prostorni plan ure grada valpovavalpovo.hr/home/wp-content/uploads/ppug/001.pdf · povijesni razvoj...

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

GRADA VALPOVA

Naručitelj G R A D V A L P O V O

Gradonačelnik Tomislav IVIĆ, prof.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo

i dru�tvene djelatnosti Grada Valpova Đuro GLAVA�, dipl.iur.

Stručna kordinacija u ime Grada Valpova Dragica SOPEK, arh.tehn.

Izvr�itelj CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o.

Zagreb, Odranska 2

Direktor CPA Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Stručna koordinacija u ime CPA

Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.

Stručni tim CPA Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Neda KAMINSKI - KIR�, dipl.ing.arh. Lidija TADIJANOVIĆ, dipl.ing.arh.

Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh.

Zagreb, studeni 2003. godine

Prostorni plan uređenja Grada Valpova

U izradi Plana kori�teni su podaci i dokumentacija Grada Valpova, te tijela dr�avne uprave i

pravnih osoba s javnim ovlastima:

- MINISTARSTVO ZA�TITE OKOLI�A I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava prava za za�titu prirode i okoli�a,

- MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za za�titu kulturne ba�tine, Konzervatorski odjel u Osijeku,

- MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za graditeljstvo, - MINISTARSTVO PROSVJETE I �PORTA, - MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI, Uprava socijalne skrbi, - MINISTARSTVO ZDRAVSTVA, - MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, Uprava za energetiku i gospodarstvo, - MINISTARSTVO TURIZMA, Uprava za razvoj turizma, - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I �UMARSTVA, Ured za gospodarenje

poljoprivrednim zemlji�tem, - MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA OSJEČKO-

BARANJSKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne za�tite, Inspektorat unutarnjih poslova

- MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE, - DR�AVNA GEODETSKA UPRAVA, Zavod za katastar Osječko-baranjske �upanije,

Ispostava Valpovo, - OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Zavod za prostorno uređenje, - OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Uredi dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj

�upaniji: - Ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambeno-komunalne poslove i za�titu

okoli�a, Ispostava Valpovo, - Upravni odjel za gospodarstvo, - Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, �port i tehničku kulturu, - Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb,

- HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za razvoj, plan i planiranje, - HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor odr�avanja, Ispostava Osijek, - �UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJE, - HRVATSKE �ELJEZNICE, - HRVATSKE �UME p.o., Uprava �uma Osijek, Odjel za uređivanje �uma, - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., Sektor za razvoj, Direkcija za prijenos,

Prijenosno područje Osijek, - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP �ELEKTROSLAVONIJA� Osijek, Slu�ba

za tehničke poslove, Odjel za tehničku dokumentaciju, - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP �ELEKTROSLAVONIJA� Osijek, Pogon

distribucije plina, - HRVATSKA PO�TA d.d., Sredi�te po�ta Osijek, - HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivno područje Drave i Dunava

Osijek, - HRVATSKE VODE, Vodnogospodarska ispostava za slivno područje �Kara�ica-

Vučica�, Donji Miholjac, - HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA d.o.o., - ODA�ILJAČI I VEZE d.o.o., - VIP-NET GSM d.o.o., - HRVATSKI TELEKOM, TKC Osijek, - INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., SD Istra�ivanje i proizvodnja nafte i plina NAFTAPLIN,

TTT Slu�ba nadzora i geodetskih poslova, - HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRAVANJE, Osijek, - DVORAC d.o.o. VALPOVO, - GRAD VALPOVO.


OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA GRAD VALPOVO

Naziv prostornog plana

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VALPOVA

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Valpova:

( SG Grada Valpova 08 / 99 )

Odluka Gradskog vijeća Valpova o dono�enju Prostornog plana uređenja Grada Valpova:

( SG Grada Valpova 9 / 03 ) Odluka Gradskog poglavarstva Valpova o stavljanju

Prostornog plana uređenja Grada Valpova na javnu raspravu od 25.11. 2002.

Javni uvid odr�an :

od 16.12.2002. do 16.01. 2003. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

��.�� Dragica Sopek,arh.tehn.

Suglasnosti na plan: - Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�ba za prostorno uređenje, za�titu okoli�a, graditeljstvo i imovinsko-pravne

poslove, Ispostava Valpovo, prema članku 24. i 26. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), klasa 350-01/03-01/09, urbroj 2158-15-03/2-03-5, datum 21.10.2003; na temelju mi�ljenja Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske �upanije (klasa 350-04/02-01/2, urbroj 2158/1-01-10-03-18, datum 20.10.2003.)

- Ministarstvo poljoprivrede i �umarstva prema članku 17. st. 3. Zakona o poljoprivrednom zemlji�tu (NN 66/01), klasa 350-02/03-1/55, urbroj 525-02-V.B.M., datum 10.11.2003.)

- Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu prema članku 56. Zakona o za�titi i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), klasa 612-08/03-01/07, urbroj 532-10-3/1-03-05, datum 29.09.2003.)

Pravna osoba koja je izradila plan

CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb, Odranska 2 Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba

�� Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Koordinatori plana Za Grad Valpovo Za CPA d.o.o.:

Dragica SOPEK, arh.tehn. Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana 1. Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. 2. Neda KAMINSKI-KIR�, dipl.ing.arh.

3. Lidija TADIJANOVIĆ, dipl.ing.arh. 4. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh.

Pečat Gradskog vijeća Valpova:

M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća Valpova:

Radoslav JURIĆ, v.r. ime, prezime i potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

�� ime, prezime i potpis

Pečat nadle�nog tijela:

M.P.

Prostorni plan uređenja Grada Valpova SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA

x

SUGLASNOSTI I MI�LJENJA

Prostorni plan uređenja Grada Valpova SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA

x


xxx

Tekstualni dio plana I. O B R A Z L O � E N J E U V O D 1

1. POLO�AJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA VALPOVA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE �UPANIJE I DR�AVE 5 1.0. Uvodni podaci o Osječko-baranjskoj �upaniji 5 1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 5

1.1.1. Teritorijalni obuhvat 5 1.1.2. Numerički pokazatelji 5

1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 9 1.2.1. Geoprometni polo�aj Grada Valpova u

Osječko-baranjskoj �upaniji 9 1.2.2. Povijesni razvoj i oblici naseljenosti područja

Grada Valpova 9 1.2.3. Utvrđene i zatečene vrste i oblici objekata 10 1.2.4. Prirodno-geografska obilje�ja 11

1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja �ireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 23 1.3.1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 23 1.3.2. Prostorni plan Osječko-baranjske �upanije 25 1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području

Grada Valpova 28 1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 33 1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske pokazatelje 33 1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske i prostorne pokazatelje 34 1.4.3. Za�tita prirode i okoli�a 38

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 41

2.1. Ciljevi prostornog razvoja �upanijskog značaja 41 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 41 2.1.2. Racionalno kori�tenje prirodnih izvora 42 2.1.3. Očuvanje ekolo�ke stabilnosti i vrijednih dijelova okoli�a 42

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 43 2.2.1. Demografski razvoj 43 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 53 2.2.3. Razvoj naselja, dru�tvene, prometne i komunalne infrastrukture 54 2.2.4. Za�tita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih cjelina 56 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Valpova 57

2.3.1. Racionalno kori�tenje i za�tita prostora 57 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskori�tenost i gustoću izgrađenosti, obilje�ja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 58


xxx

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 61

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Valpova u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Osječko-baranjske �upanije 61

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i kori�tenje povr�ina 63 3.2.1. Organizacija prostora 63 3.2.2. Osnovna namjena i kori�tenje povr�ina 63

3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr�ina (naselja i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, �umske, vodne te povr�ine posebne namjene i ostale povr�ine) - tablica 3. 65

3.2.4. Razvoj i uređenje prostora naselja - građevinska područja 66 3.2.5. Razvoj i uređenje prostora izvan naselja 70

3.3. Prikaz gospodarskih i dru�tvenih djelatnosti 72 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 72 3.3.2. Javne i dru�tvene djelatnosti 82

3.4. Uvjeti kori�tenja uređenja i za�tite prostora 89 3.4.1. Uvjeti kori�tenja 89

3.4.2. Iskaz povr�ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno- povijesne cjeline) - tablica 3. 89

3.4.3. Prirodna ba�tina i krajobraz 90 3.4.4. Kulturna ba�tina 92 3.4.5. Područja posebnih ograničenja u kori�tenju 96 3.4.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i za�tite 97

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 101 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, �eljeznice, zračne i riječne

luke, javne telekomunikacije) 101 3.5.2. Energetski sustav 107 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje

vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 112 3.6. Postupanje s otpadom 122 3.6.1. Opasni otpad 122 3.6.2. Komunalni i tehnolo�ki otpad 123 3.6.3. Inertni otpad 126 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoli� 126

