program ekonomskog razvoja - sdfsdf.hr/publikacije/program_ekonomskog_razvoja.pdf · 2016-02-21 ·...

SRPSKIDEMOKRATSKI

FORUM

HRVATSKA

PROGRAM EKONOMSKOG RAZVOJA

(PERIOD 2007-2010)

ZAGREBtravanj 2007

1


1. SADRŽAJ

1. Sadržaj .............................................................................................................................................. 12. Predgovor ........................................................................................................................................ 43. Uvod .................................................................................................................................................. 54. Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja SDF-a 2007-2010 ......................................................................... 74.1. Naša Vizija za 2010 ........................................................................................................................... 74.2. Osnovni cilj Ekonomskog programa.................................................................................................. 74.2.1. Cilj razvoja programa ......................................................................................................................... 84.2.2. Cilj organizacijskog razvoja ................................................................................................................ 84.2.3. Razvoj djelatnosti i programa ........................................................................................................... 104.2.4. Razvoj osoblja i uprave .................................................................................................................... 104.2.5. Razvoj usluga....................................................................................................................................114.2.6. Izazovimogućnosti............................................................................................................................114.3. Prepoznatljivost SDF-a .................................................................................................................... 124.3.1. Institucionalna priznanja i razvoj suradnje ....................................................................................... 124.3.1.1. Priznanja .......................................................................................................................................... 124.3.1.2. Razvoj suradnje ............................................................................................................................... 124.3.2. Prepoznatljivost po uslugama i programu ....................................................................................... 134.3.3. Prepoznatljivost po kvaliteti .............................................................................................................. 134.4. Financijska stabilnost ....................................................................................................................... 144.5. Djelotvornost i uspješnost u raspolaganju resursima ....................................................................... 145. Analiza stanja ................................................................................................................................. 155.1. Prirodniizvoriiuvjetirazvojapodručjaimplementacijeprograma ................................................... 155.2. Socio-ekonomske karakteristike PPDS-a ........................................................................................ 215.2.1. Ekonomske karakteristike PPDS-a .................................................................................................. 215.2.2. Socijalne karakteristike PPDS-a ..................................................................................................... 235.3. Demografske karakteristike PPDS-a ................................................................................................ 265.3.1. Stanovništvo na PPDS-u.................................................................................................................. 265.3.1.1. Stanovništvo prema dobnoj strukturi na PPDS-u ............................................................................ 275.3.1.2. Stanovništvo prema spolnoj strukturi na PPDS-u ............................................................................ 285.3.1.3. Stanovništvo prema strukturi zaposlenosti na PPDS-u .................................................................... 285.3.1.4. Manjinsko stanovništvo na PPDS-u ................................................................................................. 295.4. Sustavi poticaja u PPDS-u ............................................................................................................... 315.4.1. Porezne povlastice ........................................................................................................................... 315.4.1.1. Povlastice pri oporezivanju dobiti ..................................................................................................... 315.4.1.2. Povlastice pri oporezivanju dohotka................................................................................................. 315.4.1.3. Povlastice pri oporezivanju nekretnina............................................................................................. 325.4.1.4. Povlastice pri oporezivanju nasljedstva i darovanja ......................................................................... 325.4.2. Poticanje zapošljavanja.................................................................................................................... 325.4.3. Kreditna politika................................................................................................................................ 335.4.3.1. Kreditiranje projekata preko Fonda za Regionalni razvoj ................................................................. 335.4.3.2. Kreditni programi Hrvatske Banke za obnovu i razvitak ................................................................... 345.4.3.3. Jamstvo za kredite i potpore ............................................................................................................ 365.4.4. Ostali poticaji .................................................................................................................................... 375.5. Nivo razvijenosti ............................................................................................................................... 375.6. Struktura privrede............................................................................................................................. 445.6.1. Zapadna Slavonija ........................................................................................................................... 44

2

SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM

5.6.2. Banija i Kordun ................................................................................................................................. 445.6.3. Lika................................................................................................................................................... 455.6.4. Dalmacija ......................................................................................................................................... 455.7. UsklađenostekonomskogprogramaSDF-asstrateškimciljevimarazvojaŽupanijasaPPDS-a ... 475.7.1. Brodsko-posavskažupanija ............................................................................................................. 475.7.2. Sisačko-moslavačkažupanija .......................................................................................................... 485.7.3. Bjelovarsko-bilogorskažupanija...................................................................................................... 485.7.4. Požeško-slavonskažupanija ............................................................................................................ 485.7.5. Karlovačkažupanija ......................................................................................................................... 495.7.6. Šibensko-kninskažupanija............................................................................................................... 505.7.7. Ličko-senjskažupanija ..................................................................................................................... 506. Swot analiza.................................................................................................................................... 526.1. Uvod ................................................................................................................................................. 526.2. Zaključciswotanalize ...................................................................................................................... 526.2.1. Snage ............................................................................................................................................... 526.2.2. Slabosti ............................................................................................................................................ 537. Pest analiza..................................................................................................................................... 577.1. Sociološki faktori .............................................................................................................................. 577.2. Tehnološki faktori ............................................................................................................................. 587.3. Ekonomski faktori ............................................................................................................................. 587.4. Političkifaktori .................................................................................................................................. 598. Analiza dionika ............................................................................................................................... 619. Strateška pitanja ............................................................................................................................ 629.1. Poboljšanpristuptržišturadanazaposlenimosobamakrozsustavnopružanjestručnihusluga ..... 629.2. OsiguranikadrovskiimaterijalniresursiSDF-azapružanjestručnepomoći

u ekonomskom razvoju lokalne zajednice........................................................................................ 629.3. Uspostavljena suradnja i partnerstva na svim nivoima u svrhu ostvarivanja

Programa ekonomskog razvoja ....................................................................................................... 6210. Stablo problema i ciljeva ............................................................................................................... 6310.1. Identifikacijaproblemaivizualizacijahijerarhijeproblema ............................................................... 6310.2. Kratkoročniciljevi ............................................................................................................................. 6711. Razrada dugoročnih ciljeva u strateške prioritete i mjere za provođenje ................................ 7011.1. Kratkoročnicilj1. ............................................................................................................................. 7011.2. Kratkoročnicilj2. .............................................................................................................................. 7111.3. Kratkoročnicilj3. .............................................................................................................................. 7211.4. Kratkoročnicilj4. .............................................................................................................................. 7311.5. Kratkoročnicilj5. .............................................................................................................................. 7411.6. Mjerezaprovođenjeplanaekonomskograzvoja ............................................................................ 7512. Indikatori uspješnosti i monitoring .............................................................................................. 8012.1. Određivanjeindikatora ..................................................................................................................... 8012.1.1. Indikatorizadugoročneciljeve ......................................................................................................... 8012.1.2. Indikatorizakratkoročneciljeve ....................................................................................................... 8012.1.3. Indikatori za prioritete ....................................................................................................................... 8012.2. Monitoring i evaluacija...................................................................................................................... 8112.2.1. Monitoring ........................................................................................................................................ 8112.2.2. Evaluacija ......................................................................................................................................... 8213. Logički okvir ................................................................................................................................... 8414. Proračun ......................................................................................................................................... 86

3


15. Naredni koraci ................................................................................................................................ 8716. Zaključak ......................................................................................................................................... 8817. Prilozi programa ekonomskog razvoja SDF-a ............................................................................ 9217.1 Sudionici izrade ekonomskog programa SDF-a ............................................................................... 9217.2. Tablica analize sudionika ................................................................................................................. 9317.3. Popis literature i zakonska regulativa............................................................................................. 104

4


2. PREDGOVOR

Ekonomskirazvojulokalnimokvirimaje,uposljednjevrijeme,jednaodnajbržerastućihekonomskihaktiv-nosti,osobitouzemljamaurazvoju.Svevećeznačenjelokalnogekonomskograzvojajeuuvjetimaubrzaneglobalizacijesvojevrstanparadokskojizemljamaurazvojuomogućujelokalnekomparativneprednostitran-sformiratiuglobalnekonkurentskeprednostiinatajnačinostvaritiodrživirastirazvoj.Znanje i sposobnost ostvarivanja lokalnog ekonomskog razvoja vodi promjeni konkurentnosti i ohrabruje održivirazvojlokalnihzajednicauzrastblagostanjaiživotnihprilikazastanovnikelokalnezajednice.Razvojemlokalneekonomijeipromocijompoduzetništvastvarajuseuvjetizaodrživureintegracijuizbjeglogiprognanogastanovništva,ohrabrujeodrživi razvoj lokalnihzajednica te,suradnjomlokalnojuprave isa-mouprave,privatnogsektora,neprofitnogsektora,poboljšavanje lokalneekonomije isocijalno-društvenogstanjastanovništvakaoistvaranjepozitivneslikeopovratkunaratomstradalapodručjaRH.Koristećisvojaznanjaiiskustvaiprovodećivišeodosamgodinaprogramepovratkairevitalizacijezajedniceuratompogo-đenimpodručjimazapadneSlavonije,KordunaiBanijeisjeverneDalmacije,SDFjeidentificiraospecifičnepoteškoćekojeotežavaju iliusporavajuprocesepovratka isocijalno-ekonomskereintegracijepovratničkepopulacije.Glavnupreprekuodrživompovratkuireintegracijipovratnikaiuseljenika,poredproblemapovrataimovineineriješenihimovinskopravnihodnosa,svevišepredstavljaekonomskanesigurnostinemogućnostzapošljavanja. PredloženimProgramomekonomskograzvojaizrađenimuzpodrškuUSAIDCROATIAiWorldLearninga,Srpskidemokratskiforum(SDF)kaodobrovoljna,nevladina,neprofitnainestranačkaorganizacija(osnova-na 08.12.1991. godine), u partnerstvu s lokalnom samoupravom, poslovnom zajednicom i zainteresiranim institucijama namjerava intenzivirati rad na otklanjanju posljedica rata i obnovi opustošenih krajeva, te, rea-lizacijomprojekatasocijalno-ekonomskeobnoveirevitalizacijestvaratičvrstuosnovuzaodrživilokalnieko-nomskirazvojpodručjaodposebnedržavneskrbiiuspješnusocijalnuiekonomskuintegracijupovratničkeiuseljeničkepopulacijenatimprostorima.NetrebaposebnodokazivatidaseoskapodručjauHrvatskojrazvojnoznatnozaostajuuodnosunaindu-strijsko-urbanecentre i regije, a slično je i udrugim tranzicijskimzemljamasasličnimsocioekonomskimkarakteristikama,nouHrvatskojseruralnirazvoj,odnosno,obnovaselanajčešćepromatrakaograđevinskaobnova,arijetkokaorazvojprostorasakulturnom,ekonomskom,demografskomisocijalno-političkomdi-menzijom. Oko90%ukupnognacionalnogteritorijapredstavljaruralniprostor.Tuživipribližno40%ukupnoghrvatskogstanovništvaivećsamatačinjenicaupozoravanadimenzijuproblemakojiimasvojudemografsku,socijalnu,gospodarsku, infrastrukturnu, agrarnu i ekološku komponentu. OvajProgrampromoviraipotičerazvoj irealizacijuekonomskihprogramaiprogramasamozapošljavanjaipoduzetništvanatemeljuiskorištavanjaraspoloživihpoljoprivrednihresursa.Predloženimprogramomkojiintegrira aktivnosti svih sektora (javni, privatni, nevladin, poslovni), SDF, pored ekonomske komponente, promoviraipotičezadružnoudruživanje,stvaranjezadružnogproizvoda,tezapošljavaneisamozapošlja-vanje.ŽeljanamjedaovajProgramodnosnonjegovirezultatipostanubazaširegrazvojanesamopodručjaodposebnedržavneskrbivećicijelogruralnogpodručjaRepublikeHrvatske.

AntonFlorijanBarišićU Zagrebu, 2. 5. 2007. godine

5


3. UVOD

Srpski demokratski forum (SDF) je osnovan 8. decembra 1991. godine kao dobrovoljna, nevladine, nepro-fitnainestranačkaorganizacija.Ciljosnivanjaorganizacijejepredanostidealimaslobodeivladavineprava,idealimamira i sporazumijevanjameđu ljudima i narodima, izgradnji, jačanju i učvršćivanjudemokracije,humanizmaiekološkesvijestinapodručjuRepublikeHrvatske.Odosnivanja,SDFdjelujenazaštitiiunapređenjupravaetničkog,nacionalnog,kulturnogivjerskogidenti-tetaSrbaidrugihmanjinauRepubliciHrvatskojkaomodernoggrađanskogidentitetauzpoštivanjemultikul-turalnostiimultietničnostisredineukojojživimo.

Od1995.godineSDFrealiziradjelatnostiprekoregionalnodislociranihpodružnicazaZapadnuSlavoniju,BanijuiKordun,LikuiSjevernuDalmaciju.CentralniuredjeuZagrebu.Užarištuinteresautomperiodusupromocija i zaštita ljudskih prava uz stvaranje elementarnih uvjeta za povratak izbjeglica.Provodesepravni isocijalniprogramiupartnerstvusdomaćim istranimorganizacijama.SDFpočetkom1998. godinedonosi svoj Strateški plan kojemu su ciljevi usmjereni ka stvaranju uvjeta za otpočinjanjeprocesa povratka i reintegracije izbjeglih i prognanih osoba. Nakon toga SDF širi broj svojih programa i projekata,nacijelompodručjuratomzahvaćenihpodručjaipostajeprepoznatljivNVOuRepubliciHrvatskoj.Povratnicimailokalnomstanovništvunabivšimratnimpodručjimadodjeljujemograntovekaoinicijalnupo-moćzapreživljavanjeizapočinjanjevlastiteproizvodnje,uslugailiroba.Uočenojedajeparcijalnorješava-nje problematike povratnika, samo pravnog i socijalnog aspekta, imalo negativne reperkusije na intenzitet povratka i demografsku strukturu povratnika. Naime,destruktivnaratnadjelovanjanaovimpodručjimanaročitosuizraženakroz:

djelomičnouništenugospodarskuikomunalnuinfrastrukturu; �razoreneidevastiraneprivrednepogone; �uništeni ilioštećeniproizvodnikapacitetipoljoprivrede(gospodarskiobjekti,opremaimehanizacija, �voćarskepovršine,osnovnastadastoke);depopulacijapodručja,aizrazitoururalnimsredinama; �padukupnihprivrednihaktivnostiistandardagrađana; �izrazitovisokanezaposlenostbezrealnihmogućnostizazapošljavanje. �

Ovakološapozicijazaprivređivanjeizapošljavanjejelimitirajućifaktorzapovratakradnosposobnogsta-novništva. Uočavajućivažnostrješavanjaekonomskogaspektapovratnika,uvjetovalajekodSDF-apotrebuzaizradomnovogstrateškogprogramarazvoja.SituacijauokruženjuukojemSDFdjelujeuvjetovalajepotrebuzadefi-niranjemnovihstrateškihpravacazaperiod2003-2009godina.Kaorezultatnovestrategijerazvojaizrađenisuoperativniplanovirazvojaza2004.godinu,izčegasuproizašlimnogiprojektniprijedlozikojisupodržaniodstranemeđunarodnihidomaćihdonatora.Naime,moramonapomenutidasmovećinuprojekataizpo-dručjarazvojazajedniceprovodiliupartnerstvuslokalnimvlastimaimeđunarodnimNVO-ima,skojimasmounaprijediliprocespovratka,uspostavilipartnerskusuradnjuimeđusektorskusuradnju,steklipovjerenjeuzajednici, a nova znanja i iskustva ugradili u svoje nove programe i projekte. UproteklihnekolikogodinaSDFjeizradioiproveonekolikozapaženihprojekatakojisuimalizaciljrazvojzajedniceidaljnjeunaprjeđenjeprocesapovratkaireintegracijepovratničkogstanovništvausamživotza-jednice.

6


Ovomprilikomželimonapomenuti samonekebitneprojektezasam razvojSDF-a injegoveekonomskekomponente kako smo je tada nazivali.

Revitalizacijaratomzahvaćenihzajednica,implementiranaupartnerstvusMeđunarodnimkomitetom �zapomoć(IRC)izSAD-ailokalnimvlastima,afinanciranaodstraneUSAID-a-MercyCorps-a.Ekonomskasamoodrživostizbjeglicaipovratnika,participativnoistraživanjeprovedenoupartnerstvu �sNovosadskimhumanitarnimcentromizSrbije,afinanciranoodstraneSEE-RANmrežeizSarajevaiz FRESTA programa Ministarstva Vanjskih poslova Danske.Participativno istraživanje potreba i potencijala, za ekonomskom održivosti OPG-a, provedena na �područjuzapadneSlavonijeuokviruMATRAKapPrograma,financiranogodAmbasadeKraljevineNizozemske iz Zagreba.Razvojem lokalne ekonomije do održivog povratka i reintegracije, provedeno u partnerstvu s �Novosadskim humanitarnim centrom iz Srbije, a podržano putem SEE-RAN mreže iz Sarajevasredstvima Ministarstva vanjskih poslova Danske.

IzlaznirezultatiovihprojekataočitovalisuseuformiranjunovihOPG-apovratnika,usklađivanjuposlovanjasapropisima,profiliranjurazvojnihproizvodnihlinijatekorištenjuinvesticionihsredstavazazapočinjanjeilirazvojvlastiteproizvodnjenaOPG-u.Uzpodrškurazvitkuzadruga,OPG-isueduciraniiugrađeniumeha-nizmezadružnogposlovanja.Timesupostignutiznačajnijidoprinosipoboljšanjaekonomskogstanjapovrat-nika, njihova kvalitetnija integracija i doprinos razvoju lokalne ekonomije. Takovirezultati«uživo»potvrđujuispravnostSDF-ovepolitikerazvojaEkonomskogprograma.NaovajnačinotvaraseperspektivaradnosposobnojpovratničkojpopulacijinaruralnimpodručjimaPPDS-a.Ukupnelošeekonomskekarakteristikeslikaističuaktualnostialarmantnostpokretanjarazvoja,pozitivnihdemografskihiekonomskihtokovanaPPDS-u.ProvođenjemEkonomskogprogramaSDF-adatićemosvojoboltimpro-mjenama u interesu kompleksnog rješavanja problematike povratnika, adekvatne reintegracije u društvene i privrednetokove,ekonomskognapretkalokalnezajedniceiočuvanjaufunkcijiresursaruralnogprostora.

Ekonomski programnastao je kao rezultat implementacijeekonomskihprojekata, nizanaučenih lekcija istečenihznanja,procijenepotrebanašeciljaneskupine,dobremeđusektorskesuradnjeSDF-aslokalnimvlastima,institucijamaiprivrednimsektoromnapodručjuzapadneSlavonije.UčinjenjevelikitrudodstranečlanovaradnihtimovaSDF-aizsvečetiriregijekakobiovajProgrambioprimjenljiv,novelikupomoćuosmi-šljavanjuoveidejeisamojrealizacijidalajekonzaltingkućaCronosizZagrebanačelusAntunomFlorijanomBarišićem,načemuimseodsvegsrcazahvaljujem.

Uvjerensamdaćeovajprogramunaprijeditiprocesreintegracije,omogućitisustavnirazvojSDF-oveeko-nomskekomponenteusvečetiriregijetedovestidodaljnjegukupnograzvojacijeleorganizacije,adonato-rimapružitidodatnumotivacijuzaulaganjeupojedineprogrameiprojekte.

JošjednomsezahvaljujemsvimakojisuuložilitrudustvaranjeovogPrograma,aposebnoUSAID-uiWorldLearning-u i Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva iz Zagreba, koji su financijskim sredstvimapodpomogli njegov nastanak i razvoj. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne izražavajunužno stajališta donatora.

ObradIvanović

Voditelj ekonomskog programa

7


4. VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA SDF-a 2007. – 2010.


Srpskidemokratskiforumjenevladina,nestranačkaineprofitnaorganizacijakojase,usuradnjisadomaćimimeđunarodniminstitucijama,bavizaštitomljudskihprava,reintegracijompovratnikaiosnaživanjemlokalnezajednice.

TrajneaktivnostiSDFsu:PraćenjeiizvještavanjeostanjuljudskihpravauRepubliciHrvatskoj �Poticanjemeđuetničketolerancijeisuradnje �Praćenjeipoticanjeprocesapovratka(zagovaranjeipodrškapovratuizbjeglihiraseljenih) �Pružanjebesplatnepravnepomoći �Obnovaiekonomskirazvojpodručjapogođenihratom �Sakupljanjeiraspodjelahumanitarnepomoći �Medijskodjelovanje(mjesečnikIdentitet,TVemisija«Nečijazemlja») �Pomoćpriorganiziranjumjesnihodboranapodručjimapogođenimratom �PodrškaosnivanjuiraduVijećanacionalnihmanjina �

AktivnostiSDF-aodvijajusekrozmrežuuredauHrvatskoj, teusuradnjisapartnerskimorganizacijamaimrežamauSrbijiiBiH.

4.1. NAŠA VIZIJA ZA 2010

Za 3 godine na područjima djelovanja SDF-a uspostavljeni mehanizmi za smanjenje socijalne ovisno-sti, povećanje samo-zapošljavanja i integraciju povratnika uz povećanje kapaciteta SDF za zadovo-ljavanje potreba.

4.2. OSNOVNI CILJ EKONOMSKOG PROGRAMA

Do2010.područjePPDS-apostatćeprivlačnijezaprivrednaulaganja,zadržavanjeiimigracijustanovništva.Ukupni resursi ruralnogprostorabitiće,sačuvani iaktivirani testavljeniu funkcijuodrživogekonomskograzvoja.RazvijeniimeđusobnopovezaniOPG-iiZadrugepostajuglavnioslonciprivređivanjaiukupnogeko-nomskograzvitkaupoljoprivredinaruralnompodručju.Uspostavljanjemaktivnogpartnerstvaimeđusektor-skesuradnjekaotrajnogiodrživogmehanizmazakreiranjeiprovedburegionalnogilokalnogekonomskograzvoja.

Tridugoročnarazvojnacilja,zasnovanasunavizijirazvojaSDF-aiglavnomcilju,aformuliranisuodstranečlanovaradnihTimovazaekonomskirazvojizsvečetiriregijegdjedjelujeSDF:

1. Poboljšanje pristupa tržištu rada nezaposlenim osobama kroz sustavno pružanje stručnih usluga.

2. Osiguranje kadrovskih i materijalnih resursa SDF za pružanje pomoći u ekonomskom razvoju lokalne zajednice.

3. Uspostavljanje suradnje i partnerstva na svim razinama u svrhu ostvarivanja programa ekonomskog razvoja.

8


Strateškiprogramikojidovodedoostvarenjanaševizije,određenisukaoglavniprioritetizarazvojruralnihpodručjanaPPDS-u.

Razvojzadružnihkapaciteta, �Razvoj kapaciteta OPG i razvoj poduzetništva, �Razvojpartnerskihodnosas lokalnimvlastima iunaprjeđenjesvijesti opotrebiočuvanja i razvitka �ruralnih sredina ,Provođenjeedukacijelokalnesamoupravevezanouzciljeveprovedbeprogramaekonomskograzvoja �(capacitybuilding),Pripremaprijedloga zaublažavanje kriterija financiranja kroz suradnju s odgovarajućim tijelimana �lokalnomidržavnomnivouBriga o sustavnoj primjeni zakona o nacionalnim manjinama �Pomoćuprepoznavanjuiprimjenieuropskihstandardapoljoprivredneproizvodnje �Uspostavljanje Edukacijskog centra SDF-a �RazvojvlastitihmogućnostiipermanentnaedukacijaSDFkadrova �

4.2.1. Cilj razvoja programa

Edukacija poduzetnika kroz tribine i seminare za razvoje obiteljskih gospodarstava u lokalnoj zajednici �sanaglaskomnaosnaživanjeulogeženaupoduzetništvu.Unapređenjepoticajaproizvodnjeiplasmanaroba. �Suradnja sa lokalnim vlastima na izgradnji strategije ekonomskog razvitka lokalnih zajednica. �Formiranje organizacije (konsulting agencije) koja bi pružala stručnupomoć za poslovneplanove, �pravnu, administrativnu podršku i primjenu novih tehnologija.Edukacijaobiteljskihgospodarstavautehnološkom,tehničkomiorganizaciono–pravnompogledu. �Obnavljanje gospodarskih objekata u cilju pokretanja proizvodnje. �Poticajfinanciranjaproizvodnjekrozkreditnelinije. �Osnivanjeprofitnihpoduzećaupodručjimaodposebnedržavneskrbi. �Povezivanjeobiteljskihgospodarstavaiudruživanjeuzadruge. �

4.2.2. Cilj organizacijskog razvoja

PromjeneuorganizacionojstrukturiorganizacijenužnesudabiseosiguralaefikasnostifleksibilnostradananovimprogramskimstrateškimopredjeljenjimaobziromnabrzomijenjajućeokruženjeukojemSDFdjeluje.Pokretanjem unutarnjeg restrukturiranja i organizacijskim razvojem usmjerenim na zadovoljavanje zahtjeva realizacijeProgramaipotrebamaciljaneskupinekorisnikaeliminiratćesesmetnje,uskagrlaipotencijalnepreprekezauspješnostpoduzetihakcija:

Neodgovarajućabazapodatakakorisnika,štoumanjujeefikasnostradanaprojektima. �Kritičan,nedovoljan,needuciraninezadovoljavajućikadar,posebnoupodružnicama. �Nastalekadrovskepromjeneuzformiranje„ekonomskihtimova”usvečetiriregije. �Promjenauvrstiservisakojisepružajutj.utipovimakorisnika. �Promjena potreba korisnika, sa fokusomna povratak i ekonomsku održivost, kojuSDF ranije nije �dovoljnopodržavao.UmrežavanjesadrugimNVO-ima. �Promjena odnosa lokalnih vlasti prema korisnicima. �Zavisnostodsamojednogizvorafinanciranjatj.jednogdonatora. �Dobra suradnja sa lokalnim vlastima. �

9


Neadekvatankontaktsapodružnicamatj.neadekvatnasuradnjaosoblja. �Poticajnovihprograma,npr.zaženeimlade. �Povećanjebrojakorisnikadrugenacionalnegrupe �

SNAGA SLABOSTpoznavanje terena �umreženostureda(teritorijalnaraširenost) �kadrovi �iskustvo �međunarodnoiskustvo �prepoznatljivost rada SDF-a (prepoznatljivost na �terenu)prepoznatljivost od donatora �tehničkaopremljenost �dobri kontakti sa Lokalnom Zajednicom �dobri odnosi sa Poljoprivrednim �Zadrugamastručnikadar(profesionalciivolonteri) �odnos sa korisnicima �odnos sa partnerima �odnos sa donatorima �poznavanje problema �stečenopovjerenjekodkorisnika �

kadrovi �nedovoljna educiranost �nedostatakobrtnihifinancijskihsredstava �povlačenjedosadašnjihdonatora �nedostatan marketing i promocija SDF-a �slaba prezentacija dosadašnjih rezultata �slaba prepoznatljivost ekonomskog programa kod �donatora i korisnikanedovoljna komunikacija �neujednačenkapacitetljudskihresursa �neprovođenjestrategijeirazvojastrateškog �programaneusklađenaorganizacijskastruktura �nerazvijenopartnerstvo(upojedinimpodručjima) �neinformiraniineefikasnistručnitimovi �loša suradnja sa lokalnom zajednicom �neadekvatna stimulacija �nedostatak volontera �

PRILIKE PREPREKEbolji uvjeti rada �bolja prepoznatljivost �osposobljavanje zaposlenih i korisnika �revitalizacija �širenje organizacije �zapošljavanjenovogstručnog �nova partnerstva �postojanje sredstava za ekonomske programe i za �izgradnju kapaciteta osoblja i strukturni razvojinteres korisnika i donatora �povećanjebrojakorisnikaidonatora �postojanje ROP-a i PUR-a �pozicioniranje SDF-a sukladno strategiji �nosioci ekonomskog razvoja (kod ciljane skupine) �promjena demografske strukture �pozitivnaklimaimogućnostikorištenjasredstavaza �ekonomski i gospodarski razvoj

čestepromjeneagrarnepolitike(ipolitikeuopće) �zaustavljanje procesa povratka �povlačenjedonatora �odlazakstručnogkadra �nerazvijena lokalna i regionalna autonomija �otežanasuradnjazbogprefiksa(SDF) �neusklađenostzakonskeregulative �nekvalitetni ROP-ovi i PUR-ovi �nedostatakfinancijskihsredstava � strah od promjena �slabapočetnapozicijakorisnikazaekonomskirazvoj �nedostatak kompletnih timova za ruralni razvitak na �lokalnoj raziniloša socijalna struktura �slabo razvijena infrastruktura �loša demografska struktura �nerazumijevanje lokalne vlasti �sukob sa tradicionalnim uvjerenjima �otpor oko suradnje �nedostatak svijesti o potrebi promjene �promjena lokalne vlasti �

SWOTanalizomsudefiniraneunutarnjeprednostiinedostatciSDF-a,kaoiprilikeiprijetnjekojesejavljajuuvanjskomokruženju.Analizajerađenanabazipostavljenihstrateškihciljevakakobiseštouspješnijepro-cijenilemogućnostidostizanjapostavljenihciljeva.PosebnoodinteresauSWOTanalizijebilaanalizaokru-ženjazaciljevekojidosadanisubilistrateškaorijentacijaSDF-a.Razlikesu,prirodno,rezultiralepromjenomuokruženjuukojemdjelujeSDFkaoinovimtrendovimaukojimaćeSDFdjelovati.

10


4.2.3. Razvoj djelatnosti i programa

Ekonomski programPrimarniciljSDF-ajerazvojodrživihiprosperitetnihekonomskihprojekatakojitrebajudoprinijetipreokretunepovoljnogstanjanaPodručjimaodposebnedržavneskrbi-krajevimapogođenimratom.Ocijenilismodasu,usprkosrelativnompoboljšanjuukupnihprilika,problemisakojimasesusrećesrpskazajednicaidaljebrojniiveliki-idaljenedostajepunasocijalnainkluzijamanjinairazvojniprogrami.Onipostojećipotpunosuneadekvatniidestimulativni,ratompogođenikrajeviidaljepropadajuajazizmeđunjihidrugihsredinaneprestanosepovećava.

Aktivnosti / projektiRazvojobiteljskihpoljoprivrednihgospodarstavaipoljoprivrednihzadruga(edukacija,umrežavanje, �povezivanjesafinancijskimsektorom)Podrška zadrugrastvu (osnivanje, edukacija, povezivanje u strojne prstenove) �Promocija poduzetništva (edukacije, savjetovanja, stvaranje poduzetničke klime i poduzetničkih �ideja)

Socijalni programDodatnapsiho-socijalnapomoćranjivimkategorijamastanovništvanaPodručjimaodposebnedržavneskrbiimačetirisegmenta:

Savjetovanjeipomoć(zagovaranje)ukorištenjupostojećihsocijalnihprava �Pomoćukućistarijimiposebnimskupinama �Organiziranjevolonterskemreže �Uspostavljanjeorganizacijskei logističkemrežezapomoć,data-basesocijalnovulnerabilnihosoba �na PPDS

OveaktivnostiprovodeseusvimkrajevimagdjejeSDFaktivan,zavisnooraspoloživimsredstvima.

Medijski programUokvirumedijskogprogramaSDFpubliciramjesečnimagazin«Identitet»,teinformativnetelevizijskeemisije«Nečijazemlja»

4.2.4. Razvoj osoblja i uprave

RezultatiSDF-anebibilimogućeiostvarivibezpredanogradaosobljaorganizacije.Bezobziranageograf-sku rasprostranjenost djelovanja SDF-ovo osoblje ima ljudske - osobne kvalitete koji oslikavaju vrijednosti organizacije.OsobnevrijednostiznatnoutječunaprogramskeopredijeljenostiSDF-aštoomogućavaostva-rivanjekvalitetnijeprovedbeprojekata.Upojedinimoblastima,mlađimineiskusnijimkadrovimapotrebnajeedukacijauciljustjecanjavještinaizgradnjevlastiteličnostikojačinidiotima.OsobnevrijednostikojekarakterišuuposleneuSDF-umogubitidefiniranekroz:

Profesionalan pristup poslu i ostvarena reputacija u zajednici i šire. �Težnjazapostizanjemciljevasaštovišeuspjeha. �Osobljeimaizraženupotrebudaracionalnokoristiiradnoislobodnovrijeme. �Osobna vrijednost uposlenih je adekvatan odnos prema materijalnim primanjima. �Projekte aktivnosti se obavljaju sa ciljem pomoći korisnicima, a ne isključivo radi materijalnih �primanja. Osoblje radi prvenstveno radi zadovoljenja potreba drugih tj. korisnika. �

11


U svom radu osoblje daje doprinos razvoju demokratskog društva na prostorima na kojima djeluje. �Postizanjeosobnihciljevajeizraženokrozpermanentnousavršavanjeosoblja. �

4.2.5. Razvoj usluga

AnalizomprogramakojeSDFtrenutnoradiiprogramakojemožedaradiubudućemperiodu,definisanisupotencijalnikorisnici:OPG-i,članovipoljoprivrednihzadruga,MOudruge(socijalnogihumanitarnogkarak-tera),Vijećanacionalnihmanjina, novi povratnici, staračkapopulacija, (nezaposlene) žene, djeca,mladi,useljenici, osobe sa narušenim ljudskim pravima, privatni i mali poduzetnici, sportski klubovi, štedno-kreditne zadruge,žrtveobiteljskognasilja,osobesapoteškoćamaurazvoju,stacionari,omladinskicentri,udrugezazaštituradničkihprava,beskućnici,osobesaposebnimpotrebama.AnalizompotrebakorisnikakojimaSDFpružauslugeiuslugakojemožedapruži,definisanesuslijedećeoblastipotrebakorisnika:

Obezbjeđenjekreditaigrantova, �Obnova gospodarskih objekata i infrastrukture, �Opremanje i edukacija obiteljskih gospodarstava, malih poduzetnika i zadruga, �Prekvalifikacijanezaposlenihinjihovopovezivanjesposlom, �Edukacija i donošenje programa aktivnosti, �Konsalting usluge i savjetovanja, �Organizacijaiprodajaproizvodakućneradinosti(suveniri,šivenje,tkanje,vezenje), �Organizacija eko proizvodnje, �Eko kampanje, �Pomoćurješavanjuisplatadospjelihneisplaćenihmirovinaipovratastaredevizneštednje. �

4.2.6.Izazoviimogućnosti

nedostatakstručnihkadrovazaedukacijuseoskogstanovništva, �nedovoljan broj ekonomsko opravdanih programa, prihvatljivih za povratnike, �zbogkriterijanedostupnafinancijskihsredstavazarazvojgospodarstva, �nedovoljno iskustvo u ovim aktivnostima NVO sektora, �ekološkisačuvaniprirodniresursi(voda,tlo,zrak,slobodneineobrađenepovršine), �mogućnostproizvodnjeekološkičistehrane, �mogućnostslobodnoguzgojaistočarskeproizvodnje, �subvencije i besplatno educiranje kadrova putem komora, �donošenje regionalnih operativnih programa za revitalizaciju gospodarstva, �državnipoticajupoljoprivrediimalompoduzetništvu, �državnikreditizamalopoduzetništvo,posebnozamlade, �savjetodavneslužbenanivoulokalneuprave, �nezaposleniekonomisti,agronomiidrugistručankadar, �nedovoljno educirana ciljna skupina, �neorganiziranosttržišta, �nepovezanostproizvođačkihiprerađivačkihkapaciteta, �loša dobna struktura obiteljskih gospodarstava, �financijske iadministrativnepreprekezarazvojgospodarstva (npr. ispitivanjezemljišta, lokacijske i �građevinskedozvole,troškovnici,vještačenje,takseigarancije)

12


povlačenjestranihdonatorainedostatakfinancijskihsredstava, �neizgrađenainfrastruktura, �miniranost terena, �dislociranost korisnika, �usitnjenost posjeda OPG-a, �

4.3. PREPOZNATLJIVOST SDF-a

4.3.1. Priznanja i razvoj suradnje

4.3.1.1. Institucionalna priznanja

SDFćeraditinapostizanjuinstitucionalnogpriznanja,kaoirazvijanjasuradnjesciljemjačanjasvojepozicijeistaknuteorganizacijenapodručjururalnograzvoja.DosadaSDFjeprimionizpriznanjazasvojraduraznimpodručjimadijelatnosti,asvakakonajvažnijasu:

1. «Democracy andCivil SocietyAward 1998»…nagradeSjedinjenihAmeričkihDržava i EuropskeUnije za razvoj demokracije i civilnog društva za 1998. godinu

2. «EU-CARDS2002–PromotionofDemocracy&HumanRights2005»…nagradaEuropskeUnijezapromociju demokracije i zaštitu ljudskih prava za 2005. godinu

3. «USAID-AEDAwardfortheprojectImplementationoftheConstitutionalLowontheRightsofNationalMinorities»…nagradaUSAID-aiAED-azauspješnoprovođenjeprojektaImplementacijeUstavnogzakona o pravima nacionalnih manjina

4. «MercyCorps&USAIDAwardtorecognitionofvaluablecontributionstotheEconomicandCommunityRevitalizationActivity(ECRA)2004.»…nagradazadoprinosuekonomskomoživljavanjuzajedniceza 2004. godinu

4.3.1.2. Razvoj suradnje

a) Suradnja na horizontalnoj i vertikalnoj razini,Uspostavljanje partnerske suradnje s vlastima i institucijama na lokalnom nivou, na implementaciji �ekonomskih projekata.Uspostavljanje partnerske suradnje s vlastima i institucijama na regionalnom nivou, na implementaciji �ekonomskih projekata.Uspostavljanjepartnerskesuradnjesprivredniminaučnimsektoromnalokalnomiregionalnomnivou, �na implementaciji ekonomskih projekata.Uspostavljanjepartnerskesuradnjenanacionalnomnivousnadležnimministarstvima,institucijamai �znanstvenim sektorom, na implementaciji ekonomskih projekata.Uspostavljanje suradnje s predstavnicima raznih Ambasada, stranih kompanija i Fondacija u RH, na �implementaciji ekonomskih projekata.

b) Suradnja na međunarodnoj razini,Uspostavljanje bolje suradnje s pokrajinskim, entitetskim i državnim vlastima s područja ex �Jugoslavije.Uspostavljanje bolje suradnje s novim stranim donatorima. �Uspostavljanje bolje suradnje s donatorima iz EU-a. �Uspostavljanje bolje suradnje s manjinskim udruženjima iz cijelog svijeta, posebno s manjinskim �udruženjimaSrbaizdijaspore.

13


c) Uspostavljanje partnerstava sa dionicima i mrežama,Uspostavljanje partnerske suradnje s relevantnim NVO-ima, �Uspostavljanjesuradnjesvanjskimstručnimsuradnicima, �Uspostavljanjesuradnjesmrežamazaruralnirazvoj, �Uspostavljanje suradnje s Agencijama za regionalni razvoj, �UspostavljanjeLokalnihakcijskihgrupa(LAG-a)upodručjimadjelovanja, �

4.3.2. Prepoznatljivost po uslugama i programu

SDFtežibitiprepoznatpoodličnostisvojihuslugaiprograma.

Razvijenavaljanakomunikacijemeđuuredima, �AžuriranjeWEB-a, �Angažiranjenovestručnesnagezanoveprograme, �Ažuriranje/uređenjebazepodataka, �Dostupnostpodatakasvimakojiiskažuinteres, �Razvijena kvalitetna poslovna etika i timski rad, �Praćenjeiprepoznavanjepotrebakorisnikaivrsteusluga, �Izgrađenefikasanmodelnagrađivanjauposlenih, �IzgrađenefikasansistemproceduraipolitikauSDF-u, �Konstantna prezentacija javnosti postignutih rezultata, �MedijskoprofiliranjedjelovanjaSDF-a, �Razvijen Kodeks ponašanja (za osoblje SDF i za rad sa korisnicima), �

4.3.3. Prepoznatljivost po kvaliteti

SDFtežibitiprepoznatpokvalitetiiodličnostisvojeorganizacijskekultureiradneokoline.SDFkaoorganiza-cijasadugogodišnjimdjelovanjemizgradilajevlastitiugledizmeđuostaloginavrijednostimakojeorganiza-cijaima.Prepoznavanjevrijednostiorganizacijenijerezultiralojedinodefinicijamaodstraneuposlenih,negoiodstranekorisnika,donatora,širezajedniceidrugihNVOkojeimajusličnumisiju.

OsnovnevrijednostiSDF-amogubitikarakterisanekao:

Pouzdanostuprovedbiprojekataiadministrativnomvođenjuorganizacije. �Utjecaj na populaciju manjinskih povratnika putem programskih opredjeljenja. �Utjecajnazajednicuuciljuizgradnjesuživotaiadekvatnogekonomskograzvitka. �Suradnja sa lokalnim vlastima i NVO-ima. �Služenje drugima je SDF-ova vrijednost koja se reflektira u velikom broju usluga pruženih �korisnicima. Znanjejevrijednostoslikanaukvalitetupruženihbesplatnihpravnihusluga. �Različitostukomunikacijama,nacionalnimpogledima,djelatnostimakojeobavljaislično. �Stabilnost je dokazana višegodišnjim neprekidnim radom i uvijek u uzlaznoj fazi razvoja organizacije. �AnalizavrijednostSDF-areflektirasekrozkvalitetnoostvarenerezultateuprojektnimaktivnostima, �razinomzadovoljenjadonatora,aliipraktičnimrazvojembazapodatakakorisnika.Ustrajnost u rješavanju problema korisnika je vrijednost SDF-a koja je posebno prepoznata kod �korisnika.

14


Vodstvoodstranedugogodišnjihentuzijastaomogućilojeizgradnjuadekvatneorganizacionestrukture �i djelovanje SDF-a izvan Republike Hrvatske.

4.4. FINANCIJSKA STABILNOST

Postizanjefinancijskestabilnostipostićićesekombiniranomupotrebomdoljenavedenihaktivnosti:

Samofinanciranje �Slijeditiprincip:raditiPROGRAME,amanjeprojekte �Pružatikonzultantskeusluge �Poticatiradpoduzeća �Organizovanjeistraživanja(Izapotrebedrugih) �Korištenjebeneficijacivilnogsluženjevojnogroka �Pružanjeuslugatreninga �Posredništvo u prodaji �Direktni programi stvaranja prihoda �Različitidonatori �Suradnja sa stranim donatorima �Ostvarivanje suradnje sa novim stranim donatorima �VećaorijentacijakadonatorimaizEU �Institucije vlade �Ministarstva �Županije �Općine �Poslovni sektor �Velikedomaćeistranetvrtke �PZ-i �OPG-i �

4.5. DJELOTVORNOST I USPJEŠNOST U RASPOLAGANJU RESURSIMA:

CILJ:djelotvornoiuspješnoraspolaganjeresursimanaregionalnomnivou,krozformiranjeregionalnogtijelakojećebiti sastavljenoodstručnihkadrova izsvihsektoradruštva.Zadatak takovog tijelabiobianalizastanja,utvrđivanjeuzrokaipredlaganjemjerazapostizanjepozitivnihpromjenauiskorištavanjupostojećihresursa(demografskihiekonomskih).Ovotijelovodilobiposebnubriguopoduzimanjumjeraza:

Poboljšanje demografske strukture stanovništva, �Poduzimanje dodatnih mjera za povratak i naseljavanje radno sposobnim stanovništvom, �Davanje podrške ubrzanom ekonomskom razvoju-zapošljavanju, �Poduzimanju mjera za poboljšanje standarda i smanjenju ekonomske emigracije, �Povećanjepostotkauključenostiprirodnihresursaupoljoprivrednuišumarskuproizvodnju, �Uključivanjeturističkihpotencijalaruralnogprostorauukupnuturističkuponudu, �Optimalnouključivanjebogatstvavodaupoljoprivredneiturističketokove, �Procjena stanja i davanje smjernica Agenciji za regionalni razvoj, �

15


5. ANALIZA STANJA

5.1. PRIRODNI IZVORI I UVJETI RAZVOJA PODRUČJA IMPLEMENTACIJE PROGRAMA

Struktura zemljišta po županijama

ŽUPANIJEZEMLJIŠTE POLJOPRIVREDNO OBRADIVO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

šumsko poljoprivredno obradivo neobradivo oranice trajni nasadi livade pašnjaci

POŽEŠKOSLAVONSKA 82.153 84.989 78.306 6.683 60.233 4.900 13.150 11.199

BRODSKO POSAVSKA 61.300 116.390 103.600 12.800 88.800 12.200 10.900 12.800

BJELOVARSKO BILOGORSKA 95.455 152.290 144.720 7.570 101.484 5.690 36.793 3.834

SISAČKOMOSLAVAČKA 31.776 56.215 37.349 18.866 37.047 1.412 13.064 4.014

LIČKOSENJSKA 2.950 24.144 17.050 7.094 6.793 447 10.834 5.987KARLOVAČKA 11.294 47.368 33.523 13.845 17.425 1.272 11.712 3.114

ZADARSKA 113.559 226.465 134.560 91.900 45.678 32.457 33.678 22.747ŠIBENSKO KNINSKA 143.550 178.886 47.650 131.246 32.713 10.826 3.435 131.440

SVEUKUPNO 542.037 886.747 596.759 290.004 390.172 69.204 133.566 195.135

Tablica broj 1

Zapadna Slavonija

PPDS-uuzapadnojSlavonijipripadajudijeloviPožeško-slavonske,Bjelovarsko-bilogorskeiBrodsko-posav-skežupanijesanaznačenimopćinama(tabelabr.1)Šumskozemljišteučestvujes36%uukupnimpovršinamapodručja, te jeosnovazarazvitakšumarstvaidrvoprerađivačkeindustrije.Najvećidiošumajeudržavnomvlasništvu(preko95%).Najčešćesastojineušumamasubukva,hrastkitnjaki lužnjak,grabpričemusuindustrijskešumepretežite.Očuvanašumskastaništapogodnasuzauzgojdivljači,tepostojepreduvjetizarazvitaklovnogturizma.Parkprirode«Papuk»pružamogućnostirazvitkairekreativnogturizma.

