži
vačk
om
radu
i ra
zvoj
u
2007
– 20
09
Uni
verz
itet
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri P
oras
t jav
nih
izda
taka
za
istra
živa
nje
i ra
zvoj
s
a 0,
18
% B
DP
u 2
006.
go
dini
na
0,26
%
u 2
007.
go
dini
Pra
viln
ik o
fina
nsira
nju
nauč
no-is
traži
vačk
ih
fund
amen
taln
ih, p
rimije
njen
ih i
razv
ojni
h pr
ojek
ata
i ist
raži
vanj
a je
u fa
zi u
svaj
anja
Min
ista
rstv
o pr
osvj
ete
i na
uke
M
obili
zaci
ja m
eđun
arod
nih
fond
ova
obez
bjeđ
ivan
jem
dije
la s
reds
tava
za
parti
cipa
ciju
u m
eđun
arod
nim
pr
ojek
tima
2007
– 2
012
(k
ontin
uira
no)
Uni
verz
itet
pret
ežno
sp
rove
deno
Plaće
na p
artic
ipac
ija (1
30.0
00 €
) za
prid
ruži
vanj
u FP
7; Z
a R
EC
PO
T 1
dost
avlje
no
6 ap
likac
ija d
o m
arta
200
8. g
od
79
Prio
ritet
ni z
adac
i M
jere
R
okov
i N
osio
ci
Stat
us
Poka
zate
lji
prog
resa
K
omen
tari
ZA
ŠTIT
A B
IOD
IVER
ZITE
TA I
OČ
UVA
NJE
PR
IRO
DN
IH V
RIJ
EDN
OST
I (po
sebn
o u
zašt
ićen
im p
odručj
ima)
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
RZZ
P
Faku
ltet z
a bi
olog
iju
Prir
odnj
ački
muz
ej
Inst
itut z
a bi
olog
iju
mor
a B
iote
hnič
ki in
stitu
t O
pštin
ski s
ekre
tarij
ati /
sl
užbe
za
zašt
itu
živo
tne
sred
ine
Def
inis
anje
mre
že z
aštić
enih
po
druč
ja p
rirod
e –
proj
ekci
ja
2007
- 20
10
NV
O
bez
aktiv
nost
i
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
RZZ
P
Opš
tinsk
i sek
reta
rijat
i /
služ
be z
a za
štitu
ži
votn
e sr
edin
e
Sta
vlja
nje
pod
zašt
itu n
ovih
po
druč
ja d
o po
stiz
anja
10%
te
ritor
ije R
epub
like
(prio
ritet
i: N
P
Pro
klet
ije; r
egio
naln
i par
kovi
K
omov
i i B
ioč,
Mag
lić i
Vol
ujak
)
2008
- 20
09
Faku
ltet z
a bi
olog
iju
Inst
itut z
a bi
olog
iju
mor
a
NV
O
pret
ežno
sp
rove
deno
Pok
renu
ta in
icija
tiva
da s
e Ti
vats
ka
solil
a pr
ogla
šena
za
stro
gi re
zerv
at
priro
de.
R
adi s
e na
pro
glaš
enju
pe
tog
naci
onal
nog
park
a P
rokl
etije
: ur
ađen
i su
fizib
iliti s
tudi
ja i
izm
jene
i do
pune
Zak
ona
o na
cion
alni
m
park
ovim
a ko
jim ć
e se
isti
prog
lasi
ti (z
akon
je u
form
i nac
rta, s
lijedi
javn
a ra
spra
va)
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
RZZ
P
Opš
tinsk
i sek
reta
rijat
i /
služ
be z
a za
štitu
ži
votn
e sr
edin
e
Poveća
ti na
cion
alno
za
štić
ena
podr
učja
prir
ode
na 1
0% te
ritor
ije
i zaš
tititi
na
jman
je 1
0%
obal
nog
podr
učja
do
2009
. god
ine;
pri
iden
tifik
aciji
za
štić
enih
po
druč
ja p
rirod
e ko
ristit
i ev
rops
ke
tiopl
ogiz
acije
st
aniš
ta
znač
ajni
h za
za
štitu
(E
MER
ALD
, N
atur
a 20
00),
vodeći
raču
na d
a se
obu
hvat
e sv
i re
prez
enta
tivni
ek
osis
tem
i (o
pšti
cilj
3)
Sta
vlja
nje
pod
zašt
itu 1
0% te
ritor
ija
obal
ne z
one
(prio
ritet
i: Ti
vats
ka
solil
a; p
odručj
a u
opšt
ini U
lcin
j -
Sol
ana,
Šas
ko je
zero
, Kne
te i
Ada
B
ojan
a; B
ulja
rica)
; usp
osta
viti
zašt
ićen
a po
druč
ja u
mor
u (z
one
kod
Pla
tam
una,
ost
rva
Sta
ri U
lcin
j i
ostrv
a K
atić
i)
2008
- 20
09
Inst
itut z
a bi
olog
iju
mor
a N
VO
prip
rem
e
U s
arad
nji s
a R
egio
naln
im c
entro
m z
a sp
ecija
lno
zašt
ićen
a po
druč
ja
otpočeće
izra
da fi
zibi
liti s
tudi
ja z
a 3
loka
cije
za
mar
insk
a za
štić
ena
podr
učja
(ost
rvo
Katić
i, P
lata
mun
i i
Sta
ri U
lcin
j)
80
Opš
tinsk
i sek
reta
rijat
i /
služ
be z
a za
štitu
ži
votn
e sr
edin
e
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
Form
iranj
e up
ravl
jača
za
sva
zašt
ićen
a po
druč
ja p
rirod
e i
izgr
adnj
a od
gova
rajući
h ka
drov
skih
ka
paci
teta
2007
- 20
09
RZZ
P
bez
aktiv
nost
i
Upr
avljači
zaš
tićen
ih
podr
učja
prir
ode
JP N
acio
naln
i par
kovi
RZZ
P
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
Don
ošen
je P
lano
va u
prav
ljanj
a za
sv
a za
štić
ena
podr
učja
prir
ode,
kr
oz p
artic
ipat
ivni
pro
ces
i u s
klad
u sa
IUC
N s
mje
rnic
ama
2007
- 20
09
Opš
tinsk
i sek
reta
rijat
i /
služ
be z
a za
štitu
ži
votn
e sr
edin
e
bez
aktiv
nost
i
JP N
acio
naln
i par
kovi
Opš
tinsk
i sek
reta
rijat
i /
služ
be z
a za
štitu
ži
votn
e sr
edin
e
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
MPŠ
V
NV
O
Usp
osta
viti
efik
asan
sis
tem
up
ravl
janj
a za
štić
enim
po
druč
jima
priro
de (u
skl
adu
sa IU
CN
ka
tego
rijam
a up
ravl
janj
a i u
z ob
ezbj
eđen
je
part
icip
ativ
nog
pris
tupa
u
upra
vlja
nju)
(o
pšti
cilj
3)
Dos
ljedn
a pr
imje
na p
osto
jeći
h pl
anov
a up
ravl
janj
a (r
azvo
ja i
zašt
ite) i
spr
ečav
anje
poj
ava
koje
m
ogu
da n
aruš
e in
tegr
itet
zašt
ićen
ih p
odručj
a pr
irode
(n
epla
nska
gra
dnja
, ne
kont
rolid
sano
kor
išće
nje
biod
iver
zite
ta i
sječ
a šu
ma
u za
štitn
im i
pogr
anič
nim
zon
ama)
, po
sebn
o ko
d N
P D
urm
itor i
Sk
adar
sko
jeze
ro;
jača
nje
kapa
cite
ta J
P N
acio
naln
i par
kovi
i dr
ugih
dje
lova
adm
insi
traci
je
zadu
ženi
h za
zaš
titu
priro
de i
biod
iver
zite
ta
2007
- 20
10
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
bez
aktiv
nost
i
81
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
(u s
arad
nji s
a U
ND
P)
RZZ
P
JP N
acio
naln
i par
kovi
JP
za
upra
vlja
nje
mor
skim
dob
rom
Opš
tinsk
i sek
reta
rijat
i /
služ
be z
a za
štitu
ži
votn
e sr
edin
e Fa
kulte
t za
biol
ogiju
P
rirod
njač
ki m
uzej
Don
ošen
je i
impl
emen
taci
ja
Nac
iona
lne
Stra
tegi
je z
aštit
e bi
odiv
erzi
teta
sa
Akc
ioni
m p
lano
m
2007
- 20
09
Inst
itut z
a bi
olog
iju
mor
a B
iote
hnič
ki in
stitu
t N
VO
pret
ežno
sp
rove
deno
U o
kviru
GE
F/ U
ND
P p
roje
kta
''Nac
iona
lna
stra
tegi
ja b
iodi
verz
iteta
'' ur
adje
na je
Stu
dija
o b
iolo
škoj
ra
znov
rsno
sti u
Crn
oj G
ori n
a os
novu
ko
je ć
e bi
ti ur
adje
na N
acio
naln
a st
rate
gija
sa
akci
onim
pla
nom
do
kraj
a m
aja
ove
godi
ne.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
RZZ
P
JP N
acio
naln
i par
kovi
O
pštin
ski s
ekre
tarij
ati /
sl
užbe
za
zašt
itu
živo
tne
sred
ine
Rev
izija
(usa
glaš
avan
je s
a za
kono
davs
tvom
EU
) i
impl
emen
taci
ja p
ropi
sa k
oji s
e tič
u za
štite
bio
dive
rzite
ta, z
aštić
enih
po
druč
ja p
rirod
e, i
zašt
ite p
rirod
e uo
pšte
2007
- 20
10
NV
O
pret
ežno
sp
rove
deno
Prip
rem
ljen
je p
redl
og Z
akon
a o
zašt
iti
priro
de k
oji j
e us
klad
jen
sa D
irekt
ivom
o
stan
ištim
a i D
irekt
ivom
o p
ticam
a;
usva
janj
e je
pla
nira
no z
a II
kvar
tal
2008
.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
RZZ
P
JP N
acio
naln
i par
kovi
JP
za
upra
vlja
nje
mor
skim
dob
rom
O
pštin
ski s
ekre
tarij
ati /
sl
užbe
za
zašt
itu
živo
tne
sred
ine
Una
prije
diti
zako
nski
okv
ir za
zaš
titu
biod
iver
zite
ta;
jača
ti ka
drov
ske
kapa
cite
te i
izgr
aditi
dj
elot
vora
n si
stem
za
mon
itorin
g bi
odiv
erzi
teta
(o
pšti
cilj
3)
Impl
emen
taci
ja p
riorit
etni
h ak
cija
i N
acio
naln
ih a
kcio
nih
plan
ova
iz
SA
P B
IO iz
vješ
taja
2007
- 20
12
Faku
ltet z
a bi
olog
iju
Inst
itut z
a bi
olog
iju
mor
a N
VO
prip
rem
e
U n
ared
nom
per
iodu
radiće
se
na
ažur
iranj
u S
AP/B
IO p
rogr
ama
uz
pose
ban
osvr
t na
utic
aj k
limat
skih
pr
omje
na n
a bi
oraz
nolik
ost.
82
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
RZZ
P
JP N
acio
naln
i par
kovi
JP
za
upra
vlja
nje
mor
skom
dob
rom
O
pštin
ski s
ekre
tarij
ati /
sl
užbe
za
zašt
itu
živo
tne
sred
ine
Faku
ltet z
a bi
olog
iju
Prir
odnj
ački
muz
ej
Inst
itut z
a bi
olog
iju
mor
a B
iote
hnič
ki in
stitu
t
Obu
ka i
zapo
šlja
vanj
e no
vih
kadr
ova
za n
edos
tajuće
sp
ecija
lnos
ti u
obla
sti z
aštit
e bi
odiv
erzi
teta
i za
štić
enih
pod
ručj
a pr
irode
2009
(i
dal
je)
NV
O
bez
aktiv
nost
i
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
RZZ
UP
JP
Nac
iona
lni p
arko
vi
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
Rev
izija
Pro
gram
a m
onito
ringa
bi
odiv
erzi
teta
i ob
ezbj
eđen
je
neop
hodn
ih fi
nans
ijski
h sr
edst
va z
a nj
egov
u re
aliz
aciju
2007
Opš
tinsk
i sek
reta
rijat
i /
služ
be z
a za
štitu
ži
votn
e sr
edin
e
bez
aktiv
nost
i
VO
DE
Min
ista
rstv
o po
ljopr
ivre
de,
šum
arst
va i
vodo
priv
rede
(MP
ŠV
)
Obe
zbije
diti
dovo
ljne
količ
ine
ispr
avne
vod
e za
piće
(o
pšti
cilje
vi 3
i 2)
Zašt
ititi
i ade
kvat
no k
ontro
lisat
i iz
voriš
ta z
a vo
dosn
abdi
jeva
nje
grad
ova;
spr
iječi
ti de
vast
aciju
šu
ma
u zo
nam
a iz
voriš
ta z
a vo
dosn
abdi
jeva
nje
2006
– 2
012
Loka
lne
sam
oupr
ave
pret
ežno
sp
rove
deno
U to
ku je
izad
a po
dzak
onsk
ih a
kata
ko
ji pr
oizi
laze
iz Z
akon
a o
voda
ma
(Sl.l
ist R
CG
br.
27/0
7) k
ojim
a će
se
u po
ptun
osit
defin
isat
i ova
obl
ast.
83
MPŠ
V U
tvrd
iti n
ova
izvo
rišta
vod
a za
pić
e i
adek
vatn
o ih
zaš
tititi
20
07 -
201
2
Loka
lne
sam
oupr
ave
BE
Z O
CJE
NE
Mje
ra n
ije p
ropi
sana
ni j
edni
m
rele
vant
nim
dok
umen
tom
. V
odop
rivre
dnom
osn
ovom
def
inis
ana
su v
odoi
zvor
išta
koj
a se
tren
unto
ko
riste
za
vodo
snab
dije
vanj
e (d
o 20
11) k
ao i
ona
koja
će
se k
oris
titi u
pe
riodu
do
2022
.
MPŠ
V
Upr
ava
za v
ode
Prip
rem
a pl
anov
a za
nap
ajan
je
rura
lnih
pre
djel
a vo
dom
za
piće
20
07 –
201
0
JP v
odov
odi i
ka
naliz
acije
BE
Z O
CJE
NE
Nije
pre
dviđ
ena
izra
da p
oseb
nih
plan
ova
za v
odos
nabd
ijeva
nje
rura
lnih
pr
edje
la v
eć je
to s
taln
a ak
tivno
st
Min
ista
rstv
a i U
prav
e, u
skl
adu
sa
rasp
olož
ivim
sre
dstv
ima.
MPŠ
V
Upr
ava
za v
ode
Sm
anje
nje
gubi
taka
u v
odov
odni
m
sist
emim
a za
20%
do
2008
. god
ine
i zau
stav
ljanj
e up
otre
be p
ijaće
vod
e u
drug
e sv
rhe,
kak
o bi
se
upot
reba
pi
tke
vode
prib
ližila
EU
sta
ndar
dim
a
2007
– 2
010
JP v
odov
odi i
ka
naliz
acije
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Gub
itak
vode
u
vodo
vodn
im
site
mim
a kr
eće
se u
rasp
onu
od 3
6% d
o 80
%, a
po
trošn
ja v
ode
od 2
50 d
o 20
00 l/
st./d
an.