3.7.1. Tla 127 3.7.2. Vode 127 3.7.3. Zrak 129 3.7.4. Buka i vibracije 130 3.7.5. �ume 131 3.7.6. Biolo�ka i krajobrazna raznolikost 131 3.7.7. Ugro�eni i degradirani prostori 131 3.7.8. Procjena posljedica tehnolo�kih nesreća 132 3.7.9. Smjernice za za�titu od po�ara, elementarnih nepogoda i

ratnih opasnosti 132


xxx

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA VALPOVA 135

I. TEMELJNE ODREDBE 137 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 138 1. Uvjeti za određivanje namjena povr�ina na području Grada Valpova 138 2. Uvjeti za uređenje prostora 141 2.1. Građevine od va�nosti za Republiku Hrvatsku i Osječko-baranjsku �upaniju 141 2.2. Građevinska područja naselja 142 2.3. Građevinska područja naselja zona povremenog stanovanja 154 2.4. Izgrađene strukture van naselja 156 3. Uvjeti za smje�taj gospodarskih djelatnosti 162 3.1. Poljoprivreda 164 3.2. Eksploatacija mineralnih sirovina- eksploatacijska pola i istra�ni prostori 164 3.3. �umarstvo 165 4. Uvjeti smje�taja dru�tvenih djelatnosti 165 4.1. Pred�kolske ustanove i osnovne �kole 165 4.2. Kulturni sadr�aji 166 4.3. �port i rekreacija 166 4.4. Zdravstvo 167 4.5. Vjerske građevine 167 4.6. Ostali sadr�aji javnog interesa 167 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava 167 5.1. Prometni infrastrukturni sustavi 168 5.2. Telekomunikacije 171 5.3. Vodnogospodarski sustav 172 5.4. Energetski sustav 174

6. Mjere za�tite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 175

6.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti 175 6.2. Kulturna ba�tina 175 7. Postupanje s otpadom 178 7.1. Opasni otpad 178 7.2. Komunalni i tehnolo�ki otpad 178 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoli� 180 8.1. Za�tita voda i tla 180 8.2. Za�tita prostora 181 8.3. Za�tita zraka 181

8.4. Za�tita od buke i vibracija 182 8.5. Procjena utjecaja na okoli� 182 8.6. Za�tita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti 182 8.7. Za�tita od po�ara i eksplozije 182

9. Mjere provedbe plana 183 9.1. Obveza izrade prostornih planova 183 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 184

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 184

III. ZAVR�NE ODREDBE 185 III. POPIS DOKUMENTACIJE 187


xxx

Grafički dio plana 1. KORI�TENJE I NAMJENA POVR�INA mj. 1 : 25.000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.A. Građevine cestovnog, �eljezničkog, riječnog, po�tanskog i telekomunikacijskog prometa mj. 1 : 25.000

2.B. Građevine energetskog i vodnogospodarskog sustava, te obrada, skladi�tenje i odlaganje otpada mj. 1 : 25.000

3. UVJETI ZA KORI�TENJE, UREĐENJE I ZA�TITU PROSTORA

3.A. Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora mj. 1 : 25.000 3.B. Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora � područja posebnih ograničenja u kori�tenju mj. 1 : 25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.A. HARKANOVCI mj. 1 : 5.000 4.B. IVANOVCI mj. 1 : 5.000 4.C. LADIMIREVCI mj. 1 : 5.000 4.D. MARJANČACI mj. 1 : 5.000 4.E. NARD mj. 1 : 5.000 4.F. �AG mj. 1 : 5.000 4.G. VALPOVO mj. 1 : 5.000 4.H. ZELČIN mj. 1 : 5.000

5. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZONA POVREMENOG STANOVANJA 5.A. KARA�ICA mj. 1 : 5.000

5.B. MARJANČACI mj. 1 : 5.000 5.C. OBRE�KO POLJE mj. 1 : 5.000 5.D. VALPOVO mj. 1 : 5.000 5.E. VUČICA mj. 1 : 5.000

6. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA 6.A. GOSPODARSKA ZONA � KLAONICA mj. 1 : 5.000 6.B. ODLAGALI�TE OTPADA mj. 1 : 5.000


xxx


I. OBRAZLO�ENJE

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA VALPOVA


PPUG Valpovo � područje obuhvata plana

Prostorni plan uređenja Grada Valpova O B R A Z L O Ž E N J E

CPA d.o.o. strana 1

U V O D

Bitno promijenjeni uvjeti razvoja područja Grada Valpova, promjena vlasničkih odnosa i zakonske regulative, nova Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostorni plan Osječko-baranjske �upanije, kao i problemi prilikom primjene postojećih dokumenata prostornog uređenja uvjetovali su odluku Gradskog vijeća Grada Valpova da u Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Valpova (SG 08/99) ugradi potrebu izrade Prostornog plana uređenja Grada Valpova, a prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00) i Pravilniku o sadr�aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98).

Izrada Prostornog plana uređenja Grada Valpova povjerena je, na temelju provedenog

javnog nadmetanja, tvrtki CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba. Novim je Prostornim planom uređenja Grada Valpova potrebno ostvariti slijedeće:

- definirati strategiju razvoja Grada Valpova, - uskladiti plan sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske,

Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije, kao i prostornim planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave,

- smjernicama plana potaći razvoj gospodarstva, - ostvariti planske preduvjete za gradnju građevina dru�tvenog i javnog standarda, - stvoriti preduvjete za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje naselja, - predlo�iti zone za�tite prirode, kao i sanacije ugro�enih dijelova prirode, - stvoriti preduvjete za za�titu okoli�a, - osigurati sudjelovanje korisnika prostora u procesu izrade plana i dono�enju odluka.

Po potpisu ugovora CPA d.o.o. je pristupio pripremnim radovima na izradi PPUG-a Valpova,

koji su uključivali : - pribavljanje geodetsko-katastarskih osnova za područje obuhvata u mjerilu 1:25.000 i

HOK-a (Hrvatske osnovne karte) u mjerilu 1:5.000; - pribavljanje foto-skica avionskog preleta; - analizu postojeće prostorne dokumentacije za područje Grada Valpova (PPO Valpovo i

brojni drugi planovi); - analizu prirodne osnove i demografskih potencijala na području Grada Valpova; - analizu postavki iz prostornih planova vi�eg reda (Program i Strategija prostornog

razvitka Republike Hrvatske, koncept Prostornog plana Osječko-baranjske �upanije); - analizu polazi�ta i razvojnih potencijala Grada Valpova; - analizu građevinskih područja naselja.

U sklopu pripremnih radova izvr�itelj radova je preuzeo dio podloga i postojeće

dokumentacije o prostoru, te su dogovoreni temeljni programski parametri za izradu Prostornog plana uređenja Grada Valpova.

Za potrebe izrade Plana prikupljeni su podaci i dokumentacija od tijela dr�avne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00): 1. MINISTARSTVO ZA�TITE OKOLI�A I PROSTORNOG UREĐENJA

Uprava za za�titu prirode i okoli�a, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 612-07/02-01/30, urbroj 531-06/2-2-ED-02-2 od 17.01.2002.

2. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za za�titu kulturne ba�tine, Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27, 31 000 OSIJEK, dopis: klasa 350-02/02-01/01, urbroj 532-10-3/14-02-28 od 14.01.2002., klasa 350-02/02-01/01, urbroj 532-10-3/4-02-51 od 22-03.2002., klasa 350-02/03-01/07, urbroj 532-10-3/14-03-05 od 17.01.2003.

3. MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za graditeljstvo, Trg kralja P. Kre�imira , 10 000 ZAGREB dopis, klasa 350-01/02-01/6, urbroj 512M3-0202-02-3 od 25.02.2002.


CPA d.o.o. strana 2

4. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA OSJEČKO-

BARANJSKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne za�tite, Inspektorat unutarnjih poslova, I.G.Kovačića 2, 31 000 OSIJEK, dopis, urbroj 511-07-20/04-311/2-02 od 17.01.2002.

5. MINISTARSTVO PROSVJETE I �PORTA Trg hrvatskih velikana 6, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 404-03/02-01/03, urbroj 532-05-02/2-02-3 od 21.02.2002. 6. MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI, Uprava socijalne skrbi Prisavlje 14, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 550-01/02-01/56, urbroj 524-05/2-02-1 od 19.03.2002. 7. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA Ksaver 200 a, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 350-07/02-01/0001, urbroj 534-04-13-02-0002 od 21.01.2002. 8. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, Uprava za energetiku i gospodarstvo Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB dopis, 350-01/02-01/01, urbroj 2185-02-02 od 23.01.2002. 9. MINISTARSTVO TURIZMA, Uprava za razvoj turizma, Odjel za turističku prostornu politiku

i za�titu okoli�a, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 350-01/02-01/02, urbroj 529-05/02-01 od 19.02.2002. 10. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I �UMARSTVA, Uprava za gospodarenje

poljoprivrednim zemlji�tem, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB - očitovanje nije dostavljeno, 11. MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE,

Trg J.J.Strossmayera 4, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 350-02/02-1/2, urbroj 533-11/404-02-02 od 21.01.2002.

12. DR�AVNA GEODETSKA UPRAVA, Odjel kartografije i Odjel fotogrametrije Gru�ka 20, 10 000 ZAGREB

13. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, �upanijski zavod za prostorno uređenje Europska avenija 11, 31 000 OSIJEK dopis, klasa 350-02/01-1/4, urbroj 533-04-01-2 od 18.12.2001.

14. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambeno-komunalne poslove i za�titu okoli�a, Ispostava Valpovo, Kralja Petra Kre�imira 4, 31 550 VALPOVO dopis, klasa 350-02/02-01/02, urbroj 2158-04/4-02-2 D�T od 16.01.2002.

15. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji Upravni odjel za dru�tvene djelatnosti, �upanijska 4, 31 000 OSIJEK dopis, klasa 053-01/02-01/1, urbroj 2158/1-01-14-02-3 od 04.02.2002.

16. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, �port i tehničku kulturu, �upanijska 4, 31 000 OSIJEK, dopis, klasa 602-01/02-01/307, urbroj 2158-02-03/3-02-2 od 24.01.2002.

17. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, �upanijska 4, 31 000 OSIJEK - očitovanje nije dostavljeno,

18. �UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE �UPANIJE Vijenac I.Me�trovića 14e, 31 000 OSIJEK dopis, urbroj 2158/03-01/02-43 od 17.01.2002.

19. HRVATSKE CESTE, Sredi�nji za razvoj, plan i projektiranje, Odjel za razvoj i gospodarenje cestama, Vončinina 4, 10 000 ZAGREB dopis, urbroj 311-489/1/02 od 14.02.2002.

20. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor odr�avanja, Ispostava Osijek, Vukovarska 122, 31 000 OSIJEK dopis, broj 345-550OS/02-69 od 18.01.2002., broj 345-550OS/02-2001/1 od 21.02.2002.

21. HRVATSKE �UME p.o., Uprava �uma Osijek, Odjel za uređivanje �uma Prolaz J.Bene�ića 1, 31 000 OSIJEK dopis, urbroj OS-05-2002-62/1 MP/MF od 14.01.2002.


CPA d.o.o. strana 3

22. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., Sektor za razvoj

Ulica grada Vukovara 37, 10 000 ZAGREB, dopis, 7-1933/2002 od 18.03.2002. Direkcija za prijenos, Prijenosno područje Osijek, dopis 3/21-285/02.

23. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP �ELEKTROSLAVONIJA� Osijek Slu�ba za tehničke poslove, Odjel za tehničku dokumentaciju, Kardinala F.�epera 1a, 31 000 OSIJEK dopis, 408002021-274-2169 od 15.02.2002.

24. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP �ELEKTROSLAVONIJA� Osijek Pogon distribucije plina, Cara Hadrijana 7, 31 000 OSIJEK dopis, 4/0804002-60/2002 od 01.02.2002.

25. HRVATSKI TELEKOM, TKC Osijek, Kardinala A.Stepinca 17-21, 31 000 OSIJEK - očitovanje nije dostavljeno,

26. HRVATSKA PO�TA d.d., SREDI�TE PO�TA OSIJEK Ulica kardinala A.Stepinca 17, 31 000 OSIJEK - očitovanje nije dostavljeno,

27. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, Splavarska 2a, 31 000 OSIJEK, dopis, klasa 350-01/02-01/0048, urbroj 374-22-1-02-3 od 19.02.2002., dopis, klasa 350-01/02-01/0048, urbroj 374-22-1-02-4 od 28.03.2002.,

klasa 325-01/03-01/0003, urbroj 374-22-1-03-2 od 22.01.2003. 28. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava,

Vodnogospodarska ispostava za slivno područje �Kara�ica-Vučica�, Trg A.Starčevića 9/IV, 31 540 DONJI MIHOLJAC dopis, klasa 350-02/02-01/0002, urbroj 374-3203-1-02-2 od 30.01.2002.

29. HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRAVANJE, Ispostava Osijek, dopis, klasa 035-01/01-01/01, urbroj 530-117-13-162 od 22.05.2002. 30. HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Oda�iljači i veze

Prisavlje 3, 10 000 ZAGREB dopis, broj 931/01 od 15.02.2002.

31. VIP-NET GSM d.o.o. Iblerov trg 10, 10 000 ZAGREB dopis od 05.03.2002. 32. DVORAC d.o.o. za komunalne djelatnosti,

A.M.Reljkovića 16, 31 550 VALPOVO dopis, urbroj 40-2/2002 od 25.01.2002.

33. INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., SD Istra�ivanje i proizvodnja nafte i plina NAFTAPLIN, TTT Slu�ba nadzora i geodetskih poslova, Barčićeva 9, 10 000 ZAGREB - očitovanje nije dostavljenp

34. GRAD VALPOVO, Upravni odjel za gospodarstvo i dru�tvene djelatnosti, M.Gupca 32, 31 550 VALPOVO

dopis, klasa 350-01/01-01/2, urbroj 2185/01-6-02-38 od 31.01.2002., klasa 350-01/01-01/2, urbroj 2185/01-6-02-54 od 28.02.2002., klasa 350-01/01-01/2, urbroj 2185/01-6-02-55 od 11.03.2002., klasa 350-01/01-01/1, urbroj 2185/01-6-02-56 od 11.04.2002.,

Po pribavljanju i usugla�avanju tra�enih podataka od tijela dr�avne uprave i pravnih osoba

s javnim ovlastima, te pribavljanju potrebnih kartografskih podloga za izradu plana, stručni tim CPA je izradio i, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi u postupku dono�enja prostornih planova (NN 101/98), prezentirao elaborat Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Grada Valpova koji sadr�i:

- tekstualno obrazlo�enje i grafičke priloge u mjerilu 1:25.000 kojima se definira temeljna organizacija prostora, za�tita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti prostora, namjena i kori�tenje prostora, prometna i komunalna infrastruktura, uvjeti za kori�tenje i mjere za�tite prostora te mjere za provođenje plana,

- granice građevinskih područja na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000 za sva naselja na području Grada Valpova;

- prijedlog Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Valpova.


CPA d.o.o. strana 4

U skladu sa člankom 3. Uredbe o javnoj raspravi u postupku dono�enja prostornih planova

(NN 101/98) Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Grada Valpova prezentiran je na prethodnoj raspravi, odr�anoj 23.svibnja 2002. godine u Valpovu, gdje su, osim stručnih slu�bi Grada Valpova i izrađivača, sudjelovala su i tijela dr�avne uprave i pravne osobe osobe s javnim ovlastima, koja su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade prostornog plana. Sve primjedbe i sugestije dane na prethodnoj raspravi ugrađene su u Prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Valpova.

Prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Valpova je Gradsko poglavarstvo uputilo na

javni uvid, koji je trajao u razdoblju od 16.12.2002. godine do 16.01.2003. godine. Za vrijeme trajanja javnog uvida odr�ana je 15.01.2003. godine javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana uređenja Grada Valpova. Po zavr�etku javne rasprave, stručnoj obradi primjedbi, dono�enju zaključka o prihvaćenim prijedlozima i primjedbama pristiglim tijekom javnog uvida, prikupljene su suglasnosti i mi�ljenja propisani zakonima, i to:

- suglasnost Ureda dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�be za prostorno uređenje, za�titu okoli�a, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mi�ljenja �upanijskog zavoda za prostorno uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom �upanije (članak 24. i 26. Zakona o prostornom uređenju, NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02),

- suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku (članak 56. Zakona o za�titi i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99),

- suglasnost Ministarstva poljoprivrede i �umarstva (članak 17. Zakona o poljoprivrednom zemlji�tu, NN 66/01).

Na prijedlog Poglavarstva Grada Valpova, Gradsko vijeće Grada Valpova donijelo je na svojoj 26. sjednici odr�anoj 29.10.2003. godine Prostorni plan uređenja Grada Valpova.

Polo�aj Grada Valpova u Osječko-baranjskoj �upaniji


CPA d.o.o. strana 5

1. POLO�AJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA VALPOVA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE �UPANIJE I DR�AVE

1.0. UVODNI PODACI O OSJEČKO-BARANJSKOJ �UPANIJI

Osječko-baranjska �upanija se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera graniči s Republikom Mađarskom, s istoka SR Jugoslavijom, a četiri susjedne �upanije su: Virovitičko-podravska, Po�e�ko-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. S gledi�ta globalnog planskog pristupa pripada skupini �upanija sjeveroistočne Hrvatske, s kojima čini prostorno-plansku cjelinu Istočne Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike dr�avne i međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce.

Povr�ina Osječko-baranjske �upanije iznosi 4.149 km2 �to čini 7,3% kopnenog dr�avnog teritorija, a 330.506 stanovnika (koliko je �ivjelo na ovom području 2001. godine) činilo je 7,7% ukupnog stanovni�tva Hrvatske. Teritorijalno-političkim ustrojstvom, uređenim Zakonom o područjima �upanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99 i 40/00), područje Osječko-baranjske �upanije organizirano je u 42 jedinice lokalne samouprave: 7 gradova i 35 općina, među kojima je i Grad Valpovo.

