program edukacije nastavnika, ravnatelja i...

PROGRAM EDUKACIJE NASTAVNIKA, RAVNATELJA I STRUČNIH SURADNIKA U PODRUČJU METODA DEFINIRANJA ISHODA UČENJA I IZRADE KURIKULUMA

Gospodarska škola Varaždin

1

Naručitelj: Gospodarska škola Varaždin, Božene Plazzeriano 4, 42 000 Varaždin

Predmet: Program edukacije nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika u

području metoda definiranja ishoda učenja i izrade kurikuluma

Izvršitelj: dr. sc. Jadranka Herceg

Nositelj projekta: Gospodarska škola Varaždin

Partneri na projektu: I. gimnazija Split, Hotelijersko-turistička škola Zagreb i

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu

Datum: siječanj, 2016.

2

Sadržaj

CILJ RADIONICE: .................................................................................................. 3

ISHODI UČENJA: ................................................................................................... 3

SADRŽAJ RADIONICE: ........................................................................................... 4

PROGRAM EDUKACIJE ............................................................................................ 5

Metodologija izrade standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih kurikuluma

(Prilog 1) .............................................................................................................33

Ishodi učenja (Prilog 2) .........................................................................................60

Prvi zadatak; predmetni kurikulumi – definiranje ishoda učenja (Prilog 3) ....................73

Drugi zadatak; kreiranje nastavne jedinice – pisanje ishoda učenja (Prilog 4) .............82

Treći zadatak; Pisanje skupova ishoda učenja i Bloomova taksonomija (Prilog 5) ..........85

3

NAZIV RADIONICE: Metode definiranja ishoda učenja

KONCEPT RAZVILA: dr. sc. Jadranka Herceg

TRAJANJE RADIONICE: 16 sati u svakoj od pratnerskih škola

SUDIONICI: ravnateljice, stručne suradnice i nastavnici STEM predmeta u I.

gimnaziji Split, Gospodarskoj školi Varaždin i Hotelijersko-turističkoj školi

Zagreb.

CILJ RADIONICE: Unaprijediti kompetencije ravnateljica, stručnih suradnika i

nastavnika STEM predmeta I. gimnazije Split, Gospodarske škole Varaždin i

Hotelijersko-turističke škole Zagreb za novi pristup planiranju nastavnog procesa

temeljenog na ishodima učenja – kurikularni pristup – korištenjem Bloomove

taksonomije.

ISHODI UČENJA:

1. Uočiti važnost prilagodbe vođenja nastavnog procesa usmjerenog

stjecanju ishoda učenja;

2. Navesti prednosti nastavnog procesa usmjerenog stjecanju ishoda

učenja;

3. Razlikovati razine ishoda učenja – opću razinu (kurikulum),

središnju razinu (nastavni predmet) i izvedbenu razinu (nastavna

priprava);

4. Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomoć za pisanje ishoda

učenja;

5. Definirati ishode učenja (za nastavnu cjelinu i jedinicu);

6. Planirati nastavni proces usmjeren stjecanju ishoda učenja;

7. Navesti poteškoće koje mogu izazvati loše napisani ishodi učenja;

8. Odrediti cilj poučavanja obzirom na definirane ishode učenja (za

nastavnu cjelinu i jedinicu);

4

9. Odabrati metode i oblike rada u skladu s očekivanim ishodima

učenja;

10.Povezati ishode učenja, metode poučavanja i vrednovanja;

11.Planirati praćenje i vrednovanje učeničkih postignuća.

SADRŽAJ RADIONICE:

Zakonodavni okvir;

Primjeri dobre prakse;

Primjena ishoda učenja;

Definiranje ishoda učenja;

Bloomova taksonomija u definiranju ishoda učenja;

Nastavni plan i program i kurikulum;

Kreiranje nastavne jedinice;

Vrednovanje učeničkih postignuća;

Evaluacija stručnog skupa.

5

PROGRAM EDUKACIJE; SPLIT I VARAŽDIN

PRVI DAN

VRIJEME AKTIVNOST

VODITELJ

AKTIVNOSTI

8:00 –

8:30

Uvodni dio

Pozdrav, predstavljanje sudionika, cilj i aktivnosti

radionice, opće napomene, agenda radionice, pitanja

sudionika, odgovori na pitanja

Pojedinačno predstavljanje sudionika u trajanju od

60 sekundi te iskazivanje očekivanja od radionice

dr. sc. Jadranka

Herceg

8:30 –

10:00

Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira

– zakonodavni okvir

Cilj: Metodom prezentacije sudionici će biti upoznati

sa strateškim i zakonodavnim okvirom kao

podlogom za razvoj kurikuluma, odnosno razvojem

sustava strukovnog obrazovanja, koji će biti u stanju

odgovoriti na izazove razvoja hrvatskog društva te

koji će pružiti pojedincima kompetencije koje će ih

učiniti konkurentnima na tržištu rada.

Koraci:

1. Navesti ključne ciljeve razvoja sustava koji su

postavljeni u Strategiji razvoja sustava

obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2008. do

2013.;

2. Istaknuti važnost donošenja Zakona o

dr. sc. Jadranka Herceg

6

strukovnom obrazovanju koji po prvi put definira

pojmove: kvalifikacija, kompetencija, kreditni

bodovi, razine kompetencija, ishodi učenja,

sektorska vijeća i dr. te predstavlja zakonodavni

okvir za razvoj kvalifikacija usklađenih s

potrebama gospodarstva;

3. Opisati postupak odobravanja standarda

zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih

kurikuluma temeljem Zakona o strukovnom

obrazovanju;

4. Definirati ulogu sektorskih vijeća u procesu

odobravanja navedenih dokumenata;

5. Definirati osnovne elemente Hrvatskoga

kvalifikacijskog okvira (kompetencija, ishodi

učenja, skupovi ishoda učenja, kvalifikacija;

cjelovita i djelomična, svojstva kvalifikacije;

razina, obujam, profil i kvaliteta);


zanimanja, skupova kompetencija, standarda

kvalifikacija, skupova ishoda učenja i kurikuluma

prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom

okviru);

7. Definirati ulogu sektorskih vijeća prema Zakonu o

Hrvatskom kvalifikacijskom okviru;

8. Prikazati obrasce za izradbu standarda zanimanja,

skupova kompetencija, standarda kvalifikacija i

skupova ishoda učenja prema Pravilniku o

Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Prilog 1.; Metodologija izrade standarda zanimanja,

standarda kvalifikacija i kurikuluma (prezentacija)

7

10:00 –

10:15 Stanka

10:15 – 11:00

Primjeri dobre prakse

Cilj: Metodom prezentacije, a na primjeru već

izrađenih standarda zanimanja, standarda

kvalifikacije i strukovnog kurikuluma, koji se

eksperimentalno provode u strukovnim školama,

sudionicima će biti objašnjena uloga navedenih

dokumenata u razvoju novih kvalifikacija te opisane

ključne faze u procesu izrade istih, s naglaskom na

važnost razumijevanja prilagodbe novih kvalifikacija

potrebama poslodavaca i promjenama u

gospodarstvu.