Oci
jenj
eno
da s
e ov
a m
jera
mor
a tra
jno
spro
vodi
ti da
bi s
e po
stig
ao E
U
stan
dard
od
200
l/st./
dan.
JP v
odov
odi i
ka
naliz
acije
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja,
rada
i so
cija
lnog
st
aran
ja
Uve
sti k
ontin
uira
ni m
onito
ring
kval
iteta
vod
e za
pić
e u
svim
vo
dovo
dnim
sis
tem
ima
2007
- 20
09
Inst
itut z
a ja
vno
zdra
vlje
prip
rem
e
U to
ku je
izad
a po
dzak
onsk
ih a
kata
ko
ji pr
oizi
laze
iz Z
akon
a o
voda
ma
(Sl.l
ist R
CG
br.
27/0
7). R
ok z
a re
aliz
aciju
ove
mje
re je
oci
jenj
en k
ao
optim
istič
an.
M
ZRSS
oc
ijeni
lo d
a In
stitu
t za
javn
o zd
ravl
je
već
neko
liko
dece
nija
pro
vodi
pro
gram
ko
ntin
uran
og p
raće
nja
kval
iteta
i hi
gije
nske
ispr
avno
sti v
oda
iz g
rads
kih
vodo
voda
u s
klad
u sa
sad
a va
žeći
m
Pra
viln
ikom
o h
igije
nsko
j isp
ravn
osti
vode
za
piće
84
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Loka
lne
sam
oupr
ave
Form
irati
cije
nu v
ode
na n
ivou
po
krić
a tro
škov
a (p
rije
sveg
a ek
onom
skih
, a p
otom
/ po
step
eno
i ek
ološ
kih
trošk
ova
kao
što
pred
viđa
E
U W
FD –
Okv
irna
dire
ktiv
a o
voda
ma)
Do
2009
JP v
odov
odi i
ka
naliz
acije
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
C
ijene
vod
e tre
nutn
o po
kriv
aju
ekon
omsk
e tro
škov
e al
i još
uvi
jek
nije
po
stig
nut n
ivo
cije
na k
oji ć
e om
oguć
iti
ulag
anje
u ra
zvoj
site
ma
i pok
riće
ekol
oški
h tro
škov
a. O
cije
njen
o da
je
rok
za re
aliz
aciju
ove
mje
re je
suv
iše
krat
ak.
Loka
lne
sam
oupr
ave
Inve
stic
iono
odr
žava
nje
grad
skih
vo
dovo
da k
ako
bi s
e os
igur
ao
kval
itet v
ode
za p
iće;
utv
rđiv
anje
su
bjek
ata
odgo
vorn
ih z
a up
ravl
janj
e se
oski
m v
odov
odim
a i u
napr
eđen
je
gazd
ovan
ja o
vim
sis
tem
ima
2007
- 2
010
(i da
lje)
JP v
odov
odi i
ka
naliz
acije
Oci
jenj
eno
da je
ovo
traj
an z
adat
ak;
nije
dat
a oc
jena
jedn
om o
d pr
edviđe
nih
kate
gorij
a
Vla
da R
CG
Međ
unar
odne
fin
ansi
jske
org
aniz
acije
Loka
lne
sam
oupr
ave
Izgr
adnj
a re
gion
alno
g vo
dovo
da z
a vo
dosn
abdi
jeva
nje
Prim
orsk
og
regi
ona
2007
– 2
010
JP R
egio
nali
vodo
vod
Oci
jenj
eno
da je
real
izac
ija u
toku
: ur
ađen
a pr
ojek
tna
doku
men
taci
ja,
obez
bijeđe
na s
reds
tva
međ
unar
odni
h fin
ansi
jski
h in
stitu
cija
(SB
9 m
il €
i E
BR
D 1
5 m
il €)
. Nije
dat
a oc
jena
je
dnom
od
pred
viđe
nih
kate
gorij
a
MP
ŠV
P
rogr
am k
orišće
nja
pote
ncija
lnih
iz
voriš
ta z
a re
aliz
aciju
pro
jeka
ta z
a fla
šira
nje
voda
2007
-200
8
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
pret
ežno
sp
rove
deno
Stu
diju
o p
oten
cija
lnim
izvo
rištim
a vo
de n
a te
ritor
iji z
a ko
mer
cija
lne
svrh
e us
voje
na 2
000.
god
.
85
MPŠ
V
Upr
ava
za v
ode
Don
ošen
je n
ovog
Zak
ona
o vo
dam
a us
klađ
enog
sa
EU
O
kvirn
om d
irekt
ivom
o v
odam
a i
Pla
na z
aštit
e vo
da; d
onoš
enje
Za
kona
o fi
nans
iranj
u vo
dopr
ivre
de
i rel
evan
tnih
pod
zako
nski
h ak
ata
2007
- 20
10
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
pret
ežno
sp
rove
deno
Za
kon
o vo
dam
a us
voje
n m
aja
2007
. god
.
U p
roce
duri
je d
onoš
enje
po
dzak
onsk
ih a
kata
, pla
nova
zaš
tite
voda
i Za
kona
o fi
nans
iranj
u up
ravl
janj
a vo
dam
a
Pot
pisi
vanj
e i r
atifi
kaci
ja
međ
unar
odni
h ko
nven
cija
( H
elsi
nki,
Sto
khol
m, P
roto
kol o
vod
i i
zdra
vlju
, i d
r.)
2007
- 20
08
Sku
pštin
a R
CG
; ost
ali
nadl
ežni
ora
gni i
in
stitu
cije
prip
rem
e
Rat
ifiko
vana
Bar
selo
nska
kon
venc
ija
(200
7. g
od)
MPŠ
V U
prav
a za
vod
e M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
neA
genc
ija z
a ži
votn
u sr
edin
u M
inis
tars
tvo
za oj
ek
onom
ski r
azv
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja, p
i tel
ekom
unik
acija
om
orst
va
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja,
ja
rada
i so
cija
lnog
stra
nJP
za
upra
vlja
nje
mor
skim
dob
rom
Jača
nje
kapa
cite
ta z
a sp
rovođe
nje
itim
2007
– 2
009
ve
prip
rem
e
in
tegr
alno
g up
ravl
janj
a sl
ivni
m
podr
učjim
a i p
obol
jšan
je
horiz
onta
lne
i ver
tikal
ne
koor
dina
cije
međ
u ra
zlič
segm
entim
a ad
min
istra
cije
Loka
lne
sam
oupr
aM
PŠV
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
za
štite
živ
otne
sre
dine
Prip
rem
a i s
prov
ođen
je p
roje
kata
20
07 –
201
2 sp
rove
deno
u
za in
tegr
alno
upr
avlja
nje
sliv
nim
po
druč
jima
Tare
i Li
ma
i ek
osis
tem
om S
kada
rsko
g je
zera
Sv
jets
ka b
anka
man
joj m
jeri
Loka
lne
sam
oupr
ave
Uvođe
nje
inte
gral
nog
upra
vlja
nja
sliv
nim
po
druč
jima,
uz
neop
hodn
e pr
avne
i in
stitu
cion
alne
pr
omje
ne i
unap
ređe
nje
kont
role
kv
alite
ta i
mon
itorin
ga
voda
(opš
ti ci
lj 3)
Rea
lizac
ija M
aste
r pla
nova
za
otpa
dne
vode
:
- re
kons
trukc
ija i
izgr
adnj
a pr
ioka
naliz
acio
nih
sist
ema,
- reh
abili
tcija
pum
pnih
sta
nica
(PS
),- iz
grad
nja
prio
ritet
nih
post
orje
nja
za
preč
išća
vanj
e ot
padn
ih v
oda
ritin
ih
2006
– 2
012
JP v
odov
odi i
ka
naliz
acije
spro
vede
no u
Izgr
ađen
a ka
naliz
acio
na m
reže
za
h
man
joj m
jeri
Ti
vat (
4 m
il €)
; reh
abilit
acija
pum
pni
stan
ica
(2 u
Bar
u, 1
u H
. Nov
om -
0,5
mil
€; 2
u U
lcin
ju, 2
u B
udvi
- 0,
6 m
il €)
; rek
onst
rukc
ija P
PO
V u
Pod
goric
i (1
,65
mil
€); f
izib
iliti
stru
dije
i pr
ocje
neut
icaj
a na
živ
otnu
sre
dinu
za
PP
OV
za
86
(Nik
šić,
Pod
goric
a, p
rimor
je),-
pr
iključe
nje
velik
ih p
roiz
vođača
ot
padn
ih v
oda
na k
anal
izac
ionu
m
režu
(po
izgr
adnj
i pos
troje
nja
za
preč
išća
vanj
e) i
osig
urav
anje
ad
ekva
tnog
pre
d-tre
tman
a u
indu
strij
i
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne/
buduća
jedi
nica
za
impl
emen
taci
ju
proj
ekat
a ko
mun
alne
in
frast
rukt
ure
Nik
šić,
Bije
lo P
olje
, Plje
vlja
(0,6
mil
€)
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne /
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
Dos
ljedn
a pr
imje
na IP
PC
zak
ona
(uz
fazn
u pr
imje
nu B
AT
zaht
jeva
: od
mah
za
nova
pos
troje
nja,
do
2015
za
post
ojeć
a po
stro
jenj
a)
2008
– 2
009
(i da
lje)
Priv
atni
/pos
lovn
i sek
tor
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
P
ropi
si k
oji r
egul
išu
ovu
obla
st s
tupi
li na
sna
gu o
d 1.
1.20
08. g
od.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne /
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
Dos
ljedn
o sp
rovo
diti
mon
itorin
g kv
alite
ta v
oda
u sk
ladu
sa
prop
isim
a iz
EU
dire
ktiv
a ob
uhvaće
nih
WFD
(Okv
irna
dire
ktiv
a o
voda
ma)
; obe
zbije
diti
adek
vatn
a sr
edst
va z
a re
aliz
aciju
pr
ogra
ma
mon
itorin
ga
2007
- 20
09
(i da
lje)
MPŠ
V
pret
ežno
sp
rove
deno
VAZD
UH
U
skla
diti
naci
onal
ne p
ropi
se s
a E
U
dire
ktiv
ama
iz o
blas
ti kv
alite
ta
vazd
uha
2007
- 20
08
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Usv
ojen
Zak
on
o kv
alite
tu
vazd
uha
(Sl.
List
RC
G,
br.4
8/07
)
Sva
pod
zako
nska
akt
a (u
kupn
o 12
) biće
don
ijeta
do
kraj
a 20
09. g
od
Rat
ifika
cija
rele
vant
nih
(ner
atifi
kova
nih)
pra
teći
h pr
otok
ola
Kon
venc
ije o
dal
ekos
ežno
m
prek
ogra
ničn
om z
agađ
enju
va
zduh
a
2007
- 20
08
Sku
pštin
a R
CG
; os
tali
nadl
ežni
org
ani i
in
stitu
cije
prip
rem
e
U to
ku s
u pr
ipre
mne
akt
ivno
sti z
a ra
tifik
aciju
tri o
d os
am p
roto
kola
uz
ovu
Kon
venc
iju; o
stal
ih p
et d
o 20
10.
Izra
da d
ugor
očne
stra
tegi
je
upra
vlja
nja
kval
iteto
m v
azdu
ha i
Akc
ioni
pla
n
2007
- 20
08
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne
sred
ine/
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
prip
rem
e
Pla
nira
no z
a 20
09. g
odin
u.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Saču
vati,
i ak
o je
m
oguć
e po
boljš
ati
kval
itet v
azdu
ha,
naroči
to u
ur
bani
m
podr
učjim
a
(opš
ti ci
lj 3)
Pos
tepe
no u
kida
nje
korišće
nja
olov
nog
benz
ina
i sm
anje
nje
sadr
žaja
sum
pora
u d
izel
gor
ivu
i na
fti
2007
- 20
09
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski
razv
oj
pret
ežno
sp
rove
deno
Urađe
n P
redl
og u
redb
e o
kval
itetu
tečn
ih g
oriv
a na
ftnog
por
ijekl
a
87
Uvođe
nje
inte
gris
ane
dozv
ole
u sk
ladu
sa
IPP
C z
akon
om
2008
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sr
edin
e/A
genc
ija z
a ži
votn
u sr
edin
u
prip
rem
e
Zako
n o
IPP
C je
stu
pio
na s
nagu
1.
1.20
08. g
odin
e. D
o sa
da n
ije iz
data
ni
jedn
a in
tegr
isan
a do
zvol
a.
Usp
osta
vlja
nje
naci
onal
ne m
reže
za
praće
nje
kval
iteta
vaz
duha
u
skla
du s
a E
U s
tand
ardi
ma
2007
- 20
08
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne
sred
ine/
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
D
onoš
enje
Ure
dbe
o ut
vrđi
vanj
u lo
kaci
ja m
jern
ih m
jest
a dr
žavn
e m
reže
za
sta
lno
prać
enje
kva
litet
a va
zduh
a pl
anira
no je
za
III k
varta
l 200
8. g
odin
e.
ZEM
LJIŠ
TE
Inst
ituci
je o
dgov
orne
za
mon
itorin
g ze
mljiš
ta /
Age
ncija
za
zašt
itu
živo
tne
sred
ine
Uni
verz
itet C
rne
Gor
e -
Bio
tehn
ički
inst
itut
Pob
oljš
anje
mon
itorin
ga z
emljiš
ta
na s
adrž
aj š
tetn
og i
opas
nog
mat
erija
la; i
zrad
a ka
rata
o s
adrž
aju
opas
nih
i šte
tnih
mat
erija
u
zem
ljištu
2007
– 2
010
CE
TI
prip
rem
e
Ocj
ena
se o
dnos
i na
mon
itorin
g ze
mljiš
ta (p
osto
jeći
Pro
gram
m
onito
ringa
je n
eoph
odno
usk
ladi
ti sa
za
htje
vim
a EE
A).
Za iz
radu
kar
ata
o sa
drža
ju o
pasn
ih i
štet
nih
mat
erija
u
zem
ljištu
, ocj
ena
nije
bilo
akt
ivno
sti.