Poljoprivrednepovršinesa64%učestvujuuukupnimpovršinama.Svojomzemljopisnomširinomnalazeseukukuruznompojasu.Količineoborina,brojsunčanihdanaireljefnaobilježja(brežuljci,padineidoline)pruža-ju povoljne uvjete za uzgoj širokog broja poljoprivrednih kultura. U obradivim površinama oranice i vrtovi su najzatupljenije(70%),a26%otpadanalivadeipašnjake.Oraničnepovršinekoristesezaproizvodnjužitari-ca,industrijskogbilja,krmnihkultura,alivadeipašnjacipodređenisugovedarskojistočarskojproizvodnji. NapodručjuPPDS-aido60%privatnihoraničnihpovršinajevanproizvodnefunkcije,tj.podvišegodišnjimugarom.Istostanjejeikodvoćarskihpovršina.Krozboljekorištenjeraspoloživihpoljoprivrednihpovršina,mogućejedoprinijetipovećanjupoljoprivredneproizvodnjeusvimgranama.NapodručjuopćinaLipik,Da-ruvariOkučanipostojeprivatniribnjacinastanjenislatkovodnomribom.TermalniizvoriuLipikuiDaruvaruokosnicesubanjskogizdravstvenogturizmapodručja.ULipikujerazvijenaindustrijapakovanjaidorade

16


mineralnevode.NasirovinamanemetalarazvijenajeproizvodnjavapnauSiračuistaklauLipiku.Uproš-lostiaisada,ipaktemeljgospodarstvaiživotajepoljoprivredaidrvoprerađivačkaindustrija.EksploatacijagrađevnogkamenaodvijaseukamenolomuŠumetlica,PakraciFukinacuOkučanima.

Banija i Kordun

Karlovačkažupanijaraspolažesa170.000hašumskogi199.118hapoljoprivrednogzemljištaodčegajeobradivo34.573ha.Neobrađujese29%poljoprivrednihpovršinaštočini velikudio.Korištenozemljištekrozpoljoprivredupredstavljaznačajan izvorprihodavelikogbrojastanovnikažupanije inajzatupljenije jedopunskozanimanjeužupaniji.Odobradivihpovršina4.573hajeizuzetnopogodno,18.000hapogodni,a12.000hapogodnouzmeliorativnezahvatezapoljoprivrednuproizvodnju.Obradivozemljištečineoranicesa51%,livadeipašnjacis44%,voćnjacis2,2%tevinogradis1,5%udjela.Biljnaproizvodnjajeosnovazastočarskuproizvodnju.Najzatupljenijajeproizvodnjažitarica,udjelomkukuruzapreko50%ikrmnogbilja.Poljoprivrednazemljištasupogodnazagospodarskeprogrameufunkcijistočarstva.

Voćarskaproizvodnjajeekstenzivnaislabozastupljena.Površinepodvinogradimastagniraju,doksepo-vrtlarstvointenziviraublizinivećihcentara.Značajnakulturajeautohtoniogulinskikupus.Krozpreradunadomaćinstvimajeobuhvaćenaproizvodnjavina,kiselogkupusairakije.

ŠumskozemljištenizinskezoneuzKupustaništeješumehrastalužnjaka,anadijelovimaŽumberkahrastkitnjak,običnigrabibrdskabukva.Udinarskojzonivisokogkršaprostiresehrastkitnjak,običnigrabibukva.Unajvišimpredjelimasumješovitešumebukveijele.Drvoprerađivačkaindustrijauzpoljoprivreduzauzimavažnomjestouprivređivanjusta-novništva.Odmineralnihsirovinanajvišeseeksploatiragrađevnikameniopekarskaglina.Velikbrojkraškihizvora,značajnerezervepodzemnihvodaukazujunaznačajnevodnepotencijalepodručja.Visokakvalitetazraka,vodeitlaukazujenadobroočuvanokolišururalnompodručju.

Očuvanostprirodnihvrijednosti je izuzetna.Čorkovauvala jebiseršumskogdijelažupanije,potpunosa-čuvan rezervat šumskevegetacije.NP«Plitvička jezera»,planinskimasivKlek,pećinski sustav izuzetnevrijednostiidužinasusačuvanaprirodnabogatstvailatentnipotencijalizarazvojturizma.OpćineVojnićiPlaškismještenesunaKordunuičitavomteritorijemsunaPPDS-u.Karakteristikenjihovihprirodnihresursaistovjetnesuosobinamažupanije.

Sisačko-moslavačkažupanijaimapovršinuod4.467,55km2,tejemeđunajvećimžupanijamauRH.Zapadniujužnibrdovitidiožupanije,BanijapodijeljenajeplitkimdolinamarijekaGlina,TrepčeiSunje,dubljiusječenisustavŽirovicapremaUni,tezavršavasprostoromZrinskegore(616m)iPetrovegore(512).Ubrdskomdijelužupanijejeizrazitokontinentalnaklimasaprosječnimgodišnjimkoličinamaoborinaod890mm.

Šumske površine zauzimaju cca 172.000 ha ili 40%površine županije.Glavne šumske kulture su hrast(39%), bukva (25%), kesten (17%), jasen (5%) i ostale kulture (14%). Kvaliteta drvne mase i struktura šum-skih kultura perspektiva su razvoja šumarstva. Na Baniji prostiru se šume hrasta kitnjaka, graba i pitomog kestena. Od rudnih bogatstava obiluje šljunkom, pijeskom, kamenom. Na termalnim vodama u Topuskom izgrađenisukapacitetibanjskogturizma.Poljoprivrednepovršinezauzimaju236.000ha,odnosno53%povr-šinaodčegaje185.000haobradivo.NapodručjuBanijenalazise45,6%obradivihpovršinažupanije,dakle85.100ha.Obiteljskagospodarstvaraspolažus77%poljoprivrednogzemljišta.Oraniceivrtoviučestvujusa79%uobradivomzemljištusizraženomproizvodnjomžitarica,pogotovuku-kuruza.Povećanjeučešćakrmnogbiljauplodoredugovoridajestočarstvouporastu.Dugogodišnjinasadi

17


slabosuzastupljeniiuglavnomsuekstenzivni,naročitonaBaniji.PretežitavoćnakulturaješljivauzpreraduzarakijunaOPG-ima.Klimatskiipedološkiuvjetipostojezarazvojvoćarstvauvećuzastupljenostuprivre-đivanju.

Postoji trend podizanja višegodišnjih nasada, te potreba izgradnje suvremenih skladišnih kapaciteta. HIPP –TvornicadječjehraneGlinaosnovajezarazvojekološkizdravehrane,aGavrilovićPetrinjarazvojasto-čarskeproizvodnje.Petrinja,GvozdiDvorsuopćineBanijenaPPDS-u.Njihoviprirodniresursiuklapajuseukarakteristikepo-dručjažupanije.

Grafikonbroj2 Grafikonbroj3

*Podaci u grafikonu 2 i 3 se odnose na svih 8 županija

Lika Ličko-senjskažupanijajenajvećahrvatskažupanijaspovršinomod5.350,50km2(9,5%površineRH).Ovopodručjejeuglavnombrdsko-planinsko.PriobalnopodručjeSenjaiKarlobagaidiootokaPagasuprimor-skog karaktera.Užupanijisutrirazličitaklimatološkapodručja:mediteranska,kopnenaualpska.Šumskepovršinepokrivajupreko 57% (306.700ha) njezine teritorije, a poljoprivredne površine 40,3% (268.208ha). Svega 42% poljopri-vrednogzemljištajeobradivo,dokostatakčinepašnjaci.Od112.200haobradivogpoljoprivrednogzemljištakoristi se svega 22%.

Evidentno je da postojemogućnosti razvoja poljoprivredne proizvodnje kroz uključivanje poljoprivrednogzemljištauobraduipašnjačkihpovršinazaintenziviranjestočarstva.Županijajebogataivodnimresursima,teproizvodi12%električneenergijeodukupneproizvodnjeuHrvat-skoj.Odbogatstavakvalitetnepitkevodeiskorištavasesamo3,6%raspoloživihkoličina.PoložajžupanijeizmeđusjevernogijužnogdijelaHrvatskeodstrateškejekomunikacijskevrijednosti.Za-štićenoje150.000ha,tj.28%teritorije.NateritorijusuNPPlitvičkajezeraidioNPPaklenica.ParkprirodeVelebitproglašenjesvjetskimrezervatombiosfere.NPPlitvičkajezerajeuUNESCOpopisusvjetskepri-rodnebaštineijedanodnajpoznatijihnacionalnihparkovauEuropi.Sa750.000turistaglavnajeturističkadestinacijanakontinentalnomdijelužupanije.

Užupanijinisupogodniuvjetizarazvojpoljoprivredneproizvodnje.Ukontinentalnompodručjunisketem-peratureskraćujuvegetativnusezonuismanjujubrojuzgojenihkultura,aprimorskopodručjejearidnosaizraženimdeficitomvodeuljetnimmjesecima.

18


Maliposjedisudodatniotežavajućifaktorzapostizanjeekonomskiisplativepoljoprivredneproizvodnje.Po-redtogagospodarstvanisuspecijaliziranaiakosupretežitostočarskeproizvodnje.

Užupanijijeslijedećastrukturapoljoprivrednogzemljišta:51,5%zemljištajeuvlasništvudržaveipravnihosoba �od112.184haobradivogpoljoprivrednogzemljišta84,5%jeuvlasništvuOPG-a,a15,5%udržavnom �vlasništvu ili vlasništvu privatnih subjekataoranicečine50%obradivihpovršinažupanije,avoćnjacisvega1,1%obradivihpovršina �glavniusjevisužitarice(10.000ha),krmnobilje(8.530ha)ipovrćevećinomkrumpir(5.619ha) �stočarstvojenajrazvijenijapoljoprivrednagranaužupaniji �

Šume Velebita, Plješevice, Kapele i Sredogorja predstavljaju sirovinsku osnovu drvne industrije. Od 306.750 hašuma,85%sugospodarskešume,3%zaštićenešume,a9,5%šumeposebnenamjene.95,5%šumasuudržavnomvlasništvu,tejestalnozaposleno650radnika.Ugospodarskimšumamanajvišesuzastupljenešumebukve i jelekojesu inajznačajniji za industrijskupreradu.Drvnaindustrijajenajvažnijaizvoznadjelatnostžupanije.

UpodručjuLikenaPPDS-usmještenesuopćineUdbina,VrhovineiPlitvičkajezera.Područjejesbrdskoplaninskim reljefom i alpskom klimom što su negativni faktori za razvitak poljoprivredne proizvodnje. Ovčarstvodominiraustrukturistočarskeproizvodnjeuslijedznačajnihpovršinapodlivadamaipašnjacima.Nadmorskavisina iosobine tlapogodujuuzgojukrumpirazaštopostoji tradicija.Ovčjisirovogpodručjadostigao je renome svojim kvalitativnim svojstvima.ZbogblizineNacionalnogparkaopćinaPlitvičkajezeraraspolažepreduvjetimazarazvitakkontinentalnogiruralnog turizma.

Dalmacija

Zadarskažupanijazauzima3.643,33km2površine,tespadauvećežupanijeuRepubliciHrvatskoj.Županijaima162.045stanovnika.GradZadarsa70.000stanovnikapetijegradpoveličiniuzRH.Depopulacijapro-storajeizražena,pogotovuuzaleđu.JedinoZadarostvarujepovećanjebrojastanovnika.Županijipripadai3.632,90km2morskepovršine,tespadameđunajrazličitiježupanijeRH.

IndustrijaučestvujeuBDP-usa30%.Njeneglavnegranesuprehrambenaindustrija,industrijapića,meta-loprerađivačkaindustrijaibrodogradnja.Odprehrambeneindustrijeradepogoni«Maraska»Zadar,«Adrija»Zadar,«Mardešić»,«Badel»Benkovac,«Vrana»Biograd.Usluge s 60% učestvuju u BDP-u županije od kojih su najznačajnije turističke usluge.NPPaklenica saparkovimaprirodeVelebit,VranskojezeroiTelašicanaDugomotokuupotpunjujuturističkuponuduobalnogpodručja.Priobalnopodručjesaotocima jeprimorskogkarakterasamediteranskomklimom.Posjeduje113.559hašumskogzemljišta(32%)i226.465hapoljoprivrednogzemljišta,odčegaje134.560haobradivo,a91.900ha neobradivo. Visok postotak neobradivog zemljišta (40%) posljedica je karakteristika reljefa i pedoloških osobinatla,odnosnovisokogučešćakamenjaraupovršini.Oranicesa45.678hačine34%poljoprivrednogzemljišta,alivadeipašnjacisa56.425hapretežitisunačinkorištenjazemljišta.OpćinaBenkovac,GračaciObrovacsa89.573hazauzimaju67%obradivogzemljištaZadarskežupanijeuzvisokoučešćeoraničnihpovršina.

Trajninasadiovihopćinasa17.498hačine54%odukupnihpovršinapodtrajnimnasadimaužupaniji.Viso-

19


koučešćezemljištapodtrajnimnasadima(24%)užupanijijeodrazrazvijenostivoćarstvaivinogradarstva.Unatočznačajnimobradivimpovršinama,povoljnojklimi,bogatimvodnimresursimapoljoprivredomsebavisvega4.000domaćinstava.Svega30%oraničnihpovršinajeobrađeno.SamopodručjeniskihRavnihKotaraposjeduje30%ukupnihpoljoprivrednihpovršinaDalmacije.Uslijeddepopulacije,dramatičnihprocesarekonstrukcijeimodernizacijepoljoprivrede, veliki ekonomski potencijali poljoprivrednih površina ostaju neiskorišteni.Povoljniklimatskiuvjeti,blizinatržištaimogućnostiplasmanavoćarskihproizvoda,vina,industrijskapreradavišnje«maraska»,preradamaslineuuljedoprinijelisurazvojuvoćarstva.Na oraničnim površinama gdje postojimogućnost navodnjavanja zastupljen je uzgoj povrtnih kultura zaprodajuusvježemstanju.Ostaleoraničnepovršinesuufunkcijiproizvodnjekrmezastočarskuproizvodnju,kao i livade i pašnjaci. Ovčarstvoikozarstvouglavnomjeorijentiranozaproizvodnjumesa.Neophodnojerazraditi iproizvodnjukozjegiovčjegmlijeka,dorađivačkekapaciteteikreiratimliječneproizvodezatržište.KrozZadarskužupanijuprolaziJadranskaturističkacestaitrasaautocesteZagreb-Split,teželjezničkipra-vacZagreb–Knin–Split.Njengeoprometnipoložajimavelikoznačenjeupovezivanjusjevernogijužnogdijela Hrvatske.

Šibensko-kninskažupanijasmještenajeusredinihrvatskeobale.Ukupnapovršinažupanijeod5.670km2uključuje2.994km2kopnenepovršinei2.676km2otočnogpodručjasamorem.Županijaima285otokana665km2.Sa112.891stanovnika,tj.28stanovnikapokm2spadameđunajrjeđenaseljenežupanijeuRH.

Pozitivni demografski trendovi uključujumigracije u obalnim naseljima, dok u unutrašnjosti županije živi40.000 stanovnika sa daljnjom tendencijom pada, pogotovu na ruralnom prostoru PPDS-a. Šumes86.030hapokrivaju25%teritorijažupanije.Zbogsastava(makijaiborovašuma)uglavnomnisuodgospodarskevažnosti,Od212.611hapoljoprivrednihpovršina,preko30.000hanijeupotrebljivozapoljopri-vredu,Pašnjačkepovršinesa140.000hakoristeseisključivozastočarstvo,uglavnomovčarstvoikozarstvo.Uostalojpoljoprivrednojproizvodnjinalazise31.802ha.Svega5.785haobrađujeseuratarskojipovrćar-skojproizvodnji,dokvoćnjacizauzimaju2.456ha,maslinici1.800ha,avinogradi4.253ha.Skoro15.000haoranicaivrtovajeneobrađeno,2/3najplodnijegzemljišta.Lošainfrastrukturaruralnogpo-dručja,miniranost,depopulacija,nedostatakvodeisustavazanavodnjavanje,slabagospodarskastrukturalimitirajućisufaktoriboljegkorištenjapoljoprivrednihresursa,

Svega19%stanovništvazaposlenojeupoljoprivredi,čimejeinjenaulogauprivređivanjupostalaminorna.Od4.300OPG-aregistriranih2.200sustočari,1.600vinogradari,a500maslinari.Umaritimnompodručjupostojiduga tradicijamorskogribarstva.Porednjegarazvijase iuzgojškoljaka ibijeleribe.UšćerijekeKrkebiološko jevisokoproduktivnopodručjezauzgojškoljaka.Lokacijažupanije iprirodniresursinajvećisupotencijalizarazvojturizma.OtociihridiarhipelagaNPKornati,kanjonirijekeKrkeiČikoleuzobalnopodručjeosnovasuturističkepri-vredežupanije.Nacionalniparkovičine10%ukupnepovršinežupanije.UslijedsvogpoložajaNOKrkapredstavljasnažanoslonac za razvoj Knina, Drniša i Skradina. Učešćeindustrijeuzapošljavanjuiprivređivanjuidaljejeznačajno.TLM–Tvornicalakihmetalavodećijeindustrijskikompleksužupaniji.Nakonprovedeneprivatizacijei«TVIK»Kninposlujeuspješno.Županijaposjedujezalihe inalazištagrađevinskihsirovina:građevinski iarhitektonskikamen,sirovigips,pijesak, šljunak.Eksploatacija ovih sirovina vrši se na 11 kamenoloških polja (Kamenoloma). Općinekninskogpodručjaprikazaneu tabelibr.4ucijelostisunaPPDS-u iuklapajuseukarakteristikezaleđažupanije.

20


PREGLED POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO OPĆINAMA

ZEMLJIŠTE (ha) POLJ. ZEMLJIŠTE OBRADIVO

OPĆINA šumsko poljop obradivo neobradivo oranice trajninasadi livade pašnjaci ŽUPANIJA

PAKRAC 300 3.455 2.578 433 1.741 150 519 146 POŽEŠKO-SLAVONSKALIPIK 392 5.109 4.064 486 2.952 110 814 189

OKUČANI 73 1.097 736 361 573 24 127 24

BRODSKO-POSAVSKA

G. BOGIĆEVCI 61 957 730 227 596 26 67 24

ST. GRADIŠKA 45 850 670 180 522 6 108 24

DRAGALIĆ 21 965 870 95 613 19 38 5DARUVAR 387 3.052 2.367 685 1.522 111 501 165

BJELOVARSO-BILOGORSKASIRAČ 284 1.655 994 650 656 49 236 40

ĐULOVAC 270 3.047 2.193 853 1.182 58 705 230PETRINJA 3.724 5.508 3.280 2.227 3.253 1 1.326 602

SISAČKO-MOSLAVAČKA

GVOZD 2.077 3.072 3.073 1.241 1.814 0 636 3.180DVOR 4.947 7.318 4.358 2.959 4.323 0 1.792 2.520GLINA 5.342 7.903 4.706 3.195 4.668 0 1.917 2.696

PL. JEZERA 201 1.216 60 1.156 310 35 677 179LIČKO-SENJSKAUDBINA 301 1.498 703 795 175 31 714 573

VRHOVINE 43 831 622 209 293 8 372 155VOJNIĆ 699 4.104 3.033 1.071 1.916 85 704 326

KARLOVAČKAPLAŠKI 63 1.263 945 317 390 13 365 175

BENKOVAC 11.321 76.321 65.127 11.194 34.525 12.348 6.345 11.909ZADARSKAGRAČAC 12.687 8.934 5.543 3.391 2.345 1.345 1.675 178

POLAČA 2.232 25.235 18.903 6.332 11.567 3.805 2.589 942KNIN 18.153 65.022 13.474 51.548 12.474 383 2.037 54.314

ŠIBENSKO-KNINSKA

ERVENIK 25.300 575 2.420 5.800 1.575 120 750 12.200KISTANJE 21.100 1.231 1.980 9.700 210 620 5.900BISKUPIJA 2.604 10.602 3.220 7.162 2.473 357 390 7.162UKUPNO 196.055 366.059 243.490 140.958 157.234 22.666 44.617 113.465

Tablica broj 4

21


5.2. SOCIO-EKONOMSKE KARAKTERISTIKE PPDS-a 5.2.1. Ekonomske karakteristike PPDS-a

Strateška prednost PPDS-a proizlazi iz nedovoljno iskorištenih prirodnih potencijala za razvoj. Raznolikost pejzaža,raznolikostkulturnognaslijeđa,visokaekološkaočuvanostprostorapretvarajuseukomparativneprednosti za gospodarski napredak stanovništva. Prirodna bogatstva (šumske površine, vodna bogatstva, poljoprivredne površine, prirodne ljepote) pogodan prometnipoložajpotencijalnisutemeljibudućeggospodarskograzvojaikonkurentnosti.Sadašnjaslabarazvijenostpodručja,lošisocijalniiekonomskiživotniuvjeti,lošedemografskekarakteristikeukolizijisusraspoloživimprirodnimresursimazarazvoj.Nedostajurazvojniplanovisaanalizomglavnihprednostiirazvojnihproblemapodručja.PosvojimosobinamaPPDSspadaubrdsko-planinskopodručje,dokjezapadnaSlavonijabrdsko-ravničar-ska.PrometnajepoveznicaizmeđusjeverneHrvatske,ZagrebijužneHrvatske.Strukturazemljišnihpovr-šinauzučešćeod35%zemljištapodšumamai65%poljoprivrednogzemljištaukazujedajepoljoprivrednaproizvodnja osnovna djelatnost. Visokoučešćezemljištapodšumamauzdrvoprerađivačkuindustrijuznačajnasuprivrednagranaukupneekonomije.Učešćeoranicaod46%upoljoprivrednimpovršinamaosnovajeratarskeproizvodnjeprvenstve-nozaproizvodnjužitaricaikrmnogbilja.Kukuruzjeglavnaratarskakulturazbogpotrebastočarstva.Livadesučešćemod13%ipašnjacis34%uukupnimpoljoprivrednimpovršinamatakođersupotencijalzarazvojstočarskeproizvodnje.Površinaod7%podtrajnimnasadimagovoriokatastarskojevidencijiinekadašnjemučešćuvoćnjakaivino-grada u strukturi poljoprivredne proizvodnje. Sadašnje stanje je nepovoljno. Šljivarstvo kao najrazvijenije je u propadanju, kako zbog zapuštenosti tako i zbog sortimenta neotpornog na šarku šljive. Ortografske, pedo-loškeiklimatskepretpostavkezarazvojvoćarstvapostoještobiintenziviraloproizvodnju,podiglostandardiomogućilorazvitakrashladnihiprerađivačkihkapaciteta.

CijelopodručjePPDS-aslabokoristi raspoloživepoljoprivrednepovršinezbogslabenaseljenosti i ratnihrazaranja. Navećinipodručjaneobrađujesepreko70%poljoprivrednihpovršina.Zbogslaborazvijenogstočarstva,nilivade niti pašnjaci nisu u funkciji. Oraničnimivoćarskimpovršinamaprijetiopasnostakosepretvoreušumskepovršinezbogvišegodišnjegugara.Miniranostpovršina,lošainfrastruktura,nedostupnostvodeuaridnimpodručjimadodatnesupoteš-koćezarazvitakpoljoprivredneproizvodnjeiboljekorištenjeprirodnihresursa.

Postrukturi vlasništva šumskepovršinenaPPDS-usupreko95%u vlasništvudržave, apoljoprivrednepovršinesuuvlasništvuOPG-aurasponuod70%-95%,ovisnoožupaniji.Unatočspoznajidajepoljoprivredastrateško,gospodarsko,političko,socijalno,aunovijevrijemeiekološkopitanje, pogotovu na PPDS-u stanje poljoprivrede se pogoršalo. Uzslabokorištenjezemljišta,smanjenjepovršinapodtrajnimnasadima,stočarskaproizvodnja,osimovčar-stvarapidnojepala.Osnovnostadokravairasplodnihkrmačaznatnojeispodprijeratnogbrojčanogstanja.Istostanjejeiuproizvodnjigoveđegisvinjskogmesa,pogotovuusuvremenimobjektima.Slabstočnifondnazadujeefikasnostkorištenjaoranica,livadaipašnjaka.AgrarnastrukturanapodručjuPPDS-anepovolj-nije je od prosjeka Hrvatske. OPG-i koriste u prosjeku 3 ha poljoprivrednog zemljišta u velikom broju malih čestica.Usitnjenostzemljišnogposjeda,veličineparcela,veličinastočarskihstadajesuotežavajući,alineipresudniograničavajućifaktorirazvojapoljoprivrede,Budućirazvojtrebaplanirati,poredsuvremenogstočar-stva,naprogramimavoća,povrća,krmnogiindustrijskogbilja.

22


OPG-i su osnovni nosioci poljoprivredne proizvodnje nakon izvršene tranzicije privrednog sustava. Prema modelimaposlovanjaustrukturiupisanihOPG-anaPPDS-u(grafikonbr5)dominirajukomercijalniOPG-isa54%.Svega 10% upisanih OPG-a posluje u PDV sustavu.

Grafikonbroj5

Takova gospodarstva su suvremeno organizirana i mo-dernokoncipiranasaproizvodnjomprilagođenomzahtje-vimatržišta.PrekotrećineupisanihOPG-aposlujekroznekomercijalne modele poslovanja. Nizak obujam poslo-vanja, odnosno ekstenzivna i svaštarska proizvodnja uz starosnu dob članovaOPG-a razlozi su ovako visokogučešćanekomercijalnihgospodarstavanaPPDS-u.Evi-dentnojeidanovoformiraniOPG-ipovratničkepopulaci-je su nekomercijalni u fazi revitalizacije gospodarstva u određivanjuproizvodnogprograma.

Grafikonbroj6

STRUKTURA OPG-a PREMA OPĆINAMA

STRUKTURA OPG-a

UKUP

NO

PAKR

AC

LIPIK

OKUČ

ANI

G.BOG

IĆEV

CI

ST. G

RADI

ŠKA

DRAG

ALIĆ

DARU

VAR

SIRA

Č

ĐULO

VAC

PETR

INJA

GVOZ

D

DVOR

GLIN

A

PL. J

EZER

A

UDBI

NA

VRHO

VINE

VOJN

IĆ

PLAŠ

KI

Upisnik 5.176 378 503 131 161 110 102 261 351 402 678 186 380 815 184 161 69 300 4Komercijalni 3.435 292 416 118 151 102 91 181 241 281 457 82 135 412 182 161 68 200 0

Nekomercijalni 1.363 45 51 9 10 8 11 80 110 121 221 104 145 375 2 0 1 70 0Potporadohotku 864 41 36 4 7 8 10 54 90 81 398 10 11 91 2 0 1 20 0

PDV sustav 657 49 44 4 11 9 16 24 13 11 452 5 0 35 0 0 0 10 4Tablica broj 7

Utransformiranomprivrednomsustavuvažnomjestoimajuipoljoprivrednezadruge.Krozformiranjezadruž-nogproizvoda,zadružnoposlovanje,OPG-isasvojomnedostatnomproizvodnjommogupoboljšatikonku-rentnostiopstatinatržištu.Svega 41 aktivne PZ od 77 registriranih (tabela br. 7) ukazuje na nedovoljan broj zadruga na PPDS-u.

23


Grafikonbroj8Grafikonbroj9

Proizvodnospecijaliziranezadrugesu još rjeđe, svega28zadruganačitavompodručju. OvakvostanjezadrugrastvaposljedicajestanjapoljoprivredenapodručjuirazvijenostiOPG-a.Mjeramadržavnepolitike,planovimauROP-ovima,neophodnojeutjecatinajačanjezadrugrastvainjegovematerijalneosnove.Malibrojzadrugarapotvrđujeslabuekonomskusnaguzadruga, tedasusuvremenezadrugeupočetnimrazvojnimoblicima.

5.2.2. Socijalne karakteristike PPDS-a

Loši socijalni i ekonomski životniuvjeti, lošedemografskekarakteristikestanovništva,doprinijeli supaduživotnogstandardastanovništvanaPPDS-s.Preko20%ukupnogbrojastanovnikakoristinekiodvidovaso-cijalneskrbi.Najvećeučešćeukorištenjusocijalnihpotporazauzimajuuseljeniciipovratniciuslijedstarosnedobiilinemogućnostizapošljavanja.

Oveskupinesuunajtežemekonomskompoložaju.Migraciona kretanja doprinijela su promjeni starosne strukturestanovništvainjihovekvalifikacionestrukture.Za37.126stanovnikanapodručjupromatranih20opći-na godišnje se izdvoji 79.010.750,00 kn. iz budžetskihsredstavaVladeRHiopćinanačijempodručjusenalaziPPDS izdvajaju ukupno 126.877.256,00 kn za socijalnu skrb za cjelokupno stanovništvo. Podatak da 63% od cjelokupno izdvojenih sredstava odnosi se na samo 20 općinasa37.126korisnikajealarmantan.

Grafikonbroj10

24


ŽUPANIJEPOŽEŠKO-SLAVON-

SKA

BROD-SKO-PO-SAVSKA

BJEL. -BILOGOR-

SKA

SISAČKO-MOSLA-VAČKA

LIČKO-SENJSKA

KARLO-VAČKA ZADARSKA

ŠIBEN-SKO-

KNINSKAUKUPNO

SOCI

O PO

DACI

korisnici soc. skrbi 1.500 19.555 1.850 3.699 2.098 17.780 8.245 11.603 66.330

vrijednost 10.500.000 6.280.000 12.950.000 17.755.200 12.000.000 7.112.000 10.718.500 15.174.000 92.489.700korisnici

povr. soc.skrbi

1.400 1.214 2.551 1.000 1.362 5.334 4.850 14.100 31.811

vrijednost1 980.000 1.968.256 1.785.700 9.600.000 6.550.000 2.133.600 2.910.000 8.460.000 34.387.556staračkidomovi 7 2 1 1 3 4 2 4 24

kapacitet 815 290 280 250 207 325 217 516 2.900udomitelj-ske obitelji 9 10 1 9 69 289 15 17 419

kapacitet1 45 37 18 5 69 390 75 85 724

Tablica broj 11

Ukazuje na sve negativnosti socio-ekonomskog stanja na PPDS koje eksponiraju kroz slabu naseljenost, starosnudobinezaposlenoststanovništvaiživotnagranicibijedeoronulihstaracazaboravljenihupustinji.Šibensko-kninskažupanijeimastopuizdvajanjazasocijalnuskrbod10,3%štojeza3,8putavećeizdvajanjeodprosječnestopeRepublikeHrvatske(2,7%).SamonaopćiniKninizdvojise12.974.231,00knzasocijalnadavanja.

Sličanprimjer je iopćinaĐulovacuzapadnojSlavonijigdje1.810korisnikagodišnjeprimi12.670.000,00kn.Zaobjeopćine,kaoizaOkučane,kojesupoizdvajanjimavećeodprosjeka,karakterističnojevelikoučešćeuseljenikaupopulaciji,saniskomrazinomobrazovanjaibezvještina.UŠibensko-kninskojžupanijizaposlenojesamo10%radnosposobnihuseljenika.ZacijelopodručjePPDS-a,evidentnojedadomicilnojepretežitostaračko,naročitokodnacionalnihmanjina.

PREGLED KORISNIKA SOCIJALNE SKRBI S UKUPNIM PRIMANJIMA U ODNOSU NA UKUPNO STA-NOVNIŠTVO PO OPĆINAMA

PAKR

AC

LIPIK

OKUČ

ANI

G.

BOGIĆE

VCI

ST.

GRAD

IŠKA

DRAG

ALIĆ

DARU

VAR

SIRA

Č

ĐULO

VAC

PETR

INJA

GVOZ

D

DVOR

GLIN

A

STANOVNI-ŠTVO ‘01 8.855 6.674 4.224 2.319 1.717 1.282 13.243 2.546 3.640 23.413 3.776 5.742 9.860

Korisnici socijalne

skrbi453 347 523 281 104 74 150 31 1.010 2.717 230 612 340

Vrijednost 3.267.715 2.503.084 4.100.000 1.300.000 380.000 500.000 150.000 217.000 7.070.000 1.086.800 1.104.000 705.600 1.632.000Korisnici pov.

soc. skrbi 368 350 550 395 100 169 650 110 800 700 510 147 1.200

Vrijednost 460.413 401.250 1.060.000 644.310 100.000 163.946 455.000 77.000 560.000 6.720.000 4.896.000 2.937.600 5.760.000Osobe van

sustava 8.034 5.977 3.151 1.643 1.513 1.039 12.443 2.405 1.830 19.996 3.036 4.983 8.320

Tablica broj 12

25


PL. J

EZER

A

UDBI

NA

VRHO

VINE

VOJN

IĆ

PLAŠ

KI

BENK

OVAC

GRAČ

AC

POLA

ČA

KNIN

ERVE

NIK

KIST

ANJE

BISK

UPIJA

UKUP

NO

STANOVNI-ŠTVO ‘01 4.668 1.649 905 5.495 2.292 9.786 2.869 1.434 15.190 988 3.432 1.669 137.668

Korisnici socijalne

skrbi209 169 60 154 421 3.150 851 431 6.801 350 420 286 20.174

Vrijednost 960.000 840.000 288.000 739.200 2.020.800 4.095.000 1.106.300 560.300 8.894.111 455.000 546.000 371.800 44.892.710Korisnici pov.

soc. skrbi 45 22 55 757 321 1.552 622 251 6.801 120 250 107 16.952

Vrijednost 216.000 120.000 33.000 3.633.600 192.600 931.200 373.200 150.600 4.080.120 72.000 15.000 64.200 34.117.040Osobe van

sustava 4.414 1.458 790 4.584 1.550 5.084 1.396 752 1.588 518 2.762 1.276 100.542

Tablica broj 13

VelikoučešćeNKVradnesnagesanepogodnimkvalifikacijamakodKViSSSotežavajuzapošljavanjerad-nosposobnogstanovništva.Zapovratničkupopulacijuspecifičnajeniskarazinaobrazovanjanezaposlenihosoba, što je dodatna prepreka za zapošljavanje.

Grafikonbroj14

26


STRUKTURA PRIVREDNIH SUBJEKATA S BROJEM ZAPOSLENIH PO OPĆINAMA

OPĆI

NA

obrt

broj

za

posle

nih

mala

po

duze

ća

broj

za

posle

nih

sred

nja

podu

zeća

broj

za

posle

nih

velik

a po

duze

ća

broj

za

posle

nih

PAKRAC 127 198 69 79 4 681 0 0LIPIK 69 179 19 24 5 803 0 0

OKUČANI 0 0 0 0 0 0 0 0G.BOGIĆEVCI 9 15 5 40 0 0 0 0ST. GRADIŠKA 14 31 4 4 1 16 0 0DRAGALIĆ 17 30 2 4 0 0 0 0DARUVAR 241 650 141 776 12 1.001 0 0SIRAČ 49 133 10 185 0 0 3 266

ĐULOVAC 39 105 6 20 0 0 0 0PETRINJA 9 60 2 89 2 190 1 750

GVOZD 20 66 29 70 0 0 0 0DVOR 8 28 1 80 0 0 1 80GLINA 86 123 1 32 1 150 0 0

PL. JEZERA 74 112 14 45 1 27 3 712UDBINA 12 29 0 0 0 0 0 0

VRHOVINE 0 0 2 70 1 100 0 0VOJNIĆ 31 302 25 183 2 17 3 109PLAŠKI 13 114 0 0 0 0 0 0

KNIN 331 750 0 0 0 0 0 0ERVENIK 8 14 0 0 0 0 0 0KISTANJE 24 51 0 0 0 0 0 0BISKUPIJA 14 20 1 15 0 0 0 0UKUPNO 1.195 3.010 331 1.716 29 2.985 11 1.917

Tablica broj 15

Ipakporednezaposlenostiiniskestopeaktivnostisuuvećinislučajevaposljedicanedovoljnepotražnjezaradnomsnagomineskladauponudiipotražnji.Dabiseolakšaoipoboljšaoproceszapošljavanjastruktu-ralnineskladmorabitieliminiranilismanjenprvenstvenokrozaktivnupolitikutržištaradanamijenjenuonimosobamakojiimajumanjeizgledezazapošljavanjeilisuvećduženezaposleni.Pritometrebavišepažnjeposvetitistvaranjuuvjetazazapošljavanjenajugroženijihiranjivihskupinanatržišturada.

5.3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE PPDS-a

5.3.1. Stanovništvo na PPDS-u

Iz podataka prikazanih u tabeli broj 16 sasvim jasno je vidljivo da je u popisnom razdoblju (1991-2001 godina) napodručjimakojisubiliobuhvaćeniratnimzbivanjimadošlodoznačajnihpromjenastrukturestanovništvaodnosno znatno se smanjio broj stanovnika i broj Srpske nacionalne manjine.

27


Grafikonbroj16Grafikonbroj17

BrojstanovnikauciljanimopćinamanaPPDS-usmanjioseza98507osobailiiskazanoindeksomza58,29%,dokjetajudionaciljanimŽupanijamaiznosio290782osobeiliiskazanoindeksom28%manjestanov-ništva.Smanjenjestanovništvanijepodjednakousvakojregiji ipojedinimOpćinama.NajmanjepromjeneubrojustanovništvadogodilesuseupodručjuZapadneSlavonije44%iDalmacije41%doksunajvećemigracijedesilenapodručjuBanijeiKordunaoko53%,uLicioko51%.Pojedinačnonajvećasmanjenjabroja stanovnika desila su se u Pakracu za 46 %, Lipiku za 41 %, Petrinji za 34 %, Udbini za 64 % i Erveniku za76%.JedinapromjenaupovećanjustanovništvadogodilaseuKninuza12%štojeuzrokdoseljavanjastanovništva iz BiH.Ucjelini,moglobiserećidaseovopodručjuuznatnomdijeluodlikujevelikimsmanjenjemstanovništvaiaktivnosti,augroženisuelementarniprocesidruštvenereprodukcije,tesutiprostoriuvelikojmjeri,socijalno,kulturnoiekonomskodevastirani.Tosulošepretpostavkezamogućuiciljanusocio-ekonomsku,kulturnuipolitičkurekonstrukcijulokalnihzajednicanaovimpodručjima.

5.3.1.1. Stanovništvo prema dobnoj strukturi na PPDS-u

Starosna struktura

Zapadna Slavonija Banija i Kordun Lika Dalmacija Ukupno

Do 30 g. 5.506 2.929 2.296 13.644 24.375Do 50 g. 4.526 11.816 1.426 9.450 27.218Do 60 g. 3.118 7.671 671 37.140 48.600Od 60 g. 7.175 11.680 2.439 9.006 30.300Ukupno 20.325 34.101 6.832 69.240 130.490

Tablica broj 18

PremadobnojstrukturinavećiniOpćinanaPPDS-udo30godinastarostiimaprosječno18%stanovništva,a od 30-50 godina 21 % stanovništva, dok od 50-60 godina starosti ima 37 % stanovništva, a od 60 godina starosti pa naviše 24 % stanovništva. Iz ove tablice vidljivo je da stanovništvo do 50 godina zauzima 39 % dok stanovništvo iznad 50 godina sta-rostizauzima61%,izčegajevidljivodapodručjePPDS-aodnosnonašeciljaneOpćinenastanjujevećinomstarijestanovništvo,kojejeujednoslabijeradnoaktivno.Visokoučešćestarijihstanovnika61%,sizrazitimmanjkommladihinajmlađihdobnihskupina,nesamodapredstavljaograničenjeurazvojugospodarskihaktivnosti,većpredstavljaidodatnoopterećenjezasocijalnuikomunalnuinfrastrukturu.Takođerusvimop-ćinamanaPPDS-uudiomlađegstanovništvakrećeseoko18%,štoznačidaseradiodepopulacijiodnosnonegativnim demografskim kretanjima.

28


5.3.1.2. Stanovništvo prema spolnoj strukturi na PPDS-u

Spolna struktura na

PPDS

Zapadna Slavonija

Banija i Kordun Lika Dalmacija Ukupno Ukupno %

Muškarci 12.959 27.092 4.033 18.657 62.751 48 %Žene 13.020 21.701 4.189 20.260 67.747 52 %

UKUPNO 25.979 48.793 8.222 38.917 130.310 100 %

Tablica broj 19

NapodručjuPPDS-aživivišežena(52%)negomuškaraca(48%).Takavomjervidljivjenasvimpodručjimakojesmouovojanaliziobradili. Izovogajevidljivodase iženemorajuštovišeuključivatiuekonomsketokoveistvaranjavišeprogramazazapošljavanježena.

5.3.1.3. Stanovništvo prema strukturi zaposlenosti na PPDS-u

GospodarstvoPPDS-a karakteriziramali broj poduzeća i obrta, niska stopa poduzetništva, visoka stopanezaposlenosti i nizak iznos bruto nacionalnog dohotka po stanovniku. Slabo razvijeno gospodarstvo, ne-dostatakkapitalaiinvesticija,nedovoljnoeduciranipoduzetnici,sivaekonomija,samootežavajupovećanjezaposlenosti.NedostatakvelikihprivrednihsubjekatakaonosiocaprivredenaPPDS-uumanjujemogućnostformiranjamalihpoduzeća,atimeizapošljavanja.CijelopodručjePPDS-a,odnosnopripadajućeŽupanijeimajuvećustopunezaposlenostioddržavnogprosjeka(17,1%)pričemujePožeško-slavonskažupanijasanajnižomstopom(20,9%),aSisačko-Moslavačkasanajvišomstopom(29,9%).

Struktura Zapadna Slavonija

Banija i Kordun Lika Dalmacija Ukupno Postotak

Zaposleni 8.445 7.800 1.382 12.131 29.758 22,8 %Nezaposleni 4.030 9.094 439 7.751 21.314 16,4 %

NKV 1.830 4.259 155 4.313 10.557 49,6 %SSS 2.103 3.814 259 3.280 9.456 44,4 %VŠS 61 704 7 173 945 4,4 %VSS 36 216 8 96 356 1,6 %

Umirovljenici 9.728 9.838 2.065 13.349 34.980 26,8 %Stanovnika 20.325 34.101 6.832 69.240 130.490 100,0 %

Tablica broj 20

Premaovoj tablicinapodručjimaPPDS-a41,73% jenezaposlenostanovništvouodnosunaradnospo-sobnostanovništvood(18-60godina),odčegajeskoro50%nekvalificiranikadar,asasrednjomstručnomspremomoko45%,doknavišuivisokuspremuotpada6%nezaposlenogstanovništvaštojesličnodržav-nom prosijeku. Niskaekonomskarazinastanovništvaogledaseučinjenicidasvega22,8%stanovništvaživiodsvogarada,a 26,8 % stanovništva su umirovljenici. Oko 10 % stanovništva su djeca i mladi, dok oko 24 % stanovništva sustari,socijalnislučajeviidrugikojisenevodenazavoduzazapošljavanjetenemajumirovinu,većživeod socijalne skrbi. Nedostatak kvalitetnih kadrova uslijed niske obrazovne razine stanovnika ukazuje na siromašno stanje ljud-skogresursa,kojebezvanjskepomoćinemožepokrenutivlastitirazvoj.Izrazitoniskarazinaobrazovanjaje

29


kodnezaposlenihušibensko-KninskojŽupaniji.Čak73%nezaposlenihjebezkvalifikacijasailibezosnovneškole.Nedostatakvještinailiobrazovnihkvalifikacijakarakterističanjezadoseljeničkezajedniceštoimuma-njujemogućnostzapošljavanja.Ovajsegmentpredstavljajedanodtemeljnihograničenjazareaktiviranjegospodarskihidrugihrazvojnihresursanapodručjuposebnedržavneskrbi,jestenedostatakkadrovakojibiposjedovalipotrebnaupravljačkaidrugastručnaznanjaivještine.

5.3.1.4. Manjinsko stanovništvo na PPDS-u

BrojpripadnikaSrpskenacionalnemanjine1991.godinenaciljanompodručjuiznosioje157060stanovnikaodnosno 66,50 %, dok se taj broj 2001 godine znatno smanjio i iznosio je 35433 stanovnika ili 25,70 %. Što setičepripadnikavećinskognarodanjihje1991godinebilo79115stanovnikaili42%stanovništva,dok2001njihovrastnagotovosvimpodručjimapermanentnosepovećavapasadaiznosi102236stanovnikaili30%višeHrvatanego1991.Smanjenjaipovećanjanisupodjednakausvimregijama.BrojHrvatasepove-ćaousvimregijama,najvišeuLiciza60%,dvostrukosepovećaouZapadnojSlavonijiiBanijiiKordunu,anešto više od toga u Dalmaciji.

Grafikonbroj21 Srpsko se stanovništvo smanjilo i brojem i udjelom, gotovo devet puta i s najmanjim udjelom u ukupnom stanovništvu 16 %. Udio Hrvata u ukupnom stanovništvu 2001 godine , u odnosu na njihov udio 1991 godine sepovećaonapodručjimasvihopćinaigradova.ToneznačidaseusvimopćinamaigradovimapovećaoapsolutnibrojHrvata.UsvimopćinamaigradovimaapsolutnisebrojSrbasmanjio.Tojesmanjenjenajvećeu Benkovcu ( sa 16301 iz 1991 godine na 761 u 2001 godini-šesnaest je puta manje nego je bilo 1991 go-dine),Petrinjiza7,6putamanje,Okučanimaza5,2putamanje,Udbiniza5putamanje,Dvoruza4,2putamanje,anajmanjesmanjenjejeuopćiniGračac.