Koraci:

1. Upoznati sudionike s Metodologijom izrade

strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i

kurikuluma koja je nastala tijekom realizacije

projekta Jačanje institucionalnog okvira za razvoj


kurikuluma u Agenciji za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih. U istoj je opisana veza

među pojedinim procesima kao i pripadajuće

provjere kvalitete;

2. Objasniti ulogu standarda zanimanja u izradbi i

razvoju kvalifikacija;

3. Opisati ključne faze u procesu izradbe i razvoja

standarda zanimanja;


8

4. Istaknuli važnost modernog pristupa

osmišljavanju kvalifikacija usklađenih s


gospodarstvu;

5. Istaknuti mogućnosti usporedbe različitih

standarda zanimanja iz različitih grana

gospodarstva i mogućnost utvrđivanja zajedničkih

aktivnosti i poslova;

6. Upoznati sudionike sa sadržajem standarda

zanimanja kao temeljnim dokumentom koji nosi

informacije važne za razvoj relevantnih

kvalifikacija i pruža ažuriranu sliku poslova i

aktivnosti koji se obavljaju na nekom radnom

mjestu;

7. Prikazati sudionicima primjere provedenih

istraživanja potreba poslodavaca za

kompetencijama te načinima istraživanja i

prikupljanja podataka od strane poslodavaca i to

putem posjeta tvrtkama ili institucijama, tijekom

direktnog razgovora s osobama koje obavljaju

poslove ili nadziru osobe koje obavljaju poslove

za koje se razvija standard zanimanja, pomoću

upitnika i posjećivanjem svakog radnog mjesta;

8. Naglasiti važnost pravilnog odabira poslodavaca

koje treba uključiti u proces razvoja kvalifikacija i

maksimalno iskoristiti njihov doprinos;

9. Opisati kako se standardi kvalifikacija mogu

učinkovito osmisliti koristeći standard zanimanja

kao temelj;

9

10.Opisati ključne faze razvoja standarda

kvalifikacija;

11.Prikazati obrazac za izradbu standarda

kvalifikacija koji je osmišljen kao dio šireg

programa razvoja sveobuhvatnoga i

konzistentnog kvalifikacijskog okvira koji se

koristi u RH;

12.Prikazati mogućosti korištenja baze podataka E-

kvalifikacije, koja je postavljena na internetskim

stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i

obrazovanje odraslih (www.asoo.hr). Ona je

ujedno i alat koji omogućuje pretraživanje

poslova i aktivnosti u postojećim standardima

zanimanja te skupova ishoda učenja i ishoda

učenja u postojećim standardima kvalifikacija, a

kako bi se osigurala njihova prenosivost;

13.Izreći definiciju kurikuluma;

14.Navesti dijelove kurikuluma;

15.Prikazati primjer strukovnog kurikuluma, ključne

korake u procesu njegova nastanka i načela rada;

16.Navesti proces odobravanja strukovnog


obrazovanju.



http://www.asoo.hr/

10

11:00 -11:45

Primjena ishoda učenja


s definicijom ishoda učenja kao znanja i vještina

te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti,

načinom pisanja ishoda učenja koji jasno prikazuju

postignuće učenika u procesu učenja na

odgovarajućoj razini i kojem će se pridružiti

odgovarajući kreditni bodovi.

Koraci:

1. Izreći definiciju ishoda učenja;

2. Navesti opisnice ishoda učenja te načine pisanja

istih;

3. Povezati razine postignuća i metode poučavanja;

4. Upoznati sudionike s načinima i postupcima

vrednovanja ishoda učenja;

5. Prisjetiti se razina i područja postignuća prema

Bloomovoj taksonometriji;

6. Navesti razine na kojima se definiraju ishodi

učenja (razina kurikuluma, razina nastavnog

predmeta, razina nastavnog sata);

7. Upoznati sudionike s procesom planiranja

predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima

učenja;

8. Prikazati algoritam pisanja ishoda učenja te

kontrolnu listu za napisane ishode učenja.

dr. sc. Jadranka

Herceg

11

Prilog 2.; Ishodi učenja (prezentacija)

11:45 – 12:15

Stanka za ručak

12:15 –

13:45

Definiranje ishoda učenja

Cilj: Metodom rada u malim skupinama sudionici će

utvrditi što su ishodi učenja do razine pisanja

definicije ishoda učenja koja će obuhvatiti sve

elemente ishoda učenja, pisanja po pet primjera

ishoda učenja te zaključivanja koja je uloga

nastavnika u definiranju ishoda učenja.

Koraci:

1. Podijeliti sudionike u tri skupine;

2. Sudionici radionice će, unutar svoje skupine,

izreći moguće definicije ishoda učenja, napisati po

pet ishoda učenja u skladu s iskazanom

definicijom te opisati ulogu nastavnika u

definiranju ishoda učenja;

3. Predstavnici svake skupine zapisat će definicije,

ishode učenja i opis uloge nastavnika u

definiranju ishoda učenja na flipchart;

4. Ishode učenja definirat će na način da prilikom

spajanja niza ishoda iz njih jasno slijedi

postignuće u učenju kojem će se pripisati kreditni

bodovi na odgovarajućoj razini;

5. Predstavnik svake skupine prezentirat će rezultate

i donijeti zaključke koje su razine ishoda učenja

već definirane, a koja je uloga nastavnika u

definiranju ishoda učenja u nastavnom procesu;

6. Svi sudionici vrednovat će iskazane definicije

ishoda učenja, razgovarati o iskazanim

dr. sc. Jadranka

Herceg

12

definicijama i donijeti zaključke.

13:45 – 15:00

Bloomova taksonomija u definiranju ishoda

učenja


primijeniti Bloomovau taksonomiju u definiranju pet

ishoda učenja do razine da identificiraju i razlikuju

razine učenja i tri područja razvoja pojedinca

(kognitivno, psihomotoričko i afektivno)

Koraci:

1. Podijeliti nastavnike u tri skupine;


identificirati i razlikovati razine učenja i tri

područja razvoja pojedinca (kognitivno,

psihomotoričko i afektivno) za svaki od definiranih

ishoda učenja;

3. Predstavnici svake skupine zapisivat će razine

složenosti definiranih ishoda učenja te poduručja

razvoja pojedinaca prema Bloomu na flipchart;


i donijeti zaključke koje su razine definiranih

ishoda učenja te kojem području razvoja

pojedinca ishod pripada.

dr. sc. Jadranka

Herceg

15:00 – 16:00

Nastavni plan i program i kurikulum


usporediti dane primjere nastavnih planova i

programa i strukturnih kurikuluma do razine da


13

mogu iskazati najmanje tri prednosti i tri nedostatka

jednog u odnosu na drugi dokument.

Koraci:


2. Dati uputu: na papiru za skupni rad svaka skupine

treba iskazati najmanje tri prednosti i tri nedostatka

jednog u odnosu na drugi dokument temeljem uvida

u primjere nastavnog plana i programa za jedan

nastavni predmet i jednog predmetnog kurikuluma i

isto prezentirati ostalima;

3. Diskutirati o prednostima i nedostacima navedenih

dokumenata, izvesti zaključke i izraditi tri plakata s

navedenim prednostima i nedostacima;

4. Omogućiti predstavniku svake skupine da

prezentira zaključke svoje skupine;

5. Zaključiti da su navedene sve ključne prednosti i

nedostaci ili prema potrebi nadopuniti – svi sudionici

i voditeljica.

