Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Odjel za ekonomiju i turizam Dr. Mijo Mirkovi

PROJEKT (PROIZVODNJA KUPINOVOG VINA)

Kolegij: Projektni menadment Mentor: dr. sc. Zlatko ehanovi Projekt izradile studentice: Anita Ceilinger Nea Macuka Tamara Tripkovi Tijana Popovi

Pula, prosinac 2011.

2

Sadraj: SAETAK PROJEKTA...........................................................................................................4 2. INFORMACIJE O INVESTITORU I SVRHA INVESTIRANJA................................5 3. LOKACIJA...........................................................................................................................9 4. ANALIZA TRITA..........................................................................................................104.1. Nabavno trite..........................................................................................10 4.2. Prodajno trite..........................................................................................11 4.3. Konkurencija ..............................................................................................12 4.4. Lokalna zajednica.......................................................................................13 4.5. Promocija................................................................................................... 13

5. POSTUPAK PROIZVODNJE KUPINOVOG VINA.....................................................145.1. Ekoloki uzgoj.............................................................................................15 5.2. Trenutano stanje i potrebni resursi...........................................................16 5.2.1. Kredit od HBOR-a.................................................................................16 5.2.2. Poticaji................................................................................................. 17 5.2.3. Utroak sirovina i energenata..............................................................17 5.2.4. Ulaganje u stalna i obrtna sredstva......................................................18

6. RIZICI...............................................................................................................................20 7. FINANCIJSKA PRIPREMA PROJEKTA......................................................................247.1. Formiranje ukupnog prihoda......................................................................24 7.2. Izvori financiranja.......................................................................................25 7. 3. Trokovi poslovanja i proraun amortizacije.............................................26 7.4. Raun dobiti i gubitka.................................................................................27 7.5. Financijski tok.............................................................................................30 7.6. Ekonomski tok............................................................................................31

8. CILJ, RAZVOJ I BUDUNOST PROJEKTA................................................................318.1. Cilj ............................................................................................................. 31 8.2. Razvoj ........................................................................................................32 8.3. Budunost ................................................................................................33

9. ZAKLJUAK.....................................................................................................................34 Popis tablica.............................................................................................................................36 Popis slika................................................................................................................................37 Popis grafova...........................................................................................................................37

SAETAK PROJEKTAINVESTITOR: Obrt ''Kupin'' NAZIV POTHVATA: Proizvodnja kupinovog vina. CILJ: Ostvarenje uspjene proizvodnje i plasmana kvalitetnog kupinovog vina KARAKTERISTIKE PRODAJNOG TRITA: nedovoljno pokriveno trite ovakvim i slinim proizvodima te ocijenjena potencijalna potranja na podruju cijele Istarske upanije. KARAKTERISTIKE NABAVNOG TRITA: Sve se potrebne sirovine i materijal za proizvodnju kupinovog vina nabavljaju na domaem tritu. TEHNOLOKO TEHNIKE OSOBINE: Poljoprivredni obrt ''Kupin'' opremljen je tehnologijom koja mu omoguuje kvalitetnu proizvodnju kupinovog vina te se slui tradicionalnom recepturom za proizvodnju kupinovog vina. LOKACIJA: Podruje opine Vodnjan, Galiana BROJ ZAPOSLENIH: 4 osobe kao stalni zaposlenici, i povremeno zaposlene osobe (studenti) u vrijeme berbe kupina. IZVOR FINANCIRANJA PROJEKTA: Planirani izvori financiranja su u iznosu 2.500.000 kuna, od ega e obrt ''Kupina'' kao investitor izdvojiti 1.700.000 kn vlastitih sredstva (76,00%), a preostali dio potrebnih sredstava namiriti e iz kredita u iznosu od 600.000 kn (24,00%).4

2. INFORMACIJE O INVESTITORU I SVRHA INVESTIRANJAInvestitori se namjeravaju baviti proizvodnjom kupinovog vina na podruju opine Vodnjan, tonije u Galiani pa su odluili osnovati poljoprivredni obrt ''Kupin'' za sadnju kupina i proizvodnju kupinovog vina te prodaju finalnog proizvoda. Budui da je trend povratak zdravijem nainu ivota, prirodi i tradiciji, proizvodnja kupinovog vina je u skladu s tim trendovima, te je investitor uvjeren u svoj uspjeh. Poticaj investitora za obavljanje ove djelatnosti je spoznaja o kvaliteti kupinovog vina koja na podruju Istarske upanije nije rasprostranjena, a prihvaenost u istonom djelu Hrvatske govori da e kupinovo vino biti sve traenije i u Istarskoj upniji. Investitori, ujedno i vlasnici poljoprivrednog obrta ''Kupin'' jesu Tamara Tripkovi, Tijana Popovi, Anita Ceilinger i Nea Macuka. Poslovanje investitora je cjelogodinje, u okviru djelatnosti za koju je upisom u Obrtni registar registriran u Uredu dravne uprave u Istraskoj upaniji sluba sa gospodarstvo Pula, a ima sljedee oznake i nazive:-

sadnja kupina proizvodnja kupinovog vina prodaja kupinovog vina

Otvaranje obrta teklo je u sljedeim koracima:1. korak

-prikupljanje potrebne dokumentacije: a) preslika osobnih iskaznica, b) dokaz o pravu koritenja prostora - ispunjavanje obrazaca koji se dobiju u Uredu dravne uprave sluba za gospodarstvo Pula - izvravanje uplate za otvaranje obrta i trokova izdavanja obrtnice2. korak

- preuzimanje Rjeenje o registraciji obrta u Uredu dravne uprave u Istraskoj upaniji sluba za gospodarstvo Pula5

- izrada peata - otvaranje konaanog rauna u Zagrebakoj banci3. korak HZMO, HZZO

- prijava u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) - prijava u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)4. korak Porezna uprava

- prijava u poreznu upravu (ispostavu Porezne uprave Pula) radi upisa u registar poreznih obveznika Nakon upisa u obrtni registar u roku od godine dana obavezno je zapoet obavljati obrt, a najkasnije 8 dana prije poetka rada potrebno je prijaviti poetak obavljanja obrta. Troak otvaranja obrta iznosi oko 470,00 kuna, od ega je troak izdavanja obrtnice 200,00 kuna, a 270,00 kuna je administrativna pristojba za postupak registracije. S obzirom na vrstu obrta, ovo je Slobodan obrt. to znai da se za obavljanje djelatnosti kao uvjet ne trai ispit o strunoj osposobljenosti ili majstorski ispit. Misija: Proizvodnja i plasman kvalitetnog kupinovog vina s ciljem da zadovoljimo potrebe i oekivanja trita (naih kiljenata), te ostvarimo profitabilan poduzetniki projekt Vizija: Postati drutveno odgovorni te postaviti standard i mjerilo kvalitete i profesionalnosti u svim segmentima poslovanja - kupcima prvi izbor pri kupnji, zaposlenima poeljan poslodavac te poslovnim subjektima pouzdan poslovni partner. Slika br 1.: Logo obrta

Izvor: http://www.google.hr/imghp?hl=hr&tab=wi Svima je poznata nutritivna vrijednost antioksidansa; zeleni aj i sok od ipka imaju gotovo kultni status, a u njihovo elitno drutvo dolazi i novi lan: kupina. Kupina je naziv za nekoliko vrsta biljaka penjaica iz roda Rubus iz porodice rua (Rosaceae). Sigurno je da su6