30


POPISI STANOVNIŠTVA 1991 i 2001Pregled po županijama i pripadajućim općinama

UKUPNO SRBA1991 2001 1991 2001

POŽEŠKO-SLAVONSKA 99.334 85.831 22.572 5.616PAKRAC 16.367 8.855 7.826 1.514

LIPIK 11.222 6.674 3.987 873BRODSKO-POSAVSKA 174.998 176.765 19.957 5.347

OKUČANI 5.712 4.224 4.777 907G.BOGIĆEVCI 2.900 2.319 1.671 250ST. GRADIŠKA 2.531 1.717 1.038 247DRAGALIĆ 2.715 1.282 1.604 196

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 144.042 133.084 23.255 9.421DARUVAR 14.210 13.243 4.346 1.863SIRAČ 3.585 2.546 1.282 363

ĐULOVAC 4.696 3.640 3.031 580SISAČKO-MOSLAVAČKA 287.002 185.387 34.440 14.089

PETRINJA 35.151 23.413 15.969 2.089GVOZD 8.082 3.776 11.729 2.832DVOR 14.555 5.742 14.555 3.445GLINA 23.040 9.860 13.975 2.829

LIČKO-SENJSKA 85.135 53.677 33.412 6.193PL. JEZERA 6.890 4.668 5.010 1.424

UDBINA 4.503 1.649 3.575 715VRHOVINE 2.844 905 2.640 498

KARLOVAČKA 184.577 141.787 58.442 15.651VOJNIĆ 8.236 5.495 7.356 2.747PLAŠKI 4.659 2.292 4.018 1.054

ZADARSKA 214.614 162.045 43.214 7.648BENKOVAC 26.255 9.786 16.301 761GRAČAC 4.101 2.869 2.150 1.561POLAČA 2.825 1.434 135 55

ŠIBENSKO-KNINSKA 152.477 112.821 150.929 10.229KNIN 12.331 15.190 12.331 3.164

ERVENIK 4.115 988 4.115 938KISTANJE 8.410 3.432 7.464 3.028BISKUPIJA 6.240 1.669 6.175 1.500

OPĆINEUKUPNO 236.175 137.668 157.060 35.433

ŽUPANIJEUKUPNO 1.342.179 1.051.397 386.221 74.194

Tablica broj 22

31


5.4. SUSTAVI POTICAJA U PPDS-u

5.4.1. Porezne povlastice

5.4.1.1. Povlastice pri oporezivanju dobiti

Porezni obveznici koji obavljajudjelatnost napodručjuposebnedržavneskrbi i zapošljavaju višeodpetzaposlenikauradnomodnosunaneodređenovrijeme,pričemuvišeod50%zaposlenikaimaprebivališteiboravištenaPPDS-u,plaćajuporeznadobitdesetgodinaodpočetkaprimjeneZakonaoporezunadobit(početakprimjene1.siječnja2005.)umjestopropisaneporeznestopeod20%,kakoslijedi:

Područja posebne državne skrbi Stopa poreza na dobitI. skupina neplaćajuporeznadobitII. skupina 25% od propisane stopeIII. skupina 75% od propisane stope

Tablica broj 23

Smatrasedaporezniobveznikzapošljavananeodređenovrijemezaposlenikaspodručjaposebnedržavneskrbi ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika te imao prebivalište i boravište na područjuposebnedržavneskrbimin.9mjeseciuporeznomrazdoblju.(Izvor:ZakonoporezunadobitNN177/04)

5.4.1.2 Povlastice pri oporezivanju dohotka

Obveznicima poreza na dohodak koji imaju prebivalište i boravište na PPDS-u, osnovni osobni odbitak utvr-đujesetijekomgodineuiznosuod1.600,00knmjesečno.Istekomgodine,natemeljupodnesenegodišnjeprijaveporezanadohodak,poreznimseobveznicimapriznajeuvećaniosnovniosobniodbitakuiznosuod:

Područje posebne državne skrbi Osnovni osobni odbitakI. skupina 3.840,00 knII. skupina 3.200,00 knIII. skupina 2.500,00 kn

Tablica broj 24

ObveznicimaporezanadohodakkojiobavljajusamostalnedjelatnostinapodručjimaposebnedržavneskrbiiGradaVukovara,utvrđeniporeznadohodaknatimpodručjimaumanjujeseza:

Područje posebne državne skrbi % umanjenjaI. skupina 100%II. skupina 75%III. skupina 25%

Tablica broj 25

ObvezniciporezanadohodakmogukoristitioslobođenjeiliumanjenjeporezanadohodakdesetgodinaoddanapočetkaprimjeneZakonaoporezunadohodak(početakprimjene1.siječanja2005.)poduvjetomda

32


zapošljavajuvišeoddvaradnikauradnomodnosunaneodređenovrijeme,pričemuvišeod50%radnikaimaprebivališteiboravenapodručjimaposebnedržavneskrbinajmanjedevetmjeseciuporeznomrazdoblju.(Izvor:ZakonoporezunadohodakNN177/04)

5.4.1.3. Povlastice pri oporezivanju nekretnina

Naprometistjecanjenekretninakojesunapodručjimaposebnedržavneskrbineplaćaseporeznaprometnekretnina:

kadfizičkaosobakupnjomprijavljujeilimijenjaprebivališteunutartogpodručja �kadpravnaosobaprodajenekretninenapodručjudržavneskrbi,akojećekupcu idaljeslužiti za �obavljanje djelatnosti

Porezseplaćaakosenekretninaotuđi,ilisedjelatnostprestaneobavljati,ilikorisnikpromijeniprebivališteizvantogpodručjaurazdobljuod10godinaoddananabavenekretnina.(Izvor:Zakonopodručjimaposebnedržavneskrbi,uvezisaZakonomoporezunaprometnekretninaNN26/03)

5.4.1.4. Povlastice pri oporezivanju nasljedstva i darovanja

Fizičkeosobesprebivalištemnapodručjimaposebnedržavneskrbineplaćajuporeznanasljedstvaidaro-vanjaakosupredmetnasljeđivanjailidarovanjanekretninekojesenalazenatompodručju.(Izvor:Zakonopodručjimaposebnedržavneskrbi,uvezisaZakonomofinanciranjujedinicalokalneipo-dručne(regionalne)samoupraveNN26/03)

5.4.2. Poticanje zapošljavanja

Zapodručjaposebnedržavneskrbipoticanjezapošljavanjaprovodisenaročitokrozprogram“Sufinanciranjezapošljavanjanapodručjimaposebnedržavneskrbiipodručjimagdjepostojipotrebazadeficitarnimzanima-njima”(ProgramA“Sfaksanaposao”).Ovasemjeraprimjenjujenaposlodavcekojisuregistriraninapodručjimaposebnedržavneskrbiinanosite-ljevaučerakojiprihvaćajupreseljenjeutapodručja.Nositeljivaučerakojiimajuprebivalištenatimpodručji-manisuciljanaskupinauovojmjeri,negoonikojiimajutrajnoprebivališteizvannavedenihpodručja.Kodprimjenemjerezadeficitarnazanimanjanedajesesubvencijaposlodavcukojitrebaradnikadeficitar-nogzanimanja,negosesubvencionirajusamotroškovipreseljenjaiopremestanaosobamakojeprihvaćajuzaposlenje.Deficitarnim zanimanjemsmatra se zanimanje za koje nijemogućeposredovati s evidencijeregionalnepodručneslužbeHrvatskogzavodazazapošljavanje ilikratkoročnoosposobitinezaposlene,apostoji trajna potreba za tim zanimanjem.PoslodavactrebadostavitiizvadakizSudskogregistraTrgovačkogsudailiobrtnicuizkojejevidljivodaimaregistriranudjelatnost(sjedišteilipodružnicu)nanavedenimpodručjima.

Visina i trajanje subvencije

Subvencionirase80%osnovicepropisanezauplatudoprinosazaproduženomirovinskoosiguranjezaviso-kustručnuspremuuprvojgodinirada,60%udrugoji40%utrećoj.

33


Posebna pogodnost za poslodavca:

Akoposlodavacnakonrazdobljasufinanciranjaželizadržatisufinanciranuosobu, isplatitćemuse �jednokratni iznos od 1000 eura u kunskoj protuvrijednosti po svakoj tako zaposlenoj osobi, uz obvezu daistuzadržijoš12mjeseciuradnomodnosu.Jednokratniiznosod1000euraposlodavacmožekoristitiiutokutrajanjasufinanciranjazaobrazovne �svrhe (informatički tečajevi i sl.), ali samo za verificirane programe.Navedeni iznos se doznačujeustanovi koja provodi obrazovni program.

Posebne obveze poslodavca

Potrebnojezadržatiuradnomodnosuistibrojradnikakojijezatečennaneodređenovrijeme12mjesecioddanapredajezahtjevazasufinanciranjeZavodu.

Pogodnosti za sufinanciranu osobu

Nezaposlenojosobikojajespremnazaposlitisenapodručjimaposebnedržavneskrbi,gdjeZavodnijeumogućnostiredovitimaktivnostimaposredovanjaprizapošljavanjuosiguratitraženuradnusnagu,možeseponuditi stimulacija od 2.541 eura u kunskoj protuvrijednosti.

(Izvor: Program poticanja zapošljavanja Vlade RH)

5.4.3. Kreditna politika

5.4.3.1. Kreditiranje projekata preko Fonda za regionalni razvoj

Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna i minimalno potrebna trajna obrtna sredstva pri realizaciji in-frastrukturnihigospodarskihprojekatakojejeFondzaregionalnirazvojodabraozafinanciranjenaosnovinatječajakojiraspisuje.Iznoskreditapredviđenzaulaganjeutrajnaobrtnasredstvanemožebitivećiod20%ukupnogiznosakredita.Korisnicikreditasujedinicelokalneipodručne(regionalne)samouprave(opći-ne,gradoviižupanije)igospodarskisubjekti(pravneifizičkeosobe,obrtniciidr.)spodručjagdjesuizraženiproblemirazvojaizapošljavanja,atosuipodručjaposebnedržavneskrbi.Iznoskreditaovisiokonkretnominvesticijskomprogramu,postotkusamofinanciranja,kreditnojsposobnostikorisnikakredita,vrijednostiikva-litetiponuđenihinstrumenataosiguranja,udjelubespovratnihsredstavaufinanciranjuprojekataislično.Fondkreditirado70%potrebnihsredstavazainvesticijezaprojektekojiserealizirajunapodručjimaposebnedržavneskrbi,azaprojektekojiserealizirajunaostalimpodručjimado50%potrebnihsredstavazainvesti-cije.

Rok otplate

zagospodarskeprojektedo10godina,uključujućiipočetak:dvijegodine; �zainfrastrukturneprojektedo15godina,uključujućiipočetak:trigodine. �

Kamatna stopa

za gospodarske projekte eskontna stopa HNB-a 2% godišnje �

34


za infrastrukturne projekte eskontna stopa HNB-a 3% godišnje �NaknaduzaobradbukreditnogzahtjevaFondobračunavauvisiniod1%jednokratno,naiznosodobrenogakredita.Naknadasenaplaćujeprijeiliistodobnosprvimkorištenjemkredita.Osiguranje

Fondodkorisnikakreditauzimainstrumenteosiguranjaurednogvraćanjakreditauskladusuobičajenombankarskompraksom,kaoštosuosobnamjenicavlasnikatvrtkekorisnikakredita,bjanko-mjenicaizaduž-nicatvrtke,aliijedanilikombinacijuvišeinstrumenataosiguranja(prijenospravavlasništvanaraspoloživimnekretninama ili pokretninama korisnika kredita, jamstvo banke, prijenos prava vlasništva nekretnina i po-kretnina koje se kupuju od kredita, polica osiguranja od komercijalnih rizika vinkulirana u korist Fonda). Ako nemadostatnih instrumenataosiguranja,korisnicikreditamogutražiti jamstvoHrvatskeagencijezamalogospodarstvo. ProjektkojidobijefinancijskupotporuFondazaregionalnirazvoj,možedobiti ipotporuFondazarazvoj izapošljavanjeakosurazvojniprogramiiprojekti temeljeninatržišnojkonkurentnosti,ufunkcijipovećanjazapošljavanja,izvoznousmjereni,ufunkcijiulaganjaipovećanjavrijednostiimovine,pretežnoorijentiraninadomaćeresurseiufunkcijirazvojapoduzetništvaigospodarstvaodređenesredine,područjaidr.(Izvor:webstranicaHGK-ehgk.biznet.hr)

5.4.3.2. Kreditni programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak

UzkreditneprogramekojeHrvatskabankazaobnovuirazvitak(HBOR)provodizacijelopodručjeHrvatske,postojeposebanprogramnamijenjenpodručjimaposebnedržavneskrbi:Programkreditiranjapoticanjama-logagospodarstvanapodručjimaposebnedržavneskrbi.

Namjena kredita Osnovnasredstva:

kupnja strojeva, i opreme i alata, �podizanjenasada(voćnjaka,vinogradaimaslinika), �nabavamatičnogstadailijata, �marikultura i slatkovodno ribarstvo, �izgradnja,dogradnjaipreuređenjegrađevinskihobjekata, �kupnja i gradnja poslovnog prostora te �kupnjapoljoprivrednogigrađevinskogzemljišta. �

Obrtna sredstva u pravilu do 25% iznosa kredita.

Korisnici kreditaKrajnjikorisnicikreditamogubitipravneifizičkeosobe:

Privatnatrgovačkadruštva,obrtnici,poljoprivredniciiribarispodručjaposebnedržavneskrbi. �PoduzetniciizostalihpodručjaHrvatskekojisvojuukupnudjelatnostilidiodjelatnostiželepreselitina �područjaposebnedržavneskrbiilinatompodručjunamjeravajuosnovatiobrt,trgovačkodruštvoilipoljoprivredno gospodarstvo. Poljoprivrednezadruge,poljoprivredniciiribarinasvimpodručjimaHrvatske. �

Krajnjikorisnikkreditanemožebitisuvlasnikudvailivišetrgovačkihdruštavailivišenjih,svišeod30%udjelausvakomodnjih,odnosnovlasnikdvajuilivišeobrta.Nadalje,kreditiratisemogutrgovačkadruštvakoja imaju manje od 250 zaposlenih i prihodi kojih u dvanaest mjeseci prije sastavljanja bilance ne prelaze iznos 40 milijuna, te zbroj bilance kojih ne prelazi iznos 20 milijuna kuna.

35


Visina kreditaVisinakreditaodređujeseovisnoosvrsiulaganja.Prednost imajumaliprojektiproizvodnogakaraktera iulaganjaupoljoprivrednudjelatnost.HBORmožefinanciraticjelokupniiznospredviđenogulaganja,odnosnokreditsemožeodobritiibezvlastitogudjelaulagača.Najvišiiznoskredita:

za individualne poljoprivrednike do 400.000 kn �zaobrtnikeitrgovačkadruštva:započetnikedo800.000kn,azaonesiskustvomodnajmanjejedne �godine do 1.600.000 kn.

Uvjeti kreditiranja

Rok otplate do12godina,uključujućipočekPoček do 2 godine, iznimno 3 godine za dugogodišnje nasade

Kamatna stopa za krajnjega korisnika 2% za krajnje korisnike kredita izvoznike 4% za ostale krajnje korisnike

Tablica broj 26

HBOR dodjeljuje kredite putem poslovnih banaka koje preuzimaju potpunu odgovornost za odobrene kredite. Zahtjevzakredit,uzdruguodgovarajućudokumentaciju,dostavljaseposlovnimbankamakojeocjenjujuopravdanostulaganjaimogućnostpovratakredita.UnekimdrugimkreditnimprogramimaHBOR-azagospodarskesubjekteiliizvoznikekojiulažunapodručjaposebnedržavneskrbipredviđenisupovoljnijiuvjetikreditiranjasnižomkamatnomstopom.Tosusljedećiprogrami:

Program kreditiranja Namjena Kamatna stopaRazvoj gospodarskih djelatnosti

- za gospodarske subjekte 4%-zaizvoznikekojiulažu 2%- za izvoznike s izravnom ratnom štetom 2%

Financijsko restrukturiranje gospodarskih subjekata - za gospodarske subjekte 4%-zaizvoznikekojiulažu 2%- za izvoznike s izravnom ratnom štetom 2%

Turističkoobiteljskogospodarstvo - za ulaganja 4%Poticanja razvoja maloga i sred. privatnog poduzetništva(putem poslovnih banaka)

-zagospodarskesubjektekojiulažu 4%-zaizvoznikekojiulažu 2%

Poticanja razvoja maloga i sred. privatnog poduzetništva(izravno kreditiranje)

-zagospodarskesubjektekojiulažu 4%-zaizvoznikekojiulažu 2%

Program kreditiranja za poticanje utemeljenja malog poduzetništva–početnici(izravnokreditiranjeiputemposlovnih banaka)

-zagospodarskesubjektekojiulažu 4%

Tablica broj 27(Izvor: web stranica HBOR-a www.hbor.hr)

36


5.4.3.3. Jamstva za kredite i potpore

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), u sklopu Programa za područja posebne državneskrbi:

daje jamstva za kredite koje su banke i druge pravne osobe odobrile poduzetnicima, �dodjeljujebespovratnefinancijskepotpore �

Poduzetniciusmisluovogprogramasu:privatnatrgovačkadruštvaidrugepravneosobeuprivatnomvlasništvu, �obrtnici koji samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost, �drugefizičkeosobekojeostvarujudohodakodobavljanjasamostalnedjelatnosti–slobodnihzanimanja �te poljoprivrede i šumarstva zadruge �

Podrazumijevasedadjelatnostobavljajunapodručjuposebnedržavneskrbi,odnosnodaćejeobavljatinatimpodručjima.

UsklopuProgramapoduzetnicimogubiti:poduzetnicipočetnicii �poduzetnicikojivećobavljajudjelatnost. �

Pravopodnošenjazahtjevazadobivanjejamstvaimajupoduzetnici:koji imaju sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj, �kojisvojudjelatnostilidiodjelatnostiobavljajunapodručjuposebnogadržavnoginteresa, �razvojačenibraniteljikojićeobavljatipoduzetničkudjelatnost, �onikojiimajuucijelostizatvorenufinancijskukonstrukcijuinvesticije,azapoduzetnikekojivećposluju, �uznavedene,morajubitiispunjeniisljedećiuvjeti:čiji jestanjezadnjegodišnjebilanceuvrijednostido30.000.000kuna,akosuobvezniciporezana �dobit, odnosno ako imaju dugotrajnu imovinu i ako su obveznici poreza na dohodak, čijiprihodiudvanaestmjeseciprijesastavljanjazadnjebilanceneprelazeiznosod60.000.000kuna, �koji u posljednjih dvanaest mjeseci imaju u prosjeku najviše do 250 zaposlenih, �koji uspješno posluju prema prikazu iz zadnje bilance, �čijikoeficijentzaduženostineprelazi95%i �čijeukupneobvezepokredituuprvojgodiniotplateneprelaze35%ukupnihprihoda izprethodne �godine.

Vrste investicija za koje se može dobiti jamstvo

Jamstvosemožedobitizagospodarskeinvesticijekojesefinancirajuizkreditakojesuodobrilikreditorizanabavuosnovnihitrajnihobrtnihsredstava,stimedaudiotrajnihobrtnihsredstavanemožebitivećiod40%od iznosa kredita.

Pravozadobivanjejamstvanemajuinvesticijeusmjereneu:kupnjuudjelautrgovačkimdruštvima, �ugostiteljskedjelatnostikojepružajuisključivoilipretežnouslugetočenjaalkoholnihpića, �sredstvajavnogpriopćavanja. �

Prednostimajuprojektikojiosiguravajuvećezapošljavanjeipovećanjeizvoza.

37


Uvjeti za davanje jamstva

HAMAGusklopuovogprogramamožedatijamstvozakrediteuiznosudo2.000.000kunauvisinido70%dokumentiranihnenaplaćenihpotraživanjapoglavnicikredita.Najvišakamatnastopazakreditemožebitido8%godišnje.UpravaHAMAG--ajeovlaštenada,ovisnoouvjetimanatržištukapitala,određujenajvišukamatnustopuzakreditezakojesemožedatijamstvo.Rokjamstvaovisiougovorenimrokovimaotplatekredita,anajdužedo60danaoddospijećaposljednje ratekredita. Po ovom programu HAMAG ne naplaćuje naknadu! (Izvor: web stranica HAMAG-a www.hga.hr )

5.4.2. Ostali poticaji

Napodručjimaposebnedržavneskrbinaknadazaiskorištavanjenafteiplinaiznosi5%,azaostalemine-ralnesirovinedo5%ukupnogprihodaostvarenognjihovomprodajom,očemuodlučujeVladaRepublikeHrvatske.NaknadajeprihodRepublikeHrvatske,odkojegse50%ustupagradu,a50%županijinapodručjukojeseobavlja iskorištavanje, a koristi za gospodarski razvitak, te zaštitu okoliša i prirode.(Izvor: Zakon o područjima posebne državne skrbi, u vezi sa Zakonom o rudarstvu NN 26/03)

5.5. NIVO RAZVIJENOSTI

Požeško slavonska županija

Gospodarstvožupanijenijejakoimorabitipotpomognuto.KarakteriziraganizakBDPpoglavistanovnika,visokanezaposlenost,malibrojtrgovačkihdruštavaijakoniskastopapoduzetništva.Bezobziranatečinje-nice,postojenaznakepoboljšanja.Iakomalatrgovačkadruštvarastuizgodineugodinu,onasesuočavajusmnogimproblemimakojiusporavajunjihov razvoj.Broj«birokratskihprepreka» i sivaekonomija,skupikapital,neadekvatnoeduciranipoduzetniciinedostatakkvalificiraneradnesnagenegativnoutječunarazvojmalog i srednjeg poduzetništva.

Budućida jemalo i srednjegospodarstvooslonjenonavelikeposlovnesubjekte,nanjegovoposlovanjeodražavasesvakiporemećaj,odnosno,poslovniproblemiukojimasenađuveliketvrtke,štomožedovestido gubitka gospodarske osnovice koja je neophodna za poslovanje i razvoj malih subjekata.UPožeško-slavonskojžupanijikaovažnapodrškapoduzetništvuosnovanoje6poduzetničkihzona(Pakrac,Pleternica,Kutjevo,Požega,VelikaiČaglin)i2poduzetničkacentrauPakracuiPožegi.

Urazdobljuod1999.do2002.godinezabilježenjepadbrojanezaposlenih,alionjeponovoporastaou2003.godininaročitoumalimisrednjimpoduzećima.Povećanjuzaposlenihpogodovalesuraznepoticajnemjere,kao što je kreditiranje poduzetnika, koje je provodila Vlada Republike Hrvatske.

IndustrijskaproizvodnjauPožeško-slavonskojžupanijiporaslajeza6,7%urazdobljuod2002.–2003.go-dine.Ustrukturivrijednostiindustrijskeproizvodnjenajvećeučešćezauzimaproizvodnjahraneipića,zatimslijediproizvodnjaodjeće,doradaibojenjekrzna,proizvodnjastrojkevaiuređaja,proizvodnjaproizvodaodmetala, proizvodnja metala,, prerada drva i proizvoda od drva, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih pro-izvoda,teproizvodnjanamještaja.SadašnjaindustrijskaproizvodnjanapodručjuŽupanijeosciliranaraziniod cca 75% proizvodnje iz 1990. godine.

38


Upogledudaljnjegrazvojaindustrijepostojevrlodobriprirodniresursi.PodručjeŽupanijebogatojeneme-talnim mineralnim sirovinama, poljoprivrednim površinama i vodnim resursima. Sektori koji se mogu smatrati konkurentnimnatržištusu:drvnaindustrija,građevinskaindustrija,poljoprivrednoprehrambenaindustrija,tekstilnaindustrija,tesektormetaloprerađivačkeindustrije.

Stanjenaobiteljskimgospodarstvimasemožesažetiunekolikobitnihčinjenica:smanjenareprodukcijskamoć,usitnjeniposjedi,nesigurnaproizvodnja,skupikrediti,smanjenapotrošnjanadomaćemtržištu,nedo-statak moderne tehnologije.

Užupanijipostoje24tvrtkeregistriraneupoljoprivrediili4,22%odukupnogbrojatvrtki.One ostvaruju 6,9% ukupnog prihoda tvrtki i zapošljavaju 6,63% zaposlenih.

Brodsko posavska županija

GospodarstvoBrodsko-posavskežupanijejošuvijekjeopterećenonizomproblemauključujući:

posljedice ratnih razaranja, �težakprocestranzicijegospodarstvapremaekonomijiotvorenogtržišta, �problematičnuprivatizacijudržavneindustrijskeimovine, �nedostatakdomaćihistranihposlovnihinvesticija, �negativnefinancijskerezultateposlovanja, �negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu, �značajnustopunezaposlenosti. �

PodručjeBrodsko-posavskežupanijejesrednjeturističkirazvijenosvelikimpotencijalimainedovoljnoisko-rištenim prirodnim resursima. Svakako treba spomenuti lovne i ribolovne potencijale na ukupnoj površini od gotovo200.000ha(Radinje,Migalovci,Gradiškabrda,Puavice)gdjejezastupljenaraznolikafauna–divljačbrdskihinizinskihstaništatenajvećiribnjaciuovomdijeluEurope.

FiskalnikapacitetBrodsko-posavskežupanijerelativnojeskromanobziromdaproračunnagodišnjojraziniiznosioko100milijunakuna(dokgodišnjiproračunsamogradaSlavonskogBrodaiznosioko120milijunakuna).

StopanezaposlenostiuBrodsko-posavskojžupanijijednajeodnajvišihuRepubliciHrvatskoj.Ulipnju2004.godinenarazinidržaveiznosila17,4dokjenaraziniBrodsko-posavskežupanijeiznosila30,4.

Dopočetka90-ihgodinauBrodsko-posavskojžupanijiglavnipokretačrazvojabilajeindustrijaitoposebi-cemetaloprerađivačka,drvoprerađivačkaiprehrambenaindustrija.No,zbogpoznatihuzroka(rat,gubitakistočnihtržišta,tranzicija,lošeprovedenapretvorbaiprivatizacija),industrijskajeproizvodnjagotovozamrla.Užupanijipostoji16velikihtvrtki,dokjemalihtvrtkiprekohiljadu.

Poduzećaunutartihdjelatnostinisuseprilagodilatranzicijipremagospodarstvuotvorenogtržištaimnogiističustalneteškoćevezaneuzzastarjelutehnologiju,ograničenetržišnekanale,smanjenjetržišnogudjela,neadekvatnevještineradnesnageiopćenitovisokucijenukapitala.

Usitnjenost poljoprivrednih površina i dobna starost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava dva su najzna-čajnijaograničenjazarazvojpoljoprivredeužupaniji.

39


Zbogpovoljnihgeografskih,pedološkihiklimatskihuvjetanapodručjuŽupanije,mogućejerazvijativoćar-stvo,vinogradarstvoipovrtlarstvousmisluostvarivanjavećedobitipojedinicipovršineuodnosunaratarstvo.Osimkvalitetnogpoljoprivrednogzemljišta,osnovnoobilježjeiosobitovrijedanresursnapodručjuBrodsko-posavskežupanijesuivelikešumskepovršine,vodeivodenepovršine,tenalazištamineralnihsirovina.

Prema brojčanim pokazateljima koje je objavioEkonomski Institut u Zagrebu, bruto domaći proizvod postanovnikuŽupanije(5.309eurau2001.godini)predstavljasamo61%odprosjekauHrvatskoji25%odprosjeka Europske Unije.

Bjelovarsko-bilogorska županija

Značajanprirodni resursBjelovarsko-bilogorske županije suplodna tla, odnosnoobradivepoljoprivrednepovršine.Vrijednaobradivatlaimajurelativnomalaograničenjazaoraničnubiljnuproizvodnju.Uznavod-njavanje,redoviteagrotehničkemjereimjestimičnu-rijetkudrenažu,ovabitlaomogućilaraznovrsnu,visokui stabilnu proizvodnju.

ŠumarstvonapodručjuŽupanijepredstavljaznačajnugospodarskudjelatnostkojapremaobujmuikvalitetišumskogfondazadovoljavapotrebepostojećedrvneindustrijeiomogućujenjen,kaoivlastitidaljnjirazvoj.

Najznačajnijiproblemjeizrazitorazvijenasivaekonomija,teneodgovarajućestrukovnoobrazovanjemladih,aliipostojećihobrtnikakojisesuočavajusanizomproblemaupraćenjuiplaniranjuvlastitogposlovanja.

Poljoprivredaipratećaprerađivačkaindustrijabilesutemeljgospodarstvaiživotanapodručjukojedanaspo-krivaBjelovarsko-bilogorskažupanija,aliagrarnastrukturasebitnonerazlikujeodoneuHrvatskoj.Prosječ-naveličinaobiteljskihgospodarstavaje3,6hakorištenepovršineštoje,iakoiznadprosjekaHrvatske,malapovršina.Usitnjenostzemljišnogposjeda,veličineparcelaiveličinestočarskihstada(farmi)jestotežavajući,alineipresudniograničavajućifaktorrazvojapoljoprivredneproizvodnjeuŽupaniji.Budućirazvojprimarnepoljoprivredneproizvodnjetrebagledatiprvenstvenouprogramimapovrća,voća,industrijskogikrmnogbiljauodgovarajućimplodoredima,amanjeuproizvodnjižita.

PoslovnihsubjekataspoljoprivrednimzemljištemnapodručjuŽupanijeimaukupno91odkojihsamo10raspolažesposjedomvećimod100hai11sposjedom50-100ha.

UdioukupnogpoljodjelskogstanovništvausveukupnomstanovništvuŽupanijeje26,6%,štojezamalotriputavišeoddržavnogprosjeka(9,1%).U23.579poljoprivrednihkućanstavauŽupanijiodstalnozaposlenihčlanovapopoljoprivrednomobrazovanjusamopraktičnoiskustvoima51.754članova,tečaj136,trogodišnjusrednjuškolu168,četverogodišnjusrednjuškolu421ivišuškoluodnosnofakultet278izčegajevidljivodasvega 1,64% poljoprivrednika ima srednje i visoko poljoprivredno obrazovanje.

Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravskažupanijaimavrlovelike,produktivneobradivezemljišnepovršine.Obradivoinezaga-đenojeoko57%ukupnepovršine,apodšumamačakjednatrećina.

PotencijalžupanijegledemineralnihsirovinajevrloznačajanpapredstavljaodređenirazvojnipotencijalnaosnovikojegsuuVirovitičko-podravskojžupanijiizgrađenivelikiindustrijskikapacitetizaproizvodnjugrađe-vinskog materijala ili proizvoda za graditeljstvo.

40


Demografskaslikažupanijejenepovoljna,jerimaznatnoprekopolovineneaktivnogstanovništva.Sobziromnadaljnjemijenjanjetogodnosaunepovoljnompravcutačinjenicaneupućujenaoptimizam.Indeksstarostije 75,3% što pokazuje da se stanovništvo nalazi u demografskoj starosti,

Užupanijijezatrećinuvećastopanezaposlenosti(24,8)negojebilakrajem2004.godineuHrvatskoj(18,7).Tojeirazumljivosobziromdajestrukturažupanijskoggospodarstvapretežitoproizvodna,prerađivačkain-dustrijaipoljoprivreda,arazvitakdrugih,posebnouslužnihdjelatnosti,bezznačajnijegtržišnogpotencijala.

Glavninagospodarskestrukturežupanijeodrazjenjenihprirodnihresursa, izpredratnogvremenaje,ali iovovremenihpromjenaizazvanihtranzicijskimiratnimdogađanjima.Gospodarstvožupanije,mjerenoprihodimatrgovačkihdruštava,jemalo,alijeveomasnažnoizvoznoorijen-tiranoiostvarujevelikisuficiturobnojrazmjenisinozemstvom.

Dinamikagospodarskograstajevrlomala.GospodarstvoVirovitičko-podravskežupanijepretežnojeupri-vatnomvlasništvu.Vrlojeznačajanpadbrojasrednjevelikihtrgovačkihdruštava.Udvijegodinesmanjenjezačetvrtinu.Znatnomanje,alivrloindikativnojesmanjenjeibrojamalihpoduzetnika.U2004.godinisuostvarenaznačajnaulaganjauopremuinovetehnologije.Uloženihoko338mil.knpred-stavljavećiiznosulaganjanegouprethodnihdesetgodina.Možeseočekivatidaćeonageneriratipovećanuizvoznusposobnostižupanijskoggospodarstvaiostvarivanjedaljnjihpozitivnihfinancijskihrezultataposlo-vanja.

Karlovačka županija

Karlovačkužupanijukarakterizirajupotencijali razvojakojisunaročitovezaniuznjenzemljopisnipoložaj,prometnupovezanostibogateprirodneresurse.Međutim,postojeirazniizazoviskojimasežupanijatrebasuočiti.Toseprvenstvenoodnosinavisokustopunezaposlenosti, ratnonaslijeđe i problemevezaneuztranzicijupremaotvorenomtržištu.

UstrukturigospodarstvaKarlovačkežupanijeprerađivačkaindustrijajeoduvijekbilazamašnjakgospodar-skograzvitka–glavniizvoznik,nositeljtehnološkograzvitkaizapošljavanja,aliprocestranzicije,privatizacijeiprilagodbetržišnomgospodarstvu,ogromneratneštetenagospodarskimsubjektima,gubitakvelikihistoč-no-europskihtržišta,tenužnostpronalaženjaraznihpartneraunestabilnimuvjetimaposlovanjadovelisudoznačajnihpromjenaustrukturižupanijskoggospodarstva.Zabilježenjeporastbrojapoduzetnikaizaposlenihza 10%.

Evidentanjepadudjelaprerađivačkeindustrije,aunutarnjeposebnohraneipića,tekstilaitekstilnihproi-zvodateproizvodnjestrojevaiuređaja,no,unatočprisutnomprocesude-industrijalizacije,premazadnjimraspoloživimpodacimaprerađivačkaindustrijaostvarujejošuvijek32,1%ukupnogprihodažupanije

Poljoprivredapredstavljaznačajanizvorprihodazavelikibrojastanovnikažupanijeinajzastupljenijejedopunskozanimanjeužupaniji.Tržnoorijentiranihiuupisnikpoljoprivrednihgospodarstvaupisanih je 4.949 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrta, zadruga i tvrtki. Ne postoje veliki poljopri-vredni konglomerati.Najzastupljenijajestočarskaproizvodnja.Dohodovnonajvažnijajeproizvodnjamlijeka,dokjeubiljnojpro-izvodnji,kojajeunajvećemdijeluosnovazastočarskuproizvodnju,najzastupljenijaproizvodnjažitaricaikrmnog bilja

41


Voćarskaproizvodnjajeekstenzivna,svega40-takhaintenzivnihnasadaalirasteintereszapodizanjenovihnasada.Povrtlarskaproizvodnjaseintenziviraublizinivećihcentara.

Poljoprivrednezadruge,kojihima10-tak,nisuorganiziranenanačindabiosiguravalečlanovimadaljnjipla-sman ili preradu njihovih proizvoda. Registrirano je i 20-tak udruga poljoprivrednika.

Ustrukturiregistriranihobrtanajvećijeudiouslužnihobrta,azadovoljavajućiudioproizvodnihobrta.

Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačkažupanijajepremabrojustanovnika,sedmaoddvadesetHrvatskihžupanija,sgusto-ćomnaseljenostiod41,5st./km2štojeznatnomanjeodprosjekaRepublikeHrvatskekojiiznosi78,5sta-novnika/km2.JedanodrazlogasmanjenjabrojastanovništvajepreustrojŽupanijeiratštojeumanjilobrojstanovništvaŽupanijezaotprilike26%posebnonapodručjimanajvišezahvaćenimratnimzbivanjimakaoštosu Dvor, Glina, Gvozd i Topusko gdje se stanovništvo gotovo prepolovilo. Migracija selo-grad predstavljaju svejačitrend.Zbograzorenostiinfrastrukturetenedostatakdruštvenihsadržajaiusluga(vrtića,ambulanti,škola…)usporenjepovratakstanovništvauratomdevastiranaoslobođenapodručja.

Prosjekradnosposobnogstanovništvažupanije(od20-64godinastarosti)je59,08%približnojednakdržav-nomprosjeku(60,2%).Županijaimanegativanmigracijskitrendstanovništva.

Gospodarskaaktivnostodvijaseuokviruoko1260poduzeća(17.787zaposlenih),avrloznačajnigospo-darskikapaciteti(preko50%)Županijenalazeseusustavimajavnihidržavnihtvrtki.TežištegospodarstvaSisačko-moslavačkežupanijejenaprerađivačkojindustrijiienergetici.

PremaposljednjimpodacimaDržavnogzavodazastatistikustoparastaindustrijskeproizvodnjezažupanijuu2002.godini,uodnosunaprošlugodinuiznosi9.7%,štoznačidajeza4.3%većaodonezaHrvatskuuistoj godini.

CijelaŽupanija imagospodarske ikomparativneprednostizarazvojproizvodnje ipreradehraneobziromna postojanje svih bitnih pretpostavki i u cijelosti zatvoren reprodukcijski lanac (zemljište, prirodni uvjeti, proizvodnjamineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu u poljoprivredi, izgrađeni kapaciteti za tov, tradicijaproizvodnje i dr.).

ObrtništvouSisačko-moslavačkojžupanijipredstavljatradicionalnugospodarskudjelatnostkojajeuprošlo-stibilavezanauznekolikovelikihpoduzećaibitnojeutjecalanaukupnigospodarskirazvoj.Daljnji razvojobrtništvauovomtrenutkuzahtijevapojačanudruštvenubrigu i toposebnozbogsvevećeulogeuostvarivanjubržegzapošljavanjaisamozapošljavanja.

Ličko-senjska županija

Ličko-senjskažupanijanajveća jehrvatskažupanijaspovršinomod5.350.50km2(što iznosioko 9,5%cjelokupnog teritorija Hrvatske).

Premapopisustanovništvaiz2001.godineŽupanijajeimala53.677stanovnika(10stanovnikapokm2)što

42


ječininajrjeđenaseljenomžupanijomuHrvatskoj.DemografskioporavakjedanjeodnajvećihproblemaskojimjeŽupanijadanassuočena.

Posljedicetogasuvrloznačajne,posebnozalokalnotržišteradaiprilikezagospodarskirazvojŽupanije.Po-stotakosobasasrednjimobrazovanjemnižijeodprosjekauHrvatskoj.Istovrijediizapostotakstanovništvasa višim i visokim obrazovanjem.

Županijajeponaraviruralnaivrloovisnaozaposlenjuujavnomsektoru,štosukarakteristikezaposlenostikakvečestoupućujunadokazopodrazvijenostipodručja.

NajvećiproblemiizazovskojimjeŽupanijasuočenajevisokastopanezaposlenostikojajekrajem2004.godineiznosila21%,ibilaje3%većaodprosjekaRHutomrazdoblju.

Ličko-senjskažupanijastalnojezaostajalazaostalimpodručjimaHrvatskeupogledugospodarskograzvojaidruštvenogbogatstva.Osimrazornihposljedicarataod1991.-1995.najvažnijiuzrocioverelativnegospodarskenerazvijenostiuključujunepostojanjeodgovarajućekomunalneinfrastrukture,ne-dovoljniljudskikapital,tedonedavnurelativnuprometnuizoliranostŽupanije.

CijelaLičko-senjskažupanijamožeseokarakteriziratikaožupanijasteškimuvjetimazarazvojpoljoprivred-neproizvodnje.UkopnenomdijeluŽupanijenisketemperatureskraćujusezonuuzgajanjapoljoprivrednihkultura,dokjeuprimorskimpodručjimaŽupanijeglavniproblemnedostatakvodeivlagetijekomljetnihmje-seci.Organizacijskastrukturaovogsektoratakođerjeproblematična.Upoljoprivrednomsektorupretežitosumaliposjedi,pajeteškopostićiekonomskuisplativostpoljoprivredneproizvodnje.Kaotakva,današnjapoljoprivrednaproizvodnjadalekojemanjanegoštobisemogloočekivati

Ličko-senjskažupanijajetradicionalnostočarskopodručjepajestočarstvojenajrazvijenijapoljoprivrednagrana. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva dominiraju u poljoprivrednom sektoru Županije, a uregistru Ministarstva poljoprivrede i šumarstva registrirano je godišnje do 5.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

UŽupanijipostojidugatradicijazadruga.Zbogdugotrajnihprekidauraduprouzročenihratomnadvećimbrojemzadrugapokrenutjestečajnipostupak.Mnogipoljoprivredniciželeraditiuzadružnomokviru,paseosnivaju nove poljoprivredne zadruge.

Zadarska županija

Zadarskažupanijasemijenjaizdržavnogindustrijskogipoljoprivrednogkontekstaugospodarstvotemeljenonauslugamaispecijalizirantvorničkiproizvodnisustav.Turizam,iuznjegapovezaneusluge,suresursizagospodarstvožupanijekojinajvišeobećavaju.Važnostturističkihresursajejošjasnijaakouzmemouobzirdavećinadrugihsektoratrenutnoposlujusgubitkom.

Postojidugatradicijaobrtništvakojiuzostalemaleisrednjegospodarskesubjektečinejezgruekonomskestrukture.Obrtniciimalaisrednjapoduzećatakođerpokazujuživostinatjecateljskusposobnostzbogdugetradicije u sektoru mehanike i obrazovane radne snage.

Najvećiproblemkadjeupitanjurazinaobrazovanjaukupnoradnosposobnogstanovništvajestnjegovaniskaobrazovna razina, odnosno visok udjel radno sposobnog stanovništva s niskom razinom znanja i vještina.

43


IndustrijajeuproteklomrazdobljubilaokosnicaiglavnipokretačrazvojapodručjaZadarskežupanije,uspr-kostomeštouposljednjemdesetljećudruge,aposebnouslužne,djelatnostibilježebržirazvitak.UstrukturiindustrijesadadominiraprehrambenaindustrijaiindustrijapićaDvijedrugegranepoveličiniiznačajuizaprehrambeneindustrijesukemijskaindustrijaimetaloprerađivačkaindustrijaistrojogradnja

NapodručjuRavnihkotaranalaziseoko30%ukupnihpoljoprivrednihpovršinaDalmacije.Odekološkihuvjetaposebnotrebaistaknutiznačajneobradivepovršine,povoljnumediteranskuklimu,tebo-gatevodeneresurse,alijepoljoprivrednisektorizrazitopogođenratom;adepopulacijaineobrađenazemljaproizveli su negativan rezultat.

VelikdiojavneiprivatneinfrastrukturenaPPDSpodručjimajeuništen.Natimpodručjimanalazeseminiranezonekojenisusamoneprekidniizvorprijetnjiživotima,negoigospodarskigubitakzbogizostankabilokakveaktivnosti.

Šibensko – Kninska županija

GospodarstvožupanijeŠibensko-kninskezaostajezadrugimžupanijamauHrvatskoj.Dok jeBDP(brutodruštveni proizvod) u Hrvatskoj u 2004. godini iznosio 7.732$ po stanovniku (6.286€), isti je u Šibensko-kninskojžupanijiiznosiotek2.370$postanovniku(1.927€),štopostavljažupanijuna17.mjestomeđu21hrvatskomžupanijom.UZagrebuBDPiznosi24.000$postanovniku(19.512€).

Industrijskaproizvodnjaužupanijijebilauvelikeoštećenatokomrata.Mnogefirmesuseprisilnozatvorilebudućinisubileumogućnostiosiguratipotrebneinvesticijezaobnovuopreme.Dodatno,neriješenapitanjavlasništva,staridugoviiadministrativneprepreke,odvraćalisumnogeinvestitoreuprošlosti.Jedinopodručjeugospodarstvukojebilježistalnirastod1995.godinejeturizam.Poljoprivredaudaljeostajenaograničenojrazniuvećinisela,najčešćenaraziniopstankailizamjesnutrgovinu.

Gospodarstvoužupanijijeupostupkurevitalizacijesapotrebombalansiranjaindustrijskihaktivnostimalogstupnja, te razvojasektoramalog i srednjegpoduzetništvasavećomeksploatacijomžupanijskihbogatihprirodnihresursa,obalnogpodručjailokalnetradicijeuobrtništvu.

Glavni izazov u gospodarstvu jemigracijamlađe populacije u urbane centre izvan županije. Uzastopnaredukcijauradnojsnazi,naročitoeduciranihradnika,znatnoutječenarazvojpoduzetničkedjelatnosti, teodvraćastraneulagačeodregije.

Drugifaktorkojiobjašnjavasporirastprivatnogsektorajenedostatakadekvatnefizičkeposlovneinfrastruk-turenarazinižupanije.Ovopitanjejeadresiranovladinimplanomzagospodarskirazvojiz2004.godine,te-meljemkojegćeŠibensko-kninskojžupanijibitidodijeljeno24milijunaHRKzaizgradnju16poslovnihzone.Urazdobljuod2001.dorujna2005.godine,odobreno je9,1milijunHRKza izgradnju7poslovnihzona:Ražine,Podi,Drniš,Stanine(Vodice),Kosa,PreparandijaiPromina(Oklaj).NapodručjužupanijenalaziseijedanpoduzetničkiinkubatoruKninutejeupripremuotvaranjeinkubatorauMandalinikrajŠibenika.Nadalje,uplanujeotvaranje«One-stop-shopa»kakobisepodržaorazvojsrednjihimalihpoduzeća,apred-viđenojedaupotpunostifunkcioniradokraja2006.godine.

Također,županijaŠibensko-kninskanapravila jeplanizgradnjenovih idovršenjazapočetihpoduzetničkihzonaŠibensko-kninskežupanijeuperioduod2004.do2007.godinekojimse,uzgorenavedenih7,spomi-njedodatnih10poslovnihzona:Pakovoselo,Radonić,Trbounje,ČistaVelika,VedroPolje,Golubić,Polača,

44


Starastraža,SuhopoljeiUnešić.PoslovnezonePodiiČistaVelikaidentificiranesukaozoneodžupanijskogznačaja.Svejevećibrojobiteljikojekoristefinancijskusocijalnupomoćzbogvisokestopenezaposlenostiiposebnihproblemaskojimasusuočenipovratniciidoseljenici.

Posljednjistatističkipodacizalipanj2005.godinepokazujudaŠibensko-kninskažupanijaimanajvišiposto-takkorisnikafinancijskesocijalnepomoći(pomoćizauzdržavanje):11.603korisnikaili10,3%.