14

DRUGI DAN

VRIJEME AKTIVNOST

VODITELJ

AKTIVNOSTI

8:00 –

10:00

Definiranje cilja i ishoda učenja na razini

nastavnog predmeta koristeći Bloomovu

taksonomiju


uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja na razini

nastavnoga predmeta, koristeći primjere nastavnog

plana i programa za jedan nastavni predmet ili

jednog predmetnog kurikuluma, do razine da

ispravno napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir

sve opisnice ishoda učenja te koristeći Bloomovu

taksonomiju.

Koraci:


2. Dati uputu: na papiru za skupni rad (izradu

plakata) svaka skupina treba izraditi plakat s

nazivom nastavnog predmeta, ciljem i ishodima

učenja, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i po

potrebi izreći svoj komentar;

3. U malim skupinama izraditi plakat s nazivom

nastavnog predmeta, ciljem i ishodima učenja;

4. Plakate će predstavnici skupina izložiti na zidu

prostorije, prezentirati izrađeno, a svi sudionici

zajednički komentirati i zaključiti gdje su mjesta

za poboljšanja.

Prilog 3.; Prvi zadatak s primjerima nastavnih planova i

dr. sc. Jadranka

Herceg

15

programa za jedan nastavni predmet ili predmetni

kurikulum

10:00 –

10:30 Stanka

10:30 –

12:30

Kreiranje nastavne jedinice



nastavne jedinice/sata, koristeći primjere nastavnog


predmetnog kurikuluma, do razine da ispravno

napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir

navedene ishode učenja na razini nastavnoga

predmeta te da odaberu primjerene metode rada

sukladno očekivanim ishodima učenja. Isto tako

trebaju navesti i primjer provjere i vrednovanja za

svaki navedeni ishod učenja.

Koraci:




nazivom nastavne jedinice, ciljem i ishodima

učenja, metodama učenja i primjerima provjere i

vrednovanja navedenih ishoda učenja, izložiti

izrađeni plakat, vrednovati i po potrebi izreći svoj

komentar;


nastavne jedinice, ciljem, ishodima učenja,

metodama učenja i poučavanja te primjerima

provjere i vrednovanja navedenih ishoda učenja;


16




za poboljšanja.

Prilog 4.; Drugi zadatak s primjerima nastavnih planova i


kurikulum

12:30 –

13:30

Stanka za ručak

13:30 –

15:30

Vrednovanje ishoda učenja


uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja za novi

fakultativni nastavni predmet, do razine da ispravno

napišu cilj i ishode učenja, odaberu primjerene

metode rada sukladno očekivanim ishodima učenja,

navedu primjer provjere i vrednovanja za svaki

navedeni ishod učenja i definirane ishode učenja

razvrstaju u tri područja Bloomove taksonomije.

Koraci:




nazivom fakultativnoga nastavnog predmeta,

ciljem i ishodima učenja na razini nastavnoga

predmeta, metodama učenja, primjerima provjere

i vrednovanja navedenih ishoda učenja, razvrstati

ishode učenja u tri područja Bloomove

taksonomije, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i


17

po potrebi izreći svoj komentar;


fakultativnoga nastavnog predmeta, ciljem i

ishodima učenja na razini nastavnoga predmeta,

metodama učenja, primjerima provjere i

vrednovanja navedenih ishoda učenja te

razvrstanim ishodima učenja u trima područjima

Bloomove taksonomije;




za poboljšanja.

Prilog 5.; Treći zadatak s Bloomovom taksonomijom

15:30 – 16:00

Evaluacija, zaključci i zatvaranje radionice

Cilj: Metodom pozicioniranja u prostoru i metodom

ispunjavanja evaluacijskog upitnika sudionici će

izreći svoj stav o održanoj radionici, izreći osobno

mišljenje o stečenim znanjima i vještinama te

ostvarenim očekivanjima.

Koraci:

1. Pročitati očekivanja navedena od strane sudionika

na početku radionice;

2. Dati uputu o metodama evaluacije koje će se

primijeniti;

3. Sudionicima podijeliti evaluacijske upitnike i

zamoliti da ih ispune;

dr. sc. Jadranka

Herceg

18

4. Zamoliti sudionike da ustanu i dati im uputu o

pozicioniranju u prostoru između dva znaka: nisu

ostvarena moja očekivanja i moja očekivanja

ostvarena su u potpunosti;

5. Zahvaliti se na sudjelovanju i pozdraviti sudionike

radionice.

19

PROGRAM EDUKACIJE; ZAGREB

PRVI DAN

VRIJEME AKTIVNOST

VODITELJ

AKTIVNOSTI

16:30 –

17:00

Uvodni dio

Pozdrav, predstavljanje sudionika, cilj i aktivnosti

radionice, opće napomene, agenda radionice, pitanja

sudionika, odgovori na pitanja

Pojedinačno predstavljanje sudionika u trajanju od

60 sekundi te iskazivanje očekivanja od radionice

dr. sc. Jadranka

Herceg

17:30 – 19:00

Provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira

– zakonodavni okvir


sa strateškim i zakonodavnim okvirom kao

podlogom za razvoj kurikuluma, odnosno razvojem

sustava strukovnog obrazovanja, koji će biti u stanju

odgovoriti na izazove razvoja hrvatskog društva te

koji će pružiti pojedincima kompetencije koje će ih

učiniti konkurentnima na tržištu rada.

Koraci:

1. Navesti ključne ciljeve razvoja sustava koji su

postavljeni u Strategiji razvoja sustava

obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2008. do

2013.;

2. Istaknuti važnost donošenja Zakona o

strukovnom obrazovanju koji po prvi put


20

definira pojmove: kvalifikacija, kompetencija,

kreditni bodovi, razine kompetencija, ishodi

učenja, sektorska vijeća i dr. te predstavlja

zakonodavni okvir za razvoj kvalifikacija

usklađenih s potrebama gospodarstva;


zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih


obrazovanju;

4. Definirati ulogu sektorskih vijeća u procesu

odobravanja navedenih dokumenata;

5. Definirati osnovne elemente Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira (kompetencija, ishodi

učenja, skupovi ishoda učenja, kvalifikacija;

cjelovita i djelomična, svojstva kvalifikacije;

razina, obujam, profil i kvaliteta);



kvalifikacija, skupova ishoda učenja i

kurikuluma prema Zakonu o Hrvatskom

kvalifikacijskom okviru);

7. Definirati ulogu sektorskih vijeća prema

Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru;

8. Prikazati obrasce za izradbu standarda


kvalifikacija i skupova ishoda učenja prema

Pravilniku o registru Hrvatskog kvalifikacijskog

okvira



21

19:00 –

19:30 Stanka

19:30 –

20:30

Primjeri dobre prakse

Cilj: Metodom prezentacije, a na primjeru već

izrađenih standarda zanimanja, standarda

kvalifikacije i strukovnog kurikuluma, koji se

eksperimentalno provode u strukovnim školama,

sudionicima će biti objašnjena uloga navedenih

dokumenata u razvoju novih kvalifikacija te opisane

ključne faze u procesu izrade istih, s naglaskom na

važnost razumijevanja prilagodbe novih kvalifikacija


gospodarstvu.