kupine na europskom podruju rasprostranjene jo iz antikih vremena i da je u to doba bila poznata biljka skoro svim narodima. Kupine su rasprostranjene irom sjeverne polutke, od Europe, Azije i Sjeverne Amerike u zemljama s kontinentalnom klimom. Postoje stotine vrsta kupina, a neke su autohtone samo za pojedina podruja. Cvjetaju od lipnja do kolovoza. Najee rastu na zatienim mjestima uz rubove uma, ograde, putove, uz ivice ili umarke. Proizvodnja kupine na okunicama se proirila i na vee nasade jer je rentabilna. Troi se i prodaje kao svjee voe, a postoji mogunost smrzavanja, konzerviranja i proizvodnje vonih vina. Kako proizvodnja kupina na velikim povrinama nije dovoljno zastupljena, a time ni proizvodnja kupinovog vina, posebice na podruju Istarske upanije na kojem postoje povoljni prirodni uvjeti za proizvodnju kupina, odluili smo se za proizvodnju kupinovog vina. Kao vona kultura, kupina ima veliki gospodarski znaaj. Plod i kupine su pogodni i veoma traeni za raznovrsnu domau i industrijsku preradu i za potronju u svjeem stanju. Meutim, sadanje potrebe ne mogu se ni priblino podmirivati, jer je proizvodnja kupine u nas mala i jo uvijek se najveim dijelom ostvaruje iz prirodnih populacija divlje kupine. Zato se namee potreba za brim uvoenjem i irenjem u proizvodnju to produktivnijih i kvalitetnijih sorti plemenite kupine. Brzo stupanje u rod, redovno i obilno raanje, kvalitetan plod, laka realizacija ostvarene proizvodnje po konkurentnim cijenama i druge osobine, ine plemenitu kupinu veoma rentabilnom i korisnom kulturom. Kupinovo vino je poznato po izrazito bogatom sadraju razliitih vitamina i minerala, organskih i neorganskih sastojaka, koji mu daju veliku hranjivu i zdravstvenu vrijednost. Znaajna je poveana koliina vitamina grupe B i C, zatim eljeza, fosfora, magnezija, kalcija, eera, pektina i neto provitamina A. Kiseline kupinovog vina svojim su sastavom sline kiselinama iz eluanog soka, pa pomau u probavi hrane naroito bjelanevina. Kupinovo vino najbogatiji je prirodni izvor eljeza koje se apsorbira u krv. eljezo je sastavni dio hemoglobina odgovornog za prijenos kisika krvotokom do stanica. U sluaju pomanjkanja eljeza usporava se prijenos kisika, stanice ga tada ne dobivaju dovoljno i organizam pokazuje znakove slabosti (slabokrvnost, umor, vrtoglavica), stoga ga je potrebno radi normalnog razvoja i dobroga zdravlja unositi u odreenim koliinama u organizam za to se preporuuje kupinovo vino i to: 1 dcl dnevno (po 0,33 dcl prije jela). Pomae u ishrani: osobama s pomanjkanjem eljeza u krvi, osobama slabijeg imuniteta, trudnicama i dojiljama, davateljima krvi, sportaima i onima koji se oporavljaju nakon bolesti. Ljekovito kupinovo vino preporuuje se kod: anemije, iscrpljenosti, slabe uhranjenosti, za reguliranje probave i krvnog tlaka te za poboljanje cirkulacije krvi. Postoje naznake da povoljno djeluje i na pojedine kone bolesti (razne liajeve, osipe). Nekada se smatralo da jedenje plodova7

sprjeava povraanje. Odavna je kupina imala status ljekovite biljke sa irokom primjenom u narodnoj medicini. Jo i danas se otkrivaju i dokazuju njezina ljekovita svojstva. Kod kupine je pritom glavni tamni pigment antocijanin. Testiranja na ivotinjama pokazala su da se uvrtenjem kupina u jelovnik smanjuje uestalost raka jednjaka za 60 posto, a pojava raka debelog crijeva za 80 posto. Takoer, istraivanja pokazuju da plodovi kupine potiskuju rak usne upljine i neke druge tumore. to se tie gastronomske strane, gurmani znaju da se kupinovo vino mora savreno slagati s posluenim specijalitetima i biti ohlaeno na temperaturi od 16 C. Posluuje se kao aperitivno vino neposredno prije jela, zatim uz sir i jela od sira, divlja i tamno meso te uz slastice, kao desertno vino. Vino se izvrsno kombinira s pikantnim plemenitim sirevima. est je razloga za uivanje u ai vina: potie pamenje, pomae pri mravljenju, jaa imunitet, titi od karcinoma, jaa kosti te smanjuje rizik od dijabetesa. Vino sprjeava zaepljenje ila i smanjuje upalne procese, to je vrlo dobro za srce. Takoer, alkohol u vinu potie dobar kolesterol. Prema jednom istraivanju, ene koje su svaki dan pile au vina imale su puno bolje pamenje od onih koje nisu pile vino. Istraivanja su pokazala da ljudi koji svakodnevno popiju po au vina imaju manju tjelesnu masu od onih koji ga piju tek povremeno. Naime, alkohol u vinu moe potaknuti tijelo na sagorijevanje dodatnih kalorija ak i 90 minuta nakon to ste pili. Istraivanjem se otkrilo da su ljudi koji piju oko au vina dnevno manje podloni zarazi Helicobacter pylori bakterijom. Ova bakterija glavni je uzrok gastritisa, ireva i raka eluca. Pola ae vina dnevno moe obraniti tijelo od trovanja hranom. Strunjaci su otkrili da aa vina dnevno smanjuje rizik oboljenja od raka jajnika za ak 50%. Strunjaci smatraju kako vino ima ovaj uinak zahvaljujui velikim koliinama antioksidansa i fitoestrogena, koji djeluju antikancerogeno. ene koje piju vino u umjerenim koliinama imaju vie kotane mase od onih koje ga ne konzumiraju. Alkohol poveava razinu estrogena, hormona koji usporava unitavanje stare kotane mase. Prema jednoj studiji, ene koje piju jednu ili dvije ae vina dnevno imaju oko 40% manji rizik oboljenja od dijabetesa tipa 2. Iako razlozi nisu jasni, ini se da vino smanjuje otpor na inzulin kod dijabetiara. Svrha investiranja je proizvodnja kupinovog vina u Istarskoj upaniji i liderska pozicija u proizvodnji i plasmanu kupinovog vina, ne samo u Istarskoj upaniji nego i u ostatku zemlje, te indirektan izvoz kupinovog vina u vrijeme turistike sezone. Budui da je naa primarna djelatnost proizvodnja kupina i kupinovog vina gdje se ne upotrebljavaju nikakvi tetni sastojci i materijali, moemo rei da djelujemo i radimo u sukladnosti sa ekolokim standardima i uvamo prirodu koja je osnovni uvjet zdravog ovjekovog okruenja.8

3. LOKACIJALokacija poljoprivrednog zemljita smjetena je na poluotoku Istra. Ono to je svakako pozitivno u odabiru ove lokacije je to to je Istra regija u uzlaznoj putanji razvojnog ciklusa. Istra je najvei hrvatski poluotok i za zemlje sredinje Europe destinacija najblia moru. Jedno od najveih prednosti ovog poluotoka je u stratekom zemljopisnom poloaju i u dobroj prometnoj povezanosti izmeu Europe i Mediterana. Poluotok se prostire na 2820 etvornih kilometara sa nizom svojih raznolikosti, od svoje unutranjosti s predivnim gradiima, stjenovitih planina do obale koju zapljuskuje isto more te plodnih polja. Klima je ugodna mediteranska sa blagim zimama i toplim ljetima. S obzirom da je jedan od investitora dobio u nasljedstvo povrinu od 4 hektara poljoprivrednoga zemljita, te je voljan uloiti ovo zemljite u projekt, odluili smo se za tu lokaciju poto je takoer prihvatljiva radi same plodnosti zemlje kao i mediteranske klime koju zahtijeva proizvodnja kupina. Slika br. 2.: Geografski prikaz Istre

GALIANA

Izvor: Vlastita izrada koristei se stranicama www. Google maps9

Ve spomenuta lokacija nalazi se u opini Vodnjan tonije u malom gradiu pod imenom Galiana. Ona je jedna od najstarijih mjesta na podruju Istre ija naseljenost datira jo iz prapovijesnog razdoblja. Galiana je bogata povijeu i tradicijom koja see jo od antikog doba. Zahvaljujui dijalektu, jednom od najstarijih u ovim krajevima, koji potjee direktno od srednjevjekovnog latinskog i narodnog jezika, prenosile su se uzreice, anegdote, podaci, prie, imena, nadimci, toponimi i druga obiljeja tog jedinstvenog mjesta. Mjetani ovog gradia orijentirani su na djelatnosti poljoprivrede i to na uzgoj tradicionalnih kultura kao i vinove loze i maslina. Takoer, vrlo je bitno to je ova lokacija prometno izuzetno atraktivna, naime lako je dostupna cestom, to je za budunost projekata od izuzetne vanosti. Slika br. 3.: Geografski prikaz grada Galiana

Izvor: Vlastita izrada koristei se stranicama www. Google maps

4. ANALIZA TRITA4.1. Nabavno triteOsnovna sredstva i sitni inventar mogue je nabaviti u Hrvatskoj i za poetak je potrebno nabaviti komplet poljoprivrednog alata i mehanizacije koja se koristi u ovoj10

djelatnosti, sustav za navodnjavanje, sadnice kupina i gnojivo. Svi prostori bit e dostatno opremljeni tehnikom i agrotehnikom opremom. Specijaliziranu opremu za ovu djelatnost nabaviti emo na domaem tritu, nakon to posjetimo najznaajnije poljoprivredne sajmove, izvrimo konzultacije i istraivanje trita poljoprivredne mehanizacije i opreme. Pritom emo se konzultirati i s poljoprivrednom kolom u Poreu te Insitutom za poljoprivredu. Materijal kao to su boce, epovi, rune etiketirke kupujemo u oblinjim agrarijama. Inox bave nabavljamo od tvrtke Letina d.o.o iz akovca, a ambalau od tvrtke Agro-eno d.o.o. iz Rijeke.