5.6. STRUKTURA PRIVREDE:

5.6.1. Zapadna Slavonija

PodručjekojejednimsvojimdijelompokrivajutriŽupanijeitoBjelovarsko-Bilogorska,Požeško-SlavonskaiBrodsko-Posavska.Natompodručjunalazise45velikihprivrednihsubjekatakojisevećinomnalazeuŽu-panijskimsredištima,aliimaihinapodručjuPDS-u.SrednjiimanjigospodarskisubjektivećinomsenalazeokogradskihsredištakaoštojePakrac,Lipik,DaruvariNovaGradiška.Uopćinamasevećinomnalazemalapoduzeća,zadrugeinekeuslužnedjelatnosti.Navodimosamonekeodvelikihprivrednihsubjekata:

“Dukat”BjelovarPreradamlijekaiproizvodnjasira, �“Zdenka”VelikiZdenciPreradamlijekaiproizvodnjasira, �“Irida”DaruvarProizvodnjaipreradaslatkovodneribe, �“Pivovara”DaruvarProizvodnjaalkoholnihpića, �“Badel”DaruvarProizvodnjavina, �“PoljodarTim”DaruvarPoljoprivreda,doradaiskladištenje, �“Terme”DaruvarTurističkorekreacijskicentar, �“Kamen”Siračpreradakamenaiproizvodnjavapna, �“Industrijastakla”Lipikproizvodnjaravnogstakla, �“Slavonijaslad”NovaGradiška”proizvodnjapivarskogslada, �“Zvečevo”PožegaPrehrambenaindustrija, �“SpinValis”PožegaDrvnaindustrija, �

SrednjihimalihpoduzećauovetriŽupanijeodnosnonaciljanimopćinamaimaoko222privrednasubjektakojisevećinombave,poljoprivrednomproizvodnjom,prehrambenomproizvodnjom,proizvodnjomalkoholaisokova,metalnaindustrija,drvnaindustrija,šumarstvo,preradakamena,proizvodnjaopeke,građevinarstvoturizamiugostiteljstvo.PojedineopćinekaoštojeĐulovac,GornjiBogićevci,SaraGradiškaiDragalićizuzet-nomaloimajuprivrednihsubjekatastogasutoopćineizuzetnonerazvijeneuodnosunaŽupanijskasredišta,tesuteopćineujednopodručjapoželjnazapovratakSrpskogstanovništva.

5.6.2. Banija i Kordun

TojepodručjekojepokrivajudvijeŽupanije,Sisačko-MoslavačkaiKarlovačkaŽupanija.Natompodručjunalazise22velikai44manjagospodarskasubjektakojasenalazenaciljanimOpćinama.Nekiodvelikihgospodarskihsubjekatasu:

«GAVRILOVIĆ«Petrinjad.o.o.proizvodnjamesaimesnihprerađivanja �«SEGESTICA»Sisakproizvođačetilnogalkohola,žestokihpića,voćnihsirupaiocta, �«VIVERA»Sisakproizvodnjadječjeidijetetskehrane, �«PRISTANIŠTEISKLADIŠTA»SISAK, �

45


«MOSLAVKA»KUTINA �«TOPUSKO»lječilišno-turističkikompleksTopusko �«Karlovačkapivovara»Karlovac,proizvodnjaalkoholnihibezalkoholnihpića, �«PPK»Karlovačkaindustrijamesa,proizvodnjaiprerada, �«KIM»Karlovačkaindustrijamlijeka,proizvodnja,otkupiprerada, �«ABB»Karlovacplinsketurbine, �

SvinavedeniprivrednisubjektinalazesevanPPDS-aosim“Gavrilovića”izPetrinjekojisebavipreradommesa imesnihprerađevina istvarni jegenerator razvojapodručjaodposebnedržavneskrbi iujednosenalazinaPPDS-u.TakođernaPPDS-u,tj.našihopćinanalazisečetrdesetakmanjihprivrednihsubjekata,anjihovaproizvodnjaodvijaseuslijedećimpodručjimaito:

Prerada drveta kroz 21 privrednih pogona, �Ciglaneigrađevinskipogoni13privrednihpogona, � Poljoprivredno prehrambeni pogoni 5 privrednih pogona, � Šumarije 2 privredna pogona, � Konfekcije 2 privredna pogona, � Centar za rehabilitaciju 1 ustanova, �

Većinaovihopćinasuizrazitonerazvijene,nemajuznačajnijihprivrednihpotencijalazanovozapošljavanje.DaljnjiekonomskirazvojovihpodručjaodvijasevanpodručjaodPDS-aiuzrokovatićedaljnjunezaposlenosti migraciju stanovništva.

5.6.3. Lika

PodručjeLikeadministrativnopokrivaŽupanijaLičko-Senjska,anatompodručjuima8većihprivrednihsu-bjekatai10manjihgospodarskihsubjekatakojisenalazenaciljanimopćinama.Nekiodvećihgospodarskihsubjekatasu:

“NacionalniParkPlitvice”PlitvičkaJezera,Turističkikapaciteti, �“DIP”Perušićdrvnaindustrija, �“Bigram”Gospićgrađevinskaindustrija, �“HEP”GospićElektrodistribucija, �“SUN”TuristNovalja,turističkopoduzeće, �“TRIDDRVO”DrvnaindustrijaVrhovine, �

NapodručjuLikediovećihpoduzećapoputNPPlitvicenalazesenapodručjuPPDS-a,odnosnoregistriranisunapodručjuopćinePlitvičkaJezera.NapodručjuLikenemamnogovelikihprivrednihpoduzeća,većsutopremanomenklaturivećinomsrednjaimalapoduzeća.IovdjejeslučajdasupoduzećakojanoseprivreduŽupanijesmještenavanpodručjaPPDS-a.PodručjeLičko-Senjskežupanijejeizrazitonerazvijeno,aopćinekojemianaliziramosunajnerazvijenijeuHrvatskoj.Strukturaprivredepremaproizvodnjamainaovojžupa-nijiodvijaseupodručju,preradedrveta,građevinarstvu,preradikamena,stočarstvo,poljoprivredaturizami ugostiteljstvo.

5.6.4. Dalmacija

PodručjeDalmacijepokrivajudviježupanijeitoŠibensko-KninskaiZadarskaŽupanijatenatompodručjuima 15 velikih privrednih subjekata, dok malih i srednjih subjekata ima oko 2150. Neki od velikih gospodar-skihsubjekatakojidjelujunapodručjuovedvijeŽupanije:

TLM Šibenik, Prerada aluminija, �

46


Luka Šibenik, Prijevoz, ukrcaj i iskrcaj tereta, �Nacionalnipark«Krka»Šibenik,Turističkorekreacijskicentar, �«TVIK»Knin,Proizvodnjavijaka, �«Maraska»Zadar,Tvornicapića, �TankerkomercZadar,Dioničkodruštvozaturizamitrgovinu, �«Vinarija»Benkovac,Proizvodnjaipreradapića, �«Hladnjače»Benkovac,Skladištenjeipreradaproizvoda, �

NapodručjuovedvijeŽupanijevelikisisteminalazeseuŽupanijskimsredištimakojisuiutjecalinarazvojtihpodručjaivelikiodlivradnesnageizunutrašnjostiutegradove.Drugakoncentracijamalihisrednjihpo-duzećanalaziseutrigradaunutrašnjosti,atojeBenkovac,KniniDrniš,kojisutokomovogaratadoživjelivelikiegzodustesesadanatompodručjuvećinomnalazidoseljeniciizBiHisaKosova.VidljivojedasetrendrazvojaodstraneDržaveusmjeravanatapodručjadoksedrugapodručjanakojesevraćaSrpskostanovništvosustavnozanemaruju.Napodručjuciljanihopćinanalazisestotinjakmalihisrednjihpoduzećakojasukoncentriranauvećgorenavedenimgradovima.NapodručjupovratničkihopćinanalazesemalipogonikojivećinomradeuslužnedjelatnostiilivršenekakveeksploatacijesirovinaipokojaPoljoprivrednazadrugakojajeunekomsvompočetnomrazvoju.Strukturaprivredenaciljanimopćinamaje,proizvodnjagrađevinskogmaterijala,proizvodnjamlijekaimesa,proizvodnjastolarijeoddrveta,plastikeimetala,Poljo-privrednezadrugeraznihtipova,građevinsketvrtke,proizvodnjagumeiplastike,proizvodnjagipsanihploča,trgovina, ugostiteljstvo i turizam.

47


5.7. USKLAĐENOST EKONOMSKOG PROGRAMA SDF-a S STRATEŠKIM CILJEVIMA RAZVOJA ŽUPANIJA SA PPDS-a

5.7.1.BRODSKOPOSAVSKAŽUPANIJA

STRATEŠKI CILJ 1: JAČANJE GOSPODARSTVA NA NAČIN KOJI VODI ZNAČAJNOM I TRAJNOM SMANJENJU NEZAPOSLENOSTI

Prioritet 2: Formiranje programa podrške poduzetništvu s ciljem rasta poduzeća Mjera6: Izradaiprovedbaprogramazapoboljšanjestruktureimehanizamaza podršku poduzetništvu Prioritet5: Poticanjerazvojapoljoprivredneproizvodnje Mjera12: Poticanjezadrugrastvaiostalihoblikaudruživanjapoljoprivrednika Mjera13: Poboljšanjeinstitucionalnepodrškepoljoprivrednomsektoru Mjera15: Modernizacijaiproširenjeasortimanapoljoprivredneproizvodnje

STRATEŠKI CILJ 2: IZGRADNJA INFRASTRUKTURE POTREBNE ZA RAST POSLOVNIH SUBJEKATA I SNAŽNO UPRAVLJANJE OKOLIŠEM Prioritet 8: Zaštita okoliša Mjera24: Poticanjeekološkepoljoprivredneproizvodnje

STRATEŠKI CILJ 3: UNAPREĐENJE RAZVOJA OBRAZOVNOG SUSTAVA NA NAČIN KOJI POGODUJE GOSPODARSTVU

Prioritet10: Omogućavanjedodatnogobrazovanja Mjera34: Poboljšanjepostojećihiizradanovihprogramadodatnogobrazovanja osnoviistraživanjapotrebaposlovnogsektorainjihovaprovedba

STRATEŠKI CILJ 4: RAZVOJ DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE S CILJEM UNAPREĐENJA POLOŽAJA RANJIVIH SKUPINA

Prioritet 11: Podrška sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Mjera38: Izradaiprovedbaprogramasocijalneigospodarskeuključenostite programapomoćiranjivimskupinama Prioritet 13: Podrška razvoju civilnog društva Mjera44: Promocijacivilnogsektoraipodizanjesvijestionjenojuloziivažnostite jačanjeulogecivilnogdruštvauprocesimaodlučivanja Mjera45: Izradaiprovedbaprogramazapoboljšanjestruktureimehanizamaza podrškuneprofitnimorganizacijamaiorganizacijamacivilnogdruštva Mjera47: Umrežavanjeorganizacijacivilnogdruštvatepoticanjemeđuregionalnei međudržavnesuradnjecivilnogsektora

48


5.7.2.SISAČKOMOSLAVAČKAŽUPANIJA

STRATEŠKI CILJ 1: RESTRUKTURIRANJE GLAVNIH GOSPODARSKIH GRANA RADI BOLJE KONKURENTNOSTI

Prioritet 2: Poduprijeti malo i srednje poduzetništvo Prioritet 3: Restrukturiranje poljoprivrede

STRATEŠKI CILJ 3: UNAPRIJEDITI KVALITETU ŽIVOTA POBOLJŠANJEM OBRAZOVANJA, PODUPIRANJEM CIVILNOG DRUŠTVA TE OČUVANJEM OKOLIŠA

Prioritet 9: Prilagođavanje obrazovanja prema potrebama tržišta Prioritet 11: Promoviranje civilnog društva

5.7.3.BJELOVARSKOBILOGORSKAŽUPANIJA

STRATEŠKI CILJ 1: RAZVOJ POLJOPRIVREDE, PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE TE KONTINENTALNOG TURIZMA UZ ODRŽIVU EKSPLOATACIJU PRIRODNIH RESURSA

Prioritet 1: Efikasnija poljoprivredna proizvodnja Mjera1: Edukacijapoljoprivrednihproizvođača Mjera3: Povezivanjeprimarneproizvodnjeiprerade

STRATEŠKI CILJ 2: STVARANJE POTICAJNOG GOSPODARSKOG OKRUŽENJA

Prioritet 5: Poboljšanje razine znanja i vještina Mjera14: Osnivanjenovihedukacijskihprograma

STRATEŠKI CILJ 3: RAZVOJ DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE

Prioritet 7: Razvoj civilnog društva Mjera18: Jačanjepartnerstvajavnogiposlovnogsektoraicivilnihinicijativa

5.7.4.POŽEŠKOSLAVONSKAŽUPANIJA

STRATEŠKI CILJ 1: POVEĆATI KONKURENTNOST TVRTKI NA DOMAĆIM I STRANIM TRŽIŠTIMA KROZ BOLJE ISKORIŠTAVANJE PRIRODNIH POTENCIJALA, PODRŠKU UVOĐENJU SUVREMENIH TEHNOLOGIJA I METODA POSLOVANJA TE OSIGURANJE PREDUVJETA ZA PRIVLAČENJE INVESTICIJA

Prioritet 4: Restrukturiranje poljoprivrede Mjera1: Poboljšanjevezaizmeđuproizvođača,prerađivačaitrgovacatemeljeno natržišnojpotražnji

49


Mjera2: Poticanjerazvojaobiteljskihgospodarstavaiosnivanjepoljoprivrednihzadruga, udruga i clustera Mjera3: Poticanjerazvojasvihoblikapoljoprivrede

STRATEŠKI CILJ 2: SMANJITI NEZAPOSLENOST ZA 30% KROZ OSNAŽIVANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODRŠKU PODUZETNIŠTVU

Prioritet 1: Edukacijski programi za prekvalifikaciju i doškolovanje radi boljeg pristupa tržištu rada Mjera2: Dodatneedukacijezaupoznavanjesposlovanjemistandardimana Međunarodnomtržištu(EU) Mjera3: Izvaninstitucionalnoobrazovanje,prekvalifikacijaipodrškaza zapošljavanje osoba iz marginaliziranih skupina

STRATEŠKI CILJ 4: OJAČATI INSTITUCIONALNE KAPACITETE U UPRAVLJANJU RAZVOJEM

Prioritet 2: Osposobljavanje udruga i mjesnih odbora za participiranje u odlučivanju i rad na razvoju zajednice Mjera1: Edukacijskiprogramiitehničkapodrškazaudrugeimjesneodbore Mjera3: Unaprijeditisuradnjuizmeđuudrugairegionalneilokalnesamouprave Prioritet 3: Sustavno upravljanje razvojem i provođenje ROP-a Mjera2: Povećanjeinformiranostiiosposobljenostilokalnogstanovništva,udrugai institucijaužupanijizapristupanjerazvojnimfondovima

5.7.5.KARLOVAČKAŽUPANIJA

STRATEŠKI CILJ 1: STVARANJE PREDUVJETA ZA GOSPODARSKI RAZVITAK

Prioritet 1: Podrška poduzetništvu Mjera3: Programiodrživoggospodarskograzvojapodručja Mjera4: Uvođenjenovihtehnologijaipotporainovacijama

Prioritet 3: Povećanje poljoprivredne proizvodnje Mjera2: Unaprjeđenjaskladištenja,obradeipreradeupoljoprivrednojproizvodnji Mjera4: Razvitakzadrugrastva

STRATEŠKI CILJ 3: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA, OBRAZOVNOG SUSTAVA I RAZVITAK CIVILNOG DRUŠTVA

Prioritet 1: Poboljšanje kvalitete života Mjera1: Poboljšanjekvaliteteživotaranjivihskupina Mjera2: Zaštitaipromocijaljudskihprava

Prioritet 2: Razvitak obrazovnog i odgojnog sustava Mjera1: Prekvalifikacijaidodatnaizobrazba

50


Prioritet3: Poticanjemeđusektorskesuradnje Mjera1: Razvitakpartnerstvajavnoginevladinogsektora

5.7.6.ŠIBENSKOKNINSKAŽUPANIJA

STRATEŠKI CILJ 1: POTICATI POTENCIJAL RATOM POGOĐNIH PODRUČJA KROZ UNAPREĐENJE INFRASTRUKTURE I JAČANJE DRUŠTVENO- GOSPODARSKE STRUKTURE

Prioritet 1: Potpora i promocija lokalnog gospodarstva Mjera1: Revitalizacijaproizvodnjeipreradatradicionalnihkulturaupoljoprivredi Mjera3: Usvajanjenovihtehnologija

Prioritet 5: Zaposlenost Mjera15: Financijskapotporazaotvaranjenovihradnihmjesta (uključujućisamozapošljavanjeimlađupopulaciju) Mjera16: Prekvalifikacijasuficitarnihkadrova

5.7.7.LIČKOSENJSKAŽUPANIJA

STRATEŠKI CILJ 1: TEHNOLOŠKI RAZVIJENI POLJOPRIVREDNI I PREHRAMBENI PROIZVODI S REGIONALNIM OBILJEŽJIMA PRISUTNI NA HRVATSKOM I EU TRŽIŠTU.

Prioritet 2: Institucionalna i financijska podrška razvoju poljoprivrede Mjera3: Razvojstočarskeiratarskeproizvodnjeipodrškazadrugrastvuu poljoprivredi. Mjera4: Podrškaosnivanjumalihprehrambeno-proizvodnihiprerađivačkihkapaciteta,kao i kapaciteta marikulture i akvakulture (sušare, sirane, prerada mesa, uzgajališta riba,školjki,uljare,kožare,preradavuneisl.). Mjera5: Potporarazvojutržištazalokalnepoljoprivredneproizvode (osiguravanjetržištazalokalneproizvođače). Mjera6: Poticanjeipodrškarazvojueko-poljoprivrede. Mjera8:Uvođenjenovihtehnologijauciljuunapređenjakonkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Mjera9: Programiruralnograzvoja(socijalno-kulturniigospodarskiprogramiradi poboljšanjauvjetaživotanaseluiuključivanjazajednice).

STRATEŠKI CILJ 2: RAST TURISTIČKE INDUSTRIJE KAO KLJUČNOG POKRETAČA RAZVOJA ŽUPANIJE.

Prioritet 4: Razvoj cjelovite ponude turističke destinacije Mjera12: Razvojselektivnihoblikaturizmaiizgradnjaosnovneinfrastruktureza razvojnovihoblikaturističkeponudeuztodaprioritetbudezaštitaokolišaiodrživi razvoj. Mjera13: Očuvanjeprirodne,kulturneitradicijskebaštinekaotemeljnogresursaza

51


razvoj turizma.

STRATEŠKI CILJ 3: RAZVIJENO MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO S POVEĆANIM UDJELOM PROIZVODNJE I IZVOZA FINALNIH PROIZVODA S NAGLASKOM NA PRIREĐIVAČKU INDUSTRIJU BAZIRANU NA PRIRODNIM RESURSIMA.

Prioritet 5: Stvaranje uvjeta za brzi razvoj poduzetništva Mjera17: Provedbaprogramaunapređenjatržišneorijentacijemalihpoduzetnika. Mjera19: Izgradnjapovjerenjaisuradnjeizmeđupoduzetnikailokalnihvlasti.

STRATEŠKI CILJ 4: RAZVOJ DRUŠTVENE I FIZIČKE INFRASTRUKTURE I ULAGANJE U LJUDSKE RESURSE ŠTO ĆE ZAJEDNO S RAZVOJEM GOSPODARSTVA VODITI POBOLJŠANJU KVALITETE ŽIVOTA I OSTANKU MLADIH OBITELJI U ŽUPANIJI.

Prioritet 7: Povećanje razine vještina i znanja radno sposobnog stanovništva u cilju povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada Mjera24: Provedbaprogramaprekvalifikacije,dokvalifikacijeistjecanjakvalifikacijaradne snageusuradnjiprivatnogijavnogsektoratepovećanjeznanjaivještinasocijalno isključenihgrupa(opismenjavanje).

Prioritet 8: Modernizacija društva, stvaranje uvjeta za održivi povratak, te naseljavanje mladih obitelji Mjera28: Stvaranjeipromocijauvjetazaodrživipovratakinaseljavanjemladihobitelji. Mjera32: Značajnainstitucionalnaifinancijskapodrškarazvojucivilnogdruštva

52


6. SWOT ANALIZA

6.1. UVOD:

KrozprošlapoglavljaodnosnoprovedenuAnalizustanja,opisanisuključniraspoloživiresursi,nedostatciirazvojnetendencijeskojimasepodručjaodposebnedržavneskrbisuočavaju(PPDS).AnalizastanjapodručjaPPDS-aismjerniceekonomskograzvojadefiniranisuRegionalnimrazvojnimpla-novima ROP-ovima, Programima ukupnog razvoja PUR-ovima, te je i naš Program ekonomskog razvoja usklađensatimdokumentima.SWOTanalizaokruženjazanašEkonomskiprogramproizašlajeizSWOTanalizaROP-ovašestŽupanijakojesenalazenapodručjuPPDS-a,adefinirajuključnesnage,slabosti,prilikeiprijetnjekojekarakterizirajupodručjePPDS-a.

6.2.ZAKLJUČCISWOTANALIZE

SWOTanalizumožemopodijelitina«pozitivne»atribute(svojstva)PodručjaodPPDS-a(unutarnjesnagekojepostojenapodručjuPPDS-airazvojneprilikekojebipodručjePPDS-amogloiskoristiti),tena«nega-tivne»atributeodnosnounutarnjeslabostikojepostojenapodručjuPPDS-aiprijetnjerazvojuskojimaćesepodručjePPDS-anajvjerojatnijesuočitiunarednomperiodu.Viditablicubroj19.OcjenaekonomskogpotencijalapodručjaPPDS-atemeljisenaispitivanjupozitivnihatributaPPDSpodručja.Zarealizacijueko-nomskogpotencijalanapodručjuPPDS-a,morasesvladatinizrazvojnihpreprekaismetnji.

6.2.1. Snage

RazvojpodručjaodPPDS-atemeljisenaočuvanjuiunaprjeđenjulokalnihresursa,kaoštosu:

Prostor i prirodni resursi: � NapodručjuPPDS-a,posebnosunezagađenivodniizemljišniresursi,akrajolikjeatraktivanprirodniresurskojimožepoticatiekonomskirazvoj.Postojeizrazitopovoljniuvjetiza razvoj poljoprivrede na velikim površinama pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju što ukazuje na postojanje prilika za razvoj ovoga sektora. Nadalje, postoji potreba za modernizacijom poljoprivredne proizvodnje,okrupnjavanjemzemljištatejačanjemadministrativneistručnepodrškeuovomsektorus ciljem populariziranja ove grane proizvodnje, samozapošljavanja mladih ljudi u ovoj djelatnosti i omogućavanjusolidnihizvoraprihoda.Uslijedraznolikostinadmorskevisine,reljefaibonitetazemljišta,rasprostranjene su različite vrste samoniklog ljekovitog bilja i šumskih plodina. Zbog industrijskenerazvijenostisačuvanihvodotokaizemljištapostojeidealniprirodnipreduvjetzaproizvodnjuzdravehranepomeđunarodnimstandardima.ProstorPPDS-auz zemljišne resurseposjedujeosnove zarazvoj turističkih kapaciteta u području zdravstveno-rekreacijskih centara (Daruvar, Lipik,Topusko,Plitvice, Park prirode Krka, Velebit) i razvoja seoskog turizma na obiteljskim imanjima.

Ljudski resursi: � NapodručjimaPPDS-avelikbrojosobaradnosposobnih(mlađiisrednjedobi), je nezaposleno s daljnjom tendencijom porasta nezaposlenosti. Zbog rata i migracije stanovništva na tim područjimaživivelikibrojuseljenikakojisuradiliuindustrijiinekimdrugimdjelatnostima.Stogaseve-ćinanjihstručnousavršavaradiuspješnijegvođenjasvojihgospodarstava.Također,natimpodručjimaizuzetnojebilajakakooperativnaizadružnaproizvodnjapastogavećinaobiteljskihgospodarstavakojasurazvijenaimajutendencijukaraznimoblicimaudruživanja.

Ekonomski resursi i gospodarstvo: � Uzimajućiuobzirtradicijuuindustrijinaročitouprehrambeno-

53


prerađivačkoj industriji, kemijskoj, metaloprerađivačkoj i drvoprerađivačkom sektoru te postojećimprirodnim resursima koji bi se mogli usmjeriti u daljnju proizvodnju, preradu i stvaranje novih proizvoda.

NaročitonapodručjimaPPDS-apostojitradicijaustočarstvu(govedarstvokrozproizvodnjumlijekaitovteladi,svinjogojstvoiovčarstvo),voćarstvo(nasadišljive,jabuke,breskveimasline),vinogradarstvo(vinske istolnesortegrožđa) ipovrtlarstvo(ličkikrumpir,kupus).ProizvodnjapovrćauzaštićenomprostoruizraženajeuDalmatinskomzaleđuipodručjuSlavonijeuzgradskesredine.Uzvelikekapaciteteupreradimlijeka(SirelaBjelovar,ZdenkaVelikiZdenci,KimKarlovac,LuraZagebiVindijaVaraždin)intenzivno se razvijaju imali pogoni za preradumlijeka i proizvodnjumliječnih prerađevina. Velikiprerađivačkikapaciteti«Gavrilovića»i«Agrokora»razvijajusvojeoperativneprogrameusvinjogojstvuigovedarstvunaslanjajućisenasuvremenoorganiziraneOPG-e iPZ-euciljuosiguranjadovoljnekoličinakvalitetnihsirovinazapreradudomaćegpodrijetla.ZaleđeDalmacijeizuzetnojeatraktivnozarazvojvoćarske,vinogradarskeipovrtlarskeproizvodnjezbogblagemediteranskeklime,blizinetržištaimogućnostiprodajevelikihkoličinatihproizvodausvježemstanju.Ekonomskemjeredržavnepolitikestvarajuosnovnepreduvjetezarazvojpoduzetničkeklimeputem(operativniprogramiupoljoprivredi,kamatnih stopa, potpora, poticaja te poticanja stambenog zbrinjavanja stanovništva). Kroz provedenu tranziciju privrednog sustava OPG-i su postali glavni nosioci privrednog razvitka u poljoprivredi. Proces formiranjaOPG-a tečevećpetgodina i imadaljnju tendenciju razvoja.Zadrugekaosastavnidiosustavasabitnodrugačijomulogompostojenaovimpodručjimaiustalnosebrojčanopovećavaju.Većinanjihostvarujesvojuosnovnuulogupostajunosiocirazvojaproizvodnjekodsvojihzadrugaraiorganizatorinabaveiprodajeroba.Ururalnimpodručjimapostojitradicijaseoskihzanata(kovači,kolari,remenariitd.)iraznihproizvodaoddrveta.UrazvijenijimpodručjimaPPDS-auspostavljenajemeđusektorskasuradnjasciljemboljegibržegrazvojazajednice.TakođerkodnaprednihOPG-aiPZ-arazvijenajemodernakoncipiranaproizvodnjakojaomogućavasamozapošljavanjeiprimjereniživotnistandard.JakiturističkicentrinaPlitvicama,Topuskom,NacionalnomparkuKrkaiCetne,Daruvaruotvaraju mogućnosti razvoja obiteljskog turizma. Sačuvana priroda, različiti krajolici i nadmorskevisine,bogatstvošumaiukupneprirodetedobekomunikacijskepovezanostisagradskimiturističkimsredištimaomogućavajurazvitakidaljnjaulaganjaruralni,lovni,sportskiirekreativniturizam.

6.2.2.Slabosti:

HoćeliseopisaneprilikeiznašeSWOTanalizezapodručjePPDS-aostvaritiuvelikeovisiomogućnostimaotklanjanja niza razvojnih slabosti.

Prostor i prirodni resursi: � SeoskapodručjanaPPDS-uuglavnomsusmješteniizvanglavnihprometnihpravaca.Lokalnaprometnainfrastrukturajeloša,bezodržavanjaistendencijompogoršanjastanja.UvećiniOpćinalokalnevlastinestavljajuuplansanacijeiredovnogodržavanjaputnuinfrastrukturupovratničkihnaselja.Obnovaelektrodistributivnemreženijezavršenazajošpreko200povratničkihnaseljanapodručjimaPPDS-a.Zajedničkidruštveniigospodarskiobjekti(Društvenidomovi,škole,ambulante, otkupne stanice, laktofrizi) uglavnom su uništeni što dodatno otežava naseljavanjeruralnogprostoraistvaranjeuvjetazarazvojpoduzetništva.Uništena,oštećenailidevastiranaimovinapoljoprivrednika (osnovno stado, voćnjaci, stočarski objekti, mehanizacija i oprema) dodatne supoteškoćezazapočinjanjeproizvodnjenaOPG-u.Timesupovećanapočetnaulaganjauproizvodnju,atroškoviproizvodnjevećizbogneophodnerevitalizacijeproizvodnihkapaciteta.

Ljudski resursi: � Promjene u strukturi privrede i ubrzani tehnološki razvoj u okruženju stvorili supotrebu za dodatnim specijalističkim znanjima kod samozapošljavanja i u poljoprivredi. Nakon

54


provedenetranzicijeviškoviindustrijskeradnesnagebezpraktičnihznanjaiformalnihkvalifikacijatežekasamozapošljavanjunaOPG-u.Ekonomskemigracijestručneradnesnagetj.negativnaselekcijaradnosposobnogstanovništvauvjetovalisuda jena tompodručjuostalauglavnomnekvalificiranaradna snaga. Time su im, bez dodatnog obrazovanja, mogućnosti zapošljavanja bitno umanjene.Visokanezaposlenost,slabeinvesticijeuprivrediotežavajuzadržavanjestanovništva.Zbogtogajeprisutna tendencija smanjenja stanovnika uz pogoršanje starosne strukture. Lokalna vlast ne razvija programemaleprivredetenezaposleninesagledavajumogućnostisamozapošljavanjanitiuočavajumogućešansezarazvitakvlastitogaposla.

Ekonomski resursi i gospodarstvo: � Novoformirani OPG-i u poslovanju iskazuju niz slabosti. I daljejeprisutantradicionalannačingospodarenjauzsporousvajanjesuvremenihtehnologija.Lošatehnološka opremljenost gospodarstava posljedica je malog obujma i slabe rentabilnosti proizvodnje. Poredslabihupravljačkihznanjaizraženajevelikainformatičkanepismenost.Prethodnenegativnostiu konačnici semanifestiraju kroz slabe financijske pokazatelje, niske plaće i znatno niži BDP odprosjekaRH.Zbogspecifičnostipodručjaosjećasepotrebazadodatnominstitucionalnompotporompoduzetništvu, razvoju OPG-a i Zadruga, očuvanju ruralnog prostora te poboljšanju demografskestrukture.Uslijedizraženepotrebezainvesticijskimsredstvimaislabogimovnogstanjatj.garancijazakredite,potrebnojerazraditiidrugačijevidoveulaganjauOPG-evankreditniharanžmana.Zbogpromjene privrednog sustava zadrugrastvo je izgubilo materijalnu bazu, te je time osnivanje novih zadrugadodatnootežano.Ekonomskislabezadrugenemogudazadovoljavajupotrebezadrugarakao sposobni privredni subjekti. Neophodna su dodatna investicijska ulaganja i razvoj kapaciteta zadružnogmenadžmenta. Kroz promjenu zakonskih propisa u zemljišnoj politici postići promjeneunasljeđivanjuzemljišta irješavanju imovinskopravnihodnosauskladusapotrebamasuvremenepoljoprivrede. Istovremenomprimjenom idrugihaktivnihmjera težiti okrupnjavanjugospodarstava.Lošem ekonomskom stanju doprinosi i provedena tranzicija sa znatnim brojem zatvorenih industrijskih pogonanapodručjuPPDS-akojisubilinosiocizaposlenostiirazvojatogapodručja.

55


Jakosti/Snage SLABOSTProstor, prirodni resursi

Bogatstvo obradivog tla i šuma, te površinskih voda � Kvalitetni resursi za biljnu i šumarsku proizvodnju, �Očuvaniokoliš-potencijalzarazvitakekološke �proizvodnje hrane Jedinstvene prirodne prednosti (park prirode Lonjsko �polje, Sava, kupa, Una) Bogatstvo ljekovitim biljem, gljivama i šumskim �plodinama.Nacionalniiprirodniparkovi(Krka,Plitvičkajezera) � Mediteranska klima �

Ljudski resursiTradicijaudruživanjagrađanaizuzetnojedugai �bogata Povoljna dobna struktura radnog potencijala �(zastupljenost mladih u nezaposlenim)Rastućibrojosobauključenihuobrazovanjei �prekvalifikaciju,podizanjerazinevještinanatržišturada,

Gospodarstvo/ekonomski resursiTradicijauprerađivačkojindustriji �Tradicijauproizvodnjihrane–stočarstvo, �mljekarstvo,ribarstvo,vinarstvo,pčelarstvo,stalanrast obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva kojeosnažujegospodarstvo,kaopotencijalzakomercijalnu poljoprivredu,Tradicijaobrtništva,zanataikućneproizvodnje �hraneRastućibrojpoduzetnikaisamostalnozaposlenih �postupno širenje poslovnog sektora, Razvija se efektivno partnerstvo javnog i privatnog �sektora,Relativnablizinavelikihturističkihtržišta �

Prostor, prirodni resursi i infrastruktura Smještaj izvan prometnih pravaca � Relativna zemljopisna izoliranost i loša prometna �infrastruktura,SlabkapacitetElektromrežeinemožezadovoljiti �potrebe stanovništva. Devastirani gospodarski objekti, društvena i �socijalna infrastruktura..

Ljudski resursi Neadekvatna ponuda radne snage po obrazovnoj �strukturi i duljini trajanja nezaposlenostiNepovoljnademografskakretanja–stalno �smanjenjebrojastanovnikai«starenje»stanovništvaVisokanezaposlenost,većinanezaposlenihje �nekvalificirana Velik udio radno sposobnog, a neaktivnog �stanovništvaNedovoljnorazvijenasvijestomogućimprilikama �

Gospodarstvo/ekonomski resursi Sporost u usvajanju suvremenih tehnologija �Slabainformatičkapismenost �Nedostatnaupravljačkaznanja � Loša tehnološka opremljenost gospodarskih �subjekataProsječnanetoplaćaznatnozaostajeodiznosa �prosječneplaćeuRHNedovoljnopraćenjeefekatapostojećihpoticajnih �inicijativa Nedostatak potpornih institucija za realizaciju �financijskihmogućnostiNekorištenjemogućih,neklasičnih,izvora �financiranja Neriješeni imovinsko-pravni odnosi �Nedostatakpoduzetničkeinicijative � Usitnjena poljoprivredna proizvodnja bez ekonomske �isplativosti,Velikibrojzatvorenihpoduzećaiobrta,tenaglašena �nelikvidnost

Tablica broj 28

56


Prilike PrijetnjeProstor, prirodni resursi

Rastdomaćeiinozemnepotražnjezatradicionalnim �proizvodimaRastućizahtjeviuEvropizaseoski,prirodnii �sportski turizam

Ljudski resursiRazvojinformacijskogdruštva/ITmreža �Partnerstvonalokalnoj,državnojiinternacionalnoj �raziniPovećanjeaktivnostiisuradnjesadrugimŽupanijamauRH,temeđunarodneiprekograničnesuradnje Daljini razvoj obrazovanja, povezivanje obrazovanja �i gospodarstva,Velikibrojljudiživiuvaniudijasporivoljnisuse �vratiti i investirati,

Gospodarstvo/ekonomski resursiPolitičkaidruštvenaklimakojapodržavarazvoji �ulaganje u proizvodnjuPromocijažupanijeisustavniradnaprepoznatljivosti �proizvodasaovogpodručja(brandiranje) Proširenje poljoprivredne proizvodnje utemeljeno na �osnaživanjupoljoprivrednihdomaćinstavairazvojkomercijalne prerade, te povezivanje poljoprivrede i stočarstvasprerađivačkomindustrijom, Razvoj raznih oblika kontinentalnog �turizma–lovnog,lječilišnog,rekreativnogiruralnogIskorištavanjemeđunarodnihfondovazaregionalni razvoj (npr. EU predpristupni fondovi, podizanjesvjestioraspoloživimfondovimaiidentifikacijadobrihprojekata)Uključivanjeurazvojneprogramepodručjaod �posebnedržavneskrbinalokalnojrazini. Razvitak ekonomskih veza s regijama u susjednim �zemljama (uspostavljanje trgovinskih odnosa sa susjednim zemljama)

Prostor, prirodni resursi i infrastrukturaPovećanjezagađenja(rezultatneadekvatnog �upravljanjakrutimitekućimotpadomiokolišem)Ljudski resursi i društvene djelatnosti �Odljev visokokvalitetne radne snage, posebno �mladih radi kvalitetnijih uvjeta u drugim sredinamaDeruralizacija/depopulacijaiodljevmozgova �(odlazak ljudi, posebno mladih u potrazi za boljim ekonomskim prilikama)

Gospodarstvo/ekonomski resursiNeefikasna(spora,složenainerazumljiva)suradnja �sasredišnjomdržavomudijeluusvajanjanovihinformacija i programaVisokitroškoviisloženaproceduraishođenja �dokumentacijezaobavljanjeirazvojpoduzetničkedjelatnostiGlobalna konkurencija, masovna proizvodnja hrane i �ostalih proizvodaOpasnost od uvoza jeftine zastarjele tehnologije �Neograničenuvozpoljoprivrednihproizvoda �(nastavakipovećanjeuvozazaustavljarastlokalnihtvrtki)Sivo/crnotržište(dobarairada)nijezaustavljeno �(potkopava legitimno poslovanje)Oportunističkelokalnepolitikeprijetestabilnosti. �

Tablica broj 28 - nastavak

Ukolikosenastavenegativna,ekonomskaidemografskakretanjaovopodručjepoprimitićekarakteristikepustinje,mogućživotodvijatićeseuoazamaopćinskihsjedištaiprigradskihnaselja.Ostaliprostor,prirodniresursi i infrastrukturaostatćeneiskorišteni,bezproizvodnefunkcije ipostatićeokamenjenisvjedocipo-sljednjegrata.Timesepovećavarizikzagađenjaokolišazbogilegalnogodlaganjakrutogitekućegotpada.Neiskorišteniproizvodnikapacitetiupoljoprivredi(odoranica,pašnjaka,voćnjakadostočnogfonda),dopri-nijeli bi stagnaciji do nazadovanja ukupnih privrednih tokova RH.

Bezhitnihmjerazaostvarenjepozitivnihpromjenauprivređivanjuživotnimuvjetimastanovništvaiizrazitogpoboljšanjastandardanastavitićesedaljnjeemigracijevisokokvalitetneimladeradnesnage.Bezkvalitet-nih i svestrano osmišljenih projekata ruralnog razvitka, pozitivnog odnosa prema manjinama i povratnicima neminovnajedaljnjadepopulacija,deruralizacijasagotovonepovratnimgubljenjemovogprostorazaživotiprivređivanje.TimesuznačajnoumanjenešansezarastBDP-aisuženživotniprostoruRH.

57


7. PEST ANALIZA:

(Analiza Socioloških, Tehnoloških, Ekonomskih i Političkih faktora)

7.1. SOCIOLOŠKI FAKTORI

Pozitivne strane Negativne straneInženjeri, agronomi, stručnjaci zapoljoprivrednu. proizvodnjuzaposleni u SDF

ManjakkadrauSDFsastručnimznanjimaivještinama(ekono-misti za razvoj managementa, PZ i OPG, specijalisti za izradu investicijskih i poslovnih planova)

nezaposlenistručnikadar nepovoljna distribucija kadrovaotvorenost zajednice za sudjelovanje u ekonomskim progra-mima

depopulacija i nedostatak inicijative za vlastiti razvoj

uspostavljeno partnerstvo s HZPS ovisnost o socijalnim institucijamajeftina radna snaga diskriminacija pri zapošljavanjupovoljna porezna politika na PPDS nepismenost(osnovnaiinformatička)većepremijeisubvencijeupoljoprivrednojproizvodnji lošademografskastruktura(staračkadomaćinstva)imigracije

stanovništvaslobodna radna snaga nezaposlenostdio kadrova SDF prošao edukacije ali je potrebno kontinuirano usavršavanje

nerazvijeno gospodarstvo

Tablica broj 29

UpodružnicamadislociranimnapodručjimaPPDS-a,SDFraspolažestručnimkadromza implementacijuekonomskogprograma.Nedostajućestručnjakemogućejezaposlitisalokalnogpodručja.Ikodpostojećihi novoprimljenih kadrova potrebno je i dalje raditi na edukacijama i permanentnom usavršavanju. Uslijed vi-sokenezaposlenosti,područjeraspolažeslobodnomijeftinomradnomsnagom.Krozmjereekonomskepo-litike,državapotičeulaganjeupodručjeodPPDS-a.Većepremijeisubvencijeupoljoprivrednuproizvodnju,nižekamateiporezitesubvencijeustambenojpoliticikonkretnijedoprinosdržaveustvaranjuinvesticioneklimeipoboljšanjademografskogstanjapodručja.Uzotvorenostzajednicezasudjelovanjemuekonomskomprogramu stvaraju se solidne osnove za primjenu ekonomskog programa SDF-a.

DabiseprogramrealiziraoucijelostiuSDF-u,neophodnojepotrebnoformiratistručnetimovezaprovedbuusvečetiriregije(Pakrac,Vojnić,KorenicaiKnin)ipopunitiihsakadrovima.Sinkroniziranje rada sa lokalnim vlastima i drugim subjektima potrebno je raditi na uklanjanju negativnih faktora kao što su, depopulacija, nedostatak inicijative za vlastiti razvoj, diskriminacija manjina pri zapošlja-vanju, nezaposlenost, loše demografske strukture i migracije stanovništva. Ukoliko se ne bude radilo na rje-šavanjuovihproblemaovopodručjebitićeizgubljenozaprivređivanje,proizvodniresursićesenepovratnoizgubitizapoljoprivredu,aekonomskeemigracijestanovništvaćesenastaviti.Ukolikoneuuspostavimoefikasnusuradnjusacentralnimdržavnimtijelimaiinstitucijamagubimomogućnostsnažnijegisveobuhvat-nijeg djelovanja na poboljšanje stanja, ubrzavanju i osmišljavanju investicionih i demografskih aktivnosti. Bezpojednostavljenjaprocedura, snižavanja troškovazaobavljanje i razvojpoduzetništvanećesemoćiostvaritineophodninivopoduzetničkihaktivnosti.Izborompogodnihtradicionalnihproizvodnji,auskladusazahtjevimaprobirljivogtržištamogućejeanuliratiopasnostiuvozneproizvodnjehraneimasovnekonkuren-cije.Krozkorištenjetradicijeipogodnostipodručjazaekološkuproizvodnjunužnojerazvijatiprepoznatljiveproizvodnjeikonačneproizvode.Timepostižemosigurnostikonkurentnostuodnosunaslobodanuvozpo-ljoprivrednihproizvodaizmasovneproizvodnjeuEU.Bezaktivnogodnosalokalnepolitikenećebitimogućedoprinijeti stabilnosti privređivanja, ostvarenje zajedničkih lokalnih razvojnih planova te ukupne pozitivneprepoznatljivostipodručja.

58


7.2. TEHNOLOŠKI FAKTORI

Pozitivne strane Negativne stranePostojanje opreme u uredima SDF-a zastarjela proizvodna tehnologijaKorištenje kompjuterske opreme od strane osoblja SDF-a neinformiranost osoba o novim proizvodnim tehnologijamaOsoblje SDF vlada novim proizvodnim tehnologijama informatičkanepismenostkorisnikapotrebne se visoko produktivne proizvodne tehnologije i njiho-va promocija

loša informiranost OPG o novim poljoprivrednim. tehnologija-ma

PromocijaiuvođenjenovihtehnologijaDobra informiranost SDF-a (sajmovi, Internet, kontakti)

Tablica broj 30

JošuvijeknavećiniOPG-aprevladavatradicionalnaproizvodnjanazastarjelimtehnologijamauzprimjenuamortizirane mehanizacije i opreme. Uz nedostatak investicionih sredstava, prisutna je i neinformiranost ko-risnikaonovimtehnologijama.Uztojeiinformatičkanepismenostizražena,tedoprinosiotežanomtransferusuvremenihtehnološkihdostignućauproizvodnji.UkolikoseOPG-ineuključeuprimjenunovihproizvodnihtehnologija,nebudupratilitehnološkadostignućaihvatalakoraksvremenom,prijetiimgubitničkapozicijanatržištuzbognekonkurentnostiproizvoda.SDFćeputemsvojihregionalnihradnihtimova,opremomistručnimosobljemraditinapromjenistanjapro-izvodnjenaOPG-ima.EdukacijomOPG-aimenadžmentazadrugauzprimjenuiostalihmetodatransferaznanja, raditi ćemopromijeni stavova, tepoticatiOPG-edaseuključujuuvisokoproduktivneproizvodnetehnologije.

StručnjaciSDF-aposjedujustečenaznanjazapromocijuiuvođenjenovihtehnološkihrješenja,dobrosuin-formiraniisposobnidateoretskiipraktičnovodeOPG-eizzastarjelekonvencionalneproizvodnjeusuvreme-noorganiziranuitehnološkinaprednuproizvodnju.SDFulažeusvojekadrove,nanačindaimomogućavastručneedukacijeiusavršavanjakakoizinformatičkepismenostitakoiizpodručjarazvojamenadžmenta,suvremenihtehnologija,novihproizvodnjiteihpermanentnošaljenastručneekskurzije,raznasavjetovanja,okrugle stolove i sajmove poljoprivrede.

