Programi za obradu slike 1.Uvod

U današnje vrijeme računala imaju veliku primjenu u pohrani i obradi slika. Padom cijena digitalnih fotoaparata i skenera sve više slika se pohranjuje u digitalnom obliku na računalu. Računala su postala nezamjenjiv alat za obradu i retuširanje fotografija. Web, nezamisliv bez slikovnog sadržaja, zauzima značajno mjesto u prezentiranju i oglašavanju poduzeća i ustanova. Slike koje se prezentiraju na Web-u potrebno je obraditi i pohraniti u formatu prikladnom za prikaz i prijenos preko Interneta. I ovdje programi za obradu slike imaju značajnu ulogu. Programi za obradu slika mogu se podijeliti u tri osnovne skupine:

preglednici, programi za crtanje, programi za obradu slika i fotografija.

1.1 Preglednici

Preglednici su relativno jednostavni programi koji su namijenjeni isključivo za pregledavanje slika pohranjenih na računalu u digitalnom obliku. Broj njihovih funkcija je vrlo limitiran i u pravilu se svodi na to da na što lakši, ugodniji i brži način omoguće pregledavanje velikog broja slika pohranjenih u različitim formatima. Glavne karakteristike preglednika su broj podržanih formata za pohranu slika i brzina. Preglednika slika za Linux operativni sustav ima mnogo ali zbog svoje jednostavnosti svi su vrlo slični i imaju istu funkcionalnost. U ovom dokumentu je opisan program GQview koji se zbog jednostavnosti korištenja i brzine rada pokazao kao dobro rješenje. Izgledom i načinom primjene program je dosta sličan ACDSee pregledniku slika iz MS Windows operativnog sustava. Program ima implementiranu funkciju za pozivanje slikovnih editora kao što je GIMP za neku odabranu sliku. Prednost ovog programa je što dolazi s Mandrake distribucijom tako da ga nije potrebno skidati s Interneta.

1.2 Programi za crtanje

Programi za crtanje namijenjeni su kreiranju jednostavnih skica i crteža. Kao takvi nisu predviđeni za obradu fotografija premda neki od njih imaju ugrađene i neke jednostavnije funkcije pomoću kojih se može ukloniti šum sa slike ili izoštriti sliku. U ovom dokumentu opisan je program Xpaint. To je jednostavan program za crtanje vrlo sličan programu Paint iz MS Windows okruženja. Kao i u slučaju programa GQview, Xpaint dolazi s Mandrake distribucijom.

1.3 Programi za obradu slika

Programi za obradu slika namijenjeni su za editiranje fotografija i obradu

umjetničkih slika (plakati, naslovnice časopisa, omoti za audio CD-ove i sl.). Za razliku od preglednika i programa za crtanje koji se ne razlikuju previše po svojoj funkcionalnosti, programi za obradu fotografija variraju u broju funkcija za obradu slike koje pružaju. Postoje jednostavni editori (npr. ImageMagick), i napredni editori namijenjeni za profesionalnu primjenu kao što je stolno izdavaštvo, izrada plakata ili profesionalna obrada fotografija. U ovom dokumentu opisan je GIMP, profesionalni editor slika koji je u rangu s Adobe PhotoShop, PaintShopPro i Corel PhotoPaint editorima u MS Windows okruženju. GIMP osim alata za crtanje ima i mnoštvo funkcija za obradu i retuširanje fotografija tako da ga mogu koristiti obični korisnici, ali i profesionalci. Zbog toga je GIMP postao standard za obradu slike u Linux okruženju. U ovom dokumentu dan je samo kratak uvid u mogućnosti ovog programa jer bi detaljan opis svih njegovih funkcija bio preopsežan. S GIMP-om dolazi i priručnik za korištenje u HTML formatu u kojem su detaljno opisane sve njegove funkcije i koji se može koristiti za detaljne informacije. GIMP dolazi standardno sa svim Linux distribucijama tako da je postupak njegove instalacije vrlo jednostavan.

2.GQview

GQview je vrlo dobar preglednik slika za Linux operativni sustav vrlo sličan programu ACDSee iz MS Windows okruženja. Jednostavan je za korištenje i podržava sve formate za digitalnu pohranu slika koji se danas koriste (GIF, TIFF, JPEG, PNG, BMP itd.).