Osobitu vrijednost područja �upanije čini kvalitetno poljoprivredno zemlji�te, te njezine sačuvane prirodne vrijednosti. Prirodni resursi, povoljan prometno-geografski polo�aj, demografski potencijal, relativno povoljna mre�a naselja, stupanj razvijenosti infrastrukturnih sustava i očuvanost prirodne i graditeljske ba�tine, osnove su budućeg razvoja, a ovome treba dodati iskustvo, znanje i umje�nost stanovni�tva u tradicionalno razvijenim gospodarskim granama, poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji. 1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.1.1.Teritorijalni obuhvat

Prema Zakonu o područjima �upanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Grad Valpovo je dio Osječko-baranjske �upanije, a ima povr�inu od 142,66 km2. Prema popisu stanovni�tva 2001. godine imao je u 8 naselja (Harkanovci, Ivanovci, Ladimirevci, Marjančaci, Nard, �ag, Valpovo i Zelčin) 12.327 stanovnika i 4.120 kućanstava (najveće je naselje grad Valpovo s 7.904 stanovnika i 2.707 kućanstava).

1.1.2. Numerički pokazatelji

Na temelju prilo�enog iskaza numeričkih pokazatelja proizlazi da na području obuhvata PPUG-a Valpova, koji zauzima cca 3,43 % povr�ine Osječko-baranjske �upanije, 2001. godine �ivjelo oko 3,73 % od ukupnog broja stanovnika �upanije.

Treba napomenuti da Grad Valpovo spada u granična područja Republike Hrvatske s čitavom svojom povr�inom od 142,66 km2. U ukupnoj povr�ini graničnog područja �upanije Grad Valpovo učestvuje s 8,63%.


CPA d.o.o. strana 6

Statistički podaci za područje Grada Valpova* 1991.-2001. godine

Broj stanovnika

Broj stanova

Broj kućanstava

Gustoća naseljenosti (st/km2)

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 12.554 12.327 4.323 4.676 4.231 4.120 87,99 86,40

* podaci iz publikacije �Popis stanovni�tva 2001.godine�, Dr�avni zavod za statistiku, Zagreb, svibanj 2001. godine

Područje Osječko-baranjske �upanije uz dr�avnu granicu Područje Grada Valpova čini 8 naselja (Harkanovci, Ivanovci, Ladimirevci, Marjančaci, Nard, �ag, Valpovo i Zelčin), a sjedi�te lokalne samouprave nalazi se u naselju Valpovo. Najveće naselje na području obuhvata PPUG-a Valpovo je naselje Valpovo (7.904 stanovnika prema popisu 2001. godine).

Kako bi se omogućila međusobna komparacija pokazatelja u prostornim planovima Pravilnikom o sadr�aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) propisano je da sastavni dio prostornih planova moraju biti tablice koje sadr�e slijedeće podatke o stanovnicima, stanovima, domaćinstvima i gustoćama naseljenosti.


CPA d.o.o. strana 7

Tablica 1. Usporedni prikaz ststističkih podataka Osječko-baranjske �upanije i Grada Valpova

1991.-2001. godine

OSJEČKO- BARANJSKA

�UPANIJA Povr�ina Stanovnici

Stanovi

Kućanstva

Gus

toća

na

selje

nost

i

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 2001. Naselje km2 % broj % broj % broj broj broj broj st/ha

Ukupno �upanija

4.152,41

100,0

367.193

100,0

330.506

100,0

128.896

124.115

123.336

113.583

78,6

Ukupno Grad Valpovo

142,66

3,4

12.554

3,4

12.327

3,4

4.315

4.699

4.268

4.120

85,3

Harkanovci 31,06 0,7 651 0,20 601 0,18 212 225 239 194 19,41 Ivanovci 11,71 0,3 527 0,16 490 0,15 181 190 183 166 42,18 Ladimirevci 19,08 0,4 1.446 0,43 1.662 0,49 452 575 490 498 84,74 Marjančci 4,73 0,1 322 0,09 332 0,10 100 111 107 97 71,03 Nard 17,39 0,4 610 0,18 545 0,17 209 270 201 197 31,91 �ag 6,42 0,1 449 0,13 440 0,13 169 180 164 149 68,38 Valpovo 41,62 10,0 8.169 2,47 7.904 2,39 2.603 3.009 2.755 2.707 187,55 Zelčin 10,63 0,2 380 0,11 353 0,10 131 139 129 112 33,11

Tablica 2.

POVR�INA

STANOVNICI

GUSTOĆA NASELJENOSTI

GRAD VALPOVO Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991.

Popis 2001.

PODRUČJE GRADA km2

udio u povr�ini Grada (%)

broj

%

broj

%

broj stan / km2

broj stan / km2

OBALNO

-

-

-

-

-

-

-

-

KONTINENTALNO GRANIČNO

142,66

142,66

100,0

100,0

12.554

12.554

100,0

100,0

12.327

12.327

100,0

100,0

87,99

87,99

86,40

86,40

OSTALO

-

-

-

-

-

-

-

-

UKUPNO GRAD VALPOVO

142,66

100,0

12.554

100,0

12.327

100,0

87,99

86,40


CPA d.o.o. strana 8

Valpovački burg krajem 17.stoljeća (prema Gj.Szabo)

Valpovački dvorac 1774. godine (detalj s plana Valpovačkog vlastelinstva)


CPA d.o.o. strana 9

1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.2.1. Geoprometni polo�aj Grada Valpova u Osječko-baranjskoj

�upaniji Područje Grada Valpova nalazi se u sredi�njem sjevernom prostoru Osječko-baranjske �upanije, na geoprometnom polo�aju koji karakterizira va�an cestovni pravac koji od Osijeka vodi na zapad prema Virovitici, a treba istaknuti i polo�aj grada Valpova na rijeci Dravi, uz sve prednosti koje proizlaze iz takvog smje�taja. Područje Valpova se nalazi na �upanijskoj razvojnoj osovini, koju čini sjeverni i podravski pravac razvoja Osijek-Valpovo-Beli�će-Donji Miholjac. Područje Grada Valpova nalazi se dakle na va�nom razvojnom pravcu �upanije, a izgradnja mosta kod Beli�ća omogućiti će bolje prometno povezivanje i predstavljati poticaj razvitku ovog koridora dalje uz granicu prema Belom Manastiru. 1.2.2. Povijesni razvoj i oblici naseljenosti područja grada Valpova

Valpovo je nastalo kao podgrađe srednjovjekovnog nizinskog burga (castrum Walpo) koji se u dokumentima spominje od 1438. godine, a kao organizirana katolička �upa već 1332. godine. Gospodari su mu bili plemići Solyagi, Morovići, Gorjanski, Perany i drugi. U 15. st. Valpovu je trgovi�te (oppidum Walpo) sa crkvom Sv. Magdalene.

Izgled utvrde Walpo poznat je po nacrtima nastalim krajem 17. st., a i istra�ivanjima

sačuvanog dijela (sjeverna kru�na kula, gotička kapela s kontrafovima, vanjski pla�t istočnog i zapadnog ziđa). Tvrđava je u tlorisu imala oblik nepravilnoga izdu�enoga trokuta s visokom kulom u sjevernom kutu, okrenutom prema Dravi. Strate�ku poziciju utvrđenog burga na te�ko pristupačnom močvarnom terenu donje Podravine uz rijeke Kara�icu i Vučicu valoriziraju i Turci koji su 1543. god. osvojili Valpovo. Nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine u Valpovu je ostalo preko dvijesto napu�tenih kuća s vrtovima i gospodarskim zgradama u koje prvo dolaze naseljenici iz okolnih krajeva. Grafički prikazi Valpova s kraja 17. stoljeća prikazuju Valpovo kao utvrdu oko koje se nalaze grupe, djelomično napu�tenih, stambenih objekata.

Prvi pouzdan tlocrt Valpova je iz 1774. godine kada je na planu Valpovačkog vlastelinstva prikazana utvrda i struktura stambenih blokova oko nje. Istočno od burga, slijedeći tok Kara�ice uz puteve za Osijek (prema istoku) i Bistrince (prema sjeveru), nalazi dio naselja oko koga se formirao centar. �upna crkva Začeća Marijina sa �upnim dvorom izgrađena je već 1722. godine na trgu Kralja Tomislava koji je nastao pro�irenjem ulica za Bistrince (ul. J. J. Strossmayera) i Osijek (Osiječka ulica). Osim glavnih cestovnih pravaca naznačeni su i smjerovi Gajeve ulice, ul. Matije Gupca i Florijanove ulice, te ulice u smjeru Starog Valpova koja je do sredine 19. st. nestala. Do tog je vremena nestao i niz slijepih uličica.

Poslije oslobođenja od Turaka valpovačkim posjedom je vladala Bečka komora od 1687. do 1721. godine kada car Karlo III valpovački posjed daruje savjetniku Bečke dvorske komore Petru Antunu Hilleprandu od Prandaua. Vlastelinstvo Valpovo s četrdesetak naselja uz Dravu bilo je u posjedu obitelji Prandau - Normann sve do ukidanja vlastelinstva 1945. godine.

Ju�ni dio srednjovjekovnog burga preuređuje se nizom zahvata od 1712. do 1802. godine u

dvokatni barokni dvorac, a početkom 19. stoljeća barun Josip Prandau uređuje reprezentativni park: najprije park - lovi�te francuskog tipa sa zvjerinjakom jugozapadno od dvorca s osi u dana�njoj Reljkovićevoj ul., te kasnije i park engleskog tipa (jugoistočno od dvorca, prema Kraljevcu i novoj cesti za Ladimirevce).