Koraci:

1. Upoznati sudionike s Metodologijom izrade


kurikuluma koja je nastala tijekom realizacije

projekta Jačanje institucionalnog okvira za

razvoj strukovnih standarda zanimanja,

kvalifikacija i kurikuluma u Agenciji za

strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

U istoj je opisana veza među pojedinim

procesima kao i pripadajuće provjere

kvalitete;

2. Objasniti ulogu standarda zanimanja u izradbi

i razvoju kvalifikacija;

3. Opisati ključne faze u procesu izradbe i

razvoja standarda zanimanja;

4. Istaknuli važnost modernog pristupa


22

osmišljavanju kvalifikacija usklađenih s


gospodarstvu;

5. Istaknuti mogućnosti usporedbe različitih

standarda zanimanja iz različitih grana

gospodarstva i mogućnost utvrđivanja

zajedničkih aktivnosti i poslova;

6. Upoznati sudionike sa sadržajem standarda

zanimanja kao temeljnim dokumentom koji

nosi informacije važne za razvoj relevantnih

kvalifikacija i pruža ažuriranu sliku poslova i

aktivnosti koji se obavljaju na nekom radnom

mjestu;

7. Prikazati sudionicima primjere provedenih

istraživanja potreba poslodavaca za

kompetencijama te načinima istraživanja i

prikupljanja podataka od strane poslodavaca i

to putem posjeta tvrtkama ili institucijama,

tijekom direktnog razgovora s osobama koje

obavljaju poslove ili nadziru osobe koje

obavljaju poslove za koje se razvija standard

zanimanja, pomoću upitnika i posjećivanjem

svakog radnog mjesta;

8. Naglasiti važnost pravilnog odabira

poslodavaca koje treba uključiti u proces

razvoja kvalifikacija i maksimalno iskoristiti

njihov doprinos;

9. Opisati kako se standardi kvalifikacija mogu

učinkovito osmisliti koristeći standard

zanimanja kao temelj;

10.Opisati ključne faze razvoja standarda

23

kvalifikacija;

11.Prikazati obrazac za izradbu standarda

kvalifikacija koji je osmišljen kao dio šireg

programa razvoja sveobuhvatnoga i

konzistentnog kvalifikacijskog okvira koji se

koristi u RH;

12.Prikazati mogućosti korištenja baze podataka

E-kvalifikacije, koja je postavljena na

internetskim stranicama Agencije za strukovno

obrazovanje i obrazovanje odraslih

(www.asoo.hr). Ona je ujedno i alat koji

omogućuje pretraživanje poslova i aktivnosti u

postojećim standardima zanimanja te skupova

ishoda učenja i ishoda učenja u postojećim

standardima kvalifikacija, a kako bi se

osigurala njihova prenosivost;

13.Izreći definiciju kurikuluma;

14.Navesti dijelove kurikuluma;

15.Prikazati primjer strukovnog kurikuluma,

ključne korake u procesu njegova nastanka i

načela rada;

16.Navesti proces odobravanja strukovnog


obrazovanju.

Prilog 1.; Metodologija izrade standrda zanimanja,


http://www.asoo.hr/

24

DRUGI DAN

VRIJEME AKTIVNOST

VODITELJ

AKTIVNOSTI

16:30 –

18:15 Primjena ishoda učenja


s definicijom ishoda učenja kao znanja i vještina

te pripadajuće samostalnosti i odgovornosti,

načinom pisanja ishoda učenja koji jasno prikazuju

postignuće učenika u procesu učenja na

odgovarajućoj razini i kojem će se pridružiti

odgovarajući kreditni bodovi.

Koraci:

1. Izreći definiciju ishoda učenja;

2. Navesti opisnice ishoda učenja te načine pisanja

istih;

3. Povezati razine postignuća i metode poučavanja;

4. Upoznati sudionike s načinima i postupcima

vrednovanja ishoda učenja;

5. Prisjetiti se razina i područja postignuća prema

Bloomovoj taksonometriji;

6. Navesti razine na kojima se definiraju ishodi

učenja (razina kurikuluma, razina nastavnog

predmeta, razina nastavnog sata);

7. Upoznati sudionike s procesom planiranja

predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima

učenja;

8. Prikazati algoritam pisanja ishoda učenja te

dr.sc. Jadranka

Herceg

25

kontrolnu listu za napisane ishode učenja.

Prilog 2.; Ishodi učenja (prezentacija)

18:15 –

18:45 Stanka

18:45 –

19:45

Definiranje ishoda učenja


utvrditi što su ishodi učenja do razine pisanja

definicije ishoda učenja koja će obuhvatiti sve

elemente ishoda učenja, pisanja po pet primjera

ishoda učenja te zaključivanja koja je uloga

nastavnika u definiranju ishoda učenja.

Koraci:



izreći moguće definicije ishoda učenja, napisati po

pet ishoda učenja u skladu s iskazanom

definicijom te opisati ulogu nastavnika u

definiranju ishoda učenja;

3. Predstavnici svake skupine zapisat će definicije,

ishode učenja i opis uloge nastavnika u

definiranju ishoda učenja na flipchart;

4. Ishode učenja definirat će na način da prilikom

spajanja niza ishoda iz njih jasno slijedi

postignuće u učenju kojem će se pripisati kreditni

bodovi na odgovarajućoj razini;


i donijeti zaključke koje su razine ishoda učenja

već definirane, a koja je uloga nastavnika u


26

definiranju ishoda učenja u nastavnom procesu;

6. Svi sudionici vrednovat će iskazane definicije

ishoda učenja, razgovarati o iskazanim

definicijama i donijeti zaključke.

19:45 – 20:30

Bloomova taksonomija u definiranju ishoda

Učenja


primijeniti Bloomovau taksonomiju u definiranju pet

ishoda učenja do razine da identificiraju i razlikuju

razine učenja i tri područja razvoja pojedinca

(kognitivno, psihomotoričko i afektivno)

Koraci:



identificirati i razlikovati razine učenja i tri

područja razvoja pojedinca (kognitivno,

psihomotoričko i afektivno) za svaki od definiranih

ishoda učenja;

3. Predstavnici svake skupine zapisivat će razine

složenosti definiranih ishoda učenja te područja

razvoja pojedinaca prema Bloomu na flipchart


i donijeti zaključke koje su razine definiranih

ishoda učenja te kojem području razvoja

pojedinca ishod pripada.

dr. sc. Jadranka

Herceg

27

TREĆI DAN

VRIJEME AKTIVNOST

VODITELJ

AKTIVNOSTI

16:30 –

17:30

Nastavni plan i program i kurikulum


usporediti dane primjere nastavnih planova i

programa i strukturnih kurikuluma do razine da

mogu iskazati najmanje tri prednosti i tri nedostatka

jednog u odnosu na drugi dokument.

Koraci:


2. Dati uputu: na papiru za skupni rad svaka

skupine treba iskazati najmanje tri prednosti i tri

nedostatka jednog u odnosu na drugi dokument

temeljem uvida u primjere nastavnog plana i

programa za jedan nastavni predmet i jednog

predmetnog kurikuluma i isto prezentirati

ostalima;

3. Diskutirati o prednostima i nedostacima

navedenih dokumenata, izvesti zaključke i izraditi

tri plakata s navedenim prednostima i

nedostacima;

4. Omogućiti predstavniku svake skupine da

prezentira zaključke svoje skupine;

5. Zaključiti da su navedene sve ključne prednosti i

nedostaci ili prema potrebi nadopuniti – svi

sudionici i voditeljica.


