Projekt CCRES AQUAPONICS HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE predstavlja Vam

Projekt CCRES AQUAPONICS Posljednje je desetljee akvakultura najbre rastui sektor proizvodnje hrane, ve je sa d svaka trea riba koja se nae na tanjuru uzgojena , manji su trokovi ulaganja, a vei je prinos ribe i morskih vrsta. Uskoro bi zbog ekspanzije ovjeanstva, zbog kojeg se svakodnevno izlovljava sve vie i vie ribe za prehranu, moglo doi i do nestaice te prehrambene namirnice, ali isto tako i zbog sustavnog zagaenja mora kemijskim spojevima koji takoer unitavaju riblj u populaciju u prirodi. Zbog toga su mnoge zemlje morale prei na kontrolirani uzg oj u kojem je vei postotak preivljavanja ribe, bolja iskoristivost hrane te bri nap redak ribe, te su razvile akvakulturu, uzgoj organizama u vodenoj sredini pod ko ntroliranim uvjetima. Posljednje je desetljee akvakultura najbre rastui sektor proizvodnje hrane. Naime, smatra se kako e ve za desetak godina vie od polovice prehrambenih proizvoda iz mor a biti uzgojeno, a prema nekim podacima, ve je sad svaka trea riba koja se nae na t anjuru uzgojena. Naime, u akvakulturi su manji trokovi ulaganja, a vei prinos ribe i morskih vrsta. U primjeni akvakulture poseban je svjetski ugled stekao Izrael, koji je uz velik u nestaicu vode upravo u pustinjskim podrujima napravio velike uzgojne bazene. Izr aelska se akvakultura intenzivno razvija te danas obuhvaa uzgoj razliitih slatkovo dnih i morskih vrsta. Jedna od specifinosti izraelske primjene akvakulture su tzv. recirkulacijski sust avi, odnosno sustavi uzgoja akvatinih organizama u recirkulacijskom protoku vode s minimalnim izmjenama i gubicima vode. Posebno praktina metoda u podrujima udalje nim od izvora vode, osobito pustinjskim predjelima. Svaka se kap vode, naime, ma ksimalno iskoristi. U Hrvatskoj akvakulturu najveim dijelom ini uzgoj toplovodnih i hladnovodnih vrsta poput arana i pastrve u kontinentalnim dijelovima zemlje te uzgoj orade, brancin a i koljkaa u marikulturi. Hrvatska je izuzetno bogata vodenim resursima, ali zbog nedostatka tehnologije i slabe zainteresiranosti nije razvila veu proizvodnju. N aroito bi se u Hrvatskoj moglo poraditi na poveanju uzgajalita pastrve prema naelu d obre filtracije vode na farmama, ime bi se poveala i produktivnost rijeka. Isto ta ko zbog sve veeg zagaenja morskog ekosustava za oekivati je u skoroj budunosti da e i Hrvatska marikultura morati iskoristiti tehnike recirkulacijskih sustava kako b ismo umanjili tetne uinke kaveznog uzgoja i prekomjeran izlov ribe te tako ouvali p rirodne ljepote naeg mora i bioloku raznolikost. Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije otiao je i korak dalje kroz projekt CCRES AQUAPONIC.

CCRES AQUAPONICS je nastao u ljeto 2011.godine spajanjem tehnike recirkulacijsk ih sustava uzgoja riba i klasinog hydroponicsa. Hydroponics je uzgoj biljaka kod kojeg se korjen biljke nalazi u vodi u kojoj su

otopljene hranjive tvari i potrebni elementi za njen rast i dozrijevanje.Jedina mana hydroponicsu je ta da se u vodu ubacuju kemijske tvari potrebne za rast bi ljke.

Ribe koje su koritene u Projektu CCRES AQUAP ONICS u sezoni 2011/2012 su japanski KOI arani, koje smatramo najboljima za proizvodnju. U CCRES AQUAPONICS-u intenzivna aquakultura integrirana je s intenzivnim staklen ikih hydroponic sustavom uzgoja povra. Organske biljne sorte se uzgajaju u plitkim posudama kroz koje cirkulira voda iz bazena s ribama prepuna organskim hranjivi m dodacima, koje isputa riba, koji slue za rast biljaka bez kemijskih dodataka .

Sve vrste salate, crveni i bijeli luk, bosiljak, paprika i krastavci mogu se uzg ajati u sustavu.Ovakav uzgoj je idealan za obiteljsku proizvodnju gdje se na nek oliko etvornih metara moe postii neovisnost od velikih proizvoaa i trgovakih lanaca k ji serviraju hranu proizvedenu tisuama kilometara od krajnjeg kupca. Recirkulacij skim protokom voda koja se vraa u bazen s ribama u potpunosti je ista i idealna za nesmetan rast ribljih vrsta.

Prednosti su: - neovisnost - proizvodnja je mogua tijekom cijele godine; - povrina za uzgoj je maksimalno iskoritena; - nema plodoreda; - stupanj automatizacije je visok; - biljkama se dodaju organska hranjiva koja su joj potrebna za rast i razvoj u p ojedinoj fazi proizvodnje; - prinosi su znatno vei od uzgoja u tlu, kao i razdoblje plodonoenja; - potronja vode, hranjivih tvari i sredstava za zatitu bilja svedena je na minimum ; - smanjeno je oneienje okolia; - smanjena je pojava bolesti i tetnika; - proizvodnja je mogua na povrinama gdje nije mogu uzgoj u tlu zbog primjerice veli ke oneienosti, zaslanjenosti, kiselosti tla i sl. ; - manje ljudskog rada pri obradi, kultivaciji, dezinfekciji i sl. - nusprodukt su ribe koje se uzgajaju do konzumne veliine.

Ovo su bile kratke crtice o projektu CCRES AQUAPONICS, namjenjene iskljuivo kao informacija.Miljenja smo da bi ovaj projekt mogao biti pozdravljen od ljudi koji ma je dosta plaanja visokih cijena svih vrsta salata i ribe.Samo pokretanje i pro izvodnja idealna su kao hobi za uzgoj u dvoritu iza kue, garai, podrumu ili malom p lasteniku.

Naravno da bi ovakav uzgoj mogao proi i u intezivnoj proizvodnji. Na povrini od 1 ha mogue je proizvesti otprilike 30 000 biljaka rajice sa prinosom

od oko 400 t/ha, da ne govorim o uzgoju salata koje bi se "brale" svakih 20-tak dana ,to predstavlja puno vei prinos u odnosu na uzgoj u tlu na otvorenoj povrini. Ovakva proizvodnja predstavlja najintenzivni oblik poljoprivrede, koji sa svojim brojnim prednostima moe u potpunosti ispuniti zahtjeve potroaa za kvalitetnim proi zvodom, te proizvoau osigurati dobar posao. Svo uzgojeno povre Projekta CCRES AQUAPONI CS u sezoni 2011/2012 karitativno je po djeljeno slabostojeim hrvatskim obiteljima. Vie informacija o Projektu CCRES AQUAPONICS na : http://ccresaquaponics.yolasite.com/ Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte. HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)