MPŠ
V
Min
istra
stvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
Spr
ečav
anje
(svođe
nje
na n
ajm
anju
m
oguć
u m
jeru
) ne
nam
jens
kog
korišće
nja
poljo
priv
redn
og z
emljiš
ta
kroz
def
inis
anje
pol
itke
korišće
nja
poljo
priv
redn
og z
emljiš
ta,
unap
ređe
nje
zako
nsko
g ok
vira
(d
onoš
enje
Zak
ona
o po
ljopr
ivre
dnom
zem
ljištu
) i
dosl
jedn
u pr
imje
nu p
ropi
sa i
pros
torn
ih p
lano
va
2007
– 2
010
(traj
no)
Loka
lne
sam
oupr
ave
prip
rem
e
2007
S
kupš
tina
RC
G
spro
vede
no u
po
tpun
osti
Rat
ifika
cija
UN
Kon
venc
ije o
bor
bi
prot
iv d
ezer
tifik
acije
(UN
CC
D);
pr
ipre
ma
naci
onal
nog
akci
onog
pr
ogra
ma
za p
reve
nciju
deg
rada
cije
ze
mljiš
ta, u
skl
adu
sa U
NC
CD
2008
- 20
09
MP
ŠV
, Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
e
prip
rem
e
Rat
ifiko
vana
U
NC
CD
U
Zak
on o
zaš
titi p
rirod
e uv
ršte
na
obav
eza
izra
de N
acio
naln
og a
kcio
nog
plan
a; p
ripre
me
u to
ku
MPŠ
V U
nive
rzite
t Crn
e G
ore
- B
iote
hnič
ki in
stitu
t
Una
pređ
enje
up
ravl
janj
a ze
mlji
šnim
re
surs
om i
prev
enci
ja
uzro
ka
degr
adac
ije i
ošteće
nja
zem
ljišt
a (o
pšti
cilj
3)
Uvođe
nje
sist
ema
kont
role
pl
odno
sti z
emljiš
ta i
raci
onal
ne
upot
rebe
đub
riva
na o
brad
ivim
po
vrši
nam
a št
o veće
g br
oja
dom
aćin
stva
2007
– 2
010
(traj
no)
Kor
isni
ci z
emlji
šnjo
g re
surs
a
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
88
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne /
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
Priv
redn
i sub
jekt
i čijim
je
dje
lova
njem
doš
lo d
o oš
teće
nja
zem
ljišt
a
Pos
tupn
o sp
rovođe
nje
reku
ltiva
cije
oš
teće
nog
zem
ljišt
a, p
rven
stve
no u
pl
jeva
ljsko
j opš
tini
2007
– 2
012
Uni
verz
itet C
rne
Gor
e -
Bio
tehn
ički
inst
itut
bez
aktiv
nost
i
MPŠ
V
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne /
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
Kar
tiran
je e
rozi
je p
rem
a ob
licim
a i
step
enu
izra
ženo
sti;
razr
ada
prog
ram
skih
mje
ra z
a za
štitu
i ur
eđen
je e
rodi
rani
h po
vrši
na
2007
– 2
012
Uni
verz
itet C
rne
Gor
e -
Bio
tehn
ički
inst
itut
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
P
rvi k
orak
je id
entif
ikac
ija e
rodi
rani
h po
druč
ja
ŠUM
E Iz
rada
Nac
iona
lne
polit
ike
šum
arst
va C
rne
Gor
e 20
07
MP
ŠV
sp
rove
deno
u
potp
unos
ti
Urađe
na N
ŠP,
pred
log
dost
avlje
n V
ladi
Izra
da n
ovog
Zak
ona
o šu
mam
a,
zako
na o
lovs
tvu,
kao
i pr
ateć
ih
podz
akon
skih
aka
ta
2007
M
PŠ
V
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
P
redl
og Z
akon
a o
divl
jači
i lo
vstv
u do
stav
ljen
Vla
di; Z
akon
o š
umam
a je
pr
ogra
mom
rada
Vla
de p
redv
iđen
za
IV k
varta
l
Pob
oljš
anje
sis
tem
a m
onito
ringa
i ko
ntro
le p
lani
ranj
a i g
azdo
vanj
a u
šum
arst
vu i
lovs
tvu,
uz
adek
vatn
o ut
emel
jenj
e u
zak
onsk
im i
podz
akon
skim
akt
ima
2007
- 20
08
MP
ŠV
sp
rove
deno
u
man
joj m
jeri
Nap
ravl
jeno
upu
stvo
za
izra
du
plan
ova.
Ček
a se
don
ošen
je Z
akon
a o
šum
ama
da s
e u
potp
unos
ti pr
imije
ni
MPŠ
V
Osi
gura
ti od
rživ
o up
ravl
janj
e šu
mam
a i
dobi
janj
e FS
C
sert
ifika
ta
(opš
ti ci
lj 3)
Inst
ituci
onal
ni ra
zvoj
kap
acite
ta z
a im
plem
enta
ciju
po
boljš
ane
met
odol
ogije
inve
ntar
izac
ije š
uma
2007
- 20
08
Upr
ava
za š
ume
pret
ežno
sp
rove
deno
O
buče
no 2
5 in
žinj
era
iz
Upr
ave
za
šum
e; ta
kođe
ob
uka
i kod
iz
vođača
ra
dova
Obu
ke p
lani
rane
za
2007
. su
u po
tpun
osti
spro
vede
ne.
89
MPŠ
V In
stitu
cion
alni
razv
oj k
apac
iteta
za
impl
emen
taci
ju p
obol
jšan
e m
etod
olog
ije p
lani
ranj
a u
šum
arst
vu (z
asno
vano
g na
pr
inci
pim
a od
rživ
osti,
ek
onom
ično
sti
i kon
cept
u ek
ološ
ke
šum
arsk
e pr
ivre
de)
2007
- 20
08
Upr
ava
za š
ume
pret
ežno
sp
rove
deno
U to
ku s
u ob
uke
osob
lja i
izra
da
plan
ova
za 1
1 ga
zdin
skih
jedi
nica
MPŠ
V U
spos
tavl
janj
e ce
ntra
lne
baze
po
data
ka i
GIS
-a u
šum
arst
vu -
lovs
tvu
i obe
zbjeđe
nje
neop
hodn
e op
rem
e i o
buke
2007
- 20
08
Upr
ava
za š
ume
prip
rem
e
Nac
iona
lna
inve
ntur
a š
uma:
- p
ripre
mne
radn
je
- ter
ensk
i rad
ovi
- obr
ada
poda
taka
2007
20
08 –
200
9 20
09
MPŠ
V U
prav
a za
šum
e pr
ipre
me
U
toku
su
obuk
e os
oblja
Pro
izvo
dnja
sje
men
a od
aut
ohto
nih
gene
tski
h re
surs
a:
- rev
izija
pos
tojeći
h i i
zdva
janj
e no
vih
sjem
ensk
ih s
asto
jina
- spr
ovođ
enje
uzg
ojni
h i d
rugi
h m
jera
u i
zdvo
jeni
m s
asto
jinam
a - i
zgra
dnja
obj
ekta
, nab
avka
op
rem
e i o
buka
stručn
jaka
2006
– 2
007
2007
– 2
008
2007
– 2
008
MPŠ
V U
prav
a za
šum
e sp
rove
deno
u
potp
unos
ti
18 n
ovih
sj
emen
skih
sa
stoj
ina
izdv
ojen
o i
regi
stro
vano
Ocj
ena
se o
dnos
i sam
o na
prv
u fa
zu u
sp
rovođe
nju
ove
mje
re -
revi
ziju
po
stoj
ećih
i iz
dvaj
anje
nov
ih
sjem
ensk
ih s
asto
jina
MPŠ
V P
raće
nje
zdra
vstv
enog
sta
nja
šum
a
- pos
tavl
janj
e bi
oind
ikac
ijski
h tača
ka
2007
Upr
ava
za š
ume
spro
vede
no u
po
tpun
osti
MPŠ
V U
spos
tavl
janj
e si
stem
a pr
otiv
poža
rne
zašt
ite š
uma
(vid
eo
nadz
or)
2007
- 20
08
Upr
ava
za š
ume
prip
rem
e
MPŠ
V Iz
grad
nja
50 k
m š
umsk
ih p
utev
a (1
0 km
/god
) i re
kons
trukc
ija 5
0 km
šu
msk
ih p
utev
a (1
0 km
/god
)
2007
–20
12
Upr
ava
za š
ume
spro
vede
no u
po
tpun
osti
16
,85
km
izgr
ađen
ih
pute
va
Dire
kni t
rošk
ovi k
once
sion
ara
- rad
vl
astit
im s
reds
tvim
a - b
ili s
u 33
7.00
0 €.
MPŠ
V
Upr
ava
za š
ume
Inde
ntifi
kaci
ja i
zašt
ita a
utoh
tone
de
ndro
flore
i fa
une
sa p
oseb
nim
os
vrto
m n
a en
dem
ične
i re
liktn
e vr
ste
2007
- 20
10
Kor
isni
ci lo
višt
a
prip
rem
e
90
MPŠ
V O
bnav
ljanj
e i
sana
cija
de
grad
irani
h šu
ma
(o
pšti
cilj
3)
Izra
da p
lans
ke d
okum
enta
cije
20
07
Upr
ava
za š
ume
spro
vede
no u
po
tpun
osti
P
ošum
ljeno
96
ha g
olet
i V
ršen
i su
i dru
gi ra
dovi
na
njez
i, ob
novi
, i s
anac
iji š
uma
ukup
ne
vrije
dnos
ti 64
2.00
0 €.
SIST
EM U
PRA
VLJA
NJA
ŽIV
OTN
OM
SR
EDIN
OM
Iz
vrši
ti iz
mje
ne i
dopu
ne Z
akon
o
živo
tnoj
sre
dini
u s
klad
u sa
te
kućo
m re
form
om z
akon
odav
stva
u
obla
sti ž
ivot
ne s
redi
ne i
nast
aviti
ha
rmon
izac
iju n
acio
naln
og
zako
noda
vstv
a sa
EU
pro
pisi
ma
2007
- 20
08
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
pret
ežno
sp
rove
deno
Usv
ajan
je Z
akon
a o
živo
tnoj
sre
dini
pl
anira
no z
a II
kvar
tal 2
008.
god
ine.
Raz
voj a
dmin
istra
tivni
h ka
paci
teta
za
har
mon
izac
iju z
akon
odav
stva
u
obla
sti ž
ivot
ne s
redi
ne
2007
– 2
010
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Po
veća
n je
bro
j zap
osle
nih
u S
ekto
ru
za z
aštit
u ži
votn
e sr
edin
e za
14
novi
h sl
užbe
nika
. Nije
su n
apra
vlje
ni z
nača
jni
kora
ci k
a pr
ibliž
avan
ju E
U s
tand
ardi
ma
kod
podj
ele
nadl
ežno
sti u
obl
asti
živo
tne
sred
ine.
Obe
zbije
diti
obuk
u i u
savr
šava
nje
kadr
ova
za p
rimje
nu n
ovih
zak
ona
(EIA
, SE
A i
IPP
C) k
ao i
za o
stal
e pr
opis
e iz
obl
asti
živo
tne
sred
ine
čija
je iz
rada
u to
ku (o
dnos
no z
a on
e ko
ji će
biti
izrađe
ni d
o 20
08.
godi
ne n
a sv
im n
ivoi
ma)
2007
- 200
8 M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
pr
ipre
me
N
ije b
ilo o
buka
u 2
007.
god
; 200
6.
godi
ne o
rgan
izov
ane
tri ra
dion
ice
za
obuk
u ka
drov
a na
repu
blič
kom
i lo
kaln
om n
ivou
. U to
ku s
u pr
ipre
mne
ak
tivno
sti z
a or
gani
zova
nje
više
ra
dion
ica
(za
obuk
u ek
ološ
kih
insp
ekto
ra, o
buku
kad
rova
na
repu
blič
kom
i lo
kaln
om n
ivou
i iz
rada
up
utst
va z
a S
EA
, kao
i za
prim
jenu
SE
A za
kona
na
pros
torn
o-pl
ansk
a do
kum
enta
).
Usp
osta
vlja
nje
efik
asno
g za
kons
kog
i in
stitu
cion
alno
g ok
vira
zaš
tite
živo
tne
sred
ine
(pos
ebno
vez
ano
za s
lobo
dan
pris
tup
info
rmac
ijam
a,
spro
vođe
nje
EIA
, SE
A, I
PPC
za
kona
i jača
nje
osta
lih
regu
lato
rnih
i tr
žišn
ih
inst
rum
enat
a up
ravl
janj
a ži
votn
om
sred
inom
) (o
pšti
cilj
3)
Izra
diti
podz
akon
ske
akte
za
zako
n o
proc
jeni
utic
aja,
zak
on o
st
rate
škoj
pro
cjen
i utic
aja
i zak
ona
o in
tegr
isan
oj k
ontro
li za
gadj
enja
Do
2008
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
pr
etež
no
spro
vede
no
5 podz
akon
skih
pr
opis
a uz
EIA
za
kon
91
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Prip
rem
iti p
lan
impl
emen
taci
je IP
PC
za
kona
D
o 20
08
Loka
lne
sam
oupr
ave
prip
rem
e
Efik
asna
prim
jena
pos
tojeći
h za
kona
iz o
blas
ti ži
votn
e sr
edin
e (a
vr
emen
om i
onih
čije
don
ošen
je
pred
stoj
i)
2007
– 2
008
(i da
lje)
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
prip
rem
e
Form
irati
Age
nciju
za
živo
tnu
sred
inu
i stv
oriti
usl
ove
za e
fikas
no
djel
ovan
je o
ve in
stiu
cije
2007
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
pr
etež
no
spro
vede
no
A
genc
ija ć
e bi
ti fo
rmira
na Z
akon
om o
ži
votn
oj s
redi
ni u
II k
varta
lu 2
008.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
MPŠ
V
CE
TI
HM
Z In
stitu
t za
zdra
vlje
Usk
ladi
ti pr
ogra
m m
onito
ringa
i si
stem
izvj
ešta
vanj
a sa
EEA
st
anda
rdim
a i n
a ta
j nač
in s
tvor
iti
pred
uslo
v za
usp
osta
vlja
nje
sveo
buhv
atno
g in
form
acio
nog
sist
ema
u ob
last
i zaš
tite
živo
tne
sred
ine
2007
- 200
8
RZZ
P
pret
ežno
sp
rove
deno
Usp
osta
vlja
nje
sveo
buhv
atno
g in
form
acio
nog
sist
ema
u ob
last
i ži
votn
e sr
edin
e je
pre
dviđ
eno
novi
m
Zako
nom
o ž
ivot
noj s
redi
ni.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Loka
lne
sam
oupr
ave
Izra
diti
zaje
dnič
ki p
rogr
am z
a ra
zmje
nu in
form
acija
i ši
renj
e is
tih
međ
u or
gani
ma
repu
blič
ke i
opšt
insk
ih u
prav
a, n
evla
dini
h or
gani
zaci
ja i
osta
lih lo
kaln
ih
orga
niza
cija
, sa
cilje
m d
a se
ohr
abri
i pod
stak
ne uče
šće
javn
osti
u do
noše
nju
odlu
ka o
živ
otno
j sre
dini
, po
sebn
o na
loka
lnom
niv
ou
2007
- 20
08
NV
O
Pre
težn
o sp
rove
deno
Nov
i Zak
on o
živ
otno
j sre
dini
re
gulis
aće
pris
tup
info
rmac
ijam
a,
učešće
javn
osti
u do
noše
nju
odlu
ka o
ži
votn
oj s
redi
ni i
pris
tup
prav
osuđ
u u
skla
du s
a za
htje
vim
a A
rhus
ke
konv
enci
je.