2.1 Instalacija

Budući da program dolazi s distribucijom instalacija je vrlo jednostavna. Ukoliko program već nije instaliran prilikom instalacije Linux operativnog sustava može ga se instalirati korištenjem programa Software Manager.

2.2 Konfiguracija

Slika 2.1 prikazuje glavni prozor programa GQview. Nakon pokretanja programa moguće je podesiti neke parametre programa koji mogu utjecati na brzinu rada i kvalitetu prikaza slika.

Slika 2.1 Program GQview

Odabirom opcije Options u meniju Edit otvara se prozor za konfiguraciju (Slika2.2). U sekciji Initial directory može se upisati uobičajeni direktorij sa slikama u koji će se program pozicionirati prilikom svakog pokretanja. Sekcija Thumbnails odnosi se na generiranje ikoniziranih slika (eng. thumbnail). Na slabijim računalima potrebno je za kvalitetu prikaza (Qualitiy) odabrati najslabiju metodu za generiranje thumbnail-a (Nearest) i uključiti njihovo spremanje na disk (opcija Cache thumbnails), kako bi se dobilo na brzini rada programa. Sekcija Slide show određuje parametre automatske izmjene slika. Ovdje se može podesiti vrijeme između promijene slika, hoće li se slike mijenjati slijedno (opcija Random isključena) i hoće li se krenuti ispočetka nakon što se sve slike iz trenutnog direktorija prikažu (opcija Repeat uključena). U sekciji Editors mogu se podesiti programi za obradu slike koji se mogu pokrenuti iz programa GQView.. Ostale opcije nisu toliko bitne za rad programa i mogu se ostaviti na ponuđenim vrijednostima.

Slika 2.2 Prozor za konfiguraciju

Odabirom kartice Image otvara se novi prozor (Slika 2.3) za podešavanje prikaza slika prilikom uvećavanja i umanjivanja.

Slika 2.3 Opcija za prikaz prilikom uvećavanja/umanjivanja slika

U sekciji Quality može se podešavati kvaliteta prikaza uvećanih ili umanjenih slika. Povećanje kvalitete prikaza smanjuje brzinu rada samog programa ali to se može primijetiti samo na slabijim računalima (računala slabija od Pentiuma na 166MHz sa 128Mb RAM-a). Ostale opcije neće biti opisane u ovom dokumentu jer ne utječu bitno na rad samog programa već služe za podešavanje čisto estetskih detalja.

2.3 Osnovne karakteristike

Glavni prozor programa (Slika 2.4) podijeljen je u dva dijela. S lijeve strane se nalaze meniji, ikone za manipulaciju slikom i popis slika u trenutnom direktoriju, dok je u desnom dijelu prikazana trenutno odabrana slika.

Slika 2.4 Glavni prozor programa

Korištenje programa vrlo je jednostavno i intuitivno. Nakon pozicioniranja u direktorij sa slikama program automatski generira thumbnail-ove svih slika u direktoriju. Nakon odabira thumbnail-a pripadna se slika odmah prikazuje u desnom dijelu prozora. Sliku je pomoću ikona u gornjem lijevom dijelu prozora moguće uvećavati, umanjivati rotirati i slično. Pomoću opcije Adjust u izborniku Edit trenutno aktivnu sliku je moguće rotiratii zrcaliti oko svih osi. U istom izborniku nalazi se i opcija Set as wallpaper kojom se trenutno aktivna slika postavlja kao pozadinu ekrana (eng. desktop background). U izborniku View nalaze se opcije za uvećanje/umanjenje slike i prilagodbu slike trenutnoj veličini prozora. U View izborniku su i opcije Full Screen kojom se uključuje gledanje slike preko cijelog ekrana i Toggle slideshow kojom se pokreće i zaustavlja automatska izmjena slika. Program za neke opcije iz izbornika Edit i View ima prečice na tastaturi (eng. shortcuts). Najkorisnije su tipka V (opcija Full screen) i tipka S (opcija Toggle slideshow).

