programska knjizica mklj 2016

Impressum:

Izdavač:Gradska knjižnica Makarska

Urednik:Ivica Mijačika

Gra�čko oblikovanje:Zašto d.o.o. Studio Quadart

Lektura:Gracija Glavičić, prof.

Umjetnički ravnatelj Festivala Makarsko kulturno ljeto 2016.Ivica Mijačika

Naklada: 600 primjeraka

OD UMJETNOSTI DO ČINJENICA

Nagrada: “Osmijeh Biokova”

Umjetnost iznutra ima jedan lijep običaj. Zna biti jaka. Često nepokolebljiva. Izvana, ponekad, vrlo krhka. Stoga traži sugovornike. Treba nazočnost i voli ugodan stupanj razumskog dodirivanja.U slučaju našeg Festivala postoji mnogo razloga za mogućnost uzvišenog. Samo treba doći, suočiti se. Sve odabrano je s čvrstim temeljima. Čašćeno je brojnim umjetničkim autoritetima i ima intenzivan miris kvalitete. Usput je i „zaštićeno“ mnogim nagradama i ohrabrujućim kritikama. Sve je višestruko provjereno. Uz nazočnost i provjerljivo.Festival-Makarsko kulturno ljeto 2016. ima zacrtanih 26 programa. A bit će 33 događan-ja! Kako? Jer tri izložbe, nakon „gostovanja“ na Šumovitoj oazi Kulture i kamena, počin-ju šetnju gradom. U našem sastavu imamo šest predstava „ovjenčanih“ s preko pedeset nagrada. Tu je lepeza od petnaest koncerata, uglavnom, zavidne razine. „Fond“ kvalitete i zanimljivosti pojačava pet atraktivnih kiparskih i slikarskih izložbi. Kako smo i ove godine Festival još uvijek imamo i nagradu. To je skulptura „Osmijeh Biokova“, rad akademskog kipara Marina Marinića. Bit će dodijeljen za najbolju predstavu po ocjeni gledatelja, najbolju predstavu po ocjeni prosudbenog vijeća. Zatim „Osmijeh Biokova“ za najbolju žensku ulogu, najbolju mušku ulogu, najbolji koncert klasične glazbe, najbol-ji „općeniti“ koncert i najbolju izložbu.Dakle, mnogo toga će biti blizu, gotovo na dohvat. Sudjelovanjem se može pretočiti u vlastiti događaj. Ivica Mijačika, umjetnički ravnatelj

4. srpnja 2016. (ponedjeljak), Ljetna pozornica, u 21 sat

Saša AnočićŽivko Anočić / Damir Klemenić, Matija Antolić, Hrvoje Barišić, Krunoslav Klabučar, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak, Ivana Rushaidat

Saša AnočićSaša Anočić i Hana Veček

Autor i redatelj:Igraju:

Scenski pokret:Dramaturgija:

Osmero ljudi (mjesto radnje je neodređeno) našlo se zajedno s jednim ciljem: napraviti kaubojsku predstavu. Tih osam likova, osam karaktera pratimo od početka, tj. od audicije pa sve do konačnog proizvoda-premijere. Svi ti akteri (uglavnom gubitnici) tijekom rada na predstavi razvijaju svoje životne priče utječući neminovno jedni na druge; svi se polako hvataju za predstavu i shvaćaju je kao borbu sa samim sobom te ujedno gledaju na nju kao na priliku života. Ne u egzistencijalnom smislu, već kao svoju životnu metaforu: pobijediti život, biti iznad svakodnevnog preživljavanja, tj. možda prvi put u životu doći do kraja i to kao pobjednik. A pobjeda je sama predstava. Predstava ima manire najklasičnijeg mjuzikla (i to je urađeno namjerno), a nadamo se da prati (možda čak i nadograđuje) dosadašnju egzitovsku estetiku. Saša Anočić, redatelj

TEATAR EXIT ZagrebSaša Anočić:”KAUBOJI”

PREDSTAVA

NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2008.Nagrada za najbolju predstavu u cjeliniNagrada za najbolje redateljsko ostvarenjePLAKETA GRADA ZAGREBA - nagrada za najboljupredstavu i najbolje redateljsko ostvarenjeVJESNIKOVA NAGRADA DUBRAVKO DUJŠIN za kazališnu umjetnost 2008. - Saša Anočić MARULIĆEVI DANI 2009.Nagrada Marul za najbolju predstavu u cjeliniSaša Anočić - Nagrada Marul za najbolje redateljsko ostvarenjeRakan Rushaidat - Nagrada Marul za najbolju glumačku izvedbu (žiri festivala)Nagrada žirija Slobodne Dalmacije za najbolju glumačkukreaciju 19. Marulićevih danaFESTIVAL GLUMCA 2009.Rakan Rushaidat - Nagrada Fabijan Šovagović za najboljumušku ulogu. Živko Anočić - Nagrada Ivo Fici za najboljegmladog glumca do 28 godinaDANI SATIRE 2008.Ansambl predstave “Kauboji” - Zlatni smijeh - posebno priznanje za skladno autorsko i izvođačko zajedništvo, primjerenu uigranost i vrhunsku discipliniranost u izvedbi predstave Rakan Rushaidat - Nagrada Ivo Serdar za ulogu najbolje prihvaćenu od publike. Živko Anočić - Nagrada Sabrija Biser najboljem mladom glumcu za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komikeGAVELLINE VEČERI 2008.Ocjenjivački sud 23. Gavellinih večeri dodijelio je posebno priznanje predstavi “Kauboji” zbog glumačke virtuoznosti koja otvara stranicu nova i nadasve originalna izraza u hrvatskom teatru.25. MEĐUNARODNI KAZALIŠNI SUSRETI U BRČKOMGrand prix festivala za najbolju predstavu u cjelini Grand prix festivala za najbolju mušku ulogu - nagradu su ravnopravno podijelili glumci Kauboja - Živko Anočić, Hrvoje Barišić, Krunoslav Klabučar, Rakan Rushaidat i Radovan RuždjakTEATAR FEST 2009. BANJA LUKANagrada Petar Kočić za najbolju predstavu u cjeliniOUTWARD 2008. billboard predstave“Kauboji” u izvedbi agencije Bruketa & Žinić nominiran je za najboljihrvatski plakat velikog formata 2008. godine.

NAGRADE:

“KAUBOJI” iz kritika:TEATAR EXIT PONOVNO IMA HIT PREDSTAVU.Osmero mladih glumaca i njihov redatelj-glumac luduju na sceni veseleći se i glumi i životu(...) Ovdje uloženi glumački napor dostojan je produkcija s West Enda.Jutarnji list

HIT BEZ KONKURENCIJE U ZAGREBAČKOJ KAZALIŠNOJ PONUDI.Svojim duhovitim, inteligentnim, kreativnim i vratolomnim glumačkim dosjetkama Kauboji oduševljavaju u svim kazališnim segmentima, pružajući svu raskoš autentične autorske estetike i odnjegovanu teatralnost.Vjesnik

PRVORAZREDNA SCENSKA ATRAKCIJA(…) beskrajno vješti izvođači koji od Kauboja rade prvorazrednu scensku atrakciju vrijednu dugogtrajanja. Predstava na čaroban način spaja glumačku i redateljsku inventivnost i dobru scensku zabavu,duhovita je i socijalno angažirana, potvrda kvalitetnog rada vjerojatno najsvjetlije zvijezde hrvatskog, ponešto oblačnog kazališnog neba - Teatra EXIT. Slobodna Dalmacija

BRAVO MAJSTORI!(…) uz briljantni repertoar izvedbenih vještina - gegova, crnog humora, raskošne glume, muziciranja i plesanja- predstava pokazuje što glumac zaista može kada radi s uvjerenjem. Zato uz redatelja Sašu Anočića predstavljamo ovo sedmero veličanstvenih: Ivanu Starčević, Živka Anočića, Matiju Antolića, Hrvoja Barišića, Krunoslava Klabučara, Rakana Rushaidata i Radovana Ruždjaka. Bravo majstori! Feral Tribune

GROMOGLASNI “STANDING OVATIONS”!Trosatni Exitovi Kauboji zaslužili gromoglasne standing ovations koje osječko kazalište ne pamti. Najbolji dokaz kvalitete ove predstave, kojoj je teško naći zamjerke, jest činjenica da nakon 180 minuta - želite još.Slavonski dom, Osijek

KAUBOJI RASTURILI EXITPremda smo navikli da Exit nudi samo prvoklasne predstave, usudila bih se reći da je ovo jedna od najboljih predstava koje sam ikad gledala(...) StudentNet

PREDSTAVA KOJA NAS JE RAZORUŽALAU Zadru smo konačno dočekali predstavu koja nas je razoružala,oborila s nogu, prikovala za sjedalice i hitnula u stratosferu. Jest, Zadrom su projahali Kauboji(…) Kauboji su pravo otkrovenjehrvatskog suvremenog teatra. I time smo sve rekli.Zadarski list

Akademska slikarica:

6. srpnja 2016. (srijeda) Gradska galerija “Antun Gojak” u 21 sat.