Nad
ležn
i org
ani C
G
Rat
ifika
cija
Arh
uske
kon
venc
ije
2008
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
prip
rem
e
Rat
ifika
cija
pla
nira
na d
o kr
aja
2008
. go
dine
.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Usv
ojiti
Zak
on o
eko
-fond
u i
osno
vati
eko-
fond
uz
jača
nje
ulog
e ek
onom
skih
inst
rum
enat
a i
dosl
jedn
u pr
imje
nu p
rinci
pa
«zag
ađiv
ać p
laća
»
2006
- 20
07
Min
ista
rstv
o fin
ansi
ja
pret
ežno
sp
rove
deno
P
lani
rano
je d
a se
do
kraj
a 20
08.
godi
ne u
svoj
i Zak
on o
osn
ivan
ju e
ko-
fond
a
92
PRO
STO
RN
O P
LAN
IRA
NJE
M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i ra
zvoj
D
onoš
enje
PP
i int
egra
cija
zah
tjeva
od
rživ
osti
u PP
kro
z st
rate
šku
proc
jenu
utic
aja
2007
Par
lam
ent R
CG
spro
vede
no u
po
tpun
osti
U
svoj
en P
P
Don
ošen
je P
rost
orno
g pl
ana
podr
učja
pos
ebne
nam
jene
Mor
sko
dobr
o
2007
P
arla
men
t RC
G
spro
vede
no u
po
ptun
osti
Usv
ojen
P
PP
PN
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j U
sklađi
vanj
e pr
osto
rnih
pla
nova
po
druč
ja p
oseb
ne n
amje
ne i
pros
torn
ih p
lano
va o
pštin
a sa
P
rost
orni
m p
lano
m R
epub
like
2007
- 20
09
Loka
lne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Usv
ojen
e iz
mje
ne i
dopu
ne 3
PP
O
Don
ošen
je i
ažur
iranj
e po
stoj
ećih
pr
osto
rnih
pla
nova
spr
ovod
i se
znač
ajni
je i
bolje
. B
udva
, Dan
ilovg
rad
i Šav
nik,
rađe
ni
para
leln
o sa
PP
CG
Loka
lne
sam
oupr
ave
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Don
ošen
je/a
žurir
anje
GU
P i
DU
P u
op
štin
ama
(prio
ritet
prim
orje
i op
štin
e na
čijo
j ter
itorij
i im
a na
cion
alni
h pa
rkov
a)
2007
- 20
09
Nad
leže
ne s
tručn
e in
stitu
cije
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Usv
ojen
a 3
GU
P-a
B
udva
, Bar
i Š
avni
k, rađe
ni p
aral
elno
sa
PP
CG
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Loka
lne
sam
opra
ve
Obe
zbjeđe
nje
prav
ovre
men
og i
djel
otvo
rnog
pris
tupa
info
rmac
ijam
a i uče
šća
javn
osti
u iz
radi
pro
stor
no
plan
ske
i urb
anis
tičke
do
kum
enta
cije
2007
- 20
10
NV
O
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U
izra
di je
nov
i Zak
on o
pla
nira
nju
i ur
eđen
ju p
rost
ora
koji će
obe
zbije
diti
trans
pare
ntno
st.
Loka
lne
sam
oupr
ave
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Don
ošen
je n
ovih
i a
žurir
anje
po
stoj
ećih
pr
osto
rnih
pl
anov
a na
svi
m
nivo
ima
(od
PP
Rep
ublik
e do
op
štin
skih
DU
P);
inte
grac
ija
zaht
jeva
od
rživ
osti
u pr
osto
rno-
plan
sku
doku
men
taci
ju
(opš
ti ci
lj 3)
Raz
voj k
apac
iteta
(pos
ebno
na
opšt
insk
om n
ivou
) za
kont
inui
rano
pl
anira
nje
i prim
jenu
sav
rem
enih
tre
ndov
a, in
tegr
aciju
zah
tjeva
od
rživ
osti
(kro
z pr
ocje
nu u
ticaj
a pl
anov
a na
živ
otnu
sre
dinu
)
2007
– 2
012
(traj
no)
Dom
aće
stručn
e in
stitu
cije
prip
rem
e
93
PRO
STO
RN
O P
LAN
IRA
NJE
M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i ra
zvoj
D
onoš
enje
PP
i int
egra
cija
zah
tjeva
od
rživ
osti
u PP
kro
z st
rate
šku
proc
jenu
utic
aja
2007
Par
lam
ent R
CG
spro
vede
no u
po
tpun
osti
U
svoj
en P
P
Don
ošen
je P
rost
orno
g pl
ana
podr
učja
pos
ebne
nam
jene
Mor
sko
dobr
o
2007
P
arla
men
t RC
G
spro
vede
no u
po
ptun
osti
Usv
ojen
P
PP
PN
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j U
sklađi
vanj
e pr
osto
rnih
pla
nova
po
druč
ja p
oseb
ne n
amje
ne i
pros
torn
ih p
lano
va o
pštin
a sa
P
rost
orni
m p
lano
m R
epub
like
2007
- 20
09
Loka
lne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Usv
ojen
e iz
mje
ne i
dopu
ne 3
PP
O
Don
ošen
je i
ažur
iranj
e po
stoj
ećih
pr
osto
rnih
pla
nova
spr
ovod
i se
znač
ajni
je i
bolje
. B
udva
, Dan
ilovg
rad
i Šav
nik,
rađe
ni
para
leln
o sa
PP
CG
Loka
lne
sam
oupr
ave
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Don
ošen
je/a
žurir
anje
GU
P i
DU
P u
op
štin
ama
(prio
ritet
prim
orje
i op
štin
e na
čijo
j ter
itorij
i im
a na
cion
alni
h pa
rkov
a)
2007
- 20
09
Nad
leže
ne s
tručn
e in
stitu
cije
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Usv
ojen
a 3
GU
P-a
B
udva
, Bar
i Š
avni
k, rađe
ni p
aral
elno
sa
PP
CG
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Loka
lne
sam
opra
ve
Obe
zbjeđe
nje
prav
ovre
men
og i
djel
otvo
rnog
pris
tupa
info
rmac
ijam
a i uče
šća
javn
osti
u iz
radi
pro
stor
no
plan
ske
i urb
anis
tičke
do
kum
enta
cije
2007
- 20
10
NV
O
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U
izra
di je
nov
i Zak
on o
pla
nira
nju
i ur
eđen
ju p
rost
ora
koji će
obe
zbije
diti
trans
pare
ntno
st.
Loka
lne
sam
oupr
ave
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
Don
ošen
je n
ovih
i a
žurir
anje
po
stoj
ećih
pr
osto
rnih
pl
anov
a na
svi
m
nivo
ima
(od
PP
Rep
ublik
e do
op
štin
skih
DU
P);
inte
grac
ija
zaht
jeva
od
rživ
osti
u pr
osto
rno-
plan
sku
doku
men
taci
ju
(opš
ti ci
lj 3)
Raz
voj k
apac
iteta
(pos
ebno
na
opšt
insk
om n
ivou
) za
kont
inui
rano
pl
anira
nje
i prim
jenu
sav
rem
enih
tre
ndov
a, in
tegr
aciju
zah
tjeva
od
rživ
osti
(kro
z pr
ocje
nu u
ticaj
a pl
anov
a na
živ
otnu
sre
dinu
)
2007
– 2
012
(traj
no)
Dom
aće
stručn
e in
stitu
cije
prip
rem
e
Form
iranj
e re
gion
alno
g ce
ntra
za
plan
iranj
e (z
a op
štin
e sj
ever
nog
regi
ona)
2007
Lo
kaln
e sa
mou
prav
e
Zb
og z
apoč
inja
nja
proj
ekta
jača
nja
kapa
cite
ta u
opš
tinam
a uz
pod
ršku
S
vjet
ske
bank
e, o
dust
alo
se o
d sp
rovođe
nja
ove
mje
re. U
Min
ista
rstv
u za
eko
nom
ski r
azvo
j je
nagl
ašen
o da
u
okvi
ru n
ovog
Zak
ona
o lo
kaln
oj
sam
oupr
avi p
osto
ji m
oguć
nost
da
se
podr
že p
redv
iđen
e ak
tivno
sti,
ali d
a, z
a sa
da, n
e po
stoj
i mog
ućno
st
regi
onal
nog
pris
tupa
. Kad
a se
bud
e pr
avila
revi
zija
Akc
iono
g pl
ana
Nac
iona
lne
stra
tegi
je o
drži
vog
razv
oja
treba
nap
ravi
ti iz
mje
ne o
ve m
jere
.
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j U
spos
tavl
janj
e in
tegr
alno
g in
form
acio
nog
sist
ema
sa
odgo
vara
jući
m p
odsi
stem
ima
(k
atas
tar,
pros
torn
o pl
anira
nje,
ur
bani
zam
, inf
rast
rukt
ura)
2007
– 2
012
(traj
no)
Loka
lne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U
toku
su
izra
de S
tudi
ja "I
nfor
mac
iona
po
dršk
a P
PC
G" i
"Ins
trum
enti
impl
emen
taci
je P
PC
G"
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j Jača
nje
kapa
cite
ta n
adle
žih
insp
ekci
ja z
a pr
imje
nu z
akon
a i
plan
ova;
pob
oljš
anje
koo
rdin
acije
i ra
zgra
niče
nje
nadl
ežno
sti,
i do
slje
dna
prim
jena
kaz
neni
h m
jera
u
sluč
aju
nepo
štov
anja
pr
opis
a/pl
anov
a
2007
– 2
012
(traj
no)
Loka
lne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Don
ošen
je p
oliti
ke z
aštit
e pe
jzaž
a u
skla
du s
a P
redi
onom
kon
venc
ijom
S
avje
ta E
vrop
e
2008
M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i zaš
tite
živo
tne
sred
ine
je fo
rmira
lo ra
dnu
grup
u za
ra
tifik
aciju
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
N
adle
žne
inst
ituci
je
loka
lne
sam
oupr
ave
Zašt
ititi
priro
dni i
ku
lturn
i pej
zaž
(o
pšti
cilje
vi 3
i 5)
Id
entif
ikac
ija i
vred
nova
nje
pejz
aža,
i i
nteg
raci
ja z
aštit
e pe
jzaž
a u
pros
torn
o pl
anira
nje,
pol
itiku
zaš
tite
živo
tne
sred
ine,
kul
turn
u i o
stal
e re
leva
ntne
pol
itike
2007
- 20
10
Stručn
e in
stitu
cije
(za
urba
niza
m i
proj
ekto
vanj
e, z
aštit
u ku
lturn
og n
asljeđa
, za
štitu
prir
ode,
A
rhite
kton
ski f
akul
tet)
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U
izra
di je
nov
i Zak
on o
pla
nira
nju
i ur
eđen
ju p
rost
ora
94
MO
RE
I OB
ALN
O P
OD
RUČ
JE
Vla
da R
CG
M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Def
inis
ati g
rani
cu o
baln
og p
odručj
a pr
ema
smje
rnic
ama
Bar
selo
nske
ko
nven
cije
, pra
teći
h pr
otok
ola
i na
crta
IUO
P p
roto
kola
; pre
pozn
ati
gran
icu
obal
nog
podr
učja
u
Pro
stor
nom
pla
nu R
epub
like
2007
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Def
inis
ano
obal
no
podr
učje
u
pred
logu
NS
IU
OP
Vla
da R
CG
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
, M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
Izra
diti
i usv
ojiti
Nac
iona
lnu
stra
tegi
ju in
tegr
alno
g up
ravl
janj
a ob
alni
m p
odručj
em C
rne
Gor
e -
NS
IUO
PCG
2007
Koo
rdin
acio
no ti
jelo
za
IUO
P
pret
ežno
sp
rove
deno
U
rađe
n pr
edlo
g N
S IU
OP
Vla
da R
CG
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
JP
za
upra
vlja
nje
mor
skim
dob
rom
Def
inis
ati l
iniju
iza
koje
nem
a gr
adnj
e ili
utv
rditi
par
amet
re p
rem
a ko
jima će
se
u pl
anov
ima
niže
g re
da u
tvrđ
ivat
i ova
lini
ja
2007
Opš
tine
Her
ceg
Nov
i, K
otor
, Tiv
at, B
udva
, B
ar, U
lcin
j
prip
rem
e
Pot
pisa
n pr
otok
ol o
IUO
P
Vla
da R
CG
M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
Izm
jeni
ti Za
kon
o m
orsk
om d
obru
(il
i don
ijeti
novi
Zak
on o
oba
lnom
po
druč
ju) i
usk
ladi
ti ga
sa
Bar
selo
nsko
m k
onve
ncijo
m,
prat
ećim
pro
toko
lima
i dr
ugim
m
eđun
arod
nim
kon
venc
ijam
a
2007
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
bez
aktiv
nost
i
Vla
da R
CG
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
Form
irati
inst
ituci
onal
ni o
kvir
(in
stitu
cija
, age
ncija
ili s
l.) z
a pr
imje
nu n
ovih
pro
pisa
i N
acio
naln
e st
rate
gije
IUO
P
2008
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
bez
aktiv
nost
i
Sku
pštin
a R
CG
Uvođe
nje
inte
gral
nog
upra
vlja
nja
obal
nim
po
druč
jem
u
Crn
oj G
ori
(opš
ti ci
lj 3)
Obe
zbje
diti
impl
emen
taci
ju
Bar
selo
nske
kon
venc
ije i
prat
ećih
pr
otok
ola,
MAR
PO
L ko
nven
cije
i dr
ugih
rele
vant
nih
međ
unar
odni
h sp
oraz
uma
(kro
z p
rilag
ođav
anje
do
mać
ih p
ropi
sa, d
onoš
enje
i sp
rovođe
nje
rele
vant
nih
stra
tegi
ja,
akci
onih
pla
nova
i m
jera
).
2007
- 20
12
(fazn
o,
dugo
ročn
o)
Vla
da R
CG
pret
ežno
sp
rove
deno
Ocj
ena
se o
dnos
i na
impl
emen
taci
ju
Bar
selo
nske
kon
venc
ije i če
tiri n
jena
pr
otok
ola
koji
su ra
tifik
ovan
i u 2
007;
ur
ađen
i su
stud
ija o
impl
emen
taci
ji (k
ao p
rilog
Zak
ona
o ra
tifik
aciji)
, NA
P i
SA
P B
IO, k
ao i
pred
log
NS
IUO
P. U
to
ku je
fizi
bilit
i stu
dija
za
CA
MP
.
A
ktiv
nost
i vez
ane
za M
AR
PO
L
95
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja, p
omor
stva
i t
elek
omun
ikac
ija
konv
enci
ju s
u sp
rove
dene
u m
anjo
j m
jeri.
Vla
da R
CG
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
, M
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
Pre
pozn
ati i
jasn
o ra
zgra
niči
ti na
dlež
nost
i za
inte
gral
no
upra
vlja
nje
na lo
kaln
om,
regi
onal
nom
i na
cion
alno
m n
ivou
2007
- 20
08
Opš
tine
Her
ceg
Nov
i, K
otor
, Tiv
at, B
udva
, B
ar, U
lcin
j
bez
aktiv
nost
i
Vla
da R
CG
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Izra
diti
CA
MP
Mon
tene
gro
(Pro
gram
int
egra
lnog
upr
avlja
nja
obal
nim
pod
určj
em)
2008
- 20
09
(i d
alje
)
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U
toku
je iz
rada
Stu
dije
izvo
dljiv
osti
za
CA
MP
; rea
lizac
ija C
AM
P-a
pla
nira
na
za p
rvu
polo
vinu
200
9. g
odin
e.