4.2. Prodajno triteU jugozapadnom dijelu Istre, okruena bujnom sredozemnom vegetacijom koja se stapa s maslinicima, vinogradima i njivama nalazi se opina Vodnjan i mjesto Galiana. To je opina koja je bogata vinogradima, ali nema proizvoaa kupinovog vina. Opina je udaljena svega osam kilometara od Pule te dvadesetak kilometara od Rovinja koje posjeuju brojni turisti tijekom cijele godine, stoga je investitor pretpostavio da nee biti problema sa prodajom vee koliine kvalitetnog kupinovog vina. Za poetak vei dio kupinovog vina, odnosno 80% prodavati emo restoranima, agroturizmima, hotelima i slino, dok e ostalih 20% se prodavati prolaznim gostima u sklopu svojeg obrta. Kada proizvedene koliine i proizvodnja postanu stabilni i u proizvodnom i ekonomskom smislu zapoeti emo suradnju s veletrgovinama radi ireg plasmana po trgovakim centrima . U ciljanu skupinu kupaca spadaju; - Svi pojedinci, dakle ene i mukarci stariji od 18 godina koji imaju zdravstvene tegobe poput anemije, iscrpljenosti, slabe uhranjenosti, niskog krvnog tlaka, loom cirkulacijom, probavnim smetnjama, problemima sa ui i mokraom, te onima koji se oporavljaju od bolesti. U navedenu dobnu skupinu, takoer spadaju svi ostali ljubitelji vina i vonih vina - Tvrtke i poduzea neovisno o djelatnosti kojom se bave. Tvrtke i poduzea bi mogli biti zainteresirani za na proizvod u vidu poklon paketa poslovnim partnerima. - Politike stranke takoer bi mogle biti zainteresirane za na proizvod u obliku poklon paketa i prezentacijskih materijala. - Suvenirnice: ciljem proirenja i poboljanja svoje ponude, na police bi mogle uvrstiti naa vina flairana u posebnu ambalau koja predstavlja grad, upaniju ili regiju u kojoj je suvenirnica locirana. - Ljekarne, te specijalizirane prodavaonice zdrave hrane.11

- Restorani: proirenje ponude aperitiva i desertnog vina

Tablica br.1.: SWOT matrica Snage - blizina trita nabave i prodaje, - povoljan geografski poloaj, - postojanje potranje na domaim i inozemnim tritima, - ekoloki uzgoj autohtonog proizvoda, - konkurentna prednost u odnosu na inozemne zemlje, - mogunost dobivanja certifikata "Hrvatske kvalitete" ili "Izvorno hrvatsko" Prijetnje - pritisak jeftinijeg kupinovog vina iz uvoza, - ulazak stranih investitora - konkurencija drugih poljoprivrednih proizvoaa - visok udio "sivog" trita - nelikvidnost, kriza i gospodarska stagnacija Slabosti - vremenske neprilike (poari, poplave), - nedovoljno poznavanje poljoprivredne proizvodnje, - slaba poslovna povezanost sa drugim gospodarskim subjektima, - slaba mogunost kreditiranja (novi projekt , visoke kamate, gospodarska stagnacija) - nova tvrtka, nova proizvodnja na podruju Istre, proboj na trite Prilike - komplementarnost s turizmom, - izvozni potencijal proizvoda, - proirenje proizvodnog asortimana s novim paletama proizvoda, - popularizacija spoznaja o prehrambenoj vrijednosti kupinovog vina, - povoljni poticaji i uvjeti kreditiranja za mlade poduzetnike - mogunost potpore iz EU-fondova

Izvor: Vlastita izrada

4.3. Konkurencijato se tie konkurencije, na podruju opine Vodnjan, a i na podruju cijele Istre, nema proizvoaa kupinovog vina. Najvei dio konkurencije nam se nalazi na podruju istone Hrvatske. Objektivno je oekivati da e se ideja proizvodnje kupinovog vina zasigurno iriti i da e se pojaviti i neki drugi, moda ve i postojei poljoprivredni proizvoai, koji e planirati proiriti svoju djelatnost i proizvodnjom kupinovog vina. Konkurenciju u tom smislu treba prihvatiti kao poticaj za to bolje, efikasnije i inovativnije poslovanje. Imamo kvalitetan proizvod s pogoenim odnosom vrijednosti i cijene, koji, uz atraktivan dizajn i prezentaciju, koristei se kanalima promocije i strunim znanjima iz tog12

podruja ne bi smio biti ugroen od konkurencije. Naprotiv, moda bi, u suradnji s konkurentskim tvrtkama, irei kulturu konzumiranja kupinovog vina, lake i bre promovirali proizvod, stvarali pool-ove, udruge ili ak objedinjeni lake aplicirali fondovima EU. Primjer konkurentske suradnje kroz sajmove i prezentacije, te stvaranja regionalnog branda su proizvoai maslinovog ulja .

4.4. Lokalna zajednicaS obzirom da se zemljite nalazi na podruju opine Vodnjan, tonije u malom gradiu Galiana, kao jedan od dionika javlja se upravo opina i grad, te ljudi koji ive na tom podruju. Proizvodnja kupinovog vina je k tome jo ekoloka, pa u sluaju ostvarivanja kvalitetne i prepoznatljive proizvodnje, moemo pozitivno djelovati na imid grada, kao grada koji osim maslina i vina proizvodi i kupinovo vino, s obzirom da u Istrarskoj upaniji ne postoji tolika tradicija sadnje kupina kao npr. maslina. Zemljite na kojem e se proizvoditi kupinovo vino nee zjapiti prazno i zaputeno, ve e se ono oplemenjivati i uz to ostvarivati prihodi. Na obrt ima potpisan ugovor sa opinom Vodnjan (lokalna zajednica) kojim se regulira priprema prostornog plana i drugih razvojnih planova i projekata. Cilj nam je odrati dobre i prijateljske odnose s lokalnom zajednicom.

4.5. PromocijaMarketinke aktivnosti bi u startu obavljali sami investitori, te bi o svemu sami donosili odluke. Za poetak, investitori bi uloili znatna sredstva u marketing i oglaavanje, a kasnije kada bi prodaja porasla, potrebno je kontinuirano raditi na zadravanju panje i podsjeanju trita na na proizvod. Ono to je u ovom segmentu problem je deklariranje proizvoda kao alkoholnog napitka, te su kanali promocije prilino ogranieni. Stoga je potrebno razmiljati o indirektnim nainima propagande, kroz sponzoriranje emisija o zdravlju, sudjelovanja u debatama, raspravama, organiziranje prezentacija, degustacija, seminara i sl. Promocijsko promidbeni plan ukljuuje i: letke, oglaavanja putem kataloga, web stranica. Osim to emo imati svoju web stranicu, napravit emo i profil na drutvenoj mrei Facebook i drugim drutvenim mreama, gdje bismo traili miljenja i kritike potroaa. U povoljnom trenutku, kada eventualno zaponemo s nekim novim kompatibilnim proizvodom, npr. kupinovom marmeladom poeli bismo razmiljati o stvaranju i promociji naeg branda baziranog na kupini, vou, zdravom ivotu i sl. Promocija branda e tada biti puno jednostavnija. Promovirati emo svoje proizvode i na razliitim manifestacijama i

13

sajmovima gdje bismo imali priliku u direktnom kontaktu i kroz degustacije upoznati potroae s naim proizvodom. Sredstva potrebna za realizaciju ovog promidbeno promocijskog plana izdvajat e se iz tekueg poslovanja. Godinji troak marketinkih aktivnosti iznosi 27.210,00 kuna.

Tablica 2: Trokovi oglaavanja Vrste oglaavnja Izrada letaka Izrada vizitki Izrada web stranica Ogla. putem novina Kaufland Oglaavnje putem radija Sajmovi i izlobe Ukupno Izvor: vlastita izrada Iznos 1.400,00 430,00 2.700,00 10.800,00 5.000,00 6.880,00 27.210,00

5. POSTUPAK PROIZVODNJE KUPINOVOG VINATehnoloki kapacitet i opseg proizvodnje rezultat su optimiziranja izmeu procjene mogueg plasmana. Poljoprivredi obrt ''Kupina'' bavit e se proizvodnjom kupinovog vina. Prvi postupak pri izradi kupinovog vina jest sadnja kupina te branje kupine pri dosegnutoj tehnolokoj zrelosti, kada kupina sama 'pada u ruke'. Potom, ubrane kupine spreamo u prei te filtrom odvojimo kou i kotice kupina od soka kupine. Nakon to smo odvojili sok potrebno ga je tretirati sa 10 grama vinobrana na 100 litara, kako bi zaustavili vrenje pomou divljih kvasaca. Tako tretirani sok od kupina pretoimo u posudu za vrenje i izmjerimo koliinu prirodnog eera. Sok od kupina ima ovisno od zrelosti kupina izmeu 30 i 50 Oe, to bi u konanici dalo vino sa 3,5 ili 5,6 % alkohola. Kako ta dobivena koliina alkohola nije dovoljna za due uvanje, a i okus ne bi bio zadovoljavajui, potrebno je dodati14