Kate Mandarić Erceg rođena je 1978. u Splitu gdje je i završila Školu primijenjene umjetnosti. Slikarstvo je diplomirala 2003. na Umjetničkoj akademiji u Splitu, u klasi prof. Gorkog Žuvele. Članica je Zajednice samostalnih umjetnika Republike Hrvatske. Samostalno izlaže od 2003., a do danas je ostvarila 12 samostalnih izložbi. Radovi predstavljeni na izložbi rađeni su tehni-kom akrila na papiru i nastali su tijekom 2015. Umjetnica svojim radom nastoji proniknuti u intimu suvremenosti rabeći izričaj apstraktnog slikarstva. Namjera joj je očuvati čistoću slike i bezgraničnost mogućnosti izražavanja emocije u klasičnom slikarskom mediju.

U predgovoru kataloga izložbe koji potpisuje Josip Karamatić, ravnatelj Gradske galerije “Antun Gojak” možemo između ostaloga pročitati " ...Predstavljeno je slikarstvo obilježeno dozom. anonimnosti koja tinja u cijelom ciklusu. Nazivi slika izostaju. Umjetnica tako ostavlja neopterećenom auru autonomnosti vlastitog umjetničkog djela. Izloženi ciklus rezultat je intimnog vizualnog istraživanja specifične doživljajnosti i profinjene estetike."

Izložba je otvorena od 6. do 16. srpnja 2016.

IZLOŽBA

KATE MANDARIĆ ERCEG

9. srpnja 2016. (subota) Ljetna pozornica, u 21 sat i 23 sata (dvije izvedbe)

2011.NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA za najbolju predstavu u cjeliniFlip Križan - Nagrada za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina26. GAVELLINE VEČERI 2011.najbolja predstava u cjelini

2012.19. MEĐUNARODNI FESTIVAL MALIH SCENAposebna nagrada “Veljko Maričić“ za kolektivnu glumačku igru19. FESTIVAL GLUMCA-VINKOVCINagrada „Vanja Drach” za najbolju predstavu u cjeliniRakan Rushaidat - Nagrada „Fabijan Šovagović“ za najboljeg glumca

TEATAR &TD ZagrebOliver Frljić:“MRZIM ISTINU!”

PREDSTAVA

Režija i koncept: Oliver FrljićIgraju: Ivana Roščić, Rakan Rushaidat, Filip Križan i Iva Visković

24. travnja 1992. Oliver Frljić u svojoj šesnaestoj godini napušta roditeljski dom. Ono što u tomtrenutku izgleda kao kratkotrajno razdvajanje od obitelji, postat će trajno stanje. Slijede: godine izbjeglištva, prvi studij, drugi studij, zasnivanje vlastite obitelji, treći studij, početak profesionalne kazališne karijere, postupna afirmacija, raspad obitelji, ova predstava.Ova predstava vraća nas u vrijeme prije 24. travnja 1992. Umjesto patetičnog prepričavanja jedne obiteljske povijesti, njom se daje uvid u i rastvaraju kompleksni unutrašnji odnosi u toj obitelji. Svoj dramaturški temelj ona gradi na tenziji između različitih obiteljskih dokumenata i autorovih svjedočanstava koja se koriste, te fikcionalnog statusa koji ovi dokumenti i svjedočanstva dobivaju u prostoru kazališne reprezentacije.

NAGRADE:

9. srpnja 2016. (subota) Ljetna pozornica, u 21 sat i 23 sata (dvije izvedbe)

11. FESTIVAL BH. DRAME ZENICAOliver Frljić - nagrada za najbolju režijuRakan Rushaidat- nagrada za najboljeglumačko ostvarenjeFilip Križan-nagrada za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumcaNagrada žirija publike za najbolju predstavu

TEATAR FEST “PETAR KOČIĆ” NEW PLAYS FROM EUROPE 2012.Druga nagrada publikeNagrada za tekst izvedbeIvana Roščić - nagrada za glumačku izvedbu

46. BITEFSpecijalna nagrada žirijaNagrada za najbolju predstavu prema glasovima publike

MESSIvana Roščić-Nagrada „Zlatni lovorov vijenac“ za najbolje glumačko ostvarenjeNagrada „Srebrni lovorov vijenac“ za najbolju predstavu u kategoriji Mittel EuropeNagrada za najbolju predstavu prema glasovima publike

13. srpnja 2016. (srijeda), Sv. Petar u 21 sat

i veèer s fritulama

Glume:

Režija:Scena i kostimi: Glazba:

Mladena Gavran (majka)i Ana Vilenica (kći)Boris SvrtanJasmina PacekNeven Zebić

FESTIVALU SMIJEHA I KOMEDIJE ZLATNI ZUB 2015.-POREČ Nagrada “Srebreni zub”

22. FESTIVAL GLUMCA-VINKOVCI Nagrada "Fabijan Šovagović" za najbolju žensku ulogudodijeljena je Mladeni Gavran

“SLADOLED” – KAZALIŠNA POSLASTICA ZA PAMÆENJE!

TEATAR GAVRAN ZagrebMiro Gavran: ”SLADOLED”

PREDSTAVA

U neobičnoj komediji “Sladoled” junakinje su majka i kći čiji se uzajamni odnos i odnos prema muškarcima koji su ih sudbinski odredili opisuje kroz dinamične humoristične prizore u kojima će se prepoznati svaka žena. Riječ je o uvjerljivim životnim pričama ispunjenim toplinom, koje će oplemeniti dušu svakoga gledatelja. Glumačke bravure za pamćenje! Zašto predstava nosi naziv “Sladoled”- neka ostane tajna sve do vašega susreta s našim glumcima. Teatar GAVRAN je na ovome projek-tu okupio sjajnu ekipu kazalištaraca – autor teksta je najizvođeniji hrvatski pisac u zemlji i inozemstvu Miro Gavran, redatelj predstave je Boris Svrtan, uz kojega se vežu brojne glumačke i redateljske uspješnice, dok u glavnim ulogama nastupaju glumice zavidne vještine Mladena Gavran i Ana Vilenica. Scenu i kostime osmislila je Jasmina Pacek. Izbor glazbe načinio je Neven Zebić.

NAGRADE:

Šumovita oaza Kulture i kamena

A potom se skulptura spušta u Grad i tamo “šeće” tri dana!

13. srpnja 2016. (srijeda), Sv. Petar u 21 sat

Skulptura “CRVENI ZNAK” Akademski kipar: akademik IVAN KOŽARIĆ

JEDNOVEČERNJA

IZLOŽBAi veèer s fritulama

Ivan Kožarić rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji.Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943, a diplo-mira 1947. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića Izlagati počinje 1953. Samostalno izlaže od 1955. godine.Godine 1959./60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda Moša Pijade. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upozna-vanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacquesa Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji mu vlasnik otkuplju-je više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini. Početkom šesdesetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti. Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji (1976.) i Biennale u Sao Paolu (1979.). Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu. Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.). Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima medu kojima i one najpoznatije, spomenik A. G. Matošu i Pnzemljeno sunce u Zagrebu.Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, Nagradu 'Vladi-mir Nazor' za životno djelo, dobio je 1997. godine. Iste godine postao je i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu.