28

17:30 –

18:30

Definiranje cilja i ishoda učenja na razini

nastavnog predmeta koristeći Bloomovu

taksonomiju



nastavnoga predmeta, koristeći primjere nastavnog


jednog predmetnog kurikuluma, do razine da

ispravno napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir

sve opisnice ishoda učenja te koristeći Bloomovu

taksonomiju.

Koraci:




nazivom nastavnog predmeta, ciljem i ishodima

učenja, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i po

potrebi izreći svoj komentar;


nastavnog predmeta, ciljem i ishodima učenja;




za poboljšanja.

Prilog 4.; Zadatak s primjerima nastavnih planova i


kurikulum


29

18:30 –

19:00 Stanka

19:00 –

20:30

Kreiranje nastavne jedinice



nastavne jedinice/sata, koristeći primjere nastavnog


predmetnog kurikuluma, do razine da ispravno

napišu cilj i ishode učenja, uzimajući u obzir

navedene ishode učenja na razini nastavnoga

predmeta te da odaberu primjerene metode rada

sukladno očekivanim ishodima učenja. Isto tako

trebaju navesti i primjer provjere i vrednovanja za

svaki navedeni ishod učenja.

Koraci:




nazivom nastavne jedinice, ciljem i ishodima

učenja, metodama učenja i primjerima provjere i

vrednovanja navedenih ishoda učenja, izložiti

izrađeni plakat, vrednovati i po potrebi izreći svoj

komentar;


nastavne jedinice, ciljem, ishodima učenja,

metodama učenja i poučavanja te primjerima

provjere i vrednovanja navedenih ishoda učenja;




30


za poboljšanja.

Prilog 4.; Drugi zadatak s primjerima nastavnih planova i


kurikulum

31

ČETVRTI DAN

VRIJEME AKTIVNOST

VODITELJ

AKTIVNOSTI

16:30 –

19:30

Vrednovanje ishoda učenja


uvježbati pisanje cilja i ishoda učenja za novi

fakultativni nastavni predmet, do razine da ispravno

napišu cilj i ishode učenja, odaberu primjerene

metode rada sukladno očekivanim ishodima učenja,

navedu primjer provjere i vrednovanja za svaki

navedeni ishod učenja i definirane ishode učenja

razvrstaju u tri područja Bloomove taksonomije.

Koraci:




nazivom fakultativnoga nastavnog predmeta,

ciljem i ishodima učenja na razini nastavnoga

predmeta, metodama učenja, primjerima provjere

i vrednovanja navedenih ishoda učenja, razvrstati

ishode učenja u tri područja Bloomove

taksonomije, izložiti izrađeni plakat, vrednovati i

po potrebi izreći svoj komentar;


fakultativnoga nastavnog predmeta, ciljem i

ishodima učenja na razini nastavnoga predmeta,

metodama učenja, primjerima provjere i

vrednovanja navedenih ishoda učenja te

razvrstanim ishodima učenja u trima područjima

dr. sc. Jadranka

Herceg

32

Bloomove taksonomije;




za poboljšanja.

Prilog 5.; Treći zadatak s Bloomovom taksonomijom

19:30 – 20:00

Stanka

20:00 – 20:30

Evaluacija, zaključci i zatvaranje radionice

Cilj: Metodom pozicioniranja u prostoru i metodom

ispunjavanja evaluacijskog upitnika sudionici će

izreći svoj stav o održanoj radionici, izreći osobno

mišljenje o stečenim znanjima i vještinama te

ostvarenim očekivanjima.

Koraci:

1. Pročitati očekivanja navedena od strane sudionika

na početku radionice;

2. Dati uputu o metodama evaluacije koje će se

primijeniti;

3. Sudionicima podijeliti evaluacijske upitnike i

zamoliti da ih ispune;

4. Zamoliti sudionike da ustanu i dati im uputu o

pozicioniranju u prostoru između dva znaka: nisu

ostvarena moja očekivanja i moja očekivanja

ostvarena su u potpunosti;

Zahvaliti se na sudjelovanju i pozdraviti sudionike

radionice.

dr. sc. Jadranka

Herceg

33

Metodologija izrade standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i

strukovnih kurikuluma (Prilog 1)

60

Ishodi učenja (Prilog 2)

73

Prvi zadatak; predmetni kurikulumi – definiranje ishoda učenja

(Prilog 3)

Prvi zadatak

Metodom rada u malim skupinama definirati cilj nastavnog predmeta

Multimedija te definirati ishode učenja na razini nastavnog predmeta koristeći

Bloomovu taksonomiju

74

Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

1. prepoznati osnovne datotečne formate multimedijskih datoteka

2. izraditi grafički i slikovni dokument

3. koristiti program za obradbu audiodatoteka

4. koristiti program za izradbu animacijskih datoteka

Razrada

Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme

Osnovni pojmovi multimedije

Definicija i opći pojmovi multimedije

Komponente multimedijskog sustava

Osnovni elementi multimedije

Područja primjene multimedije

Tekst

Zapis znakova u računalu

Atributi teksta (tip fonta, veličina, boja)

Rasterizacija

Dizajn teksta

Grafika

Boje i modeli boja

Parametri slike (rezolucija, dinamički opseg)

Veličina zapisa slike

Metode kompresije slike

Rasterska i vektorska grafika

Grafički formati

Programi za obradu slika

Grafika na internetu

Zvuk

Osnovna svojstva zvuka

Analogna i digitalna tehnologija

Digitalizacija zvuka

Kompresija audiozapisa

Formati zvučnih datoteka

Programi za obradu zvuka

Animacija

Što je animacija i kako nastaje Trajanje animacije Klasična animacija Računalska animacija Okvir, ključni kadar, međukadar Animacije na internetu 3D animacija Prividna stvarnost Programi za izradbu animacija

Vježbe

Upotreba različitih fontova

Kreiranje različitih simbola i njihova uporaba

Kompatibilnost teksta i grafike (dizajn)

75

Izvori digitalnih slika

Skeniranje i fotografiranje digitalnim fotoaparatom

Preuzimanje slika s interneta

Obrada slika korištenjem ciljanih programa

Priprema slika za tisak

Priprema slika za prikaz na zaslonu

Priprema slika za objavljivanje na internetu

Pretvaranje zvučnog zapisa iz originalnog u neki drugi format zapisa

Obrada zvučnih datoteka korištenjem ciljanih programa

Oblikovanje gotovog zvučnog zapisa

Snimanje zvučnog zapisa

Montaža i oblikovanje snimljenog zvučnog zapisa

Dodavanje zvučnih datoteka u multimedijalne aplikacije

Korištenje računala u animaciji (programi za izradbu animacija)

Sprite animacija

Animacija pomoću ključnih kadrova

Pokretna grafika

Izradba projekta

Napomene:

Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja kriterija

izvedbe navedenog ishoda, a 50% služi povezivanju usvojenih sadržaja s

teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom.

Prilikom realizacije vježbi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici rada:

Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda),

metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda, metoda grafičkih

radova, laboratorijska metoda.

Oblici: zajednički (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad.

Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje

nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te

materijalnim i drugim uvjetima.

76

Prvi zadatak


Osnove računala te definirati ishode učenja na razini nastavnog predmeta

koristeći Bloomovu taksonomiju

77

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAČUNALA Razred: drugi (2.)