eera za vrijeme vrenja do eljene koliine alkohola. Na 100 litara soka potrebno je dodati eera izmeu 90 i 100 Oe, to bi nakon zavrenog vrenja dalo vina sa alkoholom izmeu 12 i 13,6 %. To se radi na nain da se eer rastopi u soku od kupina, paljivo izmijea i izmjeri sa refraktometrom. eer je potrebno dodavati postepeno, i do kraja izmijeati , jer samo dobro izmijeani eer u soku e dati pravilne rezultate prilikom mjerenja. Nakon to smo dodali eer potrebno je dodati i selekcionirane kvasce za oteane uvjete vrenja budui da normalni kvasci nisu podobni u ovom sluaju. Jedan od takvih kvasaca je Saccharomyces Bayanus, koji fermentira do 16 17 % alkohola. Doziranje je 25 grama na 100 litara. Po potrebi moemo dodati i hranu za kvasce, kako bi bili sigurni da e kvasci imati dobru podlogu za svoj rad. Vrenje e poeti u roku 3-4 dana, i nastaviti e se kroz sljedeih mjesec dana, ovisno o temperaturi prostorije. to hladnija prostorija to e i vrenje trajati due. Pokuati emo ohladiti posudu u kojoj vrije sok od kupina, kako bi svi kvasci odradili svoj posao. Najbolje rezultate postiemo pri temperaturama do 18C (temperatura soka u vrenju). Kako kupina ne dozrijeva u isto vrijeme mogue je dodavati ispreani sok od kupine sa dodanim eerom i kvascima u posudu u kojoj se ve odvija vrenje. Nakon zavrenog procesa fermentacije potrebno je skinuti mlado vino sa taloga. To se radi u periodu od 10 do 14 dana nakon zavrenog vrenja uz prisustvo zraka. Vino e biti jo uvijek mutno i sa puno taloga, pa ga ovako pretoenog opet tretiramo sa vinobranom, kako bi zaustavili preostale procese u vinu koji bi mogli dovesti do naknadne fermentacije, te ubrzati ienje i taloenje vina. Pretoeno vino ostavimo da stoji u posudi i kontroliramo po potrebi ienje mladog vina. U ovom sluaju koristimo inox posudu s plivajuim poklopcem te vazelinskim uljem izmeu stjenke posude i poklopca ime smanjujemo utjecaj kisika na minimum. Nakon to smo nae vino dovoljno oistili pri vrhu, vino je potrebno jo jednom odtoiti sa taloga, tretirati sa 5 grama vinobrana na 100 litara vina te nakon 7 dana spremno je za upotrebu. Proizvodnju od 30%-40% proizvodnih kapaciteta mogue je ostvariti ve slijedee godine, odnosno 2012., dok se nadalje oekuju puni proizvodni kapaciteti.

5.1. Ekoloki uzgojKako bismo ouvali prirodu i zatitili zdravlje ljudi i ivotinja, kroz siguran i zdrav radni okoli, svoju proizvodnju obraujemo u skladu s posebnim, EKO-sustavom odrivog gospodarenja. Pri tome potujemo prirodni ciklus proizvodnje koritenjem obnovljivih resursa i ouvanjem krajobraza.15

Ekoloka proizvodnja zahtjeva vie znanja od konvencionalne jer ne raspolae sredstvima brzog djelovanja, tj. ne temelji se na jednostavnim receptima i odnosu simptomlijeenje, ve na poznavanju mehanizama Agroekosustava. Osnova agroekosustava je tlo, jer se preko tla upravlja odrivou poljoprivrede i kvalitetom okolia te se kontrolira unos hraniva u prehrambeni lanac. Ekoloka proizvodnja poveava sadraj organske tvari i bioloku aktivnost tla, a ishrana bilja u ekoproizvodnji temelji se na bioloki deriviranim hranivima. Sve to se koristi u EKO-proizvodnji treba biti ekolokog podrijetla. Sjeme treba biti iz ekoloke proizvodnje. Ambalaa za pakiranje mora osigurati ouvanje kakvoe i svjeine te mora biti ekoloki prihvatljiva.

5.2. Trenutano stanje i potrebni resursiInvestitor u ovaj projekt ulae svoj postojei objekt procijenjene vrijednosti 400.000,00 kn te poljoprivredno zemljite (oranica) od 4ha, vrijednosti 1.300.000,00 kn. Trebati e uloiti dodatna sredstva u adaptaciju i opremanje poslovnog objekta u iznosu od 200.000,00 kn kao i za nabavu traktora sa dodatnim prikljucima te strojeva za obradu i preradu kupinovog vina te potreban sitni inventar u iznosu od 582.300,00 kn. Neki od bitnijih strojeva potrebnih za proizvodnju su traktor, prea, automatska punilica, filteri, etiketirka i drugi sitni inventar, te kombi koji nam je potreban za prijevoz kupinovog vina do kupaca. Kako investitor nema potrebna sredstva za kupnju skupih strojeva namjeravaju se koristiti tui izvori financiranja u obliku dobivenih dravnih poticaja u iznosu od 106.000,00kn. Projekt e se nastojati realizirati vlastitom uteevinom i kreditom, kako bi se ostvario cilj pothvata. Ovaj projekt e posluiti kao osnova zahtjeva za kredit od HABOR-a.

5.2.1. Kredit od HBOR-a S obzirom na nedostatak vlastitih sredstava za otvaranje poljoprivrednog obrta, zatraili smo kredit od HBOR-a u iznosu od 600.000,00 kn. Rok koritenja do 12 mjeseca, s poekom do 3 godine, dok je rok otplate do 15 godina ukljuujui i poek. Iznos kamate je 4% godinje (Kamatna stopa je promjenjiva temeljem odluke Uprave HBOR-a, sukladno Odluci o kamatnim stopama i Pravilniku o nainu i rokovima obrauna kamata). Naknada za obradu zahtjeva je 0,8% jednokratno na iznos odobrenog kredita, dok je naknada za rezervaciju sredstava 0,25% godinje na iznos odobrenih a neiskoritenih sredstava, poevi po proteku 30 dana od datuma ugovora o kreditu.16

5.2.2. Poticaji Kupina nema dugu tradiciju intenzivnog uzgoja u Hrvatskoj, ali u zadnje vrijeme sve se vie uzgaja. Razlog su potrebe domaeg trita, ali i trita sjevernih europskih zemalja gdje kupine ne uspijevaju. Kupina se nalaze u sustavu poticanja podizanja trajnih nasada Vlade RH. Osim direktnog poticanja podizanja nasada postoji kreditna linija HBOR-a u sklopu Operativnog programa za podizanje trajnih nasada s povoljnim kamatama (4 %) i rokom otplate do 15 godina, iju smo kredit ujedno i mi zatraili. U sklopu spomenutoga Operativnog programa moemo ostvariti investicijsku potporu od 40 do 50 % ukupne investicije. Prema pravilniku o poticajima za voarske vrste, kupina spada u prvu skupinu i za nju poticaj iznosi 24 000,00 kn/ha. to bi u naem sluaju znailo ukupno 96.000,00 kn (4h x 24.000,00kn). Osim poticaja za podizanje nasada postoje i poticaji za godinje odravanje nasada i iznose 2500,00 kn/ha. Minimalna povrina koja se potie je 0,5 ha, a poto je povrina neeg nasada 4ha i tu ostavrujemo poticaj od ukupno 10.000,00kn (4ha x 2500,00kn). Zahtjev za isplatu poticaja podnosi se najkasnije est mjeseci nakon zavretka sadnje, i to za razdoblje najvie tri roka sadnje unatrag.. Kupina je kultura koja dolazi u puni rod vrlo rano te ve za nekoliko godina vraaju uloena sredstva. Razmak sadnje kree se kod kupina od 1,2 do 1,5 x 2,2 do 2,6 m. Minimalan broj sadnica kupina za ostvarivanje poticaja je 1250 kom. / ha. Tako da i u tom pogledu ispunjavamo zahtjeve za ostvarenje poticaja. Kada se sve zbroji na obrt e ostvariti poticaje u iznosu od 106.000,00kn. 5.2.3. Utroak sirovina i energenata Za proizvodnju su nam potrebne sadnice i gnojivo, s obzirom na veliinu zemljita potrebna koliina sadnica je 17 040 komada. Budui da je cijena sadnice 10,00 kn, ukupan troak sadnica jest 170.400,00kn na 4 ha zemljita. Takoer, potrebno je gnojivo i to mineralno i stajsko sveukupne vrijednosti 11.000,00 za prvu godinu, prije sadnje. Tablica br. 3: Utroak sirovina sadnica (10kn/kom) mineralno gnojivo Stajsko gnojivo UKUPNO Izvor: Vlastita izrada 170.400,00 6.000,00 5.000,00 181.400,0017

Tablica br. 4: Utroak energenata Gorivo Voda Struja UKUPNO Izvor: Vlastita izrada 6.500,00 50.000,00 18.000,00 74.500,00

5.2.4. Ulaganje u stalna i obrtna sredstva Zbog sadnje kupina i proizvodnje kupinovog vina te opremanja proizvodnog pogona potrebna su ulaganja u stalna sredstva. Poslovni prostor je veliine 500 m2 sa etiri prostorija i ostalim pomonim prostorima. Potrebni su vei prepravci opremanje potpuno praznog prostora. Stalna sredstva sastoje nam se od opreme kao to je prea, punilica, raunalo, etiketirka, sterilizator, traktor, kombi, te bave, filteri, pumpa i druga oprema. Objekt e nakon adaptacije biti spreman za potrebe proizvodnje i skladitenja. Planira se ukupno ulagati u stalna sredstva 2.282.770,00 kn, a u obrtna sredstva 188.900,00 kn, odnosno ukupna ulaganja iznose 2 471.670,00 kn. Strukturu ulaganja ine elementi prikazani u tablici.... Tablica br. 5.: Struktura ulaganja STRUKTURA Stalna sredstva Zemljite Poslovni prostor Oprema Osnivaka ulaganja Obrtna sredstva Ukupno Izvor: Vlastita izrada 1. god. 2.282.770,00 1.300.000,00 400.000,00 582.300,00 470,00 188.900,00 2.471.670,00