Vla
da R
CG
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
M
PŠV
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja, p
omor
stva
i t
elek
omun
ikac
ija
2007
-200
8
JP z
a up
ravl
janj
e m
orsk
im d
obro
m
Opš
tine
Her
ceg
Nov
i, K
otor
, Tiv
at, B
udva
, B
ar, U
lcin
j H
idro
met
eoro
lošk
i za
vod
Sman
jenj
e iz
vora
za
gađe
nja
mor
a i
obal
nog
podr
učja
(opš
ti ci
lj 3)
Izra
diti
sveo
buhv
atni
pro
gram
ko
ntin
uira
nog
prać
nja
okea
nogr
afsk
ih, f
izič
ko-h
emijs
kih,
bi
ološ
kih
i dru
gih
para
met
ara
mor
a i
obal
nog
podr
učja
(mon
itorin
g) k
oji
će in
tegr
isat
i poj
edin
ačne
pro
gram
e i p
repo
znat
i izv
ore
finan
sran
ja;
real
izac
ija p
rogr
ama
od
2007
Obe
zbje
diti
neop
hodn
u op
rem
u za
preće
nje
svih
pa
ram
etar
a m
ora,
usp
osta
viti
GIS
ba
zu p
odat
aka
o m
oru
i oba
lnom
po
druč
ju, o
bezb
jedi
ti m
ehan
izm
e tra
jnog
fina
nsira
nja
i ide
ntifi
kova
ti in
stitu
cije
za
održ
avan
je b
aze
poda
taka
2007
- 20
12
CE
TI
pret
ežno
sp
rove
deno
Ocj
ena
se o
dnos
i na
prog
ram
m
onito
ringa
: u to
ku je
fina
lizac
ija
ugov
ora
za re
aliz
aciju
MED
PO
L m
onito
ringa
sta
nja
mor
skog
ek
osis
tem
a, u
ključu
jući
i pl
an z
a fin
ansi
r. O
cjen
a za
dio
mje
re k
oji s
e od
nosi
na
opre
mu
i GIS
baz
u po
data
ka je
sp
rove
deno
u m
anjo
j mje
ri
96
Inst
itut z
a bi
olog
iju
mor
a, d
ruge
nad
ležn
e in
stitu
cije
V
lada
RC
G
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja, p
omor
stva
i t
elek
omun
ikac
ija
Usv
ajan
je i
spro
vođe
nje
Nac
iona
lnog
pla
na in
terv
enci
ja k
od
inci
dent
nog
zagađe
nja
mor
a sa
br
odov
a, k
ao o
snov
e za
pr
istu
panj
e S
ubre
gion
alno
m p
lanu
za
Jad
ran
2007
-200
8
(i da
lje)
Upr
ava
pom
orsk
e si
gurn
osti
Dru
ge n
adle
žne
inst
ituci
je
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
P
ripre
mlje
n pr
vi n
acrt
plan
a
Vla
da R
CG
U
svaj
anje
Zak
ona
o za
štiti
od
zagađi
vanj
a m
ora
s pl
ovila
, Zak
ona
o lu
kam
a, Z
akon
a o
mor
u, Z
akon
a o
hidr
ogra
fsko
j dje
latn
osti,
Zak
ona
o po
mor
skoj
plo
vidb
i, Za
kona
o
sigu
rnos
ti i b
ezbj
edno
sti p
lovi
dbe
2007
Min
ista
rstv
o sa
obraća
ja, p
omor
stva
i t
elek
omun
ikac
ija
pret
ežno
sp
rove
deno
Usv
ojen
Zak
on o
mor
u; p
ripre
mlje
ni
pred
lozi
zak
ona
o o
zašt
iti o
d za
gađi
vanj
a m
ora
s pl
ovila
, luk
ama,
po
mor
skoj
plo
vidb
i, si
gurn
osti
i be
zbje
dnos
ti pl
ovid
be
Vla
da R
CG
N
adle
žna
min
ista
rstv
a JP
za
upra
vlja
nje
mor
skim
dob
rom
Obe
zbje
diti
meh
aniz
am e
fikas
ne
podj
ele
i koo
rdin
acije
nad
ležn
osti
za k
ontro
lu a
ktiv
nost
i u o
baln
om
podr
učju
(koj
i pod
razu
mje
va
međ
usek
tors
ku s
arad
nju
i sar
adnj
u lo
kaln
ih i
repu
blič
kih
insp
ekci
jski
h or
gana
)
2007
-200
8
Opš
tine
Her
ceg
Nov
i, K
otor
, Tiv
at, B
udva
, B
ar, U
lcin
j
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
P
redl
ogom
NS
IUO
P n
ije u
pot
puno
sti
defin
isan
meh
aniz
mim
a in
stitu
cion
alne
ko
ordi
naci
je
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Rev
izija
i us
vaja
nje
Nac
iona
lnog
ak
cion
og p
lana
za
suzb
ijanj
e za
gađe
nja
sa k
opna
pre
ma
cilje
vim
a na
vede
nim
u S
trate
škom
ak
cion
om p
lanu
usv
ojen
om 1
997.
go
d u
okv
iru U
NE
P/M
AP
2007
i dr
uga
min
ista
rstv
a i
inst
ituci
je u
ključe
ne u
re
aliz
aciju
Bar
selo
nske
ko
nven
cije
i pr
ateć
ih
prot
okol
a n
a op
erat
ivno
m n
ivou
u
Crn
oj G
ori
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
R
eviz
ija n
ije ra
đena
u p
otpu
nost
i jer
se
ta m
jera
nije
ukl
opila
u a
kcio
ni p
lan
i di
nam
iku
UN
EP
/MA
P-a
; za
2008
. go
dinu
pla
nira
n poče
tak
revi
zije
B
udge
t Bas
elin
es k
oje
su p
reds
tavl
jale
os
novu
za
izra
du N
AP
-a.
97
KLI
MA
TSK
E PR
OM
JEN
E I Z
AŠT
ITA
OZO
NSK
OG
OM
OTA
ČA
M
inis
tars
tvo
turiz
ma
i za
štite
živ
otne
sre
dine
/ A
genc
ija z
a ži
votn
u sr
edin
u
Izra
da N
acio
naln
e ko
mun
ikac
ije o
kl
imat
skim
pro
mje
nam
a (u
ključu
jući
in
vent
ar g
asov
a sa
efe
ktom
st
akle
ne b
ašte
, pla
n sm
anje
nja
emis
ija i
prog
ram
za
ubla
žava
nje
posl
jedi
ca k
limat
skih
pro
mje
na)
2007
- 20
08
Hid
rom
eteo
rolo
ški
zavo
d
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
P
ripre
mlje
ni n
acrti
nac
iona
lnih
in
vent
ara
gaso
va s
a ef
ekto
m s
takl
ene
bašt
e za
199
0. 1
998
i 200
3. g
odin
u;
odob
rena
GEF
sre
dstv
a i o
snov
an
Kom
itet z
a up
ravl
janj
e pr
ojek
tom
za
prip
rem
u pr
vog
naci
onal
nog
izvj
ešta
ja
Rat
ifika
cija
Kjo
to p
roto
kola
20
07
Sku
pštin
a R
CG
sp
rove
deno
u
potp
unos
ti
Usv
ojen
Zak
on
o ra
tifik
aciji
K
joto
pro
toko
la
(Sl.
List
RC
G,
br. 1
7/20
07)
Osn
ovan
Sav
jet z
a m
ahan
izam
čis
tog
razv
oja
koji
vrši
ulo
gu o
vlašće
nog
naci
onal
nog
tijel
a za
odo
brav
anje
C
DM
pro
jeka
ta; u
rađe
na p
rocj
ena
pote
ncija
lnih
CD
M p
roje
kata
.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne/
Impl
emen
taci
ja p
rogr
ama
post
epen
og iz
baci
vanj
a iz
upo
trebe
su
psta
nci k
oje
ošteću
ju o
zons
ki
omot
ač
2007
- 20
12
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
pret
ežno
sp
rove
deno
Usv
ojen
Nac
iona
lni p
rogr
am z
a el
imin
aciju
iz u
potre
be s
ubps
tanc
i koj
e oš
teću
ju o
zons
ki o
mot
ač
O
TPA
D
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne/
Age
ncija
za
živo
tnu
sred
inu
Don
ošen
je p
odza
kons
kih
akat
a ko
ja s
e od
nose
na
Zako
n o
upra
vlja
nju
otpa
dom
2007
Nad
ležn
i drž
avni
i or
gani
loka
lne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U
rađe
ni n
acrti
dva
pod
zako
nska
akt
a;
u to
ku je
prip
rem
a za
izra
du o
stal
ih 1
8 po
dzak
onsk
ih a
kata
koj
i tre
ba d
a se
za
vrše
do
kraj
a 20
08.
Dal
je
uskl
ađiv
anje
re
gula
tive
sa E
U
prop
isim
a, u
z jača
nje
kapa
cite
ta z
a pr
aviln
o po
stup
anje
sa
otpa
dom
i jača
nje
baze
po
data
ka
(opš
ti ci
lj 3)
Rep
ublič
ki p
lan
upra
vlja
nja
otpa
dom
20
07
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
spro
vede
no u
po
tpun
osti
Iz
rađe
n P
lan
upra
vlja
nja
otpa
dom
za
perio
d 20
08 -
2012
98
Opš
tinsk
i pla
novi
upr
avlja
nja
otpa
dom
20
08
Loka
lne
sam
oupr
ave
pr
ipre
me
P
odgo
rica
prip
rem
a pl
an, p
lano
vi
osta
lih o
pštin
a u
prip
rem
i. Iz
radu
lo
kaln
ih p
lano
va tr
eba
oček
ivat
i do
kraj
a 20
08 i
poče
tka
2009
.
Loka
lne
sam
oupr
ave
Javn
a ko
mun
alna
pr
eduz
eća
Izgr
adnj
a re
gion
alni
h sa
nita
rnih
de
poni
ja (p
riorit
et d
epon
ijam
a na
P
rimor
ju)
2007
– 2
012
(i
dalje
)
Bud
uća
jedi
nica
za
impl
emen
taci
ju
proj
ekat
a ko
mun
alne
in
frast
rukt
ure
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Iz
građ
ena
depo
nija
u P
odgo
rici;
u to
ku
su p
ripre
me
za iz
radu
stu
dija
iz
vodl
jivos
ti i e
labo
rata
pro
cjen
e ut
icaj
a na
živ
otnu
sre
dinu
za
osta
le d
epon
ije
(urađe
no z
a de
poni
ju u
Ber
anam
a).
Izgr
adnj
a os
talih
dep
onija
i nj
ihov
o st
avlja
nje
u fu
nkci
ju s
e oč
ekuj
e od
no
vem
bra
2009
. god
ine.
Izgr
adnj
a de
poni
je z
a op
asan
otp
ad20
09
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
bez
aktiv
nost
i
Rad
i se
na iz
nala
ženj
u rje
šenj
a za
lo
kaci
ju d
epon
ije z
a pr
ivre
men
o od
laga
nje
opas
nog
otpa
da.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja,
rada
i so
cija
lnog
st
aran
ja
Vođe
nja
regi
stra
pod
atak
a o
proi
zvod
nji o
tpad
a, u
prav
ljanj
u ot
pado
m i
izda
tim d
ozvo
lam
a (u
sk
ladu
sa čl
anom
44
Zako
na o
up
ravl
janj
u ot
pado
m)
2009
Loka
lna
sam
oupr
ava
bez
aktiv
nost
i
Pita
nja
veza
na z
a vođe
nje
regi
stra
biće
uređe
na p
odza
kons
kim
akt
ima.
M
ZRSS
: U to
ku iz
rada
stra
tesk
og
doku
men
ta k
ojim
ce
se d
efin
isat
i up
ravl
janj
e m
edic
insk
im o
tpad
om iz
ko
jeg će
pro
izić
i pra
viln
ik o
pos
tupa
nju
sa m
edic
insk
im o
tpad
om.
99
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Javn
a ko
mun
alna
pr
eduz
eća
Pod
izan
je s
vije
sti o
znača
ju
prav
ilnog
pos
tupa
nja
sa o
tpad
om
2007
- 20
12
NV
O
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
R
ealiz
uje
se p
ilot p
roje
kat s
elek
tivno
g sa
kupl
janj
a ot
pada
u s
vim
gra
dovi
ma
u C
rnoj
Gor
i; poče
la k
ampa
nja
za
izba
civa
nje
plas
tični
h ke
sa iz
upo
trebe
. A
kcija
"Nek
a bu
de č
isto
" se
real
izuj
e već če
tiri g
odin
e.
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i
zašt
ite ž
ivot
ne s
redi
ne
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski
razv
oj
Loka
lne
sam
oupr
ave
Stim
ulis
anje
pro
gram
a za
reci
klaž
u ot
pada
20
07 -
2012
Priv
atni
sek
tor
bez
aktiv
nost
i
100
Prio
rtie
tni z
adac
i M
jere
R
okov
i N
osio
ci
Stat
us
Poka
zate
lji
prog
resa
K
omen
tari
UPR
AVL
JAN
JE I
UČ
EŠĆ
E JA
VNO
STI U
DO
NO
ŠEN
JU O
DLU
KA
V
lada
i dr
ugi
orga
ni iz
vršn
e vl
asti,
uz
pom
oć
drža
vnih
age
ncija
i in
stitu
cija
Nas
tava
k re
form
i jav
ne
adm
inis
traci
je i
pobo
ljšan
je n
jene
ef
ikas
nost
i u s
klad
u sa
po
treba
ma
koje
pr
oizi
laze
iz p
roce
sa E
U
inte
grac
ija; p
obol
jšan
je
verti
kaln
e i h
oriz
ontln
e ko
ordi
naci
ja u
okv
iru
javn
e ad
min
istra
cije
2007
– 2
010
Uni
verz
itet
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Svi
drž
avni
org
ani
Pol
itičk
e pa
rtije
Una
prije
diti
spro
vođe
nje
zako
na,
stra
tešk
ih
doku
men
ata,
pl
anov
a i
prog
ram
a;
osig
urat
i ad
ekva
tno
učešće
javn
osti
u pr
oces
u nj
ihov
e pr
ipre
me
(o
pšti
cilj
4)
Dal
ji ko
raci
ka
uspo
stav
ljanj
u tra
nspa
rent
nog
i za
javn
ost o
tvor
enog
pr
oces
a do
noše
nja
odlu
ka
2007
– 2
010
(i da
lje)
Civ
ilni s
ekto
r
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Usv
ajan
je N
acio
naln
og p
rogr
am z
a in
tegr
aciju
C
rne
Gor
e u
Evr
opsk
u un
iju z
a pe
riod
2008
–
2012
. god
ine
(NP
I) pl
anira
no je
za
drug
i kva
rtal
ove
godi
ne. N
acio
naln
i pro
gram
za
inte
grac
iju
pred
stav
ljaće
pla
n im
plem
enta
cije
Spo
razu
ma
o st
abiliz
aciji
i pr
idru
živa
nju,
što
je i
obav
eza
Crn
e G
ore
prem
a čl
anu
72 S
SP
, po
kom
e C
rna
Gor
a tre
ba d
a sači
ni p
oseb
ni p
rogr
am z
a sp
rovođe
nje
SSP.
NPI
će
obuh
vata
ti i v
iše
drug
ih
doku
men
ata
koje
je c
rnog
orsk
a ad
min
istra
cija
do
sad
a re
dovn
o pr
ipre
mal
a, k
ao š
to s
u A
kcio
ni
plan
za
impl
emen
taci
ju p
repo
ruka
iz E
vrop
skog
pa
rtner
stva
1 i A
kcio
ni p
lan
za jača
nje
adm
inis
trativ
nih
kapa
cite
ta z
a im
plem
enta
ciju
SS
P.
Bro
j jav
nih
rasp
rava
i os
talih
vid
ova
kons
ulta
cija
u
proc
esu
dono
šenj
a po
litik
a i p
lano
va je
zn
atno
uveća
n u
2007
. god
ini.