7.3. EKONOMSKI FAKTORI

Pozitivne strane Negativne straneuokviruROP-ovapredviđenemjerezarazvojpoljopri-vrednog samo-zapošljavanja i razvoja infrastrukture

uništeni gospodarski subjekti

postojipodrškarazvojuOPG;PZiruralnihsredina negativni efekti privatizacijeniske cijene nekretnina i poljoprivrednog zemljišta neizgrađeniproizvodnisustavi–nedostataknositeljapoljoprivredne

proizvodnjenestabilnaagrarnapolitika–nedostatakpoticajaistimulativnihmjeranedostatak investicijskih i obrtnih sredstavanestabilno tržište i cijene– otvorenost tržišta uvjetuje teži plasmanpoljoprivrednih proizvodaskupa proizvodnja zbog usitnjenosti posjeda i ne konkurentnostinemogućnostotkupa

Tablica broj 31

59


NegativniekonomskifaktorisusvomžestinomdošlidoizražajanaPPDS-ukrozuništenu,devastiranupri-vredu, neefikasnoprovedenu tranziciju privrednih subjekata, uništeneproizvodne resurse poljoprivrednihgospodarstava.Početnikapitalnovihprivrednihsubjekatajeizrazitonizakkakozbogratnihposljedicatakoizbogtehnološkezastarjelostipostojećihosnovnihsredstavainefunkcionalnostigrađevinskihobjekata.Su-bjektireformiranogprivrednogsustavaupoljoprivredi,OPG-iizadruge,suuosnivanju,započinjanjuproi-zvodnihaktivnostibezjasnoprofiliranihproizvodnihprogramaiprofesionalnoanaliziranogtržištaprodaje.UzubrzanoprilagođavanjepoljoprivrednogsustavatržištuisustavuEU,nestabilnotržišteicijene,nedostatakinvesticijskihiobrtnihsredstava,nestabilnuagrarnupolitiku,problemiseumnožavajunapotenciju.Usitnje-nost posjeda, skupa i nekonkurentna proizvodnja, neorganizirani otkup i zadrugrastvo, dodatno dopunjuju sliku uvjeta u kojima posluju OPG-i i zadruge na PPDS-u. Da bi se preokrenulo stanje i postigao neophodni napredak u razvoju privrednih aktivnosti, razvoj poduzetništva, samozapošljavanje, ruralni razvitak i razvitak ukupnepoljoprivredemjeramadržavnepolitike,stavljenisuufokusinteresa.UokviruROP-ovaiPUR-ova,predviđenesuiugrađenemjerezarazvojinfrastruktureisamozapošljavanjaupoljoprivredi.Uočenajepotrebairuralnograzvitka,očuvanjaproizvodnihresursasela,atimeineophodnostaktivnepolitikepremaOPG-imaizadrugama.Uzstimulativnemjeredržavnepolitikezaulaganjuupoljopri-vredunaPPDS-u,investicionomzamahudoprinijetićeniskecijenepoljoprivrednogzemljišta,nekretninauznisku cijenu radne snage i visoku nezaposlenost.

7.4. POLITIČKI FAKTORIPozitivne strane Negativne straneusklađenostsEUzakonodavstvom netransparentnainedefinirananacionalnapolitikauodnosuna

poljoprivredni i ruralni razvojpovoljne prilike za regionalnu suradnju oštriuvjetiprivrjeđivanjakojenamećepristupEUsuradnja s lokalnom zajednicom korupcija

nestabilna lokalna vlastnepripremljenost poljoprivrednih subjekata za korištenje raznih fondovastalnapromjenapropisa–nestabilnaregulativaneselektivni pristup u ROP prema politici razvoja pojedinih po-dručja–ROPovinisuprilagođenipotrebamarazvojaruralnihpo-dručja–nejasnastrategijarazvojaneprovođenjeustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina

Tablica broj 33

IzgradnjaprivrednogsustavakompatibilnogsustavuEUutičenačestepromjenezakonskihpropisausferipoljoprivredneproizvodnje.Nestabilnaregulativaizaoštravanjeuvjetaprivređivanjaupredpristupnomperi-odudodatnisunepovoljnipolitičkifaktorizaprivređivanjeOPG-aizadruganaPPDS-u.Njihovatekzapočetaproizvodnjanaslabimmaterijalnimosnovama,bezkontinuitetaikvalitetanegarantirajuimravnopravnutržišnuutakmicusadobroopremljenimiuhodanimproizvodnjamatakmičaraizEU.Uz,zanjih,netransparentnuinedefiniranunacionalnupolitikupremapoljoprivrediiruralnomrazvitku,nesta-bilnulokalnuvlastsklonukorupciji,neprilagođeneROP-ovepotrebamaruralnograzvitka,nejasnestrategijerazvojašansezaformiranjesuvremenoorganiziranihproizvodnjinaOPG-ima,tj.jakihisposobnihtržišnihtakmičara,bitnosuumanjene.NeprovođenjeUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina,uzoportunizam lokalnihvlasti,umanjujerazvojnemogućnostilokalneekonomijeireintegracijepovratnikauprivrednetokove.

60


Postupnopoboljšanje odnosa sa lokalnomzajednicom, razvoj partnerskih odnosaotvaramogućnost su-radnjenarješavanjuekonomskihipolitičkihaspekatamanjinaipovratnika.Spoznajeonužnostirješavanjaekonomskihidemografskihfaktorastanovništvanalokalnompodručjujekvalitativaniskorakigarantrazvojuboljepoduzetničkeatmosfere.Uspostavljenibilateralnimeđudržavniugovori,razvijenaregionalnasuradnjadobresuinstitucionalnepretpo-stavkezauključivanjedržavamaticaurješavanjeekonomskihpitanjapovratnika.Značajnajeiusklađenostprivrede RH sa zakonodavstvom EU, kako za korištenje kapitala iz programa pred pristupnih fondova, tako izarazvijanjetržištaiizvoznosposobneprivrede.Uzpodrškulokalnevlastiiuključivanjeostalihrelevantnihsubjekatarealnajemogućnostizradesnažnihekonomskihprojekatarazvitkapoduzetništva,napretkaulaga-nja u poljoprivredu i ruralni razvitak na lokalnom i regionalnom nivou.

61


8. ANALIZA DIONIKA:

Analizadionika(stakeholderanalysis),jebitnadabiseidentificiraleključnegrupeiutvrdionjihovinteresuprogramutenačinnakojinjihoviinteresiutječunaodrživostpredloženogProgramaekonomskograzvoja.PotrebnojebiloutvrditiinteresedionikauodnosunaaktivnostipredviđeneProgramomekonomskograzvojaSDFa,teodreditipretpostavkeonjihovojuključenostiuprogram,mogućesukobeinteresarazličitihdionikairizikezaprojekt,odnosemeđudionicimanakojesemožeosloniti,teanaliziratiodgovarajućenačinenakojerazličitidionicimogusudjelovatiuprojektu.Dionici su svi pojedinci, organizacije , institucije koje mogu utjecati na Program ili aktivnosti programa mogu utjecatinanjih,bilonapozitivanilinegativannačinProcesanalizedionikaodvijaoseudvakoraka.Naprvomkorakuizrađenajelistasvihdionikanakojeutje-čurezultatinekihprogramskihaktivnosti,doksenadrugomkorakuprovodilaanalizasvakogpojedinačnogdionikatakoštoserazmišljalooobvezamaiodgovornostimadionika,štoočekujuodProgramaekonomskograzvoja,strahovi/riziciskojimasesuočavajuuodnosunaradorganizacije/projektatenjihovapotencijalnapodrška.Rezultatioveanalizekorištenisuudizajniranjuprogramskihaktivnostiidefiniranjustrateškihprio-riteta i ciljeva programa.

Kodidentifikacijadionikanastojaloseodgovoritnaslijedećapitanja:Čijasuiskustvaiperspektivavažnizauspjehprograma? �Tkoćenabilokojinačinimatimogućnostodlučivanjaoprogramu? �Tkoće,nakojinačiniukojemsvojstvuprovoditiodlukevažnezauspjehprograma? �Čijajeaktivnapodrškaneophodnazauspjehprograma? �TkoimapravobitiuključenurealizacijuPrograma? �KomejeProgramprijetnjaikakospriječitinegativneutjecajenarealizacijuprograma? �

Uskladustim,analizomdionikaobuhvaćenesusvezainteresiranegrupe,državneinstitucije,organii in-stitucijeregionalneilokalnesamouprave,nevladineorganizacijekojedjelujunapodručjimaimplementacijeProgramaekonomskograzvoja,stručneiprofesionalneinstitucijeiorganizaciječijaaktivnastručnapodrš-ka predstavlja neophodan element uspješnosti razvoja i realizacije programskih aktivnosti. Razmatran je također iutjecaj ipotencijalnipozitivniefektiuključenostiprivatnogsektorauprogramskeaktivnostikao isuradnjasrazličitimobrazovnimorganizacijamavezanouzaktivnostineformalnogobrazovanjazakorisnikeprograma.Rezultati analize prikazani su u prilogu broj 17.2.

62


9. STRATEŠKA PITANJA

9.1. POBOLJŠAN PRISTUP TRŽIŠTU RADA NEZAPOSLENIM OSOBAMA KROZ SUSTAVNO PRUŽA-NJE STRUČNIH USLUGA.

Ulaganjimauljudskeresurse,korisnikeprojektapostižemopromjenestavovapremapotrebamarazvojaosobnihznanjaivještina.Istovremenoiznalazimomogućaprikladnarješenja za razvoj privatnog poduzetništva. Korisnici sagledavaju ulogu svog posla u privrednomsustavu,zahtjevevremenaiokruženja.Razvojemkapacitetakorisnikastvaramoključnipreduvjettastvaranjepoduzetničkeklime,uključivanjeras-položivihproizvodnihkapacitetauprivrednetokove.

Osposobljavanjemnezaposlenihzaispunjavanjezahtjevatržištarada,razvojempoduzetničkihsposobnostikorisnikapostižemojačanjeinvesticionihaktivnostiiprivrednirazvitak.Krozpoboljšanjestandarda,radnihiživotnihuvjetautječemonapovoljnijademografskakretanjaiočuvanjeruralnog prostora. RazvitkomsposobnostiOPG-aimenadžmentazadrugastvaramoprivrednosposobnesubjektezanastupnatržišturadaiusluga.

9.2. OSIGURANI KADROVSKI I MATERIJALNI RESURSI SDF-A ZA PRUŽANJE STRUČNE POMOĆI U EKONOMSKOM RAZVOJU LOKALNE ZAJEDNICE.

Kako bi smo mogli u potpunosti provesti ciljeve ekonomskog programa, tj. zadovoljiti potrebe korisnika, potrebnojedodatnokadrovskoekipiranjeSDF-auzformiranjedislociranihstručnihtimovanapodručjudje-lovanja. Uzosiguranjeradnogprostora,tehničkihpomagalaidodatnespecijalističkeobukeosobairadnihtimova,postićićemomaterijalneikadrovskepretpostavkezaimplementacijuPrograma.Osposobljeniradnitimovimoćićedograđivatiplaniraneciljevenalokalnompodručju,tezajednosaostalimpartnerimaiznalazitinovemogućnostirazvitkalokalneekonomije.Timećedoprinijetiodrživostiprogramaimultiplikacijskeefekte.Ovakokoncipiraniradnitimovisposobnisuzaedukacijekorisnika,tepružanjeaktu-alnih usluga za razvoj poduzetništva u skladu s potrebama korisnika.

9.3. USPOSTAVLJENA SURADNJA I PARTNERSTVA NA SVIM NIVOIMA U SVRHU OSTVARIVANJA PROGRAMA EKONOMSKOG RAZVOJA.

Razvojemneophodnihvještinazarazvojpartnerskihodnosa,međusektorskusuradnju,znanjazatimskiradu izradi,praćenjuu implementacijiprojektnihprijedlogadoprinijetićemo izradipodprojekata izvedenih izEkonomskogprogramakojićebitisastavnidioukupnogekonomskograzvojaregije,odnosnolokalnezajed-nice.Uključivanjemsvihrelevantnihfaktorausvefazeprojektnihaktivnostianuliratićemopreprekekojebimogle nastati kao rezultat parcijalnog djelovanja. Postignutirezultatibitićeplodzajedničkogdjelovanja,atimeipoželjniiafirmativni.Svetoćedoprinijetiipozitivnom odnosu prema našoj ciljanoj skupini, te njihovoj inkorporaciji u privredni sustav. Uskladuslokalnimprivrednimkarakteristikamauspostavljatićemopartnerskeodnoseslokalnimvlastima,institucijama,službama iorganimadržave,privrednimsubjektimakakobismopostigliekonomskeciljeveprojekta kroz najpogodnije programe za lokalnu zajednicu i korisnike.

63


10. STABLO PROBLEMA I CILJEVA

10.1. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA I VIZUALIZACIJA HIJERARHIJE PROBLEMA

TradicionalninačinproizvodnjenaOPG-u:

neinformiranost �nestručnost � zatvorenost OPG prema izvanjskim utjecajima � slabe razvojne vizije � mala vrijednost imovine �nizakživotnistandard � nedostatak motivacije za povratak � nebriga lokalne zajednice � mali proizvodni kapaciteti � nepostojanje ili nedostatni kapaciteti zadruga � neriješeni imovinsko pravni odnosi �

TradicionalninačinproizvodnjenaOPGjenajčešćeneracionalan,neprofitabilanisamimtimneperspektivannačinvođenjaOPG-a.MožeseuočitinizproblemakojipratekonvencionalneOPG-e,kaoštosuneinformi-ranostomjeramadržavneagrarnepolitike,zatimneinformiranostopotrebiulaskauPDVsustav,teneinfor-miranostokarakteristikamatržišta,kakonabavetakoiprodaje.NemanjevažanproblemjenestručnostnosiocaičlanovaOPG-akojičestonemajuniteoretsko,nitipraktič-nopoznavanjeosnovnihtehnološkihprocesauproizvodnjikojomsebave,štočestorezultirazatvorenošćuOPG-a prema vanjskim utjecajima. UdostaslučajevanemajasnoizraženogciljairazvojnevizijeOPG-a.ŽivotnistandardkodpovratničkihOPG-ajemanje-višenizak,štojevidljivoukonkretnimprimjerimadane-majuvlastitoprijevoznosredstvo,islično,ačestosuumaterijalnimifinancijskimpoteškoćama.Vrijednost imovinekaopočetnogkapitala jeuglavnommalasmalimproizvodnimkapacitetima.Navedeniproblemiokomalihproizvodnihkapacitetabibaremdjelomičnobili rješivikrozpoljoprivrednezadruge,aliovih ili nema ili su nefunkcionalne. Problemaimainalokalnomnivou,anajčešćisuneprovođenjedržavnihzakonaudjelo(diskriminacijama-njina), nedovoljna briga o infrastrukturi, slabe razvojne vizije.

Ako se navedenim problemima dodaju i problemi oko imovinsko-pravnih odnosa, kako u stambenoj sferi tako iuzemljišno-knjižnojdokumentaciji (gruntovnica,katastar),svinavedeniproblemirezultirajunedostatkommotivacije za povratak kod samih povratnika.

Neprovođenje mjera državne politike na lokalnom nivou:

mali kapaciteti lokalne zajednice � otpori promjenama �slabakomunikacijaizmeđuinstitucija �činovničkiodnospremastanovništvu �netransparentnidržavniprogramipomoćirazvoju �neprilagođenostprogramaciljanojpopulaciji �utjecajstranakanapolitičkuklimu � nestabilnost lokalne samouprave �

64


Lokalnezajedniceraspolažumalimkapacitetimazaefikasnoprovođenjemjeradržavnepolitikenalokalnojrazini.Problem je još težinapodručjimaodposebnedržavneskrbi ,gdjeopćine,zbogmalogbudžeta inedostatkastručnogkadra,nisuumogućnostidaosigurajuneophodnu«kritičnumasu»ililogistikuzaimple-mentacijudržavnepolitike.Problemjeposebnoizraženupodručjimagdjesu,poredprethodnog,nerazvijeniipartnerskiodnosisdio-nicima i NVO-ima. Zarješavanjepostojećihproblemalokalnezajedniceraspolažunedostatnimfinancijskimsredstvima,štoimaza posljedicu i pasivan odnos prema populacijskoj i gospodarskoj politici.Često puta lokalne vlasti, zbog inertnosti i «po tradiciji», očekuju rješavanje problema «odozgo». Zbogpopulističkogodnosapremavećini, tj. ciljanomdijelubiračkog tijela,vlastipokušavajuzadržatipostojećestanje.Timeistovremenoizbjegavajustručniipolitičkirizik.Ovakavlagodanodnosomogućavaimsigurnaradna mjesta, tj. sigurna radna mjesta ukoliko minimiziraju eventualne rizike. Uz neprepoznavanje potrebe zarazvojempoduzetništvaiočuvanjemruralnogprostora,lokalnevlastičestopostaju,direktnoiliindirektno,kočničariprovođenjadržavnepolitikeipružajuotporpromjenama.PPDS,uslijedposljedicarata,jespecifič-noposvojimsocioekonomskimkarakteristikamaizahtijeva,poreddržavnihmjera,idodatnemjerelokalnepolitike za njihovo rješavanje. Uslijedslabekomunikacijeizmeđuinstitucija,neusuglašenekoordinacije,nerazvijenihodnosasmanjinama,suženesumogućnostizaproaktivnodjelovanjenaopćinskomnivou.TežinademografskihigospodarskihproblemanaPPDS-uzaslužujepažnjutesekontinuiranokreira,realizi-ra,pratiifinancirakrozprofesionalnoizgrađenpristup.OvakavnačinrješavanjaPPDS-aneophodanjeizbogmalihkapacitetalokalnezajednice.Ukolikouzmemouobziričinovničkiodnosvlastiiinstitucijaurješavanjupotrebalokalnogstanovništvaondanijerealnozaočekivatidaćelokalnevlastimoćiostvarititakvukvalitetupromjenakojajeadekvatnatežiniproblema.Jošuvijekjezadržanpasivanodnospremaproblemimazapošljavanjamanjinaipovratnika.HZPSSnepratii ne izvještava, te ne prati stanje proizvodnih resursa pogodnih za poljoprivredu na PPDS-u u vlasništvu manjina.

Državnevlasti i lokalnapolitikanemaju izgrađenaktivanodnospremaneprofitnimOPG-imanaPPDS-u.Uznačajnomdijeluopćina lokalnevlastinisuzainteresiranezauključivanjemanjina ipovratnikaurazvojzajednice. Male islaboekipiraneopćine,bezrazvijenihpartnerskihodnosa,nisuustanjudaseuključeukorištenjedržavnihprogramapomoćirazvoju.Uznepoznavanjeprednostiispecifičnostilokalnogpodručja,mogućnostiruralnograzvitkanalokalnojrazinimalesušansedadržavniprogramipomoćirazvojupostanutransparentni,atimeipredmetrazvojnihproje-kata. InačevećinadržavnihprogramakojiseprimjenjujunaPPDS-unijeprilagođenociljanojpopulaciji,naročitopovratnicima i useljenicima . Ovu populaciju karakterizira neinformiranost, nesigurnost, loše imovno stanje inerazvijenepoduzetničkesposobnosti.Nijenizazanemaritidapreko50%stanovništvanemanisrednjuškolu,akodvećineformalnekvalifikacijesuiznepoljoprivrednihstruka.OvapopulacijauvećinislučajevapočinjesrevitalizacijomOPG-aiproizvodnjenanjemu,štozahtijevavelikainvesticijskasredstavauproizvodnji,mehanizaciji i opremi.Za takavubrzanipočetak,od«nule»državniprograminisuprilagođeni.PogotovoakoseistovremenoželipostićimasovnostikonkurentnostproizvodnjenaOPG-u,štojei«imperativvremena».

Poredtogapostupakzapribavljanjedokumentacijezakreditjekompliciraničestonerazumljiv.Pripremneradnje prije investicije su skupe i dugotrajne pošto je neophodno urediti zemljište poslije višegodišnjeg uga-ra,izvršitirekonstrukcijudevastiranihobjekataiopreme.Poštovećinapovratnikanemajutekućasredstvazaživotineophodnasredstvazaulaganjaprijepočetkainvesticije,evidentnojedapostojećiprograminisu

65


prilagođeniovojpopulaciji.Kaotakovi,čestoputapostajuinteresantnirazličitimpolitičkimopcijamakojeim,kaoprotuuslugunudebriguonjima,bezrealnemogućnostisistematskogrješavanjaekonomskihproblemapovratnika.Uosnovi,političkestrankeneuključujuseukompletnosagledavanjeirješavanjeproblematikepovratnika.Njihoviinteresisudnevnopolitičkiikratkogdaha.Prilogtomesuiraširenistavovipojedinihpolitičkihstranakada ne razvijaju partnerske odnose sa NVO-ima. Poredtogalokalnesamoupraveivladajućepolitičkeopcijesupromjenjiveštoizazivanestabilnost,promjeneu radu na ekonomskom razvoju i na odnosu prema manjinama.

Uništena gospodarska i komunalna infrastruktura devastirani gospodarski objekti � uništeni gospodarski objekti i infrastruktura na OPG � uništena ili zapuštena cestovna, vodovodna i elektro infrastruktura �zapušteniiliuništenizadružniobjekti � nezaposlenost �nedostatakstručnihkvalifikacija � loša demografska struktura �

PPDSjeiprijeratapripadaouagrarnopodručjesaslaborazvijenomindustrijomuzslabunaseljenostinižiBDPodprosjekaRH.U ratusuproizvodniobjektidevastirani,akrozprovedenu tranzicijunisuuključeniponovouproizvodnju.Rijetkisuprimjerifunkcionalnoprovedenetranzicijeiuključivanjeindustrijskihpogonau proizvodnju. Migracije tokom rata, a potom visoka nezaposlenost, utjecali su na smanjenje postotka radno aktivnogstanovništvaipovećanjestopenezaposlenosti.Zasnažnije investicioneaktivnostiporedtogakočnica je ioštećena iliuništenakomunalna infrastruktura.Procesrevitalizacije lokalnihvodovoda,elektrifikacijenaselja,uspostavljanje telekomunikacijskihveza jošnijezavršen.Zajedničkidruštveniigospodarskiobjekti(društvenidomovi,vjerskiobjekti,zdravstveneambu-lante, škole, otkupne stanice, laktofrizi, zadruge) uglavnom su uništeni i nisu predmet obnove. Ovakvostanjeobjekataodzajedničkoginteresadodatnootežavastvaranjepoduzetničkeklimeinaseljava-njeruralnogprostora.Uslijeduništeneilioštećeneiprivatneimovinepoljoprivrednika(stočarskiobjekti,opre-maimehanizacija,osnovnostado,voćnjaci,vinogradi)procesponovnogzapočinjanjaproizvodnjenaOPG-uzahtjevavisokaulaganjauzvisokepočetnetroškove,teosiguranjefinancijskihsredstavazaživotnepotrebedoostvarenjaprihodaodinvesticije.Većinupoljoprivredneproizvodnjenijemogućeorganiziratinasuvreme-ninačinbezdostupneelektričneenergije.Zapuštenecesteotežavajuživotneuvjeteismanjujumogućnostiprivređivanjanaruralnompodručju.Većinaimovinezadrugenakontranzicijepromijenilajepritomnamjenuilisuvanfunkcije.Timejezadrugrastvoizgubilomaterijalnubazuzaponovnooživljavanje,tejeosnivanjenovihzadrugadodatnootežano.Novezadrugesurijetke,slabeekonomskesnage.Dokzadruge,kaosposobniprivrednisubjekti,nepostanusastavnidioprivredneinfrastruktureOPG-inećemoćiriješitinaprikladannačinproblemplasmanaproizvodaizajedničkognastupanatržištu.Osimtogaotežanaineefikasnaimjeinabavaneophodnihinputauproizvodnji.VisokanezaposlenostjeključniproblemnaPPDS-uiglavnikreatorlošegstandardastanovništvaiživotanagranicibijede.Zbogtogajeiotežano,skoronemogućareintegracijaizbje-glica. Privredna politika lokalnih vlasti je inertna i sterilna pogotovu u politici zapošljavanja manjina i prema demografskojpoliticinaruralnompodručju.Nebrigazauključivanjemanjinaigospodarskirazvoj,nerazvijenapoduzetničkaklima,nepostojanjeinteresazapolitikuodrživogpovratkasuglavnifaktoričijajeposljedicavi-soka nezaposlenost i loša demografska struktura. Pored toga, ubrzani razvoj tehnologije i privrednog razvoja uokruženjuizazvaojepromjeneuneophodnimznanjimapotrebnimzasamozapošljavanje.Uslijedtranziciječestisuindustrijskiradnicikojipostajupoljoprivrednicibezpraktičnihznanjaiformalnihkvalifikacija.PrisutanjeformalističkipristupdržavepremapotrebnimkvalifikacijamaiuvjetimazazapošljavanjenaOPG-uuokvirururalnograzvoja.Pritomsuformalnekvalifikacijekrozdoškolovanjeskupe,dislocirane,atimeinedostupne

66


zapovratnike.Izrazitootežanemogućnostisamozapošljavanjausporilesuilionemogućilepovratakradnosposobnogstanovništva.Zanemarivanjeproblemapovratnikaimanjinastvarakodoveskupineosjećajdasubezperspektiveinisupoželjnikaočlanovizajednice.Takovostanjenegativnoutječenadaljnjetokovepovratka inaseljavanjeradnosposobnogstanovništva.Nacijelomovompodručjunisuurađenemjerezapovratakradnosposobnogstanovništva.Sviovifaktoridoprinijelisutomedanaovompodručjuseeksponirakaoproblemizrazitoslabanaseljenostilošomdemografskomstrukturom.Visokpostotakstaračkihdomaćin-stava, nizak postotak radno sposobnog stanovništva, nizak postotak radno aktivnog stanovništva, slab nata-litet,visokmortalitet,velikafluktuacijastanovništva,nizakpostotakpovratnikasamosunekiodparametaraovogstanjaiposljedicaukupnogodnosadržavepremazapošljavanjuipovratnicima.

Nestabilna agrarna politika nedostatak poticaja i stimulativnih mjera � usitnjenost OPG i neracionalna proizvodnja �nerazvijeneinvesticijskemogućnosti �čestepromjeneekonomskihparametaraprivređivanja � nedostatak investicijskih i obrtnih sredstava u OPG �nestabilnotržišteicijene �neorganiziranizadružnikapaciteti �nedostatakstručneimaterijalneosnoverada �nemogućnostprimjenevisokihEUstandarda � neriješeni imovinsko pravni odnosi �

UciljuštobržegprilagođavanjapoljoprivredetržištuEU,državnemjerezarazvojpoljoprivredeinjenostruk-turnoprilagođavanjeuzizgradnjunovogproizvodnogsustavaiprovedenetranzicijeizazivajunužnepromje-neuuvjetimaprivređivanjaupoljoprivredi.Razorenaprivredaiinfrastrukturapovećavajupotrebuzaubrzanimisnažniminvesticionimulaganjimauciljupoboljšanjaživotnogstandardainaseljavanjepodručja.Zasadsunerazvijenemogućnostiinvestiranjainedostajurazvijeniplanovisaosiguranimfinancijskimsred-stvima.Usitnjenostposjeda,neriješeniimovinsko-pravniodnosi,uzotežanpristupfinancijskiminstitucijama,dodatnootežavajumogućnostiinvestiranja.U sklopu izgradnje novog privrednog sistema koji je kompatibilan sa sistemom EU, ekonomski parametri privređivanjaprivrednihsubjekatačestosemijenjajuštootežavarealnoplaniranjeistabilnoposlovanje.Zbogliberalizacijetržišta,pojačanekonkurencijeiuvoza,tržišteprodajejenestabilno.Rastcijenaenergenta,primjenanovihzakonskihpropisauproizvodnjiposkupljujukonačnucijenuproizvoda.Uuvjetimanedovoljnoorganiziranogiplaniranogtržištaupoljoprivrediprinedovoljnimintervencijamadržave,cikličkisepojavljujupoteškoćeuplasmanupoljoprivrednihproizvoda,naročitoustočarstvu,voćarstvuipovrtlarstvu.Tomedoprinoseineizgrađenikapacitetidorade,skladištenjaihlađenjapoljoprivrednihproizvoda.Ovipro-blemičestoputasunepremostivizaOPG-epogotovogdjenepostojezadrugekojebiorganiziralenastupnatržištu,doraduproizvodaiuskladištenje.BezrazvijenogzadrugrastvaOPG-inemajumogućnostorgani-ziranognastupanatržištu,teprelaskastradicionalnenasuvremenoorganiziranuproizvodnju.Poredtoga,standardi proizvodnje uEU slijepo se kopiraju na našu proizvodnju, što dodatno otežava privređivanje ipovećanetroškove,poskupljujeinvesticije,tevećinuproizvođačasmanjimproizvodnimkapacitetimačinenerentabilnim. Poredtoga,visokinivotehnologijeiopremezahtjevavisokstupanjstručneobrazovanostipoljoprivrednika.KakovećinavlasnikaOPG-aneposjedujeneophodnaznanja ikvalifikacijepotrebno jedodatnoraditinaedukacijama poljoprivrednika kroz formalne i neformalne oblike obuke.

67


Nepripremljenost SDF-a za implementaciju Programa ekonomskog razvoja needucirana ciljna skupina �nedostatneineprepoznatevlastitemogućnosti �nedostatakpermanentneedukacijestručnihkadrova–nositeljaprograma � lobiranje kod lokalne samouprave �

SDF kao implementator nije trenutno sam spreman ostvariti sve zacrtane ciljeve ekonomskog Programa na cijelompodručjudjelovanja.Diozaposlenogkadraraspolažeznanjimaiiskustvomneophodnimzaostvariva-njeneophodnihciljeva.Pojedinepodružnicenisuulagaleurazvojljudskihpotencijala,stvaranjeinjegovanjepartnerskihodnosauokruženju.Napojedinimpodručjimadjelovanjanijedovoljnorađenonastvaranjupar-tnerskihodnosasalokalnimvlastimaštomožeutjecatinaefikasnostprogramskihaktivnosti.

PrepoznavanjevlastitihmogućnostiSDF-aipodručjauciljuostvarenjaekonomskogaspektamisije,nijebilosastavnidioplanskihaktivnostivećinepodružnica,atimeiSDF-akaocjeline.NapodručjudjelovanjaRadnitimovizaekonomskirazvojnemoguspostojećimznanjimailjudskimpotenci-jalimaostvaritizadovoljavajućuodrživostprograma,oninisudovoljnoobučenizaizradu,praćenjeiprimjenuprojektnog ciklusa.

10.2. KRATKOROČNI CILJEVI:

Prijelaz s tradicionalne na suvremeno organiziranu proizvodnju

Restrukturiranjeprivrede,pogotovupoljoprivredepostižemoizgradnjomproizvodnihsustavakompatibilnihtržištuiprivrednomsustavuEU.DabisepostigloekonomskojačanjeOPG-aizadrugapotrebnojeporedostalograditina:

okrupnjavanjumehaniziranosti,odnosnopovećanjuproduktivnosti, �uvođenjuprikladneorganizacijerada, �primjenisuvremenihtehnologijauradnomprocesuradipostizanjavisokeprofitabilnostiikonkurentnosti �natržištuistvaranjuvisokokvalitetnihautohtonihproizvodakaoprotutežemasovnojproizvodnji jeftinehraneu �EU

UposljednjihpetgodinaOPG-iizadrugestavljenisuucentardržavnihaktivnostiprilagodbepoljoprivrednogsustavaijačanjenjihovogekonomskogpoložaja.Raznimmjeramatežisepromijenitistanje,teodtradicio-nalneproizvodnjeiorganizacijeOPG-aformiratisnažneproizvođačesposobnezauključivanjeumodernetehnologijeizaproizvodnjuvisokokvalitetnihikonkurentnihproizvodaprilagođenihzahtjevimatržištaivre-mena.Prevođenjemseljakastradicionalnom,nerentabilnom,raznolikomimalomproizvodnjomuzzastarjeleteh-nologijeuvisokoproduktivnogspecijaliziranogproizvođačasposobnogzaprimjenusuvremenihtehnološkihrješenjaiorganizacijerada,stvaramosnažneprivrednesubjektezapoljoprivrednuproizvodnjuuuvjetimakojivladajunatržištuEU.

Efikasna provedba mjera državne politike na lokalnom nivou

Dabidržavnapolitikabilaefikasnapotrebnojeizgraditipartnerskeodnosemeđukreatorima,dionicimauplaniranju, odnosno realizaciji ekonomskih programa lokalnog karaktera. Pri tom je neophodno anulirati mo-gućenegativneutjecajerazličitihpolitičkihopcijazadržavajućineutralanpolitičkistavurealizacijiekonomskihciljeva programa.

68


Takovimodnosompremalokalnojvlastidoprinijetićemoiostvarivanjustabilnihuvjetazaprovođenjeprojek-tnihaktivnosti,teomogućitiuključivanjekvalitetnihkadrovaistručnjakarazličitihpolitičkihopcijaudavanjudoprinosa programu, odnosno lokalnom napretku ekonomije. Educiranjemlokalnesamoupraveociljevimaprograma,mogućimdoprinosimalokalnojzajednici,nužnostitimskogradauključitićemolokalnusamoupravukaoaktivnogpartneraradidavanjamogućihdoprinosazaostvarivanjeplaniranihciljeva,pričemurezultatiprojektapostajuposljedicapozitivnogodnosalokalnevlastiu implementaciji.

Podrška i djelovanje u obnovi i revitalizaciji gospodarske i komunalne infrastrukture

Istovremeno,sinkroniziranomprimjenomraznovrsnihmjeraiaktivnostinalokalnompodručjupostićićemopromjeneuzapošljavanju,usvajanjupoduzetničkihznanjaivještina,podržatipozitivnedemografskeproce-seirazvijatipotrebuzaunapređenjemiočuvanjemruralnogprostora.UsvajanjemmodernihproizvodnihtehnologijanaOPG-u,podrškomzadrugrastvuiosposobljavanjuzadruž-nogmenadžmentaformiratićemosposobneproizvodnesustavezaprofitabilnozapošljavanje,odnosnopo-boljšati standard. Dabismopostigliovepromjenerazvijatićemopartnerskeodnosesadionicima,iznalazitimogućnostiosigu-ranjaiprovlačenjainvesticionihsredstava,poticatikrozedukacijerazvojzadrugrastva,akrozrazličitevidoveprijenosaznanjaosposobitićemokorisnikezarazvitakposlovneidejeivlastitogbiznisa.

Uzpraćenje, informiranje izalaganjepostićićemodosljednuprimjenuZakonaopravimanacionalnihma-njina.Takoćemodoprinijetistvaranjuuvjetazapovratakiostanakmanjinenapodručju,Uzuključivanjeurješavanjekomunalneinfrastrukturestvoritićemopovoljneživotneuvjete,uvjetezarazvojpoduzetništva,atimepoboljšatiživotnistandardipozitivnoutjecatinademografskeprocesenaruralnomprostoru.

Suradnja na promjeni agrarne politike na lokalnom nivou

RaspoloživikapitaliekonomskasnagastanovništvanaPPDS-uizrazitosuslabi,aživotnistandardgotovonagranicipreživljavanja.Uzuništeneproizvodneresurse,negativnedemografskeprocesestartnapozicijazaekonomskirazvojistvaranjepoduzetničkogokruženjajeizuzetnološa.Radiotklanjanjaovihpredispozicija, izjednačavanjauvjetaprivređivanja iživotasostalimpodručjimaRH,razraditićemokriterijeistandardezadodatnopoticanjerazvojaekonomijenaPPDS-uilokalnojrazini.

Krozpostojećeidodatneprograme,utjecatićemonaiznalaženjenovihmogućnostiinvestiranjaprimjerenihekonomskoj snazi zadruga i OPG-a. Razvijanjemposlovnihsposobnostizadružnihkadrova,njihovimekipiranjem,jačanjemmaterijalnebazeza-drugeutjecatićemo inapružanješansepreživljavanjaslabijihOPG-aumodeluzadružnogorganiziranjai poslovanja,Radni timovi SDF-a uključivati će se, pomagati i razvijatiOPG-e u granicama raspoloživihproizvodnih kapaciteta.Pri tomećemo iznalaziti optimalnomoguća rješenja kakobi seOPG-i zadržali uproizvodnojfunkciji,zadržaoživotnaseluisačuvaliproizvodnikapaciteti.

Stvaranje uvjeta za implementaciju Programa ekonomskog razvoja

RaspoloživikadarSDF-aspostojećimznanjimaiiskustvimauzpostojećushemuorganiziranjaipokrivenostii dodatnu edukaciju zaposlenoga kadra imapočetni kapacitet za implementacijuProgramaekonomskograzvoja SDF-a.

69


Ulaganjima u kadrove kroz edukacije ciljanih skupina, razvitak sposobnih pojedinaca i timova, prepozna-vanjevlastitihmogućnosti,primanjenovihradnikailialokacijupostojećihosposobitićemoradnetimovezarealizaciju programa. Razvijanjem i njegovanjem partnerskih odnosa i lobiranjem kod lokalne samouprave, pokrivanjempodručja radnim timovimauzdaljnju edukaciju stručnih kadrova iz radnih timova, doprinijetićemoostvarenjusvihnužnihpretpostavkizauspješnurealizacijuprograma.

70


11. RAZRADA CILJEVA U STRATEŠKE PRIORITETE I MJERE ZA PROVOĐENJE 11.1. KRATKOROČNI CILJ 1: PRIJELAZ S TRADICIONALNE NA SUVREMENO ORGANIZIRANU PROIZVODNJU

Prioritet 1: Razvoj zadružnih kapaciteta Mjera1: Osnivanjenovihzadruga, Mjera2: Oživljavanjepostojećihzadruga, Mjera3: Razvojmenadžmentazadruga, Mjera4: Izradaplanovarazvojazadruga, Mjera5: Umrežavanjezadrugauklastere, Mjera6: Razvojzadružnogproizvoda,

Prioritet 2: Razvoj kapaciteta OPG-a Mjera1: AnalizastanjaOPG-a(snimanjepolazišnogstanjaibilancestanja) Mjera2: Određivanjeproizvodnogsmjerarazvoja, Mjera3: Izradaoperativnihplanovarazvoja, Mjera4: PrimjenasuvremenihtehnologijauproizvodnjinaOPG-u, Mjera5: Razvojposlovnihideja(poslovnoplaniranje), Mjera6: Investicijskoulaganjeuproširenjekapaciteta, Mjera7: Povezivanjestržištemizadružnimorganiziranjem,

Prioritet 3: Izmjena kriterija za dodjelu financijskih sredstava Mjera1: ZagovaranjekodOpćinskihiŽupanijskihVlastiuvođenjesubvencijaza poticanje poljoprivredne proizvodnje, Mjera2: LobiranjezauvođenjepoticajnihmjeraodstraneŽupanijskihVlastikod osiguranja razne dokumentacije za razvoj gospodarstva na ruralnom području,

Prioritet 4: Razvoj partnerskih odnosa s lokalnom vlasti Mjera1: UspostavljanjepartnerstvaSDF-aslokalnimVlastimanaimplementaciji Ekonomskog programa, Mjera2: UspostavljanjepartnerstvaslokalnimVlastimanaimplementaciji pojedinih projekata, Mjera3: UspostavljanjepartnerskesuradnjeslokalnimVlastimanaplaniranjui realizaciji akcijskih planova od interesa za razvoj zajednice, Mjera4: IzvještavanjelokalnihVlastiorezultatimaimplementacijepojedinih projekata,radiuspostavljanjapovjerenjaibudućesuradnje, Mjera5: Uspostavljanjelokalnihakcijskihgrupa(LAG)međusektorskopovezivanje s lokalnim vlastima, institucijama, privrednim sektorom i NVO-ima, na osmišljavanju, planiranju, implementaciji pojedinih projektnih rješenja,

Prioritet 5: Osigurati informiranje ciljanih skupina Mjera1: Održavanjeinformacijskihkampanja, Mjera2: Informativneradioniceizraznihpodručjaagrara, Mjera3: Promocijapoduzetništva, Mjera4: Uspostavljanjemeđusektorskesuradnjesciljempovezivanjakorisnikaiinstitucija,

71


Mjera5: Izradaidistribucijabrošurailetaka,

Prioritet 6: Osigurati stručne edukacije Mjera1: Putemtemeljnihradionicazarazvojpoduzetničkihsposobnosti, Mjera2: Putemspecijalističkihradionicazaprimjenusuvremenihtehnologija, Mjera3: Putemedukacijaozadružnomorganiziranjuiorganizacijizadružneproizvodnje, Mjera4: Putemedukativnihposjetaipokaznihvježbi, Mjera5: Putemindividualnihkonsultacijaimentorstva,

Prioritet 7: Upoznati ciljne skupine s mogućnostima razvoja poduzetništva Mjera1: OkoulaskauUpisnikOPG-a, Mjera2: OkoulaskauPDV-esustavinačinoporezivanja, Mjera3: Osustavusubvencija(potporamaipoticajima), Mjera4: OoperativnimprogramimarazvojapoljoprivredeuRH, Mjera5: Omogućnostimakreditiranjaputemfinancijskihinstitucija, Mjera6: Omeđunarodnimfondovima, Mjera7: Upovezivanjusgospodarskimsubjektima, 11.2. KRATKOROČNI CILJ 2: EFIKASNA PROVEDBA MJERA DRŽAVNE POLITIKE NA LOKALNOM NIVOU

Prioritet 1: Unapređenje partnerskih odnosa Mjera1: PromocijaEkonomskogprogramaSDF-auOpćinama,GradovimaiŽupanijama, Mjera2: SklapanjepartnerskihodnosasOpćinama,GradovimaiŽupanijama, Mjera3: Utvrđivanjeprioritetaruralnograzvitkaiizradazajedničkihprojekata, Mjera4: PoticanjelokalnihVlastinapružanjestimulativnihmjerazarazvojpoduzetništva, Mjera5: Međusektorskasuradnjasostalimsudionicimanalokalnomiregionalnom planu na izradi i implementaciji projekata od interesa za razvoj zajednice,

Prioritet 2: Odvajanje od političkih utjecaja Mjera1: UspostavitisuradnjusalokalnimaVlastimanapodručjimaimplementacije bezobziranapolitičkoopredjeljenje, Mjera2: Uspostavitisuradnjuspolitičkimstrankamaiosiguratinjihovupodrškuza implementaciju programa, Mjera3: Zadržatineutralanpolitičkistavkodčlanova«RadnihTimova»radi stabilnosti ekonomskog programa,

Prioritet 3: Provođenje edukacije lokalne samouprave vezano uz ciljeve provedbe programa ekonomskog razvoja (capacity building) Mjera1: EdukacijelokalnihVlastiopotrebamasklapanjapartnerskihodnosaradi postizanja maksimalnih ciljeva programa, Mjera2: InformiranjelokalnihVlastiokompatibilnostiekonomskogprogramaSDF-až sROP-omiPUR-om,tezajedničkifundraisingusvrhuimplementacije aktivnosti od interesa za zajednicu, Mjera3: EdukacijelokalnihVlastiizpodručjaProjektnogciklusa(izradaipraćenje projekta po standardima EU-a), Mjera4: EduciratilokalnuVlastomogućnostimakorištenjafinancijskihsredstavaiz fondova EU-a i programa Vlade RH-a,

72


11.3. KRATKOROČNI CILJ 3: PODRŠKA I DJELOVANJE U OBNOVI I REVITALIZACIJI GOSPODARSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE. Prioritet 1: Pomoć u osiguranju investicijskih sredstava Mjera1: Informiratikorisnikeomogućnostimainvestiranjakojepružajufinancijske institucije, fondovi i programi Vlade RH, Mjera2: Pomoćkorisnicimauosmišljavanjuirazvojupoduzetničkeideje, Mjera3: Pomoćkorisnicimauizradiposlovnihiinvesticijskihplanova, Mjera4: Povezivanjekorisnikasfinancijskiminstitucijama, Mjera5: Povezivanjekorisnikasgospodarskimsubjektima, Mjera6: Osmišljavanjeprojekataiosiguravanjesredstavazagrantovekorisnicima,

Prioritet 2: Upoznavanje s primjenom modernih metoda proizvodnje Mjera1: Putemedukativnihradionicaosuvremenimtehnologijama, Mjera2: PutemedukativnihposjetanaprednimOPG-imauzemljiiinozemstvu, Mjera3: PutemedukacijeOPG-aomogućnostimaruralnograzvojaunaprednim regijama EU, Mjera4: Putemstručnihmanifestacija,sajmovaiokruglihstolova, Mjera5: Putemorganiziranjapokaznihvježbiipostavljanjapokusnihpolja,

Prioritet 3: Razvoj zadrugrastva Mjera1: Pomoćpriizradioperativnihplanovarazvoja, Mjera2: Pomoćpriizradiinvesticijskihprojektazaizgradnjuprerađivačkihkapaciteta Mjera3: Pomoćukreiranjuidejazazadružniproizvod, Mjera4: Pomoćuinteresnompovezivanjuzadrugauciljuzajedničkognastupanatržištu, Mjera5: LobiranjekodlokalnihVlastizavećeulaganjeurazvojzadruga,

Prioritet 4: Upoznavanje s mogućnostima zadrugrastva Mjera1: EdukacijeOPG-aoprednostimazadružnogorganiziranja, Mjera2: EdukacijeOPG-aozadružnimprincipimainačinuposlovanja, Mjera3: Onačinuvođenjazadružnogknjigovodstvaimogućnostimaostvarivanja potpora i poticaja na proizvodnju, Mjera4: EdukacijaOPG-aomogućnostimaformiranjazadružnogproizvodai raspodjelezajedničkedobiti, Mjera5: EdukacijaOPG-aomogućnostimazajedničkognastupanatržištukroz zadružnoorganiziranje, Mjera6: EdukativneposjetesuvremenokoncipiranimzadrugamauRHiregiji,

Prioritet 5: Edukacije o samo-zapošljavanju Mjera1: Informiranjekorisnikaomogućnostimasamozapošljavanjaputempublikacija, Mjera2: Edukacijekorisnikaputemneformalnihradionica,omogućnostimaregistracije OPG-a,obrta,poduzeća,poreskomiPDVsustavu,poslovnomplaniranju, Mjera3: Edukacijezastjecanjeformalnihkvalifikacija,