U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

5. raščlaniti i objasniti osnovnu strukturu računala kao sustava

6. prikazati i protumačiti elemente osnovne ploče i njihove funkcije

7. opisati fizičku i logičku strukturu tvrdog diska

8. imenovati elemente strukture operacijskog sustava

9. objasniti proces podizanja operacijskog sustava

10. opisati princip rada tipičnih izlaznih uređaja

Razrada

Nastavne cjeline

Razrada – Nastavne teme

Osnovni pojmovi i koncepti

Vrste računala Podsustavi PC-ja Konektori na perifernim uređajima Unutrašnjost sistemske jedinice

Kućište s napajanjem

Kućište računala Jedinica napajanja Standardi kućišta i jedinica napajanja Tehnologije u jedinicama napajanja

Matična ploča

Standardi oblika matičnih ploča Komponente matične ploče Chipset Sabirnice BIOS Sistemski resursi Mikroprocesor Modeli procesora Višejezgreni procesori

Tvrdi disk

Način rada čvrstog diska Logička struktura tvrdog diska ATA sučelja SCSI RAID

Operacijski sustav

Pojam i vrste operacijskih sustava Osnovna struktura operacijskog sustava Instalacija operacijskog sustava Podizanje operacijskog sustava Osnovna konfiguracija operacijskog sustava Osnovni dijagnostički alati operacijskog sustava

Memorija DRAM memorija Vrste RAM-a Karakteristike RAM-a

Uređaji za pohranu podataka

Vanjski tvrdi disk Flash memorije

78

Memorijske kartice Čitači memorijskih kartica Optički pogoni i mediji SSD diskovi Floppy pogoni i mediji

Audio i video podsustav

Monitori Projektori Grafičke kartice Karakteristike video podsustava Zvučne kartice Zvučni sustavi

Ulazni uređaji

Portovi i priključci PC-ja Standardni ulazni uređaji Skeneri Digitalni fotoaparat Kamera za računalo

Pisači

Vrste i karakteristike pisača Iglični pisači Laserski pisač Tintni pisači Načini komunikacije pisača

Mrežni podsustav Mrežni podsustav PC-ja Mrežna kartica

Prijenosna računala

Vrste prijenosnih računala Komponente prijenosnih računala Izmjenjive komponente prijenosnih računala Baterije prijenosnih računala

Napomene: Nastavni se proces 100% vremena izvodi teorijski. Vježbe iz tog područja odrađuju se u posebnom predmetu Praktične osnove računalstva.

Ostalo


Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda, metoda grafičkih radova, laboratorijska metoda.

Oblici: zajednički (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad. Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, programski rad i praćenje programskih sadržaja (odnos prema radu).

Oblici: usmena i pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i programski rad.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

79

Prvi zadatak


Građa računala te definirati ishode učenja na razini nastavnog predmeta

koristeći Bloomovu taksonomiju

80

Naziv nastavnog predmeta: GRAĐA RAČUNALA Razred: treći (3.)

U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja:

11. opisati arhitekturu računalnog sustava

12. interpretirati izvođenje instrukcije

13. opisati upravljačku jedinicu i aritmetičko-logičku jedinicu

14. klasificirati memorijski sustav

15. protumačiti ulazno-izlazni sustav računala

16. analizirati višejezgrene procesore i višeprocesorske sustave

Razrada

Nastavne cjeline Razrada – Nastavne teme

Arhitektura računala

Osnovni računski modeli Arhitektura, organizacija, struktura i građa računalskog sustava Klasifikacija arhitekture računalskog sustava Funkcijske jedinice Von Neumannova modela računala Jednostavno mikroračunalo – Von Neumannov model računala Von Neumannovo računalo – računalo SISD

Mikroprocesor

Pojednostavljeni model CISC procesora Primjer izvođenja programa Stanje na vanjskim sabirnicama Pojednostavljeni model RISC procesora

Upravljačka jedinica

Prijenos upravljanja unutar istog programa Prijenos upravljanja između različitih programa Rekurzivne programske procedure Dva osnovna načina oblikovanja upravljačke jedinice Mikroprogramirana upravljačka jedinica

Aritmetičko-logička jedinica

Oblikovanje jednostavne aritmetičko-logičke jedinice Aritmetička sekcija Logička sekcija

Memorijski sustav

Memorijska hijerarhija Osnovne organizacijske i tehnološke značajke memorijskog sustava Glavna ili radna memorija Porodice DRAM Magnetska diskovna memorija Magnetska diskovna memorija Polje diskova RAID Djelovanje priručne memorije Performansa priručne memorije Organizacija priručne memorije Fizički i virtualni adresni prostor Adresno preslikavanje Virtualna memorija i priručna memorija

Sabirnice

Vodeći i prateći moduli Sabirnički ciklus i sabirnički protokol Sabirnice osobnih računala (PC sabirnice) Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI

81

Ulazno-izlazni podsustav

Načini izmjene podataka Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka Izravni pristup memoriji DMA Paralelni U/I međusklop Serijski U/I međusklop Mrežna kartica

Višeprocesorski sustavi

Performanse računala Mjerenje performansi računala Protočne strukture u računalskom sustavu Instrukcijska protočna struktura Superskalarni procesori Oblici i razine paralelizma Paralelne arhitekture Multiprocesorski sustavi Višejezgreni procesori Grafički procesori

Vježbe

Uvod u asemblerski simulator - INTEL Uvod u VHDL Projektiranje aritmetičke sekcije u VHDL-u Projektiranje memorijskog sustava Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama Povezivanje računala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje prijenosa U/I Mjerenje performansi računala

Napomene:

Nastavni se proces 83% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 17% služi povezivanju usvojenih sadržaja s teorijskim spoznajama i praktičnom primjenom. Prilikom realizacije vježbi, razredni odjel dijeli se u skupine od 10 do 14 polaznika.

Ostalo


Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloška metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda, metoda grafičkih radova, laboratorijska metoda.

Oblici: zajednički (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni rad. Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik, sukladno nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, programski zadatci i praćenje programskih sadržaja (odnos prema radu).

Oblici: usmena i pisana provjera te programski zadatci.

Literatura

Literatura za polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

82

Drugi zadatak; kreiranje nastavne jedinice – pisanje ishoda učenja

(Prilog 4)

Drugi zadatak

Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz

nastavnoga predmeta Multimedija (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne

očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih)

83

Drugi zadatak


nastavnoga predmeta Osnove računala (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne


84

Drugi zadatak


nastavnoga predmeta Građa računala (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne


85

Treći zadatak; Pisanje skupova ishoda učenja i Bloomova

taksonomija (Prilog 5)

Treći zadatak

Metodom rada u malim skupinama kreirati jednu nastavnu jedinicu iz fakultativnog

nastavnoga predmeta Informatika (definirati cilj, ishode učenja na razini nastavne

jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne očekivanim ishodima učenja te

primjere provjere i vrednovanja istih). Definirane ishode učenja razvrstati u tri

područja Bloomove taksonomije:

• kognitivno (područje znanja i razumijevanja) • psihomotoričko (područje vještina – umijeća) • afektivno (područje stavova i uvjerenja)

86

Treći zadatak


nastavnoga predmeta Matematika s informatikom (definirati cilj, ishode učenja na

razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne

očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih). Definirane ishode učenja razvrstati u tri područja

Bloomove taksonomije:


87

Treći zadatak


nastavnoga predmeta Geografija s informatikom (definirati cilj, ishode učenja na

razini nastavne jedinice/nastavnoga sata, primjerene metode rada, sukladne

očekivanim ishodima učenja te primjere provjere i vrednovanja istih). Definirane ishode učenja razvrstati u tri područja

Bloomove taksonomije:


88

BLOOMOVA TAKSONOMIJA (sistematizacija) ZNANJA

Jednu od najprihvaćenijih klasifikacija znanja predložio je 1956. godine američki

psiholog Benjamin Samuel Bloom. Ta je taksonomija zamišljena kao vodič za

lakše snalaženje u oblikovanju specifičnih ciljeva na temelju kojih će se

uspješno moći planirati i procijeniti ishodi učenja (Vizek-Vidović i sur., 2003.).