Sku
pštin
a R
CG
Vla
da i
orga
ni
izvr
šne
vlas
ti
Suzb
ijanj
e ko
rupc
ije(o
pšti
cilj
4)
Don
ošen
je
antik
orup
cijs
ke p
oliti
ke
sa k
onkr
etni
m m
jera
ma
za s
uzbi
janj
e k
orup
cije
u
poje
dini
m o
blas
tima,
po
sebn
o ko
d pr
ivat
izac
ije, u
rban
izm
a i g
rađe
vina
rstv
a,
prav
osuđ
a, i
upra
vlja
nja
priro
dnim
resu
rsim
a ka
o ob
last
ima
u ko
jima
koru
pcija
mož
e zn
ačaj
no u
groz
iti ja
vni
inte
res
2007
Civ
ilni s
ekto
r (N
VO
, med
iji)
pret
ežno
sp
rove
deno
D
ones
en A
kcio
ni
plan
za
borb
u pr
otiv
kor
upci
je
Vla
da C
rne
Gor
e je
u d
osad
ašnj
em p
erio
du
usvo
jila
dva
izvj
ešta
ja N
acio
naln
e ko
mis
ije o
re
aliz
aciji
mje
ra iz
Akc
iono
g pl
ana
za
spro
vodj
enje
Pro
gram
a bo
rbe
prot
iv k
orup
cije
i or
gani
zova
nog
krim
inal
a, i
oba
izvj
ešta
ja s
u ob
javl
jena
i do
stup
na ja
vnos
ti na
saj
tu U
prav
e za
ant
ikor
upci
jsku
inic
ijativ
u –
(http
://w
ww
.gom
.cg.
yu/fi
les/
1186
0626
53.d
oc; i
ht
tp://
ww
w.g
om.c
g.yu
/file
s/12
0464
0240
.doc
). V
lada
je z
a na
redn
i per
iod
naja
vila
i pr
ipre
mu
Inov
irano
g A
kcio
nog
plan
a za
spr
ovod
jenj
e P
rogr
ama
borb
e pr
otiv
kor
upci
je i
orga
nizo
vano
g kr
imin
ala.
101
Svi
org
ani d
ržav
ne
vlas
ti
Dos
ljedn
a pr
imje
na
Zako
na o
slo
bodn
om
pris
tupu
info
mac
ijam
a
2007
(tr
ajno
)
Civ
ilni s
ekto
r (N
VO
, med
iji)
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Vla
da
Anti-
koru
pcijs
ke
kam
panj
e 2
007
- 201
0
Civ
ilni s
ekto
r (N
VO
, med
iji)
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Ugl
avno
m k
roz
aktiv
nost
i NV
O s
ekto
ra i
Upr
ave
za a
ntik
orup
cijs
ku in
icija
tivu
Sud
stvo
i tu
žila
stvo
A
ktiv
niji
dopr
inos
su
dstv
a u
anti-
koru
pcijs
kim
pr
ogra
mim
a
200
7 - 2
010
Civ
ilni s
ekto
r (N
VO
, med
iji)
bez
aktiv
nost
i
Svi
drž
avni
org
ani
Pol
itičk
e pa
rtije
Civ
ilni s
ekto
r (N
VO
, med
iji)
Dal
je u
napr
edjiv
anje
za
kono
davs
tva
u ob
last
i bo
rbe
prot
iv k
orup
cije
, jača
nje
inst
ituci
ja z
a sp
rovo
djen
je
antik
orup
cijs
ke p
oliti
ke i
rast
efik
asno
sti
prav
osud
nog
sist
ema
(Izm
jene
i do
pune
K
rivič
nog
zako
nika
, po
sebn
o u
obla
sti
jača
nje
kapa
cite
ta
tuži
lašt
va i
uvod
jenj
e m
jera
tajn
og n
adzo
ra )
2007
(tr
ajno
)
Vasp
itno-
obra
zovn
i sis
tem
na
svi
m n
ivoi
ma
bez
aktiv
nost
i
Toko
m 2
007.
god
ine,
u p
roce
suira
nju
sluč
ajev
a ko
rupc
ije, b
ilo je
u ra
du 4
5 op
tuže
nja
prot
iv 6
8 lic
a, d
onije
to 2
5 pr
esud
a pr
otiv
26
lica,
od če
ga
su p
ravo
snaž
ne 1
1 pr
esud
a pr
otiv
11
lica.
Loka
lne
sam
oupr
ave
Vla
da
Dos
ljedn
o sp
rovođe
nje
zako
na o
loka
lnoj
sa
mou
prav
i
2007
- 20
08
Sud
ska
vlas
t
pret
ežno
sp
rove
deno
Dec
entr
aliz
acija
(o
pšti
cilj
4)
Inst
ituci
onal
no i
finan
sijs
ko jača
nje
orga
na lo
kaln
e sa
mou
prav
e, p
oseb
no u
ob
last
ima
u ko
jima
se
novi
m z
akon
skim
rje
šenj
ima
opšt
inam
a da
ju z
nača
jne
i za
htje
vne
nadl
ežno
sti
200
6 - 2
008
Vla
da, p
oseb
no
Min
ista
rstv
o fin
ansi
ja
Org
ani l
okal
ne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri U
dio
pore
skih
pr
ihod
a lo
kaln
e sa
mop
urav
e u
ukup
nim
por
eski
m
prih
odim
a - 8
,4%
(2
006)
Uku
pno
ostv
aren
i prih
odi b
udže
ta s
vih
opšt
ina
za 2
007.
god
inu
izno
se 3
05,3
3 m
il. e
ur i
u od
nosu
na
2006
. (16
4,75
mil.
eur
), veći
su
za
85,3
3%. U
stru
ktur
i ost
vare
nih
prih
oda,
prih
odi
loka
lnog
kar
akte
ra uče
stvu
ju s
a 83
,05%
(od
kojih
55,
40%
se
odno
si n
a fis
kaln
e pr
ihod
e -
pore
ze, t
akse
i na
knad
e), u
stup
ljeni
prih
odi
budž
eta
Drž
ave
11,9
1 %
, sre
dstv
a E
galiz
acio
nog
fond
a 3,
56 %
, usl
ovne
dot
acije
iz
budž
eta
Drž
ave
0,52
% i
subv
enci
je iz
bud
žeta
D
ržav
e 0,
96 %
. (B
ilten
Min
ista
rstv
a Fi
nans
ija,
broj
XI)
102
Izgr
adnj
a ka
paci
teta
na
loka
lnom
niv
ou,
pose
bno
u ob
last
ima
u ko
jima
orga
ni lo
kaln
e sa
mou
prav
e im
aju
znač
ajne
i za
htje
vne
nadl
ežno
sti (
prim
jeri
uključu
ju, a
li ni
jesu
og
raniče
ni n
a,
vodo
snab
dije
vanj
e,
upra
vlja
nje
voda
ma,
ot
pado
m, p
rost
orno
pl
anira
nje)
2007
- 20
12
Vla
da, o
rgan
i iz
vršn
e vl
asti,
pa
ra-d
ržav
ne
agen
cije
i in
stitu
cije
U
nive
rzite
t N
VO
M
eđun
arod
ne
orga
niza
cije
i
prog
ram
i
prip
rem
e
Rea
lizov
an m
anji
broj
pro
gram
a ob
uke;
nem
a po
data
ka o
znača
jnom
jača
nju
tehn
ički
h ka
paci
teta
ili l
juds
kih
resu
rsa
Jača
nje
međ
uopš
tinsk
e sa
radn
je i
pris
tupa
rje
šava
nju
prob
lem
a na
re
gion
alno
m n
ivou
2007
- 20
09
Zaje
dnic
a op
štin
a Lo
kaln
e sa
mou
prav
e V
lada
, org
ani
izvr
šne
vlas
ti,
para
-drž
avne
ag
enci
je
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
OB
RA
ZOVA
NJE
M
inis
trast
vo
pros
vjet
e i n
auke
Po
stiz
anje
kv
alite
tnog
ob
razo
vanj
a za
sv
u dj
ecu;
os
tvar
ivan
je
Mile
niju
msk
ih
razv
ojni
h ci
ljeva
i c
iljev
a
Nac
iona
lnog
ak
cion
og p
lana
za
dje
cu
(opš
ti ci
ljevi
1 i
2)
Obe
zbije
diti
da s
va
djec
a os
novn
oško
lsko
g uz
rast
a, p
oseb
no
rom
ska,
upi
šu i
zavr
še o
snov
nu
škol
u
2007
- 20
10
Zavo
d za
ško
lstv
o
pret
ežno
sp
rove
deno
96
,9%
dje
ce
obuh
vaće
no
obav
ezni
m
osno
vnim
ob
razo
vanj
em;
12
36 d
jece
RA
E u
os
novn
im
škol
ama.
Sto
pa p
ism
enos
ti ko
d uz
rast
a 10
go
dina
i st
ariji
- 97
,5%
. Bro
j os
nova
ca k
oji s
u do
bili
besp
latn
e ud
žben
ike
103
Min
ista
rstv
o pr
osvj
ete
i nau
ke
Obe
zbije
diti
besp
latn
e ud
žben
ike
rom
skoj
dj
eci i
dje
ci iz
si
rom
ašni
h ka
tego
rija
stan
ovni
štva
2007
- 20
10
Zavo
d za
ško
lstv
o
pret
ežno
sp
rove
deno
(k
oris
nici
so
c.po
moć
i i R
AE
) -
2863
(od če
ga
232
RA
E).
B
roj g
imna
zija
laca
ko
ji su
dob
ili
besp
latn
e ud
žben
ike
-63.
Min
istra
stvo
pr
osvj
ete
i nau
ke
Ost
varit
i ink
luzi
vno
obra
zova
nje
2007
– 2
010
Zavo
d za
ško
lstv
o
pret
ežno
sp
rove
deno
B
roj d
jece
ob
uhvaće
ne
inkl
uziv
nim
ob
razo
vanj
em:
185
- pre
dško
lsko
; 15
91 o
snov
ne
škol
e i 1
96 s
redn
je
škol
e.
B
roj š
kola
u k
ojim
a su
obe
zbijeđe
ne
tehn
ičke
m
oguć
nost
i za
inkl
uziv
nu n
asta
vu:
36 o
snov
nih
i 6
sred
njih
Min
ista
rstv
o pr
osvj
ete
i nau
ke
Zavo
d za
ško
lstv
o
Cen
tar z
a st
ručn
o ob
razo
vanj
e
Rea
lizov
anje
na
stav
e po
nov
im
obra
zovn
im
prog
ram
ima
2007
- 20
10
Ško
le
spro
vede
no u
po
tpun
osti
Bro
j osn
ovni
h šk
ola
u re
form
i: 11
9 (7
4%);
odno
s uč
enik
/ rač
unar
: 29
,6.
Bro
j sr
ednj
ih š
kola
u
refo
rmi:
49 (1
00);
odno
s uč
enik
/ raču
nar:
21,6
.
104
Min
istra
stvo
pr
osvj
ete
i nau
ke
Izra
da iz
born
ih
prog
ram
a za
os
novn
u šk
olu
2007
– 2
010
Zavo
d za
ško
lstv
o
pret
ežno
sp
rove
deno
B
roj o
snov
nih
škol
a u
kojim
a se
re
aliz
uju
izbo
rni
prog
ram
i: 47
; bro
j uč
enik
a ko
ji iz
učav
aju
izbo
rne
pred
met
e: 1
2.25
0
Min
istra
stvo
pr
osvj
ete
i nau
ke
Izra
da iz
born
ih
prog
ram
a za
gi
mna
zije
2007
- 201
0
Zavo
d za
ško
lstv
o
pret
ežno
sp
rove
deno
B
roj g
imna
zija
u
kojim
a se
real
izuj
u iz
born
i pro
gram
i: 21
+ 2
priv
atne
;
br
oj uče
nika
koj
i iz
učav
aju
izbo
rne
pred
met
e: 4
.138
Min
istra
stvo
pr
osvj
ete
i nau
ke
Cen
tar z
a st
ručn
o ob
razo
vanj
e
Kva
litet
na
impl
emen
taci
ja
Pre
dmet
nih
prog
ram
a ko
ji sa
drže
tem
atsk
e sa
drža
je o
drži
vog
razv
oja
2007
- 20
12
Zavo
d za
ško
lstv
o
pret
ežno
sp
rove
deno
B
r. na
stav
nika
os
novn
ih š
kola
ob
učen
ih n
a ra
dion
icam
a i
sem
inar
ima:
200
6 - 8
74
20
07 -
902
Br.
nast
avni
ka
sred
njih
ško
la
obuč
enih
na
radi
onic
ama
i se
min
arim
a: 2
006
- 337
200
7 - 3
19
Min
istra
stvo
pr
osvj
ete
i nau
ke
Zavo
d za
ško
lstv
o
Poveća
nje
tem
atsk
ih
sadr
žaja
odr
živo
g ra
zvoj
a u
nast
avni
m
prog
ram
ima
od p
redš
kols
kog
do
univ
erzi
tets
kog
nivo
a
(opš
ti ci
lj 3)
Kre
iranj
e 20
%
slob
odno
g sa
drža
ja
pred
met
nih
prog
ram
a od
pr
edšk
olsk
og d
o un
iver
zite
tsko
g ni
voa
sa te
mat
skm
sa
drža
jima
o od
rživ
om ra
zvoj
u
2007
- 20
12
Ško
le
prip
rem
e
105
NV
O
Rea
lizac
ija
pose
bnih
pro
jeka
ta
u šk
olam
a ko
je
nude
NV
O, a
od
nose
se
na
održ
ivi r
azvo
j i
zast
itu ž
ivot
ne
sred
ine
2007
- 20
10
Ško
le
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri B
roj p
roje
kata
koj
i se
real
izuj
u u
sara
dnji
sa
Min
ista
rtsvo
m: 1
1
ZDR
AVS
TVO
M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
, rad
a i
soci
jaln
og s
tara
nja
Inst
itut z
a ja
vno
zdra
vlje
Min
ista
rstv
o pr
osvj
ete
i nau
ke
Min
ista
rstv
o un
utra
šnjih
po
slov
a i j
avne
up
rave
Loka
lne
sam
oupr
ave
Pobo
ljšat
i kv
alite
t živ
ota
u ve
zi s
a zd
ravl
jem
(u
z pr
omov
isan
je
zdra
vih
stilo
va
živo
ta)
(opš
ti ci
ljevi
1 i
2)
Pro
moc
ija z
drav
ih
stilo
va ž
ivot
a u
cilju
m
odifi
kaci
je
pona
šanj
a (S
tarte
gija
kon
trole
pu
šenj
a, S
tarte
gija
be
zbije
dne
hran
e,
Stra
tegi
ja
prev
enci
je n
asilja
, A
kcio
ni p
lan
za
prev
enci
ju
nark
oman
ije) i
un
apređe
nje
mje
ra
sigu
rnos
ti u
vezi
sa
zdra
vlje
m
2007
- 20
12
NV
O
pret
ežno
sp
rove
deno
U
rađe
n ob
razo
vni
plan
i pr
ogra
m z
a no
vi iz
born
i pr
edm
et "Z
drav
i ži
votn
i stil
ovi";
P
ripre
mlje
ni s
u pr
iručn
ici z
a pr
even
ciju
na
rkom
anije
;
Urađe
ne s
tudi
je,
održ
ane
konf
eren
cije
, pr
ipre
mlje
ni
prop
agan
dni
mat
erija
li za
ko
ntro
lu p
ušen
ja;
godi
šnje
se
održ
i ok
o 20
- 30
pr
edav
anja
o
kont
roli
puše
nja
i sp
rovo
di s
e re
dovn
a go
dišn
ja
kam
panj
a na
S
vjet
ski d
an b
orbe
pr
otiv
puš
enja
Stra
tegi
ja i
Akc
ioni
pla
n za
pre
venc
iju
nark
oman
ije s
u za
vrše
ni. P
ripre
mlje
ni p
riruč
nici
za
pre
venc
iju n
arko
man
ije, s
prov
odi s
e pr
ogra
m
vršn
jačk
e ed
ukac
ije.