CPA d.o.o. strana 10

Valpovački perivoj oblikovan u duhu romantizma i historicizma prote�e se na povr�ini od

24,8 hektara i jedan je od najvrijednijih primjera pejsa�no - parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Do danas je sačuvana bogata barokna parkovna arhitektura s domaćim i egzotičnim raslinjem, te je zbog svoje botaničke i graditeljske vrijednosti park progla�en spomenikom parkovne arhitekture.

Obitelj Prandau ima stalno boravi�te u Valpovu i intenzivno investira u uređenje i

gospodarski razvitak grada. Razvoj Valpova u tom je razdoblju naju�e povezan s Valpovačkim posjedom i njihovim vlasnicima. Sredinom 18. stoljeća organizira se doseljavanje njemačkih obrtnika potrebnih za razvoj djelatnosti na vlastelinstvu.

U drugoj polovici 19. stoljeća u Valpovu se gradi �kola (1880.g.), hotel (svrati�te) �Fortuna�, pivovara (na mjestu dana�njeg kina), mlin na Kara�ici, tvornica boja (dokinuta krajem 19.st.), Vatrogasni dom, Valpovačko termalno kupali�te ju�no od Kraljevca i drugo.

Na karti Valpova iz 1863. godine moguće je pratiti urbani razvoj u proteklih stotinjak godina. Dok su u zapadnom dijelu grada promjene male i odnose se samo na probijanje ul. V. Nazora i ul. Učka, grad se prete�no �iri oko centra na desnoj obali Kara�ice. Potpuno su izgrađene ul. N. Tesle i Preradovićeva ulica koje su krajem 18. st. bile samo putevi, a formiran je novi ortogonalni raster ulica Zrinjskih Frankopana i Kolodvorske koji zamjenjuje nestali put prema Starom Valpovu.

Sve do 1884. god. kada se osniva Gutmannova pilana na pa�njaku Beli�ću razvoj Valpova bio je povezan isključivo sa vlastelinstvom. Uz Gutmannovu pilanu grade se stanovi za radnike i činovnike kao i reprezentativna rezidencija vlasnika, te su time postavljeni temelji budućeg naselja Beli�će. Tijekom 20. stoljeća paralelno se razvijaju Valpovo (koje zadr�ava upravne i kulturne funkcije tradicionalnog urbanog centra) i 3 km udaljeno Beli�će (kao industrijski centar), te dolazi do postepenog urbanog spajanja ova dva naselja.

1.2.3. Utvrđene i zatečene vrste i oblici objekata

Povijesna urbanistička cjelina Valpova registrirana je kao kulturno dobro i svaka intervencija unutar za�tićene cjeline obvezuje prethodnu suglasnost Uprave za za�titu kulturne ba�tine. Unutar za�tićenih urbanih cjelina nalazi se i dio kulturnih dobara graditeljske ba�tine registriranih ili preventivno za�tićenih.

Zasebni graditeljski sklop čini kompleks dvorca Prandau-Normann s pripadajućim

parkovnim i zelenim povr�inama, kojeg treba očuvati u povijesnim granicama i parcelama. Kako je za registrirane povijesne urbanističke cjeline obvezna je izrada Urbanističkih planova uređenja (UPU), kojima će se odrediti uvjeti kori�tenja, uređenja i za�tite prostora, Gradsko vijeće Valpova je donijelo odluku o istovremenoj izradi PPUG-a Valpova UPU-a grada Valpova.

Konzervatorski odjel u Osijeku, posjeduje detaljan popis evidentiranih, registriranih i

preventivno za�tićenih spomenika kulture na području Grada Valpova. Na �alost, sačuvano je vrlo malo vrijednih objekata, jer izuzev�i kompleks dvorca Prandau-Normann u Valpovu (dvorac, kula, kompleks biv�ih grofovskih �tala), crkve i kapelice u Valpovu, te crkve u Ladimirevcima, registrirana su samo tri objekta u Valpovu: hotela, te dvije prizemnice u Osječkoj ulici.



1.2.4. Prirodno-geografska obilje�ja

Geografski polo�aj Područje Grada Valpova dio je istočno-hrvatske makroregije, kojoj je rijeka Drava prirodna granica prema sjeveru i sjeveroistoku (Baranja). Izuzetak u tome je područje Grada Valpova, koje se dijelom nalazi i sjeverno od dana�njeg toka rijeke Drave (Selnički i Gornji kut), a �to je uvjetovano meandarskom aktivno�ću toka Drave. Naime, Drava se je uslijed bočne erozije pomakla prema jugu, te je stoga dio područja ostao sjevernije od njenog dana�njeg korita. Sličan je slučaj, samo sa suprotnim efektom, na području Gatskog rita. Područje je dio donjodravske nizine, u kojoj se uz povi�enu mlađu pleistocensku terasu rijeke Drave izdvajaju naplavne ravni uz tok Kara�ice i Drave, te mlađa i vla�na supsidencijska zona uz Selački i Brondin kanal. Mlađa i izrazito vla�na potolinska zona ju�no od �eljezničke pruge Na�ice-Bizovac-Osijek i ne�to vi�e i ocjeditije područje omeđeno linijom Habjanovci-Brođanci dijeli mlađu i agrarno najvredniju terasnu nizinu Drave na dva dijela: veći sjeverni i naseljenjiji dio (područje oko naselja Valpovo i Beli�će), i ju�ni, manji dio. Osnovni elementi reljefa i hidrografske osobine utjecali su na prostornu organizaciju. U pro�losti je �umski pojas uz Dravu, a u potolinskoj zoni uz dana�nji Selački i Brondin kanal, imao izolacijsko značenje. Razvoj se odvijao na vi�em i ocjeditijem terasnom području, a jačeg povezivanja ovih regija nije bilo sve do 19. stoljeća, kada je uslijedio gospodarski razvitak, temeljen na iskori�tavanju �umskih bogatstava i gradnji magistralnih cestovnih i �eljezničkih prometnica. Prostor vla�ne potolinske zone je hidromelioracijskim radovima (Selački i Brondin kanal) i prometnom va�no�ću postao va�an gospodarski činilac. Unatoč tome, gospodarsko i demografsko te�i�te i dalje je ostalo na sjevernom pridravskom dijelu, gdje se uz najva�nije centralno naselje �ireg područja -Valpovo, razvilo i najva�nije industrijsko sredi�te prerade drveta u biv�oj dr�avi -naselje Beli�će s lukom na Dravi. Geolo�ke osobine Područje je dio istočno-hrvatske potolinske zone, koja u �irem smislu ulazi u okvire geotektonske cjeline Panonskog bazena. Potolinska je zona ispunjena s nekoliko kilometara debelim naslagama neogenog mora i jezera i sedimentima fluvijalnog i eolskog porijekla kvartarne starosti. Morski i jezerski sedimenti mlađeg tercijara predstavljeni su uglavnom klastičnim razvojem s dominacijom pijeska, pje�čenjaka, lapora i glina. Uz navedene, u sastavu dubljih partija litostratigrafskog stuba dolaze i biogeni i laporoviti vapnenci. Debljina neogenih naslaga kreće se od 1.300 do 2.750 m (prema istra�nim bu�enjima kod Tenjskog Antunovca i Beničanaca), a podlogu im čini kristalinska masa paleozojske starosti. Kvartalne naslage (pleistocen i holocen) posvuda pokrivaju neogenu podlogu, a debljina im je znatna s obzirom na potolinski karakter područja. Mjestimice je i veća od 100, pa čak i od 300 m. U povr�inskom sastavu prevladavaju les i lesu slične naslage (preko 90% područja). Fluvijalni nanosi čine podlogu lesa, izuzev u naplavnoj ravni Drave i Kara�ice, gdje dominiraju i u povr�inskom sastavu. To su najče�će sitnourni pijesci, silt i glina. �ljučane naslage su na dubinama većim od 20 ili 30 m. Sporadično su lesne naslage pokrivene eolskim pijescima, posebno na sjeverozapadnom dijelu uz rijeku Dravu. Eolski pijesci su uglavnom sitno do srednjozrne strukture, te uglavnom dobre sortiranosti. Geomehaničke osobine

Les i lesu slični sedimenti Les i lesu slični sedimenti pokrivaju preko 90% područja, a debljina im se kreće od 5-15 m. Dominiraju lesne naslage eolskog porijekla. Les i lesu slični sedimenti su relativno vrlo vodopropusne u vertikalnom smislu, ali relativno velika oglinjenost lesnih naslaga smanjuje propusnost za vodu, a smanjena je i vrijednost filtracije u horizontalnom pogledu. Lesne naslage imaju dobru vertikalnu stabilnost, pa su u području lateralne aktivnosti rijeke Drave modelirane strme ili čak i vertikalne riječne obale.



Kompleks fluvijalnih naslaga Fluvijalne naslage pleistocenske i holocenske starosti su debljine sloja preko 300 m, a

često se izmjenjuju s glinovitim slojevima. Fluvijalni nanosi pojavljuju se na podlozi lesa, izuzev recentnih naplavina Drave i Kara�ice. To su najče�će pretalo�eni les, finopjeskoviti, ilovastopjeskoviti, ilovasti i ilovastoglinoviti slojevi, a �ljunci i grublji pijesci se pojavljuju na dubinama većim od 20 m. S obzirom na prete�no kvarcni sastav, pijesci Drave su pogodan građevinski materijal.