Razine znanja poredane su hijerarhijski (pamćenje, razumijevanje,

primjena, analiza, sinteza i evaluacija) prema složenosti spoznajnih procesa koji

su im u osnovi. Uz svaku su razinu (vidi Tablice 1., 2., 3.) navedeni i edukacijski

ciljevi (ishodi učenja) i očekivana izvedba učenika. Razine znanja su kako

slijedi:

1. osnova znanja obuhvaća pamćenje činjenica i informacija,

2. na sljedećoj je razini razumijevanje tih činjenica,

3. na trećoj se razini usvojene činjenice primjenjuju,

4. četvrta je razina analiza ili objašnjavanje informacija,

5. na petoj razini stvara se nešto novo primjenjujući usvojene informacije,

6. na šestoj razini donose se prosudbe na osnovi prethodnih razina.

Prve su tri razine temeljne, a više razine obuhvaćaju kritičko i kreativno

mišljenje i aktivnosti u kojima se rješavaju problemi.

Godine 2001. autori Anderson i Krathwohl izvršili su zamjenu hijerarhije dviju

najviših razina znanja (u zagradi se nalaze stariji nazivi za pojedinu razinu.

Prema Anderson STVARANJE predstavlja najvišu razinu), a umjesto imenica

predloženi su KLJUČNI GLAGOLI kako bi se naglasio procesni karakter

učenja, odnosno, kvalitativni i kvantitativni ishodi učenja.

PRECIZNI GLAGOLI NEPRECIZNI GLAGOLI

analizirati

opisati

definirati

napraviti

usporediti

razlikovati

argumentirati

znati

razumjeti

cijeniti

zapamtiti

upoznati

naučiti

osvijestiti

89

Koristeći hijerarhijske razine spoznajnih procesa za određivanje ishoda učenja

(ciljeva poučavanja), mogu se identificirati i razlikovati različite razine učenja i

njihova međusobna povezanost, te na osnovi toga izraditi djelotvoran kurikulum

(individualizirani program) i evaluacijske aktivnosti kako za sva predmetna

područja, tako i za sve učenike razreda (individualizacija ciljeva). Ciljeve je

moguće operacionalizirati u kognitivnom i psihomotoričkom području. Afektivni

razvitak učenika podrazumijeva stjecanje određenih vrednota te usvajanje

stavova i vrijednosti (Matijević, 2004.).

Tri osnovna područja razvoja pojedinca prema Bloom-u su:

1. kognitivno (znanje i razumijevanje, intelektualne sposobnosti)

2. afektivno (emocije, stavovi, mišljenja, interesi i uvjerenja)

3. psihomotoričko (vještine – motoričke sposobnosti j. umijeća)

Tablica 1. Razine postignuća na kognitivnom području poučavanja –

REVIDIRANA VERZIJA (PREMA Anderson i Kratwohl, 2001.)

KOGNITIVNO PODRUČJE

Ciljevi za pojedinu razinu opisani

kao ciljevi (ishodi) učenja

Glagoli kojima se opisuje očekivana

izvedba! Učenik će moći…

I. razina

DOSJETITI SE (ZNANJE)

mogućnost reprodukcije naučenog u

izvornom obliku

definirati, nabrojati,opisati, poredati,

ponoviti, imenovati, ispričati, zapamtiti,

izvijestiti…

II. razina

SHVATITI (RAZUMIJEVANJE)

uočavanje i povezivanje glavnih ideja,

opisivanje tijeka događaja ili procesa

klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti,

preoblikovati, izraziti, objasniti,

identificirati, izraziti, raspravljati

III. razina

PRIMIJENITI (PRIMJENA)

rješavanje problema u novoj situaciji

primjenom stečenog znanja i pravila na

nov način

primijeniti, izabrati, pokazati,

upotrijebiti, izvesti, riješiti, isplanirati,

prikazati, protumačiti, ilustrirati,

vježbati, izložiti, prevesti

IV. razina

ANALIZIRATI (ANALIZA)

raščlanjivanje informacija kako bi se

utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i

zaključci i podržale generalizacije

analizirati, procijeniti, usporediti,

razlikovati, komentirati, zaključiti,

proračunati, provjeriti, preispitati,

usporediti, raspravljati, riješiti,

diferencirati

90

V. razina

PROSUĐIVATI (EVALUACIJA,

VREDNOVANJE)

mogućnost vrednovanja i kritičkog

odnosa prema činjenicama, mogućnost

procjene valjanosti ideja i/ili uratka

procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati

opciju, poduprijeti, vrednovati, obraniti

stav, prosuditi, rangirati, predvidjeti,

odrediti prioritet

VI. razina

STVARATI (SINTEZA)

mogućnost stvaranja novih ideja,

rješenja, sintetiziranje bitnoga,

uočavanje novih obrazaca

preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti,

planirati, organizirati, razviti,

formulirati, predložiti, kreirati,

sastaviti,klasificirati, povezati

Poželjna društvena razina – razina primjene

(U zagradi su stariji nazivi za pojedinu razinu prema Bloomu)

Tablica 2. Razine postignuća na Psihomotoričkom području poučavanja –

revidirana verzija (Kratwohl i sur. 1964.)