2.4 Zaključak

Programa za pregledavanje slika u Linux operativnom sustavu ima mnogo. Razlozi zašto je ovdje opisan samo GQview su njegova jednostavnost, brzina rada i činjenica da dobro radi ono za što je i namijenjen. Postoje preglednici

slika koji podržavaju i neke elementarne funkcije za editiranje slika, ali su testiranja pokazala da ti programi pregled slika rade lošije od GQview-a (sporije,nepregledni su i teže ih je koristiti), a opcije editiranja koje pružaju nisu dovoljne niti za elementarnu obradu slike i bilo koji editor slika je mnogo pogodniji za te namijene.

3.Xpaint

Xpaint je jednostavan program za crtanje i obradu slike. Vrlo je sličan programu Paint iz MS Windows okruženja, ali ima i neke dodatne opcije prvenstveno namijenjene za obradu fotografija (uklanjanje šuma, izoštravanje i sl.). Osnovna namjena mu je crtanje jednostavnih skica i crteža, premda može poslužiti i za jednostavniju obradu fotografija.

3.1 Instalacija

Budući da program dolazi s distribucijom instalacija je vrlo jednostavna. Ukoliko program već nije instaliran prilikom instalacije Linux operativnog sustava, može ga se instalirati korištenjem programa Software Manager. Program ne zahtijeva dodatno konfiguriranje.

3.2 Osnovne karakteristike

Nakon pokretanja programa otvaraju se dva prozora (Slika 3.1). U lijevom prozoru nalazi se traka s alatima, dok je u desnom prozoru slika koja se trenutno obrađuje ispod koje se nalazi trenutno korištena paleta boja. Alati koji stoje na raspolaganju korisniku su standardni za ovakvu vrstu programa (crtanje linija, pravokutnika, kružnica, elipsa, crtanje slobodnom rukom itd.).

Slika 3.1 Program Xpaint

Korištenje programa vrlo je jednostavno. Alat koji se želi koristiti odabire se pritiskom lijeve tipke miša, dok se pritiskom desne tipke miša otvara meni postavki za taj alat. Ovisno od alata te postavke mogu biti različite (širina crte, veličina fonta i slično). Prije primjene nekog alata, potrebno je odabrati boju koja će se koristiti na lijevoj paleti boja (ako alat koristi dvije boje tada treba odabrati i drugu boju na desnoj paleti boja). Prilikom rada mogu se koristiti i funkcije koje se nalaze u izbornicima Region (rotacija i pomicanje dijela slike), Image (mijenjanje veličine slike i sl.). Program podržava i neke osnovne filtre za obradu fotografija (izbornik Filter). Ovdje se mogu naći filtri za uklanjanje šuma (Gaussov i popcorn šum), izglađivanje i izoštravanje slike, filtar za detekciju ruba i neki standardi umjetnički filtri (kao što su Emboss filtar i Oil Paint filtar).

3.3 Zaključak

Xpaint je jednostavan program za crtanje, analogan s Paint programom u MS Windows okruženju. Alati koje ima dovoljni su za izradu jednostavnih skica i crteža. Program podržava i neke naprednije opcije (filtri za obradu fotografija), ali njih je malo i dosta su loše realizirane. Stoga se za napredniju obradu slika (pogotovo fotografija) preporuča koristiti GIMP (opisan u sljedećem poglavlju).

4.GIMP

Ime GIMP nastalo je od GNU Image Manipulation Program. GIMP je profesionalni editor slika koji je u rangu s Adobe PhotoShop, PaintShopPro i Corel PhotoPaint editorima u MS Windows okruženju. Namijenjen je za retuširanje fotografija i obradu slika. Glavna funkcija GIMP-a je editiranje bitmapa, ali s njim dolaze i alati za rad s vektorskom grafikom. Neke opcije za obradu slike u GIMP-u pogodne su i za izradu kratkih animacija koje se mogu pohraniti u obliku animirane GIF slike ili u MPEG formatu. Rad sa slojevima i kanalima također je implementiran, a postoji i podrška za alfa kanal (prozirnost). S GIMP-om dolazi veliki broj filtara za obradu fotografija, a postoji i mogućnost kreiranja novih. Zbog svoje kvalitete i mnogih naprednih opcija GIMP je postao standard za obradu slike u Linux okruženju. U ovom dokumentu dan je samo kratak uvid u mogućnosti ovog programa jer bi detaljan opis svih njegovih funkcija bio preopsežan. S GIMP-om dolazi i priručnik za korištenje u HTML formatu u kojem su detaljno opisane sve njegove funkcije i koji se može koristiti za detaljne informacije. GIMP dolazi standardno sa svim Linux distribucijama i u cijelosti je preveden na Hrvatski jezik.