OVE GODINE NASTUPAJU:Ukrajinski folklorni ansambl “SOPILKA” (Kanada)Vokalna skupina TEMPET & ĐIGER BAND (Hrvatska)VEJA (Hrvatska)KULTUR SHOCK (SAD)

17. srpnja 2016. (nedjelja), Spomenik na Glavici, u 21:30 sati

KULTUR SHOCK

METNO 2014

SOPILKA VEJA METNO 2010

KONCERT

M-ETNO

U želji da se makarskoj publici približi etno kultura i glazba, tempetovci na čelu s tadašnjom predsjed-nicom Marinom Srzić i umjetničkom voditeljicom Željkom Mikavicom Vranješ od 2009. godine u sklopu makarskog kulturnog ljeta svake godine organiziraju koncert na spomeniku na Glavici pod nazivom M-etno. Ova vrijedna etno manifestacija bila je i pod pokroviteljstvom predsjednika Repub-like Hrvatske, dr. Ive Josipovića, a iz sezone u sezonu opstaje i pruža Makaranima i njihovim gostima večer kulture i glazbe s naglašenim međunarodnim štihom. Svake godine događanje obogaćuju naši suradnici VJ- i Lina Rica i Boštjan Čadež, zaslužni za vizualne efekte, koji na poseban način prikazuju elemente naše kulturne baštine. Ovogodišnji M-etno neće biti poseban samo po izvođačima , on je poseban i po tome što je to prvi M-etno bez naše drage Marine Srzić koja se nesebično davala kako bi ovaj projekt bio prihvaćen i priznat. Ovaj M-etno tempetovci posvećuju upravo Marini.

21. srpnja 2016. (četvrtak), Sv. Petar u 21 sat

“Nitko nije očekivao da će Rundek novim albumom podbaciti, pogotovo nakon što smo čuli najavni singl 'Don Juan'. Ali da će ovako briljirati, tome smo se mogli samo ludo nadati. Rundekovi stihovi i glazba odavno nisu bili toliko koherentni i izvrsni. Ne može se reći da je ikadau karijeri snimio loš album, ali isto tako je teško reći je li u solo karijeri snimio i bolji od “Mostova”. Možda jesmo tek na pola puta kroz 2015., ali gotovo sigurno imamo domaći album godine.” Ivan Laić, ravnododna.com.

„Čovjek bi rekao da je životom na relaciji Pariz – Zagreb – Brač,Darko Rundek uspio sebi stvoriti takvu poziciju da živi u vlastitom umjetničkom svijetu, da ne kažem balonu, u kojem nema možda opterećivanja prosječnom (hrvatskom) svakodnevicom. Najnoviji album Rundek Cargo Trija „Mostovi“, demantira to s nekoliko izrazito angažiranih pjesama kakve vjerojatno nije imao još od „Radnička klasa odlazi u raj“ iz prve faze Haustora.“, Arsen Oremović, Večernji list

IZ KRITIKA:

KONCERT

i veèer s kroštulama

RUNDEK CARGO TRIODarko Rundek jedan je od najpopularnijih glazbenika s prostora bivše Jugoslavije. Nakon preseljenja u Francusku, snimljena dva albuma sa Cargo Orkestrom te dvije zajedničke turneje, Rundek je ispunio svoj dugo željeni san o osnivanju trija. U svojoj karijeri Rundek nikada nije svirao u bendu manjem od 6 članova, sve do dana kada je odlučio oformiti trio s ciljem još većeg približavanja glazbe publici kroz intimnost i transparentnost koju pruža ova formacija. Rundek Cargo Trio uz lidera čine i violinistica Isabel te ultiinstru-mentalist Dušan Vranić. Prvi album Rundek Cargo Trija pod nazivom "Plavi avion" izašao je u studenom 2010. godine u izdanju Menarta. Pjesme izlaze iz uobičajene strukture da bi istražile otvorenije, improvizirane dijelove te ispričale mnoge priče u kojima se slušatelj osjeća kao sudionik. Minimalistički aranžmani ostavljaju prostora da se svaki od tri glazbe-nika izrazi na svoj način. Kvalitetu albuma prepoznala je i struka pa je tako Trio osvojio Porina za najbolji album u kategoriji alternativne rock glazbe. Promotivne koncerte “Plavog aviona” započeli su turnejom po Skandinaviji krajem listopada 2010. A ta višegodišnja turneja još uvijek traje. "Plavi avion" postigao je velik uspjeh kod kritičara i publike te je, nesumnjivo, privukao i nove obožavatelje. Drugi album izdali su u svibnju 2015. godine pod nazivom “Mostovi”. Album sadrži 11 pjesama: „Don Juan“ „Ima ih“, „Mostovi“ „Indijska „Clouds“, „Ne zaboravi me“, „Vitamini“, „Džaba“, „Vidova“, „Midnight Calypso“ i „Mijenjamo mjesto“. Fantastične glazbene kritike gotovo same traže da ih pobrojimo, jer je po svemu sudeći riječ o jednom od remek-djela hrvatske glazbene scene u posljednjih dvadesetak godina. Evo nekoliko kratkih osvrta iz do sad objavljenih kritika.


21. srpnja 2016. (četvrtak), Sv. Petar u 21 sat

A potom izložba dva dana „šeće“ gradom!

JEDNOVEČERNJA

IZLOŽBAi veèer s kroštulama

“ELEMENT MORE”akademski slikar:RATKO JANJIĆ JOBO

RATKO JANJIĆ JOBO rođen je 1941. godine u Splitu, gdje je završio srednju Tehničku školu – arhitektonski odjel, a diplomirao je 1965. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Vjekoslava Paraća, dobivši i Nagradu slikarskoga odsjeka ALU. Poslijediplomski studij završio je u Majstorskoj radionici profesora Krste Hegedušića (1966. – 1971.) Od 1971. do 1974. godine surađivao je s profesorom Hegedušićem na razradi idejnog rješenja i izradi fresaka u Memorijalnom muzeju Bitke na Sutjesci na Tjentištu. Za cijelo to vrijeme naizmjence je po šest mjeseci boravio u Kini, u Zagrebu, na Tjentištu i u Italiji. Od 1975. do 1994. godine radio je u izdavačkom poduzeću „Naprijed“ kao likovni urednik, te urednik dječjih izdanja. Isto tako, djelovao je kao grafički urednik u listu „Paradoks“, a radio je i za izdavače „Školska knjiga“, „Mladost“, „Naša djeca“ i časopis „Smib“. Uz to, radio je scenografije i ilustrirao TV priče na školskoj TV-Zagreb, ali i scenografije i kostime u kazalištu i na filmu, grafički oblikujući isto tako knjige, plakate i propagandne publikacije, za što je dobivao više nagrada i priznanja. Godine 1986. postaje honorarnim predavačem na Tekstilno-tehnološkom fakultetu - Zavod za dizajn, u Zagrebu, za predmete Slikanje i Crtan-

je, te Akt, slikanje i crtanje. Od 1993. godine na istom fakultetu postaje izvanred-nim profesorom, godine 2000. izabran je za redovnog profesora, a 2005. godine za redovnog profesora u trajnom zvanju. Samostalno izlaže od 1967. godine i do sada je održao 65 samostalnih izložbi, te sudjelovao na brojnim skupnim izložbama u zemlji i svijetu. Dobitnik je mnogih nagra-da za slikarstvo (crtež - Rijeka, akvarel - Karlovac, na „Ex tempore“.