Prioritet 6: Razvoj partnerstava Mjera1: Uspostavljanjeformalnihoblikasuradnjesdionicimanalokalnomi regionalnom nivou na provedbi programa, Mjera2: UspostavljanjepartnerskesuradnjenaimplementacijiEkonomskog

73


programasonimorganizacijamaiinstitucijamakojisuverificiranii specijaliziranizaobavljanjedjelatnosti,azačegaSDFnemakapacitet, Mjera3: Uspostavljanjesuradnjesprivrednimsubjektimainaučniminstitucijama,

Prioritet 7: Priprema prijedloga kriterija za donošenje subvencija na lokalnom i regionalnom nivou Mjera1: Predložitilokalnojiregionalnojsamoupravisubvencijeugroženimgrupama (manjine,povratničkaiuseljeničkapopulacija)zarazvojpoljoprivredneproizvodnje, Mjera2: Subvencioniranjerazvojapoduzetništva(osiguravanjegrađevinskihdozvola, poslovnih planova, lokacijskih dozvola, regres kamata, komunalne pristojbe i doprinosi),

Prioritet 8: Stvaranje ekonomskih uvjeta za povratak i ostanak Mjera1: Informativnapomoćomogućnostimazapošljavanjaisamozapošljavanja, Mjera2: Edukacijeizpoduzetništva,pomoćokoregistracijeOPG-a,PZ-a,obrtaipoduzeća, Mjera3: Osiguravanjegrantovazaobnovuinfrastrukture,izapočetak proizvodnje na OPG-u, Mjera4: OsiguravanjegrantovazaPZ-esukladnoplanovimarazvojai udruženjimastrojnihprstenova, Mjera5: EdukacijeOPG-aiPZ-aoprimjenamasuvremenihtehnologijausvoji proizvodnjama,

Prioritet 9: Briga o sustavnoj primjeni zakona o nacionalnim manjinama Mjera1: AnalizastatutaOpćinaiGradovaiizradapreporukazapromjenestatutai usklađivanjesUstavnimzakonom, Mjera2: Monitoringzapošljavanjamanjinanalokalnomiregionalnomnivou,prema relevantnim metodama, Mjera3: LobiranjezapromjenestanjakodVladeipolitičkihpartijaiusklađivanjes regulativom EU-a,

11.4. KRATKOROČNI CILJ 4: SURADNJA NA PROMJENI AGRARNE POLITIKE NA LOKALNOJ RAZINI.

Prioritet 1: Predlaganje kriterija i i standarda za poticajne mjere na lokalnoj razini Mjera1: Osmislitiuvođenjekriterijazapoticanjegospodarstvanalokalnomnivoukod ugroženihskupinamanjina,povratnika,useljenika,ženaitd, Mjera2: Izraditipoticajnemjerezarazvojpoduzetništva,zapošljavanjairazvoj poduzetničkeklime, Mjera3: Prijedlogkriterijaistandardazautvrđivanjepravakorištenjapoticajnih mjera na lokalnom nivou za poticanje samozapošljavanje,

Prioritet 2: Pomoć i aktivno sudjelovanje u organizaciji i osposobljavanju zadruga Mjera1: Edukacijamenadžmenta, Mjera2: Izradarazvojnihiinvesticijskihplanova, Mjera3: LobiranjekodlokalnihVlastizadodjelunapušteneimovinezadrugama, Mjera4: Poticanjezadrugakaumrežavanjunaregionalnomiprekograničnomnivou,

74


Prioritet 3: Pomoć u prepoznavanju i primjeni europskih standarda poljoprivredne proizvodnje Mjera1: PomoćOPG-imaiPZ-imanausvajanjustandardaEUuproizvodnji, preradi i gotovom proizvodu, Mjera2: EdukacijaproizvođačaikadrovazaprimjenuEUstandardausvojojproizvodnji, Mjera3: InformiranjeiedukacijaproizvođačaonačinimapoticajaipotporaučlanicamaEU,

Prioritet 4: Pomoć u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa Mjera1: Pružanjepravnepomoćiuažuriranjuimovinskopravnihodnosauskladu spostojećimzakonima, Mjera2: Osiguravanjesredstavazaplaćanjeadministrativnihtaksikodrazvoja gospodarstva, Prioritet5: Pomoćuimplementacijiipraćenjeprimjenezakonaozadrugama Mjera1: Praćenjezakonauzadrugamaupraksitedavanjesugestija,prijedlogaza izmjene i dopune zakona, Mjera2: Korisnikeinformiratiieduciratiointencijamapostojećegzakonaozadrugama,

11.5. KRATKOROČNI CILJ 5: STVARANJE UVJETA ZA IMPLEMENTACIJU PROGRAMA EKONOMSKOG RAZVOJA

Prioritet 1: Edukacija ciljanih skupina Mjera1: Osposobljavanjepovratnikaupodručjuzapošljavanjaisamozapošljavanja te razvoju gospodarstva, Mjera2: Osposobljavanjepovratnikaiuseljenikazasuvremenupoljoprivrednuproizvodnju, Mjera3: Osposobljavanjepovratnikaiuseljenikazazadružnoiinteresnopovezivanje, Mjera4: OsposobljavanjemenadžmentaPZ-azarukovođenjeiupravljanjemzadrugom, Mjera5: Izradainvesticijskihplanovaikreiranjezadružnogproizvoda, Mjera6: Edukacijalokalnihvlastiostvaranjupartnerskihodnosa,izradiprojektnih prijedloga i EU fondovima,

Prioritet 2: Lobiranje kod lokalne samouprave Mjera1: Zauspostavljanjepartnerstvanaprojektimaisufinanciranjepojedinih projektnih aktivnosti od interesa za zajednicu, Mjera2: Zadonošenjeodlukazasubvencijepoljoprivrednihdomaćinstava marginaliziranih grupa, Mjera3: Zadonošenjejasnihkriterijakogapomagatisjasnodefiniranimpravilima, Mjera4: Zadonošenjejasnihplanovaštosdevastiranominapuštenomimovinom uvlasništvujedinicalokalnesamouprave,kojamožepomoćirazvoj novoformiranih PZ-a,

Prioritet 3: Razvoj vlastitih mogućnosti i permanentna edukacija SDF kadrova Mjera1: Raditinapopunjavanjustručnogkadrauokviruradnogtimazaekonomski razvoj SDF-a, Mjera2: JasnodefiniratipotrebezaedukacijomzaposlenikaSDFivolonteratako da se uzme u obzir pozicija i uloga svakog pojedinca u timu, Mjera3: EdukacijestručnogosobljatimazaekonomskirazvojSDF-aodstrane vanjskihstručnjaka,

75


Mjera4: Kontinuiranprijenosznanjaiiskustavauokviruradnogtimazaekonomski razvoj, Mjera5: Edukativnaputovanjanasajmoveinaprednaobiteljskagospodarstva, zadruge u EU u svrhu sakupljanja novi saznanja i iskustava i prijenosa tih znanjaiiskustavanačlanoveradnogtimaSDF-a, Mjera6: Učestvovanjenadomaćimimeđunarodnimkonferencijamausvrhu daljnjegrazvojakapaciteta,razmjenistečenihsaznanjaistjecanjunovih iskustava i sklapanju poznanstava i partnerstva, Mjera7: Povezivanjeumeđunarodneidomaćemrežeradirazmjeneiskustava, daljnjegučenja,boljegnastupananovimtržištima,partnerskom suradnjom,boljommogućnošćulobiranjazaodređenepromjene

Prioritet 4: Sustavno upravljanje razvojem i provođenjem Ekonomskog programa Mjera1: OsiguratikontinuiranopraćenjeiprovođenjeEkonomskogprograma, osnivanjem i radom Edukacijskog centra SDF-a, Mjera2: Povećanainformiranost,OPG-a,PZ-a,LokalnihVlastiiinstitucijao mogućnostimapristupanjaEUfondovima. Mjera3: Osposobljavanjekadrovazaefikasnoupravljanjerazvojemekonomskogprograma

11.6. MJERE ZA PROVOĐENJE PLANA EKONOMSKOG RAZVOJA:

Strateški program Razvoj zadružnih kapacitetaSvrha programa Poticatizadružnoorganiziranje, teraditinarazvojuzadružnogmenadžmenta i investicijskomjačanju

zadružnihkapaciteta,Planska aktivnost Formiratibazeipraćenjezadružnihkapaciteta,osnivanjenovihzadruga,oživljavanjepostojećihzadru-

ga,razvojmenadžmentazadruga, izradaplanovarazvojazadruga,pomoćuumrežavanjuzadrugauklastereirazvojzadružnogproizvoda.

Nositelji aktivnosti SDF,HPZS,Poduzetničkicentri,HZPSS,Partneri, Gradovi,Općine,Poduzetničkicentri,HZPSSporegijama,HPZSizZagreba,Izvorifinanciranja Ministarstvo Poljoprivrede, Ministarstvo Gospodarstva, Ministarstvo Mora, EU Fondovi, Karc programi,

AmbasadeuRH,Fondacije,VladaSrbije,IzvršnoVijećeVojvodine,Vrijeme realizacije 1-3 godine

Strateški program Razvoj kapaciteta OPGSvrha programa Osigurati preduvjete za proširenje proizvodnje i samozapošljavanjePlanska aktivnost Formirati baze i odrediti polazišna stanja, izrade operativnih planova proizvodnje, razviti kapacitete u

područjumenadžmentaiprimjenesuvremenihtehnologija,razvojposlovnihideja,investicijskoulaganjeuproširenjekapaciteta,povezivanjestržištemizadružnoorganiziranjeOPG-a,

Nositelji aktivnosti SDF,gradovi,općine,uredizagospodarstvo,Poduzetničkicentri,HZPSS,HPZS,Partneri, Gradovi,Općine,Poduzetničkicentri,HZPSSporegijama,HPZSizZagreba,Izvorifinanciranja Ministarstvo Poljoprivrede, Ministarstvo Gospodarstva, Ministarstvo Mora, EU Fondovi, Karc programi,

AmbasadeuRH,Fondacije,VladaSrbije,IzvršnoVijećeVojvodine,Vrijeme realizacije 1-3 godine

76


Strateški program Subvencije za razvoj OPG-a i PZ-aSvrha programa Donošenje zakonskih propisa o subvencijama za razvoj poljoprivredne proizvodnje na lokalnom i regi-

onalnom nivou,Planska aktivnost Zagovaranje kod lokalnih i regionalnih vlasti radi donošenja subvencija za poticanje poljoprivredne pro-

izvodnje,Lobiranjezauvođenjepoticajnihmjeraodstranelokalnihiregionalnihvlastizarazvojobitelj-skog gospodarstva na PPDS-u,

Nositelji aktivnosti SDF,gradovi,općine,Županije,Partneri, Gradovi,Općine,Županije,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,VladaSrbije,IzvršnoVijećeVojvodine,Vrijeme realizacije 1-3 godine

Strateški program Razvoj partnerskih odnosa Svrha programa UspostavljanjemeđusektorskesuradnjeizmeđuNVO-a,privrednogsektora,lokalnihvlastiiinstitucijana

lokalnomnivouizajedničkogdjelovanjapopojedinimakcijskimplanovima,Planska aktivnost Uspostavljanje partnerstva s lokalnim vlastima na implementaciji ekonomskog programa i raznih proje-

kata, uspostavljanje partnerstva s lokalnim vlastima na planiranju i realizaciji raznih akcijskih planova, izvještavanje lokalnih vlasti o rezultatima, uspostavljanje lokalnih akcijskih grupa (LAG),

Nositelji aktivnosti SDF,gradovi,općine,Županije,Partneri, Gradovi,Općine,Županije,institucije,HZPSS,HPZSizzagreba.Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,Ministarstva,Vrijeme realizacije 1-3 godine

Strateški program Informiranje ciljanih skupina o razvoju poduzetništvaSvrha programa Osigurati ciljanim skupinama bolji pristup informacijama radi donošenja boljih odluka o razvoju poduzet-

ništva, Planska aktivnost Održavanjeinformacijskihkampanja,informativneradioniceorazvojuagrara,promocijapoduzetništva,

uspostavljanjemeđusektorskesuradnjesciljempovezivanjakorisnikaiinstitucija,izradaidistribucijale-takaibrošura,InformiratikorisnikeoUpisnikuOPG-a,PDV-esustavuinačinimaoporezivanja,osustavusubvencija,ooperativnimprogramimaVladeRH,okreditimaodkomercijalnihbanaka,omeđunarodnimfondovimaimogućnostimapovezivanjasgospodarskimsubjektima.

Nositelji aktivnosti SDF,gradovi,općine,HZPSS,Partneri, Gradovi,Općine,HZPSS,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,Ministarstva,Vrijeme realizacije 1-3 godine

Strateški program Stručne edukacije Svrha programa Osiguraticiljanimskupinamastručneedukacijesciljemstjecanjanovihznanjaivještinateprimjeneistih

na svom gospodarstvu, Planska aktivnost Temeljneedukacijezastjecanjeznanjaopoduzetništvu,specijalističkeedukacijeoprimjenisuvremenih

tehnologijauproizvodnji,edukacijeozadružnomorganiziranjuizadružnojproizvodnji,edukativneposje-teipokaznevježbe,individualnekonsultacijeimentorstvo,

Nositelji aktivnosti SDF,HZPSS,HPZS,Poduzetničkicentri,Konzaltingorganizacije,Pučkaotvorenaučilišta,Partneri, HZPSS,HPZS,Poduzetničkicentri,Konzaltingorganizacije,Pučkaotvorenaučilišta,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno

VijećeVojvodine,Vrijeme realizacije 1-3 godine

77


Strateški program Unaprjeđenje partnerskih odnosaSvrha programa Sklapanje partnerskih odnosa s lokalnim vlastima i institucijama na implementaciji Ekonomskog progra-

ma i projekata koji proizlaze iz njega,Planska aktivnost Promocijaekonomskogprograma,sklapanjepartnerstava,izradazajedničkihakcijaiprojekata,lobira-

njekodlokalnihvlastizauvođenjeraznihstimulacijazarazvojpoduzetništvaiunaprjeđenjemeđusek-torske suradnje,

Nositelji aktivnosti SDF,OpćineiGradovi,Partneri, Općine,Gradovi,HZPSS, HPZS,Poduzetnički centri,Uredi zagospodarstvo,PZ-i, i drugiprivredni

subjekti, Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


Strateški program Edukacija lokalne samouprave vezano za ciljeve ekonomskog programaSvrha programa Informiratiisavjetovatipredstavnikelokalnesamoupraveomogućnostimarazvojalokalnezajednice,Planska aktivnost O potrebama sklapanja partnerskih odnosa, o kompatibilnostima ekonomskog programa SDF-a s ROP-

omiPUR-om,zajedničkifandrejzing,edukacijeokoizradeipraćenjaprojektnihciklusa,omogućnosti-ma korištenja EU fondova i Vlade RH,

Nositelji aktivnosti SDF,Poduzetničkicentri,Konzaltingorganizacije,Partneri, Općine,Gradovi,HZPSS, HPZS,Poduzetničkicentri,Uredizagospodarstvo,PZ-i, idrugiprivredni

subjekti, Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


Strateški program Pomoć u osiguravanju investicijskih sredstavaSvrha programa Informiranjeiizradaposlovnihiinvesticijskihelaborata,povezivanjekorisnikasfinancijskimiposlovnim

sektorom, Planska aktivnost Informiranje korisnika o raznim fondovima, izrada poslovnih i investicijskih planova, spajanje s privred-

nimifinancijskimsektorom,izradaraznihprojekataiosiguravanjegrantovazarazvojOPG-aiPZ-a,Nositelji aktivnosti SDF,Poduzetničkicentri,HPZS,Konzaltingorganizacije,Partneri, Općine,Gradovi,HZPSS,HPZS,Poduzetničkicentri,Uredizagospodarstvo,PZ-i,Bankeidrugipri-

vredni subjekti, Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


Strateški program Primjena modernih metoda proizvodnje na OPG-uSvrha programa Osposobitikorisnikezatržišnokonkurentnuiprofitabilnupoljoprivredu,Planska aktivnost Edukativneradioniceosuvremenimtehnologijama,edukativnimputovanjima,stručnimmanifestacijama

ipokaznimvježbama,Nositelji aktivnosti SDF,Poduzetničkicentri,HPZS,Konzaltingorganizacije,Partneri, Općine,Gradovi,HZPSS,HPZS,Poduzetničkicentri,Uredizagospodarstvo,PZ-i,Bankeidrugipri-



78


Strateški program Tržišno pozicionirane zadrugeSvrha programa Osposobitikapacitetezadružnogmenadžmentazaboljeupravljanjezadrugamainjenimrazvojem,Planska aktivnost Izradeoperativnihiinvesticijskihplanova,kreiranjezadružnogproizvoda,povezivanjezadrugauklaste-

re i lobiranje kod lokalnih vlasti za dobivanje napuštene imovine,Nositelji aktivnosti SDF,Poduzetničkicentri,HPZS,Konzaltingorganizacije,Partneri, Općine,Gradovi,HZPSS,HPZS,Poduzetničkicentri,Uredizagospodarstvo,PZ-i,Bankeidrugipri-



Strateški program Stvaranje ekonomskih uvjeta za povratak i ostanakSvrha programa Podrška procesu povratka i reintegracijePlanska aktivnost Infokampanjeomogućnostimasamozapošljavanja,edukacijeopoduzetništvuipovezivanjesinstituci-

jama,osiguravanjepočetničkihgrantova,edukacijeoprimjenisuvremenihtehnologija,Nositelji aktivnosti SDF, HPZS, HZPSS, Zavod za zapošljavanje,Partneri, HZPSS,HPZS,Poduzetničkicentar,Zavodzazapošljavanje,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


Strateški program Briga o sustavnoj primjeni zakona o nacionalnim manjinamaSvrha programa Praćenjekršenjaustavnogzakona izpodručjazapošljavanja i lobiranjezadonošenjepodzakonskih

akata za primjenu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Planska aktivnost AnalizestatutaOpćina/Gradovainjihovaanalizaiizradapreporuka,monitoringzapošljavanja,lobiranje

za donošenje pod zakonskih akata,Nositelji aktivnosti SDF,Općine,Gradovi,Županije,nadležnaministarstva,Partneri, Općinska,GradskaiŽupanijskaVNM,Općine,Gradovi,Političkepartije,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


Strateški program Primjena Europskih standarda u poljoprivrednoj proizvodnjiSvrha programa Osposobljavanje korisnika i kadrova SDF-a za primjenu standarda EU-a,Planska aktivnost EdukacijeoEUstandardima,onačinimapotpora ipoticaja,osuvremenim tehnologijama istvaranju

proizvoda,Nositelji aktivnosti SDF,HPZS,Poduzetničkicentar,konzaltingtvrtke,Partneri, Općine,Gradovi,Županije,PZ-i,TvrtkeIzvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


79


Strateški program Rješavanje imovinsko-pravnih odnosaSvrha programa Usklađivanjevlasništvanadzemljišnimpovršinamasakatastarskimstanjem,Planska aktivnost Pružanjepravnepomoćiuažuriranjuimovinskihodnosa,osiguravanjesredstavazasufinanciranjead-

ministrativne takse,Nositelji aktivnosti SDF, Gruntovnice, Katastri,Partneri, Općine,Gradovi,Županije,Sudovi,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


Strateški program Edukacija SDF-ovog kadra,Svrha programa StručnoekipiratiieduciratičlanoveradnihtimovaradiprovođenjaekonomskogprogramaSDF-a,Planska aktivnost Ekipiranjeradnihtimova,definiranjepotrebazaedukacijom,edukacijestručnogosoblja,prijenosznanja

izjednognadrugopodručje,učestvovanjenaokruglimstolovima,konferencijama,edukativnimputova-njima,sajmovima,povezivanjesdrugimorganizacijamaimrežama,

Nositelji aktivnosti SDF,Partneri, Konzaltingtvrtke,HPZS,Općine,Gradovi,Županije,institucije,Tvrtke,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno


Strateški program Sustavno upravljanje razvojem i provođenjem Ekonomskog programa SDF-aSvrha programa OsiguratikontinuiranopraćenjeiprovođenjeEkonomskogprograma,osnivanjemiradomEdukacijskog

centra SDF-a, Planska aktivnost IzvršitiosnivanjeilidoregistracijuSDF-ovogpoduzeća,izraditiprogrameedukacijekorisnika,uspostaviti

partnerstvasPučkimučilištimaidrugimDionicima,osigurativaljanecertifikatezakorisnike,Nositelji aktivnosti SDF,Partneri, PučkaUčilišta,zavodizazapošljavanje,PZ-i,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno

VijećeVojvodine,Vrijeme realizacije 1 godine

Strateški program Sustavno upravljanje razvojem i provođenjem Ekonomskog programa SDF-aSvrha programa PovećanainformiranostkorisnikaidionikaomogućnostimapristupaEUfondovimaPlanska aktivnost Radionice i informativne kampanjeNositelji aktivnosti SDF, vanjski suradnici,Partneri, PučkaUčilišta,Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Ministarstva,Izvorifinanciranja Gradovi/Općine,Županije,AmbasadeuRH,Fondacije,EUfondovi,Ministarstva,VladaSrbije,Izvršno

VijećeVojvodine,Vrijeme realizacije 2 godine

80


12. INDIKATORI USPJEŠNOSTI I MONITORING:

12.1. ODREĐIVANJE INDIKATORA

12.1.1.Indikatorizadugoročneciljeve:

1. Poboljšan pristup tržištu rada nezaposlenim osobama kroz sustavno pružanje stručnih usluga – Indikatorjepovećanbrojaktivnihgospodarskihsubjekata(OPG-aiPZ-a),povećanbrojzaposlenikanaOPG-imaiPZ-ima,povećanaekonomskasamo-održivostciljanihskupina.

2. Osigurani kadrovski i materijalni resursi SDF-a za pružanje pomoći u ekonomskom razvoju lokalne zajednice – Indikator je količina osiguranih sredstava i povećan udio stručno

osposobljenihosobaustalnomzaposlenomkadruSDF-aivanjskihstručnihsuradnikanaprovedbiEkonomskog programa.

3. Uspostavljana suradnja i partnerstva na svim razinama u svrhu ostvarivanja programa ekonomskog razvoja–Indikatorjepovećanbrojpartnerskihinicijativaiunaprijeđenakomunikacijaizmeđujavnog,privatnoginevladinogsektora.

12.1.2.Indikatorizakratkoročneciljeve:

1. Prijelaz s tradicionalne na suvremeno organiziranu proizvodnju – Indikator je broj zadruga spoluproizvodom i finalnim proizvodom, broj PZ-a udruženih u klaster, broj specijaliziranih OPG-a,brojOPG-akojiprimjenjujusuvremenetehnologijeusvojojproizvodnji,brojOPG-akojisestručnousavršavaju, kontinuirani rast novozaposlenih osoba.

2. Efikasna provedba mjera državne politike na lokalnom nivou – Indikator je broj provedenihzajedničkihprojekataiakcija,brojnovouvedenihpoticajnihmjeranalokalnomiregionalnomnivou,broj OPG-a i PZ-a potpomognutih novim mjerama.

3. Podrška i djelovanje u obnovi i revitalizaciji gospodarske i komunalne infrastrukture–Indikatorje broj realiziranih projektnih prijedloga (osigurani grantovi).

4. Suradnja na promjeni agrarne politike na lokalnoj razini–Indikatorjebrojnovihpoticajnihmjeraodstranelokalnihvlasti,brojprojekatafinanciranihizpred-pristupnihfondovaEUzarazvojOPG-aiPZ-a.

5. Stvaranje uvjeta za implementaciju Programa ekonomskog razvoja–Indikatorjebrojuspješnoprovedenihmeđusektorskihrazvojnihprojekata.

12.1.3.Indikatorizaprioritete:

1. Razvoj zadružnih kapaciteta- Indikator je,brojnovoosnovanihzadruga,broj izrađenihrazvojnih iinvesticijskih planova PZ-a, broj zadruga koje imaju zaposlene agronome i koriste nove tehnologije, brojzadrugakojeposjedujuprerađivačkekapacitete.

2. Razvoj kapaciteta OPG–IndikatorjebrojnovoupisanihOPG-auUpisnikiPDVsustav,brojOPG-akojiostvarujupotporeipoticaje,brojOPG-akojisuučlanjeniuzadruge,brojOPG-akojisuproširiliproizvodnji (poslovno paniranje), broj OPG-a koji koriste nove tehnologije.

3. Subvencije za razvoj poljoprivrede na OPG-ima i PZ-ima–Indikatorjebrojopćinaižupanijakojisuuveli subvencije za razvojpoljoprivrede;brojOPG-akoji suostvarili subvencije i vrteuvedenihsubvencija, broj subvencioniranih povratnika.

4. Razvoj i unaprjeđenje partnerskih odnosa – Indikator je broj općina i županija koji su prihvatili

81


partnerstvonaekonomskomprogramu;brojuspostavljenihLAG-ova,brojosmišljenih iprovedenihzajedničkihakcija,brojSporazuma,opartnerstvusopćinama/gradovima/županijamanaprovođenjuekonomskog programa.

5. Osigurati Stručne edukacije–Indikatorjevrstaibrojstručnihradionica,brojučesnikanaradionicama,brojedukativnihputovanja,brojpokaznihvježbi,brojindividualnihkonzultacija.

6. Edukacija lokalne samouprave vezano uz ciljeve ekonomskog razvoja–Indikatorjebrojradionica,brojučesnika–predstavnika lokalnesamoupravenaradionicama,brojakcijskihplanova/projektnihprijedloga.

7. Pomoć u osiguranju investicijskih sredstava–Indikatorjebrojpoduzetničkihideja,brojposlovnihplanova, broj zahtjeva za kreditna sredstva, broj projektnih prijedloga i broj osiguranih grantova za razvoj OPG-a i PZ-a.

8. Stvaranje ekonomskih uvjeta za povratak i ostanak–Indikatorjebrojradionica,brojučesnikanaradionicama,brojosiguranihpočetnihgrantovazarazvojOPG-aiPZ-a.

9. Briga o sustavnoj primjeni zakona o nacionalnim manjinama– Indikator jebrojanalizastanjazastupljenosti manjina u institucijama i privrednom sektoru na lokalnom i regionalnom nivou, broj izvještaja o kršenju prava proizašlih iz Ustavnog zakona.

10. Pomoć u prepoznavanju i primjeni europskih standarda poljoprivredne proizvodnje–Indikatorjebrojradionica,brojučesnikanaradionicama,brojpokaznihvježbiiindividualnihkonzultacija,brojOPG-a/PZ-akojikoristeeuropskestandardeupoljoprivrednojproizvodnjiikoristeEUfondove.

11. Razvoj vlastitih mogućnosti i permanentna edukacija SDF kadrova – Indikator je broj osobaangažiranih na provođenju Ekonomskog programa, točno definiran plan edukacija, broj radionica,brojučesnikaradionica,brojnacrtaprojektnihprijedloga,brojokruglihstolova,brojkonferencija,brojsajmova, broj edukativnih putovanja, broj ostvarenih partnerstava.

12. Sustavno upravljanje razvojem i provođenjem Ekonomskog programa SDF-a - Indikator je planarazvojaSDF-ovogpoduzeća,registracijaedukacijskogcentra,uspostavljenasuradnjasPučkimučilištem,brojedukacijskihprogramakojesmoproizveliiosiguralisredstvazarad.

12.2.MONITORINGIEVALUACIJA:

12.2.1.Monitoring:

Kada su svi elementiEkonomskog programa spremni, i cijeli programkreće u realizaciju, tada se cijelapažnjausmjeravanamonitoringkakobiseosiguralodaprogramostajenaželjenomiciljanomputu.Vrlojevažnodasusistemipovratnihinformacijanasvojemmjestukakobisemogliutvrditisvipotencijalniproblemi,posebno oni koji se mogu razviti u vrlo opasne i velike probleme.

Dobarmonitoringovisiojasnoćipostavljenihciljeva,atosenajboljemožepostićiLogframepristupomkojiosiguravadasuciljevijasnoitočnodefiniranitedasuaktivnostidizajniranenanačindadovodedorezultataiukonačnicidoispunjavanjacilja.SDFkrozsvojraduvodisustavzaosiguranjekvalitetePQASSO-akojijekreiranzamaleisrednjenevladineorganizacije,aonpokrivaipodručjemonitoringaievaulacije.

Sustavommonitoringatrebamoobuhvatiti:Analizu ciljeva, je prvi korak dizajna monitoring sistema, moramo pojasniti svoje ciljeve i zadatke �koježelimopratititoznačidaseodlučimoštohoćemodaznamonakrajuodređenogprogramskogciklusa,Pregledindikatora,uodnosunapostavljeneciljeveizadatketojestdavidimokakoćemoprocjenjivati �uspješnost našeg programa,

82


Izradaplanapraćenjamonitoringa,radimoiztograzlogadabibilisigurnidaprikupljamosveneophodne �podatkekojićenamukonačnicikoristitiprilikomizvještavanjaisamogprocesaevaluacije.Programskitimprimarnoćesefokusiratinapraćenjeaktivnostiirezultatauskladusplaniranimplanomaktivnostiiodobrenimfinancijskimsredstvima.Prilikom izradeplanapraćenjamonitoringauvijek jepotrebnokoristitiizrađenulog-framematricukojaomogućavadaseuskladusjasnodefiniranimindikatorimaodredimokojuvrstuinformacijejepotrebnokontinuiranoprikupljatinarazličitimnivoimaprograma.

Planompraćenjamoramouključiti:Sveaktivnostikojećeseprovoditiuprogramu, �Sveinformacijekojetrebamoprikupitiosvakojpojedinačnojaktivnosti, �Tehnikeilimetodepraćenjakojećemokoristitizaprikupljanjeinformacija(npr.ankete,intervjui,grupni �razgovori...),Odredititkoćebitiodgovorneosobezaprikupljanjeodređenihinformacija, �Odrediti dinamiku praćenja, kako često prikupljati potrebne informacije (jednom tjedno,mjesečno, �godišnje), Izvještajonapretku,trebapratitiredovitosturađenog.Prilikomizradeizvještajaonapretkumoramo �pratitislijedećushemu:Podatkeozamišljenim/planiranimpostignućimauspoređujućiihs: �Stvarnim/realiziranimpostignućima,kojinampomažuidentificirati �Značajneodmakeodplaniranog,atonamje �Bazazaidentificiranjeproblemaimogućnosti,kakobismoodredili � Alternative i korekcije, �Ukolikokoristimoovakopostavljenushemudobitićemoslijedećioblikizvještaja. �Sažetaksadašnjegstanjaprojektauodnosunaindikatoreosvrsiprogramairezultatima, � Poduzete glavne aktivnosti u toku razdoblja izvještavanja i usporedba prema rasporedu aktivnosti, �Troškovitokomrazdobljaizvještavanjatenjihovausporedbasaproračunomirasporedomtroškova. � Procjena broja korisnika usluga tokom razdoblja izvještavanja, �Sadašnjiiočekivaniproblemiuključujućiplaniraneakcijezanjihovorješavanje, �Planiraneglavneaktivnostiirasporedzaslijedećerazdoblje, �

12.2.2.Evaluacija:

Možebitiunutarnja,kojuprovodečlanoviorganizacije,uglavnomizvršnidirektor,voditeljprogramailinekadruga osoba osposobljena za taj proces. Unutrašnji evaluator, poznaje organizaciju, razumije dobro odnose unutar nje, ne remeti rad organizacije i lakše obavlja evaluaciju. S druge strane, ako ta osoba izbjegava negativnezaključke,nekritičnoprihvaćapretpostavke,diojerukovodstvailinijedovoljnoeducirana,tomožeotežatiprocesevaluacije.SDF u narednom periodu mora raditi na razvoju dodatnih kapaciteta kod svojeg osoblja kako bi zadovoljio propisanekriterije i razviodostatankapacitetzadobroprovođenjezacrtanihciljeva.Unutarnjaevaluacijaprovoditićesesredinomipozavršetkusvakegodineimplementacijeprograma.Vanjskuevaluacijuprovodivanjskistručnjak(ekspert),taosobanijeosobnouključenauradNVO-a,nijedioorganizacijskestrukture,imaodgovarajućeiskustvoili jeeduciranazaevaluaciju,možedabudeneutralnimedijator, temožepridonijeti tehničkimznanjima ilisavjetom.S togaćeSDFprakticiratiuslugevanjskogevaluatora na sredini i na kraju ovog programskog ciklusa.

Evaluacija treba biti nezavisna i mora se obavljati planirano, na sredini programa i na kraju trogodišnjeg

83


ciklusa.Evaluacijaćenampokazatidalijeizrađenpravimehanizamkojiomogućujepostizanjeočekivanihrezultat, a ako nije, što moramo promijeniti kako bi se postigli rezultati koji su bili navedeni u Ekonomskom programu.Razradaprocesaevaluacijeizuzetnojeznačajna,budućidaseprilikomodabiraprojekatakojićesefinanci-ratiželepostavitijasnapravilakojimaćesepoticatistručnostiizvrsnostprojekata.

Procesevaluacijeprogramaprvenstvenosetemeljinasljedećimnačelima:

Kvaliteta � .Projektipredloženiiodabranizafinanciranjetrebajuiskazivativisokurazinuznanstvene,tehničkeirukovodstvenekvaliteteukontekstustrateškihciljevaimisijeSDF. Transparentnost � . Kako bi se osigurao jasan okvir unutar kojeg se pripremaju prijedlozi projekata, samprocesodabiraprojekata,uključujućinačelaipostupak,trebabitidetaljnoobjašnjenidostupanzainteresiranim stranama. Jednakost tretmana � .Temeljnojenačeloevaluacijejednaktretmansvihprijedlogaprojekata. Nepristranost � . Svi prijedlozi koji zadovoljavaju kriterije procjenjuju se na temelju njihove vrijednosti, putemneovisnesuradničkeprocjene. Efikasnost i brzina � .Proceduraevaluacijenastojibitištojemogućebrža,održavajućipritomvisokukvalitetuevaluacijeipoštujućizadaneokvire.

Kriterijizaevaluacijusu:

Tehnička izvrsnost Posjedovanje potrebnih vještina i znanja � Metodologija implementacije � Interdisciplinarnost � Standardi primjene �Specifičnekompetencijeispremnostzaprovođenjeprograma �

Partnerstvo i upravljanje programom Iskustvo u implementaciji projekata � Planiranje i operacionalizacija � Procedure i vrijeme implementacije � Kriteriji selekcije �

Dodana vrijednost za zajednicu Iskorištenje resursa � Podrška � Korisnost projekta za ciljanu grupu �

Društvene potrebeOdrživost � Ciljana grupa � Participacija zainteresiranih grupa �

Ekonomski elementiTemaipodručjeintervencije �Proračun(predviđeniuodnosunastvarni) � Koristi (povrat investicije) �Terminskiplanirealističnostprograma �

84


13. LOGIČKI OKVIR

Intervencijska logika Objektivni pokazatelji Izvori verifikacije PretpostavkeVIZIJA: Za 3 godine na područjima djelovanja SDF uspostavljeni mehanizmi za smanjenje socijalne ovisnosti, poveća-nje samo-zapošljavanja i integraciju povratnika uz povećanje kapaciteta SDF za zadovoljavanje potrebaDugoročniciljevi:1. Poboljšanpristuptržištu

rada nezaposlenim osobama kroz sustavno pružanjestručnihusluga

2. Osigurani kadrovski i materijalni resursi SDF-a zapružanjepomoćiuekonomskom razvoju lokalne zajednice

3. Uspostavljana suradnja i partnerstva na svim razinama u svrhu ostvarivanja programa ekonomskog razvoja.

1.povećanbrojaktivnihgospodarskihsubjekata (OPG-a i PZ-a) za 50 %, povećanbrojzaposlenikanaOPG-imaiPZ-imaza40%,povećanaekonomskasamo-održivostciljanihskupinaza40%,

2.Povećanakoličinaosiguranihsredstavazaprojekteza60%,povećanudiostručnoosposobljenihosobaustalnomzaposlenom kadru SDF-a i vanjskih stručnihsuradnikanaprovedbiEkonomskog programa za 60%

3.Povećanbrojpartnerskihinicijativaza70%iunaprijeđenakomunikacijaizmeđujavnog, privatnog i nevladinog sektora za 70 %,

- Evaluacija - Završni izvještaj- Podaci

Državnogzavoda za statistiku

- Podaci Zavoda za zapošljavanje

Kratkoročniciljevi:1. Prijelaz s tradicionalne na

suvremeno organiziranu proizvodnju

2. Efikasnaprovedbamjeradržavnepolitikenalokalnom nivou

3. Podrška i djelovanje u obnovi i revitalizaciji gospodarske i komunalne infrastrukture

4. Suradnja na promjeni agrarne politike na lokalnoj razini

5. Stvaranje uvjeta za implementaciju Programa ekonomskog razvoja

1.brojzadrugaspoluproizvodomifinalnimproizvodom,brojPZ-audruženihuklastere, broj specijaliziranih OPG-a, broj OPG-a koji primjenjuju suvremene tehnologije u svojoj proizvodnji, broj OPG-a kojisestručnousavršavaju,kontinuiranirast novozaposlenih osoba

2.brojprovedenihzajedničkihprojekataiakcija, broj novouvedenih poticajnih mjera na lokalnom i regionalnom nivou,

3. broj OPG-a i PZ-a potpomognutih novim mjerama, broj realiziranih projektnih prijedloga (osigurani grantovi)

4. broj novih poticajnih mjera od strane lokalnih vlasti,

5.brojprojekatafinanciranihizpred-pristupnih fondova EU za razvoj OPG-a i PZ-a, broj uspješno provedenih međusektorskihrazvojnihprojekata

- Podaci Ureda za gospodarstvo Županijaigradova

- Statistika Saveza Zadruga

- Izvještaji o napretku

- Izvještaji o projektima/akcijama

- Odluke o poticajnim mjerama

- Rješenje o dodjeli poticajnih mjera

- Ugovori o dodjeli grantova

Lokalna i regionalna vlast posvećena ci-ljevima Ekonomskog programa kroz par-tnerstvo sa SDF-om

Ekonomski program prepoznat od strane vlasti i osigurana sred-stva za implementaciju do 2011.

Očekivanirezultati:1. Razvojzadružnih

kapaciteta 2. Razvoj kapaciteta OPG-a3. Subvencije za razvoj

poljoprivrede na OPG-ima i PZ-ima

1. BrojnovoosnovanihPZ-a,brojizrađenihrazvojnih i investicijskih planova PZ-a, broj PZ-a koje imaju zaposlene agronome i koriste nove tehnologije, broj PZ-a koje posjedujuprerađivačkekapacitete,brojPZ-a koje imaju proizvod,

2. Broj novoupisanih OPG-a u Upisnik i PDV sustav, broj OPG-a koji ostvaruju potpore ipoticaje,brojOPG-akojisuučlanjeniuPZ, broj OPG-a koji su proširili proizvodnji (posl. planiranje), broj OPG-a koji koriste nove tehnologije.

3. Brojopćinaižupanijakojisuuvelisubvencijezarazvojpoljoprivrede;brojOPG-a i broj povratnika koji su ostvarili subvencije, vrste uvedenih subvencija,

- Rješenja o registraciji

- Broj kreditnih zahtjeva

- Podaci PZ-a- Rješenja o upisu

u Upisnik OPG-a i PDV sustav

- Rješenja o dodjeli poticaja i potpora

- Imenik zadrugara

- Poslovni planovi- Evidencija o

individualnim posjetama

Ciljane skupine zainte-resiranezaučestvova-nje u aktivnostima Eko-nomskog programaZainteresiranost oso-blja SDF-a za daljnji razvoj kapaciteta i pri-jenos znanjaLokalne i regionalne vlasti usvajaju prijedlo-ge/preporukeSDF-a

85


4. Razvojiunaprjeđenjepartnerskih odnosa

5. Osiguratistručneedukacije6. Edukacija lokalne

samouprave vezano uz ciljeve ekonomskog razvoja

7. Pomoćuosiguranjuinvesticijskih sredstava

8. Stvaranje ekonomskih uvjeta za povratak i ostanak

9. Briga o sustavnoj primjeni zakona o nacionalnim manjinama

10.Pomoćuprepoznavanjui primjeni europskih standarda poljoprivredne proizvodnje

11.Razvojvlastitihmogućnostii permanentna edukacija SDF kadrova

12. Sustavno upravljanje razvojemiprovođenjemEkonomskog programa SDF-a.

4. Brojopćinaižupanijakojisuprihvatilipartnerstvonaekonomskomprogramu;broj uspostavljenih LAG-ova, broj osmišljenihiprovedenihzajedničkihakcija,broj potpisanih Sporazuma o partnerstvu s lokalnim vlastima.

5.Vrstaibrojstručnihradionica,brojučesnikanaradionicama,brojedukativnihputovanja,brojpokaznihvježbi,brojindividualnih konzultacija

6.Brojradionica,brojučesnika–predstavnika lokalne samouprave na radionicama,brojakcijskihplanova/projektnih prijedloga

7.Brojpoduzetničkihideja,brojposlovnihplanova, broj zahtjeva za kreditna sredstva, broj projektnih prijedloga i broj osiguranih grantova,

8.Brojradionica,brojučesnikanaradionicama,brojosiguranihpočetnihgrantova za razvoj OPG-a i PZ-a, broj osmišljenih poslovnih ideja,

9. Broj zastupljenih manjina u institucijama i privrednom sektoru na lokalnom i regionalnom nivou, broj izvještaja o kršenju prava na zapošljavanje proizašlih iz Ustavnog zakona,

10.Brojradionica,brojučesnikanaradionicama,brojpokaznihvježbiiindividualnihkonzultacija,brojOPG-a/PZ-a koji koriste europske standarde u poljoprivrednoj proizvodnji,

11.BrojosobaangažiranihnaprovođenjuEkonomskogprograma,točnodefiniranplan edukacija, broj radionica, broj učesnikaradionica,brojnacrtaprojektnihprijedloga, broj okruglih stolova, broj konferencija, broj sajmova, broj edukativnih putovanja, broj ostvarenih partnerstava,

12.BiznisplanpoduzećaBetula,RegistracijaEdukacijskogcentra,sporazumsaPučkimučilištem,brojedukacijskihprogramaikoličinaosiguranihsredstavaodlokalnihvlasti,

- Partnerski sporazumi

- Odluka o imenovanju u LAG

- Zapisnici- Izvještaji i

monitoring- Pozivi- Spisakučesnika- Zapisnici- Akcijski planovi- Projektni

prijedlozi- Rješenje o

bespovratnim darovnicama

- Prijedlozi/preporuke

- Analize- Ad-hock

Izvještaji - Plan edukacija- Izvještaji s

sajmova, okruglih stolova, konferencija

- Ugovori o radu

Aktivnosti:- Edukacije (radionice,

pokaznevježbe,edukativne posjete, individualne konzultacije, konferencije, sajmovi, okrugli stolovi)

- Uspostavljanje međusektorskesuradnjeipartnerstava (koordinacija).

- registracija i uspostavljanje rada edukativnog centra,

- Lobiranje i zagovaranje

Procjenamogućihinputa:InstitucionalnapodrškaitehničkapodrškaSDF-uoddomaćihimeđunarodnihdonatora:400.000,00 €SredstvaVladeRHiSvjetskebanke:50.000.000,00 €Sredstva EU kroz instrumente predpristupnepomoći(IPA): 589.900.000,00€Sredstva Vlade Srbije iIzvršnog vijećaVojvodineugrantovimauiznosu:1.000.000,00 €

Specifikacijatroš-kova:Procijenjena apsorpcijskamoćSDF-a u vrijeme sastavljanja ovog dokumentaiznosi:2.000.000,00 € tokom razdoblja od 3 godine.

Preduvjeti:Suglasnostopćina/gradova o partnerstvu izajedničkojimple-mentaciji Ekonomskog programaOsigurane ljudske i materijalne pretpo-stavkezazapočinjanjeimplementacije Eko-nomskog programa na 4 regije RH.

86


14. PRORAČUN:

Zaostvarenjeprogramapotrebnojeosiguratifinancijskupotporuneovisnoodtroškovavezanihzarealizacijuprojekata.Proračunfinancijskepotporeodnosisenatrigodinerealizacijeprogramaekonomskograzvojaipripremeprojekata,aobuhvaća,režijsketroškoveimplementacijeprograma,neophodnuedukacijuiospo-sobljavanjestručnjakaSDFipartnerskihorganizacijazaefikasnurealizacijuprogramaipripremuprojektnihprijedloga,tetroškoveinformiranja,komunikacijei tiskanjastručnihpublikacijavezanihuzostvarenjepro-gramskih ciljeva.