U Tablicama koje slijede detaljno je ralanjena struktura ulaganja u opremu i obrtna sredstva Tablica br. 6. : Potrebna oprema Oprema Prea Automatska punilica Filter Etiketirka Kompjuter 14.000,00 150.000,00 8.900,00 45.000,00 4.000,0018

Voni mlin Bave inox Pumpa Filter mikro Sterilizator kaf drveni Kombi Traktor Armatura Kosilica Ukupno Izvor: Vlastita izrada

3.000,00 100.000,00 1.000,00 2.800,00 1.000,00 600,00 50.000,00 100.000,00 100.000,00 2.000,00 582300,00

U obrtna sredstva spadaju nam sadnice, ambalaa, gnojivo, eer, sitni inventar kao to su kare, rukavice i ostale sitne stvari potrebne za proizvodnju te sredstvo za zatitu bilja. Tablica br. 7.: Ulaganja u obrtna sredstva ULAGANJA U OBRTNA SREDSTVA Ambalaa Sadnice eer Gnojivo Sredstva za zatitu bilja Ukupno: Izvor: Vlastita izrada 1 0,00 170.400,0 0 0,00 11.000,00 7.500,00 188.900,0 0 2 14.500,00 0,00 500,00 2.000,00 7.500,00 24.500,00 3 30.000,0 0 0,00 1.000,00 2.000,00 7.500,00 40.500,0 0 4 5

30.000,00 30.000,00 0,00 1.000,00 2.000,00 7.500,00 0,00 1.000,00 2.000,00 7.500,00

40.500,00 40.500,00

Obrt zapoljava 4 zaposlenika koji imaju neto plau 5.000,00kn, tj. bruto po zaposelniku 8017,47 kn te za vrijeme berbe kupina zaposlit emo jo tri radnika, odnosno studenta sa agronomskog fakulteta koji e nam biti ispomo, te emo ih platiti preko studentskog servisa. Od etiri stalnih zaposlenika, jedan je sa zavrenim fakultetom agronomije. Tablica br.8: Kvalifikacijska struktura i broj djelatnika Kv. struktura /razdoblje 1 2 3 4 519

1. zaposlenik 2. zaposelnik 3. zaposlenik 4. zaposlenik Student Student Student Ukupno Izvor: Vlastita izrada

96.209,64 96.209,64 96.209,64 96.209,64 10.050,00 10.050,00 10.050,00 414.988,5 6

96.209,64 96.209,64 96.209,64 96.209,64 10.050,00 10.050,00 10.050,00 414.988,5 6

96.209,64 96.209,64 96.209,64 96.209,64 10.050,00 10.050,00 10.050,00 414.988,5 6

96.209,64 96.209,64 96.209,64 96.209,64 10.050,00 10.050,00 10.050,00 414.988,56

96.209,64 96.209,64 96.209,64 96.209,64 10.050,00 10.050,00 10.050,00 414.988,56

6. RIZICISvaki investicijski projekt koliko god sistematino i kvalitetno pripremljen, u dinaminom trinom okruenju i globalnom gospodarstvu podloan je brojnim unutarnjim i vanjskim utjecajima koji mogu dolaziti s podruja politike, gospodarstva, tehnologije, fiskalne, monetarne, socijalne politike i sl. Stoga su nepredviene situacije, rizici, te upravljanje rizicima pitanja koja se dotiu svih sfera u ovom projektu, te emo ih tako i sagledati. U timu koji e se baviti procjenom i praenjem rizika biti e angairani investitori tj. vlasnici, projektanti, izvoai radova, banka, marketing i financijski direktor. Slijedea tabela sadri popis rizika koje smo identificirali, njihov utjecaj na projekt prikazan putem numerike veliine, te aktivnosti potrebne u cilju upravljanja rizicima i njihovom minimiziranju. Procjenu svakog rizika emo vriti pomou matrice vjerojatnosti i utjecaja dogaaja gdje emo procjenjenoj vjerojatnosti nastupanja nepovoljnog dogaaja pridavati slijedee opisne/ numerike vrijednosti : 0-20% = vrlo mala vjerojatnost /(1) /(2) /(3) /(4) 20-40% = mala vjerojatnost 40-60% = srednja vjerojatnsot 60- 80% = velika vjerojatnost

80-100% = vrlo velika vjerojatnost /(5) Nepovoljni utjecaj koji e neki dogaaj proizvesti na na poslovni projekt procjenjivati emo u postocima, te mu pridavati slijedee opisne /numerike vrijednosti: 0-20% = vrlo mali nepovoljni utjecaj /(1)20

20-40% = mali nepovoljni utjecaj 40-60% = srednji nepovoljni utjecaj 60-80% = veliki nepovoljni utjecaj

/(2) /(3) /(4)

80-100%= vrlo veliki nepovoljni utjecaj /(5) Uzimajui u obzir kombinirani utjecaj vjerojatnosti nastupa i nepovoljnog uinka dogaaja na projekt , u matrici smo svakom polju dali numeriku vrijednost koja pokazuje intenzitet rizika tog nepovoljnog dogaaja. Vrijednost 1 tretira se kao vrlo mali rizik , vrijednost 9 smatra se velikim rizikom. Graf br. 1: Matrica VJEROJATNOST - DOGAAJ

100%

5

6

7

8

9

80%

4

5

6

7

8

60%

3

4

5

6

7

40%

2

3

4

5

6

20%

1 0 % 20%

2 40%

3 60%

4 80% 100%

5

N e p o v o lj n i

uinak dogaaja

Izvor: Vlastita izrada

21

TRITE

DEFINIRANJE RIZIKA

PROCJENA AKTIVNOSTI RIZIKA POTREBNE ZA UPRAVLJANJE RIZIKOM U CILJU NJEGOVOG SMANJENJA 3 Istraivanje trita, procjena dobavljaa, potpistivanje viegodinjih ugovora s odtetnim klauzulama Promoviranje i reklama , infomiranje o korisnim svojstvima proizvoda Propaganda na turistikim punktovima , letci ,degustacije , suradnja s tur. zajednicama, posjeti grupa turista proizvodnom pogonu Redovni kontakti s kupcima, posjeti izlobama, gastroshow, sajmovima, ugostiteljskim skupovima Dostava do vrata kupca kombijem , signalizacija do lokacije, open air prodaja na tandovima Kontinuirano praenje prihoda i trokova s ciljem postizanja optimalne cijene costbenefit , praenje konkurencije, zadovoljstva i lojalnosti korisnika ,ankete s korisnicima Istraivanje trita i ponaanja kupaca, kvalitetna i raznolika promocija, sajmovi i kontakti u inozemstvu, usluga dostave i sl. Isticanje zdravstvenih dobrobiti, domae proizvodnje, apel na kupce s istananim zahtjevima za 22 vrhunskim proizvodom, reprezentativnim poklonom

Trite nabave

Nedostupnost, visoka cijena , visoki trokovi transporta i dostave

Trite prodaje Graani

Oslabljena kupovna mo, nepovjerenje u novi proizvod Neinformiranost , slaba turistika sezona

5

Turisti

3

Restorani, suvenirnice...

Oslabljena kupov.mo gostiju,neinformiranost , konkurencija

3

PROIZVOD Lokacija i dostupnsot

Cijena

Proizvodni i skladini pogoni u Galiani, udaljenost od kupovne zone i atraktivnih turist. punktova Relativno visoka cijena proizvoda u odnosu na obina vina,opadanje platene moi graanstva

4

5

Potranja

potranja:lokalna sredina, Istra,Hr, inozemstvo

4

Osobine proizvoda

Sadraj alkohola, postojanje konkurentskih i suplementarnih proizvoda

4

FINANCIJSKI

Tablica br. 9: Rizici Izvor: Vlastita izrada Projekt smo podijelili na 7 znaajnih podruja koja su nezaobilazni predmet analize svakog poslovnog projekta i svako podruje jo detaljnije analitiki razgradili. U drugoj koloni smo definirali potencijalne rizike koji nas iz objektivnih ili subjektivnih razloga okruuju i s kojima emo morati znati upravljati u sluaju da se s njima i suoimo. Svaki od rizika smo pomno analizirali i dodijelili mu ocjenu rukovodei se matricom vjerojatnostdogaaj. Ocjena je sinergijska rezultanta vjerojatnosti nastupa nepovoljnog dogaaja i intenziteta nepovoljnog uinka dogaaja na objekt promatranja. to je ocjena via, to je rizik vei i obratno , a ocjene se kreu od 0 do 10. U zadnjoj koloni smo definirali aktivnosti potrebne kako bi se rizici drali pod kontrolom, tj. njihova vjerojatnosti i intenzitet to vie umanjili, odnosno neutralizirali. Prosjek ocjena za svako podruje analize je aritmetika sredina pojedinanih ocjena, pa smo tako dobili slijedee rezultate , prikazane u tabeli br. Tablica br. 10: Ocjene rizika PREDMET ANALIZE OCJENA RIZIKA RIZIKA 3, Trite 50 4, Proizvod 25 4, Financijski rizik 25 Tehniko-tehnoloki 3, rizik 00 2, Radna snaga 00 3, Konkurencija 80 4, Globalni rizici 00 Izvor. vlastita izrada23

Evidentno je da su poslovni rizici u prihvatljivim granicama, svi u doljnjoj polovici skale rizika . Najnii rizk je radna snaga, tj. zaposlenici s ocjenom 2,0 , a najvie ocjene rizika su dodijeljene proizvodu 4,25, financjskim uvjetima 4,25 i globalnim rizicima 4,00. Procjena ocjena svih rizika, tj. prosjena ocjena projekta iznosi 3,54 to procjenjujemo prihvatljivim indikatorom rizika za ulazak u projekt.