4.1 Instalacija

Budući da program dolazi s distribucijom, instalacija je vrlo jednostavna. Ukoliko program već nije instaliran prilikom instalacije Linux operativnog sustava može ga se instalirati korištenjem programa Software Manager.

4.2 Konfiguracija

Prilikom prvog pokretanja GIMP-a program traži od korisnika unos nekih parametara potrebnih za ispravan rad programa. Kao i ostatak programa i ovaj dio je preveden na hrvatski. U prva tri prozora koja se pojavljuju prilikom konfiguracije dovoljno je odabrati opciju Nastavak. U četvrtom prozoru (Slika 4.1), potrebno je podesiti dvije stvari:

veličinu bloka memorije (Tile Cache) koju će GIMP koristiti za pohranu svih podataka o slici koja se trenutno obrađuje. Preporuča se ovu vrijednost podesiti na dvije trećine cjelokupne radne memorije (RAM) ako je to moguće (treba uzeti u obzir količinu memorije koju koriste drugi procesi što je vrlo jednostavno provjeriti pomoću nekog programa koji može pratiti potrošnju sistemskih resursa kao što je System Guard). direktorij koji će služiti kao swap tj. u njega će se zapisivati podaci koji ne stanu u radnu memoriju. Poželjno je da se ovaj direktorij nalazi na disku sa 200 ili više MB slobodnog prostora.

Nakon što su obje postavke podešene postupak konfiguracije se nastavlja odabirom opcije Nastavak.

Slika 4.1 Podešavanje memorije i swap direktorija

Sljedeći prozor (Slika 4.2) služi za podešavanje razlučivosti zaslona.

Slika 4.2 Podešavanje razlučivosti zaslona

Na raspolaganju su tri mogućnosti. U prvoj mogućnosti GIMP može preuzeti tu vrijednost od Window Manager-a, ali se to ne preporuča. Druga je mogućnost ručno upisati vrijednost razlučivosti. Preporuča se korištenje treće opcija (Kalibracija), koja omogućava interaktivno podešavanje razlučivosti zaslona. Nakon odabira te opcije otvara se prozor za kalibraciju (Slika 4.3).

Slika 4.3 Prozor za kalibraciju

U ovom je prozoru potrebno ručno (uz pomoć ravnala ili trokuta) izmjeriti dužine ravnala nacrtanih na ekranu i te vrijednosti unijeti u kućice. Kad je kalibracija obavljena upisane vrijednosti se prihvaćaju pritiskom na Ok nakon čega je u prozoru za podešavanje razlučivosti zaslona potrebno odabrati Nastavak. Ovime je postupak konfiguracije završen. Prilikom svakog sljedećeg pokretanja GIMP-a ova će procedura biti preskočena.

4.3 Osnovne karakteristike

Korisničko sučelje GIMP-a podijeljeno je u nekoliko prozora. Slika 4.4 prikazuje glavni prozor GIMP-a. Ovdje se nalazi izbornik za baratanje s datotekama (Datoteka), izbornik za rad s dodacima (eng. plugin) (Xtns) i izbornik s pomoći (Pomoć) iz kojeg je dostupna i kompletna dokumentacija za GIMP. Osim glavnog, prozora prilikom pokretanja GIMP-a, otvaraju se:

prozor za manipulaciju sa slojevima (Slika 4.5), prozor za konfiguraciju odabranog alata (Slika 4.6), prozor za odabir kista (Slika 4.7), prozor u kojem je prikazana slika koje se trenutno obrađuje (Slika 4.8).

Tijekom rada u GIMP-u ne moraju svi navedeni prozori biti cijelo vrijeme otvoreni. Dovoljno je da bude otvoren glavni prozor i prozor u kojem se obrađuje slika. Ostali prozori mogu se zatvoriti i otvarati samo po potrebi. Ovo

je zgodno za korisnike koji imaju manje monitore (i manju rezoluciju ekrana) zato jer mnogo otvorenih prozora dovodi do nepreglednosti ekrana, pogotovo ako se uzme u obzir da i svaka funkcija pokrenuta u GIMP-u otvara svoj novi prozor.