Redni broj

IZVORI FINANCIRANJA I IZDACI (TROŠKOVI)

Proračun Programa u kn

I. IZVORI FINANCIRANJA (Prihod) 1. Ministarstvo (razna) 300.000,002.Jedinicelokalnei/ilipodručne(regionalne)samouprave 100.000,003. Ostali donatori 600.000,004.Vlastitasredstva(članarineivlastitadjelatnost) 116.000,00

UKUPNO IZVORI FINANCIRANJA I. (1+2+3+4) 1.116.000,00II. IZDACI (troškovi)1. Materijalni izdaci

1.1.Režijskitroškovi 36.000,001.2. Usluge komunikacije 30.000,001.3. Uredski materijal 15.000,00

Ukupno Materijalni izdaci 81.000,002. Izdaci za aktivnosti

2.1. Edukacije za suradnike na programu 340.000,002.2. Promocija programa 35.000,002.3. Oprema za potrebe programa 25.000,002.4. Ostali izdaci za aktivnosti 45.000,00

Ukupno Izdaci za aktivnosti 445.000,003. Izdaci za usluge

3.1. publikacije 60.000,003.2.studije,istraživanja 100.000,003.3. troškovi audita 60.000,003.4. troškovi evaluacije 50.000,003.5. troškovi seminara i konferencija 120.000,00

Ukupno Izdaci za usluge 390.000,004. Putni izdaci (putni troškovi)

4.1.Izdacizadnevnicezaslužbenaputovanja 105.000,004.2. Izdaci za prijevoz (javni prijevoz) 45.000,004.3. Izdaci za smještaj 50.000,00

Ukupno Putni izdaci (putni troškovi) 200.000,00UKUPNO II. (1+2+3+ 4) 1,116.000,00

87


15. NAREDNI KORACI:

NarednikoraciuimplementacijiEkonomskogprogramaSDF-a:Promocija Ekonomskog programa javnosti, � Uspostavljanje partnerskih odnosa na lokalnom i regionalnom nivou, � Razvoj ljudskih potencijala SDF-a, � Formiranje i uspostava rada Edukacijskog centra SDF-a, � Priprema liste projekata od strane radnih timova SDF-a, �Pribavljanjefinancijskepotpore, �Početakimplementacijaodobrenihprojekata, �

88


16. ZAKLJUČAK:

Zaostajanjepodručjaodposebnedržavne skrbi ugospodarskom, socijalnom,demografskom i ukupnomrazvojupodručjaposebnedržavneskrbirezultatjebrojnihfaktorainjihovogvrlozamršenogmeđusobnogutjecaja.Presudanjeutjecajratnihrazaranjaisnažnesocijalneigospodarskeposljedicekojeratdonosi.Iakojeriječozemljopisnorazličitimpodručjima,kojadijelejošinekedrugerazlike,zajedničkoimjeobilježjeznačajnorazvojnozaostajanjezaostalimdijelovimaHrvatske.PodručjadržavneskrbirazvrstanasuutriskupinepremaokolnostimanastalimaratomuHrvatskoj,tepremakriterijuekonomskerazvijenosti,kriterijustrukturnihteškoća,demografskomkriterijuinekimposebnimkrite-rijimasuglasnoZakonuopodručjimaodposebnedržavneskrbi.

Socio-ekonomskeidemografskekarakteristikeruralnihpodručja,teujošvećojmjeripodručjaodposebnedržavneskrbisu:

Dobna struktura ruralnog stanovništva vrlo je nepovoljna (viši postotak dobne grupe stariji od 60 �godina).PrirodnipriraststanovništvajenegativanzačitavuHrvatsku,dokjeupretežnoruralnimpodručjima �opadanjestanovništvaitrostrukobrženegoupretežnourbanim.Obrazovanoststanovništvaururalnimpodručjimaznatnojenepovoljnija. �Postotakljudikojiprimajusocijalnupomoćje3-4putavišioddržavnogprosjeka. �Znatan dio zemljišta još uvijek se nalazi pod minskim poljima. �Nedostatak osnovnih infrastrukturnih pogodnosti (ceste, telefonskamreža, pošta, škola, električna �energija, voda, kanalizacija).Izrazitojenepovoljnostanjenapodručjuradnesnage,osobitoekonomskiaktivne. �Institucije su nerazvijene i nedjelotvorne. �Uzsvenabrojenenepovoljnetrendovestanjejemogućemijenjatinadužiroksamopodpretpostavkom �da se postavi i ostvaruje strategija cjelovitog ruralnog razvitka.

RatomzahvaćenimpodručjimauHrvatskojznačajnonedostajemogućnostizazapošljavanjeiširenjemalihisrednjihpoduzetničkihinicijativa,samaloindustrijeirestriktivnimuvjetimazaostvarivanjekredita.Nedo-statakekonomskihmogućnostiotežaojeprivlačnostpovratkaiodrživostpovratkaizbjeglica,kaoipružanjemogućnostiuseljenicimadasebiizgradeodrživuegzistenciju.Nadalje,vladineslužbekaoštosuHZPSSiopćinskiuredizagospodarstvonemajudovoljnosredstavaiopremedarazvijuodrživiupraksiprimjenjivmodeledukacijeputemtematskihradionicama,savjetovanje,tehničkompodrškezapomoćpoljoprivredni-cima,zadrugamaipoduzetnicima,kakobipovećaliproizvodnjuimarketinškipotencijal.Budućidasuovapodručjapretrpjeliraspadškolstva,nedostatakadekvatnogobrazovanjaiusvajanjavještinapotrebnihnadanašnjemtržišturada(uključujućiipoljoprivrednisektor),osobeuratomzahvaćenimpodručjimaistotakoimajuograničenipristupionakomalimmogućnostimazapošljavanjakojasudostupnauregiji.Razvojni programi poticanja poduzetništva i edukacije za samozapošljavanje napodručjimaodposebnedržavneskrbidajumogućnostzapokretanjeinicijativedasenacjelokupnomprostorusdominantnomagrar-nom strukturom proizvodnje stvore pretpostavke za rješavanje socijalnih i ekonomskih problema kroz in-dividualne inicijative iulaganjaupoljoprivrednuproizvodnju i razvojpoduzetništvakroz jačanjeobiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava (OPG) i poljoprivrednog zadrugrastva.

OPG-akaonositeljipoljoprivredneproizvodnjeutimpretežnopovratničkimpodručjimasuneorganiziranaiusitnjena. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj posjeduju u prosjeku 2,9 ha. Samo 2,6 % od ukupnog broja gospodarstava posjeduje preko 10 ha zemljišta.

89


Objektiukojimaseodvijagovedarskaproizvodnjasumalihkapaciteta,devastiranisuinepružajuhigijenskotehničko-tehnološkeuvjete.Oskudnapoljoprivrednainfrastrukturasadajezapuštena,aodnovihulaganjasada nema naznaka. Obiteljska gospodarstva neracionalna su ekonomski i slabo opremljena tako da teško mogudatikvalitetnuproizvodnjuzatržište.Slabojeizraženaželjazaprihvaćanjemnovihznanjaitehnolo-gija.Zajedničkikooperativnimarketingnijerazvijen.Staresocijalističkezadrugezasnivanesunaprisilnomprincipu,nisutržišnoorganizirane,anovetržišneudrugenisunitistvorene.

GlavniciljProgramaekonomskograzvoja jestvoritipretpostavkezapomoćobiteljskimgospodarstvimaurestrukturiranjupoljoprivredneproizvodnjeistvaranjutakvihproizvodnihjedinicakojećeproizvoditizaodre-đeni tržišni segment te zadovoljiti kvalitetom i količinom, cijenom, asortimanom, pakiranjem i optimalnimkanalimadistribucijipremazahtjevimaiželjamapotrošača.Ovakvastrategijaćepovećatibrojčlanovazajedniceuključenihuodržive,profitabilnepoljoprivredneipo-slovneaktivnosti,kojećevoditizdravijojlokalnojekonomiji.Čvršćevezeidijalogizmeđuprivatnogsektora,lokalnihvlasti, stručnihslužbi i različitihcivilnihnacionalnihgrupauzajednici,unaprijediti ćemogućnostzajednicedaefikasnijezadovoljiekonomskaisocijalnapitanja,uključujućionaopovratkuireintegraciji,štoćedovestidopoboljšanjakvaliteteživota.

Suvremene teorije i praksa polaze od potrebe integralnog ruralnog razvitka, koji podrazumijeva sveobuhvatni gospodarski,socijalni ikulturninapredakruralnogprostoraizajednicekojatuživi,uključujući iočuvanjeiunapređenjeprirodnogokoliša. Iakosuuvjeti imogućnosti integralnog razvitkavrlo raznolikiupojedinimsredinama,ovisnoolokalnimiregionalnimposebnostima, ipaksemožeistacinekolikoopćihnačelakojaomogućujuprofiliranjeikonkretizacijustrategijerazvitkaruralnihpodručja.

U tomkontekstu, putemovogProgramaekonomskog razvoja,SDFpotiče i promovirapartnerski pristuprazvojupodručjaodposebnedržavneskrbiiusmjerenjenarješavanjuteškesocijalneiekonomskesituacijesuradnjomlokalneupraveisamouprave,stanovnikapodručja,lokalnihpoduzetnika,financijskihinstitucijaiposlovnihpartneranalokalnoj,državnojimeđunarodnojrazini.Uovomsedokumentusintetizirajusnageimogućnostirazvojapovratničkihpodručjakrozanalizustanjaipreporukuaktivnostitemeljenihnapostojećimresursima, tradiciji i modernom marketinškom pristupu poljoprivrednoj proizvodnji i lokalnom ekonomskom razvoju.Djelomice je u izradi Programa korišteno mnoštvo relevantnih programskih i planskih dokumenata na dr-žavnoj,regionalnojilokalnojraziniTosuprogramiiplanoviregionalnograzvoja,prostorniplanovi,programodrživograzvojaotokaiposebniplanovipoputplanovauređenjazaštićenihpodručja.Tuobimnudokumen-tacijukarakteriziranezadovoljavajućameđusobnausklađenostinesuglasnost,neriješenhijerarhijskiodnosi upitna provedivost. U provedbi aktivnosti zacrtanih ovimProgramom, SDF predlaže implementaciju integrirane strategije uopćinamagdježivipovratničkapopulacijaali iuširimrazmjerima.Direktnikorisnici/klijentiusvakojopćiniuključivatćeminimalnopoljoprivrednuzadruge/udruge;nezaposleneosobe;zainteresiraneOPG,HZPSS;općinskiuredzagospodarstvo;određenbrojpovratnikeidoseljenike.Stanovniciciljanihopćinaimatćekori-stiodporastaekonomskihaktivnosti,obrazovanja,socijalnihmogućnosti,boljihuslugaipozitivnijeatmosfereu pogledu povratka i reintegracije.

PredloženiprojektiunutarovogaProgramaekonomskograzvojakoristitićeintegralnimultisektoralnipristuposnaživanja gospodarstva i poboljšanja socijalnog stanja na lokalnoj i regionalnoj razini.Međusektorskasuradnjaizmeđuprofitnog,državnogicivilnogsektoratemeljjeovogprograma.

TijekomizradeProgramaekonomskograzvoja,analizajepokazaladasumogućikorisniciilisudioniciaktiv-

90


nostiurealizacijiprojekatapovratnici,prognanici,domicilnostanovništvo,doseljenici,OPG-i,članovipoljo-privrednihzadruga,MOudruge(socijalnogihumanitarnogkaraktera),novipovratnici,staračkapopulacija,(nezaposlene)žene,djeca,mladi.

Analizomidentificiranepotrebegorenabrojanihkorisnikauekonomskomosnaživanjuzajednicesu:

Edukacija poduzetnika kroz seminare za razvoje obiteljskih gospodarstava u lokalnoj zajednici sa �naglaskomnaosnaživanjeulogeženaupoduzetništvu.Unapređenjepoticajaproizvodnjeiplasmanapoljoprivrednihproizvoda �Suradnja sa lokalnim vlastima na izgradnji strategije ekonomskog razvitka lokalnih zajednica. �Formiranje edukacijsko savjetodavnog centra koji bi pružao stručnu pomoć za poslovne planove, �pravnu, administrativnu podršku, te edukaciju i podršku za primjenu novih poljoprivrednih tehnologija.Edukacijaobiteljskihgospodarstavautehnološkom,tehničkomiorganizaciono–pravnompogledu. �Obnavljanje gospodarskih objekata u cilju pokretanja proizvodnje. �Poticajfinanciranjaproizvodnjekrozkreditnelinije. �Osnivanjeprofitnihpoduzećaupodručjimaodposebnedržavneskrbi. �Povezivanjeobiteljskihgospodarstavaiudruživanjeuzadruge. �Pomoćutraženjukreditaibespovratnepomoći �Obnova stambenih objekata, gospodarskih objekata i infrastrukture, � Opremanje i edukacija obiteljskih gospodarstava, malih poduzetnika i zadruga, �Prekvalifikacijanezaposlenih, � Konsalting usluge i savjetovanja, � Organizacija poljoprivredne i eko proizvodnje, �

RealizacijomprojektaunutarProgramaekonomskograzvojaSDFsmatraiočekujedaćesenapodručjimagdjećeseprovoditiaktivnosti:

Popravitisocijalniuvjetiuciljanimgrupamakao rezultat transparentnogdjelovanja između lokalnih �vlasti, poslovnog i nevladinog sektora.povećatiintegracijaireintegracijaciljanihgrupakaorezultat,zapošljavanjaiisamozapošljavanja. �AktivnomprekograničnomsuradnjomistvorenompozitivnomklimomuRH,potaćićemovećiinteres �za povratkom.ČlanoviOPG-aupodručjimazahvaćenimaktivnostimaunutarovogProgramaćedobitivećaznanjai �vještine u pisanju poslovnih planova i njihovoj realizacije u poslovnim bankama.ČlanoviOPG-adobiti ćevećapraktičnaznanja i vještinevezaneuzvođenje i podizanje tehničko- �tehnološkog nivoa proizvodnje na OPG-u, što će dovesti do udruživanja proizvođača, proširenjaproizvodnje i osiguravanja plasmana proizvoda.Programom edukacija, proširenjem proizvodnje i stvaranjem dobiti razviti će se temelji efikasne, �racionalneiekonomskiodrživepoljoprivredneproizvodnjePrimjenomnovihznanjaivještinapovećatićesestabilnostposlovanja,ekonomskasnagaikreditna �sposobnost OPG-a.Povećati će se konkurentnosti OPG-a u organiziranom sustavu prometa roba što će dovesti do �samozapošljavanja i smanjenja broja osoba u socijalnoj potrebi.UdruživanjemOPG-auPZ-estvoritićesestabilnostprometarobaikonkurentnostproizvodaOPG-a. �Edukacije menadžmenta PZ-a rezultirati će homogenim nastupom OPG-a na tržištu, boljom �marketinškomobradomtržištaipojeftinjenjemsirovinskihinputa.StručnoitehničkiojačaniPZ-ićeosiguratistručnupomoćipodrškuOPG-imauprocesuproizvodnje �kroz primjenu suvremenih tehnologija u proizvodnji.

91


Educirani i osposobljeni ljudski resursi u PZ-i će postati generatori razvoja OPG-a, zadrugara i �kooperanata na lokalnoj razini.PrimjenomstečenihznanjaivještinaOPG-ićeproširitipostojećeproizvodnjeiuvestinovekapacitete, �ojačatiekonomskusnaguteutjecatinarazvojdrugihOPG-auokruženjuPZ-ećepovećatibrojzadrugara,kooperanataiOPG-ateproširitibrojposlovnihpartnera �PZ-ićeafirmiratizadrugukaogospodarskisubjektkojimsedemokratskiupravlja �OrganizacijskimodelPZbitićeusklađensEuropskimstandardimaiprimjenljivinadrugimpodručjima �RH Ciljani PZ-i postati će edukacijski centri i prenositi svoja organizacijska, tehnološka i ekonomska �iskustvanabudućezadrugareizadruge

92


17. PRILOZI PROGRAMA EKONOMSKOG RAZVOJA SDF-a:

17.1. SUDIONICI IZRADE EKONOMSKOG PROGRAMA SDF-A:

a) članoviSDF-ovogEkonomskogtimakojisuučestvovaliuizradiEkonomskogprograma:ObradIvanovićvoditeljekonomskogprogramaSDF-a, �NevenkaPezerović,CentralniuredZagreb, �ŽivkovićStevan,članekonomskogtimaSDF«ZapadnaSlavonija», �VujićMiloradčlanekonomskogtimazapadnaSlavonija, �MurićLejlačlanekonomskogtimazapadnaSlavonija, �PopovićDragićčlanekonomskogtimazaBanijuiKordun, �KlipaMiloradčlanekonomskogtimazaBanijuiKordun, �LalićNikolačlanekonomskogtimazaLiku, �TišmaJovančlanekonomskogtimazaDalmaciju, �LadaCukorčlanekonomskogtimazaDalmaciju, �DraganKrlićčlanekonomskogtimazaDalmaciju, �VladimirSlavujević,tehničkaigrafičkaobrada,SDFPodružnica«ZapadnaSlavonija»Pakrac. �

b) vanjskisuradnici:ZoranStarešina,HrvatskipoljoprivrednizadružnisavezizZagreba, �

c) konzaltingorganizacija:ChronosZagreb,konzultantAntunFlorijanBarišić, �

d) donatorskapodrškaizradiEkonomskogprograma:USAID/WORLDLERNING,Zagreb, �

93


17.2. Tablica analize sudionikaUt

jecaj

na p

rogr

am

Dodje

la sre

dstav

a, provođenjeprograma

upa

rtner

stvu,

lobira

nje na

svim

ra

zinam

a, pr

ijeno

s zna

nja

i isku

stava

, pre

zenti

ranje

pr

ogra

ma i S

DF-a

u sv

ijetu.

Vlad

e mog

u dire

ktno

financiratiprogram,od

nosno

njego

ve ak

tivno

sti. F

ond z

a pomo

ćSrbimatakođermože

svoja

sred

stva p

lasira

ti u

prog

ram.

Provođenjeprograma

upa

rtner

stvu,

lobira

nje na

sv

im ra

zinam

a, pr

ezen

tiranje

pr

ogra

ma i S

DF-a

, te

unapređenje

re-integ

racije.

Pružanjepodrškeilobiranje

kodV

ladeimeđunarodnih

pr

edsta

vnika

.

Odno

si s o

stali

m

sudi

onici

ma

Razvijenameđusobna

sura

dnja,

razm

jena

infor

macij

a, pla

niran

je i

provođenjezajed

ničkih

pr

ojeka

ta, st

vara

nje

partnerstv

a,zajed

ničko

pronala

ženje

rješenja

iide

ntifikacijaproblem

a.DZ

poma

žeuunapređenju

leg

islati

ve.

Razv

ijena

sura

dnja

s dij

elom

dionik

a (DZ

, Vl

adam

a, dip

lomats

kim

korom,međunarodnim

NV

O-im

a)

Razv

ijaju

sura

dnju

s dio

nicim

a u po

gledu

za

stupa

nja i p

romo

viran

ja pr

ava n

acion

alnih

manji

na.

Glav

ni in

tere

s/oče

kivan

je

Stvaranje

partnerstv

aizm

eđu

NVO-

a i lo

kalne

vlas

ti, ins

titucij

a iprivatn

ogse

ktorako

jiće

dove

sti do

razv

oja ci

vilno

g društva

iunapređenjaEu

ropskih

ste

čevin

a.

Unapređenje

povra

tkai

reint

egra

cije u

regij

i.

Glavniinteresjeko

načni

završ

etak p

roce

sa po

vratka

, od

nosn

o inte

grac

ije.

U tu

svrh

u for

mira

n je F

ond

zapo

moćS

rbimau

Hrva

tskoj.

Također,R

H,RSiBiHpriprem

ile

suMapeP

utako

jepotičup

roces

re-in

tegra

cije.

Glav

ni int

eres

je st

aran

je de

mokra

tskog

druš

tva gd

je se

prav

a nac

ionaln

im m

anjin

a po

štuju

u skla

du s

Euro

pskim

sta

ndar

dima.

Nadalje,očekujuprovođenje

Ustav

nog z

akon

a o pr

avim

a na

ciona

lnih m

anjim

a na s

vim

nivoim

a vlas

ti.

Spos

obno

st/m

otiva

cija d

a su

djelu

je u

rješa

vanj

u pr

oblem

a

DZ im

a sre

dstva

, isku

stva i

podr

šku

svojihV

lada.DZ

imau

tjecajimo

že

lakšerje

šavatio

dređenep

roble

me.

DZže

liuključiva

tilokaln

eNVO

-e

u svrh

u raz

voja

civiln

og dr

uštva

i ra

zvoja

njiho

vog k

apac

iteta.

Gl

avna

moti

vacij

a je s

tvara

nje

demo

kratsk

ogok

ruženja

ilibe

ralne

ek

onom

ije.

Imaju

sred

stva,

razv

ijene

prek

o-graničn

eveze,utjecajuregiji,

unapređenje

trilateraln

ihodnosa,

mogućnostuključenjasvihdio

nika,

fund-

raisi

ng.

Motiv

acija

je st

vara

nje no

rmaln

og

okruženja

,uvje

tazaprivređiva

nje,

podiz

anježiv

otnogstandardai

omogućavanjeslo

bodekreta

nja.

Imam

ogućnostutjecaja

naVlad

ui

Dona

tore k

od rje

šava

nja pr

oblem

a. Mo

gupredlag

atiod

ređeneizmjene

zakona.M

ogućnostosigu

ranja

sre

dstva

za do

datnu

izgr

adnju

ka

pacit

eta os

oblje

. Moti

vacij

a je

dastvaranje

uvjetaz

apolitičku

integ

racij

u nac

. man

jina n

a svim

ra

zinam

a vlas

ti.

Kako

pro

blem

utje

če n

a njih

DZ ne

vidi

dovo

ljno s

poso

bnih

lokaln

ih or

ganiz

acija

koje

bi rje

šava

le pr

oblem

e.DZ

prep

ozna

je po

trebu

za

razv

ojem

kapa

citeta

NVO

-a u

svrh

u zad

ovolj

avan

ja po

treba

.DZ

poku

šava

Vlad

ina

minis

tarstv

a pov

ezati

sa N

VO-

ima n

a rješ

avan

ju pr

oblem

a.

Prob

lemi u

spor

avaju

proc

es

povra

tka i r

einteg

racij

e te

direktno

utječ

unas

ocio-

ekon

omsk

o stan

je u r

egiji.

Problem

iotež

avaju

razvoj,

stvaraju

političketenzije,

nezadovoljstvo

građana.

Prob

lemi s

u pre

pozn

ati i p

ostoj

i de

klara

tivna

podr

ška p

ovra

tku

bez k

onkre

tnih e

kono

mskih

mj

era.

Prep

ozna

ju pr

oblem

e, da

ju po

dršk

u i lo

biraju

kod d

onato

ra

za rje

šava

nje pr

oblem

a. Us

pora

va ra

zvoj

civiln

og dr

uštva

uc

jelini,tretakou

grožava

njiho

vu us

pješn

ost k

ao U

reda

.

Sudi

onik

(Sta

keho

lder

)

Dona

tors

ka

zajed

nica

Drža

vni o

rgan

i i in

stitu

cije

susje

dnih

dr

žava

Vlad

in u

red

za n

acio

naln

e m

anjin

e

94


Bankeć

epodrža

tiovakav

programSD

F-ajerće

injim

ado

nijeti

koris

ti kro

z plas

iranje

sv

ojih s

reds

tava n

ašim

ko

risnic

ima.

Pove

zivan

je s p

otenc

ijalni

m ko

risnic

ima,

širen

je inf

orma

cija o

pr

ogra

mu u

zajed

nici.

Pove

zivan

je s p

otenc

ijalni

m ko

risnic

ima,

širen

je inf

orma

cija

oprogram

uuza

jednic

i.Također,

mogu

lobir

ati ko

d stra

nih do

nator

a iliopstruiratiprocesradipolitičkih

i vlas

titih i

ntere

sa.

Lobir

anje,

pred

lagan

je rje

šenja

i kor

isnika

, skla

panje

partnerskihodnosa,zaje

dničk

aim

pleme

ntacij

a, vrš

enje

pritis

ka na

zako

noda

vne

vlasti

, pre

zenta

cija p

rogr

ama i

SD

F-a u

regij

i, te p

ovez

ivanje

s re

levan

tnim

dona

torim

a.

Ovisn

oopo

litičkiminteresima

pojed

inaca

i njih

ovim

predrasudama

mogup

ružiti/

uskra

titi po

dršk

u pro

jektu.

U

najbo

ljemslu

čaju,mogulobirati

kodn

adlež

nihminista

rstvaza

provođenjeprograma

.

Bank

e sa s

vim di

onici

ma

imaju

srdačneodnosei

spre

mni s

u na s

urad

nju

kada

iz tih

komu

nikac

ija

vide i

ntere

s za s

voj p

osao

.

Većin

akontak

atauk

ljučuje

lokaln

u vlas

t, ins

titucij

e i N

VO-e

, dok

odno

si s

drug

im di

onici

ma ni

su

razv

ijeni

u dov

oljno

j mjer

i.Glavnin

aodnosau

ključuje

lok

alne v

lasti,

NVO-

ima s

na

ciona

lnim

pred

znak

om,

teme

đunarodnim

organiz

acijama

zaoč

uvanje

kultu

rnog

iden

titeta

i zaš

titu

ljuds

kih pr

ava.

Mrežes

upos

vojojprirodi

sasta

vljen

i od r

aznih

dio

nika,prete

žitoN

VO-a.

Također,s

amod

jelovanje

podr

azum

ijeva

sura

dnju

s šir

okim

spek

trom

dionik

a u r

egiji.

Surađujuuv

ertikalii

horiz

ontal

i sa s

rodn

im

institu

cijam

a, a p

o nalo

gu i

s dru

gim di

onici

ma.

Inter

es ba

naka

je da

plas

iraju

fin.sredstva

teda

zato

ostva

re pr

ovizi

ju. B

anke

očekuju

odDrža

veililokalne

ire

giona

lne V

lasti d

a osig

uraju

ins

trume

nte za

gara

ncije

ili

sufinanciranjekama

takakobi

oni p

lasira

li svo

ja sre

dstva

.

Poboljšanježiv

otakroz

ulaga

nja u

razv

oj ru

ralno

g pr

ostor

a i go

spod

arstv

a.

Stva

ranje

partn

erstv

a s

lokaln

im vl

astim

a, NV

O-im

a, te

osigu

ranje

sred

stava

za

provođenjeekonom

skih

proje

kata.

Razvojmreže,proširenje

čla

nstva

iprepoznatljivosti

djelov

anja,

kao i

utjec

aja u

regiji.O

čekujuusposta

vu

sura

dnje

s vlas

tima i

zajed

ničkuim

pleme

ntaciju

prog

rama

.

Inter

es in

stituc

ija je

ulag

anje

sreds

tva u

rješa

vanje

pr

oblem

a njih

ovih

inter

esnih

sk

upina

. Oč

ekiva

njasu

da

međunarodnaz

ajednica

pu

tem nj

ih us

mjer

ava

sreds

tva za

rješa

vanje

pr

oblem

a.

Bankes

usposobned

afinancijski

potpo

mognurazvojnašihkorisnič

kih

grup

a, ali

nema

ju mo

tivac

ije za

to iz

ra

zloga

slab

ih ga

ranc

ija za

povra

t ulo

ženih

sredsta

va.

Uspo

stavlj

anje

konta

kata

s sta

novn

ištvo

m, pr

edlag

anje

potre

ba

i šire

nje in

forma

cija u

zajed

nici.

Motiv

acija

je ra

zvoj

zajed

nice i

ostan

ak

stano

vništ

va.

Ogranič

enas

posobnostuspostav

ljanja

ko

ntaka

ta s s

tanov

ništvo

m, pr

edlag

anje

potre

ba i š

irenje

infor

macij

a u za

jednic

i, stv

aran

je pa

rtner

stva s

drug

im

vijećima.Motivacijajerazvojzaje

dnice

iuključiv

anjema

njinauživ

otzajed

nice.

Predlaž

urješ

enja,djelu

juup

artne

rstvu,

lobirajuivrše

političkipritisakz

apr

omjen

e u za

kono

davs

tvu. S

poso

bni

suza

poveziv

anjesvihsekto

ra,pružaju

uslug

e raz

voja

kapa

citeta

loka

lnim

NVO-

ima.Mo

tivacijajeproširenje

članstv

ai

područjadje

lovanja.

Ogranič

enas

posobnostrješ

avanja

zbogpo

litičkim

otiviranihpredrasuda.

Naročitoizra

ženb

irokra

tskiaparat

zbog

nedo

statka

inter

esa z

a raz

vojem

ma

njinskih

ruralnihp

odručja

.Ni

su m

otivir

ani z

a sus

tavno

rješa

vanje

pr

oblem

a.

Oni o

voj g

rupi

koris

nika t

eško

mo

gu pl

asira

ti sre

dstva

zbog

tog

aštosuon

ivećino

mkre

ditno

nesp

osob

ni, te

što s

ami n

ezna

nju

razv

iti i o

smisl

iti sv

oje po

slovn

e ide

je.

Smanjujek

valite

tuživ

ota

stanovnika

,potičede

populac

iju,

smanjujea

traktivnostživo

tana

selu.

Smanjujek

valite

tuživ

otau

zajed

nici,p

otičede

populac

iju

manjinais

manju

jemo

gućnost

aktivnogu

ključenjama

njinau

životzajed

nice..

Prepoznajuproblem

e,me

đutim

ne

mog

u ih s

istem

ski rj

ešav

ati

bezp

artne

rstvasdržavama

išire

zajed

nice.

Otežavarješ

avanjezbogširokog

spektrapo

treba,političkih

su

stava

i inte

resa

.

Prepoznajuproblem

e,suočavaju

se

sa si

roma

šnim

stan

ovniš

tvom,

za

pušte

nim pr

ostor

om,

depo

pulac

ijom,

velik

im so

cijaln

im

dava

njima

, zah

tjevim

a za

ulaga

njem

u infr

astru

kturu

. Građanigubep

ovjerenjeu

institu

cije z

bog n

erješ

avan

ja pr

oblem

a.

Fina

ncijs

ke

inst

itucij

e

Mjes

ni

odbo

ri

Vijeć

a na

ciona

lnih

m

anjin

a

Regi

onaln

e i n

acio

naln

e m

reže

Županijske

i loka

lne

institu

cije

95


Dodje

la sre

dstav

a, pa

rtner

ski o

d-nosi,lobiranjekodm

eđunarodnih

organiz

acijaiV

ladeR

H.Ta

kođer,

mogućjeiindiferentan

odnos

prem

a cije

lom pr

ogra

ma.

Programjeuskla

đens

uROP

-ov

ima i

Ope

rativ

nim pl

anov

ima,

te PU

R-ov

ima.

Dakle

, pro

gram

pr

ovod

i mjer

e koje

je m

inista

rstvo

pr

opisa

lo.

Dodje

la sre

dstav

a, pa

rtner

ski

odno

si, lo

biran

je ko

d me

đunarodnihorganiz

acijai

Vlad

e RH.

Programjeuskla

đens

uROP

-ov

ima i

Ope

rativ

nim pl

anov

ima,

te PU

R-ov

ima.

Dakle

, pro

gram

pr

ovod

i mjer

e koje

je m

inista

rstvo

pr

opisa

lo.

Dodje

la sre

dstav

a, pa

rtner

ski o


eđunarodnih

organiz

acijaiV

ladeR

H.Ta

kođer,

potičep

rijenosz

nanja

iiskustva

izrazvijenih

područjaEu

ropskih

država.

Komu

nikac

ija se

vrši

na

višim

nivo

ima n

a nac

io-nalno

mim

eđunarodnom

planu.P

utemnatječajasu

-rađujuso

stalim

dionicima

,u s

vojst

vu do

nator

a.

Minis

tarstv

otijesnos

urađu-

je s d

rugim

Mini

starst

vima,

lokaln

im i r

egion

alnim

ins

titucijam

a,me

đunarod-

nom

zajed

nicom

i fon

dovi-

ma, p

rivre

dnim

sekto

rom

(zadr

ugam

a), in

teres

nim

udru

gama

i NVO

-a u

osmišljavanju,provođenju

prog

rama

i prim

jeni u

svoje

-nih

meh

aniza

ma E

U-a.

Minis

tarstv

otijesnos

urađu-

je s d

rugim

Mini

starst

vima,

lokaln

im i r

egion

alnim

ins

titucijam

a,me

đunarod-

nom

zajed

nicom

i fon

dovi-

ma, p

rivre

dnim

sekto

rom

(zadrugam

a,poduzetnički

centr

i), in

teres

nim ud

ruga

-ma

i NVO

-a u

osmi

šljav

a-nju

,provođenju

programa

ipr

imjen

i usv

ojenih

meh

ani-

zama

EU-

a.

Glav

ni int

eres

je pr

estan

ak

status

apodručja

odpo

sebne

državnes

krbi.

Očekuju

učink

elibe

ralizacije

ekon

omije

, odn

osno

rješa

va-

nje pr

oblem

a sam

i od s

ebe.

Dase

OPG

-itržišnoo

rijentira

-ju,

razv

iju sv

oja go

spod

arstv

a, zadružnoorganiz

iraju,da

ima-

ju pr

epoz

natlji

v polu

proiz

vod

iliproiz

vod.Da

sestaračka

doma

ćinstv

aregis

triraju

une

-ko

merci

jalne

OPG

-e, o

stanu

u selim

adao

čuvajururalnipro-

stor.O

čekujudaće

ihVlad

aiM

Zpodržatiu

planovimate

daće

stanovniš

tvoprepoznati

njihoveprograme

.Očekuju

daće

seOPG

-istručnoo

spo-

sobitiiprofilira

tizap

ojedin

egr

ane p

oljop

rivre

de.

Stvo

riti uv

jete z

a pro

izvod

nju

konk

uren

tnog p

roizv

oda i

povećatia

traktivnostulag

anja

ururaln

apodručja

.Očekuju

podiz

anje

nivoa

znan

ja i

vješti

na st

anov

ništva

radi

pro-

vođenja

programa

urazvoju

go

spod

arstv

a.Interesjeprivlačenjeprivred

-no

g sek

tora p

utem

razn

ih beneficijaio

lakšic

a,teraspo-

ložive

jeftin

ijeradnes

nage.

Dodje

la sre

dstva

, raz

voj p

rogr

ama z

a poticanjeruralnihp

odručja

ifinanciranje

,za

gova

ranje

kod V

lade i

dona

tora.

Motiv

acija

je sm

anjen

ja jer

poljo

privr

eda

je nis

koak

umula

tivna

gran

a.

Izrađuje

Operativneprograme

zarazvoj

gosp

odar

stva,

razv

ijaju

rura

lne pr

ogra

-me

, stva

raju

pred

uvjet

e pute

m po

ticaja

ipotp

ora,potičez

adružnou

druživa

nje

istva

ranje

klastera,otv

araju

natječaje

za ra

zvoj

sela

i udr

uga.

Motiv

irani

su da

pu

tem ra

zvojn

ih pr

ogra

ma, fo

ndov

a i

kredit

a pok

renu

ekon

omiju

i raz

voj s

ela.

RazvijajuPrograme

zarazvojprerađi-

vačkihkapaciteta

ikapacitetazadruga,

odnosnoz

adružnogmenadžm

enta.

Sufinanciraju

razvoje

poslo

vnihi

inves

ticijs

kih pl

anov

a, pr

ovod

e kre

ditne

programe

(npr.Poduzetn

ik1),pružaju

savje

todavneus

lugeiraspisu

junatječaje

za N

VO-e

i inte

resn

e udr

uge.

Motiv

acija

im je

stvo

riti pr

eduv

jete i

razvitipoduzetničkiduh.

Smanjen

opunjen

jedržavnog

proračunaz

bogn

erazvijenosti

ciljan

ihpodručja,od

nosnov

elika

dava

nja za

razv

oj. P

roble

mi ni

su

prior

itetni

za rje

šava

nje.

Problem

iutječuna

nezado

-voljstvo

građana,aitim

eina

raspolo

ženja

glasačkogtijela.

Dobr

o raz

umije

prob

lem, s

vjesn

i su

da st

agna

cija r

azvo

ja se

la do

vodi

do de

popu

lacije

seos

kog

stanovništvais

talnipolitički

pritis

ak pu

tem m

edija

od st

rane

nezadovoljnihgrađanaiop

ozi-

cije.Mo

ždao

vapo

pulac

ijanije

trenutan

prioritetvećon

ikojiprije

mogu

napr

aviti

prom

jene i

stvo

riti

bolji

rezu

ltat.

Prep

ozna

je pr

oblem

koji o

pstru

ira

prov

edbu

njiho

vih pr

ogra

ma,

odno

sno p

otica

nje ra

zvoja

pre-

rađiv

ačkih

kapaciteta

istva

ranje

finaln

ogproiz

voda.Zbogo

vih

prob

lema,

minis

tarstv

o nem

a ad

ekva

tan pr

istup

nera

zvije

nim

ruralnimpodručjim

a,jerne

posto

jiba

za ne

kojoj

bi se

nado

grad

ili pr

ogra

mi m

inista

rstva

.

Mini

star

stvo

fin

ancij

a

Mini

star

stvo

poljo

-pr

ivred

e

Mini

star

stvo

go

spo-

dars

tva i

ra

da

96


Programjeuskla

đens

uROP

-ov

ima i

Ope

rativ

nim pl

anov

ima,

te PU

R-ov

ima.

Dakle

, pro

gram

pr

ovod

i mjer

e koje

je m

inista

rstvo

pr

opisa

lo.

Dodje

la sre

dstav

a, pa

rtner

ski o


eđunarodnih

organiz

acijaiV

ladeR

H.Ta

kođer,

potičep

rijenosz

nanja

iiskustva

izrazvijenih

područjaEu

ropskih

država.

Identifikacijaip

redla

ganje

korisnik

aipo

treba/rje

šenja

.Uč

estvo

vanje

upartnerstv

u,lob

iranje

za pr

ogra

m, pr

ijeno

s stručnih

znanjaiis

kusta

va,

pove

zivan

je s l

okaln

im

i regio

nalni

m vla

stima

, te

privr

ednim

sekto

rom.

Or

ganiz

iranje

tribi

na, o

krugli

h sto

lovas

stručnom

tema

tikom

.

Mogu

imati

velik

i utje

caj, m

ogu

zakočitipoje

dinea

kcijeili

jedno

stavn

o ops

truira

ti cije

li proces.M

ogup

održa

tiprogram

ufinancijskom

smislu,bitipartne

riu

imple

menta

ciji,p

održa

tiprogram

kodregion

alnihidrža

vnihVlastii

međunarodnez

ajednice

.

Minis

tarstv

otijesnos

urađu-

je s d

rugim

Mini

starst

vima,

lokaln

im i r

egion

alnim

ins

titucijam

a,me

đunarod-

nom

zajed

nicom

i fon

dovi-

ma, p

rivre

dnim

sekto

rom

(zadrugam

a,poduzetnički

centr

i), in

teres

nim ud

ruga

-ma

i NVO

-a u

osmi

šljav

a-nju

,provođenju

programa

ipr

imjen

i usv

ojenih

meh

ani-

zama

EU-

a.

Sura

dnja

se od

vija p

o po

trebi,

odno

sno o

visno

o pr

irodi

proje

kata

koji t

renu

t-no

prov

ode.

Političkes

trankeo

državaju

odno

se sa

svim

dion

icima

ko

ji djel

uju na

loka

lnom

ili re

giona

lnom

nivou

.

Stvo

riti pr

eduv

jete z

a dola

zak

ulagačena

područjaPP

DS-a

u svrh

u obn

ove i

nfras

truktu

re,

razv

oja se

osko

g tur

izma,

zapo

šljav

anja

i sam

o-za

po-

šljav

anja.

Izgra

dnja

kapa

citeta

za pr

o-vođenje

proje

kta,proširenje

baze

koris

nika,

pove

zivan

je s

novim

dona

torim

a i ev

entu-

alno s

tvara

nje re

giona

lnih

mreža.

Očekuju

daće

posta

tipre

-po

znatl

jiv pa

rtner

vlas

tima i

do

nator

skoj

zajed

nici.

Izgra

dnja

kapa

citeta

za pr

o-vođenje

proje

kta,proširenje

baze

koris

nika,

pove

zivan

je s

novim

dona

torim

a i ev

entu-

alno s

tvara

nje re

giona

lnih

mreža.

Očekuju

daće

posta

tipre

-po

znatl

jiv pa

rtner

vlas

tima i

do

nator

skoj

zajed

nici.

Minis

tarstv

o je,

u sur

adnji

s Sv

jetsk

om

bank

om, r

azvio

3 pr

ogra

ma P

SGO-

a kojadirektno

utječ

unarješ

avanje

prob

lema.

Razv

ilo je

regio

nalne

agen

cije

zapo

moću

izradiaplikacijaza

sredstv

aPS

GO-a

i dru

gih pr

ogra

ma.

Motiv

je ra

zviti

partn

erstv

a svih

sekto

ra

u svrh

u rješ

avan

ja pr

oblem

a (so

cijaln

i, infrastrukturniigospodarsk

i)iprivlačenja

sreds

tava

Dioima

stručnihkapacitetzaizradupro-

jektnihp

rijedlo

ga,te

privlačenjedodatnih

sreds

tva. S

poso

bne s

u za p

artne

rsko

rješa

vanje

pojed

inih s

egme

nata

prob

le-ma

teza

govaranje

prom

jenao

dređenih

zako

nskih

prop

isa.

Motivacijajepo

boljšanjesta

ndardaži

-vota,un

aprjeđenje

reintegracijeinjiho

ve

prep

ozna

tljivo

sti.

Imaju

spos

obno

sti za

rješa

vanje

problem

akorisn

ikaov

isnoo

područjim

adje

lovanja,po

litičkojvoljiivreme

nu

djelov

anja.

Moti

v im

je da

stvo

re ok

ru-

ženje

povoljnoz

aživo

t,novau

laganjai

privlačenjepoten

cijaln

ihgla

sačako

jiće

im da

ti pov

jeren

je na

izbo

rima.

Minis

tarstv

o pre

pozn

aje pr

o-ble

mnaročitou

dijeluu

ništen

einfrastrukture.Me

đutim

,ruraln

opodručjePP

DS-ane

smatra

prioritetnimvećv

ršise

lektivno

održa

vanje

.

Prep

ozna

ju pr

oblem

, sele

ktivn

o suuk

ljučeniurješ

avanjepojed

i-nih

problem

a.Ne

majustručnih

,organiz

acijskih

ifinancijskih

kapa

-cit

eta za

osmi

šljav

anje

i pro

vo-

đenje

sveobuhvatn

estrateg

ije

rješa

vanja

prob

lema.

Prep

ozna

ju pr

oblem

, sele

ktivn

o su

spre

mne z

a rješ

avan

je pr

o-ble

ma,uključuju

seurješavanje

pr

oblem

a ka

da vi

de in

teres

u tom

e.

Mini

star

stvo

tu

rizm

a i

mor

a

Drug

e ud

ruge

i ne

vladi

ne

orga

niza

cije

Polit

ičke

stra

nke

97


Onićev

ećino

mimatipo

zitiva

nodnosn

aprogram

jerćem

oći

sklop

itipartnerstv

a,učestvo

vatiu

im

pleme

ntacij

i poje

dinih

proje

-kataim

ogućnostlob

iranja

kod

dona

tora.

Oni m

ogu p

omag

ati u

izrad

i pr

ogra

ma i p

rojek

ata, n

jenom

re

prog

rami

ranju

, par

tnersk

om

nastu

pu u

imple

menta

ciji,

lobira

nju i s

tvara

nje st

rateg

ije za

to,

pove

zivan

ju s p

otenc

ijalni

m pa

rtner

ima,

orga

nizira

nju ra

znih

koalicijaimreža.

Onim

ogup

održa

tiprogram

,uče

-stv

ovati

u nje

govo

j imple

menta

ciji,

sklap

ati pa

rtner

stva,

dava

ti raz

ne

gran

tove,

lobira

ti za r

azne

akcij

e ko

d dru

gi tvr

tki, p

ovez

ivati.

Većin

omse

povezuju

državniminstituc

ijama

,za

vodo

m za

zapo

šljav

anje,

zn

anstv

enim

insti

tucija

-ma

, NVO

-ima,

inter

esnim

ud

ruga

ma, m

inista

rstvim

a i p

ojedin

im pr

edsta

vnici

ma

međunarodnez

ajednice

.

One s

u otvo

rene

za

suradnjusave

ćinom

naših

dio

nikav

ećino

monimak

oji

razm

išljaj

u o ra

zvoju

svoji

h ka

pacit

eta i r

azvo

jnim

proje

ktima

i plan

ovim

a za

budućnost.P

ovezuju

se

sa N

VO-im

a, pr

ivred

nim

subje

ktima

,međunarodnim

or

ganiz

acija

ma , V

ladam

a, mi

nistar

stvim

a, lok

alnom

i re

giona

lnom

samo

upra

vom.

Slabos

uuključeniu

sura

dnju

sa os

talim

dion

i-cim

avećino

msurađujus

nadle

žnimminista

rstvim

a,ins

titucij

ama,

lokaln

im

vlasti

ma je

r s dr

ugim

a nije

ra

zvije

na tr

adici

ja. P

ojedin

e tvr

tke im

ale su

sura

dnju

s stra

nim do

nator

ima i

pr

edsta

vništ

vima a

li to j

e rije

tkost

na P

PDS-

u.

Inter

es im

je da

posta

nu

prep

ozna

tljive

u za

jednic

i, jer

tad

amoguo

čekiv

ativišesred

-sta

va za

nove

proje

kte i r

azvo

j sv

ojih o

rgan

izacij

a.

Interesim

jeda

buduuk

ljučeni

u poje

dine r

azvo

jne pr

ogra

-me

upodručjupla

niranjai

osmi

šljav

anja

tih pr

ogra

ma,

aočekiv

anjeimjedać

epo

dobr

o oba

vljen

im po

slovim

a posta

tiprepoznatljiviitraženi

u zaje

dnici

.

Inter

es im

je da

u vre

menu

nefun

kcion

iranja

pravnedrža

-ve

zara

de št

o više

za se

be,

malo

plate

pore

za za

zajed

ni-cu,aoč

ekuju

darazvijusv

oje

poslo

ve na

osno

vu ra

zvojn

ih programa

kojepotičed

ržava

te da

dobij

u raz

ne su

bven

cije

i potp

ore.

Imaju

sposobanka

darkojimožeo

smisliti

pojed

ineprograme

iosposobitigrađane,

azatoimdativerificiraned

iplom

e.Mo

-tiv

im je

da kv

alitet

no os

poso

be ko

risnik

e iza

to do

biju p

ovjer

enje

novih

koris

nika i

otv

ore i

m se

vrata

za no

ve pr

ojekte

.

Oni s

u spo

sobn

i da r

ade n

a izra

di ra

znih

plano

va, p

rogr

ama,

anali

za, d

a rad

e na

razv

oju ka

pacit

eta, d

a usm

jerav

aju,

savje

tuju,

pove

zuju.