Organogeno-močvarni sedimenti Ovi sedimenti su predstavljeni muljem, glinovito-ilovastim materijalom i tresetom, a

najra�ireniji su u prostoru između �eljezničke pruge Osijek-Na�ice i linije Habjanovci-Brođanci, te na krajnjem jugoistoku.

Eolski pijesci Eolski pijesci nisu znatnije ra�ireni, a pojava im je vezana uz obalne dine, na terasi uz rub

naplavne ravni Drave. Pijesci su prete�no sitnozrni i zrnca su najče�će presvučena limonitnim ovojem, �to im daje smeđkastu do smeđkasto-crvenu boju.

Nafonosnost i plinonosnost Istra�nim bu�enjima nisu nađene veće i ekonomski isplative količine nafte i plina, iako to

nije isključeno u budućnosti, s obzirom da su u sličnim tercijarnim naslagama (okolica D.Miholjca) otkriveni izvori ovih energenata, koji se komercijalno iskori�tavaju.

Hidrogeolo�ke osobine U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska �upanija smje�tena je u

Istočnoj Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica, a u stratigrafsko-geolo�kom smislu osnovu čine slojevi �irokog raspona starosti. Razlike u sastavu i reljefna slika Istočne Hrvatske odra�avaju građu "�ahovske ploče", koja karakterizira staru panonsku podlogu. Podloga je du� brojnih pukotina razbijena u blokove koji se pona�aju različito. Elementi reljefa i smjerovi tekućica upućuju na to da su za građu posebno va�ne pukotine smjera zapad-istok i gibanja du� njih. Te osobine u građi podloge utječu na egzogeno modeliranje.

Hidrogeolo�ki valja lučiti stijene starije od tercijara, zatim tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks rebrasto bre�uljkastih predjela i na kraju vodonosne slojeve ravničarskih predjela kvartarne starosti.

Stijene starije od tercijara izgrađuju prete�ito temeljna gorja. U tim sredinama vodne su prilike ograničene na izvore malih kapaciteta.

Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks, hidromorfolo�ki je izra�en na pojedinim prigorjima u padinskim pejza�ima, ali obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeolo�ki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litolo�kog sastava tla i tektonski polo�aj pojedinih stijena određuju veličinu i va�nost vodnog lica. Dubine do vode zbog toga najče�će kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s. Za razliku od Sredi�nje Hrvatske, gdje se voda u podzemlju kreće slobodno, u Istočnoj Hrvatskoj nalazi se pod manjim (subarte�ka) ili većim tlakom (arte�ka).

Ravničasti krajevi uz Dravu te njihovi pritoci, pokriveni su, mimo recentnih naplavina, i debelim nanosima kvartarne starosti. Taj sedimentni kompleks ima vrlo �irok raspon postanka jer su novijim istra�ivanjima izdiferencirani tragovi fluvijalnih procesa od jezerskih sedimenata, naslage močvarnih facijesa od izrazitih i tipičnih ostataka eolskog modeliranja. Vodne prilike u litolo�ki toliko različitim stijenama podlo�ene su velikim oscilacijama primjerice, od 4-8 m u praporu i pje�čano-glinovitim poslojcima, pa do 10 m u ostalim talo�inama. Prvi vodonosni sloj najče�će nije pogodan za piće te se za vodoopskrbu iskori�tavaju redovito dublji horizonti.

Osnovno hidrografsko obilje�je povr�ja jest ekscentričnost tekućica. Najveća i najva�nija rijeka Drava teče rubno. To se odra�ava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama �irega prostora. Vodotoci na području Grada Valpova značajni za Republiku (dr�avne vode) su međudr�avne vode Drave, Odvodni kanal Kara�ica, te ostali vodotoci (Vučica i Kara�ica), te ostale povr�inske vode su lokalne vode.



Rijeka Drava je najveći pritok Dunava s u�ćem u Republici Hrvatskoj odnosno Osječko-baranjskoj �upaniji na rkm 1382+300 Dunava, kod mjesta Aljma�. Drava je drugi po značaju vodotok u �upaniji i čini ju�nu i jugozapadnu među Baranje. Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfolo�ke promjene u koritu, a kvartarne �ljunčane-pjeskovite naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemnih voda. Drava na toku kroz

Grad Valpovo ima karakteristike nizinske rijeke, s dubinom vode u koritu od 4 do 7 m. Godi�nja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1.530 mm/god. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (ki�no-ledenjački) vodni re�im i karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijeg a i leda i pojave godi�njih maksimuma oborina. Drava ima tri maksimuma u godi�njem vodostaju i protjecaju. Prva dva padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći sporedni, maksimum javlja u jesen kao odraz mediteranskoga ki�nog re�ima u dijelu njezina izvori�nog područja. Često se vremenski poklope visoke vode Drave i Dunava, pa dolazi do uspora voda na Dravi na njezinu toku kroz �upaniju.

Vodostaji rijeke Drave

POSTAJA rkm Drava

KOTA "0"

(m.n.m.)

MAKSIMALNI VODOSTAJI

SREDNJI VODOSTAJI

MINIMALNI VODOSTAJI

BELI�ĆE 53,80 83,99 627 459 284 324 214 149 130 72 24

Karakteristični godi�nji vodostaji za vodomjernu postaju Beli�će obrađeni su za razdoblje od 1962.-1993. godine. Na vodomjernoj postaji Beli�će, osim vodostaja, mjeri se i protok. Padovi vodnog lica na dionici od Beli�ća do Osijeka se kreću od oko 0,12%o kada uspora nema, pa čak i do ekstremnih 0,026%o pod usporom.

Pritoci rijeke Drave na području Grada Valpova su Kara�ica (s u�ćem u Vučicu) i Vučica (s u�ćem u Dravu kod mjesta Josipovca). Navedene pritoke karakterizira mala vodnost, te stoga nemaju značajniji utjecaj na vodni re�im Drave. Rijeka Vučica teče kroz područje Grada Valpova u du�ini od 17 km.

Vodoopskrba naselja bazira se na eksploataciji vodonosnih slojeva kvartanih naslaga. Osnovna litolo�ka značajka kvartarnih slojeva je mnogostuka (horizontalna i vertikalna) izmjena klastičnog materijala, od glina do krupnog pijeska i sporadično �ljunka, izuzev u samom povr�inskom dijelu, u kojem prevladava les i lesu slični sedimenti. S aspekta litolo�kih osobina, a u odnosu na izda�nost i kvalitet vode, moguće je govoriti o jednoj hidrogeolo�koj cjelini, koja se dijeli na tri vodonosna horizonta. Prvi vodonosni kompleks ima izda�nost 0,16-12,1 l/sek (prosjek oko 4,4 l/sek). Ovi podaci upućuju da su velike razlike u litolo�kom sastavu na pojedinim lokalitetima, te da je protok podzemne vode mali, kao �to su i male mogućnosti količinske obnove vode.

I. vodonosni horizont Ispod pokrovnog sloja lesa i lesu sličnih sedimenata, prosječne debljine 10-20 m, slijedi oko 50 m debeli I. vodonosni horizont. U sastavu mu dominira pijesak, a najveći registrirani kapaciteti bunara koji kaptiraju vodu u ovom horizontu kreću se od 0,5 - 12,1 l/sek.

II. vodonosni horizont Ovaj je vodonosni horizont debljine oko 40 m, a u sastavu prete�e pijesak s lećama pra�ine i gline, a od I. vodonosnog horizonta odijeljen je nepropusnim kontinuiranim slojem. U bunarima, koji su perforirani u ovom vodonosnom horizontu, postignut je maksimalni kapacitet od 0,83-11,7 l/sek.

III. vodonosni horizont Na dubinama od oko 100 m ustanovljen je relativno imperabilan sloj koji odvaja II. i III. vodonosni horizont. Ovaj je horizont sastavljen od pijeska s manjim proslojcima glina, a bunarski kapaciteti mu se kreću od 5-11,7 l/sek.

Kretanje nivoa podzemne vode ovisi prvenstveno o količini padalina i klimatskim prilikama, jer je isključeno poprečno procjeđivanje rijeke Drave u pokrovne lesne naslage (radi male lateralne provodljivosti ovih slojeva). Podzemna se voda iz lesnih naslaga ocjeđuje uglavnom prema Dravi, Kara�ici i Vučici.



Seizmika U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske, seizmička, a i tektonska aktivnost slabije je

izra�ena. Uz Dilj Goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII. stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome jo� i relativno lo�i uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmičkih sila (razila i rastresta tla u dolinama rijeka i visok nivo podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih sila na tlo i građevine mo�e biti znatan.