7. FINANCIJSKA PRIPREMA PROJEKTAFinancijska priprema ovog projekta obuhvaa sljedee elemente: 1. Formiranje ukupnog prihoda 2. Izvori financiranja 3. Trokovi poslovanja i proraun amortizacije 4. Raun dobiti i gubitka 5. Financijski tok 6. Ekonomski tok

7.1. Formiranje ukupnog prihodaTablica 11. Koja slijedi u nastavku prikazuje ukupne prihode. Prihodi se odnose na poticaje u ukupnom iznosu od 106.000,00 kn godinje, dok se prihodi od prodaje oekuju u drugoj godini poslovanja, kada se oekuje urod od 40%. U daljnjim se godina oekuje urod od 100%, a time i poveanje prihoda.

24

Tablica br. 11.: Ukupni prihodi Izvor: Vlastita izrada

7.2. Izvori financiranjaTablica 12. prikazuje ulaganje koje e se financirati iz kredita dobivenim od HBOR-a u iznosu od 600.000 kn (24,00%), poticaja koji e varirati (kroz naredne godine oekujemo njihovo poveanje) i iz vlastitih sredstava (uteevine) poljoprivrednog obrta Vino de amor u iznosu od 1.900.000,00 kn (76,00%) Tablica 12.: Struktura financiranja pothvata Struktura/Razdoblja 1. Vlastita sredstva 1.1. Postojea sredstva 1.2. Novac 2. Bankarski kredit UKUPNO Izvor: Vlastita izradaPRIHODI PRIHODI OD PRODAJE KUPINOVOG VINA UKUPNO PRIHODI OD PRODAJE POTICAJI ZA PODIZANJE NASADA POTICAJI PO HEKTARU UKUPNI PRIHODI OD POTICAJA UKUPNI PRIHODI 1. 2. 3. 4. 5.

1. god. 1 900 000 kn 1.700 000 kn 200 000 kn 600 000 kn 2 500 000 kn

Udio 76,00% 68,00% 8,00% 24,00% 1

628000

1570000

1570000

1570000

0 10000

628000 10000

1570000 10000

1570000 10000

1570000 10000

96000 106000 106000

96000 106000 734000

96000 106000 1676000

96000 106000 1676000

96000 106000 1676000

Financiramo se kreditom dobivenim od HBOR-a u iznosu od 600.000 kn po stopi od 4%. Tablica br.13: Plan otplate kredita Razdoblje Anuitet Kamata (4%) Otplata Ostatak duga25

0 1 2 3 4 5 Izvor: Vlastita izrada 134.776, 27 134.776, 27 134.776, 27 134.776, 27 134.776, 27 24.000,00 19.568,9492 14.960,65637 10.168,03182 5.183,702296 110.776,27 115.207,3208 119.815,6136 124.608,2382 129.592,5677

600000 489.223,73 374.016,4092 254.200,7956 129.592,5574 0

7. 3. Trokovi poslovanja i proraun amortizacijeKako je vidljivo iz tablice 14. koja prikazuje strukturu trokova poslovanja, najvei dio trokova otpada na materijalne trokove (67%), zatim na bruto plae djelatnika (30%) te najmanji postotak otpada na nematerijalne trokove (3%). Tablica br.14: Struktura trokova poslovanjaTROKOVI 1. Materijalni trokovi Sirovine Materijal Struja Voda Gorivo 2. Nematerijalni trokovi Promidba Administrativni trokovi 3. Bruto plae 5. ukupno Izvor: Vlastita izrada 1 788.20 0,00 181.40 0,00 582.30 0,00 18.00 0,00 50.00 0,00 6.50 0,00 31.98 0,00 27.21 0,00 4.77 0,00 361.35 0,00 1.181.530 ,00 2 142.00 0,00 10.0 00,00 107.50 0,00 18.0 00,00 50.0 00,00 6.5 00,00 31.2 10,00 27.2 10,00 4.0 00,00 361.35 0,00 534.56 0,00 3 70.000 ,00 10.500 ,00 35.000 ,00 18.000 ,00 50.000 ,00 6.50 0,00 31.210 ,00 27.210 ,00 4.00 0,00 361.350 ,00 462.560 ,00 4 70.000 ,00 10.500 ,00 35.000 ,00 18.000 ,00 50.000 ,00 6.500 ,00 31.210 ,00 27.210 ,00 4.000 ,00 361.350, 00 462.560, 00 5 70 .000,00 10 .500,00 35 .000,00 18 .000,00 50 .000,00 6 .500,00 31 .210,00 27 .210,00 4 .000,00 361. 350,00 462. 560,00

26

U tablici 15. prikazan je plan amortizacije, gdje je obraunata za svaku stavku imovine pojedinano koritenjem linearne metode (godinje amortizacijske stope utvrene su prema amortizacijskom vijeku), a iznos amortizacije prikazan je na godinjoj razini.

Tablica br. 15.: Plan amortizacije za prvih 5 godina poslovanjaSTAVKA Kombi traktor Prea Automatska Punilica Filter Etiketirka Kompjuter voni mlin Pumpa Kosilica UKUPNO Nabavna vrijed. 50.000,00 100.000,00 14.000,00 150.000,00 8.900,00 45.000,00 4.000,00 3.000,00 1.000,00 2.000,00 351.900,00 Stopa 15,00% 15,00% 5,00% 7,00% 5,00% 7,00% 25,00% 5,00% 5,00% 5,00% 1. 7.500,00 15.000,00 700,00 10.500,00 445,00 3.150,00 1.000,00 150,00 50,00 100,00 34.695,00 2. 7.500,00 15.000,00 700,00 10.500,00 445,00 3.150,00 1.000,00 150,00 50,00 100,00 34.695,00 3. 7.500,00 15.000,00 700,00 10.500,00 445,00 3.150,00 1.000,00 150,00 50,00 100,00 34.695,00 4. 7.500,00 15.000,00 700,00 10.500,00 445,00 3.150,00 1.000,00 150,00 50,00 100,00 34.695,00 5. 7.500,00 15.000,00 700,00 10.500,00 445,00 3.150,00 0,00 150,00 50,00 100,00 33.695,00 Ostatak vrijed. 12500,00 25.000,00 10.500,00 97.500,00 6.675,00 29.250,00 0,00 2.250,00 750,00 1.500,00 179.425,00

Izvor: Vlastita izrada

7.4. Raun dobiti i gubitkaRaun dobiti i gubitka - spada u temeljna financijska izvjea tvrtke. On sadri prihode, rashode i razliku izmeu njih koja moe biti dobit ili gubitak. On, zapravo, prikazuje uspjeh i uinkovitost poslovanja poduzea koja se ostvaruje u odreenom razdoblju, a sastavlja se na temelju rauna glavne knjige na kojima se evidentiraju prihodi i rashodi obraunskog razdoblja. Sadraj rauna dobiti i gubitka u materijalnom i formalnom smislu propisan je Zakonom o raunovodstvu, a razlikuje se za male, srednje i velike poduzetnike. Temeljne sastavnice rauna dobiti i gubitka jesu: ukupan prihod,27

ukupni rashodi, dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i dobit nakon oporezivanja ili neto dobit.