UMBERTO KOSTANIĆ, orgulje

22. srpnja 2016. (petak), katedrala sv. Marka, u 21 sat

KONCERT

Umberto Kostanić rođen je u Makarskoj 1994. Kao šestogo-dišnjak upisuje glasovir u Osnovnoj glazbenoj školi Makarska,u klasi prof. Snježane Verunice, a potom i Srednju glazbenu školu Makarska, na Odjelu za orgulje i teoriju u klasi prof. Erme Sotirove. Od listopada 2012. studira orgulje i glazbenu teoriju na Hochschule für Musik und Theater u Münchenu, u klasi renomiranog profesora Haralda Fellera. Svirao je koncerte u Hrvatskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Redovito održava koncerte u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu i u bazilici St. Bonifaz u Münchenu. Osvojio je prvu i drugu nagradu na orguljskim natjecanjima u Zagrebu 2009., kao najmlađi sudionik i 2011.

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske “LADO”

KONCERT

PLESNI

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "LADO", nacionalni je profe-sionalni folklorni ansambl osnovan 1949. godine, sa zadaćom i ciljem istraživanja, prikupljanja, umjetničke obrade i scenskog prikazivanja najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Vrhunski plesači, njih 37, koji su istodobno i izvanredni pjevači, s lakoćom se transformiraju iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 15 odličnih glazbenika svira pedesetak tradicijskih i klasičnih instrumenata. “LADO” u svom radu okuplja najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreografe,etnomuzi-kologe, glazbene aranžere i folkloriste, ali i skladatelje i dirigente nadahnute pučkim glazbenim stvaralaštvom. Sve to rezultiralo je impozantnim koreografskim i glazbenim repertoarom s više od stotinu različitih koreografija i nekoliko stotina vokalnih, instrumen-talnih i vokalno-instrumentalnih brojeva. Svojim repertoarom “LADO” predstavlja hrvatskubaštinu nastalu na raskrižju kultura, obogaćenu mediteranskim, balkanskim, panonskimi alpskim utjecajima.

24. srpnja 2016. (nedjelja), Ljetna pozornica, u 21 sat

ZAGREBAČKI KVARTET

25. srpnja 2016. (ponedjeljak), Franjevačka crkva (klaustar), u 21 sat

KONCERT

25. travnja 1919.,koncer-tom u velikoj dvorani Hrvatskoga zemaljskoga glazbenog zavoda ustanovljen je Zagrebač-ki kvartet. Prvotnu četvorku činili su violinis-ti Vaclav Huml i Milan Graf, violist Ladislav Miranov i violončelist Umberto Fabri. Tijekom devedeset godina djelo-vanja svoj doprinos Zagrebačkom kvartetu dalo je tridesetak glazbenika među kojima su Stjepan Šulek, Josip Klima, Zlatko Balija, Đorđe Trkulja, Marija Cobenzl, Goran Bakrač, Ante Živković, Josip Stojanović, Goran Končar, Sergej Evseev i drugi, a današnji sastav čine Marin Maras, braća Hrvoje i Davor Philips te Martin Jordan. Zagrebački kvartet je odsvirao preko 4000 koncerata na svim kontinentima, snimio više od 60 ploča za razne svjetske izdavačke i radijske kuće kao npr. Sastruphon, RCA, Melodicom, Da Camera Magna, Croatia Records, ALM Records itd. U mnoštvu domaćih i inozemnih priznanja i nagrada ističe se Nagrada za životno djelo "Vladimir Nazor" dodijeljena 2009. godine.

HAKAN ALI TOKER klavir

26.srpnja 2016. (utorak), Franjevačka crkva (klaustar), u 21 sat

KONCERT

Maestro Hakan Ali Toker rođen je u gradu Mersinu, na jugu Turske (1976.). Iako je po obrazovanju klasični glazbe-nik, istražujući tzv. World Music, afirmirao se i kao veliki poznavatelj toga glazbenog područja. Nakon početnog studija violončela na Držav-nom konzervatoriju Sveučilišta u Istanbulu, nastavio je studij klavira i kompozicije na Sveučilištu Bilkent u Ankari te kod klavirske pedagoginje Anne M. Sigurdardóttir na Islandu.Potom je studirao i diplomirao klavir i

kompoziciju na Glazbenom odsjeku Sveučilišta Indiana (SAD). Još od rane dobi nastupao je na brojnim koncertima klasične glazbe u inozemstvu. Dok je živio u SAD-u (1997.-2006.) počeo se baviti sviranjem kanuna* i akordiona (harmonike) te elektronske glazbe, što ga je odvelo i u drugu profesionalnu karijeru izvođača bliskoistočne, srednjeazijske, južnoamer-ičke, avangardne glazbe i jazza s različitim ansamblima u Indijani. U to vrijeme započeo je na svojim recitalima izvoditi i klavirske improvizacije u stilu klasične glazbe (kao jedan od tek nekoliko pijanista u svijetu), klavirsku pratnju za nijeme filmove te je realizirao i različite multimedijske suradnje. Nastupio je u 18 zemalja do sada. Snimio je nekoliko nosača zvuka, a 2011. godine izveo je prvi recital tradicionalne turske glazbe na mikrotonalnom klaviru u glazbenoj povijesti Turske. Sada živi u Istanbulu gdje koncertira, snima i podučava studen-te. Nastupa samostalno, s World Music ansamblom Tanini (koji je osnovao 2006. godine) i sa simfonijskim orkestrima. Skladao je 100-tinjak kompozicija klasične glazbe, tradicionalne turske glazbe i jazza. U Zagrebu je već koncertirao u studenome 2010.

KAMERNI TEATAR 55 Sarajevo

28. srpnja 2016. (četvrtak), Sv. Petar, u 21 sat

„Žaba” je priča o svima nama, ljudima današnjeg vremena, dobu nerazumijevanja i usamljenosti i potrage za ljubavlju i smislom. Predstava na gotovo kirurški način dijagnosticira vrijeme u kojem živimo. Ona donosi likove koji se ne snalaze u tranzicijskom vremenu i dobu promijenjenih vrijednosti. Tekst se bavi problemima današnjeg vremena koji su isti ili slični u BiH, Hrvatskoj ili Srbiji. To je prvenstveno problem nepostojanja komunikacije i nemogućnosti da čujemo tuđe mišljenje. Ovaj tekst ima jednu sjajnu tezu, a to je da uvijek u svemu tražimo krivca, propuštajući da sami napravimo bitne promjene u svojim životima. Zbog stvari, poput pitanja loših života i situacije u kojoj živimo, u stalnoj smo potrazi za krivcima, pa ih nalazimo u vlasti, u sistemu, direktoru firme, šefu, poslovođi,treneru, selektoru, umjesto da se za sebe sami izborimo. Moramo se umiješati u vlastitesudbine, umjesto što nad njima samo žalimo. “Žaba“ je tekst autora mlađe generacije Dubravka Mihanovića iz Zagreba, koji je za ovaj dramski tekst višestruko nagrađivan-osvojio je Nagradu “Marin Držić“ za najbolji dramski tekst na 14. Marulićevim danima, održanim 2004. godine.