Za p
redm
et "
Zdra
vi ž
ivot
ni s
tilov
i" s
ačin
jen
je
udžb
enik
za
nast
avni
ke.
R
adi s
e no
va S
trat
egija
za
kont
rolu
puš
enja
(p
reth
odna
bila
za
perio
d do
200
7). U
toku
je i
revi
zija
Zak
ona
o og
raniče
nju
upot
rebe
du
vans
kih
proi
zvod
a. Z
avrš
ava
se n
ovo
Glo
baln
o is
traži
vanj
e o
potro
šnji
duva
na, a
za
vrše
ne s
u st
udija
pre
vale
nce,
eko
nom
ska
i pr
avna
stu
dija
, vel
iki b
roj n
acio
naln
ih
konf
eren
cija
, edu
kaci
ja z
a sp
rovođe
nje
kam
panj
a na
tere
nu, o
smiš
ljeni
i ur
ađen
i pr
opag
andn
i mat
erija
li i o
stal
o
106
Nad
ležn
e in
spek
cijs
ke
služ
be
Inst
itut z
a ja
vno
zdra
vlje
Una
pređ
enje
ko
ntro
le
zdra
vstv
ene
ispr
avno
sti ž
ivot
nih
nam
irnic
a i
pred
met
a op
šte
upot
rebe
, kva
litet
a vo
de z
a piće
i dr
ugih
par
amet
ara
koji
utič
u na
zd
ravl
je;
uskl
ađiv
anje
sa
EU
st
anda
rdim
a
2007
- 20
10
CE
TI
pret
ežno
sp
rove
deno
U
svoj
en Z
akon
o
bezb
jedn
osti
hran
e St
rate
gija
bez
bjed
ne h
rane
iz 2
006.
god
ine
pred
vidj
ela
form
iranj
e st
ručn
ih ti
mov
a za
ob
ilaza
k la
bora
torij
a ko
je s
e ba
ve k
ontro
lom
be
zbje
dnos
ti hr
ane;
nap
ravl
jen
je iz
vješ
taj
stručn
ih ti
mov
a.
In
stitu
t za
javn
o zd
ravl
je v
eć n
ekol
iko
dece
nija
pr
ovod
i pro
gram
kon
tinira
nog
prać
enja
kva
litet
a i h
igije
nske
ispr
avno
sti v
oda
iz g
rads
kih
vodo
voda
.
Međ
usek
tors
ki
timov
i M
inis
tars
tvo
zdra
vlja
, rad
a i
soci
jaln
og s
tara
nja
Min
ista
rstv
o tu
rizm
a i z
aštit
e ži
votn
e sr
edin
e S
tručn
e in
stitu
cije
(In
stitu
t za
zdra
vlje
, C
ETI
, itd
.)
Raz
voj
mul
tisek
tors
kih
prog
ram
a sa
cilj
em
utvrđi
vanj
a zn
ačaj
a de
jstv
a sp
oljn
ih
fakt
ora
na z
drav
lje
i prip
rem
a na
cion
alno
g ak
cion
og p
lana
za
zdra
vlje
i ži
votn
u sr
edin
u
2007
-201
0
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
BE
Z O
CJE
NE
Pos
toje
pre
limin
arni
pla
novi
da
se ra
di n
a re
aliz
aciji
ove
mje
re (M
inis
tars
tva
rada
, zdr
avlja
i s
ocija
lnog
sta
ranj
a i t
uriz
ma
i zaš
tite
živo
tne
sred
ine,
u s
arad
nji s
a S
vjet
skom
zdr
avst
veno
m
orga
niza
cijo
m).
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
aM
inis
tars
tvo
pros
vjet
e i n
auke
In
stitu
t za
javn
o zd
ravl
je
Oču
vanj
e i
unap
ređe
nje
zdra
vlja
st
anov
ništ
va s
a po
sebn
im
osvr
tom
na
pose
bno
osje
tljiv
e ka
tego
rije
stan
ovni
štva
(o
pšti
cilje
vi 1
i 2)
Raz
voj i
un
apređe
nje
prog
ram
a ko
ji im
aju
za c
ilj
podi
zanj
e ni
voa
znan
ja u
funk
ciji
prev
enci
je b
oles
ti (p
oseb
no k
od
djec
e i
osta
lih
vuln
erab
ilnih
ka
tego
rija)
2007
-201
0
Nad
ležn
e zd
ravs
tven
e in
stitu
cije
pret
ežno
sp
rove
deno
Nov
i izb
orni
pre
dmet
"Zdr
avi ž
ivot
ni s
tilov
i" te
k tre
ba d
a se
impl
emen
tira.
Spr
ovod
e se
ak
tivno
sti p
redv
iđen
e A
kcio
nim
pla
nom
za
djec
u i v
ezan
o za
Rom
sku
popu
laci
ju.
107
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
Inst
itut z
a ja
vno
zdra
vlje
Spr
ječa
vanj
e,
prav
ovre
men
o ot
kriv
anje
, liječe
nje
i suz
bija
nje
zara
znih
bol
esti,
uk
ljuču
jući
i va
kcin
aciju
pro
tiv
glav
nih
zara
znih
bo
lest
i, ka
o i
prev
enci
ju i
kont
rolu
loka
lnih
en
dem
skih
bol
esti
2009
- 20
12
Nad
ležn
e zd
ravs
tven
e in
stitu
cije
U p
ripre
mi (
rok
je
2009
- 20
12)
P
rogr
am o
bave
znih
imun
izac
ija s
e pe
rman
entn
o sp
rovo
di v
eć n
ekol
iko
dece
nija
. U s
klad
u sa
ep
idem
iolo
škom
situ
acijo
m i
prep
oruk
ama
SZO
, oč
ekuj
e se
uvođe
nje
novi
h va
kcin
a ko
je ć
e do
prin
ijeti
boljo
j kon
troli
poje
dini
h za
razn
ih
bole
sti.
Spr
oved
ena
je e
radi
kaci
ja d
ječj
e pa
raliz
e i e
limin
acija
dift
erije
; ost
vare
na je
dob
ra
kont
rola
svi
h va
kcin
o pr
even
tibiln
ih o
bolje
nja,
a
naroči
to v
elik
og k
ašlja
, mal
ih b
ogin
ja i
rube
le.N
apom
ena:
Sta
tus
"U p
ripre
mi"
se
odno
si n
a re
aliz
aciju
mje
ra k
oje
se tiču
već
ih
kapi
taln
ih in
vest
icija
u o
voj o
blas
ti (k
ao š
to s
u ot
vara
nja
labo
rato
raija
u o
kviru
Inst
ituta
za
javn
o zd
ravl
je, s
klap
anje
mem
oran
dum
a o
sara
dnji
sa la
bora
torij
ama
za o
tkiv
anje
viru
snih
in
fekc
ija u
inos
trans
tvu
i izg
radn
ja in
fekt
ivne
kl
inik
e) č
iji p
očet
ak je
pla
nira
n te
k za
per
iod
nako
n 20
09.
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
a
Zdra
vstv
ena
zašt
ita
stan
ovni
štva
, pri
čem
u su
prio
ritet
dj
ece
i mla
di,
zašt
ita ž
ena
u ve
zi
sa p
lani
ranj
em
poro
dice
, tru
dnoć
om,
porođa
jem
i m
ater
inst
vom
, kao
i z
aštit
a st
arih
2009
-201
2
Nad
ležn
e zd
ravs
tven
e in
stitu
cije
BEZ
OC
JEN
E (r
ok
je 2
009
- 201
2)
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
a
Pod
izan
je n
ivoa
m
enta
lnog
zdr
avlja
gr
ađan
a, li
ječe
nje
i re
habi
litac
ija
duše
vno
obol
jelih
, ka
o i p
oseb
an
smje
štaj
i lije
čenj
e ob
olje
lih o
d du
ševn
ih b
oles
ti ko
ji m
ogu
da
ugro
ze s
ebe
i ok
olin
u u
kojo
j živ
e u
skla
du s
a S
trate
gijo
m
2007
-201
2
Nad
ležn
e zd
ravs
tven
e in
stitu
cije
BE
Z O
CJE
NE
Izra
ženo
nes
laga
nje
od s
tran
e M
inis
tars
tva
zdra
vlja
, rad
a i s
ocija
lnog
sta
ranj
a sa
na
čino
m n
a ko
ji je
form
ulis
ana
ova
mje
ra,
zato
što
se
smat
ra d
a ne
dop
rinos
i de
stig
mat
izac
iji (n
apro
tiv!)
osob
a ko
je p
ate
od
pore
meć
aja
men
taln
og z
drav
lja i
da n
ije u
sk
ladu
sa
refo
rmom
men
taln
og z
drav
lja u
Crn
oj
Gor
i. K
ada
se b
udu
prav
ile iz
mje
ne A
P N
SOR
, ov
u m
jeru
treb
a re
defin
isat
i u d
ijelu
ko
rišće
nja
term
ina
"duš
evno
obo
ljeli"
i is
tican
ja m
oguć
nost
i da
ove
osob
e "m
ogu
da u
groz
e se
be i
okol
inu
u ko
joj ž
ive"
.
108
unap
rjeđe
nja
men
taln
og z
drav
lja
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
a
Ade
kvat
an tr
etm
an
traum
atiz
ovan
ih
osob
a sa
po
sebn
im o
svrto
m
na s
aobr
aćaj
ni
traum
atiz
am
2007
-201
2
Nad
ležn
e zd
ravs
tven
e in
stitu
cije
BE
Z O
CJE
NE
RA
VNO
PRA
VNO
ST I
SOC
IJA
LNA
ZA
ŠTIT
A
Vla
da R
CG
D
onoš
enje
S
trate
gije
razv
oja
soci
jaln
e i d
ječj
e za
štite
Crn
e G
ore
(Stra
tegi
ju č
ine
prog
ram
i koj
e je
po
trebn
o re
aliz
ovat
i u c
ilju
unap
ređe
nja
soci
jaln
e i d
ječj
e za
štite
)
2007
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja,
rada
i so
cija
lnog
sta
ranj
a
spro
vede
no u
po
tpun
osti
Usv
ojen
a st
rate
gija
; u to
ku
aktiv
nost
i na
izra
di
loka
lnih
pla
nova
za
štite
u
opšt
inam
a P
odgo
rica
i H
erce
g N
ovi
Pre
dsto
ji im
plem
enta
cija
Akc
iono
g pl
ana
Stra
tegi
je. P
riorit
eti s
u: p
reis
pitiv
anje
vis
ine
mat
erija
lnih
dav
anja
, dec
entra
lizac
ija s
iste
ma,
ut
vrđi
vanj
e st
anda
rda,
razv
oj in
farm
acio
nog
sist
ema.
Vla
da R
CG
Poveća
nje
kval
iteta
usl
uga
soci
jaln
e za
štite
; ek
onom
sko
osna
živa
nje
lica
u st
anju
soc
ijaln
e po
treb
e (o
pšti
cilj
2)
Don
ošen
je «
Mre
že
usta
nova
soc
ijaln
e i d
ječj
e za
štite
» -
akta
koj
im s
e ut
vđuj
u i p
lani
raju
vr
ste,
bro
j i
rasp
ored
ust
anov
a na
terit
oriji
CG
2007
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
a
OD
US
TALO
SE
O
D R
EA
LIZA
CIJ
E
Im
ajuć
i u v
idu
proc
es d
ecen
traliz
acije
, odu
stal
o se
od
real
izac
ije o
ve m
jere
.
Don
ijeta
je S
trat
egija
razv
oja
soci
jaln
e za
štite
st
arih
lica
(koj
a ni
je b
ila p
redv
iđen
a N
SOR
) sa
Akc
ioni
m p
lano
m. P
riorit
eti:
utvrđi
vanj
e st
anda
rda
u us
luga
ma,
pod
rška
loka
lnoj
sa
mou
prav
i u o
voj o
blas
ti, p
rona
laže
nje
održ
ivog
rješ
enja
za
prog
ram
pom
oć u
kuć
i.
109
Vla
da R
CG
Min
ista
rstv
o ra
da i
soci
jaln
og s
tara
nja
Don
ošen
je
Stra
tegi
je
inte
grac
ija o
soba
s
inva
lidite
tom
u
druš
tven
e to
kove
u
Crn
oj G
ori
2007
NV
O s
ekto
r
spro
vede
no u
po
tpun
osti
Usv
ojen
a st
rate
gija
; u to
ku
izra
da A
kcio
nog
plan
a
Stra
tegi
ja d
ones
ena,
pre
dsto
ji do
noše
nje
i im
plem
enta
cija
Akc
iono
g pl
ana.
Prio
ritet
i: do
noše
nje
Zako
na o
zaš
titi o
soba
sa
inva
lidite
tom
od
disk
rimin
acije
i Za
kona
o
povl
astic
ama
inva
lidni
h lic
a u
unut
rašn
jem
pu
tnič
kom
sao
brać
aju,
otv
aran
ju d
nevn
ih
cent
ara.
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
a
Kom
esar
ijat z
a ra
selje
na li
ca
Form
iranj
e ce
ntra
za
loka
lnu
inte
grac
iju
rase
ljeni
h lic
a u
okvi
ru
Kom
esar
ijata
za
rase
ljena
lica
2007
NV
O
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
a
Min
ista
rstv
o pr
osvj
ete
i nau
ke
Zavo
d za
za
pošl
java
nje
Dire
kcija
za
razv
oj
mal
ih i
sred
njih
pr
eduz
eća
Pro
gram
i za
pošl
java
nja
rase
ljeni
h lic
a
2007
- 20
10
NV
O
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
aM
inis
tars
tvo
za
ekon
omsk
i raz
voj
Loka
lne
sam
oupr
ave
Kom
esar
ijat z
a ra
selje
na li
ca
Pro
gram
i ob
ezbi
jeđi
vanj
a os
novn
og
smje
štaj
a za
ra
selje
na li
ca
2007
- 201
0
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
pret
ežno
sp
rove
deno
Od
pose
bnog
znača
ja z
a ov
u ob
last
je
dono
šenj
e (ju
l 200
7. g
od.)
Stra
tegi
je z
a su
zbija
nje
siro
maš
tva
i soc
ijaln
e is
ključe
nost
i 200
7 - 2
011,
koj
a je
kom
patib
ilna
je s
a S
trate
gijo
m o
drži
vog
razv
oja,
Akc
ioni
m
plan
om z
a ev
rops
ko p
artn
erst
vo, N
acio
naln
om
stra
tegi
jom
za
trajn
o rje
šava
nje
prob
lem
a iz
bjeg
lica
i int
erno
rase
ljeni
h lic
a i N
acio
naln
im
akci
onim
pla
nom
za
Dek
adu
uključe
nja
Rom
a.