28

Tablica 16.: Raun dobiti i gubitka2012. 106.000,00 0,00 106.000,00 1.315.883,56 838.300,00 74.500,00 0,00 763.800,00 414.988,56 38.595,00 24.000,00 -1.209.883,56 2013. 734.000,00 628.000,00 106.000,00 679.652,51 206.500,00 74.500,00 14.500,00 117.500,00 414.988,56 38.595,00 19.568,95 54.347,49 10.869,50 -1.209.883,56 43.477,99 2014. 1.676.000,00 1.570.000,00 106.000,00 618.544,22 150.000,00 74.500,00 30.000,00 45.500,00 414.988,56 38.595,00 14.960,66 1.057.455,78 211.491,16 845.964,62 2015. 1.676.000,00 1.570.000,00 106.000,00 613.751,59 150.000,00 74.500,00 30.000,00 45.500,00 414.988,56 38.595,00 10.168,03 1.062.248,41 212.449,68 849.798,73 2016. 1.676.000,00 1.570.000,00 106.000,00 608.767,26 150.000,00 74.500,00 30.000,00 45.500,00 414.988,56 38.595,00 5.183,70 1.067.232,74 213.446,55 853.786,19

I. UKUPNI PRIHODI 1. Prihodi od prodaje 2. Ostali poslovni prihodi II. UKUPNI RASHODI 1. Materijalni trokovi 1.1. Trokovi energije 1.2. Trokovi ambalae 1.3. Ostali materijalni trokovi 2. Trokovi osoblja 3. Amortizacija 4. Financijski rashodi III. DOBIT PRIJE POREZA Porez na dobit IV. DOBIT NAKON POREZA

Izvor: Vlastita izrada Iz predoenog rauna dobiti i gubitka, vidljivo je kako poduzee ostvaruje negativan finacijski rezultat samo u prvoj godini poslovanja, to je dakako i logino s obzirom na to da je prva godina poslovanja optereena velikim ulaganjima u proizvodnju. Ostale godine ukazuju na pozitivan finacijski rezultat, koji se iz godine u godinu razmjerno poveava sa veim prinosom proizvedenih kupina.29

7.5. Financijski tokFinancijskim tokom analizira se odnos svih primitaka i izdataka koji se pojavljuju u cijelom vijeku projekta, odnosno upuuje nas na likvidnost investicijskog projekta. U tablici broj 17 slijedi prikaz financijskog tijeka: Tablica br. 17.: Financijski tok

I. PRIMICI 1. Ukupni prihodi 2. Izvori financiranja 2.1. Vlastiti izvori 2.2. Tui izvori II. IZDACI 1. Ukupne investicije 1.1. Investicije u stalna sredstva 1.2. Investicije u obrtna sredstva 2. Materijalni trokovi 2.1. Trokovi energije 2.2. Trokovi ambalae 2.3. Ostali materijalni trokovi 3. Trokovi zakupnine 4. Trokovi osoblja 5. Porez na dobit 6. Obveze prema tuim izvorima anuitet 7. Kamate III. NETO PRIMICI Kumulativ Stanje novca poetkom godine Stanje novca krajem godine

2012. 2.632.500 132.500 2.500.000 1.900.000 600.000 2.233.182 715.570 555.070 160.500 789.300 74.500 0 714.800 5.332 564.204 0 134.776 24.000 399.318 -583.070 0 399.318

2013. 1.082.500 1.082.500 0 0 0 1.049.251 117.500 0 117.500 197.000 74.500 102500 20.000 5.332 564.204 10.869,50 134.776 19.568,95 33.249 -549.821 399.318 432.567

2014. 2.032.500 2.032.500 0 0 0 1.096.264 45.500 0 45.500 120.000 74.500 30.000 15.500 5.332 564.204 211.491,16 134.776 14.960,66 936.236 386.415 432.567 1.368.803

2015. 2.032.500 2.032.500 0 0 0 1.092.430 45.500 0 45.500 120.000 74.500 30.000 15.500 5.332 564.204 212.449,68 134.776 10.168,03 940.070 1.326.485 1.368.803 2.308.873

2016. 2.032.500 2.032.500 0 0 0 1.088.443 45.500 0 45.500 120.000 74.500 30.000 15.500 5.332 564.204 213.446,55 134.776 5.183,70 944.057 2.270.543 2.308.873 3.252.930

Izvor: Vlastita izrada

Tablica financijskog toka nam je pokazala da je projekt nelikvidan u prve dvije godine poslovanja, no ve tree godine, kada zapravo proizvodnjom kupina ostvarujemo puni prinos i prodaju, projekt postaje likvidan.

30

7.6. Ekonomski tokTablica ekonomskog toka daje informacije o onim poslovnim dogaajima koji utjeu ne kretanje ekonomskog potencijala projekta. Tablica ekonomskog toka koristi se kao temelj za utvrivanje rentabilnosti investicijskog projekta. Bit ocjene rentabilnosti ili ekonomske ocjene s gledita projekta je u tome da se procijeni da li je njegova imovina poveana ili smanjena, kad se uzme u obzir cijeli vijek projekta, bez obzira na njeno kretanje u pojedinim godinama vijeka. Tablica br. 18: Ekonomski tokI. PRIMICI 1. Ukupni prihodi II. IZDACI 1. Ukupne investicije 1.1. Investicije u stalna sredstva 1.2. Investicije u obrtna sredstva 2. Materijalni trokovi 2.1. Trokovi energije 2.2. Trokovi ambalae 2.3. Ostali materijalni trokovi 3. Trokovi osoblja 4. Porez na dobit III. NETO PRIMICI Kumulativ 2012. 106.000,00 106.000,00 2.069.074,00 715.570,00 555.070,00 160.500,00 789.300,00 74.500,00 0,00 714.800,00 564.204,00 0,00 -1.963.074,00 -609.570,00 2013. 734.000,00 734.000,00 889.573,50 117.500,00 0,00 117.500,00 197.000,00 74.500,00 102.500,00 20.000,00 564.204,00 10.869,50 -155.573,50 -765.143,50 2014. 1.676.000,00 1.676.000,00 941.195,16 45.500,00 0,00 45.500,00 120.000,00 74.500,00 30.000,00 15.500,00 564.204,00 211.491,16 734.804,84 -30.338,66 2015. 1.676.000,00 1.676.000,00 942.153,68 45.500,00 0,00 45.500,00 120.000,00 74.500,00 30.000,00 15.500,00 564.204,00 212.449,68 733.846,32 703.507,66 2016. 1.676.000,00 1.676.000,00 943.150,55 45.500,00 0,00 45.500,00 120.000,00 74.500,00 30.000,00 15.500,00 564.204,00 213.446,55 732.849,45 1.436.357,11

Izvor: Vlastita izrada Prve tri godine, ovaj projekt nije rentabilan, meutim u obzir se treba uzeti cijeli vijek projekta, te neke druge ocjene koje e nadopuniti, kao to je interna stopa rentabilnosti, koja e nadopuniti financijsku sliku projekta.

8. CILJ, RAZVOJ I BUDUNOST PROJEKTA8.1. CiljOvaj projekt je rezultat etvero educiranih poduzetnika, mladih ljudi koji ele svoje poslovne ambicije, znanja, imovinu i poduzetniki entuzijazam pretoiti u isplativi projekt31

koji e u poetku njegovim osnivaima omoguiti zaposlenje i materijalnu egzistenciju. Ti financijsko ekonomski efekti su u poetnim, tj. razvojnim godinama projekta skromni, ali se u slijedeim fazama razvoja projekta oekuje njegova isplativost koja e i osnivaima omoguiti vee prihode, dobit, te mogunosti daljnjeg razvoja i zapoljavanja. Cilj osnivaa je u to kraem razdoblju ostvariti dobit, osigurati likvidnost , te rentabilnost projekta. Iz tog razloga su u prvim godinama planirane skromne plae, minimalna dodatna zapoljavanja, te vrlo ekonomino i racionlano poslovanje. Osnivai su detaljno prouili rizike i predvidjeli mehanizme zatite. Svjesni loe poduzetnike klime i ekonomskog stanja ukupnog gospodarstva, odluili smo iskoristiti konkurentnu prednost ovog podneblja, nove zdravstvene, nutricionistike, gastronomske i ugostiteljsko-turistike trendove , te zapoeti novu poljoprivrednu proizvodnju na istarskom poluotoku. Koristei se beneficijama HBOR-a , kao mladi poduzetnici koji ulau u poljoprivrednu proizvodnju , u slijedeoj fazi razvoja projekta ciljamo ka povlaenju sredstava iz fondova EU. Izabrani proizvod je relativno rijedak, pomalo ekskluzivan i skup za proizvodnju . Kupinovo vino se ve proizvodi u Hrvatskoj, meutim potranja za njime nije u potpunosti zadovoljena. Prije samog projekta provedena je blic telefonska anketa o poznavanju kupinovog vina i rezultati su pokazali da 50% ljudi nikada nije ulo za kupinovo vino, 38 % je ulo, ali ga nije kualo i svega 12 % anketiranih je kualo kupinovo vino. Istraujui nutricione i gastronomske vrijednosti kupinovog vina , uvjereni smo da je pred nama i obiman zadatak obrade trita proizvoda. kroz predstavljanje ovog kvalitetnog , relativno novog