Moti

vacij

a im

je da

se

razv

ije ka

pacit

et cil

janih

grup

a kak

o bi

više k

orist

ili us

luge k

onzu

ltana

ta, a

oni

imali

više

proje

kata.

Dosta

tvrtk

i, a P

Z-i p

ogoto

vo ne

maju

kapa

citeta

ni do

voljn

o zna

nja da

se

uključesn

ažnijeu

rješavanje

problem

akorisnik

a.Mo

tiviranz

aučestv

ovanjem

u r

azvo

ju za

jednic

e jer

vide

svoju

šans

u za

daljn

ji raz

voj te

radi

dobiv

anja

razn

ih beneficija.

Oni p

repo

znaju

prob

lem, im

aju

prog

rame

za ed

ukac

iju i d

oš-

kolov

anjegrađana.Otvaraim

mo

gućnostzarazvojem

progra

-ma

kojić

eimdonijetino

vafin

an-

cijsk

a sre

dstva

i raz

voj n

jihov

ih organiz

acija.V

ećina

ciljanegrupe

sirom

ašna

nema

sred

stava

za

plaćanje

doškolo

vanja

šton

ega-

tivnood

nosinaPukau

čilišta.

Oni p

repo

znaju

prob

lem, a

oni

direktno

neutiče

nanjih,jer

ova c

iljana

grup

a nij

e ko

risnik

nji

hovih

uslug

a. Pr

oblem

i mog

u otv

oriti

nove

šans

e za r

azvo

j no-

vih pr

ogra

ma i

razv

oj ka

pacit

eta

kod d

ionika

.

Problem

nave

ćinup

rivatn

itvrtkidirektn

osereflektira

,teže

mogu

prod

ati sv

oje ro

be ci

ljanim

gr

upam

a rad

i siro

maštv

a i sl

abo

razv

ijeno

g malo

g bizn

isa, m

alo

zapo

sleno

g stan

ovniš

tva, v

iše

staračkep

opula

cije,nedovoljno

stručnogk

adra,aliimjepozitivn

ošto

su lju

di sp

remn

i radit

i za m

ale

plaće.

Pučk

a ot

vore

na

učiliš

ta

Konz

ul-

tant

ske

tvrtk

e

Priva

tni

sekt

or

98


Njiho

va po

dršk

a za n

aš pr

ogra

m str

ašno

je bi

tna ra

di po

tvrde

naše

stručnostiik

ompeten

tnosti.N

aro-

čitob

ibilobitno

dase

dogovore

zajed

ničkana

stupanja

uizradi

novih

proje

kata,

imple

menta

ciji

pojed

inih a

ktivn

osti,

orga

nizira

nju

pojed

inih s

emina

ra, o

krugli

h sto

lova.

Njiho

vu po

dršk

u dob

ro je

imati

jersu

oniD

ržavnao

rganiza

cija

kojaiak

obirokra

tiziranam

ožeb

itido

bar p

artne

r u rje

šava

nju ne

za-

posle

nosti,provođenju

zajed

nič-

kih pr

ojeka

ta, da

vanju

pojed

inih

infor

macij

a u pr

oces

u plan

iranja

, sufinanciranjupojed

inihp

rojek

ata.

Njiho

v utje

caj n

a pro

gram

je ve

lik,

uvećojmjeriodn

jihovev

oljeo

visi

dalić

esejedanproje

ktprovoditi

nanjiho

vojO

pćiniiline

.Imaju

tu

snagud

apodrže

aktivnosti,da

ihsufinanciraju

,dab

udup

artne

riu i

mplem

entac

iji, da

lobir

aju ko

d Vladez

asredstva

ilimeđunarod

-nih

pred

stavn

ika.

Oni p

o prir

odi s

voga

posla

surađujusave

ćinom

naših

dio

nika o

visno

o nji

hovo

m zn

anstv

enom

opre

djelje

nju,

na na

ciona

lnom,

regio

-nalno

mim

eđunarodnom

planu

.

Onivećino

msurađujus

institu

cijam

a, lok

alnim

vla-

stima

, naš

im ko

risnic

ima,

podu

zetni

cima i

NVO

-ima.

Oni p

o svo

joj fu

nkcij

i kom

u-nic

irajusave

ćinom

dionika

od

loka

lnog d

o nac

ionaln

og

nivoapa

unekim

slučaje

vi-ma

i s po

jedini

m gr

adov

ima

ili re

gijam

a u in

ozem

stvu.

Uspo

stavlj

anje

dijalo

ga i o

tpo-

činjan

jesastručnimed

ukaci-

jama u

cilju

razv

oja i p

rijeno

sa

tehnolog

ije.O

čekujudaće

ih

lokaln

o gos

poda

rstvo

. Lok

alne

udru

ge, lo

kalne

Vlas

ti i N

VO-i

podržati,pružitiimpo

vjerenje

,os

igura

ti sre

dstva

i potp

isati

partn

erstv

a.

Inter

es je

da ko

risnic

i redo

vno

popu

ne sv

oje ka

rtone

prija

ve

i odja

ve, o

bavij

este

ih o

otvorenom

natječaju,od

rže

neko

risna

pred

avan

ja ko

je je

osmislilasre

dišnjica,očekuju

daće

tržiš

teradasa

mopro-

funkcion

irati,daće

eventua

lno

netko

pokre

nuti n

eke e

duka

-cij

ske a

kcije

, doš

kolov

anje

i pomo

ćius

pajan

jusp

oslom

,ao

nićesa

moup

isatirezultat

sebi

i to pr

ikaza

ti u st

atisti

ci.

Inter

es lo

kalni

h vlas

ti je

ostaj

anje

na V

lasti i

stva

ranje

demo

kratsk

ogok

ruženja

po

voljn

og za

ulag

anja

na

PPDS

-u, s

manji

vanje

socij

alni

potre

ba lo

kalno

g stan

ovniš

tva

i razv

oj lok

alne i

nfras

truktu

re.

Očekuju

daće

ihstanovniš

tvo

podržatin

aslije

dećim

izbori-

ma od

nosn

o njih

ove p

rogr

ame

i rezu

ltate.

Oni s

u sva

kako

spos

obni

i poz

vani

da

osmi

sle i p

reno

se su

vreme

na zn

anja,

tedana

tajnačinmijen

jajus

tanjestv

ari

na bo

lje. M

otiva

cije i

maju

jer ra

zvoje

m ka

pacit

eta, lj

udi i

orga

nizac

ije po

staju

spos

obnij

i i ko

mpete

ntniji

u svo

jim po

tre-

bama

izala

žuse

zada

ljnjirazvojsvojih

znanjaivješ

tina,atoć

ejednojidrugoj

stran

i don

ijeti k

orist

.

Zavodisudržavneinstitu

cije,dosta

su

birok

ratiz

irani,

bave

se st

atisti

kama

i ne-

maju

ambic

ija da

osmi

šljav

aju pr

ogra

me

zado

školo

vanja

većo

čekujurješavanje

pr

oblem

a sam

og po

sebi.

Nisu

moti

viran

i dase

bavean

alizomtržištarada,da

spaja

ju ko

risnik

e s po

slom,

doda

tnom

eduk

acijo

m.

Pojed

ine lo

kalne

jedin

ice im

aju ka

-paciteta

idovoljnostručnihznanjaza

rješavanje

problem

a,dokjedanve

ćibroj

malihop

ćinan

emastručnih

nitehničk

ihka

pacit

eta da

pomo

gne o

voj c

iljano

j gr

upi. M

otiva

za rje

šava

nje pr

oblem

a jerazličitod

jednelokaln

ejedinicedo

drugeo

visnoopolitičkojopcijinav

lasti

injihovimplanovimaz

abudućnostu

smisl

u stva

ranja

koali

cija i

partn

ersta

va.

Njihproblem

indirektno

pogađa,

aliradinerazvijenostip

odručja

,sla

bih O

PG-a

, PZ-

a i dr

ugih

privr

ednih

subje

kata

teško

mog

u provoditinaučnepo

kuseio

stva-

ritive

ćustručnus

uradnju

.Insti-

tucijeteškoo

rganizirajustručna

pred

avan

ja zb

og m

alog b

roja

spec

ijaliz

iranih

udru

ga i s

labog

ka

pacit

eta N

VO-a

i lok

alnih

vlasti

.

Prepoznajevećin

uovih

problem

ajer

je na

ša ci

ljana

grup

a i nj

ihova

korisnič

kagrupaina

lazes

eveći-

nom

na za

vodu

za za

pošlj

avan

je što

ihop

terećuje

jervećina

tih

osob

a se t

eško

zapo

šljav

a, os

taju

stalno

na za

vodu

te im

stva

raju

loš pr

osjek

oko n

ezap

oslen

osti.

Problem

direktn

outječena

privredni,društve

niipolitički

razv

oj jed

inica

loka

lne sa

mo

uprave.R

adite

žines

ituacijei

teškogs

ocijalno

gstan

javećin

akorisnik

atražisoc.Hu

m.po

moć

štoop

terećuje

ionakomale

proračune.Lokalne

vlastio

visno

opolitičkim

staja

lištim

auve

ćoj

mjer

i rješ

avaju

ili ne

rješa

vanju

teproblem

eznajuć

idas

uimta

ciljan

askupin

apote

ncijalnibirači.

Znan

stve

ne

inst

itucij

e

Zavo

d za

za

pošlj

a-va

nje

Loka

lna

sam

oupr

ava

99


Oni m

ogu

svojo

m po

dršk

o pro

-gram

ojačatiiu

jednom

segm

entu

unaprije

diti.M

ogup

održa

tipro

-gr

am ta

ko da

za nj

egov

a sre

dstva

lob

irajukodV

lade,me

đunarodnih

pred

stavn

ika u

RH, m

ogu b

iti pa

rtner

i u im

pleme

ntacij

i poje

dinih

aktiv

nosti

.

Njiho

vapo

drškab

ilabizn

ačajn

a,on

i mog

u kro

z svo

je pr

ojekte

financiratiilisu

financiratiproje

kte

ili po

jedine

aktiv

nosti

. Mog

li bi b

iti do

bri lo

bisti k

od V

lade R

H ili

kod

stran

ih Vl

ada,

pred

stavn

ištav

a, Am

basadaik

oddo

maćih

istranih

ko

mpan

ija.

Oniim

ajuva

žnuu

logun

apr

ogra

m jer

bez n

jihov

e pod

rške i

direktno

gučestv

ovanjaus

amim

aktiv

nosti

ma i p

artne

rskom

učešćunisa

mprogramnebi

mogaoo

pstati.O

dnjihse

očekuje

daak

tivnouč

estvu

juus

amim

aktiv

nosti

ma , p

reno

se po

zitivn

u sli

ku o

prog

ramu

u za

jednic

i i po

ti-čudruged

aseu

ključeu

njegovo

provođenje.

Obrtničk

ekom

orep

oprirodi

stvarisurađuju

sprivred

-nim

sekto

rom,na

dležnim

minis

tarstv

ima,

lokaln

im

i regio

nalni

m Vl

astim

a, građanima,udrugama

,NV

O-ima,me

đunarodnim

pred

stavn

icima

u RH

i sličnimud

ruženjima

uokruženju

.

Oni im

aju ši

rok s

pekta

r di-

onika

skojim

asurađuju

,taj

spektarse

krećeo

dsam

ihpr

ivred

nih su

bjeka

ta, ud

ru-

ženja

,Vlad

e,minis

tarsta

va,

lokaln

ih/regio

nalnihV

lasti,

Nvo-a,konzalting

kuća,

stran

ih pr

edsta

vništ

ava,

Ambasada,D

ržavau

okruženju

isvijetu

ivelikih

ko

mpan

ija.

Oni p

o prir

odi s

voga

posla

im

aju do

sta uz

ak kr

ug

suradnjetosuve

ćinom

,mj

esni

odbo

ri, Pz

-i, ud

ruge

proiz

vođača,H

ZPSS

.,NV

O-i.,

lokaln

e vlas

ti, Vijeć

anacion

alnihma

njinai

političkep

artije

.

Inter

es im

je po

pular

izacij

a ma

jstor

skih

zanim

anja

i obr

t-nič

kogp

oslauopće.Oč

ekuju

daće

Vlad

aosig

uratisredstv

aza

doda

tne ed

ukac

ije, d

oško

-lov

anja

i lakš

i pris

tup no

vim

zanatim

aive

ćumogućnost

zapo

šljav

anja

i otva

ranja

više

obrtničk

ihradnjik

akob

ise

ljudi

smo-

zapo

slili.

Inter

es im

je po

kretan

je po

du-

zetničkogdu

ha,proizv

odnje

zaizvoz,me

đunarodno

pove

zivan

je ko

mora

, priv

red-

nih su

stava

i us

posta

vljan

je privrednesu

radnje,ažele

potać

iVlad

udadonesetako

-vu

zak

onsk

u reg

ulativ

u koja

ćepo

taćip

oduzetn

ičkuk

limu,

unap

rijedit

i bila

teraln

e odn

ose

uokru

ženje

ipota

ćiizv

oz.

Inter

es im

je da

mog

u pris

toj-

noza

rađiv

ati,dao

siguraju

sre

dstva

zafin

anciranjesvoje

po

rodic

e te d

a raz

viju s

voj

posa

o da k

roz n

jega m

ogu

pristojn

ozarađiva

tiios

igurati

kolik

o toli

ko si

gurn

u star

ost.

Očekuju

daće

Vlad

adonijeti

takvu

regu

lativu

, poti

caje,

potpo

re,koja

ćepo

taćira

zvoj

OPG-aisa

moga

grarau

opće.

Komo

rajesp

osobnada

osmisliip

redlo

žiodređeneak

cijeo

koed

ukacijaod

nosno

doškolo

vanja

zaraznao

brtničkaz

ani-

manja

.Ima

jumo

tivza

razvojradničk

ihod

nosn

o majs

torsk

ih za

niman

ja jer

na ta

j način

razvijajusvoju

bazu.

Komo

raim

astručnihljudikojim

ogu

predlag

ativladiodređenes

truktu

rne

prom

jeneu

vođenju

gospodarske

politi

ke. M

otivir

ani s

u za p

opula

rizac

iju

gosp

odar

stva,

Nisusa

masp

osobnada

izađuizo

ve

situa

cije,

nema

ju jas

nih vi

zija r

azvo

ja sv

oga g

ospo

darst

va, n

emaju

velik

u željuda

seud

ružujuuz

adrugejerim

aju

malu

proiz

vodn

ju i n

emaju

povje

renje

u p

ojedin

e nov

oform

irane

zadr

uge k

oje

većin

omradeka

otrgovine

,ane

vode

brigu

o ra

zvoju

OPG

-a. M

otivir

ani s

u za

razv

oj Ag

rara

u RH

jer t

u vide

šans

u za

svoj

opsta

nak i

daljn

ji raz

voj. M

otivir

ani

su za

daljn

ji rad

na sv

om O

PG-u

.

Problem

idotičuefi

kasnofunk-

cionir

anje

komo

re, a

još v

iše

članoveko

more.N

aime,loš

aso

cio-e

kono

mska

slika

stan

ovniš

-tva

naPPD

S-ud

irektn

outičen

ara

zvoj

obrta

koji i

ma sl

ab ra

zvoj

zbogslabek

upovnemoćigrađa

-na

, oba

veza

koje

obrtn

ici m

oraju

pla

ćatiiizuzetn

onisk

edobitikoju

ostva

ruju.

Oviproble

miutiču

naradk

omore,

adirektn

onan

jihovep

odružnice

us

vakojŽupaniji,anaročiton

aPP

DS-u

, zbo

g loš

e gos

poda

rske

slike,slab

orazvijenihpoduzeća,

malostručnogk

adrako

jizadovo-

ljavapo

trebe,staračkogs

tanov

-niš

tva i s

talne

depo

pulac

ije.

Direktn

ouproblem

u,znači

većin

aOPG

-ana

PPD

S-us

une

razv

ijeni

s opis

anim

prob

le-mima

.Sam

inem

oguizaćiiz

problem

avećraditiiživ

otaritina

ivi

ci eg

zisten

cije.

Star

iji no

sitelj

i pr

oizvo

dnje

na O

PG-u

ne vi

de

persp

ektiv

u raz

voja

i ops

tanka

svogaO

PG-a,nep

laćaju

zdrav-

stven

o i m

irovin

sko o

sigur

anje

kojeimmožeo

siguratibezbriž-

nijus

tarost.M

lađinositeljiOP

G-a

nema

ju jas

ne vi

zije r

azvo

ja,

slabose

udružuju,nisuuPD

V-ui

koris

te za

starje

lu teh

nolog

iju i n

e vid

e izla

z iz o

ve si

tuacij

e.

Obrtn

ička

kom

ora

Gosp

oda-

rska

kom

ora

Obite

ljska

po

ljopr

i-vr

edna

go

spod

a-rs

tva

100


Onisud

irektn

ouključeniu

Programnana

činda

suon

inaša

korisnič

kagrupa,am

ogub

itii

dobr

i pro

motor

i sam

og pr

ogra

ma

u zaje

dnici

i tim

e mu d

avati

na

vrijed

nosti

i sna

zi.

Onim

ogup

održa

tiprogram

na

način

dauč

estvu

juuprogramu

kaok

orisn

ičkag

rupain

ataj

način

podržega

iprenositiis

tinu

onjem

udrugim

a.Takođerm

ogu

biti p

artne

ri na p

rogr

amu,

dava

ti određenesu

gestijeilo

biratiza

pr

ogra

m ko

d lok

alnih

i regio

nalni

h Vl

asti.

Oni s

u bitn

a kar

ika u

lancu

ov

oga p

rogr

ama i

njiho

va po

dršk

a bitnajeza

samo

provođenjei

imple

menta

ciju p

rojek

ta pr

ema

koris

nicim

a, on

i mog

u dire

ktno

učestvo

vatiu

imple

menta

cijii

partn

erstv

u, po

veziv

anju,

eduk

a-cij

ama,

lobira

nju ko

d don

atora

.

Oni im

aju na

jman

ji kru

g pa

rtner

a s ki

m bi

komu

ni-ciralive

ćinom

tosu

mjes

niod

bori,

zavo

d za z

apo-

šljav

anje,

tvrtk

e, NV

O-i,

Vijeć

anacion

alnihma

njinai

lokaln

e sam

oupr

ave.

Većin

omsu

rađujus

OPG-

ima,

drug

im P

Z-im

a.,

institu

cijam

a, HZ

PSS-

om,

ured

ima z

a gos

poda

rstvo

, ud

ruga

ma, N

VO-im

a, mi

nistar

stvim

a, pr

ivred

-no

m ko

moro

m, tv

rtkam

a, ind

ustrij

om, d

onato

rima i

lok

alnom

Vlas

ti.

Onipon

ačinu

organiz

ira-

njasu

rađuju,sOP

G-ima,

PZ-im

a, ne

zapo

slenim

oso-

bama

, ure

dima z

a gos

po-

darst

vo, m

jesnim

odbo

rima,

NVO-

ima,

udru

gama

, poduzetničkimce

ntrimai

znan

stven

im in

stituc

ijama

.

Inter

es im

je da

se za

posle

, zarađujuzaživot,o

siguraju

eg

zisten

ciju z

a seb

e i sv

oju

porodic

u,stručnose

doško-

luju i

razv

iju ne

ki sv

oj po

sao.

Očekuju

daće

imse

utom

epomo

ćiodlju

di,instituc

ija,

NVO-

a u za

jednic

i.

Inter

es im

je da

se št

o više

OP

G-az

adružnoo

rganizira,

razvijuza

družnuproiz

vodnju

istvo

reza

družniproiz

vod,a

očekuju

daće

Vlad

airesorna

minis

tarstv

a stvo

riti so

lidan

zakonskiokvirko

jićes

timuli

-ratiz

adružnoo

rganiziranje

.

Interesim

jepo

moćivećem

broju

OPG

-ana

širempodruč

-junjihovogd

jelovanja,od

ržati

višee

dukacijaipribližitiim

zakonskemogućnostiko

jeim

omogućavaju

daljnjirazvoj.

Očekuju

boljusu

radnjusa

sami

m ko

risnic

ima,

PZ-im

a, ud

ruga

ma i N

VO-im

a u ci

lju

zajed

ničkesu

radnjeistva

ra-

njapo

zitivn

ogok

ruženja

za

razv

oj go

spod

arstv

a.

Ni ov

a gru

pa ni

je ka

dra s

ama,

niti im

a do

voljn

o zna

nja, h

rabr

osti n

i spo

sobn

osti

da se

uhva

ti u ko

štac s

rješa

vanje

m

svoji

h pro

blema

i potr

eba.

Motiv

im je

da

sestručnoo

sposobek

akob

isteljip

o-dje

dnak

e šan

se za

posa

o, da

preh

rane

po

rodic

u i ra

de bi

lo ka

kove

poslo

ve.

Većin

anjihne

majusposobnostsami

bezp

omoćisas

traneda

izraderazvojn

eprograme

irazvijus

vojeme

nadžerske

kapa

citete

, a sa

mim

time i

da po

mogn

u on

ima z

a koju

su se

namj

enu i

regis

trira-

li. Mo

tiv im

je da

stvo

re po

zitivn

u klim

u i

dobroo

zračje

zazadružnoo

rganiziranje

iudruživa

njeuo

pće.

Ovas

lužbaim

astručnihsposobnostida

izr

ade m

noge

razv

ojne p

rogr

ame k

oji

mogupo

taćidaljnjirastOP

G-a,aline

-ma

judovoljnos

tručnogka

drao

dnosno

kapaciteta

kojim

ožez

adovoljitipotrebe

OPG-an

aPPD

S-u.Mo

tivim

jepo

taći

OPG-

e ka d

aljnje

m ra

zvoju

i prim

jeni

stručnih

znanja.

I oni

su di

rektn

o u sa

mom

prob

le-mu

nema

ju nik

akvu

proiz

vodn

ju kods

vojekuće,nem

ajudo

voljno

stručnih

znanjaikvalifikacija,

nisud

obroprihv

aćeniuza

jednic

i,ne

maju

prior

itet u

zapo

šljav

anju,

nezn

ajuka

kopronaćiposaoi

kako

se do

školo

vati,

neza

posle

-no

st stv

ara f

rustr

aciju

i neg

ativa

n sta

voza

jednic

iuopće,ja

vljas

enepovje

renje

uVlastiosjeć

ajna

pušte

nosti

i izo

lirano

sti.

Sudirektn

ouluč

eneu

ovaj

prob

lem je

r jeda

n veli

ki br

oj PZ

-a

koji p

ostoj

i na P

PDS-

u je i

sam

u pro

blemu

jer n

ema d

ostat

an

kapa

citet

za da

obav

i svrh

u zbo

g ko

je je

formi

ran,

nema

povje

renje

OP

G-ad

aihs

tručnovodiodno

-snov

ećina

njihnema

juekipirane

stručneos

obez

arazvojte

hnolo

-gij

e i po

maga

nja i u

smjer

avan

ja OP

G-au

komsm

jeruići.

Problem

opterećuje

rado

ve

službeizjednograzlog

ašto

služban

emap

ravepa

rtnere

naterenuko

jićek

rozn

jihove

upute

to pr

imjen

jivati

na sv

om

gospodarstv

u.Ve

ćinak

orisn

ika

poljoprivredom

seba

veiznu

žde

daprežive

,aov

asluž

bane

ma

dovo

ljno l

judsk

ih ka

pacit

eta da

naterenuob

ilaziOP

G-e,stručno

ihusmjerava,potičen

adaljnji

razv

oj.

Neza

po-

slene

oso

be

– pov

ratn

ici

ili us

eljen

ici

Poljo

pri-

vred

ne

zadr

uge

HZPS

S

101


Onim

oguima

tiznačajan

utjec

ajna

naš p

rogr

am, n

jihov

a pod

rška

prog

ramu

dosta

je bi

tna i k

orisn

a, kro

zovajprogram

mogup

roiza

ćizajed

ničkiinteresikojimoguz

anašeko

risnik

e,an

jihoveg

rađane

biti k

orisn

i i ra

zvojn

i te na

osno

vu

toga d

oves

ti do r

azvo

ja pa

rtner

-stv

a.On

imogufi

nanciratip

oje-

dine f

aze p

rogr

ama,

lobira

ti kod

Vadein

adlež

nihminista

rstavate

stran

ih pr

edsta

vništ

ava.

Njiho

v utje

caj o

dnos

no po

dršk

a na

šemu

prog

ramu

za S

DF je

veom

aznačajna

ikorisn

a,naime

oni m

ogu b

iti do

bri p

artne

ri u

reali

zacij

i poje

dinih

aktiv

nosti

jer

oni s

voju

aktiv

nost

ne pr

ovod

e poterenuve

ćsam

ousv

ojim

ured

ima,

orije

ntira

ni su

na ra

zvoj

menadžme

nta,razvojposlov

nihi

inves

ticijs

kih pl

anov

a, a S

DF di

o tih

stva

ri kro

z akti

vnos

ti dire

ktno

neprovodi.,tak

odas

emožem

ona

dopu

njava

ti. Te

svak

ako l

obira

ti jed

ni za

drug

e u ci

lju rje

šava

nja

prob

lema k

orisn

ika.

Oni im

aju do

sta ši

roku

mo

gućnostsuradnje

sadio-

nicim

a od l

okaln

ih pa

rtner

a, tvr

tki, P

Z-a,

udru

ga, N

VO-a

, poduzetničkihcenta

ra,

OPG-

a, Fin

ancij

skih

institu

-cij

a, pa

do or

ganiz

acija

na

nacio

nalno

m niv

ou ka

o što

su M

inista

rstva

, priv

red-

neio

brtničkek

omore,

institu

cijam

a,turističk

im

zajed

nicam

a, ra

zvojn

im

agen

cijam

a, zn

anstv

enim

or

ganiz

acija

ma, A

mbas

ada-

maid

rugim

međunarodnim

or

ganiz

acija

ma.

Onita

kođerim

ajuve

liku

mogućnostsuradnje

sa

gotov

o svim

a sud

ionici

ma

koje

smo o

vdje

nave

li ne

surađujusamo

sapa

rkoji

po na

ravi

nisu n

jihov

a cil

jana g

rupa

kao š

to su

Vijeć

anacion

alnihma

njina,

mjes

ni od

bori,

Vlad

in ur

ed

za na

ciona

lne m

anjin

e.

Inter

es im

je po

priro

di sta

nja

razvitigospodarstv

o,povećati

zapo

sleno

st, os

igura

ti više

sre

dstav

aulokalno

mproraču-

nu,aoč

ekuju

daće

ihgrađani

naslijedećim

izborim

apodrža

-ti,gla

satiz

anjihovep

olitičke

opcijeiom

ogućitiimos

tanak

na vl

asti.

Inter

es im

je da

posta

nu po

-kre

tačira

zvoja

gospodarstv

ana

loka

lnom

i regio

nalno

m niv

ou, d

a dad

u zam

ah ra

zvoju

ma

logbiznisa

,aoč

ekuju

da

ćeihlokalna

iregion

alnas

a-mo

upravautom

epodrža

tite

stvaratiod

ređenepreduvjete,

agrađaniipoduzetn

icida

će

tražitinjihoveu

sluge.

Jeda

n zna

tan br

oj ur

eda z

a gos

poda

r-stv

onaročitouGradovimaima

jusposob

-no

st da

napr

ave k

valite

tne pl

anov

e, ali

pomenivećina

njihnema

jumo

tivacije

da da

du do

datni

dopr

inos r

azvo

ju po

-dručjaodPPD

S-azbogsv

ojihu

vjerenja

i iz

ostav

ljanja

pojed

inih n

aselj

a iz r

azvo

ja pojed

inihO

pćina

ma/gradovau

kojim

aživ

epredstav

nicim

anjinskihgrupa.

Sposobnisuda

izrađujuraznerazvojne

iinv

estic

ijske

plan

ove t

e da e

ducir

aju lju

-de

o ra

zvoju

gosp

odar

stva.

Motiv

irani

su

za št

o širu

sura

dnju

sa go

spod

arstv

eni-

cimak

ojiprivređuju

takois

poten

cijaln

im

osob

ama k

oji im

aju am

biciju

razv

oja

vlasti

toga p

osla.

Oviproble

mido

stautiču

na

lokaln

e i re

giona

lne ur

ede z

a gospodarstv

ojerve

ćinatihureda

nema

prav

e plan

ove z

a raz

voj

područjaodPPD

S-a,ap

osebno

razv

oj se

la i a

grar

a. Di

o ure

da

očekuje

daće

seprivredas

ama

po se

bi sre

diti, o

doda

tnim

sub-

venc

ijama

za ra

zvoj

poljo

privr

ede

ne ra

zmišl

jaju.

Oni s

vaka

ko do

bro p

repo

znaju

pr

oblem

e, iz

tog su

razlo

ga i

formi

rani

da ih

rješa

vaju,

ali v

e-ćin

anašihkorisnik

ateškosa

ma

prepoznajevažnostip

oduzetn

ič-kih

centa

raim

ogućnostiko

jeoni

pružaju

.Većina

naših

korisnik

aim

a veo

ma ne

realn

e vizi

je razvoja

,stog

asen

ineo

braćaju

upoduzetničkec

entrejernez

naju

što bi

realn

o raz

vijali

.

Ured

i za

gosp

o-da

rstv

o

Cent

ri za

po

duze

-tn

ištvo

102


Oni p

o prir

odi s

tvari s

u kor

isnici

pr

ogra

ma, p

a sam

im tim

e njih

ov

utjecajjeznačaja

njerbe

znjihove

podr

ške n

ema n

i pro

gram

a. On

i mo

gu bi

ti kor

isnici

i par

tneri n

a pr

ogra

mu, a

rezu

ltatim

a kod

njih

posta

ju na

jbolji

prom

otori o

voga

pr

ogra

ma i s

ame i

deje.

Njiho

vapo

drškab

ilabizn

ačaj-

na,alin

ijenu

žnaiod

izuzetn

označajn

evažnosti,onimo

gubiti

partn

er na

prog

ramu

, don

atori,

učesnic

iune

kimak

tivnostima

,lob

isti z

a sre

dstva

imple

menta

ci-je,

prom

otori p

rogr

ama.

Nije

toliko

bitna

njiho

va po

dršk

a, alisv

akop

artne

rstvozn

ačajn

oje

jer se

u po

jedini

m dij

elovim

a PP

DS-a

turiz

am sm

atra g

lavno

m ok

osnic

om pr

ivred

nog r

azvo

ja.

Onim

ogub

itiključnipartneriu

dijelu

razvoja

OPG

-auturističk

om

smisl

u, mo

gu lo

birati

za os

igu-

rava

nja sr

edsta

va za

pojed

ine

aktivnosti,m

ožep

oveziva

tis

drug

im di

onici

ma.

Oniusu

štiniimaju

uži

krugs

uradnik

avećino

mse

odno

se na

loka

lni ni

vo, a

to

su lo

kalne

vlas

ti, NV

O-i,

poduzetničkicentri,institu-

cije,

ured

i za g

ospo

darst

vo,

poduzetničkeiob

rtničk

eko-

more,financijskeinstituc

ijei

pojed

ina m

inista

rstva

.

Njiho

v spe

ktar s

urad

nje

sa os

talim

sudio

nicim

a je

izuze

tno ve

lik, o

ni po

prirodisurađujusalokalnim

Vlas

tima,

Minis

tarstv

ima,

privr

ednim

komo

rama

, zn

anstv

enim

sekto

rom,

ins

titucij

ama,

NVO-

ima,

zavo

dima z

a zap

ošlja

vanje

, konzalting

tvrtkam

a,turistič-

kimza

jednic

ama,političkim

partij

ama,

Amba

sada

ma i

stran

im pr

edsta

vništ

vima.

Turističkeza

jednic

etrebale

bi im

ati ši

rok s

pekta

r sur

ad-

nje,aliu

područjuSlavonije

tojedosta

simb

oličnoi

sporadičn

o.Su

rađujusa

lokaln

im V

lastim

a, dr

ugim

turističk

imza

jednic

ama,po

-litičkimpa

rijama

,poje

dinim

tvrtka

ma, m

jesnim

odbo

-rim

a, PZ

-ima,

udru

gama

, str

anim

pred

stavn

ištvim

a i

privr

edno

m ko

moro

m.

Inter

es im

je da

uspij

u u

svojo

j pos

lovno

j ideji

, da

dobij

u pod

ršku o

d stra

ne

financijskihins

titucijaz

asvoj

poslo

vnipoduhvat,a

očekuju

daće

imatistabilnotržište

,dako

nkurencijan

ećeb

itižesto

ka,te

daDrža

vapu

tem

svogaa

paratanećepo

sezati

za no

vim da

vanji

ma, a

loka

lna

samo

upra

va da

sman

ji raz

na

komu

nalna

dava

nja.

Inter

es im

je da

razv

iju sv

oj po

sao d

a im

proiz

vodi

budu

ko

nkur

entni

, da i

maju

sigur

no

tržišteted

azaradez

asvoje

poslo

davc

e dov

oljno

nov-

ca.O

čekujudaće

građani

kupo

vati n

jihov

e pro

izvod

e, da

ćeim

atimonopolnatržiš

tui

dobiv

ati po

tpore

i poti

caje

za

svoju

proiz

vodn

ju, a

za uz

vrat

imati

jeftin

u rad

nu sn

agu.

Interesturističkeza

jednic

eje-

steda

selaposta

nuturističke

desti

lacije

u un

utraš

njosti

, a

pojed

ini O

PG-i s

voju

proiz

vod-

nju i s

voje

gosp

odar

stvo o

kre-

nuprem

aturizm

uiturističkoj

ponudi.Očekujupodršku

lokaln

e Sam

oupr

ave i

volju

lok

alnih

gosp

odar

stven

ika i

OPG-ad

aćep

repoznatino

ve

šans

e u ra

zvoju

gosp

odar

-stv

a.

Oni im

aju vi

ziju r

azvo

ja sv

oga p

osla,

ali

većin

omsa

mine

majusposobnostida

je

razv

iju i o

d nje

stvor

e pos

lovnu

ideju

. Teks

arazvijenimpo

slomonićep

omoći

u zap

ošlja

vanju

pojed

inih k

orisn

ika i

tako u

ticati

na rje

šava

nje pr

oblem

a. On

i su

moti

viran

i da u

spiju

i pok

renu

svoj

posa

o, jer

bez t

og en

tuzija

zma n

e bi n

i kre

nuli u

posa

o.

Indus

trijsk

i sek

tor ne

ma ve

liki in

teres

da

poma

žena

šimko

risnic

imau

njiho

voj

organiz

acijiproiz

vodnje,menadžm

enta

iudruživa

nja,njihovmotivjed

adobiju

sirov

inu ili

polup

roizv

ode p

o što

povo

ljni-

jimcijen

aman

eosvrću

ćiseda

lijetoiz

uvozailid

omaćep

roizv

odnje

.

Turističkeza

jednic

e,neno

gusa

me

značajn

ijepo

krenutiturističk

uponudu

itime

značajn

ijeotvoritiša

nsun

ašim

koris

nicim

a. Mo

tiv im

je da

infor

mira

ju,

educirajusta

novništvoonovim

moguć

-no

stima

razv

oja, a

u su

radn

ji s lo

kalno

m vla

stistvoreok

virko

jićep

otaćirazvoj

turističk

eponude.

I oni

su di

jelom

sasta

vni d

io ov

o-ga

prob

lema,

poku

šava

ju ra

zviti

poslo

vnu i

deju,

ali to

sami

tešk

o mo

guip

objeć

iizov

ogak

ruga

nezaposle

nihis

ocio-ugroženih

.Ve

liki b

roj n

ezap

oslen

ih da

je im

naduda

ćeim

atido

voljnoradne

snage,alinjiho

vastručnas

pre-

ma, d

uga o

dvoje

nost

od po

sla

i star

osna

dob s

vaka

ko ih

brine

dalić

esnjimao

stvaritiželjene

rezu

ltate.

Nanjihovajproblem

utiče

tako

štove

ćinao

dnosnogo

tovo

svi n

aši k

orisn

ici ne

maju

svoj

proiz

vod o

dnos

no po

lupro

izvod

ko

ji je p

otreb

an na

šoj in

dustr

iji, te

što

su go

spod

arstv

a usit

njena

i nena

stupajuzajed

ničkinatržiš

tupastogan

isuinteresantnitržiš

tuka

o par

tneri.

Nanjihproblem

utječ

esad

vije

stran

e, pr

vens

tveno

PPD

S-a s

u ne

razv

ijena

, ljud

i nez

apos

leni,

privr

eda s

laba,

a tur

izam

odno

-sn

o seo

ski tu

rizam

u po

vojim

a, s

malom

šansom

bržegrazvoja,a

s dru

ge st

rane

imam

o siro

mašn

o sta

novništvoko

jenemožez

na-

čajnijepokre

nutirazvojtu

rističkih

kapaciteta

nitim

ožeb

itikonzu-

ment

takov

ih us

luga.

Pote

nci-

jalni

po

duze

tnici

Indu

strij

ski

sekt

or

Turis

tičke

za

jedni

ce i

udru

ge

103


Njiho

va po

dršk

a pro

gram

u izu

-zetno

jebitna

onim

ogup

održa

tpr

ogra

m na

više

plan

ova i

to

nafin

ancijskom

planu,struč

-no

m od

nosn

o kon

zulta

tivno

m,

političkom

dase

izboreko

dVlad

eza

podr

šku p

rogr

amu,

lobira

ti i

sklap

ati pa

rtner

stva.

Oninećep

održa

tiovajprogram

,nezb

ognjegovek

valite

teveć

zbogod

ređenih

preduv

jerenjai

različitihpolitičkihsta

jališta,nači-

na rje

šava

nja po

treba

naših

ko-

risnik

a.Ka

opočeta

ktas

uradnja

mo

žese

pokre

nutin

apodručjima

gd

je SN

V-e n

ema z

natan

utjec

aj od

nosn

o gdje

SDS

S nij

e na

vlasti

ili ko

alicij

i. Na

ime,

centa

r ne

ma na

mjer

u širit

i svo

je ur

ede

diljem

područjaodPPD

S-aš

todajeSD

Fšansuz

aodređenom

početno

msuradnjom

urješavanju

zajed

ničkih

potrebako

risnik

a.

Njiho

v utje

caj n

a pro

gram

treb

ao

bibitiznačajan

,onimo

gukv

ali-

tetno

usmj

eriti

SDF

da pr

aviln

o us

mjer

e svo

je pr

ojekte

, da n

am

podržepo

jedine

proje

kte.D

anas

povežusa

poten

cijaln

imdo

nato-

rima.

Oni im

aju iz

uzetn

o širo

k kru

gsuradnje

naročitos

or-

ganiz

acija

ma na

nacio

nal-

nom

i regio

nalno

m niv

ou,

svak

ako i

maju

sura

dnju

i sa

orga

nizac

ijama

na lo

kalno

m niv

ou.

Oni im

aju ši

rok k

rug

sura

dnje

od lo

kalno

g nivo

a, na

ciona

lnog p

a sve

do

međunarodnogplana.

Bitić

epovezanas

ameđu-

naro

dnim

orga

nizac

ijama

, Mi

nistar

stvim

a, lok

alnim

sa

moup

rava

ma, U

drug

ama,

NVO-

ima,

kons

ultan

tima,

naučnim

instituc

ijama

,ind

ustrij

om i p

rivre

dnim

su

bjekti

ma.

Interesim

jeun

aprjeđenje

pr

oces

a pov

ratka

i rein

tegra

-cij

e, sm

anjen

ja sir

omaš

tva,

poticanjepoduzetničkek

lime

i stva

ranje

uvjet

a da s

e RH

priključ

iEU.Očekujudaće

vla

sti R

H br

zo ra

diti n

a refo

r-ma

ma, s

tvara

ti uvje

te za

EU

integ

racij

e.

Interesim

jeda

uzpo

moću

ek

onom

ije i r

ješav

anja

odre

-đenih

ekonom

skihpotreba

građanas

aPPD

S-ao

siguraju

sre

dstva

Vlad

e i os

tanu j

edina

or

ganiz

acija

koja

vodi

brigu

o tom

stanovniš

tvu,aoč

ekuju

zatuus

lugud

aćeg

rađaniza

teuslug

eučla

nitiseu

SDS

Si

naslijedećim

izborim

aglas

ati

zanjih.Ta

kođeročekujudaće

natajnačinusmjeritisre

dstva

iz

Srbij

e kan

alizir

ati ka

svojo

j or

ganiz

aciji.

Inter

es im

je kv

alitet

no

infor

mira

ti par

tnere

o mo

-gućnostim

apristup

afondo

-vim

a,osmislitiv

išepo

dručja

intervencije,aoč

ekuju

daće

NV

O-i i

drug

i kor

istiti

uslug

e Ag

encijek

ojaće

impo

moćida

kvali

tetno

osmi

sle i u

smjer

e sv

oj pr

ojektn

i prije

dlog.

Oni s

u izu

zetno

spos

obni

da de

tektira

ju pr

oblem

e i os

igura

ju sre

dstva

za nj

ihovo

otk

lanjan

je, od

nosn

o osp

osob

e dom

a-ćeorganiz

acijeiV

lastid

aučestv

uju

u rješ

avan

ju tih

prob

lema.

Motiv

im je

unaprjeđenje

civilnogd

ruštv

aistvaranje

demo

kratsk

ogok

ruženja

.

Centa

rnem

adovoljnostručnihkapa

-cit

eta da

rješa

va pr

oblem

e kor

isnika

, tak

ođerne

masv

ojumrežuna

terenuza

kv

alitet

nu pr

ocjen

u, an

alizu

, rad

s ko

ri-snicima

,amotivimjedržanje

kontrole

nadp

odručje

miljudimaradistva

ranja

laž

neslike

bilie

ventu

alnihuspje

ha.

Spos

obne

su da

osmi

sle pr

ogra

me,

osigu

raju

sreds

tva, p

ovez

uju po

tenci-

jalne

koris

nike i

partn

ere,

a moti

v im

je os

poso

biti N

VO-e

, udr

uge,

lokaln

e Vlas

ti idrugeda

nauček

akop

ristup

itifon

do-

vimaikv

alitetnoob

razlo

žitip

rijedlo

gpr

ojekta

.

Njihdirektno

neop

terećuje

ovaj

problem

.alio

pterećujenjihove

Vlad

e, zb

og to

ga št

o ovi

prob

lemi

uspo

rava

ju ek

onom

ski ra

zvoj

tih

područja,us

poravajureintegraci-

ju, pr

oces

povra

tka i u

spor

avaju

demo

kratizacijucijelogpo

dručja

RH.

Oni p

repo

znaju

prob

leme z

ato

su i k

renu

li u fo

rmira

nje c

entra

. Problem

iutičun

anjihdirektn

ojer

centa

r je fo

rmira

n ind

irektn

o odSDS

S-ap

olitičkestrankek

oja

kontr

olira

rad S

NV-a

, a st

anje

na

PPDS

-u ko

je je

veom

a teš

ko in

di-rektn

oćes

eodrazitinapo

litičku

podrškub

iračasa

togp

odručja

naslijedećim

izborim

a.

Oni d

irektn

o ne r

ješav

aju pr

oble-

mena

šihko

risnik

avećos

mi-

šljav

aju pr

ogra

me, o

sigur

avaju

sre

dstva

za pr

ojekte

, edu

ciraju

i u

smjer

avaju

NVO

-e ili

drug

e kojić

epute

msvojihp

rojek

atau

jedno

m dij

elu rje

šava

ti potr

ebe

naših

koris

nika.

Amba

sade

, di

plom

atsk

a pr

edst

a-vn

ištva

i or

gani

zacij

e st

rani

h ze

malj

a u

RH

Cent

ar za

po

duze

-tn

ištvo

Sr

psko

g Na

rodn

og

Vijeć

a

Loka

lne i

re

gion

alne

razv

ojne

ag

encij

e

104


17.3. POPIS LITERATURE/ZAKONSKA REGULATIVA

Zakonopodručjimaposebnedržavneskrbi �(NN26/03) �Zakonodržavnojpotporiupoljoprivredi,ribarstvuišumarstvu �(NN87/02,117/03,82/04,12/05,85/06i141/06) � Zakon o zadrugama �(36/96) �Zakonotrgovačkimobrtima �(NN111/93,34/99,52/00i118/03) � Zakon o porezu na dobit i njegov Pravilnik �(NN127/00i163/03) � Zakon o porezu na dohodak i njegov Pravilnik �(NN127/00,150/02,140/03,163/03i188/03) �Zakonoračunovodstvu �(NN146/05) � Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva �(NN29/02) � Zakon o porezu na dodanu vrijednost i njegov Pravilnik �(NN60/96,113/97,7/99,112/99,119/99,44/00,63/00,80/00,109/00,54/01i58/03) �Pravilnikonačinimaiuvjetimaprovedbemodelapoticanjaproizvodnje �(NN87/02,117/03,82/04,12/05,85/06i141/06) � Programi kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvitak �Programkreditiranjapoticanjamaloggospodarstvanapodručjimaposebnedržavneskrbi � Program razvoja malog gospodarstva 2003-2006 � Program garancija HAMAG-a (Hrvatske agencije za malo gospodarstvo) � Hrvatski porezni sustav- Institut za javne garancije, Zagreb, 2002. �«Planiranjeinvesticijskihprojekata»Knjige1-4,EkonomskiInstitutZagreb �

Izdavač:

SRPSKI DEMOKRATSKI FORUMEkonomski sektor

HR-10000 ZAGREBGUNDULIĆEVA 55

Telefon:+385 1 4921 862

Faks:+385 1 4921 827

E-mail:[email protected] stranica:

www.sdf.hrPod pokroviteljstvom:

SDF Pakrac

Placed Image

SDF Pakrac

Placed Image

SDF Pakrac

Placed Image

program ekonomskog razvoja - sdfsdf.hr/publikacije/program_ekonomskog_razvoja.pdf · 2016-02-21 ·...

Documents