I.razina

PERCEPCIJA / MOĆ ZAPAŽANJA

učenik upotrebljava osjetila kao vodstvo

u motoričkim aktivnostima

izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati,

čuti, slušati, primijeniti, vidjeti, osjetiti,

gledati, pratiti

II. razina

SPREMNOST

učenik je mentalno, emotivno i fizički

spreman za aktivnost

početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti,

reagirati, odgovoriti

III. razina

VOĐENI RAZGOVOR

učenik oponaša i razvija vještine

(vježba), često diskretnim koracima

oponašati, kopirati, izvršiti uz nadzor,

vježbati, pokušati, ponoviti, prirediti,

rastaviti, sastaviti

IV.razina

AUTOMATIZIRANI ODGOVOR

učenik s povećanom efikasnošću,

sigurnošću i okretnošću izvršava radnje

izvesti, konstruirati, podići, provesti, voditi,

izvršiti, ubrzati, proizvesti

V. razina

SLOŽENA OPERACIJA-

AUTOMATIZACIJA

učenik automatizirano izvršava radnje

popraviti, izgraditi. Upravljati,

demonstrirati, kontrolirati, upravljati,

voditi, ovladati

VI. razina

PRILAGODBA

učenik prilagođava vještine problemskoj

situaciji

prilagoditi, uskladiti, preokrenuti, revidirati,

promijeniti

91

VII. razina

ORGANIZACIJA/STVARANJE

Učenik stvara nove obrasce za posebne

situacije ili slučajeve

izgraditi, konstruirati, urediti, sastaviti,

izumiti, kombinirati, inovirati

Prihvatljiva društvena razina – razina precizacije

Tablica 2. Razine postignuća na Afektivnom području poučavanja





I.razina

PRIHVAĆANJE

pažljivo praćenje nastave, uviđanje

važnosti učenja, osjetljivost za socijalne

probleme, prihvaćanje različitosti i

tolerancija

pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati,

prepoznati, imenovati, pokazati,

upotrijebiti, odabrati, identificirati,

ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti

II. razina

REAGIRANJE

izvršavanje obveza, poštovanje školskih

pravila, sudjelovanje u razrednoj

raspravi, dobrovoljno javljanje za

zadatke, pomaganje drugima,

zanimanje za predmete

odgovoriti, pomoći, složiti se,

pozdraviti, raspraviti, pročitati,

izvijestiti, reći, napisati, izvesti,

označiti, izvoditi, prakticirati,

predstaviti, čitati, izdvojiti

III. razina

KRITIČKO VREDNOVANJE

podržavanje demokratskih procesa,

sklonost dobroj literaturi, prihvaćanje

znanstvenih načela u svakodnevnom

životu, uvažavanje potrebe za

društvenim napretkom

dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti,

oblikovati, započeti, potaknuti,

pridružiti se, opravdati, pročitati,

izvijestiti, proučiti, raditi,uključiti,

prosuditi, predložiti, izraditi

IV. razina

ORGANIZIRANJE

uvažavanje ravnoteže između slobode i

odgovornosti, prepoznavanje potrebe za

sustavnim rješavanjem problema,

preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje

vlastitih jakih i slabih strana

objediniti, sakupiti, urediti, prirediti,

obraniti, objasniti, zastupati, prilagoditi,

organizirati, sintetizirati, usporediti,

integrirati, slijediti, prihvatiti, mijenjati,

dopuniti, generalizirati, integrirati,

modificirati, staviti u odnos

V. razina

VRIJEDNOSNO PROSUĐIVANJE

izražavanje samopoštovanja i

poštovanja prema drugima, spremnost

za suradnju, mogućnost utvrđivanja

djelovati, razlikovati, poštovati,

utjecati, pokazivati, izvesti, predložiti,

procijeniti, riješiti, upotrijebiti, potvrditi,

92

objektivnih kriterija procjene, marljivost

i samodisciplina, pozitivna slika o sebi

provjeriti, prikazati, utjecati, slušati,

modificirati, ispitati, koristiti, vrednovati

Prihvatljiva razina – razina usvajanja vrijednosti

Aktivni glagoli

Izborom preciznih i aktivnih glagola, uz pripadajuće uvjete izvršenja tih

aktivnosti, prikazujemo razinu složenosti ishoda učenja. Ovdje dajemo popis

čestih preporučenih glagola (sortirano po složenosti, od najniže prema višim):

PAMĆENJE (pamćenje i dosjećanje informacija, prisjećanje)

identificirati, imenovati, iskazati / izreći (definiciju / pravilo / zakon),

ispisati, ispričati, izdvojiti, izvjestiti, nabrojiti, navesti, opisati, označiti,

ponoviti, prepoznati / odabrati, prisjetiti se, poredati, sastaviti popis, sjetiti

se (NE: definirati, zapamtiti);

RAZUMIJEVANJE (shvaćanje, sposobnost organiziranja i

uređivanja, razumijevanje onog što je pročitano, slušano, ...) dati

primjer, diskutirati, grupirati, identificirati, izdvojiti, izračunati, izraziti

(svojim riječima), izvjestiti, klasificirati, objasniti (glavnu ideju), opisati,

pokazati, predvidjeti, preoblikovati, prepoznati, raspraviti, razlikovati,

razmotriti, sažeti, smjestiti, svrstati, usporediti;

PRIMJENJIVANJE (upotrebljavanje općeg koncepta za rješenje

problema) demonstrirati, ilustrirati, interpretirati, intervjuirati, isplanirati,

istražiti, izabrati, izložiti, izračunati, izvesti, koristiti, odabrati, otkriti,

pokazati, povezati, predvidjeti, prevesti, prikazati, prikupiti, prilagoditi,

primijeniti (pravilo / zakon / ...), provesti, protumačiti, rasporediti, riješiti,

rukovati, skicirati, upotrijebiti, (NE: vježbati, navesti primjer);

93

ANALIZIRANJE (rasčlamba na sastavnice u svrhu prilagodbe novim

informacijama) analizirati, identificirati (motive, razloge, uzroke,

posljedice), ispitati, izdvojiti, izračunati, kategorizirati, komentirati,

nacrtati, napraviti dijagram (graf, mapu), povezati, preispitati, procijeniti,

proračunati, provjeriti, raščlaniti, razlikovati, razlučiti, riješiti, skicirati,

sortirati, suprotstaviti, usporediti, ustanoviti

(sličnost / razliku), (NE: eksperimentirati, raspravljati);

SINTETIZIRANJE (povezivanje dijelova ili ideja u cjelinu, o

iskazivanje originalnosti) dizajnirati, formulirati / oblikovati,

generalizirati / uopćavati, generirati, integrirati, izgraditi, klasificirati,

kombinirati, konstruirati, kreirati, napisati, normirati, organizirati,

osmisliti, otkriti, planirati, postaviti hipotezu, povezati,

predložiti,predvidjeti, preurediti, prezentirati, pripremiti, rasporediti,

razviti, sastaviti (prijedlog /rješenje), skladati, složiti, stvoriti, upravljati,

urediti, voditi, zaključiti;

VRJEDNOVANJE (ocjena vrijednosti nečega / nekoga) argumentirati

mišljenje, izabrati opciju, izmjeriti, kritički prosuđivati, obraniti stav,

ocijeniti, opravdati, odabrati, podržati, poduprijeti, potvrditi, predvidjeti,

preispitati, preporučiti, procijeniti, prosuditi, rangirati, samoprocijeniti,

samovrjednovati, usporediti, utvrditi, valorizirati, vrjednovati, zaključiti;

KREIRANJE (misli se na novo) Jednako kao kod SINTETIZIRANJA te

dodatno: izumiti, stvoriti.

Primjer glagola koje ne smijemo upotrebljavati:

nemjerljivi: biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati osnovna

znanja; imati snažan smisao za; naučiti; ovladati; osposobljavati se za;

osvijestiti; postići; poznavati; primijenjivati znanje; rabiti činjenično

znanje; razumjeti; razviti potrebe; upoznati; usvojiti; shvatiti da se isti

događaj i pojave mogu različito tumačiti; spoznati osnovna načela; steći

znanja / sposobnost / stav; zapamtiti; znati, te slične nemjerljive glagole.

94

Literatura:

1. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (2011)

Metodologija za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifkacija

i kurikuluma, Zagreb

2. Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (NN 62/14)

3. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D.

(2003): Planiranje i evaluacija obrazovnog procesa. (U) Psihologija

obrazovanja, IEP, d.o.o. Zagreb (str. 405-468)

4. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13)

5. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13)

program edukacije nastavnika, ravnatelja i...

Documents