8.2. RazvojSvjesni smo kupovne moi domaeg stanovnitva, te injenice da su ti isti graani nai suradnici i partneri kroz vano trite potronje. Stoga u planovima razvoja predviamo i toenje kupinovog vina u naim toionicama koje emo postaviti u proizvodnoj hali. Na taj nain emo omoguiti domaem stanovnitvu konzumaciju proizvoda po niim cijenama, a da u isto vrijeme ostvarujemo proizvoaku maru. Flairano vino emo toiti u dvije vrste boca, zavisno o kvaliteti vina, tj. kupina i tehnolokog procesa proizvodnje. Jeftinije kupinovo vino e biti flairano i etiketirano kao kvalitetno istarsko vono vino od kupina , a ono koje je tehnoloki zahtjevnije biti e skuplje i etiketirano kao vrhunsko istarsko vono vino od kupina. Pri tom e ambalaa oba vina biti dizajnerski osmiljena s ciljem da oba proizvoda privuku svoje ciljane potroae. Pri izboru ambalae rukovodimo se32

visokim ekolokim standardima koristei prirodne , razgradive materijale (papir , karton, prirodni konop, slamu, smolu, eere , granice, suho lie i latice ), te prirodne boje bez toksina. Oba vina e se distribuirati putem trgovakih lanaca, restorana i ugostiteljskih objekata, dok e vrhunsko vino nai svoje mjesto i u vrhunskim ugostiteljskim objektima i ekskluzivnim trgovinama delicija koji su jedan od buduih razvojnih planova osnivaa. Pored ekskluzivnih trgovina s naim brendom , na zemljitu planiramo otvoriti kuaonu vina u kojoj bi potencijalni potroai mogli uz kockicu sira degustirati proizvod. S turistikim zajednicama i agencijama planiramo osmisliti komercijalne programe za turiste koji bi organizirano posjeivali nae imanje, u vrijeme sezone branja sudjelovali u branju kupina te uili o proizvodnji kupinovog vina. Nakon degustacije i obilaska , gostima bi se , ukusno prezentirani, kao suveniri, s deklaracijom i popratnim promotivnim materijalima na nekoliko jezika prodavali nai proizvodi. Radei sezonski u turizmu i poznavajui elje i prohtjeve turista za originalnim doivljajem u destinaciji, uvjereni smo da bi se ova ideja viestruko isplatila. Prethodno spomenute boutique trgovine delicijama, potakle su jednu drugu ideju, a to su demovi, marmelade i energetske ploice od kupina , okoladne delicije s kupinama, te razni drugi zdravi voni proizvodi.. Takvo irenje asortimana i proizvodnje zahtjeva dodatna ulaganja, zakup zemljita, kredite ,dodatna zapoljavanja, edukaciju i nove marketinke aktivnosti.

8.3. BudunostProjekt je zapoeo kao ideja nas osnivaa da pokrenemo svoj posao i osiguramo si radna mjesta i egzistenciju. Unato nepovoljnim uvjetima i donekle riskantnom izboru proizvoda, zbog njegovog nedovoljnog poznavanja i prisutnosti na tritu , projekt se pokazuje isplativim, dugorono opravdanim i perspektivnim. Uz odgovorno i struno upravljanje, oprezne projekcije i ulaganja, potujui visoke ekoloke standarde i ponaajui se drutveno odgovorno, uvjereni smo da e poveanje obima proizvodnje i irenje asortimana doprinositi jo boljim ekonomskim uincima. Ovaj poduzetniki poduhvat zapoeo je na jednom proizvodu. Visoka motiviranost, kreativnost, timski rad i nesebino ulaganje znanja, rada , ideja i imovine dovelo nas je do faze kada dobit treba reinvestirati u nove poduhvate, proizvode i izazove. Uvjereni smo da je budunost kroz uzgoj, prodaju i preradu novih kultura uz intenziviranje suradnje s turistikim subjektima pravi smjer. Pri tom emo ostati vjerni33

domaim potroaima i omoguavati i dalje kupovinu naih proizvoda po proizvoakim cjenama u naem pogonu , tj, na naoj lokaciji. irenje asoritmana na vone preraevine i delicije nam omoguava nove promotivne tehnike kroz pristup populaciji djece i mladih. Otvara se posve novo trite zdrave hrane i novog segmenta potroaa : kole, vrtii, sportai. Novi proizvodi i novi potroai zahtjevaju i promjenu marketing strategije, pa je potrebno osmisliti i razvijati sveobuhvatnu trinu marku - brend. Tu emo konzultirati strunjake iz marketing agencija koje emo detaljno uputiti u ideju poruke koju elimo slati: tradicija.. kvaliteta.. vjernost , nutricione vrijednosti. ..energija..povjerenje i sl. Svjesni injenice da je uspjeh lake postii, nego zadrati preuzimamo odgovornost za dugorono odgovorno i struno upravljanje naom tvrtkom, kroz konstantnu edukaciju, primjenu novih znanja, vjetina i tehnologija, stipendiranje i zapoljavanje mladih strunjaka, poticanje inovativnosti i kreativnsoti. Budunost ovog projekta vidimo kao uspjenu tvrtku srednje veliine koja u motivirajuem, stimulirajuem i kolegijalnom okruenju ostvaruje dobre poslovne rezultate i primjereno nagrauje svoje zaposlenike .

9. ZAKLJUAKNae kupinovo vino nastalo je kao spoj tradicionalne i autohtone recepture kako bi sluilo kao lijek, ali i kao pie za uivanje, kako bi naim kupcima ponudili prirodan proizvod koji se odlikuje vrhunskom kvalitetom, iz iste prirode, izuzetnih organoleptikih svojstava tj. prepoznatljivog okusa, mirisa, arome i boje. Kao vona kultura, kupina ima veliki privredni znaaj. Njeni plodovi su pogodni i traeni ne samo za proizvodnju vina nego i za ostalu preradu, smrznute proizvode i za34

potronju u svjeem stanju. Namee se potreba za brim uvoenjem i irenjem u proizvodnju to produktivnijih i kvalitetnijih sorti kupine. U Istarskoj upaniji postoje prirodni uvjeti za proizvodnju, ali se povoljni prirodni resursi nedovoljno iskoritavaju. Zbog ega smo se odluili na proizvodnju kupinovog vina?! Imajui u vidu da je kupina kao vona kultura jako mlada na naim prostorima, njene dobre bioloke osobine, svake godine stupa u veliku rodnost kvalitetnih plodova koji imaju sve veu primjenu u domainstvu, kulinarstvu i prehrambenoj industriji. Najvea konkurencija nam je podruje istone Hrvatske gdje postoji velik broj proizvoaa kupinovog vina kao i velik broj domainstava koja proizvode vina za svoju obitelj i prijatelje, ali u manjim koliinama. Nedovoljno poznavanje kupinovog vina kao i slaba konzumacija u naoj upaniji bile su jedan od razloga zbog ega smo se odluili na ovaj projekt. Samim time poveava se rizik poslovanja jer postoji velika mogunost neprihvaanja samog proizvoda kojeg kupci dobro ne poznaju. Ali, vrhunskom i prepoznatljivom kvalitetom proizvoda, omoguenom degustacijom vina te dobrom promocijom smatramo da emo smanjiti rizike te ovaj projekt nazvati dobrom investicijom. Svrha ovog projekta je temeljna analiza poslovnog procesa u cjelini kako bi se razmotrili i eventualni problemi koji mogu nastati. Projekt identificira trite, konkurenciju, analizira lokaciju, nain poslovanja, predstavlja raspoloive financije, a isto tako i trokove poslovanja. Svaki od investitora obradio je jedan dio projekta, dok smo dio o financijama te swot matricu odradili skupa kako nebi dolo do eventualih pogreaka tijekom izrauna koje se bi se kasnije negativno odrazile na uspjeh nae tvrtke te kako bi svako izrazio svoje miljenje o tome to smatramo svojim prednostima i prilikama, a to slabostima i prijetnjama. Sama izrada projeka trajala je od 18. studenog pa sve do 29. studenog 2011. Zadatke smo podijelili tako da svaka sudjeluje jednako u pisanju projekta, a raspored rada prilagodile smo svojim mogunostima jer neki od nas su redovni studenti, redovni studenti u radnom odnosu te izvanredni studenti u radnom odnosu. U slobodno vrijeme posvetile smo se maksimalno izradi dobrog poslovnog plana, posveujui panju i najstitnijim detaljima, a svakih par dana nalazile smo se kako bi promotrile u kojoj fazi izrade projekta se nalazimo te kako bismo spojile sve dijelove u jedan kvalitetan projekt.

35

Popis tablica1. Tablica br. 1.: SWOT matrica 2. Tablica br. 2.: Trokovi oglaavanja 3. Tablica br. 3.: Utroak sirovina 4. Tablica br. 4.: Utroak energenata 5. Tablica br. 5.: Struktura ulaganja 6. Tablica br. 6.: Potrebna oprema 7. Tablica br. 7.: Ulaganja u obrtna sredstva 8. Tablica br. 8.: Kvalifikacijska struktura i broj djelatnika 9. Tablica br. 9.: Rizici 36

10. Tablica br. 10: Ocjene rizika 11. Tablica br. 11.: Ukupni prihodi 12. Tablica br. 12.: Struktura financiranja pothvata 13. Tablica br. 13.: Plan otplate kredita 14. Tablica br. 14.: Struktura trokova poslovanja 15. Tablica br. 15.: Plan amortizacije za prvih 5 godina poslovanja 16. Tablica br. 16.: Raun dobiti i gubitka 17. Tablica br. 17.: Financijski tok 18. Tablica br. 18.: Ekonomski tok

Popis slika1. Slika br. 1.: Logo obrta2. Slika br. 2.: Geografski prikaz Istre 3. Slika br. 3.: Geografski prikaz grada Galiana

Popis grafova1. Graf br. 1: Matrica VJEROJATNOST DOGAAJ

37