GIMP je djelomično lokaliziran na Hrvatski jezik tako da su svi glavni meniji i funkcije programa prevedene na Hrvatski. Lokalizacija je samo djelomična zato što je još uvijek veliki dio programa na Engleskom jeziku, ali očekuje se da će i ostatak programa biti preveden na Hrvatski u budućim verzijama.

Slika 4.4 Glavni prozor GIMP-a

U glavnom prozoru programa se nalazi i traka za izbor alata, odabir trenutno aktivne boje i načina ispune bojom (solid ili gradient).

Slika 4.5 Prozor za manipulaciju slojevima

U prozoru za manipulaciju slojevima odabire se sloj koji se trenutno obrađuje, slojevi koji će biti prikazani na ekranu, slojevi koji se stapaju u novi sloj i sl.

Slika 4.6 Prozor za konfiguraciju pojedinog alata

Prozor za konfiguriranje alata služi za podešavanje parametara trenutno odabranog alata. Ovisno o alatu ovaj prozor mijenja svoj izgled, tj. mijenjaju se opcije koje se mogu podešavati.

Slika 4.7 Prozor za odabir kista

U prozoru za odabir kista (Slika 4.7) se selektira trenutno aktivni kist za crtanje. Već postojeći kistovi mogu se mijenjati ili se mogu dodavati novi kistovi.

Slika 4.8 Prozor u kojem se editira slika

U prozoru za editiranje je prikazana slika koja se trenutno obrađuje. Pritiskom na desnu tipku miša bilo gdje u ovom prozoru pojavljuje se izbornik preko kojegsu dostupne mnoge dodatne opcije za obradu slike (Slika 4.9). Preko ovog menija su dostupni i svi filtri koji dolaze s GIMP-om, kao i opcije za podešavanje svjetline, kontrasta, zasićenja boje i mnoge druge.

Slika 4.9 Izbornici s opcijama za obradu slike

Kao što se može primijetiti, korisničko sučelje GIMP-a podijeljeno je u različite funkcionalne cjeline od kojih je svaka smještena u odvojeni prozor. Osim ovih osnovnih prozora i svaka funkcija koja se odabere otvara novi prozor (Slika 4.10).

Slika 4.10 Primjer filtra za izoštravanje slike

To vrlo lako može dovesti do nepreglednosti radnog okruženja na monitorima koji su manji od 21". Kako bi se to izbjeglo svi prozori osim glavnog i onog u kojem je prikazana slika mogu se zatvoriti (Slika 4.11) i po potrebi otvarati opcijom Dijalozi u izborniku Datoteka glavnog GIMP prozora. Ovo s druge strane smanjuje udobnost rada.

Slika 4.11 Primjer GIMP radnog okruženja

4.4 Zaključak

GIMP je vrlo moćan alat za digitalnu obradu slika i fotografija. Može se koristiti za jednostavnu obradu fotografija kao što je uklanjanje šuma i izoštravanje ali posjeduje i napredne funkcije što ga čini pogodnim i za retuširanje, izradu umjetničkih slika, plakata, obradu fotografija u izdavaštvu i ostale profesionalne primjene. Nedostatak je relativno složeno korištenje programa koje će početnicima predstavljati probleme.

5.Zaključak

Testiranja su pokazala da Linux raspolaže s velikim brojem kvalitetnih programa namijenjenih za pregledavanje i obradu slika. U ovom dokumentu opisani su samo neki od njih i to je napravljeno tako da se pokrije kompletna problematika, od pregleda slika, preko izrade jednostavnih skica i crteža pa sve do profesionalne obrade i retuširanja fotografija. Opisani programi nisu jedini u svojem području, ali su se pokazali dovoljno dobrim i stabilnim za korištenje. Velika prednost opisanih programa je što standardno dolaze s Mandrake distribucijom što uvelike olakšava instalaciju programa. Svi programi bez problema rade i sa slabijom konfiguracijom (PI na 166Mhz sa 128MB RAM memorije), ali dosta sporo. Za ugodan rad se preporuča PII na

400MHz sa 128MB RAM-a (ili više).