NAGRADE:

PREDSTAVA

i veèer s fritulama

Dubravko Mihanović:” ŽABA”

FESTIVAL “MARULOVI DANI”-SPLITNagrada za najboljeg glumca-Emir HadzihafizbegovićPOZORIŠNE IGRE-BRČKONagrada za najbolju predstavu iz BiH u cjelini (nagrada žirija)Nagrada za najbolju predstavu iz BiH u cjelini (nagrada publike)Nagrada za najbolju mušku ulogu-Emir Hadzihafizbegovic (nagrada žirija)Nagrada za najbolju mušku ulogu-Emir Hadzihafizbegović (nagrada publike)FESTIVAL “ZORAN RADMILOVIĆ”, ZAJEČARGlavna nagrada “Zoran Radmilović”-Emir HadzihafizbegovićNagrada “Zoranov brk” – Emir HadzihafizbegovićFESTIVAL GLUMCA-NIKŠIĆSpecijalna nagrada – Emir Hadžihafizbegović

Režija: Elmir JukićKostimografija i scenografija: Vanja Popović Igraju: Emir Hadžihafizbegović, Mirsad Tuka,Aleksandar Seksan, Moamer Kasumović

AD GLORIAM BRASS

31. srpnja 2016. (nedjelja), Franjevačka crkva (klaustar), u 21 sat

KONCERT

Ansambl Ad gloriam brass je sastav šestorice limenih puhača sastavljen od članova orkestra Opere HNK u Zagrebu i Zagrebačke filharmonije. Sačinjavaju ga Igor Hrustek (trublja), Mario Lončar (trublja), Stjepan Filipić (trublja), Srđan Peić (rog), Mario Šincek (trombon) te Ivica Geček (tuba). Ad gloriam brass je osnovan je 1993. godine i od tada neprekidno djeluje u ponešto izmijen-

jenom sastavu. Njihov repertoar čine djela europskih i hrvatskih majstora renesanse i baroka (F. Sponga, V. Jelić, J. Clarke, H. Purcell, G. F. Handel, J. S. Bach) te djela suvremenih hrvatskih autora, od kojih su neka posebno napisana za ovaj ansambl (A. Klobučar, B. Šipuš, S. Dedić, M. Miletić, A. Igrec…). Osobito je vrijedno istaknuti pet praizvedenih kompozicija starohrvatskoga majstora Franceska Sponge Uspera na Osorskim glazbenim večerima 1997., 1998. i 1999. godine. Uz mnogobrojne solističke koncerte i nastupe (Osorske glazbe-ne večeri, Varaždinske barokne večeri, Dječji festival Šibenik, Zagrebački barokni festival, Salon Očić-Zagreb, Večeri u Donatu-Zadar, Muenchen, Jakarta, Sarajevo, Bitola, Skoplje, Split, Poreč, Lubenice, Čakovec, Sisak, Rovinj, Dani hrvatske glazbe u Opatiji i Puli), održali su i koncerte s eminentnim hrvatskim umjetnicima (Lidija Horvat-Dunjko, Mario Penzar, Igor Lešnik, Zagrebački kvartet saksofona…) i zborovima (Sv. Marko, Palma). Ansambl je sudjelovao u nizu emisija snimljenih za Hrvatski radio i televiziju, a neke izvedbe zabilježene su i na dva CD-a.(zg-magazin).

STEFAN MILENKOVICH& MARKO HATLAK TANGOCOMPAS + plesni tango duet

STEFAN MILENKOVICH& MARKO HATLAK TANGOCOMPAS + plesni tango duet

1. kolovoza 2016. (ponedjeljak), Ljetna pozornica, u 21 sat

Stefan Milenkovich, svjetski priznati violinist, koji je svoje mjesto na koncertnim podijima osigurao već u mladim godinama i Marko Hatlak, svestrani slovenski koncertni harmonikaš,u energičnome sastavu Stefan Milenkovich & Marko Hatlak TANGO COMPÁS. Compás je ritam, metronom, tempo koraka, puls ili osnovno mjerilo. Osnovni element na kojemu se bazira čitava glazba. Ovaj projekt istražuje tango compás – njegovu intenzivnu, mračnu ljepotu i strast. No tango sadrži još mnogo više: nevjerojatan raspon energetske izražajnosti – uključujući zvuk i pokret – koji možda skriva ključ o tome što zapravo znači biti čovjek ibiti smrtan. Komunikacija između muškarca i žene, naše slabosti i naše jakosti, borba izmeđudobra i zla, pomirba uma, tijela i duha – svi ti bezvremeni pojmovi sadržani u tangu compáspružili su im nadahnuće za ovo glazbeno putovanje. Glazbenici dolaze iz različitih žanrova – od Milenkovichevog svijeta klasične dubine, Hatlakovoga isprepletanja klasike s tango i etno glazbom, do Herman Gaiserovog poigravanja s jazzom i Črnčecovih čudesnih jazzerskih improvizacija, tako da nastaje zanimljiva simbioza glazbe koja nudi oba vidika.

KONCERT

2. kolovoza 2016. (utorak), Gradska galerija “Antun Gojak”, u 21 sat

VLASTA TOLIĆ

IZLOŽBA

Vlasta Tolić završila je Srednju školu za likovnu umjetnost i dizajn (Dekoracija interijera i eksterijera) te nastavnički smjer na likovnom odjelu Umjetničke akademije u Splitu (diplomirala slikarstvo kod prof. Ivana Krstulovića). Nakon toga magistrirala je na Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu- studij u Dubrovniku, na grupi Kulturna povijest istočne jadranske obale te stekla naslov magistrice povijesti umjetnosti o temi likovne kritike. Dugo godina bila je novinarka i likovna kritičarka u mediji-ma, a radila je u Slobodnoj Dalmaciji i Vjesniku te objavljivala članke u Vijencu, Hrvatskom slovu i Konturi. Na HTV-u u Zagrebu radila je u informativnom programu i kao scenografkin-ja. Danas radi kao likovna pedagoginja i živi u Zagrebu. Sudionica je tradicionalne likovne kolonije u organizaciji Gradske galerije “Antun Gojak” u Makarskoj. Izlagala je samostalno i na skupnim izložbama. Na izložbi u Galeriji “Antun Gojak” u Makarskoj predstavlja se slika-

ma dalmatinskih veduta i krajobraza u stilu kolorističk-og ekspresionizma. Na njezin-im slikama prevladava jasan crtež i vatromet čistih boja. Dalmatinsko podneblje,presli-ci veduta u moru, ljeskanje velikog plavetnila u preljevi-ma boja, nepresušan joj je izvor nadahnuća koje iznova preispituje u nizovima slika.

akademska slikarica:

M. Nola – C. Goldoni: “LAŽIVAC”HNK ŠIBENIK

3. kolovoza 2016. (srijeda), Ljetna pozornica, u 21 sat

PREDSTAVA

Redatelj: Zoran Mužić

Komedija Carla Goldonija “Il bugiardo”, odnosno “Lažac” napisana je 1750. godine i otad je nebroje-no puta uprizorena na svjetskim pozornicama. Budući da i nakon više od 260 godina nije izgubila na svojoj aktualnosti može se reći da je “Laživac” jedna od najboljih komedija koje su ikad napisane. Carlo Goldoni rođen je 1707. g. u Veneciji. Njegovo

doba bilo je doba komedije dell'arte, koja je dotad prevladavala na talijanskim pozornicama. Svojim dramskim opusom Goldoni je nadišao srednjovjekovnu strukturu kazališta. On učvršćuje strukturu drame, nadilazi komediju maske i intrige i okreće se karakteru i običajima svojih suvremenika, posebno srednjeg građanskog sloja koji se tada formira. Za razliku od Molièrea, koji mu je bio uzor i kojemu se iskreno divio, kod Goldonija su primjetni njegov optimizam i naklonjenost likovima, naročito pučanima i građanima, koje svojim dramama želi i poučiti, a ne samo kritizirati. Iako je komediju dell'arte podigao

na jednu višu razinu, Goldonijevi likovi su ipak inspirirani njezinim arhetipovima. I u “Il bugiardu” su prisutni Pantalone, Dottore, The Innamorati (zaljubljenici) te sluge Brighella i Arlechinno, međutim oni su dobili nove osobine koje su ih učinili stvarnim ljudima Goldonijevog vremena. Šibenska verzija ove komedije stvarana je po istom principu osuvremenjivanja i adaptacije likova i fabule. Bit svake komedije je prepoznavanje, a da bi se ono postiglo potrebno je da likovi postanu autentični.