Za pojedina veća naselja ili prostore intenzivnije izgradnje bilo bi va�no prije konačne procjene opasnosti od razornog djelovanja potresa izvr�iti lokalna seizmotektonska istra�ivanja. Područje Grada Valpova nalazi se po svojoj seizmičnosti u području između VII. i VIII. po MCS skali. Posebno negativni utjecaj mogu imati potresi na obalama rijeka ili u njihovom priobalju, jer se na takvim terenima, kao posljedica tektonske aktivnosti, pojavljuju pukotine opasne za građevinske objekte.

Reljef Na modeliranje i izgled dana�njeg reljefa presudnu su ulogu imali riječni tokovi. Na

području tipične akumulacijske nizine, kakvom tipu reljefa pripada područje Grada Valpova, u tom na izgled jednoličnom i geolo�ki mladom reljefu, mogu se izdvojiti međusobno različiti geomorfolo�ki oblici u nizinskom reljefu. Područje Grada Valpova predstavlja tipičnu akumulacijsku nizinu, uz neznatne denivelacije terena (87 do 101 m n.m.). U donjodravskoj nizini Valpova mogu se razlikovati tri reljefna tipa:

- terasna nizina, - poloji, - fluvijalno-močvarne nizine.

Terasna nizina je mlađa pleistocenska plavina Drave, koja je tijekom vremana bila izlo�ena

eolskoj akumulaciji pra�inastog materijala, iz kojeg su se diagenezom razvile lesne i lesu slične naslage. U podlozi su gotovo svugdje dravski pijesci, �to ukazuje na terasasti karakter prostora. Terasna je nizina ocjeditiji prostor u odnosu na poloj Drave, Kara�ice i Vučice, te zonu uz Selački i Brondin kanal. Nizina je blago nagnuta od sjeverozapada prema jugoistoku (101 - 94 - 91 m n.m.), i od sjevera prema jugu (101 - 90 m n.m.). Veći dio terasne nizine je tokovima Kara�ice i Vučice diseciran u niz manjih cjelina. Postojeća udubljenja i lesne doline na terasi rezultat su slijeganja lesnih naslaga, uslijed djelovanja podzemne vode ili linearne erozijske aktivnosti padalinske vode i snije�nice (jaruga). Sjeverozapadno od Valpova postoji niz pje�čanih dina, visine do 5 m, čiji oblik ukazuje da su nastale ispuhivanjem pijesaka iz naplavne ravni Drave jakim sjeverozapadnim vjetrovima.

Poloji rijeka Drave, Kara�ice i Vučice su reljefne jedinice holocenske starosti, modelirane fluvijalnim akumulacijskim i erozijskim procesima., s malom reljefnom energijom. Dravski poloj je relativno male �irine (tek nekoliko stotina metara), i nije kontinuiran (pojavljuje se u fragmentima). Rijeka Drava na području Grada Valpova ima uglavnom mehanizam voda srednjeg toka (pribli�no jednak odnos erozije i akumulacije), pri čemu u konkavnim dijelovima meandara prevladava erozija, a na konveksnim akumulacija. Zbog toga na konkavnim stranama nastaje poloj, a na konveksnim se dijelovima redovito javlja naplavna ravan. Izdvajaju se dva karakteristična nivoa poloja:

- mrtvaje i rukavci (ni�i dio poloja, udubine nastale erozijskim djelovanjem Drave, s najvi�im nivoom podzemne vode, te stoga i nakon povlačenja Drave ostaju u potpunosti ili djelomično pod vodom),

- grede (vi�i dio poloja, najče�će pod �umskom vegetacijom).

Rijeka Kara�ica uglavnom nema naplavne ravni, ili je ona vrlo uska (do 100 metara). Kara�ica se usjekla u lesne naslage terasne nizine, pa joj u skladu s tim dolina ima "pseudokanjonski" karakter. Istočno od sutoka Kara�ice i Vučice, s obzirom da erozijsko-akumulacijska snaga vodotoka sada znatno veća, naplavna ravan je znatno �ira (500 i vi�e metara), s brojnim meandrima i rukavcima. Naplavna ravan rijeke Vučice, zbog većeg bogatstva vodom od Kara�ice, ima vrlo lijepo modelirani poloj, �irine i do 1 km.



Fluvijalno-močvarna nizina uz Selački i Brondin kanal u tektonskom smislu predstavljaju vrlo mladu potolinsku zonu, uz poloj Drave najni�i i najvla�niji dio područja, s nadmorskim visinama od 88 do 92 m n.m. Spu�tanje ovog dijela prostora uslijedilo je po talo�enju lesnih naslaga u holocenu. Kontakt prema terasnoj nizini nije jasan, jer se teren postepeno spu�to/izdi�e i prema sjeveru i prema jugu. Mala reljefna energija (1-2 m/km2) uvjetuje malu transportnu snagu povr�inskih voda, �to je imalo za posljedicu zamočvarenje terena. Tome su pridonjele i podzemne vode, koje gravitiraju s vi�ih terena terasne nizine. Sve do melioracijskih zahvata ovo je područje bilo gotovo nenaseljeno i izolirano, obraslo močvarnim �umama.

Pedolo�ka obilje�ja Pedolo�ka obilje�ja prostora obrađena su na temelju Namjenske pedolo�ke karte Republike

Hrvatske, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučili�ta u Zagrebu 1996. Sve navedene sistematske jedinice tla su prikazane u slo�enim pedolo�kim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od vi�e jedinica, a na temelju dominantne jedinice izvr�ena je procjena pogodnosti tala za obradu.

Valorizacija tla, procjena pogodnosti tala za obradu izvr�ena je prema modificiranim kriterijima procjene zemlji�ta (FAO 1976., Vidaček, �. 1976.), prema kojoj su osim relevantnih značajki tla (dubina, skeletnost, kiselost, slanost/alkaličnost, matičnost, kapacitet za vodu), predmet procjene stjenovitost, nagib terena, poplave i/ili stagnirajuće povr�inske vode i dreniranost kao izraz re�ima vla�nosti tala. Procjena pogodnosti tala za kori�tenje temelji se na načelu potencijalne plodnosti tla, s obzirom da su drugi faktori (klimatski i ekonomski) ujednačeni. Na pedoekolo�koj karti prikazan je postojeći fond poljoprivrednih povr�ina (jedinice 1-11), te fond �umskih povr�ina (kartografska jedinica 12), s prikazom pogodnosti za različite manjene (u poljoprivredi, u �umarstvu i za in�injersko kori�tenje). Posebno su iskazani utvrđeni bonitetni brojevi tala, pri čemu veći bonitetni broj ima tlo veće proizvodne sposobnosti. Pri utvrđivanju bonitetnih brojeva uzeti su u obzir mehanički sastav, struktura, propusnost za vodu, dubina, humus i hraniva). Analizom podataka se mo�e zaključiti da su za poljoprivredu najvrednije kartografske jedinice ESpi, ESi, I, L i RG, a vrlo dobre su i jedinice PS, PSG, HG i A.

Opis pedokartografskih jedinica Na temelju podataka iz morfogenetske analize, podataka o trajnim svojstvima tala

(mehanički sastav, dubina, struktura, sadr�aj humusa i hraniva), te uz uva�avanje osnovnih postavki pedoekolo�ke obrade prostora, utvrđene su i na karti predočene pedokartografske jedinice, a njihove temeljne karakteristike su prikazane u tabeli. Općenito, za područje Grada Valpova mo�e se zaključiti:

- cjelokupno područje nalazi se pod utjecajem umjereno kontinentalne klime, s prosječno 800-820 mm oborina godi�nje,

- područje se odlikuje općenito zaravljenim reljefom, a detaljna analiza pokazuje da su izra�eni mezzo i mikro oblici reljefa, koji imaju posebni utjecaj na genezu tla, jer uvjetuju različite načine i intenzitete vla�enja,

- geolo�ku podlogu tala u najvećoj mjeri čine sedimenti kvartarne starosti, a uski pojas uz Dravu i Kara�icu čine recentni aluvijalni sedimenti sastavljeni od pijesaka na podlozi i plitkog povr�inskog sloja ilovače. Na ostalim dijelovima tla su formirana na sedimentima mlađe virmske terase, izgrađene od lesa i lesolikog materijala, talo�enog u vodi. Lesoliko-pjeskovito-ilovasti materijal predstavlja osnovni matični supstrat iz kojeg su formirana tla.



Pedoekolo�ka karta Grada Valpova



- hidrografsko-hidrolo�ke karakteristike područja imaju veliki utjecaj na pedogenezu i proizvodnu sposobnost tala. Vodotoci i kanalska mre�a, koji bi trebali drenirati područje u vla�nom dijelu godine nisu u stanju primiti vi�kove vode, �to uvjetuje povremeno stagniranje donjih voda u biljnofiziolo�ki aktivnom dijelu tla,

- pedolo�kim istra�ivanjem su izdvojene pedosistematske jedinice. Automorfna tla (tla s uređenim vodnim re�imom) zahvaćaju manji dio povr�ine, a njihovi su predstavnici euterično smeđe i lesivirano semiglejno tlo (jedinice ESpi, ESi i I), a sva ostala tla pripadaju hidromorfnim tlima, koja zauzimaju oko 75% područja, dok manji dio zauzimaju humoglejna (ritska crnica) i semiglejna (livadska) tla,

- osnovni problem hidromorfnih tala je nedovoljni vodozračni re�im, koji se mo�e pobolj�ati primjenom kompleksnih meliorativnih zahvata, čime bi se znatno unaprijedila biljna proizvodnja, s obzirom da su svi drugi faktori u kategoriji vrlo dobri i odlični.