Stra
tegi
je je
usm
jere
na n
a če
tiri k
ljučn
e ob
last
i: zd
ravs
tvo,
obr
azov
anje
, soc
ijaln
u za
štitu
i za
pošl
java
nje,
od
kojih
zav
isi u
napr
ijeđe
nje
soci
jaln
og i
ekon
omsk
og p
olož
aja
ranj
ivih
gru
pa
stan
ovni
štva
. Obu
hvat
a 16
1 pr
ojek
at iz
na
vede
nih
prio
ritet
nih
obla
sti.
110
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
aC
entri
za
soci
jaln
i ra
d K
omes
arija
t za
rase
ljena
lica
C
rven
i krs
t N
VO
Pris
tup
sist
emu
soci
jaln
e i d
ječj
e za
štite
i no
včan
a po
moć
za
rase
ljena
lica
2007
- 20
12
Međ
unar
odne
or
gani
zaci
je
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
U to
ku je
izra
da z
akon
a
Min
ista
rstv
o zd
ravl
ja, r
ada
i so
cija
lnog
sta
ranj
aM
inis
tars
tvo
pros
vjet
e i n
auke
U
druž
enje
po
slod
avac
a R
omsk
a ud
ruže
nja
Una
pređ
enje
za
pošl
java
nja
RAE
(R
omi,
Ašk
elji,
E
gipć
ani)
2007
- 20
12
Loka
lne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Vla
da R
CG
U
svoj
iti Z
akon
o
rodn
oj
ravn
opra
vnos
ti
2007
Sku
pštin
a R
CG
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
Vla
da R
CG
U
svoj
iti N
acio
naln
i pl
an a
ktiv
nost
i za
post
izan
je ro
dne
ravn
opra
vnos
ti
2007
K
ance
larij
a za
ra
vnop
ravn
ost
polo
va
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
Min
ista
rstv
a K
ance
larij
a za
ra
vnop
ravn
ost
polo
va
Loka
lne
upra
ve
Impl
emen
tirat
i N
acio
naln
i pla
n ak
tivno
sti z
a po
stiz
anje
rodn
e ra
vnop
ravn
osti
2007
- 20
09
NV
O
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
Jača
ti ro
dnu
ravn
opra
vnos
ti (o
pšti
cilj
2)
Osi
gura
ti m
ehan
izm
e za
ra
vnop
rava
n ut
icaj
že
na i
muš
kara
ca
na d
onoš
enje
od
luka
o
ekon
omsk
om
razv
oju
i ras
podj
eli
koris
ti od
nje
ga
2007
- 20
12
Vla
da R
CG
B
EZ
INFO
RM
AC
IJA
111
KU
LTU
RA
I M
EDIJ
I Iz
rada
Nac
iona
lne
stra
tegi
je o
ku
lturn
oj p
oliti
ci
2008
- 20
09
Min
ista
rstv
o ku
lture
, spo
rta i
med
ija
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Zast
uplje
n veći
bro
j rel
evan
tnih
inst
ituci
ja i
poje
dina
ca iz
obl
asti
kultu
re. P
ristu
pilo
se
izra
di
Zako
na o
kul
turi.
Izra
da s
eta
zako
na
o ku
lturn
im
dobr
ima:
- Z
akon
o k
ultu
nim
do
brim
a - Z
akon
o
muz
ejsk
oj
djel
atno
sti
- Zak
on o
arh
ivsk
oj
djel
atno
sti
- Zak
on o
bi
blio
tečk
oj
djel
atno
st
2007
- 20
08
Min
ista
rstv
o ku
lture
, spo
rta i
med
ija
prip
rem
e
Urađe
ne ra
dne
verz
ije n
acrta
tri z
akon
a; u
toku
iz
rada
Zak
ona
o ku
lturn
im d
obrim
a
Rep
ublič
ki z
avod
za
zaš
titu
spom
enik
a
Izra
da b
aza
poda
taka
o
kultu
rnim
dob
rima
(nep
okre
tni i
po
kret
ni
spom
enic
i)
2007
- 20
09
Nar
odni
muz
ej
Crn
e G
ore
prip
rem
e Fo
rmira
no 3
57
digi
taln
ih d
osije
a za
nep
okre
tne
spom
enik
e ku
lture
u
RZZ
SK
i 4.
500
muz
ejsk
ih je
dini
ca
snim
ljeno
i un
esen
o u
NM
CG
D
ATA
RZZ
SK
- R
epub
lički
zav
od z
a za
štitu
spo
men
ika
kultu
re; N
MC
G D
ATA
- Muz
ejsk
i inf
o si
stem
a N
arod
nog
muz
eja
Crn
e G
ore
Izra
da a
rheo
lošk
e ka
rte i
baze
po
data
ka o
ar
heol
oški
m
istra
živa
njim
a
2007
– 2
012
C
enta
r za
arhe
ološ
ka
istra
živa
nja
Crn
e G
ore
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri R
ekog
nosc
irano
5
opšt
ina
Opš
tine
u ko
jima
je o
bavl
jeno
reko
gnos
cira
nje
tere
na: A
ndrij
evic
a, P
lav,
Ber
ane,
Kot
or, H
erce
g N
ovi
Min
ista
rstv
o ku
lture
, spo
rta i
med
ija
Med
ijska
kam
panj
e o
kultu
rnoj
ra
znol
ikos
ti
2007
- 20
08
Loka
lne
sam
oupr
ave
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri
Urađe
n P
redl
og z
akon
a o
ratif
ikac
iji k
onve
ncije
o
zašt
iti i
prom
ociji
razn
olik
osti
kultu
rnih
izra
za
Oču
vanj
e ku
lturn
ih d
obar
a i
kultu
rne
razn
olik
osti
(opš
ti ci
lj 5)
Izra
da
Men
adžm
ent p
lana
po
druč
ja S
vjet
skog
2007
R
egio
naln
i zav
od
za z
aštit
u sp
omen
ika
kultu
re
pret
ežno
sp
rove
deno
M
enad
žmen
t pla
n ur
ađen
i us
voje
n na
Kom
itetu
112
nasl
jeđa
Kot
ora
Kot
or
Svj
etsk
og n
asljeđa
U
NE
SCO
-a
Min
ista
rstv
o ku
lture
, spo
rta i
med
ija
Izra
da i
usva
janj
e
Zako
na o
ne
dozv
olje
noj
med
ijsko
j ko
ncen
traci
ji
2007
- 20
08
Sku
pštin
a R
CG
pret
ežno
sp
rove
deno
Urađe
n na
crt Z
akon
a i u
puće
n na
dlež
nim
tij
elim
a V
lade
na
razm
atra
nje
Med
ijska
ud
ruže
nja
Obu
ka n
ovin
ara
(pos
ebno
vez
ano
za «
istra
živačk
o no
vina
rstv
o»),
dopr
inos
sl
obod
nom
pr
istu
pu
info
rmac
ijam
a i
pita
nja
održ
ivog
ra
zvoj
a)
2007
- 20
08
Med
iji
spro
vede
no u
m
anjo
j mje
ri 3
sem
inar
a za
ed
ukac
iju g
rađa
na
i NV
O-a
i 2
sem
inar
a za
ed
ukac
iju n
ovin
ara
Inst
itut z
a m
edije
u s
arad
nji s
a M
inis
tars
tvom
ku
lture
, spo
rta i
med
ija i
Aso
cija
cijo
m m
ladi
h no
vina
ra C
G, o
rgan
izov
ao je
sem
inar
e za
ed
ukac
iju g
rađa
na, N
VO
-a i
med
ija
Prof
esio
nali-
za
cija
med
ija i
ostv
ariv
anje
zn
ačaj
nije
g do
prin
osa
med
ija
podi
zanj
u sv
ijest
i o
održ
ivom
ra
zvoj
u i
slob
odno
m
pris
tupu
in
form
acija
ma
(opš
ti ci
ljevi
3 i
4)
Poveća
nje
prog
ram
skih
sa
rdža
ja
posv
ećen
ih
pita
njim
a od
rživ
og
razv
oja
u št
ampa
nim
i el
ektro
nski
m
med
ijim
a
(pos
ebno
na
Javn
om s
ervi
su)
2007
- 20
12
Javn
i ser
vis
i ost
ali
elek
trnsk
i i
štam
pani
med
iji
BE
Z O
CJE
NE
Oci
jenj
eno
da b
i zbo
g zn
ačaj
a S
trate
gije
i pi
tanj
a od
rživ
og ra
zvoj
a bi
lo d
obro
form
irati
neko
tije
lo (n
pr. k
omis
iju k
oja
bi p
ratil
a za
stup
ljeno
st s
adrž
aja
održ
ivog
razv
oja
u m
ediji
ma)
da
bi z
a pr
ipre
mu
II go
dišn
jeg
izvj
ešta
ja o
impl
emen
taci
ji N
SO
R-a
bili
dos
tupn
i pr
eciz
ni p
odac
i.
UR
BA
NI R
AZV
OJ
Zaus
tavl
janj
e ne
lega
lne
grad
nje
i le
galiz
acija
ob
jeka
ta u
z po
štov
anje
Izra
da N
acio
naln
e st
rate
gije
za
rješa
vanj
e pr
oble
ma
nele
galn
e gr
adnj
e
2007
- 2
008
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j pr
etež
no
spro
vede
no
P
redv
idje
no n
ovim
Zak
onom
o u
ređe
nju
pros
tora
i iz
grad
nji o
bjek
ata
113
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j Iz
radi
ti ba
zu
poda
taka
ne
lega
lnih
ob
jeka
ta i
prat
iti i
evid
entir
ati
prom
jene
; om
oguć
iti d
a ov
i po
daci
bud
u u
potp
unos
ti do
stup
ni ja
vnos
ti
2007
Loka
lne
sam
oupr
ave
pret
ežno
sp
rove
deno
Fo
rmira
na b
aza
poda
taka
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
prin
cipa
i ci
ljeva
B
ečke
de
klar
acije
, i
koriš
ćenj
e po
zitiv
nih
isku
stav
a dr
ugih
ze
mal
ja u
su
zbija
nju
nele
galn
e gr
adnj
e
(opš
ti ci
ljevi
2 i
4)
Spr
oves
ti ak
ciju
le
galiz
acije
ne
lega
lnih
ob
jeka
ta u
z po
štov
anje
un
aprij
ed u
tvrđ
enih
kr
itete
rijum
a i u
z po
štov
anje
ljud
skih
pr
ava
2007
- 20
08
Loka
lne
sam
oupr
ave
Ova
kve
obav
eze
ne p
rois
tiču
iz Z
akon
a o
uređ
enju
pro
stor
a i i
zgra
dnji
obje
kata
, već
se
one
rješa
vaju
kro
z pr
osto
rno
plan
sku
doku
men
taci
ju. K
ada
se b
ude
prav
ila re
vizi
ja
Akc
iono
g pl
ana
Nac
iona
lne
stra
tegi
je o
drži
vog
razv
oja
treba
nap
ravi
ti iz
mje
ne o
ve m
jere
,
Loka
lne
sam
oupr
ave
Ukl
anja
nje
arhi
tekt
onsk
ih
barij
era
(ivič
njak
a)
i om
oguć
avan
je
prila
za z
a he
ndik
epira
na li
ca
javn
im i
obra
zovn
im
inst
ituci
jam
a
2007
- 20
09
Min
ista
rstv
o za
ek
onom
ski r
azvo
j
spro
vede
no u
po
tpun
osti
Vla
da R
CG
Nad
ležn
a m
inis
tartv
a i
inst
ituci
je
Om
oguć
iti
min
imal
ni n
ivo
infra
stru
ktur
ne
opre
mlje
nost
i (p
ijaće
vod
e,
kana
lizac
ije, i
st
ruje
), po
sebn
o za
na
selja
gdj
e ži
ve
izbj
eglic
e,
rase
ljena
lica
i R
omi
2007
- 20
10
Loka
lne
sam
oupr
ave
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
Loka
lne
sam
oupr
ave
Pobo
ljšan
je
kval
iteta
živ
ota
i be
zbje
dnos
ti u
urba
nim
sr
edin
ama,
sa
pose
bnim
os
vrto
m n
a us
love
živ
ota
spec
ifičn
ih
(mar
gina
lnih
) ci
ljnih
gru
pa;
uspo
stav
ljanj
e od
govo
rnog
od
nosa
građa
na
prem
a ur
bano
j sr
edin
i (o
pšti
cilje
vi 2
i 5)
U
spos
tavi
ti veću
be
zbje
dnos
t u
urba
nim
sre
dina
ma
2007
- 20
09
Min
ista
rstv
o un
utra
šnjih
po
slov
a i j
avne
up
rave
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
114
Loka
lne
sam
oupr
ave
Mje
sne
zaje
dnic
e
Obe
zbije
diti
pros
tore
, pro
gram
e i a
ktiv
nost
i na
mije
njen
e ok
uplja
njim
a po
jedi
nih
kate
gorij
a st
anov
ništ
va (s
tari,
m
ladi
, žen
e, it
d.)
sa c
iljem
kv
alite
tnije
pon
ude
doda
tnih
sad
ržaj
a za
ove
ciljn
e gr
upe;
stim
ulis
ati
aktiv
nost
i ne
vlad
inih
or
gani
zaci
ja,
pred
uzeć
a, ja
vnih
in
stitu
cija
, ne
form
alni
h gr
upa
građ
ana,
um
jetn
ika
ili d
rugi
h su
bjek
ta
da s
e ra
zvija
ju
prog
ram
i na
mije
njen
i ak
tivira
nju
javn
ih
pros
tora
kao
što
su
trgov
i, pa
rkov
i, ili
drug
e ja
vne
povr
šine
2006
- 20
12
Cen
tri z
a ku
lturu
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
Loka
lne
sam
oupr
ave
Mje
sne
zaje
dnic
e
Obe
zbije
diti
pros
tore
, pro
gram
e i a
ktiv
nost
i na
mije
njen
e ok
uplja
njim
a po
jedi
nih
kate
gorij
a st
anov
ništ
va (s
tari,
m
ladi
, žen
e, it
d.)
sa c
iljem
kv
alite
tnije
pon
ude
doda
tnih
sad
ržaj
a za
ove
ciljn
e gr
upe;
stim
ulis
ati
aktiv
nost
i ne
vlad
inih
or
gani
zaci
ja,
pred
uzeć
a, ja
vnih
in
stitu
cija
, ne
form
alni
h gr
upa
građ
ana,
um
jetn
ika
ili d
rugi
h su
bjek
ta
da s
e ra
zvija
ju
prog
ram
i na
mije
njen
i ak
tivira
nju
javn
ih
pros
tora
kao
što
su
trgov
i, pa
rkov
i, ili
drug
e ja
vne
povr
šine
2006
- 20
12
Cen
tri z
a ku
lturu
BEZ
INFO
RM
AC
IJA
Design & print: DIGITAL PRINT
PRVI IZVJEŠTAJO IMPLEMENTACIJI
NACIONALNE STRATEGIJEODRŽIVOG RAZVOJA
CRNE GORE
za period april 2007 - mart 2008.VLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvojVLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvojVLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvojVLADA CRNE GORE
Kancelarija za održivi razvoj