ULOGE:Lovre Crnogaća (don Lorenzo Pantalone),

lažljivac: Jakov Bilić

Grubiša, Lovrin sluga: Mate Gulin

Frane Crnogaća, Lovrin otac, ribar i trgovac: Anđelko Babačić

Šjor Paško Balancana, gradski sudac: Joško Ševo

Ružarija, Balancanina starija kći: Franka Klarić

Lucijeta, Balancanina mlađa kći: Danira Gović

Veselka, sluškinja u Balancaninovoj kući: Oriana Kunčić

Tonči zvan Pegula, Balancanin pomoćnik (pisar),

zaljubljen u Ružariju: Rade Periša

Cvitko Fantulin, njegov prijatelj, zaljubljen u

Lucijetu: Ivo Perkušić

Dona Ludovica, plemkinja iz Rima: Jasminka Antić

Šime Parapeško, poštar: Jere Svračak


Tako se stari Pantalone pretvorio u Franu Crnogaću, ribara iz Mandaline, Dottore u gradskogsuca Paška Balancanu, Arlechinno i Brighella ovdje se zovu Grubiša i Dragica, a mladi venecijanski zaljubljenici postaju šibenski mladići i djevojke. Tu je lijepa Ružarija u koju je zaljubljen sramežljivi i nespretni Tonči Pegula, dok se u prgavu Lucijetu zaljubljuje pravi šibenski berekin Cvitko. U priču uvode nove anegdote i peripetije čime je zaplet dobio suvremeniju dinamiku. Komedija zabune ovdje je oporija i intenzivnija, a spletke i intrige šarmantnog i prevrtljivog mladića Lovre Crnogaće dovode do brojnih obrata i iznenađenja Zaplet započinje kada se Lovre Crnogaća vraća u rodni Šibenik nakon petnaest godina. Po naravi je sklon laganju, cijepljen od svakog osjećaja odgovornosti i spreman izokrenuti čitav svijet da bi postigao svoj cilj, a to su užitak i potpuna razonoda. Već prve večeri zaljubljuje se u lijepu Ružariju, međutim nailazi na niz prepreka koje mora savladati upravo svojom sposobnošću spretnog laganja. Ono na što Lovre ne računa je da će mu se na putu naći njegovi sugrađani čije su naravi lukavije i hirovitije od njegove. Likovi ove šibenske komedijenisu samo promijenili imena već i karakterne crte i temelje se na novim i drugačijim arhetipovima. Oni su postali stvarni ljudi sa stvarnim osjećajima i prepoznatljivim osobnostima,ljude koje smo nekada susretali i koje još uvijek možemo susresti u našem okruženju. Stoga se može reći da je “Il bugiardo” postao je pravi i autentični šibenski “Laživac.”

PREDSTAVA

23. FESTIVAL GLUMCA -VINKOVCIJoško Ševo: Nagrada “Fabijan Šovagović” za najbolje umjetničko ostvarenje

NAGRADA

ANSAMBL ARS LONGA

8. kolovoza 2016. (ponedjeljak), Franjevačka crkva (klaustar), u 21 sat

Ansambl Ars longa nastao je kao rezultat nastojanja profesionalnih glazbenika da povežu ljubav prema komornom muziciranju s ljubavlju prema baroknoj glazbi. Iako je većina članova stalno zaposlena i uspješna na polju modernije glazbe (Monika je solistica Zbora HRT-a, Ana solo flautistica orkestra Opere HNK u Zagrebu, Lea članica Simfonijskog orkestra HRT-a, a Linda viša umjetnička suradnica korepetitorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu), svi se jednako aktivno bave i povijesno osviještenom interpretacijom, prvenstveno u svom ansamblu, gdje se mogu posvetiti i bogatoj solističkoj literaturi za svoje instrumente/glas, ali i kao članovi Hrvatskog baroknog ansambla, gdje su već imali priliku surađivati s brojnim uglednim imenima europske scene rane glazbe. Oboist i blokflautist Stjepan Nodilo prvi je hrvatski puhač s diplo-mama s katedri specijaliziranih za ranu glazbu. Upravo su barokni drveni puhački instrumenti osnova na kojoj ansambl Ars longa gradi svoj repertoar, pa je po tome jedinstven u Hrvatskoj. Ovaj je program izabran iz bogate riznice talijanske barokne glazbe, čiji su odjeci najsnažnije utjecali i na kulturu dalmatinskih gradova toga vremena. Vremenski je raspon od rođenja najstarijeg do smrti najmlađeg skladatelja na programu gotovo 200 godina (1590.-1785.), a zemljopisno je obuhvaćen raznoliki prostor od znamenite glazbene rasadnice, crkve sv. Marka u Veneciji, pa sve do Napulja na jugu.

KONCERT

LOS CABALLEROS

9. kolovoza 2016. (utorak), Ljetna pozornica, u 21 sat

KONCERT

Od proljeća 1998. i prvog koncerta u Kino klubu Zagreb, Los Caballeros postali su ne samo vodeći hrvatski glasnogovornici mariachi glazbe, nego jedni od njezinih najuglednijih ambasadora izvan španjolskog govor-nog područja. Ako vam se ova ocjena čini pretjeranom, pitajte autoritete kao što su Ramon Vargas, Mariachi Vargas de Tecalitlan, Mariachi de America i Placido Domingo s kojima su podijelili pozornicu Teatra Degolla-do, središnje dvorane glavnog grada

mariachija - Guadalajare i nastupili u najboljem do sada snimljenom dokumentarcu o glazbenoj istoznačnici Meksika: "Mariachi - The Spirit of Mexico" (PBS, 2003.). Iz njega možete naučiti da nema formule po kojoj se ulazi u dušu mariachija, no Los Caballeros približili su joj se osobinama najvećih umjetnika žanra: glazbenom spremom, dojmljivim izvedbama klasičnih pjesama, privlačnim grupnim nastupom u tipičnim traje de charro odorama koje ih ne čine instant Meksikancima iz površne predodžbe, nego nadopunjuju živopisnu emocio-nalnost njihovih izvedbi, vatru "La Negre" i svečani ugođaj "Mame Juanite". Od neformal-nog uporišta u zagrebačkoj Mex Cantini do prestižnih hrvatskih i inozemnih kazališnih kuća i koncertnih dvorana, od klupske atrakcije do istaknutih sudionika velikog međunarodnog okupljališta Encuentro Internacional del

Mariachi y la Charreria u srcu Jalisca, dvanaestorica Los Caballerosa stasali su u veliki mariachi orkestar iz male zemlje u kojoj kaktus ne raste.

U stanci koncerta, ANTE SELAK, harmonika

& MARTIN ANDRIJAŠEVIĆ

Gitaristički duet:

13. kolovoza 2016. (subota), Franjevačka crkva (klaustar), u 21 sat

KONCERT

Stipan Popović, prof. rodio se u Opuzenu 1977. godine. Osnovnu glazbenu školu završio je u Opuzenu, a Srednju glazbenu školu Josipa Hatzea u Splitu u klasi prof.Marija Peručića. Umjetničku akademijuzavršio je u Splitu u klasi prof. GoranaListeša 2004. godine. S gitarističkim kvartetom osvajao je prve državne nagrade, a na natjecanju mladih glazbeni-ka u Tortoni (Italija) drugu nagradu. Na istom natjecanju osvojio je treću nagradu kao solist, a kao redovni sudionik državnih natjecanja osvaja brojne nagrade. Nastupa kao solist i kao član dueta. A između ostalog, nastupao je kao solist s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i sa Simfonijskim orkestrom iz Kolina (Češka).Usavršavao se kod Zorana Dukića, Gerarda Nuneza jednog od najboljih flamenco gitarista današnjice, kod Carla Marchionea priznatog svjetskog koncertnog gitarista. Nastavnik je gitare u Glazbenoj školi Makarska.