Park uz dvorac Prandau-Normann u Valpovu



Klima Klimatska obilje�ja prostora Osječko-baranjske �upanije dio su klime �ireg prostora Istočne

Hrvatske, gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni polo�aj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih �irina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, �to je oznaka za umjereno toplu, ki�nu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih �irina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature vi�e od 10°C, tijekom vi�e od četiri mjeseca godi�nje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilje�je ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je vi�e u toplom dijelu godine, a prosječne godi�nje količine se kreću od 700-800 mm. Od vjetrova najče�ći su slabi vjetrovi i ti�ine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.

Na cijelom području Grada Valpova izra�ena je homogenost klimatskih prilika, �to je posljedica reljefnih obilje�ja (prete�ito ravničarski reljef). Klimatske prilike na prostoru Grada Valpova okarakterizirane su na osnovu izvr�enih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorolo�kim i klimatolo�kim postajama Osijek i Donji Miholjac, kao �to je vidljivo iz prilo�ene tablice, s obzirom da u Valpovu nije bilo meteorolo�ke postaje kroz čitav niz godina,

Srednje mjesečne i godi�nje temperature zraka Srednje mjesečne i godi�nje količine oborina

Srednje količine insolacije (sati) i naoblake (desetine) u razdoblju 1959.-1978. god.

Srednje mjesečne i godi�nje temperature zraka

Srednje mjesečne i godi�nje količine oborina

Srednje količine insolacije (sati) i naoblake (desetine) u razdoblju 1959.-1978. god.

POSTAJA OSIJEK D.MIHOLJAC1) OSIJEK D.MIHOLJAC1) OSIJEK D.MIHOLJAC

MJESECI 1959.- 1978.1)

1993.-1999.3)

1959.- 1978.

1959.- 1978.

1993.-1999.3)

1959.- 1978.

(I) - insolacija (N) - naoblaka

I -1,4 0,7 -1,1 50,0 48,6 53,1 58,2 7,1 II 1,7 2,1 2,1 43,1 35,5 43,5 85,9 6,6 III 6,1 5,8 6,2 42,1 36,5 47,3 143,4 6,1 IV 11,5 11,3 11,4 57,8 55,1 62,3 177,9 5,9 V 16,3 16,9 15,9 57,6 61,7 70,1 214,2 5,5 VI 19,5 20,1 19,3 90,4 79,3 83,4 240,1 5,0 VII 20,9 21,6 20,9 74,5 66,6 84,6 270,7 4,0 VIII 20,2 20,1 20,1 60,9 74,0 79,6 252,1 3,9 IX 16,2 16,3 16,3 49,2 89,6 57,2 196,4 4,4 X 11,0 11,1 11,0 41,5 55,3 42,6 153,9 4,9 XI 6,1 4,9 6,1 60,4 71,1 69,1 67,5 6,9 XII 0,8 1,5 0,9 58,2 75,2 60,4 44,3 7,6

UKUPNO GODI�NJE 10,7 11,0 10,8 685,7 748,5 753,2 1.904,6 5,7

Temperatura Prosječna temperatura zraka, prema novijim mjerenjima, iznosi 10,70C do 11°C. Srednje

mjesečne temperature su u porastu do srpnja, kada dosti�u maksimum s prosječnim mjesečnim temperaturama promatranih postaja od 20,9°C do 21,6°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od � 1,4°C (Osijek) do -1,1°C (D.Miholjac). Srednja godi�nja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za preko 22°C, �to je odlika kontinentalnih osobina područja.

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilje�en je u Osijeku 38,6°C i u Donjem Miholjcu 39,2°C (izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine). Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimumi zabilje�eni u vremenu od 1959.-1978. godine, iznosili su u Osijeku � 25,4°C, te Donjem Miholjcu � 26,0°C.



0

5

10

15

20

25si

ječa

nj

veljača

o�uj

ak

trava

nj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stud

eni

pros

inac

srednja temperatura zraka (°C)

Padaline Prosječna godi�nja količina oborine na prostoru Grada Valpova kreće se od 685,7 mm

(Osijek) do 753,2 mm (Donji Miholjac). Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najče�će u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu. Glavni maksimum oborina se javlja u VI. mjesecu, a sekundarni u XI. mjesecu. Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u promatranom razdoblju od 1959.-1978., zabilje�ena je u Osijeku (101,2 mm). Od velikog je značaja raspored oborina u vegetacijskom razdoblju. Prema raspolo�ivim mjerenjima na svim meteorolo�kim postajama zabilje�en je optimalan raspored oborina u vegetacijskom razdoblju čije kretanje je od 390,4 mm (Osijek) i 437,2 mm (D. Miholjac).

Raspored padalina po mjesecima

siječa

nj

o�uj

ak

svib

anj

srpa

nj

ruja

n

stud

eni

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900



Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini (Osijek), ali se ne

zadr�avaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka. Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s

re�imom oborina. Srednja godi�nja naoblaka za meteorolo�ku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilje�ene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najdu�e trajanje sijanja Sunca zabilje�eno u srpnju. Ukupne godi�nje količine insolacije u dvadesetogodi�njem razdoblju (1959.-1978.) na meteorolo�koj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati. Godi�nje se mo�e očekivati prosječno 1.800-1.900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290-1.350 sati. Vjetrovi

Za detaljnije analiziranje re�ima strujanja zraka poslu�ile su godi�nje ru�e vjetrova izrađene na temelju mjerenja na meteorolo�kim postajama Osijek i Donji Miholjac. Prema godi�njoj ru�i vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najče�će vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najče�ći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najče�ći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najče�ća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave ti�ina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.

Prema godi�njoj ru�i vjetrova za područje Donjeg Miholjca, dva prevladavajuća smjera strujanja se javljaju tijekom cijele godine, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a njih slijede zapadni i istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje iz ostalih smjerova znatno manje. Na temelju analize godi�njih ru�a vjetrova za navedene postaje, mo�e se zaključiti da su najdominantniji vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i to u toplom dijelu godine, a zimi vjetrovi iz jugoistočnog pravca. �to se tiče jačine vjetrova u 80-90% slučajeva to su vjetrovi jačine 1-2 bofora.

Srednji broj dana s jakim i olujnim vjetrom u razdoblju 1959.-1978. godina

MJESECI METEOROLO�KA POSTAJA I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. GOD.

BROJ DANA S JAKIM VJETROM (≥≥≥≥ 6 bofora) OSIJEK 0,3 0,2 0,2 0,1 0,2 0,2 0,6 0,2 0,2 0,2 0,1 0,1 2,6 DONJI MIHOLJAC - 0,1 0,1 0,2 0,1 0,3 0,2 - 0,1 0,1 - - 1,2

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM ((≥≥≥≥ 8 bofora) OSIJEK - - - - - 0,1 0,1 - - - - - 0,2 DONJI MIHOLJAC - - - - - 0,1 0,1 - - - - - 0,2

Otvorenost donjodravske nizine prema sjeveru utječe na to da vjetrovi najče�će pu�u iz

sjevernog kvadranta. Po učestalosti su na prvom mjestu vjetrovi iz sjeverozapada i jugoistoka, zatim iz sjeveroistoka, jugozapada i zapada, dok su ti�ine koncentrirane u ljetno doba godine. Raspored je vjetrova tijekom godine neujednačen: sjeverozapadni vjetrovi prevladavaju tijekom čitave godine, a zimi sibirska anticiklona uvjetuje jake sjeverne i sjeveroistočne vjetrove, koji su suhi i hladni. Snaga strujanja vjetrova ne pokazuje u prosjeku jake vjetrove, a najsna�niji su oni iz sjevernog kvadranta.

Srednja jačina vjetra (meteorolo�ka postaja Osijek)

Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. m / s 1,8 1,9 1,9 1,7 1,7 1,6 1,6 1,6 1,7 1,6 1,6 1,8

Mraz i magla Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godi�nje. Najveći broj magli u

nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju i�aravanjem tla u vedrim noćima. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana). Međutim, pojave mraza su nepovoljne ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, a osobito u travnju na početku vegetacijskog razdoblja. Ponekad se mraz mo�e javiti i u svibnju i lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.



Broj dana s mrazom u razdoblju od 1959.-1978. godine

MJESECI METEOROLO�KA POSTAJA I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. GOD. OSIJEK 6,7 6,4 7,0 1,4 0,2 - - - 0,2 5,0 6,5 7,8 41,2 DONJI MIHOLJAC 3,7 4,9 5,1 2,1 0,3 0,1 - - 0,5 4,4 4,9 5,2 31,0

NNNE

NE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

Ru�a vjetrova Grada Valpova

(prema podacima meteorolo�ke postaje D.Miholjac)

�upna crkva Bla�ene Djevice Marije u Valpovu

prostorni plan ure grada valpovavalpovo.hr/home/wp-content/uploads/ppug/001.pdf · povijesni razvoj...

Documents