Martin Andrijašević rođen je u 1992. u Makar-skoj. Osnovnu glazbenu naobrazbu stekao je u Glazbenoj školi Makarska u klasi prof. Ivanke Prusac i prof. Stipana Popovića. Srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu gdje je i maturirao u klasi prof. Anđele Jerkunice-Milišić. Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Maroja Brčića. Tijekom glazbenog obrazo-vanja osvojio je mnoge državne i međunarodne nagrade kao solist i kao član komornih sastava. Apsolutni je pobjednik u kategoriji dua i osvajač 1. nagrade kao solist na ''Concorso Internazio-nale per Giovani Musicisti Barletta'', a osvaja i visoke nagrade na natjecanjima: ''European classical guitar Enrico Mercatali'', ''Sarajevo International Guitar Festival'', ''Split Guitar Festival'', ''Guitar Art Festival Beograd'', ''Ars Nova in Trieste'', ''Omiš Guitar Festival'' i ''Daleki akordi''. Nastupao je na raznim TV postajama među kojima treba izdvojiti emisiju «Iznad crte», obrazovnog programa HTV-a, posvećenu iznimno nadarenim mladim umjetnicima. Usavršavao se na seminarima kod istaknutih gitarista i pedagoga (Zoran Dukić, Aniello Desiderio, Fabio Zanon, Xhevdet Sahatxhija, Goran Listeš, Darko Karajić, Petrit Çeku). Član je Splitskog gitarističkog kvarteta sa kojim je za koncert u okviru Festivala Makarsko kulturno ljeto 2015. nagrađen „Osmijehom Biokova“ za najbolji koncert klasične glazbe. Trenutno radi kao profesor gitare u Glazbenoj školi Makarska.

STIPAN POPOVIĆ

Klapa CONTRA

14. kolovoza 2016. (nedjelja), Sv. Petar , u 21 sat

ČLANOVI KLAPE:Eduard Šegota 1. tenorJozo Delaš 2. tenorDuško Britvić 2. tenorMislav Biočina bariton; gitaraDenis Tafra basMiro Trgo basTomislav Šošić klavirska pratnja

KONCERT


Klapa Contra je osnovana početkom 2016. godine. Klapsku postavu Contre tako čine Edi Šegota, Mislav Biočina, Jozo Delaš i Duško Britvić - donedavni članovi, upečatljivi pjevači kaštelanske klape Cambi, Miro Trgo, član klape Kampanel te član Madre Badessa banda, kao i Denis Tafra, član klape Puntari. Klapa je dosada objavila dva singla, “Srićo moja” i “U jubav virujen” koja su postigla veliki uspjeh. Klapa ove godine nastupa na Splitskom festivalu zabavne glazbe sa pjesmom „Vridi li“ kao i na jubilarnom 50. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu na kojemu su njeni članovi ostvarivali najzapaženije i najveće uspjehe s mnogobrojnim prvim nagradama u posljednjih 15-20 godina.Moglo bi se ustvrditi da je ovaj pjevački sastav pojedinačno najnagrađivaniji uopće, bez premca; kako u a capella festivalima tako i estradnim (Šibenska šansona, Splitski festival).Iako relativno novo klapsko ime na sceni klapa Contra je zadnjih godinu dana ostvarila preko 60 koncerata i nastupa, a ususret turističkoj sezoni će nastupiti na više od 50 dogovorenih koncerata;od Istre, Kvarnera, Dalmacije, Slavonije, Zagreba, do Slovenije i Crne Gore. Cilj klape je promocija UNESCO-ve zaštićene tradicionalne klapske pjesme kao i pozicioniranje u samom vrhu estrade kroz rad na modernom klapskom zvuku.


14. kolovoza 2016. (nedjelja), Sv. Petar , u 21 sat

Akademski kipar: ALEM KORKUTIz ciklusa: “SLABOST, SNAGA”

JEDNOVEČERNJA

IZLOŽBASKULPTURA


A potom se skulpture „spuštaju“ u Grad i tamo „šeću“ dva dana!

Rođen je 1970. u Travniku. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Autor je brojnih javnih skulpura, među kojima i skulpture „Karijatida“ u Pazinu (2002.) izvedene u sklopu 30. Mediteranskog kiparskog simpozija, Spomenika biciklu u Koprivnici (2005.), Spomenika palim braniteljima Domovinskog rata u Šibeniku (2006.), te onoga u Karlovcu (2009.). Dobitnik je više nagrada na javnim natječajima. Između ostalih, dobitnik je i Velike nagrade 27. Salona mladih u Zagrebu, Godišnje nagrade HDLU-a za mladog umjet-nika 2004. godine, Velike nagrade Splitskog salona 2009. godine, te treće nagrade na natječaju HT nagrada@msu 2011. godine. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemst-vu. Od 2007. predaje na ALU u Zagrebu u statusu izvanrednog profesora. Član HDLU-a od 1998. No vratimo se ciklusu “Slabost, snaga” i svijetu apstraktnih oblika i njihovih mijena. Autora zaokupljaju geometrijski oblici koji intervencijom mijenjaju oblik i gube svoja osnovna svojstva. Geometrijska tijela imaju pravi kut, ravne plohe ili bridove, čvrsta su, zadana, vječna oblika. Korkut im svojom intervencijom mijenja osnovna svojstva i pretvara ih u amorfna, organska tijela koja dobivaju asocijativne konotacije-postaju nešto više od samoga geometrijskog tijela. Autor ih voli “omekšati”, promi-jeniti im “vječni” oblik i oduzeti im čvrstoću. To je metafora današnjega svijeta; sve što mislimo da treba biti čvrsto (sustav vrijednosti, obitelj, država…), u biti nije.


ALJOŠA JURINIĆ, klavir

15. kolovoza 2016. (ponedjeljak), Franjevačka crkva (klaustar), u 21 sat

KONCERT

Aljoša Jurinić (Zagreb,1989.) hrvatski je pijanist.Svoj najveći uspjeh ostvario je 2012. pobije-divši na uglednom pijanis-tičkom natjecanju Robert Schumann u skladateljevu rodnom gradu Zwickauu. Godine 2015. bio je finalist 17. Međunarodnog pijanis-tičkog natjecanja Fryderyk Chopin u Varšavi. Pobjed-nik je brojnih natjecanja, među ostalim triju pijanis-

tičkih natjecanja u Italiji: 3. Međunarodnom pijanističkom natjecanju Encore! Shura Cherkassky u Milanu, 4. Međunarodnom pijanističkom natjecanju Luciano Luciani u Cosenzi i 5. Međunarodnom pijanističkom natjecanju u Massarosi 2014. Dobitnik je svih vodećih nagrada za mlade glazbenike u Hrvatskoj, od kojih se ističu Mladi glazbenik godine po izboru Zagrebačke filharmonije (2012.), i Nagrada Ivo Vuljević (2010.); pobjednik je Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić u Samoboru (2013.) i Tribine Darko Lukić (2015.). Nastupa solistički i uz pratnju orkestra u zemlji i brojnim europskim državama te na festivalima: Splitsko ljeto, Osorske glazbene večeri, Zagrebačke ljetne večeri, Festival Puccini (Torre del Lago, Italiji), Festival Nohant (Francuska), From Easter to Ascension (Tbilisi, Gruzija), Kijevske ljetne večeri (Ukrajina), Serate Musicali (Milano) i drugima. U Londonu je debitirao u 2007., a u veljači 2015. održao debitanski recital u njujorškom Carnegie Hallu. Aljoša Jurinić pohađa na Hochschule für Musik Franz Liszt u Weimaru pijanistički program najvišeg stupnja poslijediplomske koncertne izobrazbe (Konzertexamen) u klasi prof. Grigoryja Gruzmana. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Rubena Dalibaltaya-na. Dvije godine studija proveo je na Universität für Musik und darstellende Kunst u Beču u klasi prof. Noela Floresa, a potom tri godine usavršavanja na Scuola di Musica di Fiesole u Italiji u klasi Eliso Virsaladze.

24. kolovoza 2016. (srijeda), Sv. Petar u 21 sat

GLAZBOM

I POEZIJOM

PO SV. PETRU

LIDIJA BAJUK QUARTETIMENOM VUKOVARA!

Stihove kazuje: GORAN MATOVIĆLidija Bajuk rođena je u Čakovcu i s obitelji živi u Zagrebu. Diplomirana je učiteljica, knjižničarka, etnologinja i antropologinja te doktorandica hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1988. do 1998. radila je kao učiteljica u lopatinečkoj i čakovečkoj osnovnoj školi, a u šk. god. 2006./2007. kao urednica glazbene kulture u Školskoj knjizi. Od 2012. zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskoga etnološkog društva, Matice hrvatske i International Society for Narrative Research. Od 2015. pročelnica je Odjela za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske. Objavila je sedam samostalnih zbirki pjesama. Objavila je šest etno audio-albuma (Zora-djevojka 1997., Kneja 1999., Tira les 2001., Zipčica 2010., Matapur 2012., Prelja 2014.) te jedan kantautorski (Luna 2005.). Višestruko je nagrađivana za književnost (Poznanovec 1989., Goranovo proljeće 1991., Josip Sever i Fran Galović 1999., Krapina 2006.) i glazbu (Famus 1988., Večernjakova ruža 2001., Porin 2006. i 2015., MEF 2010., 19. međunarodni festival Hucula 2011., Franjo Ksaver Kuhač 2014. itd.) te Zlatnom plaketom Grb grada Čakovca (1998.).

Noæ sjeæanja

Branko Trajkov Trak završio je osnovnu glazbenu školu i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je gitarist, udaraljkaš ili bubnjar više glazbenih skupina (Fantomi, Zabranjeno pušenje, Ezerki i 7/8…)Kao glazbenik je sudjelovao na tridesetak diskografskih izdanja.

24. kolovoza 2016. (srijeda), Sv. Petar u 21 sat

Noæ sjeæanja

Goran Matović, glumac, scenarist i režiser. Rođen je u Mostaru 1951. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, a studije u Zagrebu i Beogradu. Uz umjetničko djelovanjezavršio je i Fakultet organizacijskih znanosti gdje je usvojio modele organizacije. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Njegovo kazivanje stihova uvijek je udubljen trenutak prepun zanosa i strasti.

Jadran Jeić je 1999. maturirao u jezičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 2002. zaposlen je kao knjižničar u NSK. Od iste godine član je više dalmatinskih klapa (Falkuša, Torkul, Fjabula, Batuda,Sagena). Svira nekoliko tradicijskih glazbala (gitaru, mandolinu, bosansku bugariju, šargiju, tambure, grčku baglmu, gusle, harmoniku.

Stanislav Kovačić je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao talijanski te španjolski jezik i književnost. Kao violončelist i bas gitarist te studijski glazbenik, aranžer i skladatelj, profesionalno se bavi glazbom. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Objavio je tri samostalna audio-albuma: Street Cello (Suzy, Zagreb, 2007), Uspavanke za djecu i odrasle (Mali svijet, Zagreb, 2009) i Rock Cello (Stanislav Kovačić, Zagreb, 2010).

Gradski zborBRODOSPLIT

29. kolovoza 2016. (ponedjeljak), Sv. Petar, u 21 sat

KONCERT


Muški zbor Brodosplit osnovan je 1972. godine. Svojim radom, brojem nastupa, zanimljivošću programa,vrijednošću interpretacije, kulturom pjevanja, osebujnom zvučnošću i kompaktnošću glasova, postao jejedan od najcjenjenijih zborova u Hrvatskoj. Repertoar zbora veoma je raznolik, od renesansnih majstora do suvremenih autora, uz osobito njegovanje tradicije užeg zavičaja, odnosno dalmatinske pučke i koncertne pjesme u harmonizaciji i obradbama vrsnih hrvatskih skladatelja. Zborom su od njegova osnivanja ravnali ugledni pedagozi i dirigenti: prof. Daniel Šeparović i prof. Josip Veršić, a od 1988. godine skladatelj i dirigent Vlado Sunko, redoviti profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu.Za svoj rad Brodosplit je stekao vrijedne nagrade i priznanja diljem domovine: Nagrada Grada Splita (1979., 1994. i 2013.), Medalja Grada Splita (2002.), Nagrada Splitsko-dalmatinske županije za tridesetogodišnji uspješni rad (2002.), prva nagrada i apsolutno prvo mjesto na državnim natjecanjima u Zadru (1990., 1995.), Rijeci (1993.), Umagu (1999.) i Novigradu (2007.). Na međunarodnim festivalima amaterskih zborova dobio je prvu nagradu u Budimpešti (1991.) i Pragu (2002.), Zlatnu medalju na Svjetskim zbornim igrama u Xiamenu u Kini (2006.), te naslovolimpijskog pobjednika na Zbornoj olimpijadi u Linzu (2000.) i Šampiona Svjetskih zbornih igarau Grazu (2008.). Na Međunarodnom natjecanju muških zborova "Leevi Madetoja" u Finskoj (2010.) zbor je osvojio treće mjesto, kao prvi zbor u povijesti toga natjecanja koji nije s Baltika. Također na Međunarodnom natjecanju zborova "Lipanjski zvuci" u Petrinji (2011.) osvojio je apsolutno prvo mjesto, a na Međunarodnom natjecanju zborova "Zlatna vila" u Prijedoru (2012.) prvu nagradu publike za cjelovitost umjetničkog doživljaja, te dva priznanja stručnog ocjenjivačk-og suda za najbolje izvedeno djelo starog majstora i za najbolje izvedeno domaće djelo. U Španjolskoj 2012. godine na međunarodnom natjecanju zborova "Canta al mar" zbor je osvojio dvije zlatne medalje u kategorijama muških zborova i sakralne glazbe te naslov apsolutnog pobjednika u kategoriji muških zborova, a u Zwickau u Njemačkoj 2014. godine na Međunarod-nom natjecanju „Robert Schumann" zbor je osvojio Zlatnu pobjedničku plaketu u kategoriji muških zborova, zlatnu plaketu u kategoriji sakralne glazbe i posebnu nagradu stručnog ocjen-jivačkog suda za najbolje izvedeno djelo Roberta Schumanna. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović im je svojom odlukom u svibnju 2013. godine dodijelio Povelju Republike Hrvatske za osobite zasluge za kulturu koje je Gradski zbor "Brodosplit" imao kao međunarodni promicatelj hrvatske kulturne baštine i osvajač svjetskih nagrada u zbornom pjevanju, a u povodu 40. obljet-nice uspješnog djelovanja. Osim bogate koncertne djelatnosti izdao je i osam nosača zvuka, dva LP-a, jedan DVD kao i monografiju prigodom 30. obljetnice postojanja.


LUDENS TEATAR Koprivnica


Igraju:Tamara: Vera ZimaNora: Dubravka OstojićDinka: Jelena Hadži-ManevAnđa: Lada Bonacci

PREDSTAVA

FESTIVAL "PROLOG"-SISAKNagrada za najbolju predstavuFESTIVAL "BOBIJEVI DANI" - ZAGREB Nagrada za najbolju glumicu, Vera ZimaNagrada za najbolji dramski tekst, Davor ŠpišićINTERNETSKI PORTAL TEATAR.HRNagrada publike

Davor Špišić: “ŽENEU CRVENOM”Redateljica: Franka PerkovićU vremenu oskudice, mi nudimo obilje. “Žene u crvenom” su bogata žanrovska riznica. Kao što je i život sam. Poputraskošne ponude tv-kanala, pred vama će se izmjenjivati komedija, triler, socijalna drama i melodrama… Ovrhe, policijske opsade, glamurozan život bankarskih nasljednica,romantične uspomene stjuardesa, propale ljubavi i umirovl-jenički dani. Gušit ćete se u suzama smijeha, tražit ćete predah u džepovima tuge. Tamara, Nora, Dinka i Anđa – žene na rubu i žene u središtu svijeta. Spremne na sve, čak i pravdu uzeti u svoje ruke, kad pravde ponestane. “Žene u crvenom” tvrđe su nego što se čini. Pucaju i pjevaju, opakije od Nesalomljivih, žilavije od Otpisanih. Prije ilikasnije, zarobit će vas zauvijek.

nekretnine

2016

Makarska, lipanj 2016.

programska knjizica mklj 2016

Documents